07 - Računalstvo u Oblaku

8/10/2019 07 - Raunalstvo u Oblaku

1/42

4.1

1

Raunalstvo u oblaku

Elektroniko poslovanje


2/42

4.2

Koncept raunalstva u oblaku

Znai i promjenu u paradigmi trokovaodnosno izdataka tvrtke.

Sve je znaajniji model plaanja pouporabi ( eng. Pay-per-Use ) koji se

fokusira na operativne trokoveumjesto nakapitalne trokove koji su dominirali u

tradicionalnom raunskomcentru ukui. Nudi koritenje kapaciteta prema potrebi

odnosno potranji.


3/42

4.3


To je potpuno novi model s potencijalima koji

ukljuuju jednostavnu proirivost aplikacija,unaprjeenje ekonomije razmjera, smanjenje

ukupnih trokova obrade podataka,poveanje uinkovitosti resursa, jaanjeelastinosti odnosno fleksibilnosti resursa,skraenje vremena aktivacije aplikacija, briopravak nakon eventualnih prekida rada i

katastrofa, te koritenje infrastrukture pozahtjevu toobradu inidinaminom.


4/42

4.4


Raunalstvo u oblaku je novi trend koji eobiljeitinovu fazu u razvitku Interneta.

Raunalstvo u oblaku u biti poiva napoznatim tehnologijama i neki to smatrajunapuhanompriom.

Tvrtke moraju temeljito proanalizirati koje bi

im koristi i kakve tipove rizika donijelaprimjena koncepta raunalstvau oblaku.

Neophodna je objektivna procjena o moguim

utjecajima i posljedicama ovakvog konceptana osovan e tvrtke.


5/42

4.5

Definicija raunalstva u oblaku

Definicija Nacionalnog instituta za standarde i

tehnologije:

Raunalstvo u oblaku je model obrade

podataka koji omoguuje sveprisutan ijednostavan pristup skupu djeljivih raunalnih

resursa poput raunalnih mrea ,

posluiteljskih raunala , medija za pohranu

podataka, aplikacija i usluga, koje je moguekonfigurirati i stavljati na raspolaganje

korisnicima uz njihov minimalan osobni

angamanili uz najmanju moguuinterakciju s

posluiteljemtih resursa.


6/42

4.6

Karakteristike raunalstva u oblaku

Usluge korisnik moe samostalno kreirati pozahtjevu ( bilo kada i s bilo kojeg mjesta bez duihekanja).

iroke mogunosti pristupanja uslugama ( PC,prijenosno raunalo,mobilni ureaj) .

Dijeljenje resursa ( veibroj korisnika koristi resurseosigurane od pruateljausluga).

Elastinost( koliinai potencijal resursa u potpunostise prilagoavajutrenutnim potrebama

Mjerljivost usluga ( pruateljusluga mjeri utroakodstrane korisnika i naplaujenaknadu po utroku).


7/42

4.7

Modeli raunalstva u oblaku

Prema kriteriju isporuke: Softver kao usluga ( koristi se samo softverska

aplikacija, a ne kontrolira se OS, hardver ili mrena

infrastruktura ) Platforma kao usluga ( konzument koristi okruenje

udomljavanja ( engl.hosting ) za svoje aplikacije,

nema kontrole nad OS, ni hardverom ni mrenom

infrastrukturom, i to je tipinoaplikacijski okvir). Infrastruktura kao usluga ( konzument koristi

bazine raunalne resurse poput procesne moi,prostora za pohranu podataka , mrenih komponentiili posredujuegsoftvera, infrastruktura samog oblaka

je izvan kontrole ).


8/42

4.8


Prema kriteriju primjene: Javni oblak (eng. Public Cloud- ne znai uvijek

besplatno i da su podaci javno vidljivi, ve suprotno,

omoguuju elastino i trokovno uinkovito sredstvoza primjenu aplikacijskih rjeenja).

