2. PredavanjeKineska fonetika

Kineski jezik

• Slogovi i tonovi

Kineski jezik ima dvije posebnosti – slogovi-riječi su općenito otvoreni ili imaju nazalne završetke na –n dotično –ng, a mogu imati neki od pet različitih tonova: ravni, uzlazni, silazno -uzlazni, silazni i neutralni.

Slogovi se redovito sastoje od početka – suglasničkoga dijela i dočetka –samoglasničkoga dijela (uključujući dvoglase, troglase). Slog ne mora imati suglasnički dio.

Ukupno ima 21 početak: bo, po, mo, fo ....

i 36 dočetaka: a, o, e, i, u,ü, ia, ie ….

Tonovi

• Svaki slog može u načelu imati i različite tonove. Ukupno ima nešto preko 1200 mogućih slogova računajući ih s pripadnim tonovima.

Značenja i tonovi Vidimo da su tonovi bitni za značenje riječi. Po

tome je kineski veoma melodičan i sluhovno veoma osjetljiv jezik. Ima mnoštvo primjera poput ovih:

Peking pozadina

Sastavnice znakova Kineski znakovi općenito su sastavljeni od dviju

sastavnica – označitelja (radikal) i ozvučitelja (fonetik). Prvi ga svrstava u neku od (klasično 214) kategorija, a drugi naznačuje približni izgovor:

Primjer zajedničkoga ozvučitelja

Pojednostavnjeni znakovi Znakovi su se razvijali kroz više od četiri tisuće

godina, od početnih slikovnih do sadašnjih standardnih, u različitim stilovima. U NR Kini se u 60-tim i 70-tim godinama prošloga stoljeća uvelo nove pojednostavnjene, skraćene znakove, za koje je tipično da imaju manji broj crtica – poteza od tradicionalnih, potpunih znakova. Navodimo primjere:

Tonovi• 1. ton – ravni ton

• 2. ton – uzlazni ton

• 3. ton – silazno-uzlazni ton

• 4. ton – silazni ton

• Nenaglašeni (neutralni) ton

Izgovor slogova• Kineski izgovorni slogovi sastoje se općenito od dva

dijela• početaka (ima ih 21) i dočetaka (ima ih 36).• dočetak može i sam biti samostalan slog• Pri tom početci odgovaraju suglasnicima, a dočetci

su samoglasnici, dvoglasnici (na pr. ai, ei, ao, uo), troglasnici (na pr. iao, iou, uai, uei), te prednje (n) i stražnje (ng) nazalizirani dočetci (na pr. ang, eng, ong, iang).

• Izgovor kineskih slogova zapisuje se sustavom pin yin (slaganje glasova).

Početci, suglasnici se izgovaraju ovako:

• b p m f bo po mo fo - usneni

• d t n l de te ne le - zubni

• g k h ge ke he - grleni

• j q x ji qi xi - prednjenepčani

• z c s zi ci si - šuštavi

• zh ch sh r zhi chi shi ri - stražnjenepčani

• pri tom su - m, f, n, l, h, s - izgovorom slični odgovarajućim hrvatskim glasovima,

• b, d, g, također, ali nisu zvučni nego "poluzvučni – na granici bezvučnoga i zvučnoga, p/b, t/d, k/g

• p, t, k, su bezvučni, ali su haknuti, aspirirani, s pojačanom strujom zraka – kao ph, th, kh.

• Slično, ostalima odgovaraju hrvatski glasovi:• j—đ, ali poluzvučan, ć/đ, prednji doljnji• z— dz, ali poluzvučan, c/dz• zh—dž, ali poluzvučan, č/dž i stražnji gornji• q—ć, ali haknut, ćh, prednji doljnji• c—c ali haknut, ch• ch—č, ali haknut, čh i stražnji gornji• sh—š, ali stražnji gornji• x – ś , mekani š, prednji doljnji• r – stražnji gornji, zvuči između r i ž.

Dočetci su:

• a o e i u ü ai ei ao ou

• pr. bā pó dé mǐ fù lǘ kāi gěi dào tóu

• e se izgovara kao o s ustima namještenim za e• ü se izgovara kao i s ustima namještenim za u• glas ü iza j, q, x piše se bez točkica dakle kao

ju(=jü), qu(=qü), xu(=xü)

• U slogovima bez početaka piše se yi za i, wu za u, yu za ü

• an en ang eng ong

• pr. nán mén gāng lěng dòng

• ia ie iao i(o)u ian in iang ing iong • pr. jiā bié liǎo niú jiàn xīn jiǎng píng qióng

• ako su bez početaka piše se y za i,

dakle: yā yé yào yǒu yǎn yīn yàng yíng yòng

za: ia ie iao iou ian in iang ing iong

• ua uo uai u(e)i uan u(e)n uang ueng

• pr. huā zuó kuài shuǐ chuán lùn shuāng

• ako su bez početaka piše se w za u • dakle: wā wǒ wài wéi wán wèn wàng

wēng

• üe üan ün

• pr. lüè xuǎn jūn

• ako su bez početaka piše se yu za ü, • dakle: yuè yuán yūn

za: üe üan ün • er • pr. érzi zhèr (=zhe er) nǎr (=na er) nàr