7
1. Tko je suvremeni tumač moderne ekonomske znanosti? Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju „nevidljiva“ Smithova ruka i „vidljiva“Keynesova ruka (država). 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju birati između javnih dobara i dobara osobne potrošnje i korištenje jednih i drugih dobara? Prethodni grafikon opisuje način na koji birači moraju birati između dobara osobne potrošnje (kupljenim po cijeni) i javnih dobara (plaćenim porezima). Siromašne zemlje mogu si priuštiti malo javnih dobara (javno zdravstvo, znastvena istraživanja i dr.), a ekonomskim rastom, javna dobra kao i kvaliteta okoliša oduzimaju veći dio proizvodnje. 3. Objasnite „Zakon ponude“ i primijenite na grafu „Rastuća krivulja ponude“? PONUDA-količina nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama nekog dobra ZAKON PONUDE-višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene uvjete, veća količina istog dobra KRIVULJA PONUDE-krivulja koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine -promjena cijene inducira kretanje duž linije ponude -viša cijena=veća ponuđena količina; obrnuto niža cijena=pad ponuđene količine -krivulja ponude je u pravilu pozitivnog nagiba, odnosno rastuća -iznimno, nakon rastućeg dijela krivulje može doći do promjene nagiba krivulje, odnosno da uslijedi njen opadajući dio (tzv. regresivna krivulja ponude, npr. krivulja ponude rada) 4. Objasnite i primijenite na grafu „Ravnoteža potražnje i ponude“? -pri ravnotežnoj cijeni nema manjkova ili viškova 5. Objasnite „Monopol i diskriminacija cijena“? -monopol može prakticirati diskriminaciju cijena-prodaja istog proizvoda po različitim cijenama različitim kupcima -pojam savršene diskriminacije cijena-samo teoretski -do savršene diskriminacije cijena dolazi kada proizvođač od kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojeg je on spreman platiti i tada se potrošački višak pretvara u profit proizvođača -monopol koristi diskriminaciju cijena budući da ona povećava njegov profit - potrošači koji plaćaju jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak (trokut ABC) -savršena diskriminacija briše razliku između cijene i graničnog prihoda

2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

1. Tko je suvremeni tumač moderne ekonomske znanosti? Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju „nevidljiva“ Smithova ruka i „vidljiva“Keynesova ruka (država). 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju birati između javnih dobara i dobara osobne potrošnje i korištenje jednih i drugih dobara?

Prethodni grafikon opisuje način na koji birači moraju birati između dobara osobne potrošnje (kupljenim po cijeni) i javnih dobara (plaćenim porezima). Siromašne zemlje mogu si priuštiti malo javnih dobara (javno zdravstvo, znastvena istraživanja i dr.), a ekonomskim rastom, javna dobra kao i kvaliteta okoliša oduzimaju veći dio proizvodnje. 3. Objasnite „Zakon ponude“ i primijenite na grafu „Rastuća krivulja ponude“? PONUDA-količina nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama nekog dobra ZAKON PONUDE-višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene uvjete, veća količina istog dobra KRIVULJA PONUDE-krivulja koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine -promjena cijene inducira kretanje duž linije ponude -viša cijena=veća ponuđena količina; obrnuto niža cijena=pad ponuđene količine -krivulja ponude je u pravilu pozitivnog nagiba, odnosno rastuća -iznimno, nakon rastućeg dijela krivulje može doći do promjene nagiba krivulje, odnosno da uslijedi njen opadajući dio (tzv. regresivna krivulja ponude, npr. krivulja ponude rada) 4. Objasnite i primijenite na grafu „Ravnoteža potražnje i ponude“? -pri ravnotežnoj cijeni nema manjkova ili viškova 5. Objasnite „Monopol i diskriminacija cijena“? -monopol može prakticirati diskriminaciju cijena-prodaja istog proizvoda po različitim cijenama različitim kupcima -pojam savršene diskriminacije cijena-samo teoretski -do savršene diskriminacije cijena dolazi kada proizvođač od kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojeg je on spreman platiti i tada se potrošački višak pretvara u profit proizvođača -monopol koristi diskriminaciju cijena budući da ona povećava njegov profit - potrošači koji plaćaju jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak (trokut ABC) -savršena diskriminacija briše razliku između cijene i graničnog prihoda