Privatni oblak ( eng. Private Cloud razlika izmeuprivatnih i javnih oblaka ogleda se u tome to su uuslugama privatnih oblaka podaci i procesi upravljani

unutar organizacije bez izlaganja sigurnosnim rizicima

i bez vanjske pravne regulative karakteristieza javneoblake, usluge privatnih oblaka nude korisniku viistupanj kontrole nad infrastukturom oblaka, ime se

poveavasigurnost i elastinost.


9/42

4.9


Hibridni oblak (eng. Hybrid Cloud kombinacijajavnog i privatnog oblaka koji meusobno surauju ,korisnici unajmljuju informacije koje nisu s poslovnog

stajalita kritine i njihovu obradu od javnog oblaka

dok su poslovno kritineusluge i podaci pod njihovomiskljuivom kontrolom, ovaj model smatra senadskupom tehnologija koritenih u modelu oblakazajednice ).

Oblak zajednice ( eng. Community Cloud sveaktivnosti kontrolira i koristi skupina organizacija

slinih ili zajednikih interesa kao to su specifinisigurnosni zahtjevi ili zajednika misija , lanovizajednice dijele pristup podacima i aplikacijama u

oblaku).


10/42

4.10

Softver kao usluga

Isporuitelj softvera licencira aplikaciju kaouslugu po zahtjevu, kao pretplatnikuusluguili pak sve ee bez naknade za krajnjeg

korisnika, ako isporuitelj aplikacije imadruge izvore zarade npr. iznajmljivanje

oglasnog prostora.

Ovo je brzo rastue trite i ovaj modelisporuke softvertskih aplikacija uskoro ezauzeti istaknuto mjesto u informatikojposlovnoj praksi.

4 11


11/42

4.11

Softver kao usluga

Elementi sukladni definicijama i karakteristikama

raunalstvau oblaku:

Pristup komercijalnom softveru omoguen je putemWeba.

Softverom se upravlja s neke centralne lokacije.

Softver se isporuuje prema modelu jedan premavie.

Korisnici ne moraju brinuti o nadogradnjama i

prilagodbama softvera.

Aplikacijska programskog suelja omoguujeintegraciju razliitihsegmenata softvera.

4 12


12/42

4.12

Primjeri softvera kao usluge

Aplikacija elektronikepote.

Aplikacije za provedbu marketinkihkampanja.

Aplikacije za upravljanje mobilnom ili

ambulantnom prodajom.

Aplikacije za izradu zavrnog rauna ilibilance.

CRM softver ( Customer Relationship

Management )- drilidersku poziciju.

4 13


13/42

4.13

Primjeri kada ne treba koristiti

softver kao usluguAplikacije u kojima se zahtijeva izuzetno

brzo obrada podataka zahvaenih urealnom vremenu- procesno upravljanje u

energetskim postrojenjima.

Aplikacije kod kojih iz zakonskih ili

poslovnih razloga treba imati potpunu

kontrolu nad podacima.Aplikacije koje ve postoje i koriste se u

kui.

4 14


14/42

4.14

Platforma kao usluga

Raunalnaplatforma koja omoguujebrzoi jednostavno razvijanje Web aplikacija bez

potrebe za kupovanjem i odravanjemsoftvera i pripadajueinfrastrukture.

Za razliku od koncepta softvera kao usluge

ovdje se putem Weba ne isporuuje

gotova softverska aplikacija vecjelokupna platforma na kojoj se mogu

kreirati nove softverske aplikacije.

4 15


15/42

4.15

Obiljeja platforme kao usluge

Objedinjuje usluge razvoja, testiranja, primjene,

udomljavanja i odravanja aplikacija u integriranomokruenju.

Alati za kreiranje korisnikog suelja zasnovanog naWeb suelju pomau pri kreiranju razliitog korisnikogsuelja.

Vieuporabna arhitektura omoguuje veem brojukorisnika istovremenu uporabu aplikacije.

