Rolf Herkert

JOGA I MEDITACIJA

Ako imate zdravstvenih problema, ove vježbe nisu zamjena za

liječnički savjet i pomoć. Autor i nakladnik ne preuzimaju odgo­

vornost za štete koje nastanu zbog izvođenja ili eventualne zlo-

uporabe vježbi opisanih u ovoj knjizi.

Joga i meditacija

MALI PREDAH ZA TIJELO, DUH I DUŠU

Uz pomoć vježbi joge, disanja i meditacije koje je sastavio Rolf Herkert možete se brzo smiriti, odmoriti i napuniti ba­terije. Bile to kratke stanke ugode usred užurbane svakod-nevice ili kao proširena vježba opuštanja nakon posla, teh­nike izvođenja vježbi mogu se prilagoditi individualnim po­trebama. Tako se oni kojima se jako žuri mogu razmaziti pe-tominutnim ili sedmominutnim dovodom energije, a tko ima malo više vremena, priuštit će si prošireni ciklus vježbi.

Od jednostavnih, nadasve djelotvornih vježbi disanja sve do kla­

sika joge, Pozdrava Suncu - ova knjiga sadržava prikladan iz­

bor dokazanih, tisuću godina starih tehnika te nudi početnici­

ma i naprednima u jednakoj mjeri uravnoteženi program kojim

se postiže unutarnja ravnoteža, opuštenost, vitalnost i duhov­

ni razvoj.

Rolf Herkert autor je mnogih priručnika, predavač i savjetnik za

wellness i osobni razvoj.

Sadržaj

Predgovor 9

Životna radost i uspjeh s jogom 16

Tri stupa za zdrav način života 23

Dar bogova 36

Joga - meditacija - disanje 38

Meditacija - uroniti duboko u unutrašnje sebstvo 82

Duhovni izvori istočne i zapadne mistike 96

Povijest joge 108

Hinduizam i budizam 112

Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o svjetlosti 116

Predgovor

Danas knjižare, robne kuće, sportske studije, a odnedavna i supermarkete preplavljuje mnoštvo tečajeva joge, prostir­ki i jastuka za meditiranje, knjiga i predavanja o klasičnim tradicijama joge.

Što će vam još jedna knjiga poput »Joge i meditacije«? Sa­znat ćete kad iskušate ovdje predstavljene vježbe i počnete ih izvoditi. Naučit ćete tehnike koje se odmah mogu primi­jeniti, a između kojih ćete moći odabrati one koje vam naj­bolje odgovaraju. Bez dogmi i propisa, ali s velikim učin­kom. Ova vam knjiga predlaže vježbe koje su doista korisne i mogu se izvoditi u užurbanoj svakodnevici. Pruža potreb­ne informacije o jogi i meditaciji koje će vam pomoći da do­znate koliko duboko djeluje na tijelo, duh i dušu.

Joga je postala dio trenda wellnessa u čijem se središtu nalazi osjećaj ugode, tjelesni fitnes i uživanje. To pak djelu­je i na izvođenje joge. Tako osobe zainteresirane za jogu sli­jede sve češće ovaj prilično površan trend usmjeren na tje­lesnu ugodu. One vježbaju jogu stanovito vrijeme s različi­tim intenzitetom koji većinom opada te gube katkad potpu­no svoju ambiciju. Ili doživljavaju jogu kao tjelovježbu koju im je možda preporučio liječnik kako bi ublažili glavobolju izazvanu napetostima ili ojačali mišiće. To su svakako vrlo vrijedni aspekti joge.

No nažalost, mnogi ljudi brzo gube iz vida dublje aspekte joge i meditacije. Uz pomoć tih prastarih tradicija možemo naći pristup svojoj nutrini, doživjeti dubok i dugotrajan mir te trajno poticati vlastiti razvoj. Možda sada mislite: »Ne­mam ja vremena da pet sati na dan proučavam jogu i vjež­bam poput jogija u Indiji.« Naravno da imate pravo. To ne odgovara našem zapadnjačkom načinu života.

Kako naći pristup jogi i meditaciji koji se u našem brzom vremenu može realno primijeniti, a da ne gubimo dubinu iskustva i mogućnost koju nam pružaju te tehnike?

Ova knjiga pokazuje vam sasvim pragmatičan put. Osvijetlimo načas tri velika izazova s kojima je na ovaj ili

onaj način suočena većina ljudi u našem industrijalizira­

lo

nom zapadnom svijetu: kućanica s dvoje djece i savjetnik za strategiju srednjih poduzeća ili vlasnica frizerskoga salona.

1. Živimo u ubrzanoj svakodnevici prepunoj raznih podražaja

Svakodnevica savjetnika ne razlikuje se previše od one ku­ćanice i majke. Rokovi se love. Užurbanost, zakrčene ulice i razdražljivo raspoloženje svakodnevna su pojava u svijetu brzine. Novine, televizija i internet pružaju sve više podra­žaja i privlače našu pozornost. Ono malo preostaloga vre­mena često zauzimaju i određuju nepredviđene i neslućene situacije. Kao suprotnost brzom načinu života, raste čežnja za sporošću, spokojem, istinski dubokim i pravim doživlja­jima.

2. Preopterećeni smo - za opterećenje smo pak većinom sami krivi

U našem društvu od nas se očekuje da budemo uspješni. I to u svakoj ulozi u kojoj se nalazimo: kao poslovan čovjek / poslovna žena, otac / majka, domaćica / domaćin, ljubav­nik / ljubavnica, prijatelj / prijateljica ili kao sin / kći. Broj

uloga raste, baš kao i očekivanja klijenata, djece i partnera. Tomu se pridružuje i pritisak nadmetanja. Tu se uz rezultat i fleksibilnost traži i vlastita odgovornost za sebe same. Če­sto si ne možemo priuštiti da budemo bolesni. Zato mora­mo nastojati upravljati svojim energetskim sustavom te se fokusirati na stvari koje su uistinu važne. Isto su tako vla­stito zadovoljstvo, uravnoteženost i osobni razvoj u našim rukama.

S obzirom na ovaj izazov, mi smo već postali stručnjaci u tome kako mnogo stvari rješavati istodobno. No kad ćemo moći posvetiti pozornost samo jednoj jedinoj osobi ili jednoj stvari, predano i duboko?

3. Nema univerzalnoga recepta za naš osobni (životni) uspjeh

Nitko nam ne može reći kako da najbolje oblikujemo svoj život, što trebamo činiti i kako zadovoljavati visoke zahtje­ve, a da pritom budemo sretni. Ima mnogo mogućnosti, a izbor ovisi o nama. Tu nastaje i muka, jer teško je odabrati. Odgovor nam većinom može dati samo naš unutarnji glas: Što uistinu želim? Što mi leži? Što mi godi? Što me određu­je kao osobu? Mogućnost izbora postaje mukom tek kada

brza, površna svakodnevica prečuje naš glas, našu intuici­ju ili poremeti pristup našim dubljim potencijalima. Ali ako je pristup nama samima slobodan i ako svakodnevno dono­simo svjesne odluke, uživat ćemo u novoj zanimljivoj ulozi aktivnog oblikovanja života.

Dakle, zahtjevi postaju visoki, svakodnevica užurbana, nema više lakih rješenja i univerzalnih recepata. To jača postaje naša potreba da nađemo vremena i mira, vratimo se sebi samima, čujemo svoj unutarnji glas, svjesno odlučuje­mo i dalje se osobno razvijamo.

Kako glasi rješenje za dilemu u kojoj se nalazimo? Kako prevladati jaz između brzoga života i površnosti svakodne-vice te potrebe za mirom, dubinom i kontemplacijom - u ono malo raspoloživoga vremena? Kako istinski primijeniti praksu joge i meditacije u svakodnevnom životu te iskoristi­ti njezine pozitivne utjecaje za sebe? Kako naći put u dublje slojeve svoje nutrine? Odgovor glasi: Prilagođavajući tehni­ke sebi, oblikujemo vlastitu praksu. Na taj način nalazimo vlastiti put te možemo ispitati koje su vježbe za nas korisne, pomažu nam i realno su izvedive. Upravo tomu služi ova knjiga Rolfa Herkerta kao baza.

Ona ukratko predstavlja, i ne odričući se potrebne dubine, tehnike koje se mogu brzo primijeniti kako bi se mobilizi­rale unutarnje snage, izoštrila intuicija, poboljšalo vlastito zdravlje te sklad tjelesnih, duhovnih i duševnih aspekata i opet uspostavila veza. Sa sobom. A tako i s drugima. To nije samo ono za čim čeznu mnogi ljudi u današnje vrijeme, već sve više i ključ za ovladavanje profesijom, privatnim živo­tom i vlastitom srećom. Trajno!

Nadine Hamburger, savjetnica i trenerica za osobni

marketing

1 Životna radost i uspjeh

s jogom

Ne znajući kako je istina blizu,

ljudi je traže daleko -

baš šteta!

Nalik su onome koji, stojeći usred vode,

vapi kako je žedan.

Hakuin

Danas su u zapadnome svijetu veoma popularne prastare istočnjačke mogućnosti joge i meditacije. No iznenađuje ko­liko malo ljudi zna što je zapravo joga. Mnogi su fascinirani time jer se nadaju da će njome ispuniti svoju želju za lije­pim tijelom. Drugi se opet osjećaju privučenima ovom prak­tičnom znanošću o životu jer bi željeli postići poboljšanje i

ozdravljenje od tjelesnih tegoba. Neki gaje nadu kako će u jogi naći smisao života i tako bolje iskoristiti vlastiti život.

Na prvi pogled čini se kako se joga sastoji samo od niza eg­zotičnih položaja tijela. No to moramo sami iskušati. Naime, ako se redovito prakticira, s vremenom nastaje fina razlika u kvaliteti života. Stalnim jačanjem, napinjanjem i opušta-njem tijela, smirivanjem duha u vježbama meditacije i disa­nja, uspostavljaju se istinski unutarnji mir i spoznaja.

Joga je kao put spoznaje nevjerojatno omiljena i popular­na, ne samo u mistično-religioznom području ili kao svjeto­nazor. I na zapadu su ljudi otkrili aspekte joge, meditacije i svjesnog disanja koje pridonose zdravlju i razvoju ličnosti.

Tako npr. autogeni trening, koji je osmislio psihijatar Jo­hannes H. Schulz, ima podrijetlo u jogi. Znanstvena istra­živanja su pokazala kako opuštanje u tzv. položaju mrtvaca snižava povišen krvni tlak, a dnevno prakticiranje vježbi ti­jela i disanja (asane i pranajame) može pomoći liječenju ra­zličitih tegoba kao što su artritis, kronična iscrpljenost, as­tma, proširene vene i bolesti srca. Osim toga, studije potvr­đuju kako joga povećava kapacitet pluća i disanja, smanju­je opseg tijela i težinu, štiti od stresa i snižava šećer u krvi te razinu kolesterola.

Nema više dvojbe u ljekovita, preventivna i harmonizira-juća djelovanja joge. Vježbe tijela koje duboko opuštaju, ja­čaju mišiće i zglobove, čine nas pokretljivijima i vitalnijima. Disanje u jogi pomaže da se optimalno opskrbimo energi­jom, služi vježbanju koncentracije i pozornosti te može rije­šiti i psihosomatske napetosti.

Stari indijski jogiji i mudraci imali su duboko razumi­jevanje za ljudsku prirodu. Znali su što čovjeku, kao cjeli­ni sastavljenoj od tijela, duha i duše, treba kako bi živio u

skladu sa sobom i svojom okolinom. Psihičko tijelo je vozi­lo, duh upravljač. Duša se smatra pravim čovjekovim iden­titetom. Djelovanje, znanje i osjećaji tri su sile koje vuku ti­jelo. Kako bi se postiglo jedinstvo tih triju sila, one moraju jedna prema drugoj stajati u ujednačenoj ravnoteži. To je još i danas cilj tradicionalne istočnjačke psihologije i filozo­fije joge.

Praksa joge i meditacije daje sve veću jasnoću, duhovnu snagu i radost, potiče duševnu ugodu i intuiciju. Fino urav­noteženom blagotvornom snagom napetosti nastaje stanje ugode koje nazivamo životnom radošću. A životna radost je melem za dušu. Ozaren, zdrav izgled, pozitivno zračenje i shvaćanje života izraz su prirodnih sila koje u nama drije­maju.

