AVANGARDA modernisti ki pokreti i smjerovi (1910.-1930.)VREMENSKO ODRE ENJE; ZNA ENJE I CILJEVI -po etak 20. st., oko 1910. godine -pojava novih pokreta i smjerova koji nastaju kao svojevrsna reakcija na knji evnu tradiciju 19. stolje a (realizam, moderna-simbolisti, parnasovci, impresionisti) -nastoje sru iti norme 19. st. -mijenjaju odnose me u knji evnim vrstama - ele pro iriti podru je umjetnosti -propagiraju ANTISTETICIZAM (te e ru enju tradicionalnog pojma ljepote) VRIJEME DRU TVENIH I KULTURNIH PROMJENA -prijelomni doga aji u dru tvenom ivotu (otkrivena je radioaktivnost, odr ana prva filmska predstava, obnovljene su Olimpijske igre, izumljen je zrakoplov, postavljena je teorija relativnosti, osvojen je Sjeverni pol, potonuo je Titanic i po eo je Prvi svjetski rat. PRETHODNICI AVANGARDE -za eci moderne knji evnosti 1. poezija: WALT WHITMAN, CHARLES BAUDELAIRE, ARTHUR RIMBAUD 2. drama: HENRIK IBSEN, AUGUST STRINBERG 3. pripovijedna proza: F.M. DOSTOJEVSKI 4. filozofija: FRIEDRICH NITZSCHE, HENRI BERGSON 5. psihologija: SIGMUND FREUD POJMOVNO ODRE ENJE -nazivom AVANGARDA (L'avant garde fran. prethodnica) eli se naglasiti da u mnogobrojnim knji evnim pravicima s po etka 20. stolje a nije prisutno samo poricanje pro losti nego i upostavljanje potpuno novih knji evnih postupaka i izgradnje takve nove poetike kakva je i danas zanimljiva.

1

FuturizamNAZIV, VREMENSKO ODRE ENJE, TEORETI AR -Talijanski pjesnik FILIPPO TOMMASO MARINETTI je objavio 1909. godine FUTURISTI KI MANIFEST, te je tim manifestom objavio novi knji evni smjer futurizam. Napisao je djelo Bitka te ina +miris. -lat. futurus budu i TO JE FUTURIZAM? -Futurizam je kao umjetni ki pravac najzastupljeniji u likovnoj umjetnosti i u pjesni tvu -U njemu se zastupa: 1. raskid s tradicijom, sentimentalno u i esteticizmom 2. poku ava odrediti ideal nove umjetnosti koja bi trebala izraziti dinamizam novog vremena, stvoriti kult aktivizma -Futuristi isti u HRABROST, DRSKOST I BUNTOVNOST , propagiraju rat, osvajanje i militarizam, brzinu dinamiku i moderan ivot -veli aju RAT kao HIGIJENU SVIJETA (blizak talijanskom fa izmu) OBILJE JA FUTURIZMA -zauzima se za: 1. stvaranje potpuno novog pjesni kog jezika i predla e ukidanje interpunkcije (slobodan stih 2. isticanje imenica i infinitivnog oblika glagola 3. registraciju vanjskih umova 4. automatsku poetsku registraciju dojmova 5. uvo enje matemati kih znakova 6. opona anje ritma strojeva 7. stvaranje novih rije i, rije i bez logi kog zna enja

FUTURIZAM U RUSIJI -vrijeme OKTOBARSKE REVOLUCIJE -njegov po etak je u almanahu PLJUSKA DRU TVENOM UKUSU -Ruski avangardisti smatraju da potpuno novo dru tvo zahtijeva i potpuno novu umjetnost. ele razoriti knji evnu tradiciju. - VELIMIR HLJEBNIKOV eksperimentira s jezikom sve do poku aja stvaranja nekog sasvim novog jezika na temelju ru enja logi ke sintakse i stvaranja novih izvedenica. -Predstavnik ruskog futurizma je VLADIMIR VLADIMIROVI MAJKOVSKI. On stvara novu vrstu stiha stupnjeviti stih . Pori e tradiciju i poti e na revolucionarnu akciju. -Futurizam se pro irio i na druge zemlje: ENGLESKA, FRANCUSKA I AMERIKA.