Ugraena proirivost omoguuje uravnoteenjeoptereenjahardvera i obnavljanje svih aktivnosti nakonpadasustava.

Pruase mogunostsuradnje unutar razvojnih timova.

4 16


16/42

4.16

Primjeri kada ne treba koristiti

platformu kao usluguAplikacija treba uvijek biti prenosiva bez

obzira gdje ebiti udomljena.

Nestandardni jezici koriteni zaprogramiranje aplikacije imaju presudan

utjecaj na razvoj aplikacije i uspjenost.

Nestandardni jezici koriteni zaprogramiranje aplikacije onemoguujuprijenos aplikacije.

Trebaju izvriti prilagodbu hardvera ilisoftvera na koji se naslanja aplikacija.

4 17


17/42

4.17

Infrastruktura kao usluga

Umjesto da kupuju raunala , softver ,ureaje za pohranu podataka, prostor zasmjetaj hardvera i mrenu opremu ,

klijenti kupuju resurse kao potpunuunajmljenu uslugu shodno njihovim

aktualnim potrebama i zahtjevima.

Infrastruktura isporuenakao usluga moebiti implementirana kao javni ili privatni

oblak.

4 18


18/42

4.18

Karakteristike infrastrukture kao

usluge Svi se resursi isporuujukao usluge.

Omogueno je dinamiko proirenjeodnosno skaliranje usluge.

Trokovi njegova koritenja su varijabilnijer se primjenjuje model plaanja premauporabi.

Model omoguuje da isti hardveristovremeno koristi veibroj klijenata.

4.19


19/42

4.19

Primjeri kada treba koristiti

infrastrukturu kao uslugu Kada se radi o novim tvrtkama koje

nemaju dovoljno kapitala za investiranje u

hardver.

Kada se tvrtka brzo razvija pa proirenja inadogradnja hardvera postaju usko grlo.

Kada raste pritisak na menadment tvrtkeda smanjuje kapitalne izdatke i politikutrokova usmjerava prema operativnimizdacima.

4.20


20/42

Primjeri kada treba ne koristiti

infrastrukturu kao uslugu Kada razlozi sukladnosti i respektiranja

pravne regulative ne govore u prilog

unajmljivanju pohranjenih podataka ili

preputanju obrade delikatnih podatakanekoj drugoj organizaciji.

Kada je neophodna izuzetno visoka razina

djelotvornosti raunalne infrastrukture , avlastita infrastruktura moe udovoljititakvim zahtijevima.

4.21


21/42

Javni oblak

Sastoji se od raunalnih resursa koji sukrajnjim korisnicima raspoloivi na bazipretplate. Virtualizacija je temeljno svojstvo i

pokretakasnaga javnog oblaka. Virtualni resursi u javnom oblaku su slini

fizikim resursima u tradicionalnom

raunskom centru, ali im je aktiviranje zakorisnika jednostavnije, nije potrebno nikakvokonfiguriranje resursa, pristup korisnika

resursima je olakan,a nema administracije.

4.22


22/42

Javni oblak

Je djeljiva , vieuporabna infrastruktura oijem koritenju konzument sklapa sposluiteljemusluga ugovor o razini usluge

kojim se specificiraju prava i obveze objestrane pri koritenju resursa oblaka.Nakon sklapanja ugovora o razini usluge

konzument moe poeti koristiti resurseoblaka na zahtjev. Naknada za koritenjeusluga bit e proporcionalna utroku

resursa.

4.23


23/42

Konzumenti javnog oblaka

Mogu biti pojedinci, mala,srednja i velika

poduzea.

Raunalni resursi koji se nude prividno su

neogranienih kapaciteta i od korisnika neizuskuju nikakve kapitalne izdatke.

Resursi su u potpunost elastini to znai

da korisnik moekreirati, aktivirati i zavritisuporabom resursa potpuno proizvoljno premavlastitim potrebama. Elastinost trokovauporabe proizlazi iz elastinostiresursa.

