PowerPoint Presentation

Znaenja i funkcije poljoprivredeZnaenje poljoprivredeFRIEDRICK (1926)Drutveno gospodarski razvoj ovjeanstva odvija se kroz 4 stepenice:1. REFLEKSIVNO GOSPODARSTVO aktivnosti su refleks osnovnih ivotnih potreba2.INSTINKTIVNO GOSPODARSTVO ovjek se prilagoava prirodnom okoliu uzgoj biljaka3. TRADICIONALNO GOSPODARSTVO zemlja se intenzivno obrauje, uzrokuje jake promjene u okoliu, razvija se II i III sektor podjela rada

4.ZNANSTVENO TEHNIKO GOSPODARSTVO prirodni okoli izloen je jakim promjenama i naruavanju ekoloke ravnoteeBOBEKovjeanstvo je podijeljeno u 6 drutveno gospodarskih stadijaA. pljakako primitivno gospodarstvo lov i sakupljanje plodova ( starije kameno doba)B.stadij sabiraa, lovaca i ribara (mlae kameno doba)C.stadij rodovskih zajednica- prva stalna naselja, razvoj ratarstva i stoarstva, uvoenje dvopoljne zemljoradnje, razvoj obrta i razmjene ( metalno doba)D. pastirski nomadizam stoarsko gospodarstvo u JZ Aziji ( prve drave)

E. Stadij gradskih kultura gradovi su sredita vlasti, vladajui sloj postaje vlasnik zemlje, stoke i vode

F. Stadij industrijskog drutva rast gradova, socijalne i klasne suprotnosti, razvija se III sektorROSTOV ( 1971)1. TRADICIONALNO DRUTVO niska proizvodnja, nerazvijena tehnologija, prevlast I sektora

2. PRIJELAZNO DRUTVO poveano investiranje- rast produktivnosti, u poljoprivredi uvoenje industrijalizacije3. ZRELO DRUTVO stopa proizvodnje vea je od stope rasta stanovnitva rast standarda, raste broj zaposlenih u III sektoru, u poljoprivredi radi < od 3 % stanovnitvaRazine ekonomskih aktivnostiPRIMARNAPoljoprivreda,stoarstvo, ribarstvo, umarstvo, rudarstvoSEKUNDARNAProizvodnja primarnih proizvoda : industrijaTERCIJARNAUslune djelatnosti : bankarstvo, obrazovanje, pravosueKVARTARNAUsluge koje obuhvaaju razmjenu novca ili dobaraKVINARNEUsluge koje ukljuuju istraivanja i visoko obrazovanjeAgrarne funkcije i ciljevi proizvodnjeSamoopskrbljivaka - zatvoreni gospodarski sistem u kojem se proizvodi samo za potrebe obitelji.Ne proizvodi se za trite radi stjecanja dobiti.Odrao se u udaljenim i teko pristupanim podrujima ( planine, praume, pustinje) i nerazvijenim zemljamaProizvodi se samo odreeni broj prehrambenih kultura, a ratarstvo je dijelom povezano sa stoarstvom.Nedostatak konkurencije slaba stimulacija gospodarstvaKomercijalna gospodarstva proizvodnja za potrebe tritaProizvodnja je regulirana odnosom ponude i potranje uzgoj kultura koje odgovaraju potrebama trita i koja osiguravaju dobit.Poveana proizvodnja zahtijeva poveano ulaganje rada i financija.Agrarni proizvoa dolazi u ovisnost o trgovcu i promjenama trinih cijena.Dolazi do slabljenja socijalne strukture Izvozno gospodarstvo - razvilo se od doba geografskih otkria.Pretea je trgovina s Istokom, trgovina HanzePrekomorska trgovina razvija se od 16. st. razmjenom plantanih proizvoda.

Plantaa kave Costa Rica

Ananas plantaa u CRDravno plansko gospodarstvo vezano je uz socijalistiki sistem.Plan je uvjetovan ekonomskim i politikim ciljevima.Proizvodnja se obavlja na dravnim povrinama. Cijene proizvodnje i potronje odreuje drava. Proizvodnja treba podmiriti potrebe plana. Ekonomska rentabilnost podreena je politikim ciljevima

kolhoz

poetkom1930 -4 milijuna kolektivnih posjeda do oujka -> 14 milijuna

KULAK Konfiskacija posjedaEgzekucije10 milijuna deportirano u Sibir i radne logore

Dazhai komuna u Shanxi

AGRARNOSOCIJALNE FUNKCIJEOdraz je brojnih socijalnih elemenata ( oblik vlasnitva, radni odnos, veliina posjeda)Individualno vlasnitvo vlasnik slobodno raspolae zemljitem moe ga koristiti, dati u najam, prodati.

