10 BOŽJIH ZAPOVIJEDI.pdf

7/23/2019 10 BOJIH ZAPOVIJEDI.pdf

1/21

DESET BOJIH ZAPOVIJEDI

UvodDeset Bojih zapovijedi zauzimaju vano mjesto u kranskom

moralnom nauku. Ve ih djeca na vjeronauku ue napamet, i mnogi ih dokonca ivota koriste kao vrlo prikladan obrazac za osobni ispit savjesti.ako i u evan!elju "sus onom bogatom mladiu koji ga je pitao #$iteljudobri, to mi je initi da batinim ivot vjeni%& '(k )*,)+ najprije kae#-apovijedi znade& '(k )*,) a tek onda ga 'naalost neuspjeno

poziva da ostavi sve i po!e za njim.Deset zapovijedi su dakle opi preduvjet nasljedovanja "susa koji vrijedi za svaki oblik kranskogaivota.

/ iznimnoj vanosti deset zapovijedi u svetopisamskoj objavi svjedoi i sama injenica da se oneu gotovo istovjetnom obliku navode na dva mjesta u 0etoknjiju ili, ori. 0rvi put deset zapovijedi

ili deset rijei 'eseret hadebarim nabrojeno je u knjizi "zlaska '1*,)2)+, a drugi put u knjizi0onovljenog zakona '3,421). 5toga, da bi uope pristupili razmiljanju o svakoj pojedinojzapovijedi potrebno je najprije promotriti ta dva konteksta u kojim se one nalaze u 5vetome pismu.

Knjiga Izlaskari mjeseca nakon "zlaska iz 6gipta "zraelci dolaze pod brdo 5inaj. 7a tom brdu Bog se

prethodno ukazao (ojsiju u goruem grmu '"zl 8,)24 i upravo s toga mjesta poslao ga u 6gipat daizvede njegov narod iz ropstva. 7akon munih pregovara s 9araonom i konanog pobjedonosnog

prelaska preko :rvenog mora, "zraleci dolaze pod 5inaj. (ojsije se penje na brdo i Bog mu daje-akon u kojem je sadrano sve to je 7jegovom narodu potrebno za ivot. (e!utim, u mnotvu

razliitih propisa koji se tiu svakodnevnog osobnog, obiteljskog, vjerskog i drutvenog ivota,deset zapovijedi ima posebno mjesto. o je izraeno dvjema injenicama. 0rvo, deset zapovijedistoji na samom poetku sinajskog zakona, te su svi daljnji propisi zapravo samo njihova detaljnijarazrada. " drugo, dok ostale propise Bog govori (ojsiju koji ih onda prenosi narodu, desetzapovijedi Bog je izrekao tako da ih itav narod uje izravno na svoje ui;

#7ato


2/21


3/21

Prva Boja zaovij!dJa sa" #osodin Bog $voj%%%

0rva Boja zapovijed kako je na vjeronauku uimo iz katekizma glasi : Ja sam Gospodin Bogtvoj. Nemaj drugih bogova uz mene!. (e!utim, to je samo skraeni oblik napravljen za lake

pamenje inae puno dueg teksta koji se u Bibliji nalazi na dva mjesta, tj u knjizi "zlaska 1*, 124 iknjizi 0onovljenoga zakona 3,42)*. :jeloviti tekst ove zapovijedi glasi;

#


4/21

svoje djece uzrokovati kakvu bolest, i svima je jasno da samo dijete za to ne moe biti krivo. /no jenevini patnik koji trpi posljedice, ali odgovornost za grijeh i konanu kaznu snosi samo njegov

poinitelj kao to pie u 0oslanici Iimljanima; svaki e od nas za sebe osobno Bogu dati ra"un'Iim ),)1.

$ svakom sluaju, dok se kazna za grijeh mjeri treim ili etvrtim koljenom, Boje se milosr!eprotee na tisue koljenG, to zapravo znai bez granica. o je zato jer samo dobro, a ne zlo, ima

vjeni izvor, te stoga traje vjeno i u neogranienom se nizu protee nad onima koji samo Bogapriznaju Bogom.


5/21

Dr&ga Boja zaovij!d'! iz&s$i i"! #osodina Boga svoga &zal&d%%%

Druga Boja zapovijed tie se naega odnosa prema Bojem imenu. $ uobiajenoj 9ormulacijikoju svi uglavnom znademo napamet ona glasi; Ne izusti ime Gospodina, Boga svoga uzalud. 0ri

tome obino mislimo kako je glavni grijeh protiv te zapovijedi psovka, nepristojno govorenje ilizaklinjanje na Boga, Blaenu Djevicu (ariju, svece i sve to je povezano s vjerom. Doista ti sugrijesi veoma teki i naalost jako esti u naem narodu. 7o, zapovijed koja se tie Bojega imenaipak se ne moe svesti samo na te verbalne prekraje. 7jezino je znaenje puno dublje iobuhvatnije.

()lo*upotreba Bo$jeg imena$ knjizi "zlaska u svom punom obliku ova zapovijed glasi; Ne uzimaj uzalud imena Jahve,

Boga svoga, jer Jahve ne opra#ta onome koji uzalud uzima ime njegovo. '"zl 1*, +J "sto i u 0nz3,)).

0rvo to primjeujemo jest da se umjesto naega uobiajenoga izraza #ne izusti& zapravo kae

#ne uzimaj&. 7aravno da uzeti Bo$je ime znai i izustiti ga ili izgovoriti. o je zapravo najoitijinain kako se mi sluimo Bojim imenom. (e!utim, izvorni hebrejski glagol nasa koji smo ovdjepreveli hrvatskim glagolom uzeti ima puno ire znaenje. Iije je o svakoj moguoj upotrebiBojega imena. Da bismo bolje razumjeli o emu se radi potrebno se vratiti u povijesni i drutveno2religiozni kontekst u kojem je ova zapovijed dana.

7aime kod starih Hidova kao i kod 6gipana i ostalih naroda staroga svijeta ime nije bilo samoidenti9ikacijski znak koji je razlikovao jednu osobu od druge. 5vako ime, pa tako i Boje, u pravom

je smislu oznaavalo dotinu osobu, te je izgovaranje neijeg imena na neki nain tu osobuuprisutnjivalo i s njome se uspostavljao kontakt. akav nain shvaanja imena vrijedio je jednako usluajevima kad bi se neije ime koristilo i za dobro i za zlo.

ako je i u odnosu prema Bojem imenu postojala opasnost da se ono zloupotrijebi. Cjudi suprimjerice mogli uzeti Boje ime tako da ga izgovore ili zapiu na neki predmet, i onda se njime=posluiti= u eljene svrhe, bilo dobre bilo loe. ime bi zapravo sagrijeili ve protiv prve Bojezapovijedi jer bi sebe stavljali na mjesto Boga, a s Bojim imenom raspolagali kao s nekim

predmetom koji im slui za postizanje vlastitih ciljeva. (e!utim, pri tome su zaboravljali da jeBoje ime sveto i uzvieno, te ovjek njime ne moe manipulirati. 5toga je svaka zloupotrebanjegova imena uzaludna, a onaj tko to ini grijei protiv istine i o sebi i o Bogu i o drugima. >ko toini svjesno onda su posljedice njegova grijeha nemjerljive, te uz zapovijed koja zabranjujeuzaludnu upotrebu Bojeg imena stoji upozorenje da Bog ne oprata onome koji uzalud uzimanjegovo ime. 7o, prije nego kaemo neto o tome potrebno je istaknuti jo jedan nain zloupotrebeBojeg imena.