4.24


24/42

Scenariji uporabe javnog oblaka

1. krajnji korisnik prema oblaku

2. poduzee prema oblaku

3. poduzee prema oblaku pa premakrajnjem korisniku

4. poduzee prema oblaku pa premadrugom poduzeu.

4.25


25/42

Privatni oblak

Kontrola nad cjelokupnom infrastrukturom ,

podacima i procesima obrade podataka u

rukama je poduzea.

Privatni oblak implementira se u raunskomcentru poduzea, a zaposlenici centraupravljaju njime.

Odrava sve podatkovne resurse tvrtke,poput financijskih evidencija ili podataka oklijentima pod zakonskim kiobranomorganizacije.

4.26


26/42

Privatni oblak

Virtualizirane aplikacije odvajaju aplikaciju od

hardvera, operacijskog sustava , ureaja zapohranu podataka i mree.

Izgradnja privatnog oblaka iziskuje jo uvijekrazmjerno visoke kapitalne izdatke, a njegova

uporaba prilinovisoke operativne trokove.

Uspostavljaju ih uglavnom velike kompanijekoje ve imaju raunske centre zasnovanena starijim tehnologijama iji se operativnitrokovimogu smanjiti uvoenjem privatnogoblaka.

4.27


27/42

Hibridni oblak

Ovaj model odnosi se na situaciju u kojoj

nekoliko oblaka, javnih i /ili privatnih , djeluje

zajedniki.

Jedan pruateljusluge oblaka nudi na koritenjeusluge svojih vlastitih resursa u kombinaciji sresursima nekih drugih pruateljausluga.

Usluge hibridnog oblaka moenuditi i posrednikkoji ne posjeduje resurse u svom vlasnitvuvesamo omoguuje ili olakava korisnicimauporabu resursa ostalih pruatelja usluga. Tadaposrednik upravlja hibridnim oblakom.

4.28


28/42

Oblak zajednice

Moe se smatrati i modelom vieg reda(nadskupom ) u odnosu prema modelu

privatnog oblaka.

Koristit ega partnerske tvrtke i povlatenipojedinci ( eventualno njihovi klijenti ) koji

dijele neke zajednike ciljeve , interese ili

resurse , a bit e im omoguen pristupuslugama privatnog oblaka neke tvrtke ako

on postoji, te uslugama jednog ili vie

javnih oblaka koji inehibridni oblak.

4.29


29/42

Oblak zajednice

Dvije inaice oblaka:

Model u kojem tvrtke i pojedinci pristupaju

hibridnom oblaku , ali prvo se pristupa

informatikim resursima tvrtke iji su povlatenikorisnici i preko njih hibridnom oblaku.

Model u kojem tvrtka ima svoj vlastiti privatni

oblak preko kojeg i ona i njeni klijenti pristupaju

javnim oblacima koji tvore hibridni oblak. Primjene njujorka burza ima svoj oblak

zajednice.

4.30


30/42

Sigurnosna pitanja raunalstva u

oblaku Primjena bilo kakve tehnologije nikada ne

moe biti do kraja liena sigurnosnihproblema.

Nema tog rjeenja koje jami apsolutnusigurnost.

Raunarstvo u oblaku ne donosi nikakvenove, samo sebi svojstvenerizike,probleme i izazove ako se

implementira uz pridravanje svih normi i

standarda.

4.31


31/42

Sigurnosna pitanja raunalstva u

oblaku Kada se prelazi na raunarstvo u oblaku

tvrtke moraju imati detaljno razraenkonzistentan sigurnosni model koji eolakati

razvoj i preventirati pogreke.Najvea razlika s obzirom na sigurnosne

aspekte prilikom prelaska na raunarstvo u

oblaku proizlazi iz injeniceda tvrtka gubi diokontrole nad svojim resursima koje je imaladok je svoje aplikacije odravala u kui.