Nasljeivanje reguliraju obiaji nasljeivanja moe se provesti u cijelosti ili po dijelovima meu pravnim nasljednicima

Nasljednik je prvoroeno dijete ( majorat) ili zadnje ( minorat)

Cijeli posjedi nasljeuju se u sjevernoj Europi, Njemakoj, Americi, Australiji omogueno je odravanje veliine posjeda kroz generacije.Djeca bez nasljedstva naputaju posjed / ostaju u podreenom poloaju.Podijeljeno nasljeivanje svi nasljednici jednako Nejednako sinovi dobivaju vie U slavenskim i romanskim zemljama, AzijiPosjedi se sve vie usitnjavaju izraenija je parcelacijaParcelacijom veliina posjeda dolazi ispod egzistencijalnog minimumaRast socijalne nesigurnosti nunost dodatnih izvora prihodaZajedniko vlasnitvo pojedinac ne moe slobodno raspolagati zemljom ima pravo koritenja dijela zemljeOdrao se kod nomada stoara najstariji oblik zemljinog vlasnitvaModerni oblik socijalistiki sistemiZemlja se obrauje u dravnim, ili zadrunim dobrimaU demokratskim zemljama je rijetkost izuzetak IzraelKibuci zemlja je narodno vlasnitvo ( koristi se individualno)Moav ovdim koristi se zajedniki

Shai kibuc

Prvi Moshav ovdim uIzraelu 9.mj.1921NAHALAL75 farmiZakup oblik indirektnog gospodarenja Moe biti nasljedni ili vremenski ogranien U zakupu cijeli posjedi ili dijelovi Zakupnina se plaa u novcu- radu-naturi Zakupnik ima vlastitu stoku, slobodno gospodari zemljom, Na vlastiti rizik i odgovornost Poljoprivrednicima bez zemlje omoguuje socijalni uspon Radni odnosi odreeni su ulaganjem rada i financijaCilj postii vie prihode uz manje ulaganjaObzirom na nain osiguranja rada obiteljska gospodarstva, kooperacije i najamni radObiteljska gospodarstva sav rad u poljoprivredi osigurava obitelj vlasnikaGospodarski i vlasniki odnosi se podudarajuVeliina posjeda je razliita ovisno o vrsti kulture, intenzitetu i iskoritavanju plodnosti zemljePodjela na muke i enske poslove

Kooperativni radni odnosi suradnja ravnopravnih partnera u radu Obuhvaa obradu zemlje, stoarstvo i prodaju proizvoda

Najamni odnosi rad se plaa novcem i u naturiUpoljavanje strune radne snage- obavljaju sve sloenije poslove AGRARNO GEOGRAFSKE PROSTORNE CJELINE

Izdvajanje na temelju razliitih kriterijana temelju rasprostranjenosti jednog obiljeja - ANALITIKEna temelju vie obiljeja SINTETIKEANALITIKE rasprostranjenost pojedinih elemenata odreeni prostor razlikuje od svih drugihOTREMBA (1976): 1. prirodno predodreena podruja ( odreena klima i tlo) 2.organske prirodne cjeline ( podruje odreene flore i faune)

3. humano fizika podruja ( zona aklimatizacije)

4.humano psihika ( zona odreenog gospodarstva i ponaanja)

5.agrarno socijalna ( posjedovna struktura )

6.agrarno ekonomska

7.funkcionalnaOBST (1932): prema rasprostranjenosti korisnih biljaka dijeli zonu tropa podruja za prehranu stanovnitva i podruja monokultura

KARIEL ( 1966): dijeli Zemlju na temelju potronje prehrambenih proizvoda ( bjelanevine i ugljikohidrati)

ENGELBRECHT (1930): izdvaja zone obraivanja unutar odreenih klimatskih regija prema dominirajuoj kulturiRia tropiPamuk, kukuruz suptropiJeam, zob izvan tropa

TROLL (1939): od polova do ekvatora izdvaja zone:jema, zobi, rai, penice, kukuruzaSINTETIKE CJELINEpoljoprivredno gospodarstvopoljoprivredno podrujepoljoprivredna regija

poljoprivredno gospodarstvo najmanja je sintetika cjelina ine je rad , kapital, i zemljitena funkcioniranje i prihode utjeu brojni imbenici:ekonomski, ekoloki, socijalni (prirodni okoli, cilj proizvodnje, produktivnost, stupanj komercijalizacije, radni i posjedovni odnosi, koritenje tla)cilj i organizacija proizvodnje odreeni su ( Andreas, 1977)Usklaenost rada tednja radne snage, nii trokoviPodravanje plodnosti rada plodored i gnojidbaUravnoteena prehranaAutarkina proizvodnja svatarenjeRizik

Drugi imbenici gustoa naseljenosti, veliina gospodarstva, prometna udaljenost od trita, odnos cijene proizvoda i trokova proizvodnje