/sim idolatrijske upotrebe izgovorenog ili zapisanog Bojeg imena, to esto moe biti plodpoganske religioznosti i nepouenosti u pravoj vjeri, protiv Bojeg imena moe se grijeiti samimivotom. " to je zapravo najgora vrsta toga grijeha. Iije je o tome da se netko naziva Bojim to jestvjernikom, a ivi kao nevjernik u potpunoj suprotnosti s Bojim zapovijedima. / takvima "suskae; Nee u kraljevstvo nebesko ui svaki koji mi govori: +Gospodine, Gospodine!+, nego onajkoji vr#i volju a mojega, koji je na nebesima.'(t +,1)218. im rijeima doli smo i do pitanjaBojega nepratanja, ili bolje rei neoprostivoga grijeha.

Neoprostivi grijeh5 rijeima 5taroga zavjeta kako Bog ne oprata onima koji uzalud uzimaju njegovo ime u

evan!elju se podudara "susova izjava da e se svaki grijeh i bogohulstvo oprostiti ljudima, alirekne li tko bogohulstvo protiv -uha, nee se oprostiti.'(t )1, 8)J usp. (k 8,1K28*J Ck )1,)*.(oemo se upitati zar doista postoji grijeh koji Bog ne moe oprostiti% "li to je to hula protiv Duha5vetoga%


6/21

/dgovor moemo lako pronai na osnovi onoga to smo rekli o grijehu protiv druge Bojezapovijedi. 7aime, ovjek koji svjesno, voljno i hotimino zloupotrebljava Boje ime izravno se

protivi samoj istini jer upotrebljava za zlo /noga koji je u sebi samo dobro. $ takvom stanju ovjekne ini samo grijeh koji bi bio plod ljudske slabosti, nego se potpuno odmee od Boga i odbijanjegovo spasenje. Drugim rijeima neoprostivi grijeh protiv Duha 5vetoga ne sastoji se u tome daBog ne bi htio oprostiti, nego u tome da sam ovjek odbija Boju pravdu i milosr!e. Vjena propast

ili vjena udaljenost od Boga logina je posljedica takvog stava i ponaanja jer Bog ovjeku nikad,pa ni u vjenosti, ne oduzima jednom darovani dar slobode kojim mu moemo rei Da ili 7e.ut spasenjaFao zakljuak ovoga kratkoga razmiljanja navodimo rijei kojima nas je "sus pouio kako se

treba ponaati prema Bojem imenu. o su prve rijei molitve koju je nauio svoje uenike; #/ena, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje&. >ko se potujemo svetost Bojega imena ondasigurno, uza sve svoje slabosti idem putem spasenja.

" na koncu ovoga ne smijemo izostaviti jo neto. 7aime, tko potuje Boje ime, taj e potivati iime svakoga ovjeka jer tako ini i sam Bog kako kae u knjizi proroka "zaije; #7e boj se, jer jasam te otkupio imenom sam te zazvao; ti si moj& '"z 8,).


7/21

Tr!(a Boja zaovij!d)*So"!ni s! da sv!$k&j!+ dan #osodnji,-

rea Boja zapovijed u Fatekizmu Fatolike :rkve ima jednostavni oblik koji glasi; #5pomenise da svetkuje Dan Eospodnji&. a zapovijed u naoj svijesti prvenstveno se odnosi na

svetkovanje nedjelje, a potom i ostalih zapovjednih blagdana. 7o, svetkovanje kranskog DanaEospodnjeg ima svoje korijene ve u zakonima 5taroga zavjeta, gdje se ta zapovijed odnosi nasubotu, sedmi dan u tjednu, koji slikovito oznaava dovretak Bojeg stvaranja svijeta. (e!utimstarozavjetna subota, koja je je predstavljala dovretak prvog stvaranja, u novom je zavjetudoivjela svoje ispunjenje na dan Fristova uskrsnua, koje se dogodilo dan poslije subote, to jest unau nedjelju. 5toga je dan Fristova uskrsnua postao spomen novoga stvaranja 'vidi FatekizamFatolike :rkve 1)*, te su se oni obredni propisi koji su se u 5tarom zavjetu odnosili na subotu, ukranstvu prenijeli na nedjelju. 7o, smisao tih propisa u svojoj je biti ostao isti, i ovdje emoistaknuti dva kljuna elementa koja su u Fnjizi 0onovljenog zakona izraena glagolima Lobdr$avatiisvetkovatiDan Eospodnji.

O.drava$i Dan #osodnjiFada se govori o obdravanju Dana Eospodnjeg, onda nam vjerojatno pada na pamet da je to dan

kada je zabranjeno raditi teke poslove. o je tono, ali ako bolje proitamo 5veto pismo, ondaemo primijetiti da ova zapovijed zapravo ne poinje sa zabranom rada, nego upravo suprotno.ako u Fnjizi "zlaska pie; /est dana radi i obavljaj svoj posao, a sedmoga je dana subota,

po"inak posveen Gospodinu Bogu tvojemu!'"zl 1*,2)*J usp. 0nz 3,)8.). o znai da zapovijedpoinka, pretpostavlja zapovijed rada, to drugim rijeima znai da onaj koji preko tjedna ne radi,zapravo ni ne moe dostojno obdrati Dan Eospodnji.

Mto se tie same zapovijedi poinka, 5veto pismo to obrazlae sa dva razloga.) $ Fnjizi "zlaska stoji; 0a i Gospodin je #est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve #to je u

njima, a sedmoga je dana po"inuo. 1toga je Gospodin posvetio dan subotni. '"zl 1*, )). a

usporedba ljudskoga rada i odmora s Bojim estodnevnim stvaranjem i poinkom sedmoga dana,temeljna je poruka o tome kako ovjek sve to ini treba initi na Boju slavu. 7i rad ni odmornemaju smisla ako nas udaljuju od Boga, jer Dan Eospodnji kao dan poinka postoji zato da seBoga na poseban nain sjetimo, a ne da na nj zaboravimo.