Zajedni ko ruskom i talijanskom futurizmu -eksperimentiranje jezikom, gradska tematika, kori tenje vulgarizma i argonizma, antiesteti nost i razbijanje struktura stiha Razli ito ruskom i talijanskom futurizmu -Ruski futuristi su protivnici rata i zala u se za revoluciju

2

Ekspresionizam-Kao umjetni ki pokret prepoznatljiv je u slikarstvu, glazbi, kazali tu, filmu i u knji evnosti. -Zahva a relativno na ire podru je i najutjecajniji je pravac. NAZIV I VREMENSKO ODRE ENJE - lat. expressio izraz -Tvorac naziva navodno je LOUIS VAUXCELLES (lat. expression izra aj, istisak) -pojavljuje se od 1910. 1924. u Njema koj i Austriji PRETHODNICI, ASOPISI, TEORETI ARI -prethodnici su pjesnici moderne, a najpoznatiji je RAINER MARIA RILKE. -ekspresionisti ki asopisi su DER STURM i DIE AKTION -Teoreti ari ekspresionizma su: 1. HERMANJ BAHR Prilozi kritici moderne , Pobjeda nad naturalizmom 2. GOTTFRIED BENN Morgue , Sinovi -uzori su francuski slikari: CEZANE GANGINE VAN GOGH TO JE EKSPRESIONIZAM? -Ekspresionizam je stanje duha, atmosfere koja je onda vladala u svijetu, i ekivanje u STRAHU i TJESKOBI. Umjetnost je krik koji zove u pomo . -Osnovni cilj ekspresionizma je negirati objektivnu stvarnost. SHVA ANJE UMJETNOSTI -ekspresionizam je antirealisti ka, antimimeti ka umjetnost. -ekspresionisti isti u va nost IZRAZA u umetnosti pa je njihova kritika upu ena: 1. ideji sustavnog i metodi kog opona anja zbilje (naturalizam) 2. ideji slobodnog prihva anja osjetilnih dojmova (impresionizam) -umetno u treba izraziti subjektivnu stvarnost pojedinca -PJESNIK treba donijeti SEBE neposredno iz SEBE! -odbacuju ideju ljepote kao sklada, zala u se za snagu izraza, kao krik i kao duhovni oblik iste potrebe za izra avanjem -umjetnost se mora okrenuti sasvim prema unutra njosti KNJI EVNE VRSTE I PREDSTAVNICI -dominantne knji evne vrste su drama i poezija -predstavnici poezije jedu : GEORG HEYM, GEORG TRAKL, FRANZ WERFEL, AUGUST STRAMM -predstavnici u drami: OSKAR KOKOSCHKA, GEORG KAISER, ERNST TOLLER DIE BRCKE (Most) prva skupina ekspresionista; javlja se 1905. u Njema koj; odr ala se do 1913. DIE BLAUE REITER (Plavi jaha ) druga skupina eks.; javlja se 1911.; osniva i- V. Kandinski, F. Marc TEMATSKO-MOTIVSKE PREOKUPACIJE -naj e i motivi i teme: 1. vje nost i kozmi ki motivi 3

2. nihilisti ki subjektivizam stanje o aja i totalne besperspektivnosti 3. rat (negacija humanosti) bolest, smrt, raspadanje, strah 4. pobuna i otpor nepomirenost s dru tvenom situacijom i atmosferom duha; uo avanje izlazi u nepo tednoj kritici dru tva STILSKE ZNA AJKE EKSPRESIONIZMA 1. STILSKI PUNKTUALIZAM otu enje rije i od objektivne stvarnosti odstvarenje rije i 2. RASPR ENOST PERCEPCIJE 3. ISTODOBNOST PERCEPCIJE 4. NAGLA ENI KONTRASTI 5. IZOLIRANI FRAGMENTI 6. PRENAGLA ENA OSJETILNA EKSPRESIVNOST 7. NEGIRANJE SVAKE KATEGORIZACIJE nema razlike izme u ozbiljnosti i komike 8. RAZBIJENOST JEZI NIH NORMATIVNIH OBLIKA sintakse, kompozicije, strofe, ritma, rime

DadaizamNAZIV, VREMENSKO ODRE ENJE, TEORETI AR -pokret se pojavljuje 1916. godine u Zrichu -idejni za etnik je TRISTAN TZARA koji 1918. objavljuje svoj dadaisti ki manifest -pokret je nazvan prema dje jem tepanju Da-da simbol krajnjeg otpora prema bilo kakvim racionalnim konvencijama u umjetnosti. TO JE DADAIZAM? -pokret koji se zala e za potpuno ru enje svih tradicionalnih vrednota od socijalnih do moralnih -oblici kranjeg otpora tradiciji su crni humor, ironija i poruga -dadaizam sam sebe ironizira jer je sam sebe porekao kao ozbiljni knji evni pokret, kao umjetni ki pravac ili kao neki smisleni stav prema ivotu -OSNOVNI SMISAO njegova djelovanja destrukcija, bunt i revolt protiv svega postoje eg i logi nog OBILJE JA DADAIZMA 1. nema jezi ne i smisaone logike 2. veli anje besmislica - nagla ena neozbiljnost svih umjetni kih i ivotnih postupaka 3. poku ao je izazvati ok i sablazan razaraju i tradicionalne umjetni ke oblike glasovnim pjesni tvom s onu stranu razuma, glazbom umova, monta om fragmenata i otpadaka iz svakida njeg ivotu 4. izazivanje mr nje i prezira gra ana 5. dimenzija razo aranja u sve tradicionalne vrjednote gra anskog dru tva koje prelazi u neku vrstu buntovnog o aja -zajedni ko svim dadaistima je : 1. ga enje spram rata, 2. ga enje spram civilizacije koja dopu ta taj rat 3. otpor logici i jeziku koji su temelj ljudske civilizacije PREDSTAVNICI -TRISTAN TZARA -HANS ARP -HUGO BALL 4