Page 2: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

6. Objasnite“Maksimaliziranje profita; ukupni prihod, ukupni trošak i profit“Ekonomski profit se javlja nakon prve prijelomne to(najveći je pri proizvodnji 3 jedinice proizvoda) -ukupni prihod = količina x cijena Ukupni prihod je zbroj svih primanja poduzeća i on je zbroj utržene koliproizvoda i njegove cijene. Proizvodnja pri kojoj se maksimalizira profit je ona proizvodnja pri kojoj je granični trošak jednak cijeni

7. Što je i kako se izračunava „Dohodovna elastičnost Potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodovnoj elastičnosti potražnje. ± Postotna promjena potražnje dobra A Ed = ------------------------------------------------- ± Postotna promjena dohotka

8. Kako se izračunava „Cjenovna elastičnost potražnje“?Prilikom izračunavanja Ec potražnje značajno je to da se postotne promjene cijene i kolipredstavljaju kao pozitivni brojevi. ± Postotna promjena potraživne količine dobra AEc=------------------------------------------------------------ ± Postotna promjena cijene dobra A 9. Križna elastičnost potražnje Križna elastičnost potražnje mjeri promjene potraž-

10. ŠTO JE GRANIČNA KORISNOST I KAKO SE IZRAOna je povećanje ukupne korisnosti kao posljedice jedini ∆ Ukupna korisnost GRANIČNA KORISNOST= ------------------------- ∆ Količina 11. ŠTO JE TO UČINAK DOHOTKA I SUPSTITUCIJE I KAKO IZGLEDA NA GRAFU?Učinak dohotka je ona promjena potrošnje koja potrošakrivulju indiferencije. Učinak supstitucije je promjena potrošnje koja potrošaindiferencije. 12. ŠTO JE TO TRANSFERNA ZARADA I ŠTO SE ONA MOŽE SOna je dio dohotka koji je dovoljan za pokretanje ponude nekog Transferna zarada se može smatrati oportunitetnim troškom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje ponude

Objasnite“Maksimaliziranje profita; ukupni prihod, ukupni trošak i profit“ konomski profit se javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge

ća i on je zbroj utržene količine

roizvodnja pri kojoj se maksimalizira profit je ona proizvodnja pri kojoj je

unava „Dohodovna elastičnost potražnje“ otražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o

nost potražnje“? ajno je to da se postotne promjene cijene i količine uvijek

ine dobra A ------------------------------------------------------------

-nje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.

NA KORISNOST I KAKO SE IZRAČUNAVA? anje ukupne korisnosti kao posljedice jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.

-------------------------

INAK DOHOTKA I SUPSTITUCIJE I KAKO IZGLEDA NA GRAFU? dohotka je ona promjena potrošnje koja potrošača pomiče na višu ili nižu

inak supstitucije je promjena potrošnje koja potrošača pomiče duž iste krivulje

. ŠTO JE TO TRANSFERNA ZARADA I ŠTO SE ONA MOŽE SMATRATI U PROIZVODNJI? Ona je dio dohotka koji je dovoljan za pokretanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transferna zarada se može smatrati oportunitetnim troškom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje ponude.

ine nekog dobra.