32/42

4.33


33/42

Aspekti sigurnosti raunalstva u

oblaku Pravna regulativa.

Sigurnosne kontrole malo je pruateljausluga raunarstva u oblaku ija je

infrastruktura kadra sve podrati. Povezivanje ( federalizacija ) sigurnosnih

usluga radi implementacije svih potrebnih

kontrola , pruatelji usluga oblaka esto semoraju povezati sa specijaliziranimpruateljima sigurnosnih usluga i stvarajuuvjete u kojima svi djeluju kao jedan.

4.34


34/42

Standardizirane sigurnosne

kontrole Upravljanje imovinom

Upravljanje kljuevima i certifikatima

Sigurnost podataka i ureaja za pohranu

Sigurnost krajnjih toakaRevizija i izvjetavanje o dogaajima

Identitet, kontrola pristupa

Sigurnost mree Sigurnost politike

Automatizacija usluga

Upravljanje radnim optereenjem i uslugama

4.35


35/42

Raunarstvo u oblaku i elektroniko

poslovanje

Raunarstvo u oblaku pomae poduzeima daunaprijede svoje elektroniko poslovanje.

. Raunarstvo u oblaku izbija u prvi plan

tek onda kada tvrtka pone razmiljati oonome to je vjena potreba svakogelektronikog poslovanja - poveanje

kapaciteta i dodavanje novih mogunostibez poveanja trokova, a to znai bezinvestiranja u novu infrastrukturu ,

edukaciju i uvjebavanjanovog osoblja ili-

4.36


36/42


poslovanje

Ideja raunalstva u oblaku poiva na on-line dijeljenju resursa, ono moe olakatitraenjei dijeljenje resursa i bez mijenjanja

globalnog trita. Ostvaruju se znaajne utede u putnim i

transportnim trokovima te otvaraju nove

mogunosti on-line Web udomljavanjarazliitih resursa i odravanjaelektronikihsastanaka.

4.37


37/42


poslovanje

Nedostatak raunalstva u oblaku jeproblem zatite osjetljivih i osobnihpodataka u divljini Interneta.

Podaci se fiziki pohranjuju izvan tvrtke itvrtka treba osigurati adekvatnu zatitupodataka, djelomino se odriui

autonomije svoje sigurnosne politike. Tvrtke sada mogu probleme rjeavatibre,

jeftinije i s boljim rezultatima.

4.38


38/42


poslovanje

Raunalstvo u oblaku nedvojbeno utjeena izmjenu postojeih modelaelektronikog poslovanja i tjera tvrtke da

mijenjaju svoje ponaanje u nastupajuojuslunoj ekonomiji.

4.39


39/42


poslovanje

Postoje 3 generacije elektronikogposlovanja:

1.gen.tradicionalno elektroniko poslovanje

2.gen.informacijska tehnologija kao usluga

3.gen.sve kao usluga

4.40


40/42

Obiljeja tree generacije

elektronikog poslovanja

Sveprisutne poslovne usluge i usluge

potroaima

Usluge usmjerene na podatke i osjetljive na

kontekst u kojemu se pruajuodnosno koriste Stvaranje horizontalnih i vertikalnih uslunih

ekosustava

Usmjerenost na usluge

Organizacija poslovanja prilagoava semreamavrijednosti.

4.41


41/42

Primjeri poslovnih primjena

raunalstva u oblakuArhiviranje elektronikepote( antivirusna

zatita,filtriranje neeljenepote- Spam)

Kontaktni centar ( smanjeni kapitalni

izdaci, razgovor korisnika na njihovomjeziku, optimizacija raspoloivostiagenata)

Upravljanje odnosima s klijentima

Financije i raunovodstvo

Obraun plaa vrijeme obrade plaasmanjeno je za 80 %

4.42


42/42

Documents

07 - Računalstvo u Oblaku