-RICHARD HUELSENBECK -u skopu dadaizma stvaraju i Andre Breton, Louis Argon i Max Ernst -DADAIZAM je samom prijelazna faza u NADREALIZAM.

NadrealizamNAZIV, VREMENSKO ODRE ENJE, TEORETI AR -nadrealizanm je knji evni, umjetni ki pokret koji je nastao u FRANCUSKOJ nakon Prvog svjetskog rata oko 1920. godine -nastavlja se na tradiciju ekspresionizma i dadaizma. -idejni za etnik je ANDRE BRETON koji 1924. i 1930. objavljuje manifeste nadrealizma

PRETHODNICI, PREDSTAVNICI I ASOPIS -uzori pjesnici simbolizma (Arthur Rimbaud i Guillaume Apollinaire) - asopis Literatura - pod uredni tvom Andre Breton i Luisa Aragona -zna ajni predstavnik nadrealisti ke poezije je i Paul Eluard.

TO JE NADREALIZAM? -otpor umjetni kim konvencijama i jak osje aj krize cjelokupnog ivota - eli istaknuti novi pojam stvarnosti eli odrediti unutra nju stvarnost i u initi je podru jem iz kojeg sve i u ivotu i u umjetnosti proizlazi i kojem se sve na kraju vra a (podru je u skladu s u enjem Sigmunda Freuda) -zadatak umjetnika: vjerno bilje enje svega onog to se probije u svijest iz one pretpostavljene dubine umjetnik eli biti izvoran i samosvojan, eli govoriti jedno i isklju ivo o pravoj stvarnosti -automatsko pisanje preno enje slike izvanjskog svijeta preko iracionalnog -NADREALIZAM -> DU EVNI AUTOMATIZAM

OBILJE JA NADREALIZMA 1. negiranje i odupiranje bilo kakvom formalno-sadr ajnom artizmu 2. oslanja se na moderne tehnike i teoriju psihoanalize Sigmunda Freuda 3. stavljanje te i ta na iracionalno, podsvjesno i halucinantno 4. tra i se isti SPONTANITET 5. AUTOMATSKO PISANJE bilje enje svjega to dolazi iz podsvjesti 6. nagla ena slikovitost stavljanje zajedno predmeta koji pripadaju razli itim sferama iskustva 7. raspadanje zbilje nema razlike izme u sna i jave, ma te i zbilje, mogu eg i nemogu eg

5

Ostali modernisti ki pokreti i smjeroviKUBIZAM -lat. cubus kocka -smjer u umjetnosti nastao u Francuskoj po etkom 20. st. -najzna ajniji predstavnici: PABLO PICASSO i GEORGES BRAQUE -kao podvrsta kubizma pojavljuje se simultanizam -iz kubizma se razvio i konstruktizam IMAGINIZAM/IMA INIZAM -lat. imago; franc. image slika -pjesni ki pokret u Engleskoj i SAD-u od 1909. do 1917.; u Rusiji od 1917. do 1925. -upotrebljavali su slobodan stih, tra ili su novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema; izbjegavali sve to je nejasno, mutno i misti no; uvode obi an govor. -predstavnici: EZRA POUND (SAD), DAVID HERBERT LAWRENCE (Engleska), SERGEJ JESENJIN (Rusija) SOCIJALISTI KI REALIZAM -posebni knji evni smjer koji se pojavio u Rusiji izme u dvaju svjetskih ratova i nakon Drugog svjetskog rata -isti e aktualne teme iz suvremenog ivota -knji evnost procjenjuje ideolo kim i politi kim mjerilima -tendencija bitna odrednica umj. djela. -crno-bijela tehnika pisanja predstavnici: MAKSIM GORKI i ANDREJ A. DANOV EGZISTENC IJALIZAM -filozofija egzistencije -filozofsko-literarni pokret koji se pojavljuje tridestih godina u Njema koj, a nakon 1945. i u Italiji, Francuskoj, panjolskoj, J. Americi i Japanu -EGZISTENCIJA = na in postojanja 1. filozofija egzistencije u pravom smislu te rije i -K. JASPERS predstavnik - promi lja pojedina ni opstanak u te nji da postane samosvojan i vlastit -egzistencija se otkriva kao TRANSCENDENCIJA 2. egzistencijalna filozofija -MARTIN HEIDEGGER predstavnik -polazna to ka DASEIN pojam koji ozna ava ovjekov na in postojanja. -postojati = shvatiti postojanje 3. egzistencijalizam -JEAN-PAUL SARTRE (djelomi no i Albert Camus) predstavnik -postojanje=osje aj mu nine (roman Mu nina ) - ovjek je takav kakav on sebe ho e, kakav sebe ini