U jogi i meditaciji radi se dakle o cjelovitom, tjelesno-du-ševno-duhovnom razvoju ličnosti. To nam može pomoći da upravo u današnjem vremenu, obilježenom žurbom i stre­som, nađemo put prema miru i uravnoteženosti. U našem modernom svijetu moramo se snalaziti s promjenama život­nih struktura, što prije nije postojalo. Potrebno je više kre­ativnosti, mašte i spremnosti da stalno iznova učimo kako bismo udovoljili visokim zahtjevima koje nam postavlja sva-kodnevica. Razvoj duha, unutarnja spoznaja i tjelesna ugo-

da postignuti jogom i meditacijom mogu nam pomoći da reagiramo fleksibilno, a istodobno i s velikom unutarnjom snagom na stalno nove izazove, te da tako uspješnije svla­davamo život i na privatnom i na poslovnom planu.

Takva orijentacija odgovara u potpunosti trendu selfne-ss koji se posljednjih godina sve više širi. Selfness se može shvatiti kao daljnji razvoj wellnessa jer se pritom ne radi samo o tjelesnoj i duševnoj ugodi, već više o cjelokupnom razvoju ličnosti koji uključuje sva područja života. Cilj je preuzeti odgovornost za svoj život i upravljati njime vlasti­tom kompetencijom.

Tu možemo uključiti prastare tehnike joge i meditacije u cijeli životni koncept i gledati ga kao pomoć na našem osob­nom razvojnom putu. No čak i ako ne postavimo svoje cilje­ve tako visoko i vježbe primjenjujemo samo kratko, primje­rice kao pauzu wellnessa kako bismo se opustili i napunili baterije, darovat ćemo tijelu i duši mali predah.

Ovdje predstavljene tehnike ne oduzimaju mnogo vre­mena, no mogu se po volji produbljivati. U svakom sluča­ju, imaju blagotvorno djelovanje, pojačavaju životnu radost, pridonose vitalnosti tijela i stvaraju nov, neslućen sklad, snagu i zadovoljstvo. Kao što kamen bačen u vodu uzroku­je valove, tako i mi možemo ovu novu pozitivnu energiju i

životnu radost prenijeti našoj okolini i našim bližnjima jer smo dobro raspoloženi, pa ćemo i druge time zaraziti.

Bez obzira na to nalazite li se kod kuće, u uredu, užurba­noj velegradskoj vrevi ili se opuštate u samoći, s vježbama prikazanim u ovoj knjizi možete se u svako doba, na svakom mjestu povući u sebe i naći mir, opuštenost i ležernost.

Važno je da ostvarite svoj osobni ritam, da ne vježbate pod vremenskim pritiskom te izbjegavate prevelika tjelesna i duhovna naprezanja. Obratite pozornost na to koje dije­love programa osjećate kao blagotvorne. Tako možete sami osmisliti ležeran program koji je skrojen prema vašim osob­nim potrebama i izaziva tjelesno-duhovnu ugodu.

Prije nego što poćnete sa svojim osobnim treningom, tre­bali biste si postaviti sljedeća pitanja:

- Kako postupam sa sobom, što mogu učiniti za poboljša­nje svoje kvalitete života?

- Ako želite djelovati aktivno prema van: što mogu učiniti da svojim bližnjima dam pozitivan osjećaj i podarim im energiju?

- Što je za mene vrijedan dan? Kako mogu imati takav dan? Kako da postignem tako dobro raspoloženje da nji­me mogu zaraziti svoga partnera i bližnje?

- Što danas činim za svoje zdravlje i što bih mogao činiti svakodnevno?

- Koje bih ciljeve i želje htio ostvarivati u sljedećem razdo­blju, čime mogu već danas početi? Komu i kada mogu pripremiti kakvu radost?

Ako vam je u ovom trenutku potrebna stanka za opuštanje ili si želite odmah podariti brzi dovod energije, možete pre­skočiti sljedeće poglavlje i odmah prijeći na dio s vježbama (vidi str. 43).

Sljedeće poglavlje bavi se trima važnim stupovima koji mogu tvoriti stabilan temelj za dugotrajnu praksu joge i me­ditacije, a i načelno su vrijedni za zdrav način života.

Tri stupa za zdrav način

života

U jednom selu bilo je jedno vrlo staro, snažno i prekrasno sta­blo. Jednog dana svi su stanovnici sela i cijele doline smjeli objesiti na to drvo svoje brige, nevolje i probleme umotane u pa­ket. No morali su odnijeti kući drugi, tuđi paketić. Došavši kući, svi su otvorili svoj novi paket. Bili su zaprepašteni jer su im se tuđe brige učinile mnogo većima od njihovih. Svi su se brzo vratili do stabla. Ono je stajalo mirno i mudro se smiješilo na suncu. Objesili su ponovno tuđe paketiće na stablo i potražili svoje, otišli kući te bili zadovoljni svojim problemom.

Indijska legenda

Pozitivno stajalište prema životu

Svaki čovjek, svjesno ili nesvjesno, nalazi se u vezi s besko­načnim izvorom energije koji ga hrani i daruje mu njegovu individualnu »životnu snagu«. Taj beskonačni izvor energi-

2

je ne poznaje vrednovanje u smislu pozitivno ili negativno, nego jednostavno postoji. Tako to ovisi i o nama, kako ćemo postupati s našom strujom energije iz električne centra­le naše podsvijesti. Mislimo li ili djelujemo negativno, loše smo volje, puni osjećaja krivnje i dvojbe, i naše će energije teći obojene sukladno tomu te utjecati na naše djelovanje i opći osjećaj ugode. Ako smo iz nekog razloga veseli, rado­sni, opušteni, puni samopouzdanja, i snaga teče pozitiv­no. Negativno mišljenje izaziva negativno, pozitivno mišlje­nje daruje pozitivno.

Ako smo svjesni beskrajne centrale energije i iskorištava­mo mogućnost da tom energijom upravljamo svojim mi­šljenjem, imamo u ruci ključ za ispunjen život. Dobivamo mogućnost da uz pomoć svojih misli oslobodimo negativna raspoloženja preobrazbom negativne energije. To znači da o nama ovisi hoćemo li kročiti kroz život mrzovoljni i frustri­rani ili vedri i opušteni.

Svaka misao koja nastaje u nama je duhovna energija. Energija proizvedena mišljenjem formira i obilježava naše ponašanje. Netko tko stalno plače i žali se, nikad neće vi­djeti kako njegova okolina zrači vedrom svjetlošću, osjetiti toplinu sunca, zamijetiti miris ruže... Prisjetite se kako ima ljudi koji unatoč teškim udarcima sudbine imaju začuđu­juće pozitivan stav prema životu i uvijek s povjerenjem i sa­mopouzdanjem idu svojim putom. Ne gube smiješak i život­nu hrabrost.

Iskoristite najbolje svaki dan i počnite ga dobro: namjesti­te budilicu nekoliko minuta ranije te se istežite i rastežite uživajući poput mačke. Udahnite duboko i mirno nekoli­ko puta i izdahnite. Ako imate dovoljno vremena za osobnu higijenu i ugodan doručak, to je još blagotvornije. Krenite na posao opušteno i bez žurbe. Dobar početak temelj je za

skladan i uspješan dan. Mirno uhodavanje ima znatan udio u kvaliteti vašega života, a time i vašeg uspjeha. Na taj na­čin svladavat ćete teže zadatke opuštenije i ležernije.

Pokušajte u svakom dan naći nešto pozitivno. Veliki ko-mičar Charlie Chaplin jednom je rekao: »Dan kada se nisi smijao, izgubljen je dan!«

Učinite svakoga dana nešto što vam pričinja zadovolj­stvo, tvori ravnotežu prema poslu, poput hobija, sportskih i slobodnih aktivnosti, te vodi korak bliže do vaših ciljeva.

Pozitivno oblikovanje života obuhvaća i postupanje s bli­žnjima - kolegama, susjedima, članovima obitelji, prijatelji­ma. Zarazite svoju okolinu pozitivnom energijom! Tako mo­žete više toga pokrenuti. Vi sami postajete pažljiviji, otvoreni­ji, afirmativniji prema životu, a time i lakše donosite odluke.

- Stvorite u mislima dnevni plan! Pitajte se: »Što ću učini­ti da stvorim pretpostavke za dobru večer, dobar vikend, dobar godišnji odmor?«

- Bavite se »duhovnim treningom s pomoću pozitivnoga razmišljanja«! Stanite - meditirajte o svom duhovnom stanju, o svojim navikama razmišljanja. Gledate li ili prosuđujete neki događaj pozitivno ili odmah sve odbi­jete?

- Odvojite dva do tri puta na dan, stanite i razmišljajte svjesno pozitivno uz pomoć neke afirmacije prema me­todi autosugestije: »Svakoga sam dana sve bolje i bolje, svakoga dana osjećam kako sam sve bliže svom posla­nju.«

Ovdje možete primijeniti i vlastitu »formulu«. Primijenite afirmaciju koja za vas ima pozitivan karakter. Nakon neko­liko tjedana imat ćete novi osjećaj unutarnjeg mira, snage i sklada. No nemojte pokušavati pretjeranom snagom volje provesti to novo životno stajalište.

Život bez sresa

Biste li katkad najradije porazbijali tanjure da se riješite ljutnje i frustracije? Ostavite porculan u ormaru i čitajte opušteno sljedeće retke jer zvuči ludo, ali ne možemo živjeti bez ikakva stresa.

Stres održava našu radnu sposobnost, proizvodi adrena­lin u našem tijelu, potiče krvni tlak, oslobađa energiju. No ako stres postane trajnim stanjem, primjerice zbog psihič­ke napetosti, ono se prenosi na cijeli organizam i ima nega­tivan učinak.

Stres je pomodna riječ koju svi izgovaraju. Pojam »stres« potječe od engleske riječi distress (štetan utjecaj) i označa­va neugodno ili dugotrajno tjelesno ili duševno opterećenje. Štetni stres označavamo danas kao distress, za razliku od blagotvornog eustressa. Eustress je dobro doziran stres koji smo sami odabrali i dok se ne okrene u svoju suprotnost, djeluje revitalizirajuće i godi nam. Distress se, naprotiv, po­javljuje kada okolnosti vladaju nama, a ne mi njima.

Poremećena ravnoteža s našom okolinom i postavljenim zahtjevima znači negativan stres.

Mnogi ljudi ne znaju primjereno reagirati na izazove stre­snih situacija. Kod nekoga se pojavljuje visoki krvni tlak i dospijeva u predinfarktno stanje, drugome je mučno od problema i ometaju mu probavu.

Trebali bismo stoga naučiti kako štetni stres spriječiti već u začetku. Distress, koji se već razvio u trajnu napetost, u pravilu s psihičkom i tjelesnom napetošću može se raz­graditi ciljanim antistresnim treningom i treningom opu-štanja.

Nikada ne bismo smjeli zaboraviti tražiti eustress, posebno u obliku kretanja, i uvijek imati na pameti kako je čovjek po svojoj biološkoj naravi živo biće koje čezne za tjelesnim kretanjem.

Pritom je nužna pretpostavka da se sami odlučite, ne slušajući očekivanja okoline, za program wellnessa koji se uklapa u vaš koncept života. Takav će se program pojaviti s radosnim i veseljem obilježenim osjećajima, pa se ne razvija u mučnu dužnost. (Uživanje u kretanju vodi do meditacije u kretanju pri kojoj čovjek još osjeća samo sebe i blagotvornu vitalnost svoga tijela. Duh miruje, duša se »smije«.)

Nemojte u početku pretjerivati. To lako može izazvati ošte­ćenja. Krenite sustavno u svoje novo kretanje. Ako ste sta­riji ili dugo vremena niste bili sportski aktivni, ponajprije nakon teških bolesti, savjetujte se sa svojim liječnikom, po-

sebno zbog eventualnih rizika srca i cirkulacije, kralježnice i aparata za kretanje.

Važno je također osluškivati glas svoga tijela. Uživajte u sve boljoj kondiciji. Osjetite ugodu.

Dobro doziran stres je pozitivan, on održava na životu -pretjerani trajni stres je negativan, razara život.

