Prikaz rezultata projekta“Analiza logističkih usluga u Republici

Hrvatskoj sa smjernicama za suradnju s gospodarstvom”

Prof. dr. sc. Mario Šafran

Doc. dr. sc. Ratko Stanković

Dr. sc. Diana Božić

Članstvo u Europskoj uniji uzrokovalo

je/uzrokuje strukturne promjene u

logističkoj industriji u Hrvatskoj.

• Erozija prihoda iz poslova carinskog zastupanja

• Novi prostor/prilike za razvoj poslovanja u segmentu fizičke distribucije i tranzitnog prometa

• Integracijom u jedinstveno europsko tržište, logistička infrastruktura u Hrvatskoj dobiva na značaju

• Globalni logistički operateri će stečene pozicije na hrvatskom tržištu u novim uvjetima dodatno ojačati, što će rezultirati daljnjim privlačenjem robnih tokova

Do sada još nije provedeno sustavno istraživanje

aktualne ponude i potražnje za logističkim uslugama na

hrvatskom tržištu.

Nije moguće odrediti precizno projekcije daljnjeg

razvoja logističke djelatnosti u Hrvatskoj, koje bi ujedno

poslužile za planiranje daljnje izgradnje logističke

infrastrukture.

• Gospodarski subjekti logističke industrije stoga pri planiranju investicija i razvoja poslovnih aktivnosti uglavnom oslanjaju na vlastite marketinške aktivnosti

• Navedene aktivnosti često su ograničenog obuhvata, bez znanstvenih pristupa i analiza

• Rezultati istraživanja iskazani su u vidu kvantitativnih pokazatelja (kapaciteti i raspored logističkih resursa: tehničko-tehnološki, ljudski, stručni)

• I kvalitativnih pokazatelja (struktura logističkih usluga, efikasnost, efektivnost), temeljem kojih se mogu izvesti projekcije trendova budućeg razvoja logističke industrije u Hrvatskoj

4

PLAN ISTRAŽIVANJA

5

KREIRANJE ANKETE

Uzorak od prvih 1.000 tvrtki u Hrvatskoj, rangiranih prema godišnjem prometu u međunarodnoj trgovini (izvor: FINA).

Skupine podataka

1. Profil tvrtke (broj zaposlenih, osnovna djelatnost, veličina tržišta) – podaci potrebni za segmentaciju i kategorizaciju ispitanika.

2. Sadašnje logističke potrebe (vrste logističkih operacija/usluga, kvantiteta, kvaliteta) – podaci potrebni za procjenu aktualnih logističkih potreba hrvatskog gospodarstva.

3. Postojeća logistička rješenja i razina zadovoljstva (vlastiti resursi, outsourcing, parcijalni outsourcing) – podaci potrebni za procjenu aktualnog potencijala logističkog tržišta.

4. Očekivane logističke potrebe i poželjna rješenja – podaci potrebni za predviđanje i utvrđivanje razvojnih trendova logističke industrije.

Za dizajniranje upitnika i provedbu ankete korišten je alat Lime Survey, open source, on-line anketna aplikacija. Aplikacija omogućuje automatizirano slanje poziva, podsjetnika i tokena putem e-maila, kao i eksportiranje podataka u različitim formatima.

6

Izgled sučelja ankete

Prikazan je dio sučelja za skupinu Sadašnje logističke potrebe

7

STRUKTURA LOGISTIČKIH POTREBA

Segmentacija anketnog uzorka

1. Glavni kriterija: Osnovna djelatnost

o Proizvodnja: 45%

o Trgovina: 55%

Podkriterij: Prehrana/Neprehrana, Veleprodaja/Maloprodaja/Oboje

2. Glavni kriterij: Broj zaposlenih

o Mikro poduzeće; do 10 zaposlenih: 7%

o Malo poduzeće; 11 do 50 zaposlenih: 31%

o Srednje poduzeće; 51 do 250 zaposlenih: 29%

o Veliko poduzeće; 251 i više zaposlenih: 33%

8

Obrada rezultata akete

Sadašnje i očekivane logističke potrebe, primjenjena logistička rješenja i odnosna razina zadovoljstva analizirani su za sljedeće logističke operacije:

– Carinjenje robe;

– Izvješćivanje za Intrastat;

– Pomorski transport (FCL/LCL odvojeno);

– Unutarnja plovidba (kontejnerizirani/nekontejnerizirani teret odvojeno);

– Zrakoplovni transport;

– Željeznički transport;

– Cestovni transport (međunarodni/unutarnji i FTL/LTL odvojeno);

– Kurirske usluge (međunarodni/unutarnji i docs/packages/pallets odvojeno);

– Skladištenje (carinsko/necarinsko, potreban skladišni prostor i osnovneperacije/VAS odvojeno).

9

CARINJENJE ROBE

Primjenjeno logističko rješenje Razina zadovoljstva

Očekivani broj carinskih deklaracija u sljedećem dvogodišnjem razdoblju

10

SKLADIŠTENJE

Primjenjeno logističko rješenje Razina zadovoljstva

Očekivane potrebe za skladišnim prostorom u sljedećem dvogodišnjem razdoblju

11

KORIŠTENJE LOGISTIČKIH USLUGA

Većina ispitanika (73%) bi preferirala integrirano logističko rješenje, tj. paketkomplementarnih logističkih usluga s jedinstvenom adresom za kontakt, umjesto različitih operatera koji obavljaju pojedine logističke usluge.

ZAKLJUČAK

Za razliku od situacije prije pristupanja EU, primjetna je tendencija korisnika logističkih usluga da pri definiranju logističkog rješenja više uključuju know how i resurse logističkih operatera.

Od logističkih operatera se očekuje aktivna participacija u određivanja strategije opskrbnog lanca i pružanje odgovarajućeg integriranog paketa logističkih usluga, što ih čini suodgovornim za ukupni rezultat logističkog outsourcinga, a ne samo za izvršenje pojedinih logističkih operacija.

Pristupanje EU otvara novi segment logističkog tržišta za hrvatske logističke operatere, koji se primarno odnosi na pružanje 4PL usluga.

Intenzivnija suradnja s obrazovnim i znanstveno istraživačkim institucijama u području tehnologije prometa i transporta mogla bi pomoći logističkim operaterima u Hrvatskoj da se uspješno uključe u taj segment tržišta.