6

-Egzistencijalizam je HUMANIZAM. -A. CAMUS apsurdnost postojanja u svijetu- TEORIJA APSURDA

KAZALI TE APSURDA -vezuje se uz egzistencijalizam; nastavak avangardne drame, uklju uje i elemente nadrealizma -predstavnici: SAMUEL BECKETT ( U o ekivanju Godota) i EUGENE IONESCO ( elava pjeva ica , Stolice ) -ne postoji normalna ljudska komunikacija ironi an stav prema ivotu, unose crni humor i grotesku -u kazali tu apsurda dokida se mogu nost normalne ljudske komunikacije

POETIKA AVANGARDE -odrednice su : 1. poricanje postoje ih oblika knji evnog stvaranja PORICANJE TRADICIJE 2. antiesteticizam i ukidanje postoje ih estetskih zabrana (barbarizam, argonizam, dijalektizam) 3. depersonalizacija umjetnosti gubitak ljudskog lika kao sredi ta strukture i neknji evnost 4. stapanje i izmjena pojedinih funkcija knji evnih rodova i vrsta poetizacija proze, prozaizmi u poeziji i dr. 5. stapanje knji evnih rodova i vrsta poetizacija proze, prozaizmi u poeziji i dr. 6. uvo enje novih vrsta feljton u stihu, reporta a, zapis sna, filmski scenarij, satiri ni kuplet, tekst iz kabareta i dr. 7. otvorena struktura nedovr enost ; variranje istih tema i motiva; prepisivanje samog sebe

8. pro imanje razli itih umjetnosti knji evnost i slikarstvo, glazba, film 9. razbijanje sintakse (novotvorenice, osebujna metaforika, grafi ko isticanje rije i) 10. na elo asocijacije 11. kompozicija teksta na elo monta e 12. otvaranje i sa imanje vremena i prostora 13. negacija razumnosti svijeta 14. revolucija duha htijenje da se pre u granice beskrajnog i budu ega

Smjerovi i pokreti FUTURIZAM

Vrijeme 1909. (1912.)

Zemlje Italija (Rusija)

Manifesti Futuristi ki manifest

EKSPRESIONIZAM

1910.-1920.

Austrija, Njema ka

-

Predstavnici Filippo Tommaso Marinetti, V. Hljebnikov, V. V. Majkovski (poezija) G. Heym, G. Trakl, F. Werfel, A. Stramm, J. van Hoddis, (drama) O. Kokoschka, G. Kaiser, E. Toller

Umjetni ka djela Bitka-te ina + miris Pljuska dru tvenom ukusu Pjesme Sjeta , Jutrom

7

DADAIZAM

1916.

vicarska (Zrich)

Dadaisti ki manifest Manifesti nadrealizma -

NADREALIZAM KUBIZAM IMAGINIZAM SOCIJALISTI KI REALIZAM EGZISTENCIJALIZAM

1920. Po . 20 st. 1909.-1917. 1917.-1925. Po . 20. st 1950.

Francuska Francuska Engleska i SAD Rusija Rusija Francuska

Tristan Tzara, Hans Arp, Hugo Ball, Richard Huelsenbeck (Andre Breton, Louis Aragon i Mac Ernst) Andre breton, Louis Aragon, Paul Eluard P. Picasso, G. Braque Ezra Pound, David Herbert Lawrence, Sergej Jesenjin Maksim Gorki, Andrej A. danov Jean-Paul Sartre, Karl Jaspers, Martin Heidegger

-

Na putu u San Romano Portret Ambroisa Vollarda Pjesma o kuji Do vi enja, dragi, do vi enja -