U našem užurbanom vremenu ima malo ljudi koji se znaju dobro opustiti. Za opuštanje je potrebno stati i osta­ti u trenutku, zaustaviti neprekidnu rijeku misli. Ne treba­te nužno izvoditi vježbe joge u potpunoj izolaciji kako bi­ste meditirali. Možete se opuštati i na drugi način. Možete usred gradske vreve sjesti na terasu nekog kafića i prepu­stiti se toplim zrakama sunca, blagotvorno upijati atmosfe­ru, gledati kako se djeca igraju, slušati kako ljudi razgova­raju, ptice cvrkuću. U takvom trenutku u nama raste život­na radost. Ako uživamo u trenutku, otvaraju se sva osjeti­la, nastupaju opuštenost i ležernost. Mogućnost uživanja u naoko banalnim stvarima nema granica. Smijeh i radost izazivaju pozitivnu energiju. Smijte se češće jer smijeh je najbolji lijek.

Da bismo se opustili, potrebno je ponovno otkriti što nam uistinu godi. To može biti šalica čaja ili kave, zanimljiva knjiga, čaša vina s prijateljima ili kakva dječja pjesmica. Le­žernost, opuštenost i sposobnost isključivanja misli su po­trebni, djelotvorni trenuci mira i odmora: Pravi wellness!.

- Za male vježbe opuštanja uvijek ima vremena pa i ti­jekom rada: sjednite opušteno i udišite mirno i ravno­mjerno. Mislite pritom samo na neku određenu stvar.

Neka vam misli što manje lutaju. Vježbajte tu tehniku više puta. Nakon nekog vremena otkrit ćete opuštajuće djelovanje. Naučite umijeće dokolice: zavalite se i zatvorite oči. Udah-nite nekoliko puta duboko i mirno kroz nos. Osjetite bla­godat umirujućeg disanja. Zatim otvorite oči i uživajte u sadašnjem trenutku svakodnevice. Promatrajte ptice, raskoš boja u prirodi, osjetite miris cvijeta, slušajte tiši­nu - zaustavite vrijeme. Donesite sljedeću odluku: »Novom energijom, snagom, opuštenošću i pozitivnim zračenjem suočit ću se sa svim izazovima i biti miran i opušten«. Napravite vlastiti program wellnessa.

Opuštenost

Opušten čovjek je uvijek nadmoćan nad uplašenim kojeg progoni nemir. On i jednim satom snova dobiva više nego užurbani znojem cijeloga dana. Njegova prirodna sigurnost i neograničeno povjerenje omogućuju mu da kao od šale svladava zapreke pred kojima se drugi očajnički muče. On je poput studenca koji uvijek teče, a ipak ništa ne gubi. Hrani ga nevidljiv izvor. Njemu dolaze žedni i on toči, a ipak ostaje uvijek nasmiješen i zadovoljan.

Autor nepoznat

ZDRAVA P R E H R A N A

Čovjek je ono što jede.

Poslovica

Razvoj tijela, duha i duše pretpostavlja zdravu, uravnoteže­nu prehranu. Ona daje životnu snagu te sprečava pretjera­nu tjelesnu težinu i duhovnu tromost.

- Jedite samo kad ste gladni. Pijte prije jela i više puta ti­jekom dana, jednu do dvije čaše izvorske vode! To stvara osjećaj sitosti. Jedite polako jer se osjećaj sitosti pojav­ljuje nakon dvadeset minuta.

- Držite se sezonskog svježeg povrća i voća, suhih plodo­va mahunarki, orašastih plodova, sokova koji sadržava­ju vitamine, čaja, mliječnih proizvoda, meda, müslija, in­tegralnoga kruha, ribe i peradi!

- Izbjegavajte meso, previše kave, alkohola, šećera, živo­tinjskih masti i kolača.

- Pijte obilno, ponajprije sokove razrijeđene vodom, čaj i mineralnu vodu.

- Popijte ujutro natašte, zbog bolje probave, sok od pola li­muna pomiješan s čašom vode.

Poseban program prehrane za jogu nije nužan, ali je pože­ljan. Jedan dan posta u tjednu čini čuda - mijenja vaše na­vike jela i pila. Osluškujte svoje tijelo. Ono intuitivno zna koja su jela i pića dobra za vas.

Ako tu i tamo »zgriješite«, onda to učinite s uživanjem i radošću: pojedite komad mesa ili tortu sa šlagom ili ham­burger, popijte kavu, konjak ili vino, a zatim se vratite pa­metnoj prehrani!

Dok jedete, vodite samo pozitivne i prijateljske razgovore. U načelu vrijedi: ne jedite i ne pijte previše, prevruće, pre-hladno ili prebrzo. Otkrijte što vam uistinu godi jer svako ti­jelo reagira različito na namirnice koje mora preraditi.

3 Dar bogova

U davna vremena, dok su ljudi još imali darove bogova, mu­drac Brahma je odlučio da će ljudima oduzeti božju moć jer su zloupotrebljavali svoje darove na najgori mogući način.

Zato su se bogovi sastali i stali vijećati gdje bi se najbolje mogli sakriti od ljudi.

»Zakopajmo se u zemlju«, reče jedan. »Ne, bolje je da uro­nimo u more na njegovu najdubljem mjestu«, predložio je drugi. »A kako bi bilo s Mjesecom?« Ali Brahma je samo tre­sao svojom sijedom glavom. »Ne, ne, prije ili kasnije otkrit će sklonište, njihova znatiželja ne poznaje granica. Oni ko­paju i rone, ruju i oru, ne poznaju vanjske granice.«

Širila se bespomoćnost, zbunjena lica u krugu. Zatim se Brahma ponovno digao i rekao: »Oni će tražiti u najdubljim dubinama, u najsvjetlijim šupljinama, iza najviših brda. No

Dar bogova

u svojoj nutrini, u svom praiskonskom sebstvu, neće to slu­titi. Sakrijmo darove ondje.«

Rekao je to, nasmiješio se i bio zadovoljan. Brahma je znao za ljudsku prirodu i imao je pravo.

Do danas je, tako završava legenda, čovjek obišao svijet, otkrio najudaljenije kutke, ronio i kopao, samo da bi tražio nešto što se može naći u njemu samome.

4 Joga - meditacija -

disanje

Čitav život je joga.

Stara mudrost o jogi

Sve ovdje predstavljene vježbe samo su mali dio velikog su­stava joge. Odabrane su tako da se mogu naučiti lako i be­zopasno ako se orijentirate po svom osjećaju ugode. Važ­no je samo da pazite na to da razvijete vlastiti, individualni oblik vježbanja i postojanja. Odaberite samo vježbe za koje osjećate da vas privlače. Promatrajte svoje opće tjelesno i duševno stanje. Nemojte se ni na što siliti i ne pokušavajte ništa postići. Ne pretjerujte, tijelo će tek redovitim vježba­njem dostići gipkost. Doživite sebe s pozitivnom vjerom i ra­zigranom radošću!

Dajte si uvijek priliku da osluhnete sami sebe i izbacite suvišnu energiju ili stres džogiranjem ili vježbama snage.

No počnite što prije, mirno i opušteno, s vježbama joge, me­ditacije i disanja. Dobro je i baviti se nekom vrstom spor­ta. Voziti brdski bicikl, plivati, igrati tenis ili golf, skijati na snowboardu ili nešto slično. Nakon toga čovjek je opušteniji i može se posvetiti prikladnim duhovnim vježbama. Nemoj­te se baviti sportom samo radi rezultata. Činite to iz užitka. Doživljavajte pritom svoje tijelo i duh svjesno, bez pritiska od rezultata. Tada već imate neku vrstu meditacije pokreta kod koje se možete istodobno potpuno iscrpiti.

No ako vježbate položaje joge, ne biste ih trebali izvoditi kao obične gimnastičke vježbe, nego tako kako je prikazano u određenim odlomcima. Sportska aktivnost je oslobađanje fizičke energije, dok vježbe joge ciljano oslobađaju fizičku i duhovno-duševnu prirodu, i to prema unutra, usmjereno na jezgru jedinke. Nemojte odmah odustati, vježbajte umje­reno, ali redovito, ako je moguće svakodnevno. Pokušajte stvari u životu gledati pozitivno. Pozitivno ponašanje i povje­renje pomažu nam da izliječimo i ojačamo našu podsvijest.

Ovako ćete pravilno vježbati

- Prije početka vježbe kratko umijte lice i operite ruke hla­dnom vodom.

Nosite po mogućnosti laganu, ležernu, svijetlu odjeću. Želudac ne bi trebao biti ni prepun niti prazan. Nepo­sredno prije vježbanja smijete popiti čaj i pojesti malo voća ili jogurta. No izbjegavajte teško probavljiva jela i vježbanje odmah nakon jela. Pojedite uvijek samo toliko da utažite glad. Pun želudac stvara tromost duha. Imajte mjeru u svemu. Dobro je vježbati uvijek u prozračnom, svijetlom, mir­nom prostoru. Ako biste pri vježbanju htjeli otići u dubinu svoga se-bstva, trebali biste zato uzeti oko 20 do 30 minuta vre­mena. Odaberite vrijeme vježbanja ujutro i navečer kad vas nitko ne ometa. (Uzmite u obzir jutarnju nepokretlji­vost tijela.) Vježbajte uvijek u isto doba dana. Ako se nakon vježbanja pojave upala mišića ili napetosti, pogrešno ste vježbali (preveliko opterećenje). Ako ste nervozni, odvojite malo vremena i pozabavite se »higijenom mozga«. Slijedite sve neugodne, ometajuće misli. Pustite da vam smetnje prođu kroz glavu i tijelo. Nemojte se blokirati. Nakon nekoliko minuta ponovno se mirno i opušteno usredotočite na vježbe.

- Postupajte isto tako pri tjelesnoj napetosti. Iživite se, ple-šite ili skačite, rastežite se, istežite kako vam odgovara. Počnite tada, nakon nekoliko minuta, mirno i opušteno sa svojim vježbama.

- Odaberite niz vježbi koje možete izvoditi na radnome mjestu, na sastancima, na šetnji ili u pauzi.

- Izbjegavajte pretjerano odricanje. Pogrešno shvaćeno »mučeništvo« ne vodi ničemu.

- Pod određenim okolnostima ne biste trebali vježbati (pri­mjerice, u trudnoći, pri tjelesnim oštećenjima, oštećenji­ma kralježnice i mišića i slično). U slučaju dvojbe uvijek potražite liječnički savjet.

Ove upute vrijede za sve vježbe hatha joge te za meditaciju i učenje disanja. Možete svuda, u svako doba, u svakoj situ­aciji izvesti neku vježbu i trenutačno osjetiti pozitivne utje­caje i ugodu, čak i ako imate samo malo vremena. Uspjeh vježbe ne ovisi o stupnju težine, već o ispravnom stajalištu onoga koji prakticira!

Za sva učenja za jogu, meditaciju ili disanje vrijedi slje­deća uputa: prije početka vježbe izdahnite uvijek najprije na usta kako bi potrošena energija potpuno napustila tije-

10. Nakon toga udahnite duboko kroz nos i počnite s poje­dinim vježbama.

Joga, meditacija i disanje nisu nikakvi čudesni recepti ili psihotehnike koje vode do prosvjetljenja. No one vode - kat­kad brže, katkad polaganije - do spoznaja koje nam daruju duboko razumijevanje za život. Pružaju nam mogućnost da nađemo put prema vlastitom središtu.

Prije nego što nastavite čitati, napravite »pauzu izdisanja«!

Opušteno duboko izdisanje kroz nos ili usta i uz olakša­vajući uzdisaj odvodi otrove, štetne tvari te čisti tijelo od potrošenog dušika i kisika. »Čišćenjem disanjem« tijelo se može pri udisaju optimalno opskrbiti svježom, okrepljuju­ćom energijom, a duh postaje opušteniji, ležerniji i rješava se grčeva. Uživajte u blagotvornom djelovanju male pauze disanja u kojoj mirujete u sebi, oštrite osjete, zaustavljate vrijeme, osluškujete sebe ili čujete srce kako kuca. Kad se želite odmoriti, napravite pauzu između disanja.

Izdahnite stoga uvijek duboko i opušteno, iz trbuha. Na­pravite malu pauzu i pustite da vam zrak ulazi odozdo pre­ma gore i zatim opet duboko izdahnite. Počnite sve vježbe pravim izdisanjem!