1 $ Fnjizi 0onovljenog -akona zapovijed subotnjeg poinka, obrazlae se ovako tada nikakvaposla nemoj raditi ni ti, ni sin tvoj, ni ki tvoja, ni sluga tvoj, ni slu#kinja tvoja, ni vol tvoj, nimagara tvoj, niti ikakvo $ivin"e tvoje, niti do#ljak koji je unutar tvojih vrata2 tako da mogneotpo"inuti sluga tvoj, i slu#kinja tvoja kao i ti. 1jeti se da si i ti bio rob u zenlji egipatskoj i da teodande izbavio Gospodin Bog tvoj, rukom jakom i ispru$enom mi#iom. )ato ti je zapovijedioGospodin Bog tvoj, da dr$i# dn subotnji.'0nz 3,)2)3.

o obrazloenje subotnjeg poinka ima veomo veliko vjersko i drutveno utemeljenje. 7aime,dok su Hidovi bili robovi u 6giptu, nisu kao ni svi drugi robovi imali pravo na poinak. /ni su zaNaraona bili samo radna snaga koju je htio iskoristiti to je najvie mogao, a hranu i odmor dobivalisu samo koliko je potrebno da bi preivjeli i bili sposobni raditi. 7o, kada je Bog svoj narodoslobodio iz egipatskog ropstva, tada ne samo da su imali pravo na poinak nego im je on akzapovije!en. 5toga je obdravanje zapovijedi tjednog poinka zapravo znak slobode ovjeka koji neslui 9araonu tlaitelju nego Bogu osloboditelju.

(oemo vidjeti koliko je u tom smislu zapovijed subotnjeg ili nedjeljnog poinka aktualna idanas. 0risilni, uvjetovani i jo k tomu neplaeni rad nedjeljom znak je suvremenoga ropstva, ukojem se zaboravlja da ovjek nije samo radna snaga, nego slobodno i bogoliko bie, koje ima svojeneotu!ivo dostojanstvo.


8/21

5vetkovati Dan Eospodnji0remda je Dan Eospodnji dan poinka od svakodnevnog posla, to ipak nije dan na koji nema

nikakve aktivnosti. 7aprotiv to je dan slavlja koje treba pripremiti i proslaviti. $ 5vetom 0ismujasno su odre!ena dva bitna mjesta gdje se to slavlje odvija. o su vlastita kua, to jest obitelj, imjesto gdje se okuplja zajednica vjernika, to jest hram, sinagoga ili crkva.

Mto se tie obiteljskog karaktera Dana Eospodnjeg on je strogo odre!en ve za vrijeme hoda krozpustinju prema /beanoj zemlji. ako u epizodi o mani u pustinji '"zl )4 itamo kako je Boguinio da narod esti dan i ne znajui nakupi dvostruku koliinu hrane, jer je sedmoga dana nee biti'usp. "zl )4,3. 13214. > kada su neki ipak i sedmi dan izili skupljati manu Bog se obraa (ojsiju;-okle ete odbijati da se pokorite mojim zapovijedima i mojim zakonima3 ogledajte! )ato #tovam je Gospodin dao subotu, daje vam hrane #estoga dana za dva dana. Neka svatko stoji gdje jest2neka nitko u sedmi dan ne izlazi iz svoga stana. '"zl )4, 1K21. Drugim rijeima, svetkovatisubotu znai ostati kod kue, u svojoj obitelji, #unutar svojih vrata&. 0rorok "zaija pie o radostikoju Bog obeava onima koji postupaju na taj nain; #)adr$i# li nogu da ne pogazi# subotu, i u

sveti dan ne obavlja# poslove2 nazove# li subotu milinom, a "asnim dan Gospodinu posveen2 "asti#

li ga odustaju+ od puta, bavljenja poslom i pregovaranja tad e# u Gospodinu svoju milinu nai, ija u te provesti po zemaljskim visovima, dat u ti da u$iva# u ba#tini oa tvog Jakova, jerGospodnja su usta govorila.'"z 3K,)82).

-adrati nogu u dan poinka i ostati u svojoj obitelji moe se nazvati prvom zapovijedi poinka./dmarajui se od svog pro9esionalnog posla, ovjek se na taj dan mora potpuno ukljuiti u ivotobitelji kojoj pripada. -apravo tek na Dan Eospodnji okupljena obitelj ivi svojim punim ivotom.

-animljivo je pri tome uoiti kako se me!u ukuanima koji se spominju u kontekstu zabrane rada'"zl 1*,)*J 0nz 3,) ne navodi ena. 7eki bibliari kau da se tu moda krije 9ina poruka o tomekako nedjeljni poinak ne dokida one poslove koji su nuni za odvijanje ovog obiteljskog slavlja,kao to su priprema i posluivanje jela. Fao to, prema "susovim rijeima, sveenici u hramu =kre=subotu 'usp. (t )1,3 prinosei na taj dan i vie rtava nego obinog dana, tako i ena, kao

tradicionalno glavni lik obiteljskog ognjita, moe =kriti= subotu pripremajui gozbu za svojeukuane.

$ svakom sluaju, mjesto svetkovanja subote jest obitelj koja se okuplja oko zajednikog,pripravljenog stola, a lan te obitelji prema 5vetom 0ismu postaje svatko tko se na taj dan na!e#unutar tvojih vrata&. ako u radosnom svetkovanju Dana posveenog Eospodinu nema nikakverazlike izme!u domaina i doljaka, jer svi koji ga zajedno slave pripadaju jednoj Eospodinovojobitelji.

$ tom smislu treba shvatiti i drugo obavezno mjesto svetkovanja Dan Eospodnjeg. $ 5tarom-avjetu to su bili sinagoga ili hram, a u kranstvu to je crkva u koja se oko zajednikoga stolaIijei i ijela i Frvi Eospodnje okuplja obitelj njegovih vjernika. ako u prvoj euharistijskoj

molitvi sveenik malo prije posveenja kruha i vina moli; #(olimo, Eospodine, blagohotno primiovaj rtveni prinos nas tvojih slugu i sve obitelji tvoje.&7e udi stoga to se u Fatolikoj :rkvi sudjelovanje na svetoj misi oduvijek smatralo nedjeljnom

obavezom jer je ta obavezazapravo izraz slobode u kojoj vjernici svjedoe svoju pripadnost Fristute zajednitvo u vjeri i ljubavi s itavom :rkvom 'usp. Fatekizam Fatolike :rkve 1)K1.


9/21

/!$vr$a Boja zaovij!d)

Po+$&j o0a i "ajk&,

Budui da je zakon koji je Bog dao (ojsiju na 5inaju bio zapisan na dvije ploe '"zl 8),)KJ81,)32)4J 8,), deset zapovijedi se tradicionalno dijeli na dva dijela. 7a prvoj ploi su onezapovijedi koje se tiu ovjekova odnosa prema Bogu, a na drugoj ploi one ostale koje se tiuovjekova odnosa prema blinjemu.