8

I. RAZDOBLJE KNJI EVNOSTI (1914.-1929.)

Moderna lirikaPRETHODNICI MODERNE LIRIKE - prethodnica -> poezija moderne -uzori: C. Baudelaire, A. Rimbaud, S. Mallarme OBILJE JA MODERNE LIRIKE 1. svaku modernu lirsku pjesmu mo emo u nekoj mjeri suprotstaviti starijoj lirici (razlika u tipu lirskog izra avanja 2. moderna lirika zahtijeva pri itanju najve u mogu u koncentraciju tra i suradnju pjesnika i itatelja 3. izbjegava komunikaciju preko ustaljenih, uobi ajenih putova razumijevanje na temelju senzibilnosti italaca; poezija bez zna enja 4. ona pokazuje otpor prema izra avanju nekih op ih, prirodnih prosje nih osje aja hladna, misaona, nesentimentalna intelektualna (emocije vezane samo za pjesni tvo) 5. vrhovni zahtjev moderne lirike jest SAVR ENSTVO JEZI NOG IZRAZA 6. klasi na tematska podjela u modernoj lirici nema smisla ( ovjekova izgubljenost u tehni koj civilizaciji, kriza kulture, polo aj, svrha i smisao samog pjesni tva) 7. zabrinutost za vlastitu sudbinu, odnosno ljudski ivot uop e POEZIJA (oru e spoznaje)

GLAVNI PREDSTAVNICI MODERNE LIRIKE - PAUL VALERY -RAINER MARIA RILKE -THOMAS S. ELIOT -FERNANDO PESSOA -PAUL ELUARD -FEDERICO GARCIA LORCA -SERGEJ A. JESENJIN -PABLO NERUDA

9

Sergej Aleksandrovi JesenjinIVOTOPIS -objavljuje MANIFEST IMA INIZMA te postaje vo a ruskim imaginista -jedan dio ivota je proveo u Europi i Americi -po inio je samoubojstvo u hotelu u Petrogradu JESENJIN I IMA INIZAM: Iako je pripadao ima inizmu, njegova poezija odstupa od poetike tog smjera. Jesenjin iskazuje osje aje, nije antiemocionalan pjesnik, ne njeguje slobodan stih, na emu insistira poetika ima inizma. KNJI EVNO STVARALA TVO PRVA FAZA (1914.-1920.) -po inje kao SIMBOLIST, ali unosti novosti: originalnost u temama, folklorne motive i nove vizije svijeta. -odu evljeno o ekuje REVOLUCIJU -inspiriran je djetinjstvom i zavi ajem (seoska idila, selja ki svjetonadzor) -metaforizirani pejsa uzima ih iz seoskog ivota i pu ke religioznosti -pjesni ke slike svje e i slikarski oblikovane -priroda je antropomorfizirana DJELA: Zelena frizura , Krava , Lisica -izdvaja se Pjesma o kuji DRUGA FAZA (1920.-1925.) -zbog sloma ideala odaje se alkoholu i bohemstvu -sukob s prodorom industrijalizacije i urbanizacije sela -u ovom razdoblju stvara najbolje pjesme koje su njegove osobne ispovijesti DJELA: Molitva za umrle , Ispovijest mangupa , Puga ov , Kr marska Moskva , Pjesme izgrednika , Sovjetska Rusija TRE A FAZA (1925.) -nalazi se u te kom du evnom stanju, osje a se beskorisno ( osje aj besmislenog postojanja DJELA: Crni ovjek i pjesma Do vi enja, dragi, dovi enja (napisana je pjesnikovom krvlju uo i smrti) JESENJ TINA - Jesenjin je posljednju pjesmu Do vi enja, dragi, do vi enja napisao svojom vlastitom krvlju uo i smrti. Ta je pjesma izazvala niz samoubojstava te ti doga aji me u mladim ruskim pjesnicima nazvani su jesenj tinom . VLADIMIR VLADIMIROVI MAJKOVSKI je napisao pjesmu Sergeju Jesenjinu u kojoj poku ava suzbiti pojavu jesenj tine .