J O G O M D O S L O B O D E

Joga nije za onoga

tko previše ili premalo jede,

tko previše spava ili ostaje

budan.

Bhagavagdita, indijski ep u stihovima

Položaji tijela (asane) potiču zdravlje i gipkost tijela, našeg »vozila«, kako bi nas nosio kroza život, ako je moguće, do duboke starosti. Govori se o 84 klasična položaja tijela koja su imitacija životinja i prirode i koja skrbe o boljoj prokrv-ljenosti organa i žlijezda, čiste krv i smiruju duh.

Pri vježbanju asana trebali biste uvijek voditi računa o slje­dećem:

- zauzimajte svaki položaj tijela iz potpunoga mira. Pripre­mite se duhovno na asanu koju ćete vježbati i izvodite sve pokrete polako, pažljivo, tečno i oprezno.

- zadovoljite se u početku grubim oblikom položaja tijela. Tijelo stalnim vježbanjem (i osjećajem ugode) nalazi fini oblik.

- izdahnite duboko i izvodite tijek asane od početka do že­ljene krajnje pozicije polako i paralelno s udisanjem. Kad zauzmete željeni položaj, dišite mirno i opušteno. Kod nekih vježbi je pametnije, kao što ćete sami otkriti, krat­ko zadržati dah.

Ako se dah pritišće, otišli ste predaleko. Dah mora uvi­jek teći bez pritiska. Ostanite u svakom položaju toliko dugo dok se dobro osjećate ( 3 - 1 0 sekundi). Vratite se isto tako polako i tečno, paralelno s izdisajem, u početni položaj.

- prepustite se osjećaju ugode, pustite disanje da se intu­itivno samo regulira i da se smiri.

- izvodite sve vježbe kao da se igrate i izbjegavajte svaki napor.

- ponovite asanu ako želite. - nemojte u početku vježbati sve asane odjednom, nego

postupno povećavajte količinu.

kralježnicu, zglobove i muskulaturu ne biste smjeli jed­nostrano opterećivati i trenirati! Nakon nagibanja kra­lježnice prema naprijed slijedi asana prema nazad. Ne­mojte u poćetku dugo sjediti u položaju lotosa ili polu-lo-tosa (preveliko rastezanje). Tek stalnim vježbanjem tijelo postaje gipko i pokretljivo. otkrijte je li kod nekih asana ugodno vježbati zatvorenih oćiju.

Položaj mrtvaca (savasana) Ležite opušteno na leđima s rukama bočno uz tijelo. Dišite mirno, tečno i opušteno.

- dobro je za opuštanje - smiruje duh i dušu - izgrađuje nove energije - protiv pospanosti i nervoze

Svijeća (sarvangasana) Ležite ispruženih nogu na leđima, a ruke držite bočno uz tijelo. Udi-šući, dižite polako ispružene sku­pljene noge daleko iznad glave. Rukama poduprite struk i ispružite noge u vis ravno poput svijeće izdišući. Disanje je mirno i opušteno. Izdišući, vrati­te se polako i oprezno u položaj mrtvaca.

- dobro je za prokrvljenost mozga - uravnotežuje središnji živčani sustav - dobro kod umornih nogu i bolesti vena - pozitivno utječe na cijeli organizam - opušta cijelo tijelo

Kotrljanje u jogi Sjednite privučenih koljena na pod, dođite čelom do ko­ljena i držite se rukama čvr­sto za koljena. Otkotrljajte se sada oprezno prema nazad na leđa a zatim s malo zamaha prema naprijed. Kotrljajte se ri­tmički naprijed-natrag. Pri kotrljanju naprijed izdišite, pri kotrljanju natrag udišite.

- potiče opuštanje i zagrijavanje - dobro je za probavu - pri napetostima u vratu i u kralježnici - jača trbušnu muskulaturu

Poljubac u koljeno, sjedeći (pašimotanasana) Izdišući u sjedećem položaju uz ispružene noge, pognite gornji dio tijela daleko naprijed i dodirnite čelom koljena. Rukama obuhvatite stopala. Ostanite 30 - 60 sekundi u tom položaju, a zatim se polako i tečno vratite gornjim dije­lom tijela prema gore.

- dobro za trbušnu muskulaturu - potiče probavu - jača kralježnicu - isteže leđnu muskulaturu i aktivira snagu živaca - potiče stvaranje topline

Plug (halasana) Lezite ispruženi na leđa, ruke su uz tijelo, dlanovima pokazuju pre­ma dolje. Udišući, dižite ispruže­ne, skupljene noge iznad glave. Iz­dišući, spuštate noge prema straga sve dok nožni prsti ne dotaknu pod. Ispružite ruke prema odostraga i dotaknite vršcima prstiju nožne prste. Dišite mirno. Izdišući, vraćate se polako u položaj mrtvaca.

- dobro protiv laganih napinjanja u području leđa i vrata - potiče energiju i vitalnost - jača muskulaturu vrata i trbuha - pomaže pri zatvoru - potiče prokrvljenost - jača živčani sustav

Pantera (vajra hamsesana) Sjedite na petama i izdišući mičete gornji dio tijela i ruke naprijed na pod. Čelo i pod smiju se dodirnuti. Osjećajte duboko u trbuhu kako vam teče dah. Udisanjem se vraćate polako u početni položaj.

- dobro za istezanje leđne muskulature - potiče cirkulaciju i vitalizira organizam - znatno opušta - pomaže pri nadutosti

Libela (sukna salabhasana) Ležite na trbuhu rukama bočno uz tijelo, dlanova okrenutih prema gore. Udisanjem gipko dižite gornji dio tijela, ispru­žene noge i ruke lagano prema gore. Zadržite dah. Izdišući, vraćate se u početni položaj i opuštate se.

- širi trbušnu muskulaturu - jača snagu volje i seksualnu moć - isteže prsnu kralježnicu i slabinske kralješke - potiče čvrstu muskulaturu stražnjice i leđa

Položaj polulotosa (samanasana) Sjedite uspravno na podu ili malo povišeno na jastuku. Desno sto­palo stavite na unutarnju stranu lijevog bedra. Ako vam je to istezanje prenaporno, možete postaviti stopalo i na lijevu cjevanicu. Zatim stavite lijevu nogu oprezno na desnu. Leđa su uspravna, držanje opušte­no, disanje mirno i tečno. Oči su zatvorene.

- idealno za vježbe koncentracije, uranjanja i meditacije - za opuštanje i učenje pravilnoga disanja - dobro protiv nervoze

Oprez pri oštećenjima meniska u koljenom zglobu!

Položaj dijamanta (virasana) Sjednite skupljenih koljena na pete. Gornji dio tijela je uspravan. Oči su zatvorene. Ruke se nalaze na koljenima. Držanje i disanje su mirni i opušteni. Ako osjetite bolove u nožnom zglobu, stavite jastuk između peta i stražnjice.

- dobro za vježbe disanja i meditacije - idealno za jačanje leđa - opušta umorne noge i gležnjeve - potiče gipkost koljenih zglobova - za učenje pravilnoga disanja

Trokut (trikonasana) Stojite u laganom do srednjem raskoračenom položaju. Na­gnite gornji dio tijela u lijevo. Lijeva ruka dodiruje lijevu nogu s vanjske strane, desna ruka tvori crtu s lijevom ru­kom. Glava se okreće prema desnoj ruci. Disanje je mirno. Ponovite zatim vježbu na desnoj strani.

- olabavljuje kukove - potiče vitki stas - jača muskulaturu bedara i nogu - ublažava boli u leđima

Poljubac koljena, stojeći (ardha padahastasana) Stojite uspravno skupljenih nogu, ruke vise sa strane. Udi­sanjem dižite ruke pred sebe. Izdišući, spuštajte ruke pre­ma nogama dok čelo dodiruje koljena. Dišite mirno i opu­šteno. Nakon toga uspravite se polako udišući i stavite ruke iznad glave. Izdišući, vraćate se u početni položaj.

- daje novu energiju i osvježava - isteže leđnu muskulaturu - poboljšava prokrvljenost mozga - isteže koljene zglobove - potiče probavu

Oprez pri istrošenosti kralježaka u području slabinske kraljež­nice!

Simbol cjeline (padma jogasana) Sjedite u položaju polulotosa ili lotosa. Izdišući, naginjite se naprijed sve dok ćelom ne dotaknete tlo. Ruke su položene na leđa. Disanje je mirno i opušteno, oči zatvorene. Izdišu­ći, vraćate se u početni položaj.

- idealno za istezanje kralježnice - potiče prokrvljenost glave - opušta i daje novu energiju

Oprez pri oštećenjima kralježaka i meniska!

Kobra (Bhujangasana) Ležite na trbuhu, dlanovi se nalaze u visini ramena. Zaba­cite glavu unazad i dižite, polako udišući dok je moguće, gornji dio tijela u križno područje. Zdjelica ostaje na podu. Zadržite ovaj položaj bez disanja dok se dobro osjećate. Iz­dišući, vraćate se u početni položaj.

- jača muskulaturu leđa i stražnjice - isteže muskulaturu prsa i trbuha - isteže slabinsku kralježnicu - ublažava lagane tegobe abdomena - jača živčani sustav

Luk (raja dhanurasana) Ležite na trbuhu i držite rukama zglobove stopala. Udahni-te, dižite istodobno gornji dio tijela i gurajte zglobove stopala visoko nazad. Izdišući, vraćate se polako u početni položaj.

- jača kralježnicu - potiče probavu - izgrađuje muskulaturu prsa i trbuha - djeluje pozitivno na žlijezde - jača mišiće stražnjice, leđa i nogu

Spavanje pete (supta vajrasana) Počnite vježbu kao položaj dijamanta (vidi str. 54). Lezite za­tim oprezno na leđa. Poduprite se pri ležanju rukama ili lak-tovima. Prekrižite ruke iza glave. Dišite mirno i opušteno.

- dobro za istezanje muskulature bedara, zdjelice i trbuha - jača seksualnu moć

Oprez pri oštećenjima meniska!

Skakavac (raja salabhasana) Ležite na trbuhu i ispružite ruke uz tijelo. Dlanovi i bra da dotiču pod. Udišući podižete ispružene, skupljene noge ostajete u tom položaju sve dok ne udahnete. Izdišući, vra­ćate se polako opet u početni položaj.

- dobro za muskulaturu trbuha, zdjelice, kukova, stražnji­ce i leđa

- jača slabinsku kralježnicu i živčani sustav - pospješuje izlučivanje mokraće

Položaj poluzakreta (ardha matsjendrasana) Sjedite ispruženih nogu. Uvucite desno stopala pod stra­žnjicu i stavite lijevo koljeno preko desnoga. Stavite lijevu ruku iza leđa prema desnom bedru. Desna ruka dotiče li­jevo stopalo. Dišite mirno i opušteno. Nakon toga vježbajte položaj poluzakreta na drugoj strani.

- dobro za slabinsku kralježnicu - aktivira trbušne organe (probavu)

Junački položaj (sarvanga pusti) Uspravan položaj u prednjem ra­skoraku. Jednim udisajem mičite ruke sklopljenih dlanova ispred prsiju iznad glave, lagano unazad i blago prema križima. Prednja noga je malo svinuta, stražnja ispružena. Mirno di-šite. Izdišući, vraćate se u položaj prednjega raskoraka. Po­novite vježbu. Nakon toga promijenite stopalo.

- jača cijelo tijelo - potiče koncentraciju - dobro za disanje

Položaj stabla (sukna vrikshasana) Stanite skupljenih nogu, uhvatite desnom rukom desno stopalo i sta­vite taban na lijevu unutarnju stra­nu natkoljenice. Koljeno je okrenu­to u stranu. Izdišući, dignite ruke koje ste sklopili iznad prsa visoko iznad glave. Dišite duboko i opušteno. Izdišući, vratite ruke i nakon toga stopalo u početni položaj. Zatim promijenite nogu na kojoj stojite.