Pet tipova gospodarstavagospodarstva za proizvodnju za tritegospodarstva za proizvodnju krmnih kulturagospodarstva oplemenjene proizvodnjegospodarstva za uzgoj trajnih kulturagospodarstva sloene proizvodnje

AGRARNA PODRUJA Prijelaz gospodarstva u regijuRazliitih su veliina, izdvajaju se na temelju razlika u nainu iskoritavanja zemljitaPrimjeri tipizacijeSrednjoeuropska vinogradarska podrujaOaze i visoravni u tropimaFarmerska podruja europske prekomorske kolonizacijeIstonoazijska podruja uzgoja rieTropska podruja eerne trskePrigradski agrarni prostori AGRARNE REGIJENajvee su sintetike prostorne cjelineregija pokretnog ratarstva i stacionarnog ratarstva s redovitom promjenom naina iskoritavanja istih povrinaregija ratarstva na temelju navodnjavanja i uzgoja rieregija specijaliziranog i trino orijentiranog ratarstvaregija nomadskog stoarstvaregija stacionarnog ekstenzivno panjakog stoarstvaregija stacionarno intenzivnog stoarstva1.Regija pokretnog ratarstva vlani tropi Srednje i June Amerike, Afrike, JI Azije Obradivi prostor dobiva se krenjem i paljenjem vegetacije - Proso, ria za vlastite potrebe Dodatno se uzgaja duhan, pamuk, kikiriki za trite Motiarska obrada, nekontrolirani prostor izmeu prauma i vlanih savana1.a. stacionarna tropsko- travno poljska poljoprivreda vlani tropi1.b. sloeno gospodarstvo tropa tropske zemlje u razvoju- upotreba pluga, mala siromana gospodarstva, osnova prehrane ria, proso, kikiriki, penica izvoz kikiriki, eerna trska, kava, aj stoarstvo za vlastite potrebe

PENAN, MALAYSIA. Sarawak, Borneo 2.Regije na temelju navodnjavanja- tropsko suptropski jug i istok Azije uzgoj rie osnova prehrane Oblikovani krajolik terase na padinama mrea kanala Monokulturni uzgoj :2-3 etve godinje3. Regija plantanog gospodarenja - poetak od 1400 ih god. Na portugalskim posjedima na obali tropske zapadne Afrike uzgoj kultura za izvoz posjeduju kapital i radnu snagu racionalna, mehanizirana i specijalizirana proizvodnja rizici proizvodnje cijene na tritu, iscrpljivanje zemljita, bolesti uz prometnice i luke jaka socijalna segregacija izmeu radnika i uprave

Polja rie Indonezija4. Regija nomadskog panjakog stoarstva najzaokruenija agrarna regija suhi afriko- azijski prostor ( Sahara JZ Azija Mongolija) oskudnost vegetacije, < 200mm padalina stoka se kree od panjaka do panjaka- proizvodnja za vlastite potrebe koze, ovce, deve stalni pad broja nomada biljna prehrana proso5.Regija stacionarnog ekstenzivno panjakog stoarstva - Ran tropi i umjereni predjeli Zapadne i Sjeverne Amerike, JI June Amerike Australija, Srednja Azija veliki posjedi ( > 1000 ha), 1- 2 vrste stoke Goveda- krajevi s > 400 mm padalina, ovce krajevi < 150 mm uzgoj za trite Prehrana stoke - ispaa na prirodnim panjacima ( podijeljeni i ograeni)

Ekstenzivno stoarstvo - Colorado

Mongolija - nomadi

Tuareg - NigerSloeno tradicionalno gospodarstvo tropa / suptropaObrada tla prilagoena je klimi ( vlano suno doba)Obrada se temelji na zimskim kiama, navodnjavanjuOzima penica, kukuruz, jeam, uljarice, pamuk, agrumiStoarstvo ima manje znaenje

Specijalizirano trino ratarstvoSuptropi i umjereni predjeli farme europskih kolonistaPrerije u sj. Americi, pampe u J. Americi, JZ i JI Australiji, Ukrajina, Srednja AzijaVeleposjedi, visoka ulaganja kapitala, mehanizacijeIzvoz ita u Europu i AzijuObiteljsko vlasnitvo penica, kukuruz ( Sj. Dakota, Kanzas, Iowa, Indiana, Illiana), pamuk ( California, Louisiana, Mississippi, Texas), duhan ( Kentucky, Teeneessee)Dugotrajno iskoritavanje tla erozija Stoarstvo sporedno znaenje

Polje pamuka navodnjavano- Texas

Farma kukuruza - Maine6.Intenzivno zeleno gospodarenje dijelovi SI Sj. Amerike, SZ Europe, Jug i JI Australije, Novi Zeland- kultivirani panjacistoka se hrani travom s livada, krmom s vlastitih oranica, kupuje sevisoka ulaganja kapitala visoki prinosiproizvodnja za trite

Wisconsin