PRIPREMA ZA VIII RAZRED DATUM OSNOVNA ŠKOLA školska 2009/2010. godina RAZRED VIII NASTAVNI PREDMET Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava NASTAVNA JEDINICA Ujedinjene Nacije, Ideja svjetskog

mira, sigurnosti i integracije TIP NASTAVNOG SATA Obrada nove nastavne jedinice NASTAVNE METODE Izlaganje, razgovor, demonstracija

rad sa tekstom OBLICI RADA Frontalni, individualni, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA Multimedija, plakat, muzički

instrumenti, tekst CILJ I ISHOD NASTAVNOG SATA Da učenici usvoje znanja o OUN kao

faktoru mira u svjetu.

OBRAZOVNI ZADACI Upoznati učenike sa idejom osnivanja OUN, nazivom i Poveljom. Idealima i ciljevima mira i svjetske sigurnosti u načelima i principima djelovanja OUN, konceptom jedinstva u konačnom procesu sazrijevanja društva, s ciljem ostvarenja svjetskog mira i procesa ujedinjenja u različitosti. Idejom mira i jedinstva - Projekt“ Obrazovanje za mir“

ODGOJNI ZADACI Doprinos odgoju za mir. FUNKCIONALNI ZADACI Poticanje učenika na razgovor,

diskusiju, debatu, mišljenje o važnosti i značaju kulture mira i jedinstva u različitosti. Važnosti jedinstva u društvenim odnosima, jedinstva u životnim procesima, jedinstva u uvjetima različitosti. Kako promovisati pogled na svijet koji je zasnovan na jedinstvu, ali i različitosti s ciljem uspostavljnja pravedne i miroljubive svjetske civilizacije radom, djelovanjem i aktivnosti OUN-a

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

• "Kultura mira biće postignuta kada svi građani svijeta shvate globalne probleme, kada budu sposobni da riješe konflikte i da se nenasilno zalažu za ostvarivanje pravde, kada budu živjeli u skladu sa međunarodnim

standardima ljudskih prava i jednakosti, kada budu naučili da cijene kulturnu raznolikost, poštuju planetu Zemlju i jedni druge" - Haški apel za mir, Global Campaign for Peace Education Statement.

GLAVNI DIO:

• Historija Ujedinjenih nacija počinje mnogo prije osnivanja Organizacije 26. juna 1945. godine u San Francisku. Idejno-historijski korijeni mogu se naći, ako ne prije, onda barem u teorijama značajnih mislilaca kao što su Hugo Grotius (začetnik modernog međunarodnog

prava, 1584-1645), Abbé de Saint-Pierre (Abe d Sant Pjer) 1658 -1743. ili u raspravi Imanuela Kanta pod nazivom "O vječnom miru" koja se pojavila 1795. godine.

• Osnivanje Ujedinjenih nacija nije prvi pokušaj osnivanja svjetske mirovne organizacije.

• Budući da su bili pod utiskom zastrašujućih ljudskih i materijalnih gubitaka nakon Prvog svjetskog rata, političari su se zalagali za saradnju među nacijama i spriječavanje ratova.

• Američki predsjednik, Woodrow Wilson (Vodrou Vilson), u proglasu u 14 tačaka pozvao je, između ostalog, i "na osnivanje sveopće asocijacije nacija sa međusobnom garancijom političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta kako za velike tako i za male države.

• Liga naroda ima velike zasluge kada je riječ o osnivanju Ujedinjenih nacija - osnovni princip izgradnje sistema kolektivne sigurnosti.

• Ujedinjene nacije su pokušale da premoste strukturalne i normativne slabosti Lige naroda.

• "Radi obezbjeđivanja mira u svijetu i međunarodne sigurnosti

Statutom Lige naroda napravljen je dualni sistem kolektivne sigurnosti. Hartmut Krüger ovako opisuje rad Lige naroda u oblasti osiguranja mira: Liga naroda nije mogla da riješi svoju najvažniju zadaću - da spriječi ratove.

• Liga naroda predstavlja idejno-historijski preokret u međunarodnim odnosima.

• Poveljom Ujedinjenih nacija svijet je napravio sljedeći pokušaj ka uspostavljanju globalne organizacije za zaštitu mira."

• "Dva svjetska rata nanijela su neopisivu štetu čovječanstvu i koštala su života više od 100 miliona ljudi u periodu od samo pola vijeka. Osnivači Ujedinjenih nacija i autori Povelje pokušali su da ostvare želje za mirom i da nakon kraja Drugog svjetskog rata zajedničkim

projektom osiguraju svjetski poredak sa trajnim mirom.

• U augustu 1941. godine na Bermudskim ostrvima su se sreli američki predsjednik Franklin D. Roosevelt (Frenklin D. Ruzvelt) i britanski premijer Winston Churchill

(Vinston Čerčil) kako bi definisali svoje poslijeratne ciljeve. Rezultat ovog sastanka zapisan je u zajedničkoj deklaraciji pod imenom 'Atlantska-Povelja'. Obje države su se u ovoj Deklaraciji pozvale na pravo svakog naroda na samoopredjeljenje, slobodnu svjetsku

trgovinu i ekonomsku saradnju, uzdržavanje od upotrebe sile i osnivanje općeg sistema sigurnosti.

• Na samom kraju Deklaracije naglašeno je da je 'do osnivanja trajnog međunarodnog sistema sigurnosti' neophodno razoružavanje agresorskih država, a to je već nagovijestilo osnivanje međunarodne Organizacije.