- potiče ravnotežu - učvršćuje volju - jača sposobnost koncentracije - jača mišiće nogu

Položaj na glavi (shirshasana) Vježbajte ovu asanu u početku uza zid. Pazite na dobru podlogu. Stavite glavu među sklopljene ruke. Glava i lakto-vi tvore trokut. (Dobar je i normalan stoj na glavi uz pomoć ruku uz ramena, uz odupiranje o pod.) Dignite stražnjicu, pritisnite koljena, napravite male korake u smjeru glave i pokušajte tada staviti noge iznad glave te izbalansirati polo­žaj na glavi. Po mogućnosti duboko i mirno dišite.

dobro za prokrvljenost mozga potiče vitalnost oslobađa noge od venskih bolesti jača cijeli organizam

Položaj brda (pronam mudra aimam) Sjedite u položaj polulotosa ili lotosa (vidi str. 53). Udišući, stavite ruke ispred prsa iznad glave. Disanje je tečno. Sada se naginjite naizmjence polako na desnu, a zatim na lijevu stranu. Izdišući, vraćate se u polazni položaj.

- jača kralježnicu - dobro je za živčani sustav - smanjuje stres - jača disanje

Oprez pri oštećenjima meniska!

Položaj lotosa (siddhasana) Sjednite u položaj polulotosa (vidi str. 53). Sada stavite lijevo stopalo na desnu natkoljenicu a desno stopalo na lijevu natkolje-nicu. Oba koljena dotiču tlo. Dlanovi su položeni na koljena i okrenuti prema gore. Sjedite uspravno i opušteno (eventu­alno na jastuku). Disanje je mirno i tečno.

- optimalna pozicija za sve vježbe disanja, uranjanja i me­ditacije

- jača noge i leđa - ublažava tegobe abdomena - protiv nervoze i unutarnjeg nemira

Oprez pri oštećenjima meniska!

Molitva Suncu - (power joga za tijelo, duh i dušu)

Molitva Suncu kao štovanje Sunca sastoji se od niza po­ložaja tijela koje izvode jogiji sukladno tradiciji pri izlasku Sunca. Molitva Suncu, nazvana i »Pozdrav Suncu«, jedna je od najljepših, najskladnijih, najzdravijih i najučinkoviti­jih vježbi uopće. Djeluje na cijeli organizam, jača disanje i obrambene snage. Potiče duhovnu koncentraciju, održava tijelo mladim, snažnim i vitkim, daruje nam energiju i vital­nost, pomaže da steknemo mir i blistavi izgled te je optimal­no uravnotežena vježba kondicije.

Izvođenje Pozdrava Suncu je ljupko, ravnomjerno ispre-pletanje dvanaest različitih položaja u meditaciju, pokreti­ma nalik na balet.

Kod ove asane budite u početku malo strpljivi i postupaj­te korak po korak. Zauzimajte svaki položaj posebno (vidi sliku na str. 72). Povežite pojedine položaje tek nakon više­kratnog vježbanja u jedinstven tečni tijek pokreta. Prepusti­te se u početku intuitivno svom disanju. Nakon nekog vre­mena izvođenje pokreta će teći prema udisanju, odnosno izdisanju.

Slijed položaja tijela

1. Stanite uspravno skupljenih nogu. Dlanovi se dotiču kao kod molitve ispred prsa. Izdišući, lagano se nagnite.

2. Duboko udišući, uspravite tijelo, ispružite ruke dlanova sklopljenih iznad glave prema nazad i usmjerite pogled prema gore.

3. Izdahnite i nagnite gornji dio tijela pruženih nogu koliko je moguće naprijed. Ruke dotiču tlo.

4. Stavite desnu nogu (kod drugoga prolaza lijevu nogu) korak prema natrag i kleknite. Druga noga ostaje izme­đu ruku na podu. Usmjerite glavu prema gore i pritom udahnite.

5. Zadržite dah i ispružite drugu nogu unatrag, slično kao kod skleka.

6. Izdišući, spustite čelo, prsa i koljena prema podu i digni­te stražnjicu.

7. Udahnite. Spustite kukove, nagnite gornji dio tijela una­trag i zabacite glavu unazad.

8. Izdisanje. Stisnite stražnjicu prema gore i kliznite noga­ma malo naprijed sve dok ne dođete u obrnuti V položaj.

9. Udisanje. Stavite desno stopalo (kod drugog prolaza lije­vo stopalo) između ruku a glavu zabacite unazad. Drugo koljeno dotiče pod.

10.Izdišući, stavite drugu nogu isto tako naprijed i stisnite stražnjicu prema gore. Gornji dio tijela je nagnut, kolje­no stisnuto, ruke dotiču pod.

11. Uspravite tijelo ponovno s udisajem, stavite ruke sklo­pljenih dlanova iznad glave prema straga.

12.Izdišući, vratite se u početni položaj.

Napravite drugi prolaz i počnite kod položaja 4. i 9. lijevim stopalom. Mislite kao i kod svih vježbi na pravilo: od gru­be forme do fine forme. Vježbajte Pozdrav Suncu koliko god vam godi!

Budi kakav jesi, i nemoj se izdavati za nešto posebno. Jedi svoju hranu, olakšaj svoju utrobu, zalij vodom, odjeni se. Kad si umoran, legni. Sve je ovdje - sada. Put je već cilj.

Rinzai (9. stoljeće)

S N A G A D I S A N J A

Disanje je život.

Tko samo napola diše,

i živi napola.

Stara mudrost joge

Vježbama disanja (pranajamama) učimo iscrpiti sav svoj ka­pacitet disanja. Kod normalnog disanja iskorištavamo samo petinu svojih mogućnosti pa tako ostavljamo mnogo energi­je neiskorištene. Vježbe disanja poboljšavaju dovod kisika, umiruju i jačaju živčani sustav te nam daju osjećaj sklada i uravnoteženosti.

Pravo disanje je najzdraviji, najprirodniji način života. Ono pomaže da se olabave tjelesne blokade, npr. dijafra­gma. To je najučinkovitija metoda da tijelo i osjećaje držimo pod nadzorom te da povećamo zdravlje i očekivanu životnu dob. Zrak koji udišemo važniji je za život od hrane. Disanje je život.

Vježbe disanja su i vježbe meditacije! Tako za učenje di­sanja i meditaciju vrijede iste pretpostavke: tradicionalan položaj lotosa ili polulotosa (vidi str. 53) optimalan je za vježbe disanja i meditacije. No za većinu zapadnih ljudi je

održavanje toga položaja na dulji rok vrlo mučno i izaziva napetosti. Kao pomoć preporučuje se da koso ispod stra­žnjice stavite jastuk, sjednete uspravno na stolac, ležite u položaju mrtvaca (vidi str. 46) ili da zauzmete položaj dija­manta (vidi str. 54). Pri izvođenju pranajame pripazite uvi­jek na sljedeće upute:

- oči su napola ili sasvim zatvorene, ruke su sklopljene u krilu ili okrenute dlanovima prema gore, na koljenima, pri čemu se palci i kažiprsti blago dodiruju. Vrh jezika dodiruje nepce tik ispred gornjeg reda zuba.

- udišite i izdišite - po mogućnosti na svježem zraku - po­lako i postupno, tečno, duboko u trbuhu. Pazite uvijek na potpuni izdisaj!

- olabavite mišiće ramena, abdomena i lica. - vježbajte na početku sve pranajame samo dvaput na dan

po tri minute. Zatim postupno povećavajte (triput, četiri puta, pet puta na dan) sve dok svjesno disanje nije više vježba, nego teče prirodno.

- izvodite vježbe disanja na lagan i ležeran način. Ako vam to nakon nekog vremena ne uspijeva, najbolje je da vjež­bate pod vodstvom kvalificiranog učitelja joge. Vlastiti eksperimenti mogu ovdje više štetiti nego koristiti.

Pustite dah da teče

Radi dubljeg uronjavanja, trebali biste sljedeće vježbe izvo­diti uvijek zatvorenih oćiju. Prepustite se dahu i slijedite svjesno svoj ritam disanja. Izdišite mirno i opušteno - udi-šite - izdišite - udišite - izdišite - i tako dalje. Pustite dah da teče kako dolazi i odlazi, promatrajte sebe s udaljenosti.

Ciklus sedmica

Ako vaše misli pri disanju često vrludaju, što se može pret­postaviti, brojite u mislima do sedam i zatim ispočetka. Uzmite za udisanje i izdisanje jednako mnogo vremena: najprije duboko izdahnite, zatim udahnite - izdahnite - je­dan; udahnite - izdahnite - dva; i tako dalje. Ako izgubite koncentraciju na disanje i misli vam lutaju, krenite ispo­četka.

Koncentracija bez granica

Dišite kao kod druge vježbe, no brojite koliko možete izdrža­ti, a da vam misli ne odlutaju.

Duboko udisanje

Dišite kao kod prve vježbe, no produžite udisanje i izdisa-nje, a to znači udišite i izdišite dublje, uvijek 5 - 1 0 sekun­da. Pripazite da pri udisaju ispunite energijom područje že­luca, prsa i ramena (bez grčenja), a da pri izdisanju potro­šeni zrak potpuno izađe iz tijela. Udišite duboko tri do četiri puta i pustite da se disanje samo ponovno smiri. Oprez pri hiperventilaciji. Udišite i izdišite duboko u području trbu­ha, bez tiskanja.

Disanje u ritmu

Najprije duboko udahnite, a zatim duboko izdahnite, zatim udišite u ritmu 2 : 2 : 4 ili 4 : 4 : 8 ili 6 : 6 : 9. To znači da udišete oko dvije sekunde, a zatim dvije sekunde izdišete. Zatim zrak zadržavate četiri sekunde - nakon toga udiše­te ponovno dvije sekunde, dvije sekunde izdišete, četiri se­kunde zadržavate zrak itd. Vježbajte isto tako ritam 4 : 4 : 8 ili 6 : 6: 9 (samo za napredne).

Disanje kao njihalo

Počnite tako da mišiće tijela istodobno napinjete, držite 5-10 sekunda i pustite, duboko izdišući. Zamislite sada da vam pred zatvorenim očima titra njihalo. Amo-tamo, amo-tamo. Sad se svojim disanjem na određen način priključujete ti-trajima njihala.

Tim načinom disanja dopuštate disanju da titra i da bude ravnomjerno. Ako vam je disanje preplošno i još ne ti­tra do dna zdjelice, tada zamislite veće, teže, polaganije nji­halo kako titra.

Disanje tao

Kao što pri Disanju kao njihalo zamišljate njihalo, možete pri disanju vizualizirati i optok krvi. Zamislite optok krvi u svom tijelu tako da više ne mislite na udisanje i izdisanje, već osjećate kako dah cirkulira u vašoj unutrašnjosti.

Zamislite da dah pri udisanju utječe ispod leđa, a kod izdisanja istječe na prednjoj strani. Udišite uvijek od trtič-ne kosti duž kralježnice prema glavi, a zatim od glave pre­ko brade, prsa i trbuha do dna zdjelice tako da se krug za­tvara. Dah bi trebao teći uvijek opušteno, kao kod drugih pranajama. Ako ne uspijete odmah u ovom obliku disanja,

možete najprije početi s disanjem kao njihalo, a zatim pri­jeći na disanja tao. Najprije će kružni pokret disanja biti više apstraktna predodžba. No postupno ćete razvijati svi­jest kako vaš dah doista cirkulira u kružnom toku.

Ako ste u svakodnevnom životu izloženi stresu, ovaj tre­ning disanja može poslužiti ujutro za pripremu ili navečer za duboko opuštanje ili za stvarno »isključivanje«.

Energija koja titra

Uspravite se, potpuno opušteni. Noge su lagano razmaknu­te, paralelno, koljena su lagano svinuta, sasvim labavo. Glava je uspravna, ramena vise isto tako labavo. Zatvorite oči. I brada smije biti labava. Potpuno se opustite. Ni jedan mišić više nije zgrčen. Ako se neki mišić ne da lako opustiti, napnite ga i zatim sasvim svjesno pustite.

Sada zamislite kako vaše tijelo okružuje energetsko po­lje koje ima oblik stupa i u čijem središtu stojite vi. Kotr­ljajte se ili se ljuljajte na jagodicama nožnih prstiju i peta­ma amo-tamo, potpuno opušteno, prema tom energetskom polju. Lagano se ljuljajte. Možda ćete nakon nekog vremena osjetiti lagano vibriranje. To je kao da kretanje prema ener-

getskom polju koje je izgrađeno u vašoj predodžbi proizvodi novu energiju: obje se međusobno miješaju.