0rva zapovijed na drugoj ploi prema tome glasi; #0otuj oca svoga i majku, da dugo ivi idobro ti bude na zemlji.& o je katekizamski oblik te zapovijedi koja poiva na dvije za nijansurazliite biblijske 9ormulacije. 0rva je iz Fnjige "zlaska i glasi; #0otuj oca svoga i majku svoju, daimadne dug ivot na zemlji koju ti da Eospodin Bog tvoj.& '"zl 3,)1 a druga je iz Fnjige0onovljenog zakona gdje se nadodaju rijei koje ovdje istiemo; #0otuj oca svoga i majku svoju,kako $i j! #osodin1 Bog $voj zaovij!dio, da dugo ivi i do.ro $i .&d!na zemlji, koju tiEospodin, Bog tvoj daje.& '0nz 3, )4.

7ajprije emo se osvrnuti na taj dodatak, a onda na osnovno znaenje same zapovijedi potivanjaroditelja.

Kako $i j! #osodin Bog $voj zaovj!dio,

Dva puta u nabrajanju Deset zapovijedi u Fnjizi 0onovljenog zakona (ojsije umee reenicu dato treba vriti onako kako je Bog ve zapovjedio.


10/21

nije na ast.


11/21

7eki biblijski strunjaci navode da se u svom najosnovnijem znaenju ova zapovijed prvenstvenoodnosila na dunost odrasle djece da skrbe za svoje stare roditelje, te je i obeanje dugog i dobrogivota na zemlji znailo da pravo nasljedstva roditeljske batine imaju samo ona djeca koja su se

brinula za svoje roditelje do kraja njihova ivota.

0osve jasno o etvrtoj zapovijedi u smislu dunosti brige za roditelje govori i sam "sus. $evan!elju po (arku on otrim rijeima upozorava 9arizeje i pismoznance; #Cijepo Dokidate Bojuzapovijed da biste sauvali svoju predaju. (ojsije doista ree; o#tuj oa svoga i majku. "; 0ko

prokune oa ili majku, smru neka se kazni. > vi velite; =Iekne li tko ocu ili majci; 0omo koja teide od mene neka bude =korban= , to jest sveti dar=, takvome vie ne doputate nita uiniti za oca ilimajku. ako dokidate rije Boju svojom predajom, koju sami sebi predadoste.& '(k +, 2)8

0ismoznanci i 9arizeji u navedenom odlomku izbjegavali su svoje dunosti prema roditeljimatako da su umjesto toga =pobono= prinijeli neki dar u hramu. (e!utim, u "susovim oima to nije

pobonost nego bezbonost, jer nikakve ljudske predaje ne mogu zamijeniti Boje zapovijedi. > uetvrtoj svojoj zapovijedi Bog hoe da se djeca i roditelji jedni za druge brinu uvijek i u svim

potrebama


12/21

P!$a Boja zaovij!d)

'! &.ij,

0eta Boja zapovijed prva je od niza kratkih i jasnih zapovijedi koje poinju s rijeju 7e. /naslijedi nakon etvrte zapovijedi koja glasi; 0otuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti na zemlji >

potivanje roditelja zapravo je potivanje ivota, jer su svi ljudi od Boga dobili ivot posredstvomsvojih roditelja. $ tom smislu zapovijed Ne ubij!logini je nastavak prethodne zapovijedi, te eonaj koji potuje roditelje i roditeljstvo lako shvatiti najjednostavnije znaenje zabrane ubijanja."pak, ovdje emo tu zapovijed konkretizirati na nekoliko primjera koji su osobito aktualni udananje vrijeme, a to su pobaaj, eutanazija i ekologija.

?injenica da zapovijed 7e ubij dolazi odmah nakon zapovijedi o potivanju oca i majke, znai i toda su upravo roditelji prvi me!u jednakima u odgovornosti za izvravanje te zapovijedi. 5toga jesprjeavanje ro!enja zaetog djeteta, ne samo ubojstvo jednog nevinog ivota nego i gaenjeroditeljskog dostojanstva, koje je najvei Boji dar ovjeku. Fod pobornika =prava= na pobaajredovito se kao argument postavlja u pitanje kada zametak postaje ljudskim biem. -a Fatoliku

:rkvu takvo je pitanje neprihvatljivo jednostavno zato jer se protivi istini. 7aime, kad bismopostavili pitanje u kojem trenutku zaeto dijete postaje ljudskim biem, mogli bismo jednakopostaviti pitanje i kada ro!eno dijete, koje jo nije svjesno samoga sebe postaje ovjekom% (oemonastaviti dalje i pitati; Mto je to uope ovjek, i za koji se trenutak ljudskog ivota moe rei da jeovjek postao ovjekom, a da prije toga trenutka nije bio ovjek% 7o, za ljubitelje istine rjeenje tih

pitanja veoma je jednostavno; >ko zaeto dijete nije ovjekom ve u trenutku zaea, onda tonikada nee ni biti. 0olazei od te istine, jasno je da je pobaaj nasilni prekid ljudskog ivota, ili

jednostavno reeno L ubojstvo. a injenica ne smije se zasjeniti time to je naalost rije o veomarairenoj praksi, kao ni time da je pobaaj esto in na koji ljude tjeraju razliite i teke ivotneokolnosti. 5toga je itavo drutvo i svaki pojedinac odgovoran stvarati i izgra!ivati takav ambijent ukojem e se ivot ra!ati i potivati.

/n to je reeno za pobaaj, naelno vrijedi i za eutanaziju. -animljivo je da je eutanazija uizvornom grkom jeziku lijepa rije koja oznaava dobru ili blagu smrt. $ kranskoj tradiciji

postoji ak i molitva za dobru smrt, koja se posebno upuuje zagovoru 5vetoga


13/21

#puenje ubija& ili slino, svjedoi da ubojstva kao i ostala zla zapravo izlaze iz ovjekova srca'usp. (t )3,).

Fao potreban dodatak ovom razmiljanju o petoj Bojoj zapovijedi postavljamo i pitanje odnosi lise ona i na ubijanje ivotinja. o je tako!er jedno od aktualnih pitanja u dananje vrijeme kada

postoje mnoge udruge za zatitu ivotinja. Biblijski odgovor na to pitanje je sljedei. 7a izvornom

hebrejskom jeziku u zapovijedi #ne ubij& stoji glagol raah koji se nikad ne upotrebljava za ubijanjeivotinja, nego iskljuivo za ubijanje ljudi. 7o, to ne znai da je ubijanje ivotinja dozvoljeno bezikakvih moralnih kriterija. 7aprotiv, prema biblijskom moralu postoje samo dva razloga zbog kojihse mogu ubiti ivotinje, a to su ljudska prehrana i rtveni prinos, kao znak da je Bog ovjeka stvoriona svoju sliku kojemu je, kako kae etvrta euharistijska molitva, # povjerio mu brigu za cijelisvijet, da slui samo tebi 5tvoritelju a svemu stvorenju gospodari.& > briga za stvoreni svijet isluenje Bogu 5tvoritelju, ne moe se ostvariti bez vrenja zapovijedi #7e ubij&.