Page 3: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

13. PRIKAŽITE NA GRAFU ODNOS EKONOMSKETransferna zarada je onaj dio dohotka koji je dovoljan za izazivanje, pokretanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transferna zarada se može smatrati oportunitetnim troškom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje ponude. Ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh zarade. To je dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude (grafikon). Veliponude 14. ŠTO JE TO PROSJEČNI FIKSNI TROŠAK I KAKO SE IZRATo je fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak PROSJEČNI FIKSNI TROŠAK = ------------------------ Ukupni proizvod-----------------------------------------------------------------prosječni trošak je ukupni trošak podijeljen brojem proizvedenih jedinica -dijeli se na prosječni ukupni, prosječni fiksni i prosje---------------------------------------------------------------- Varijabilni trošakPROSJEČNI VARIJAB TROŠAK=--------------------- Ukupni proizvod -prosječni varijabilni trošak je varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda Ukupni trošak PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK=--------------------- Ukupni proizvod -prosječni ukupni trošak je ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvodaProsječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosje 15. ŠTO JE TO PLAĆA SUZDRŽAVANJA? Najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada. Ako cijena rada padne ispod te razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu, rast ponude rada, a daljnji rast izaziva pad ponu 16.. ŠTO JE TO ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE KORISTI I KAKO IZGLEDA NA GRAFU KRIVULJE UKUPNE KORISNOSTI? To je zakon opadajućih prinosa -dobivat ćemo sve manje i manje dodatne količine proizvoda kad upotrebljavamo dodatne količine nekog utroška, dok su drugi utrošci fiksni, odnosno granični će se proizvod svake jedinice utroška smanjivati kad se količina tog utroška povedrugi utrošci konstantni. Zakon opadajuće granične korisnosti tvrdi da će ljudi, s fiksnim dohotkom, za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti sve manji i manji novčani iznos.

17. OBJASNITEPROIZVODNJU U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU?KRATKI ROK-razdoblje u kojem se samo neki utrošci prilagoditi DUGI ROK-razdoblje u kojem se svi fiksni i varijabilni faktori koje poduzekapital 18.OBJASNITE I NACRTAJTE KRIVULJU UKUPNOG PROIZVODA?-krivulja ukupnog proizvoda predstavlja granicu izmei nemoguće proizvodnje (područje iznad krivulje) -one količine koje se nalaze na krivulji predstavljaju tehnološku efikasnost

. PRIKAŽITE NA GRAFU ODNOS EKONOMSKE RENTE I TRANSFERNE ZARADE? je onaj dio dohotka koji je dovoljan za izazivanje, pokretanje ponude nekog

imbenika proizvodnje. Transferna zarada se može smatrati oportunitetnim troškom

imbenika prima povrh zarade. To je dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude (grafikon). Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti

NI FIKSNI TROŠAK I KAKO SE IZRAČUNAVA?

------------------------ Ukupni proizvod

-------------------------------------------------------- je ukupni trošak podijeljen brojem proizvedenih jedinica

ni fiksni i prosječni varijabilni trošak ----------------------------------------------------------------

Varijabilni trošak --------------------- Ukupni proizvod

ni varijabilni trošak je varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda

--------------------- Ukupni proizvod

ni ukupni trošak je ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda ni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak

dostatna za induciranje ponude rada. Ako cijena rada padne ispod te razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad e suzdržavanja ima za posljedicu, rast ponude rada, a daljnji rast izaziva pad ponuđene količine rada)

ČNE KORISTI I KAKO IZGLEDA NA GRAFU KRIVULJE UKUPNE

čine proizvoda kad ine nekog utroška, dok su drugi

e se proizvod svake jedinice ina tog utroška povećava, dok su

će ljudi, s fiksnim dohotkom, za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni

. OBJASNITEPROIZVODNJU U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU? razdoblje u kojem se samo neki utrošci – varijabilni, mogu prilagoditi, a fiksni faktori (pogon i oprema) se ne mogu

e u kojem se svi fiksni i varijabilni faktori koje poduzeće upošljava mogu promijeniti, uklju

.OBJASNITE I NACRTAJTE KRIVULJU UKUPNOG PROIZVODA? krivulja ukupnog proizvoda predstavlja granicu između moguće (područje ispod krivulje)

ine koje se nalaze na krivulji predstavljaju tehnološku efikasnost

dostatna za induciranje ponude rada. Ako cijena rada padne ispod te razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad

NE KORISTI I KAKO IZGLEDA NA GRAFU KRIVULJE UKUPNE

varijabilni, mogu prilagoditi, a fiksni faktori (pogon i oprema) se ne mogu

e upošljava mogu promijeniti, uključujući rad, sirovine i

Page 4: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

19. PRIKAŽITE NA GRAFU PONUDU RADA U UVJETIMA MONOPSONA I OBJASNITE? Monopson- je tržište na kojem postoji samo jedan kupac. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. 20. PRIKAŽITE KRIVULJE FIKSNIH, VARIJA-BILNIH I UKUPNIH TROŠKOVA NA GRAFU? ukupni trošak jest trošak svih čimbenika proizvodnje -ukupni trošak dijeli se na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenjivi) trošak, ovisno o sposobnosti troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda -fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira na veličinu ukupnog proizvoda. -varijabilni trošak je trošak koji varira s razinom proizvodnje (sirovine, nadnice, gorivo,...). Kada je proizvodnja jednaka nuli, tada ne postoji niti varijabilni trošak, ali kako se povećava ukupni proizvod, tako se javlja i varijabilni trošak. U odnosu na rast ukupnog proizvoda on može biti proporcionalan, degresivan i progresivan. 21. ŠTO JE TO KRIVULJA INDIFERENCIJE I KAKO IZGLEDA NA GRAFU POTROŠAČEVA KRIVULJA INDIFERENCIJE? krivulja ravnodušnosti (indiferencije) je krivulja koja povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravno-dušnim -dakle, krivulja indifere-ncije je granica između potrošnje koju potrošač preferira i potrošnje kojoj potrošač nije sklon.

22.ŠTO NAM GOVORI KRIVULJA POTRAŽNJE I KAKO IZGLEDA KRIVULJA POTRAŽNJE? -krivulja potražnje pokazuje zakoniti, obrnuto proporcionalni odnos između cijene dobra i njegove potraživne količine, a određena je njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije 23. ŠTO JE GRANIČNI TROŠAK I KAKO SE IZRAČUNAVA? -granični trošak je dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda, odnosno promjena ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda ∆ Ukupni trošak UTA -UTO GRANIČNA TROŠAK = ------------------------------------- ∆ Ukupni proizvod UP1 -UPO

Page 5: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

24. PRIKAŽITE NA GRAFU ODNOS PROSJEČNIH TROŠKOVA I GRANIČNOG TROŠKA pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina–kada je granični trošak veći od prosječnog ( varija-bilnog i ukupnog) prosječni trošak raste, zbog čega krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i ukupnog troška u njihovim minimumima 25. POMACI GRANICE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI DALJE OD ISHODIŠTA ZBOG EKONOMSKOG RASTA prethodni grafikoni predočuju učinak ekonomskog rasta na proizvodne mogućnosti zemlje -kao rezultat porasta utroška kapitala i rada i unapređenja tehnologije granica proizvodnih (PPF) pomiče se dalje od ishodišta (zemlja može imati više svih dobara kad njezina ekonomija raste 26. PRIKAZ KAKO ULAGANJE ZA BUDUĆU POTROŠNJU ZAHTIJEVA ŽRTVOVANJE TEKUĆE POTROŠNJE (granica proizvodnih mogućnosti) -žrtvujući tekuću potrošnju i proizvodeći više kapitalnih dobara, nacionalna ekonomija može rasti brže i u budućnosti omogućiti više dobara obiju vrsta (potrošnih i kapitalnih) -grafikon opisuje kako ekonomija bira između dobra tekuće potrošnje (a) i ulaganja ili kapitalnih dobara. -tri zemlje kreću izjednačene, ali imaju različite stope ulaganja, zemlja 1 uopće ne ulaže u budućnost-ostaje u A1, a zemlja 3 žrtvuje velik dio tekuće potrošnje i obilno ulaže -u slijedećim godinama zemlje koje ulažu više probijaju se naprijed(štedljiva zemlja 3 pomaknula je PPF vrlo daleko, a zemlja 1 uopće nije pomaknula svoju granicu proizvodnih mogućnosti 27. ZAKON POTRAŽNJE -zakon potražnje-ako je niža cijena nekog a dobra bit će, uz ostale neizmijenjene uvjete, veća njegova potraživana količina -obrnuto-što je veća cijena artikla, kada se druge stvari ne mijenjaju, potrošači su voljni i kupiti manje jedinica -promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto 28. POTRAŽNJA-POVEĆANJE ILI SMANJENJE POTRAŽNJE