Vježbajte neko vrijeme ovo ljuljanje. Otkrit ćete kako bla­gotvorno djeluje ovo opušteno titranje koje možete obavljati u svako doba.

Kad usavršite ovo njihanje, možete kombinirati vježbu s disanjem tao. Kod ove kombinirane vježbe mogu najprije nastupiti početni problemi koordinacije. Prihvatite to ležer­no, uskoro će funkcionirati bolje. Ako ste povezali obje vjež­be, one će vam uz ugodan osjećaj njihanja dati divan ener­getski zamah.

Buddhino disanje

Pri toj vježbi trebao bi dah teći neprekidno i neprimjetno prijeći iz udisanja u izdisanje. Koncentrirajte se samo na ti­jek disanja.

Ovo je disanje, ma kako se činilo lagano, najteže. Budd­ha, se, navodno, uz pomoć ove tehnike disanja, prosvijetlio kad je tjednima sjedio uronjen u meditaciju ispod nekog stabla.

4 Meditacija - uroniti

duboko u unutrašnje sebstvo

Meditacija je ne misliti,

i ne misliti na to

da se ne misli.

Sri Aurobindo, filozof

Pojam meditacija potječe od latinske riječi meditatio i zna­či religiozno uranjanje i duboko razmišljanje ili promatra­nje uz razmišljanje. Meditacija je duhovna tehnika kod koje dolazi do »prespajanja« svijesti. Onaj koji meditira, napušta uobičajenu razinu budne svijesti i upućuje se u nepoznata, neistražena područja svoje ličnosti. Meditacija pomaže za duhovno opuštanje, za isključivanje iz misli i svakodnevno­ga nemira. Vodi samospoznajom do unutarnjeg uranjanja te daje mir i snagu.

Pokušaj da se meditacija objasni nalik je približavanju istinskom sadržaju. Fizičar i filozof Carl Friedrich von We-izsäcker mislio je o tome sljedeće: »To je mirovanje svjesnog pogona, a javlja se, pokazuje se nešto što je i prije bilo tu. Općenito, meditacijom ne postajemo netko drugi, već onaj koji smo uvijek bili. Majstor meditacije, grof Karlfried Dürc-kheim izrazio se na sljedeći način: »Meditacija znači preo­brazbu čovjeka pretežno okrenuta svijetu koji živi iz svoje prirode, i u uvjetovanosti svijeta, u novoga čovjeka koji je svjesno ukotvljen u svojem biću i može ga u slobodi svjedo­čiti spoznavanjem, oblikovanjem i ljubavlju.«

Prema starom indijskom tekstu »Vijnana Bhairava Tan­tra postoji 112 tehnika meditacije.

Dati duši oduška

Predstavit ću vam samo nekoliko posebno potvrđenih obli­ka meditacije. Počnite svaku vježbu s opuštajućom pauzom u disanju i zatim nastavite disati mirno i ravnomjerno za vrijeme meditacije.

Zaustavite se - bez ikakve duhovne ili tjelesne djelatno­sti. Uronite u tom trenutku unutra, slobodni od svih uzbu-

đenja, oslobođeni od svega. Osjećajte svjetlost, sunce, disa­nje, doživite duboko u svojoj unutrašnjosti tišinu i mir.

Otok mira

Podarite si trenutak tišine i unutarnjeg mira. Izgovarajte tiho i s pozitivnim uvjerenjem neku želju, molitvu ili molbu.

Starac i njegov konj

U selu je živio neki starac. Po imovini i novcu bio je veoma si­romašan, no čak i kraljevi su mu zavidjeli jer je imao prekra­snog bijelog konja. Plemići u zemlji nudili su mu bajoslovne svote za životinju. Ali kod svake nove ponude, čovjek je uz­vratio: »Ovaj konj za mene nije konj, već prijatelj, pa kako bih mogao prodati prijatelja?« Iako je čovjek bio siromašan, ni­kad nije prodao svoga konja.

Jednoga jutra nije našao konja u svojoj staji. Cijelo se selo okupilo i ljudi su mu dovikivali: »Glupi starče! Uvijek smo zna­li da će ti jednoga dana ukrasti životinju za jahanje. Da si je barem prodao! Kakva nesreća!« No starac je odvratio: »Ovo što govorite samo je vaša procjena. Činjenica je, međutim, da konj nije u staji. Je li to nesreća ili blagoslov, ne znam jer mi

vidimo samo njezin djelić. Tko zna što će nakon toga slijedi­ti?« Ljudi su ismijali starca. Znali su oduvijek da je malo lud. Ali nakon deset dana konj se jedne večeri iznenada vratio. Nije bio ukraden, već je pobjegao u divljinu. I nije se vratio sam, već je doveo još tucet divljih konja sa sobom.

Ljudi su se opet okupili i rekli: »Starče, imao si pravo, nije to bila nesreća. To se doista pokazalo kao blagoslov.« I opet je starac drukčije gledao na ono što se dogodilo pa je rekao: »Pre­tjerujete. Recite samo da se konj vratio. Tko zna je li to blago­slov ili nije? To je samo djelić. Vi čitate samo jednu jedinu riječ u rečenici - pa kako biste onda mogli suditi o cijeloj knjizi?«

Ovaj put ljudi nisu znali što bi primijetili, ali u sebi su ipak mislili kako starac ima krivo. Pa ipak je dvanaest divnih ko­nja došlo k njemu...

Starac je imao sina jedinca koji je počeo vježbati divlje ko­nje. Već nakon tjedan dana pao je s konja i slomio noge. Opet su se ljudi okupili i opet su prosuđivali: »Da, imao si pravo. Tvoj sin jedinac ne može se više služiti nogama, a on ti je bio jedina potpora u starosti. Sad si siromašniji nego ikada pri­je.« Stari je odgovorio: »Opsjednuti ste prosudbama. Ne idite tako daleko. Recite samo da je moj sin slomio noge. Nitko ne zna je li to nesreća ili blagoslov. Život nam dolazi u dijelovima i više od toga ne možemo nikada vidjeti.«

Nakon nekoliko tjedana dogodilo se da je zemlja bila uple­tena u rat. Svi mladići u mjestu bili su prisilno pozvani u vojsku. Ostao je samo starčev sin jer je bio kljast. Selom su odjekivale žalopojke i bolni krikovi jer su se ljudi bojali da se većina mladića neće više vratiti. Došli su k starcu i rekli mu: »Imao si pravo, starče. To se pokazalo kao blagoslov. Tvoj sin je doduše kljast, ali još je kod tebe. Naši su sinovi zauvijek otišli.«

Starac je mislio drukčije: »Vi nikako ne prestajete prosuđi­vati. Nitko to ne zna. Recite samo to kako su vaši sinovi otišli u vojsku, a da moj sin nije otišao. Jer samo Bog, samo Cijelo zna je li to blagoslov ili nesreća.«

Meditacija u molitvi

Pri meditaciji možemo se usmjeriti na molitvu koja nam je poznata iz kršćanstva:

Oče naš koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje. Dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na Zemlji.

Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Jer tvoje je kraljevstvo, moć i slava u vjekove. Amen!

I budistička molitva moguća je u našoj meditaciji:

Iz dubine svoga srca utičem se svojem unutarnjem jastvu. Suzdržavam se svih nezdravih radnji i vježbam se u stvaranju duhovnog mira i opuštenosti. Na dobrobit i korist svih živih bića težim i proizvodim prosvijetljeno stajalište Boga. Prema toj želji neka duh osjećajne ljubavi u meni raste i odvede me na obalu prosvjećenja.

Meditacija disanjem

Tehnike disanja predstavljene u ovoj knjizi (pranajame) su također divni oblici meditacije za postizanje unutarnjeg mira i opuštenosti.

Na str. 74 i dalje naći ćete točne upute.

Meditacija u zrakama (prema Robertu Chrzanu)

Zamislite sunčevu zraku koja se probija kroz oblake. Stani­te čvrsto na pod, malo raširenih nogu. Zatvorite oči i dignite ruke prema zraci svjetlosti. Dlanovi ruku okrenuti su pre­ma unutra, međusobno razmaknuti u širini ramena. Osje­ćate kako vas zraka svjetlosti u potpunosti obavija, okreće­te dlanove prema van i dodirujete zraku svjetlosti vršcima prstiju.

Ovu zraku povlačite polako kao zaštitu u polukružnom pokretu svojih ispruženih ruku oko tijela. Sada se nalazite u halji od svjetla, vidite se u tome zaštićeni i vidite se kako zaštićeni i radosni hodate tijekom cijelog dana znajući da vam ne mogu naštetiti nikakve neugodnosti.

Zamislite sada ispunjenje svojih materijalnih želja i po­treba. Smijete bez daljnjega moliti za materijalne stvari koje trebate i koje vam se čine važnima kako biste imali ispu­njen život. I vaši bližnji kojima biste htjeli pružiti posebnu pomoć, uključuju se u tu zaštitnu zraku.

Ova meditacija zrakama traje 2 - 3 minute i najbolje je da se izvodi odmah nakon jutarnje meditacije. Ako vam od­govara, možete tu meditaciju ponoviti i više puta tijekom dana.

Promatrajte sve te tehnike samo kao različite mogućnosti za »pripremu« svoje sasvim osobne meditacije. Vodite pri­tom računa da pretjerano vježbanje, kao i kod ostalih teh­nika joge disanja i meditacije, nije korisno.

Završite sve vježbe tijela, disanja i meditacije »laganim buđenjem«. Dišite nekoliko puta snažnije i poklonite se u poniznosti. »Hvala« izgovoreno u srcu, pozitivan naum ili že­lja, formula meditacije, afirmacija ili molitva uvijek su do­bar završetak i početak jer bi nas stanje meditacije trebalo stalno pratiti u svakodnevnom životu. Tako su duh i tijelo mirni i opušteni i u suzvučju s najintimnijim jastvom, du­šom. Radujte se vremenu unutarnjeg promišljanja u kojem ste samo sa sobom. Osjetite djelovanje novog doživljaja sebe i samopouzdanja. Mislite uvijek pozitivno i vjerujte svojoj intuiciji.

Afirmacija: »Vedar uspjeh s unutarnjom opuštenošću!«

Program vježbi za početnike i napredne

Za uvođenje u tradicije učenja joge predstavljam vam sada dva programa vježbi za početnike, odnosno napredne. Vjež­be su uvijek tako smišljene da u svojoj ukupnosti sadrža­vaju sva područja za harmonizaciju tijela, duha i duše. Ne biste trebali odmah izvoditi cijeli program joge, već svakod­nevnim vježbanjem pojedinih asana, tehnika meditacije i vježbi disanja u intervalu od 6 - 12 tjedana usvojiti ovo uče­nje joge.

Za početnike

Već prema osjećaju ili potrebi možete poneku vježbu izosta­viti ili dodati. Vježbajte oko 20 - 30 minuta na dan, po mo­gućnosti ujutro ili navečer, bez naprezanja i napetosti. Tije­kom faze mirovanja možete primijeniti različite pranajame ili vježbe meditacije.

Na završetku ostanite nekoliko trenutaka u položaju di­jamanta (vidi str. 54), polulotosa (vidi str. 53) ili mrtvaca (vidi str. 46). Uzmite vremena za vježbe i ne postavljajte pre­visoka očekivanja za sebe. Važno je da uvijek vježbate opu­šteno i bez unutarnjega pritiska. Nosite u sebi pozitivan osjećaj zahvalnosti.

Za napredne

Utrošak vremena za ovaj program vježbi iznosi oko 30 - 40 minuta. Vježbajte uvijek na istom mjestu, u vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Primijenite tijekom mirovanja, već prema tome kako se osjećate, različite pranajame i vježbe medita­cije.

Jogom i meditacijom učinite svakodnevicu ispunjenu vježbom i dajte intuiciji da vas vodi. Neovisno o tome gdje se nalazite ili što upravo ovog trenutka radite: u svakoj si­tuaciji imate mogućnost opustiti se ovdje i sada.

Dolazimo do kraja praktičnoga dijela. Htio bih vas još jednom podsjetiti da ćete u sljedećem razdoblju sastaviti individualni program vježbi koji je skrojen prema vašim po­trebama. Odaberite zato tehnike joge, disanja i meditacije koje vam se posebno sviđaju i kod kojih se najbolje osjećate. Na taj način ćete stalno vježbati s radošću i postići najpozi-tivnija i najdugotrajnija djelovanja.