14/21

2!s$a Boja zaovij!d)

'! sagrij!+i .l&dno,

Mestu Boju zapovijed naveli smo u naslovu prema njezinu tradicionalnom obliku Ne sagrije#ibludno!, koji se od davnine uvrijeio u hrvatskoj kranskoj terminologiji. $ tom obliku ovazapovijed ima veoma iroko znaenje te u Fatekizmu Fatolike :rkve stoji da je #crkvena predajaestu Boju zapovijed shvatila kako onu koja obuhvaa cjelokupnost ljudske spolnosti.& 'FF: br.1884. 0ri tome se ipak ne zanemaruje injenica da u svom biblijskom kontekstu, kako u Fnjizi"zlaska '1*,) tako i u 0onovljenom zakonu '3,)K, ova zapovijed prvenstveno govori o povredi

brane vjernosti i glasi;Ne u"ini preljuba!. 7e umanjujui ozbiljnost i zle posljedice i drugih tekihgrijeha na spolnom podruju, ini se da je danas veoma potrebno istaknuti upravo ovaj konkretnioblik este Boje zapovijedi i to iz dva temeljna razloga.

0rvi razlog je taj to se u mentalitetu dananjeg ovjeka, koji je veoma osjetljiv na strane grijehespolnog nasilja poput silovanja i pedo9ilije, s druge strane veoma smanjio osjeaj za teinu grijeha

preljuba. o se primjeuje i u civilnom zakonodavstvu. ako primjerice /biteljski zakon Iepublike

@rvatske dodue navodi kako su #Brani drugovi duni jedan drugome biti vjerni, uzajamno sepomagati, me!usobno se potovati te odravati skladne brane i obiteljske odnose.& 'l. 81, br.1, alise preljub, premda je rije o tekom prekraju protiv braka i obitelji, koji esto ima nepopravljive

posljedice, ipak nigdje u tom smislu izriito ne navodi.

Iadi usporedbe potrebno je navesti da -akonik kanonskog prava Fatolike :rkve izriito govori opreljubu, te smatra da prevareni enidbeni drug ak #ima pravo prekinuti zajedni"ki $enidbeni $ivot,osim ako je pristao na preljub ili mu dao povoda ili i sam poinio preljub.& '-F0 kan. ))31 O ). 5druge strane taj kanonski propis po uzoru na "susovo oprotenje preljubnici u "v K,)2)), ipak

ponajprije poziva na pratanje te #usrdno preporuuje da enidbeni drug, potaknut kranskomljubavlju i zauzet za dobro obitelji, ne uskrati oprotenje preljubnikoj stranci i ne prekida enidbeni

ivot&. (e!utim, sve to zapravo istie teinu preljuba kao zla koje praktiki ne unitava samo jedanbrak, nego itav obiteljski i drutveni ivot.

Da razorne posljedice preljuba nisu samo =eventualne= u 5tarom zavjetu je veoma zorno prikazano iivotnim primjerom i zakonskim propisima. ako je u Cevitskom zakoniku 1*,)* i u 0onovljenomzakonu 11,11 predvi!ena smrtna kazna i za preljubnika i za preljubnicu, a preljub kralja Davida sBat Mebom ')5am )),) L )1,), koji je rezultirao ubojstvom njezina mua $rije i smru djetetazaeta u preljubu zasigurno je jedno od najivljih svjedoanstava kako jedan grijeh uinjen iznekontrolirane poude za sobom povlai i druge teke grijehe. "sto tako je znakovito da se o

preljubu opet govori i u Devetoj Bojoj zapovijedi #7e poeli tu!eg enidbenog druga&, a "sus uevan!elju po (ateju na jednom mjestu veli; #?uli ste da je reeno; Ne "ini preljuba! > ja vamkaem; ko god s poudom pogleda enu, ve je s njome uinio preljub u srcu.& '(t 3,1+21K.

$nato tomu, u mentalitetu i svijesti dananjeg ovjeka kriminalizacija preljuba smatra se neimzaostalim i gotovo smijenim. ako se prema jednoj izjavi ekipe strunjaka $jedinjenih narodazadiranje zakonskih propisa u svaki dobrovoljni seksualni odnos dviju odraslih osoba bez obzira nanjihovo brano stanje smatra krenjem njihovih prava i privatnosti. Drugim rijeima, to bi znailoda se ljudsko pravo na spolni odnos temelji samo na odrasloj dobi 'koja se esto izjednaava s

biolokom spolnom zrelou i na dobrovoljnom pristanku osoba, koje u taj odnos stupaju. 7o, jesuli ta dva uvjeta po sebi valjani izvor ljudskog prava na stupanje u spolni odnos%

Boja zapovijed #7e uini preljuba& upozorava nas da je takvo pojednostavljivanje opravdanostistupanja u spolni odnos zapravo zatvaranje oiju pred ivotnom stvarnou i samom istinom o

ljudskoj spolnosti. 7aime, upravo je preljub teko krenje i ljudskih prava i privatnosti jer osobakoja ini preljub prije svega nanosi teku nepravdu prema svom i tu!em branom drugu, to estostvara neizljeive duevne rane i naruava temeljnu vrijednost ljudskih odnosa, a to je me!usobno


15/21

povjerenje. 0reljubom se, naime, grubo provaljuje u privatnost i branu intimu mua i ene, te senaruavaju ona prava i dunosti koje suprunici imaju iskljuivo jedno prema drugomu. o 5vetiapostol 0avao izraava ovako; #(u neka vri dunost prema eni, a tako i ena prema muu. Henanije gospodar svoga tijela nego mu, a tako ni mu nije gospodar svoga tijela nego ena.& ')For+,82. Drugim rijeima mukarac i ena koji stupaju u branu zajednicu obavezuju se name!usobnu vjernost, koja se na najdublji nain izraava upravo u njihovu spolnom zajednitvu u

kojem kako pie u Fnjizi 0ostanka njih dvoje nisu vi#e dvoje nego jedno tijelo'usp. 0ost 1,1.Drugi razlog zato je vano istaknuti zabranu preljuba kao osnovnu zapovijed na podruju ljudskespolnosti jest taj to nam grijeh preljuba slui kao kriterij po kojem se prepoznaje bit grenosti iostalih grijeha protiv este Boje zapovijedi. 7aime, polazei od preljuba kao temeljnog grijeha naspolnom podruju prvo to se uoava jest to da se ljudski spolni odnos ne moe svesti na razinu

biolokog ina koji bi bio samo zadovoljenje spolnog nagona s =objektom= seksualne privlanosti.5polnost, naime, nije neki odvojivi dio ljudskoga bia koji bi se moga ivjeti izvan cjelokupnosti

pojedine ljudske osobe i me!usobnih ljudskih odnosa. 5toga je svaki grijeh na podruju spolnostizapravo grijeh protiv cjelovitosti ovjeka i njegova dostojanstva kao bia stvorena na sliku Boju.