10

Federico Garcia LorcaIVOTOPIS -ro en u panjolskoj, u imu noj obitelji posjednika -studirao je i ivio u Madridu -boravio je u Americi i Argentini -ubijen od ruke frankista u gra anskom ratu (ubili su ga jer je bio istaknuti pjesnik naprednih pogleda -najve i je lirski talent novije panjolske knji evnosti KNJI EVNO ST VARALA TVO -bavio se raznim granama umjetnosti; kasnije se posvetio kazali tu (direktor studenskog putuju eg teatra) -Osnovna tema njegove pozije jest SMRT, bez obzira na to opisuju li pejsa e, ljude i strasti panjolske KNJIGA PJESAMA sinteza tradicionalnih korijena, bogatstvo metafora i romantike PJESME ; POEMA DEL CANTE JONDO CIGANSKI ROMANCERO - motivi Andaluzije i njezinih ljudi; njezine legende i sveci; Cigani sa svojim stradanjima i patnjama TU ALJKA ZA IGNACIJEM SANCHEZ MEIJASOM -neka djela su tematski vezana za njegova putovanja po Sjevernoj i Ju noj Americi PJESNIK U NEW YORKU nadrealisti na knjiga, u izrazu neobuzdana, smiona i sna na DRAMSKA DJELA: LJUBAV DON PERLIMPINA (lirski dijelovi s elementima farse) KRVAVA SVADBA i DOM BERNARDE ALBE dramske tragedije -drame pune boja, topline i elementarne strasti. Tako er opjevava Andaluziju, osamljene ene u crnini, majke, nerotkinje, ljubomoru, osvetu i no ; svijet pun tamnih nagona, mistike i tragike. PJESNI KI IZRAZ -jedinstven, bogat metaforama i simbolima, nagla enim ritmovima i melodioznim stihovima (spoj andaluzijskog folklora, modernih pjesni kih struja i panj. knj. tradicije CANTE JONDO duboki pjev pjesma gra ena sa to manje rije i i slika (sa ima svoj izraz) -u djelima tra i ono najdublje, najtamnije i najtajnovitije -vidio je unutra nju patnju, bol i uvu enost u sebe, osjetilnost i mra ne strasti u mistici i praznovjerju, u nasilju i zlo inu odrazi i simboli te ljudske patnje KONJIKOVA PJESMA -temeljni motiv je konjikova slutnja smrti i samo e -slutnja smrti se kasnije preobra ava u strah -Lorca pomo u pjesni kih slika izra ava emocije straha i slutnje smrti -gradiraju i pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve vi e boji -pjesnikove emocije najja e pregovaraju u 4. strofi, a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem (jao...)

11

Pablo NerudaIVOTOPIS -rodom iz ilea; najve i latinskoameri ki pjesnik -pjesnik i borac, govornik i diplomat (duboko je osje ao svijet i ivot, probleme, nepravde) -pravo ime mu je NEFTALI RICARDO REYES ; pseudonim je uzeo prema e kom J. Nerudi kojeg je itao u djetinjstvu. -kao konzul odlazi u panjolsku i upoznaje Dalija i Lorcu. -s republikancima izdaje asopis ZELENI KONJ 1971. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za knji evnost

KNJI EVNO STVARALA TVO -po eo je kao kao neromantik i simbolist DESET LJUBAVNIH I JEDNA O AJNA PJESMA odnosu mu karca i ene

strastvene ljubavne ispovijedi; specifi an na in razmi ljanja o ljubavi,

-utjecaj nadrealizma: POKU AJ BESKONA NA OVJEKA BORAVI TE NA ZEMLJI te ka iskustva u svijetu punom raspada, izgubljenosti i bolova, zabrinutost nad ovjekovom sudbinom -nije mu stalo do komunikacije s itaocem, nadrealisti ki automatizam -tra i sebe i svoj smisao u svijetu PANJOLSKA U SRCU politi ki anga irana poezija SVEOP I SPJEV (centralna jnjiga) epsko-lirski spjev; vrsta gradiozne epopeje latinskoameri kog naroda; eli biti kroni ar svojega doba Zbirke poezije: ELEMENTARNE ODE , STO SONETA O LJUBAVI , UMJETNOST PTICA -pjesnikov povratak samom sebi, svojem unutra njem bi u koje je eljno spokoja i samo e -pjesnik je poku ao svijet otkriti i u malim, svakida njim stvarima i zbivanjima

PJESNI KI IZRAZ -odupire se jednostavnosti, diktatu -vodi ga unutra nji nagon -slu io se glasom psovke i protesta, posezao je za uvredama i grdnjama -slika svijeta pusto , sivilo, crna boja -elementi surove prirode njegova zavi aja -svijet do ivljava u pokretu, sudarima i borbi za opstanku -svijet je izra avao na kaoti an na in