Oblikovati dijamant

Stojite lagano raširenih nogu, mirno i opušteno, i tražite svoje duboke korijene koji rastu od stopala u zemlju. Raširi­te ruke kao da biste htjeli zagrliti cijeli svijet i zamislite kako vam vaše omiljene vježbe padaju u otvorene ruke. Polako zatvarajte vježbe sve čvršće. Osjećate kako su vam ruke za­jedno i pritišćete ih postupno na prsa. Oblikujte sada ru­kama dijamant u kojem su sadržane sve vježbe koje vam gode.

Ovaj dijamant je uvijek kod vas. Kad god trebate krat­ku stanku za odmor ili želite intenzivniju vježbu, mislite na njega i neka vas on nadahnjuje.

Sljedeće poglavlje će vam prikazati nekoliko posebnih i dubljih poticaja za duhovne izvore istočne i zapadne misti-

ke koje možete odabrati da utječu na vašem meditativnom, duhovnom putu. Zatim slijedi nekoliko kratkih poglavlja koja uvode u povijest joge i bitne temelje budizma i hinduiz­ma. Pokazuju koji cilj može na kraju intenzivne prakse joge i meditacije stajati za mnoge ljude na istoku, ali i za neke na zapadu, prosvjetljenje.

Duhovni izvori istočne i

zapadne mistike

Zen nije sustav

koji se temelji

na logici i analizi.

Daisetz T. Suzuki, filozof

Zen

Zen je japanski smjer meditativnog budizma mahajana koji je u 6. stoljeću donio u Kinu indijski monah Bodhidharma i koji je monah Eisai u 12. stoljeću uspješno uveo u Japan. Zen znači isto što i meditacija.

Tijekom vremena kristalizirale su se dvije tehnike vjež­be: ZaZen, meditacija u sjedenju i prema tradiciji Rinsaieve škole, uz ZaZen vježbu s paradoksalnim dijalozima na te­melju pitanja i odgovora (mondo) između učitelja zena i uče-

5

nika. Kod ovih tzv. koana uz pomoć logike nema odgovora, kao npr. na pitanje: »Kakav je pljesak jedne ruke?«

ZaZen i koana mogu izazvati naglo intuitivno prosvjeće-nje (satori) ako je isključeno »razmišljanje - i razmišljanje o tome da se ne razmišlja« te ako se spozna posebna priroda Buddhe.

Zen priča: Učenik je pitao svoga učitelja zena: »Već sam dugo ovdje i vi me poučavate na svetoj stazi Buddhe, ali nikada mi niste dali mig. Molim vas, suosjećaj­te više sa mnom.« Na to učitelj uzvrati: »Sine moj, svakog jutra upućuješ mi svoj pozdrav i ja ga uz­vraćam. Donosiš mi šalicu čaja, uzimam je s rado­šću i zahvalnošću i ispijam. Koju pouku želiš još od mene?«

U svojoj najdubljoj biti zen se ne može objasniti, nego samo doživjeti. Zen cilja na iskustvo jedinstva svakog bitka. Zen je pažljivo životno stajalište, ali isto tako i bez namjere (me­ditativno). Budući da se teži doživljaju božanskoga jedin­stva sebstva i svijeta, i profane svakodnevne stvari ili djelat­nosti su zen. Zen je život, meditacija, okus, osjećanje, kre-

tanje, sjedenje, disanje. Nema svetih knjiga ili nauka za pri­stup sadržaju zena. Zen ništa ne poučava osim da je svatko svoj vlastiti učitelj.

U sportu, igri i u slobodno vrijeme duh zena na zapadu postaje sve važniji za ljude koji teže tomu da njihovo djelo­vanje nema određenu namjeru. Duhu zena odgovara vjež­banje iz radosti, iskustvo sklada i jasnoće u pokretu bez lova na rekorde, nego radi kretanja.

T A O

Put kroz kozmos koji se stalno

mijenja je tao...

Tao je za čovjeka jedini skladan put

kojim se može razumno prolaziti

koji odgovara svojoj

prirodi i prirodi

kozmičkih sila.

R. L. Wing o kineskoj knjizi mudrosti i proročanstava I Gink.

Stare mistične kineske tradicije sastavio je prije nekih 2500 godina mudrac Laotse u Tao te Kingu. Ovo klasično djelo, nazvano i »Knjigom o putu i sili«, razvilo se tijekom stoljeća pod utjecajem konfucijanaca i budizma u filozofski, pravo­vjerni i pučki vjerski smjer. Sve struje sažete su pod zajed­ničkim pojmom »taoizam« i utječu na tradicionalno kinesko mišljenje, politiku, trgovinu, moral, spolnost, osobne veze, obiteljski život i umjetnost.

Taoizmu je stalo do sklada čovjeka i kozmosa. Univer­zum i sav bitak ne mogu se međusobno razdvojiti; podlije-

žu velikomu (božanskom) zakonu taoa, početku svih stvari čija se bit ne može obuhvatiti običnom definicijom. Taoist ide svojim putom (tao) u skladu s velikim taom, u suglasju s prirodom, i u rijeci s energijama jin i jang, temeljima sva­kog života. On razumije i prihvaća uspone i padove promje­na postojanja. Prema taoističkom shvaćanju, on doživljava kao prirodan rezultat takvog skladnog načina života sretnu vedrinu i razumijevanje za pravi životni put.

Tao (izgovara se: dau) je put da se »prođe« kroz sve stva­ri, da ih se iskusi i prihvati kako bi u stanju »milosti« tekle neovisno poput vode. Voda teče, ispunjava šupljine, prevla­dava otpore, ustraje kako bi ispunila duboka mjesta i zatim nastavlja teći. Ona je vjerna svome biću i teče zajedno sa si­lama kozmosa.

U jinu i jangu teku i ocrtavaju se negativne i pozitivne sile, ili elementi kozmosa koji se međusobno nadopunjuju i samo zajednički mogu stvarati cjelinu. Iz uzajamnih odnosa negativnog jina i pozitivnog janga nastaje sve ono što postoji u rijeci života, nastaje cijela stvarnost.

Jin i jang stoje ravnopravno jedan prema drugome pri čemu jin simbolizira negativno, zemlju, noć, hladnoću i ono žensko, dok jang prikazuje pozitivno, nebo, dan, svjetlost i ono muško. U jinu i u jangu sadržano je već, tako reći

kao sjeme, suprotno načelo. Svojstva te polarnosti izazivaju promjenu, kretanje taoa. »Noć dolazi poslije dana, ljeto po­slije zime, bol poslije radosti.«

No nijedan trenutak nije isti kao drugi, sve je poput koz­mičkog plesa, obuhvaćeno u stalnom pokretu. Kao što ovaj par snaga i u univerzumu stoji stalno u borbi koja sjedi­njuje i izaziva kretanje i promjenu, simbolizira i sklad i ne­sklad, radost i tugu, visinu i dubinu ljudskoga života.

Uravnoteženost jina i janga znači skladan život i spoznaju vlastitoga bića. Taoistički ideali su jasan, miran duh koji opušteno reflektira, biti kakav jesi i prihvatiti sebe. Put od­vodi od arogancije, analitičkog razmišljanja, komplicirano-sti i straha. Umjesto toga teži se spremnosti za radovanje jednostavnim, mirnim, priprostim i prirodnim stvarima.

Tao samopouzdanja u istinski bitak omogućuje čovje­ku da se skladno kreće u rijeci života s njezinim svijetlim i mračnim stranama, da razvija intuitivni osjećaj za prirodan ritam stvari. Taoističko načelo wu weija, »djelovanja bez na­mjere, bez činjenja u kojem ipak ništa ne ostaje neučinjeno« znači dopustiti si da tečemo poput vode bez pretjerane rev­nosti, bez lažne ambicije ili svojeglavosti. U wu weiju sasta­ju se prirodni usponi i padovi života, skladna igra prirodnih zakona i naš istinski bitak u skladu. Taoizmu je nepoznat mentalitet »morati htjeti štedjeti vrijeme« koji je posebno ra­širen na zapadu. U univerzumu ne postoji vrijeme. U kine­skoj filozofiji čovjekovo su djelovanje i mišljenje organska sastavnica kozmičkog reda i ne mogu se nipošto shvaćati odvojeno od univerzuma.

Ima zanimljivih paralela između kineskog svjetonazora Tao Te Kinga i filozofije grčkih mislilaca Heraklita i Sokrata. Heraklit piše oko 500. g. pr. Kr.: »Bog je noć i dan, zima i lje-

to, rat i mir... svejedno je jesi li živ ili mrtav, budan ili spa­vaš, mlad ili star. Početak će uvijek postati krajem, a kraj postaje naglo i neočekivano početkom.« Sokrat kaže: »Sjeti se uvijek da je sve prolazno pa nećeš u sreći biti radostan niti u tuzi žalostan«.

Tao bi nam na zapadu htio pokazati miran, vedro opu­šten put »zlatne sredine«. Onaj tko ga slijedi, vjeruje u vla­stitu snagu, zaustavlja se ili djeluje i zna da je u pravo vri­jeme na pravome mjestu na pravi način u suglasju s dato­stima.

P R A K R Š Ć A N S T V O I U N I V E R Z A L N A S L O B O D A

Novi čovjek bit će mistik -

ili neće biti!

Karl Rahner

Poput svih svjetskih religija, i kršćanstvo je prvotno bila istočna religija koja se usmjerila prema zapadu (Rim, Grč­ka) i presudno obilježila cijelu europsku kulturu. Isus Krist, kojeg je nadahnuo viši duh, zauzimao se sa svojim ideali­ma za sve ljude. Bio je učitelj »tajnog nauka« pa prema tome onaj koji zna za dublje značenje bitka. Nalazi gotovo dvije tisuća godina starih svitaka u Kumranu na Mrtvom moru u Palestini upućuju angažirane znanstvenike religije na za­ključak da je Isus kao i Ivan bio član i posvećen u tzv. pret­kršćanskom esenskom bratstvu, dakle ezoterik.

Židovska sekta esena živjela je prije više od dvije tisuća godina u Palestini. Život i nauk toga bratstva bio je nadah­nut i ispunjen idejama koje nazivamo prakršćanstvo i koje pokazuje iznenađujuće paralele prema istočnim razvijenim religijama. Meditacije više puta na dan (molitva), vježbe ti-

jela i disanja, obredna pranja, većinom vegetarijanska pre­hrana, jednostavan život povezan s prirodom, ljubav pre­ma bližnjima, poznavanje ljekovitih sila prirode, poštovanje pred Bogom, intuitivna spoznaja zakona i kozmosa i prou­čavanje svetih spisa svjedoče o duhovno visoko razvijenoj skupini ljudi s velikom etičkom sviješću. Osim toga, eseni su bili poznati kao iscjelitelji i mudraci. Na svojim dalekim putovanjima dolazili su do Indije gdje su vjerojatno dolazili u doticaj s hinduističkim i budističkim svjetonazorima.

Temeljne značajke esenskoga nauka nalazimo također u idejama starih Egipćana, u Tibetu i Kini, Perziji i Grčkoj, pa i kod tajnih bratstava zapadnoga kulturnog kruga: templa­ra, rozenkrojcera, slobodnih zidara, kabalista i u kršćan­stvu. Isus je tumačio bit toga nauka u njegovu najčišćem obliku u porukama blaženstva Govora na Gori. Središnja ideja esenskoga nauka je »jedan zakon« - ukupnost svih zakona, koja obuhvaća sve oblike života i iskustva bitka te cijelog svemira. Svako ljudsko biće je jedan dio toga jedin­stva. Jedinstvo je priroda, viša inteligencija, beskrajna mu­drost, vječno svjetlo, zakon, Bog. Ovaj zakon sadržava sve što se nalazi u univerzumu. Sve događaje, sve stvaranje, duhovno i materijalno. To je sve što postoji u materiji, u energijama i silama, u svijesti, u znanju, u mislima, osjeća-

jima, cijeloj stvarnosti. U onoj mjeri u kojoj čovjek to prepo­znaje, povećat će se i duhovna kvaliteta njegova života. To je ono što se podrazumijeva pod duhovnim razvojem - spo­znaja, razumijevanje i otkrivenje čistog duha u sebi. Ovdje se prikazuje kako se sve mistične tradicije i nauci napajaju iz istog izvora, imaju isto podrijetlo. Najstarije fragmente tog nauka nalazimo u tisućljećima starim sumerskim teksto­vima pisanim klinastim pismom. Spisi iz gornjoegipatskog Nag Hamadija pronađeni 1945. daju daljnje podatke o te­meljnim značajkama prakršćanstva, dokumentiraju duhov­ni praizvor - univerzalno jedinstvo - svih mističnih tradici­ja. Nalazi iz Nag Hamadija vraćaju nas na početke, na pravu bit Kristova nauka kad su istok i zapad još bili jedno.