$ tradicionalnom crkvenom rjeniku uredno ivljenje spolnosti naziva se krepou "istoekoju je

svaka osoba pozvana ivjeti s obzirom na svoje ivotno odnosno brano stanje. $ ivotno stanje sobzirom na spolni ivot na osobit nain spada i dob osobe jer je spolni razvoj veoma osjetljiv proceskoji se ne doga!a samo na biolokoj nego i na svakoj drugoj dimenziji ljudskog ivota. 5togauredan spolni ivot nuno ukljuuje odgoj za sposobnost vladanja samim sobom, a ispravan odnos

prema tijelu na spolnom podruju moda bi se mogao najjasnije doarati usporedbom sa sportaimakojima nije potrebno objanjavati da bez discipline nije mogue ostvariti dobre rezultate.

S!d"a Boja zaovij!d

'! &kradi,

5edma Boja zapovijedNe ukradi! logino se nadovezuje na prethodne dvije zapovijediNeubij! i Ne u"ini preljuba!. 7aime, u svom izvornom znaenju zapovijed Ne ukradi! odnosi se nakra!u ili otmicu ljudi. 5toga je za razumijevanje ove zapovijedi vano uoiti to da se ona izravnoodnosi na ovjekov ivot. $ tom smislu najvea kra!a zapravo je oduzimanje ivota, a onda irazarenje prirodnog mjesta ra!anja ivota, a to je brak kao nerazrjeiva zajednica vjernosti jednogamukarca i jedne ene. $z tu najveu kra!u postoji naravno i drugi tei i laki oblici kra!e, alikriterij po kojem se mjeri teina dotinoga grijeha uvijek je isti. o je veliina tete koja se nanosiljudskom ivotu.

Fatekizam Fatolike :rkve u svom govoru o ovoj zapovijedi polazi od jedne injenice kojutako!er treba napomenuti, a to je ljudsko pravo na privatno vlasnitvo. Fatekizam je u tom smisluprilino konkretan i govori o privatnom vlasnitvu u svima razumljivom materijalnom smislupotujui pravo svakoga ovjeka da uiva ona dobra koja je poteno zaradio ili naslijedio. 7o,istovremeno istie kako pravo na privatno vlasnitvo #ne ukida prvobitni dar zemlje ovjeanstvukao cjelini.& 'FF: 1*1.

0ri tome valja znati kako pravo na privatno vlasnitvo proizlazi iz injenice individualnostisvake pojedine ljudske osobe. Drugim rijeima, potivanje privatnoga vlasnitva ne odnosi se samona materijalna dobra, nego ima puno dublje znaenje. 5vaki ovjek je osoba za sebe i privatnostkoju ima zapravo je Boji dar. ?injenica je da se kao ljudi jedan od drugoga razlikujemo, te da udubini bia svake osobe postoji podruje koje nije dostupno ni jednoj drugoj osobi nego samoBogu. (oda nam u tome moe pomoi jedna jednostavna de9incija ljudske osobe koju je skovaoBlaeni "van Duns Mkot ')144. L)8*K., jedan od najveih predstavnika srednjovjekovne9ranjevake teoloko29ilozo9ske kole. /n je rekao da je ljudska osoba #ultima solitudo& to jest


16/21

#krajnja osamljenost&, a to bi oznaavalo onu sr bia po kojoj se jedna osoba razlikuje od druge. $svemu ostalom ovjek dijeli zajednitvo s drugim ljudima, no u toj svojoj #krajnjoj osamljenosti&ovjek je ovjeku uvijek druga osoba, i to se treba potivati, jer to potuje i sam Bog koji je ovjekaobdario slobodom. 5toga, nauditi identitetu i privatnosti pojedine ljudske osobe oznaavanepravedno i nasilno prisvajanje tu!ega dobra.

7adalje, Fatekizam Fatolike :rkve pouava nas da je sedmoj zapovijedi protivan #svakinain nepravedna uzimanja i nepravedne uporabe tu!ega dobra& 'FF: 13. a de9inicija

podrazumijeva i to da u svojoj slobodi ovjek moe svoja materijalna i duhovna dobra s nekimdijeliti pa i sama sebe nekom darovati 'npr. suprunici jedno drugomu u braku, ali to doista treba

biti slobodno. "nae se radi o kra!i koja se u tim sluajevima izjednaava sa nasiljem.

/d teih oblika kra!e koji su aktualni u nae vrijeme, ne umanjujui ostala, moemo navestisljedea tri;

). trgovina ljudima tj. ropstvo. 0remda u veini zemalja ne postoji ropstvo u onom smislukako je to bilo u vrijeme starih otvorenih robovlasnikih sustava kada su se robovi prodavali ikupovali na trnici, i danas postoje mnogi drugi oblici ropstva gdje se ljudi kupuju i prodaju izrazliitih razloga. 0osebno je aktualno takozvano bijelo roblje gdje se ponajvie ene, ali isto tako imukarci pa ak i djeca iskoritavaju za razne oblike prostitucije. $ tim sluajevima, oni kojimanipuliraju takvim rtvama, redovito im oduzimaju osobne isprave, onemoguuju im slobodnokretanje i jednostavno ih iskoritavaju kao roblje ne potivajui njihovo ljudsko dostojanstvo. /vdjetreba rei i to da nijedna osoba nikada ne gubi svoje dostojanstvo koje prozlazi iz injenice da jeBog stvorio ovjeka na svoju sliku i priliku, ali je nepotivanje toga dostojanstva itekako mogue,

bilo da sam ovjek ne potuje svoje vlastito dostojanstvo, ili da jedan ovjek ne potujedostojanstvo drugoga ovjeka. $ svakom sluaju svaki grijeh protiv ljudskoga dostojanstva zapravo

je neka vrsta kra!e.


17/21

narataj ne uniti izvore prehrane i ostalih osnovnih potreba buduim naratajima. $ tom smisluovjek se duan brinuti i za opstanak biljnih i ivotinjskih vrsta, a evan!elist (arko 'K,)3 navodikako je "sus poslao svoje uenike propovijedati evan!elje svemu stvorenju, to znai da smo duniimati evan!eoski odnos prema svim stvorovima, i ljudima i svim drugim ivim i neivim biimakoja je Bog stvorio.