12

Moderna prozaPRETHODNICI I IZVORI TA MODERNE PROZE -prethodnik: DOSTOJEVSKI sa svojim romanom Zlo in i kazna (psihologizacija, egzistencijalna osamljenost, esejisti nost) -za etnik je MARCEL PROUST svojim romaneskim ciklusom U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM ; afirmirao je novi tip proze koja se temelji na impresionisti koj poetici *monologizacijom karaktera te i to dublje prodrijeti u mehanizam ljudske du e (monolo ko-asocijativni roman) *psiholo ko-filozofski roman (nova vrsta monolo ko-asocijativnog romana) *M-A roman ima dvije ina ice: 1. ROMAN STRUJE SVIJESTI; 2. ROMAN ESEJ *antipicira tehniku unutarnjeg monologa *vremenski simultanitet *psiholo ko vrijeme (ono vrijeme koje je potrebno da se sjeti sve to je bilo) OBILJE JA MODERNE PROZE -suprotno realisti koj prozi 1. TE I TE SE PREMJE TA S DOGA AJA NA LIK: te i se to potpunije otkriti unutra njost ovjeka, misleni i osje ajni svijet 2. REPRODUCIRA SE OVIJEKOVA SVIJEST 3. TEHNIKE PRIPOVIJEDANJA: unutarnji monolog, pripovijedni monolog, struja svijesti 4. VRIJEME JE SUBJEKTIVNO (PSIHOLO KO): vrijeme osobnog iskustva, kratko, obuhva a nekoliko sat, dan ili vi e dana 5. DEFABULATIVNOST: fabula slabi ili se potpuno dokida, nema uzro no-posljedi nog slijeda, ovisi sve o subjektivnom pro ivljavanju lika 6. MODERNOG PISCA ZANIMA ODNOS OVJEKA I SVIJETA: traganja za ivotnim smislom 7. LIKOVI - JUNAK GUBI JEDINSTVO LI NOSTI: promatraju svijet oko sebe, nemaju ciljeva, pasivni su, ironijski se odnose prema svijetu; prepu taju se mislima; umjetnici 8. PRIPOVJEDA POSTAJE JEDAN OD LICA U DJELU: nepouzdan, subjektivan, pripovjeda u 1.licu 9. JEZIK SE MO E ODREDITI KAO METAJEZIK: jezik filozofije, simbola TIPOVI MODERNE PROZE I NJEZINI PREDSTAVNICI 1. ROMAN STRUJE SVIJESTI -napu ta fabulu i uvodi pripovjeda a u 1. licu koji monologizira vlastiti unutra nji svijet -engleska knji evnost: VIRGINIJA WOLF Gospo a Dolloway JAMES JOYCE Uliks -ameri ka knji evnost: WILLIAM FAULKNER Krik i bijes 2. ROMAN IDEJA -roman treba osloboditi pod injenost stvarnosti, u roman treba u i sve ANDRE GIDE: Krivotvoritelj novca 3. Posebno mjesto zauzimaju prozna djela FRANZA KAFKE Proces Dvorac Preobra aj (njema ka knji evnost) -hermeti nost, struktura paradoksa, fikcionalna stvarnost, svijest o krizi kulture -prete a egzistencijalnog romana 13

4. FILOZOFSKI ROMAN -filozofija preto ena u knji evno djelo -egzistencijalizam JEAN-PAUL SARTRE Mu nina -filozofija apsurda ALBERT CAMUS Stranac -znanstveno-filozofska problematika THOMAS MANN Smrt u Veneciji

arobna gora

Doktor Faustus

5. SOCIJALISTI KI REALIZAM -knji evnost je u slu bi ideologije -ruska knji evnost: ALEKSANDAR FADJEJEV Poraz FJODOR GLAKOV Cement NIKOLAJ OSTROVSKI Kako se kalio elik -posebno mjesto pripada MIHAILU OLOHOVU i njegovom romanu TIHI DON 6. KNJI EVNOST IZGUBLJENE GENERACIJE -realisti ko-naturalisti ka i brutalna vizija stvarnosti -ameri ka knji evnost: ERNEST HEMINGWAY I sunce se ra a Imati i nemati JOHN DOS PASSOS Manhattan transfer

Komu zvono zvoni

7. NOVI ROMAN ANTIROMAN -korjenito se dovodi u pitanje dotada nje shva anje romana i njegove dru tvene uloge -francuska knji evnost: ALAIN ROBBE-BRILLET : Ljubomora , U labirintu NATHALIE SARRAUTE : Tropizmi , Portret neznanca# MICHEL BUTOR : Milanski prolaz , Raspored vremena 8. PROZA -kombinacija elemenata realisti ke proze, fantastike i posebne vrste alegorije OBNOVA PRIPOVIJEDANJA -njema ka, ruska, latinskoameri ka knji evnost GNTER GRASS Limeni bubanj MIHAIL BULGAKOV Majstor i Margarita GABRIEL GARCIA MARQUEZ Sto godina samo e

14

Marcel ProustIVOTOPIS -fran. romanopisac -utemeljitelj modernog europskog romana -bolovao je od mnogih bolesti te je bio prisiljen povu i se u osamu svoje bolesni ke sobe, potpuno izoliran od vanjskog svijeta -na njega jako utje e Henry Bergson KNJI EVNO STVARALA TVO - U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM : 1. Put k Swannu 2. U sjeni procvalih djevojaka 3. Vojvotkinja de Guermantes 4. Sodoma i gomora 5. Zato enica 6. Bjegunica 7. Prona eno vrijeme -produbljena psiholo ka analiza -kritika francuskog dru tva -autobiografija samog autora