Spoznaje o dubokim tajnama bitka prenose se usmeno dalje samo odabranom broju posvećenih, u tzv. školama misterija, i posreduju meditativnim vježbama: put prema svjetlosti vodi preko iskustva sebe samoga i spoznaje sebe samoga, preko iskustva cjeline kao kozmičkoga jedinstva koje oslobađa sve suprotno kao unio mystica.

Svi posvećeni poznaju, sukladno svojoj kulturnoj poza­dini, tajno znanje »što svijet u nutrini drži zajedno« i kako se dolazi do staza toga znanja. U Tominu evanđelju Isus to izražava sljedećim riječima:

Jedan zakon

Zakon je upisan svuda u životu -

prepoznaje se u travi i u stablima,

u rijekama i brdima, pticama nebeskim,

u šumskim bićima, u morskim ribama,

- ali ponajprije nalazite ga u sebi samima.

Jedan zakon esena

Povijest joge

Na početku je nepoznavanje

značenja vlastitog postojanja.

Sebstvo je obavljeno maglom i daleko.

Uklanjanje toga neznanja je - joga!

Staroindijska mudrost o jogi

Korijeni joge mogu se pratiti oko 1500 do 3000 g. pr. Kr. Ka­meni pečati sa slikama vježbi nalik na jogu iskopani u Indiji i Pakistanu (Industal) najstariji su arheološki dokazi. Joga - nauk o znanosti o životu - spominje se prvi put u sklo­pu svete zbirke Veda otprilike 1500. g. pr. Kr. Glavni temelj nauka joge i filozofije poznate pod nazivom vedanta potječe ipak iz Upanišada (zbirke svetih spisa). Središtem i jezgrom smatra se nauk o apsolutnom bitku ili svijesti, brahmanu,

6

pratemelju svega bitka, koji je temelj cijelog univerzuma. Negdje u 5. stoljeću pr. Kr. nastali su veliki epovi indijske književnosti: Ramajana i Mahabharata u kojima se tumači ep u stihovima Bhagavadgita.

Kao što saznajemo iz starih indijskih spisa, različite vjež­be koje proširuju svijest, postupke i spoznaje autoriteti onog vremena saželi su u sustav i nazvali ga joga. Joga zna­či »ujarmiti«, uprijeti sve snage, koncentracija duha na jed­nu točku, jedinstvo i veza duše s Bogom, sjedinjenje indivi­dualne duše s najvišim sebstvom.

Joga razvija dublju svijest i predstavlja »pravo«, prirod­no vođenje života. Preko više razvojnih stupnjeva postiže se najčišća spoznaja sebe uz poštovanje zakona tzv. »osmero­struke staze« joge:

1. besprijekorno moralno ponašanje (jama) 2. vanjsko i unutarnje čišćenje (mijama) 3. svladavanje položaja tijela (asane) 4. vladanje disanjem (pranajama) 5. opuštanje organa osjeta (pratjahara) 6. koncentracija (dharana) 7. meditacija (dhjana) 8. uranjanje (samadhi)

Joga nije religija, već filozofski sustav. Filozofija joge je svje­tonazor i shvaćanje života s najvišom etičkom sviješću. Svi putovi nauka o jogi sadržavaju spoznaju o najdubljem vla­stitom biću s ciljem da se postigne stanje samadhija: sjedi­njenje s najvišom, božanskom sviješću, »svjetskom dušom«.

Najvažniji putovi joge

Karma joga Praktični put radom i služenjem bližnjima. Hatha joga Put ovladavanja tijela i duha, vježbama tijela, medi­

tacije i disanja. Raja joga Kraljevski put askeze, odricanja i povlačenja. Inana joga Put božjeg iskustva kroz proučavanje svetih spisa. Bhakti joga Put kako pobožnošću i duhovnom čežnjom iskusiti

spasenje uz pomoć Boga.

U Indiji 21. stoljeća joga se pojavljuje u višestrukim oblici­ma. Postoji još pravi jogi koji živi kao pustinjak u udaljenim dolinama Himalaje u pobožnoj askezi u stanju uranjanja i predavanja Bogu. Postoji fakir koji za novac pokazuje umi­jeća joge (kako sjediti na daskama s čavlima, jesti krhotine

stakla, zauzimati teški položaj joge), ali koji obično nema ni­šta zajedničko s istinskim duhom nauka. U Indiji je pozna­ta i prastara tradicija učenja za jogu kakva se prakticirala od pradavnih vremena.

Tek se kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća zapad po­čeo pojačano otvarati istočnim svjetonazorima. Mnogi mladi ljudi putovali su u Aziju i upoznavali postupke joge i medi­tacije. U potrazi za istinom, spoznajom i razvojem sebe ot­krivali su sve više istočnjačke mudrosti, koračali egzotično nadahnuti novim stazama, nalazili odgovore koji su nosili sa sobom nova pitanja. U to su vrijeme scenom vladali joga, meditacija, istočnjačka duhovnost, pitanje o bitku i moguć­nostima proširenja svijesti. U međuvremenu su joga i me­ditacija postale čvrsti sastavni dio zapadne kulture wellne-ssa, odnosno selfnessa.

7 Hinduizam i budizam

Nauci joge i meditacije tvore važne temelje hinduizma i bu­dizma. Zbog boljeg razumijevanja joge i meditacije želio bih vam dati kratak pregled temeljnih duhovnih značajki ovih dviju svjetskih religija.

Hinduizam

Oko 5000 godina star hinduizam i budizam, koji je proiste­kao iz te religije (star oko 2500 godina) ubrajaju se uz judai­zam, kršćanstvo i islam u velike svjetske religije. Nijedna od tih religija nije jedinstvena u sebi. Kao što u kršćanstvu ima različitih vjeroispovijesti, tako u svim religijama ima mnoš­tvo različitih struja. I hinduizam i budizam su stjecište ra­zličitih vjerskih pravaca i sekti.

Hindusi vjeruju kako su različite religije samo različiti putovi da se dospije na vrh istine (prosvjetljenja). Hindui­zam poznaje beskonačan broj bogova (govori se o 330 mili­juna- je r sve je božji Atman), a najvažnije je »trojstvo« Brah­ma (stvoritelj svijeta), Višnu (održavatelj svijeta) i Šiva (raza-rač svijeta). Sva ta božanstva su samo različita pojavna bića svebožjeg. Pod svebožjim (brahman) se ne misli na osobu. Ono ne vodi svijet kao stvoritelj, već je svijet koji vidimo i doživljavamo u njemu. I svako pojedino biće - čovjek, živo­tinja, biljka, kamen - ima dušu, a sve te duše dio su sveo­buhvatnoga brahmana. Duša živi u vidljivom svijetu koji se može iskusiti, proživljava radosti i patnje. Ona traži sjedi­njenje sa svojim praizvorom, bogom koji sve obuhvaća. No prije tog opuštanja i sjedinjenja duša prolazi krug ponovnih rođenja (reinkarnacija).

Tko je u životu činio loše, patit će i u sljedećem životu kako bi platio svoj dug (karma). Iskupljuje se spoznajom kako je vidljiv svijet samo privid (maja) i da je duša svako­ga pojedinca sama dio božanske cjeline (brahman). Tko živi prema spoznajama toga znanja, doživljava napokon u tre­nutku smrti oslobađanje iz kruga ponovnih rođenja (mok-sha). Kako bi se postigla ta spoznaja, hinduistički vjernici mogu se osloniti na razne putove i postupke nauka joge.

Budizam

Budizam je u dva i po tisućljeća svoje povijesti bio uz hin­duizam jedan od najvećih nosilaca kulture Dalekog istoka. Dao je veliki zamah umjetnostima te je znatno oplodio kine­sku i japansku kulturu (zen-budizam). Još je danas glavna religija u Mijanmaru, Tajlandu, Tibetu, Laosu i Šri Lanki te osim toga ima jak duhovni utjecaj u mnogim dijelovima Azi­je i zapadnome svijetu.

Budizam je nastao u Indiji kad je kneževski sin Sidd-harta Gautama, nazvan Buddha - Prosvijetljeni »tragao za istinom«. U Buddhi hinduizam vidi inkarnaciju (utjelov­ljenje) boga Višnua. O postojanju boga Buddha ništa ne kazuje, no budizam povezuje s drugim velikim religijama to što želi pokazati čovjeku put prema spasenju i uklanja­nju patnji. Kako bi se čovjek oslobodio patnji i ušao u Ni­rvanu, »sretno stanje lebdenja«, potrebno je slijediti »četiri plemenite istine«, »osmostruki put« i vježbe »četiriju nebe­skih položaja«: ljubaznost, sućut, radost s drugima i po­niznost.

Četiri plemenite istine: 1. Život je patnja. 2. Uzrok patnje je pohlepa. 3. Patnja se liječi izbacivanjem pohlepe. 4. Pohlepa se izbacuje tako što se kroči »plemenitim osmo-

strukim putom«.

Plemeniti osmostruki put: 1. ispravan nazor 2. ispravna težnja 3. pravilan govor 4. pravilno vladanje 5. pravilan život 6. pravilan napor 7. pravilna svjesnost 8. pravilna kontemplacija (meditacija)

Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o

svjetlosti Kad svi osjeti šute, a duh miruje,

kada se razum ne koleba -

tada je, kaže mudrac,

postignuto najviše stanje.

Čovjek koji ga postiže,

oslobođen je svih varki.

Upanišade

Satori, nirvana, samadhi, transcendencija, intuicija, koz­mička svijest, samoostvarenje - prosvjetljenje ima različita imena. Ono je najviši oblik spoznaje za kojom mi svi, svje­sno ili nesvjesno, težimo.

U duhovnom stanju prosvjetljenja nema više dijeljenja iz­među onoga koji spoznaje (subjekta) i onoga što se spoznaje (objekta). Uvjetovano, programirano ja odreklo se svih mi-

8

sli, osjećaja ili zapažanja - ja postaje čistim sebstvom. »Bez zvuka, bez oblika, nedodirljivo, neprolazno, bez okusa, bez mirisa, bez početka, bez kraja, vječno, nepromjenjivo, s one strane prirode je sebstvo« kaže se u Upanišadama, svetim spisima Indijaca.

Iz dalekoistočnih tekstova poznajemo postupke uranja-nja joge i kao različite faze i stupnjeve prosvjetljenja: od kratkih intuicija u svakodnevici preko površnih dojmova i spoznaja kakve se mogu posredovati u kontemplaciji ili me­ditaciji - do posljednjega stupnja, stanja najvišega prosvjet­ljenja u kojem je sebstvo s cijelim bitkom stvaranja jedno.

Stanja prosvjetljenja mogu vidno promijeniti životne okolnosti. Ponajprije valja na putu prema svjetlosti sve pre­pustiti prirodnom tijeku stvari i ne htjeti posjedovati pro­svjetljenje.

Mudraci označavaju stanje svijesti prosvjetljenja kao bla­ženstvo, kraj neznanja i patnji i samu svjetlost. Svjetlost je u nama, mi smo uvijek bili svjetlost i uvijek ćemo biti bića svjetlosti. Svjetlost je prvi uzrok prirode, života i naše evo­lucije - u tome se slažu zapadni znanstvenici i stari učitelji istoka. Svaka razmjena energije, npr. između atoma i mo­lekula izvodi se na bazi svjetla - svjetlo stvara život. Sve je svjetlo.

Kaže se da svjetlost u sebi treba svijetliti - zvali mi to ostvarenjem sebstva, duhom ili Bogom, nadsviješću ili pro-svjetljenjem, nije važno. Važna je spoznaja da je »svijest o svjetlu« stadij više odgovornosti - za vlastitu osobu, čovje­čanstvo i prirodu.