7a koncu moemo zakljuiti kako se mnogi grijesi uinjeni protiv sedme zapovijedi mogupopraviti milosr!em prema siromasima. o je zapravo pozitivni vid vrenja ove zapovijedi, a sam"sus na posljednjem sudu sudit e nam prema tome jesmo li nahranila gladna i napojili edna 'usp.(t 13,8)24


18/21

Os"a Boja zaovij!d

'! r!0i lano svj!do3ans$vo,

$ Fnjizi "zlaska 1*,)4, kao i u 0onovljenom zakonu 3,1* osma Boja zapovijed u punom

obliku glasi #7e reci lano svjedoanstvo protiv blinjega svoga.&. Fao i kod ostalih zapovijediveoma je vano razmotriti tu zapovijed u irem kontekstu.

7aime, premda je jasno da ova zapovijed zabranjuje la i nalae ivot u istini, isto je takobitno uoiti da se istina i la ne shvaaju u strogo izoliranom smislu nego u odnosu prema ovjeku.$ terminologiji ove zapovijedi ne govori se u prvom planu o iznoenju u javnosti nekih istinitih

podataka, nego o zabrani davanja lanog svjedoanstva protiv drugog ovjeka. Drugim rijeima,prvi smisao ove zapovijedi jest zatita ovjeka od tete koja mu se moe uiniti laganjem. 5togaFatekizam Fatolike crkve de9inira la na sljedei nain; #Ca je kad se govori neistina s nakanomvaranja blinjega koji ima pravo na istinu.& 'FF: br. 13*K. o znai da nije svako govorenje

neistine la u smislu grijeha protiv osme zapovijedi. 0rimjerice, ako student na ispitu dade netoanodgovor na postavljeno pitanje, onda su te ne radi o zlonamjernom varanju nego o studentovuneznanju koje se moe popraviti uenjem. "li, ako razbojnicima koji su nam doli na vrata neotkrijemo da u kui skrivamo ovjeka kojemu ele nauditi, to ne znai da smo imali nakanu lagati ivarati, nego zatiti neiji ivot.

(oda navedeni primjeri nisu najbolji, no esto se uju pitanja je li grijeh u odre!enimsituacijama ne rei istinu kada osobno procijenimo da bi bilo bolje utjeti ili domiljato izbjei praviodgovor. u treba rei da postoje doista zamrene okolnosti kada to nije lako procijeniti hoe liotkrivanje odre!enih istinitih podataka doista donijeti dobro ili moda prouzroiti neko zlo, no, s

druge strane postoje i jasni sluajevi kada netko nema pravo na odre!ene podatke i kada zbog dobraovjeka istinu treba zatiti.

ipian takav primjer u crkvenom ivotu jest sakramentalna ispovijed. 7itko nema pravo odispovjednika traite otkrivanje podataka koje je uo u ispovijedi, niti ih sam ispovjednik smijeikomu svojevoljno otkriti. Drugi slian primjer su strukovne tajne koje se tako!er moraju

povjerljivo uvati. Cijenik ili odvjetnik ne smiju bilo komu iznositi podatke o svojim pacijentima,odnosno klijentima. "sto tako nitko nema pravo na povredu intime osobnog, branog i obiteljskogivota irei istinite, ali tetne, iskaze kojima se pojedincu ili zajednici samo nanosi zlo. u osobitovanu ulogu imaju sredstva drutvenog priopavanja koja s jedne strane imaju pravo i dunost

javnost upoznati s istinom koja se tie javnog ivota, no isto tako i odgovornost u zatiti osobnihpodataka pojedinca i potivanju granica privatnosti pojedinca, njegove obitelji ili zajednice u kojojivi.


19/21

$ 6van!elju imamo jedan pouan primjer u kojem "sus =uskrauje= istinu svojimsugovornicima.&Dok je obilazio @ramom, do!u k njemu glavari sveeniki, pismoznanci istarjeine. " govorahu mu; PFojom vlau to ini% "li tko ti dade tu vlast da to ini%Q > "sus imree; P "sus e im; P7i

ja vama neu kazati kojom vlau ovo inim.Q '(k )),1+288.

7avedeni primjer svjedoi nam kako se bez iskrenosti i dobronamjernosti ne moe ostvaritidobra i plodna me!uljudska komunikacija. ako "sus svojim sugovornicima koji ga ele uhvati urijei da bi ga mogli osuditi, ne daje izravan odgovor na postavljeno pitanje, nego im postavlja

protupitanje koje bi ih samo trebalo dovesti do odgovora. 7o, bit problema krije se u tome trae lidotini uope istinu, ili bezobzirno ele ostvariti svoje ciljeve koristei se svim raspoloivim

sredstvima.$ okvir govora o osmoj zapovijedi spada me!u ostalim i pitanje bratske opomene koja je

istinita i dobra samo onda kada se potuje evan!eoska procedura; #0ogrijei li tvoj brat, idi i pokarajga nasamo. >ko te poslua, stekao si brata. 7e poslua li te, uzmi sa sobom jo jednoga ili dvojicu,neka na iskazu dvojie ili trojie svjedoka po"iva svaka tvrdnja. >ko ni njih ne poslua, reci :rkvi.>ko pak ni :rkve ne poslua, neka ti bude kao poganin i carinik.Q '(t )K,)32)+.

$ tom primjeru vidimo kako zakon evan!elja ne doputa da se ikoga optui pred drugomosobom ili itavom zajednicom ukoliko prethodno nije opomenut nasamo u etiri oka. $ tom smisluu 0oslanici 69eanima ',)3 postoji izraz #istinovati u ljubavi& kojim se moda na najbolji nainizraava na koji nain treba ophoditi s istinom. 7o, osobna i skrovita opomena nije pak samo inljubavi prema blinjemu kojega treba dobronamjerno opomenuti zbog njegova ponaanja, nego sena toj prvoj instanci zapravo omoguuje da se u o stvari o kojoj se radi sazna potpunija istina

7a koncu, zanimljivo je primijetiti kako uz pitanja koja se tiu me!uljudskih i drutvenihodnosa s obzirom na osmu zapovijed Fatekizam Fatolike crkve govori o povezanosti istine saljepotom i sakralnom umjetnou. $mjetnost, naime, nije samo estetski doivljaj, nego ima svojuvjersku i moralnu vrijednost. 5akralna umjetnost stoga se ne smije koristiti lanim znakovima kojiovjeka odvode od tovanja Boga prema tovanju idola, nego #prava sakralna umjetnosti vodiovjeka klanjanju, molitvi i ljubavi prema Bogu 5tvoritelju i 5pasitelju, 5vetomu i 0osvetitelju.&'FF: 4*.