-potraga za ESENCIJOM POIMANJE VREMENA: -nadvladavanje prolaznosti i smrti novo poimanje vremena (zaustavljanje vremena, vra anjem u pro lost, sje anja : Tra i smisao ljudskog postojanja u procesu prolaznosti. Jedini izlaz vidi u vra anju pro losti, sje anjima koja se mogu izazvati slu ajnim osjetima, kako bi se zaustavilo vrijeme. ODNOS KNJI EVNOSTI I IVOTA: -umjetnost mora dati smisao stvarnom ivotu -pravi ivot dostojan ovjeka mogu je samo u romanu VRHUNSKA VRIJEDNOST: -naknadni do ivljaji i treba ih ponovno rekonstruirati da oni dobivaju izuzetno zna enje i sasvim novi smisao -zaokupnjem vremenom i pro lo u, nastoji dokinuti vrijeme i uspostaviti bezvremensku vje nost -knji evnost je spas od ni tavila i zaborava -umjetnost omogu uje autenti nu komunikaciju DVOJNOST U DJELU: -2 puta: Swannov put simbolizira osje aje, strast, senzualnost, sada njost, elje, e nja za sre om, ljubav prema umjetnosti, odrastanje Put Germantesovih intelekt, razum, prestavljaju pro lost, tradiciju, dru tveni presti , razo aranje u dru tvene vrijednosti, zrelost -ta dva puta predstavljaju odvojene svijetove bez mogu nosti dodira, a njima vladaju LA , SNOBIZAM, PRIJETVORNOST i TJESKOBA.

15

-2 gloga: Bijeli glog duhovni u itak Ru i asti glog tjelesni, osjetilni u itak

CRKVENI ZVONICI: - Proust opisuje crkvene zvonike koje promatra iz ko ije, kako se ko ija kre e tako se mijenja i veli ina zvonika. Protjecanjem vremena mijenja se stajali te s kojeg gledamo te stvar koju promatramo izgleda druk ije nego prije. Bi a i prostorni i vremenski odnosi se mijenjaju s promjenom odnosa prema svijesti koja ih odr ava. Madelaine pam enje tijela: Umakanje kola i a u lipov aj najpoznatija je epizoda. Ona je klju na demonstracija njegove poetike. Ona ozna uje pam enje tijela nehoti no sje anje koje poti u osjetilni dojmovi iz stvarnosti. Ona ozna uje nedosti nu elju ljudskog bi a. Primjer je za trajnost potonuloga sje anja koje mo e, ali ne mora, izroniti iz zaborava, ako ga uz malo sre e pozove neki doga aj iz pro losti.

16

Franz KafkaIVOTOPIS -odgojen u idovskoj obitelji -osjetilne psihe i slabog tjelesnog ustroja - ivio je u sjeni o eva autoriteta KNJI EVNO STVARALA TVO -za ivota je objavio 2 zbirke pripovijedaka: Promatranje i Seoski lije nik -ve inu svog knji . opusa namijenio je spaljivanju, no izvr ilac oporuke MAX BROD nije to u inio pa su spa ena njegova najzna ajnija djela: PROCES, DVORAC, AMERIKA, GRADE I KINESKI ZID - PISMA MILENI i DNEVNIK vrlo su va ni za razumijevanje njegovih djela -Kafkin pripovijedni je poreme ena, defektivna, alogi na, halucinantna stvarnost -dokinuo je tradicionalni realisti ki na in slikanja svijeta -LIKOVI: u njegovim djelima pona aju se prividino normalno, no, njihove su reakcije mehani ke, nalik na pona anje marioneta ; nema revolta ni pobune ; ovjek je iznutra podvojen i nesiguran u vlastite stavove. -otu enost (nemogu nost komunikacije) i izgubljenost ovjeka u suvremenoj civilizaciji

KAFKIN JEZIK : objektivisti ki, nemetafori an -za udnost, bajkovitost, alegorije, parabole

-egzistencijalizam osamljenost, otu enost nemogu nost komunikacije -ekspresionizam ko mar, tjeskoba, krik, potraga za duhom, kritika dru tva, izolirani fragmenti, nema razlike izme u tragike i komike

Ernest HemingwayIVOTOPIS -odgojen u lije ni koj obitelji -dobio je Nobelovu nagradu za knji evnost 1954. -po inio je samoubojstvo -ameri ki kult divljine, snage i strastvenosti, -buran ivot: ringovi, barovi, boji nice, koride te se susretao s najneobi nijim ljudima... PISAC IZGUBLJENE GENERACIJE Razo aran dru tvom, pesimist, ali ujedno i ovjek akcije i ljubitelj energije, prikazuje poku aje pojedinaca da sami na u ivotni smisao. 17