29. PONUDA-POVEĆANJE ILI SMANJENJE PONUDE

Page 6: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

30. POTRAŽNJA U UVJETIMA SAVRŠENE KONKURENCIJE -savršena konkurencija je ekstremni, najoštriji oblik konkurencije za koju se smatra da je samo teorijski moguća 31. GRANIČNI I PROSJEČNI PRIHOD MONOPOLA područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol je onaj segment koji znači rast ukupnog prihoda, koji znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju monopolist je "price-maker" - on određuje cijenu; može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom (ako zahtijeva nižu cijenu, potraživana će količina biti veća) 32. UKUPNI PRIHOD MONOPOLA 33. POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA Potrošač nastoji kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost, odnosno potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva rasporediti svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. 34. KORIST I POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA (teorija granične koristi) Potrošač ostvaruje ravnotežu ukoliko kupuje one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena 35. KORIST I POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA (teorija granične koristi)-NETO KORIST - neto korist je ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra -neto korist je isto što i potrošački višak ili probitak - prema tome, uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu, potrošač je u stanju povećati neto korist, odnosno kupujući dodatnu jedinicu istog dobra

Page 7: 2. Prikaži i primjeni na grafu kako ekonomije moraju ... · Paul Samuelson (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalisti čka ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem

36.KRIVULJA INDIFERENCIJE-POŽELJNA I NEPOŽELJNA POTROŠNJA -pojam indiferencije povezan je s pojmom ukupne korisnosti -krivulja indiferencije je granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću uk. korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji indiferencije) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon 37. GRANIČNI PROIZVOD I PROSJEČNI PROIZVOD povećanje inputa rada uz nepromij-enjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proi-zvoda, ali je taj rast sve sporiji (uzrok: početni rast, a zatim pad graničnog proizvoda) -prosječni proizvod prati kretanje graničnog -pravilo: kada je granična veličina veća od prosječne, prosječna veličina raste, i obrnuto -u presjecištu krivulja prosječni proizvod je maksimalan 38.KRIVULJA IZOKVANTE Duž cijele izokvante vrijedi pravilo da je promjena ukupnog cijele proizvoda jednaka nuli, odnosno eventualno smanjenje inputa kapitala, i s tim u vezi, smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada 39.GRANIČNI TROŠAK RADA I PONUDA RADA U MONOPSONU monopsonist nema krivulju potražnje, on nema jedistven odnos između cijene inputa i potraživane količine nego nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška -ista cijena rezultira različitim veličinama angažiranog rada – (nema jedinstvenog odnosa između cijene za radom i potraživane količine – nema potražnje za radom) 40.PONUDA RADA -pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije, a pri višim cijenama dolazi do učinka dohotka 41.TRI GLAVNA PITAJA EKONOMIJE? Što – koju robu i u kojim količinama, kada je proizvesti, da li investirati u nešto što će tek u budućnosti dati efekte Kako – izbor tehnike i tehnologije kako proizvesti robu, kako će se resursi upotrijebiti, kako će se iskoristiti organičeni izvori Za koga – tko će imati najviše koristi, da li će biti za bogate ili siromašne ------------------------------------------------------------------- VARIJABILNI TROŠAK=RAD + CIJENA RADA UKUPNI TROŠAK=FIKSNI TROŠ+VARIJAB TROŠ ∆ Ukupni trošak UTA -UTO GRANIČNA TROŠAK= -----------------------=----------- ∆ Ukupni proizvod UP1 -UPO