20/21

D!v!$a i d!s!$a zaovij!d

*'! o!li $&4!%%%,-

$ katolikoj katehetskoj predaji deveta Boja zapovijed odnosi se na tjelesnu poudu, adeseta na pohlepu za tu!om imovinom. ako deveta zapovijed prema katekizmu glasi #7e poeli

tu!eg enidbenog druga& a deseta #7e poeli nikakve tu!e stvari&. /vdje emo te zapovijedipromatrati zajedno jer su one u svom biblijskom izvoru 'Fnjizi "zlaska i 0onovljenom zakonuvrsto povezane, a u idovskoj predaji broje se kao jedna zapovijed.

ako u Fnjizi "zlaska 1*,)+ itamo; #7e poeli kue blinjega svoga 7e poeli eneblinjega svogaJ ni sluge njegova, ni slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, nitiita to je blinjega tvoga.

"sta zapovijed u Fnjizi 0onovljenog zakona 3,1) glasi; #7e poeli ene blinjega svoga 7epoeli kue blinjega svoga., ni njive njegove, ni sluge njegova, ni slukinje njegove, ni volanjegova, ni magarca njegova, niti ita to je blinjega tvoga.

Fad usporedimo dva navedena teksta vidimo da je njihov temeljni smisao potpuno isti, ali istotako moemo primijetiti i neke razlike u detaljima. 7ajvaniji je taj to se u Fnjizi 0onovljenogzakona u odnosu na Fnjigu "zlaska mijenja redoslijed u nabrajanju tu!ega vlasnittva, pa tako uFnjizi "zlaska na prvome mjestu stoji kua pa ena, a u Fnjizi 0onovljenog zakona najprije senavodi ena pa kua. 7a taj nain i jedan i drugi tekst u kontekstu patrijarhalnog drutva u kojem jeova zapovijed upuena mukarcima, tretira enu kao muevo vlasnitvo, ali se u knjizi 0onovljenogzakona ena ipak stavlja na prvo mjesto, i na taj nain izdvaja od ostalog =vlasnittva=. aj unutarnji

biblijski razvoj shvaanja ove Boje zapovijedi nastavljen je u tradiciji :rkve u dobrom smjeruupravo dijeljenjem ove jedne tekstualne cijeline na dvije, gdje se ena izdvaja od ostalog to je

nabrojeno, a onda se jaanjem svijesti o ravnopravnosti spolova ova zapovijed jednako upuuje imukarcima i enama. ako izriaj #7e poeli tu!eg enidbenog druga& jednako vrijedi za muakoji se obvezao biti vjeran svojoj eni, i za enu koja se obvezala biti vjerna svome muu.

7o, odnos izme!u mukarca i ene, uvjetovan povijesnim kontekstom patrijarhalnog drutvau kojem je ova zapovijed zapisana, nije jedini i temeljni sadraj ove zapovijedi. /n se izrie unosivom glagolu kojim je zapovijed izrana to jest u zabrani #7e poeli& 0otrebno je razjasnitikako shvatiti tu zabranu.

0rvo to pri tome treba razlikovati jest odnos izme!u grijeha i prigode za grijeh ili napasti.?ovjek koji bi ve samu prigodu za grijeh smatrao grijehom bio bi skrupulozan, to jest smatrao bida je poinio grijeh ve samim tim to mu je kroz glavu prola neka loa misao. -a lakerazumijevanje razlike izme!u grijeha i prigode za grijeh moemo navesti primjer iz Fnjige0ostanka gdje se govori o dvojici brae Fajinu i >belu. /bojica su Bogu prinijeli rtvu, ali se Bogusvidjela samo >belova rtva dok na Fajinovu nije ni pogledao. o je kod Fajina probudilo zavist inegativne osjeaje prema bratu dotle da ga je nakanio ubiti. Fad je Bog vidio tu namisao uFajinovu srcu rekao mu je me!u ostalim; #...grijeh ti je kao zvijer na pragu to na te vrebaJ jo muse moe oduprijeti& '0ost ,+. o znai da poetno stanje zavisti prema bratu u koje je Fajin upaonije bilo grijeh, sve dok ono nije postalo principom Fajinova djelovanja. Fajin je kako znamo, nakoncu ubio brata, i to zato jer je postupio prema grenoj elji koja se pojavila u njegovu srcu, a nije

posluao Boju rije.


21/21

Drugi primjer koji moemo navesti "susove su rijei iz 6van!elja po (ateju 3,1K; #ko god spoudom pogleda enu ve je s njome uinio preljub u srcu.&. im rijeima "sus sigurno ne misli nasvaku prirodnu seksualnu elju koja se mukarcu spontano pojavi kad vidi privlanu enu. o samo

po sebi nije pouda, nego postaje poudom kada dotini mukarac 'a isto vrijedi i za enu svojprirodni sekuslani nagon hotimino zloupotrebljava da bi naruio kako vlastite tako i tu!e brane i

obiteljske odnose. "sto kao i Fajin, takav ovjek ubija svoga brata, jer ne postupa prema Bojojzapovijedi, nego prema poudi koja ovjeku nudi varljivu slobodu.

"sti princip vrijedi i u odnosu prema tu!oj imovini. 7ije samo po sebi grijeh poeljeti imatineto kao moj blinji, ali je grijeh ako dopustimo da takva elja preraste u pohlepu koja prelazi ukra!u ili unitavanje tu!ih dobara. reba istaknuti da se pri tome ova zapovijed ne odnosi samo namaterijalna dobra, nego na sve ono to pripada blinjemu; njegovi talenti, intelektualne i radnesposobnosti, tjelesni izgled, duhovni darovi, zdravlje itd.

7a koncu ono najvanije to je potrebno shvatiti u vrenju devete i desete zapovijedi jest to daone stoje u temelju obdravanja ili krenja svih drugih zapovijedi. 7aime, svi grijesi koje ovjek

poinje, najprije se zanu u njegovoj nutrini; #"z srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi,bludnitva, kra!e, lana svjedoanstva, psovke& '(t )3,). 0raktino to znai da onaj ovjek kojiobdrava devetu i desetu zapovijed nee sagrijeit ni protiv ostalih zapovijedi, jer e svaku grenu

pomisao iskorijeniti ve u svome srcu. 5toga se kao paralelan tekst ovim zapovijedima odnosnozabranama esto navodi esto od osam evan!eoskih blaenstava; #Blago istima srcem; oni e Bogagledati.& '(t 3,K, a one koji su isti srcem Fatekizam Fatolike :rkve de9inira ovako; #?isti srcemsu oni koji su svoj um i volju uskladili sa zahtijevima Boje svetosti, poglavito na tri podruja; uljubavi, istoi ili spolnoj ispravnosti i u ljubavi prema istini i pravovjerju.& 'FF: 13)K.

9ra Domagoj Iunje

Documents

10 BOŽJIH ZAPOVIJEDI.pdf