• Tako se 1. januara 1942. godine 26 država pod vodstvom SAD-a, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Kine obavezalo na poštivanje 'Povelje '.

• Na Konferenciji u Teheranu u novembru 1943. godine ovaj koncept je još jedanput potvrđen.

• Na Konferenciji na Jalti, održanoj u februaru 1945. godine, Roosevelt, Churchill i Staljin su se usaglasili oko posljednjih spornih tačaka. Tu je, prije svega, bilo riječi o modusu glasanja u najjačem tijelu buduće Organizacije - Vijeću sigurnosti. Na insistiranje

Sovjetskog Saveza za stalne članove Vijeća sigurnosti (Sovjetskom Savezu, SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kini) predviđeno je pravo na veto.

• Jedinstvo saveznika i velesila koje je nastalo tokom Drugog svjetskog rata razbilo se odmah pri pokušaju raspodjele ratnog plijena, a time i nada u 'jedinstven svijet'.

• Na Konferenciji održanoj 26. juna 1945. godine svi sudionici su

jednoglasno usvojili Povelju.

• Povelje Ujedinjenih nacija 1. održanje međunarodnog mira i sigurnosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih kolektivnih mjera radi spriječavanja i otklanjanja prijetnji miru i suzbijanje agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim sredstvima, a u skladu sa načelima pravde i međunarodnog prava, sređivanja ili rješavanja međunarodnih sporova ili situacija koji bi mogli dovesti do povreda mira; 2. razvijanje prijateljskih odnosa među nacijama, zasnovanih na poštovanju načela ravnopravnosti i prava na samoopredjeljenje naroda i preuzimanje drugih odgovarajućih mjera radi učvršćivanja općeg mira; 3. postizanje međunarodne saradnje kako bi se rješili međunarodni problemi ekonomske, socijalne, kulturalne ili humanitarne prirode, i unapređivanje i podsticanje poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru; 4. postavljanje Organizacije kao središta za usklađivanje akcija preduzetih radi postizanja ovih zajedničkih ciljeva." • Konflikt Istok-Zapad, koji je najkasnije 1947. godine postao

sasvim očigledan, u prvom je desetljeću prilično otežavao konstruktivan rad tijela UN-a.

• Opća povelja o ljudskim pravima • Na osnovu rezolucije Uniting-for

Peace iz 1950. godine, a na zahtjev novog Generalnog sekretara Ujedinjene nacije su razvile potpuno novi instrument koji nije bio predviđen Poveljom - tzv.

operacije za osiguravanje i održavanje mira (Peacekeeping-Missionen).

• Povod za prvi angažman "Plavih šljemova" predstavljala je Suecka kriza 1956. godine

• Od sredine pedesetih godina pitanja dekolonijalizacije predstavljaju težište rada. Nakon što je put kolonija u nezavisnost bio obilježen krvavim (oslobodilačkim) ratovima, uz pomoć Ujedinjenih nacija uspjelo je skretanje na mirnodopski kolosjek.

• Rezultati u oblasti osiguranja mira • Berlinska kriza: Ujedinjene nacije kao forum za pregovore • Kolektivni sistem sigurnosti: Osnovna ideja i osnovni problem

• Suecka kriza: Ideja mirovnih trupa • Konflikt u Kongu: Prevelik zalogaj za mirovne trupe • Kubanska kriza: Uspješno posredovanje • Kriza Ujedinjenih nacija • Epohalne promjene koje su se desile 1989/90. "gurnule su

Ujedinjene nacije ponovo u centar političkih zbivanja nakon više decenija blokade rada. Vijeće sigurnosti dobilo je sposobnost

odlučivanja i djelovanja kakva mu do tada nije bila poznata"

• Neuspjesi misija u Somaliji i bivšoj Jugoslaviji, a posebno u Bosni i Hercegovini simboliziraju

početak krize peacekeeping-a i osiguravanja mira putem Ujedinjenih nacija

• Okupacija UN-ove zaštićene zone Srebrenica (tokom koje je ubijeno najmanje 7.000 ljudi koji su se uzaludno nadali zaštiti od strane Ujedinjenih nacija) predstavlja simbol neuspjeha Ujedinjenih nacija u konkretnoj konfliktnoj situaciji."

• U Ruandi je i pored pisustva UN-ove mirovne misije ubijeno preko 800 000 ljudi prije nego što je usaglašeno vojno djelovanje.

ZAVRŠNI DIO:

Diskusija

• Tekst Povelje usvojene na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Franciscu 1945. godine: U uvodnom dijelu tog dokumenta

između ostalog se kaže: • Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo

sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u toku našeg života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske

ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje

obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uslova u sve većoj slobodi."

• Naš plemeniti cilj i zadatak: Poruka mladima Čovječanstvo nije bilo u stanju da stvori civilizaciju mira jer mora prvo uspostaviti osnovni preduslov za mir a to je jedinstvo. Jedinstvo nećete moći stvoriti dok najprije ne uspostavite osnovni preduslov za jedinstvo: pravdu. Preduslov za pravdu je jednakost, a preduslov za jednakost zrelost. Dostizanje zrelosti je moguće ako imate novi pogled na svijet baziran na svjesnosti o temeljnoj istovjetnosti i plemenitosti čovječanstva.

NAPOMENA:

• PRINCIP IMPLEMENTACIJE PROJEKTA OBRAZOVANJE ZA MIR