34706104 Ciro Truhelka Studije o Podrijetlu

5/16/2018 34706104 Ciro Truhelka Studije o Podrijetlu - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/34706104-ciro-truhelka-studije-o-podrijetlu 1/73

I

I

It

l

l

IZVANREDNO IZDANJE

SUVREMENE KNjl:l:NICE MATICE HRVATSKE

KOLO VL

- 3 f

r . . .=« '.

Dr. C I ROT R U H ELK A DR . CIRO TRUHELKA

STUDIJE 0 PODRIJETLU srrUDIJE 0 PODRIJETLU

ETNOLOSKA RAZMATRANJA IZ BOSNE 1 HERCEGOVINE ETNOLOSKA RAZMATRANJA IZ BOSNE IHERCEGOVINE

ZAGREB 1941

TISAK .TIPOGRAFIJE· D. D. U ZAGREBU I Z DAN J E MAT 1 C E H R VAT S~ E



IgflllL

1:{3 3~8rl l

-tl~~. g o

S t r u k . a -1 lr

, .. ' ,." ' , . . .

- _ .

I

PODRI]ETLO BOSANSKIH MUSLIMANA

Zanimljiva je osobitost narodla velilke uralo·altaj8ke na-

rodne slwpine, da Be U njih imena plemena obi~ 'sastoje odpo tri suglasni'ka', I!oijise poredak mijenja isvojom vokaIiza..~jjom c:ldgovara pravUima eulcdje turslkog Jezlka . Ovakovomvarijacijom nastaju nova imena za ogranke, odvojene od pra-plemena, To ee rujasniti nekoliko primjera. Suglasndci ; , . 9,daju ime veUkog nomadskog plemena J u r u k a, od kogajedan ogranak !ivi u Prednjoj Aziji, drugi je ba~ daleko uSrednju Aziju, treci je dolutao (!:a.k na sjever u Siblrlju, acetvrtt napokon !Ivi u takozvanom Jurukluku na donjem tokuVardara u bivsem solunskom ajaletu. Poredamo Iispomenutatrl suglasnika redom j 9 r uz prikladnu vokalizaciju, dobivamoime U j gu r a, drugog veUkog turaru;kog plemena, koje pred. .stavlja pealozu potonjih Ugra.

U [edno] vrlo staroj kanunami nasao sam spomena ~mnomadskom p1emenu po imenu Bagurd!i-Arab. Plemensko jeime i tu sloZeno od trl suglasnilka b g T, dakIe B a gu r, apromijenivsi vokaIizaciju dobivamo ime Bug a r a, koji sudavno u predosmanlijsko doba pr~J.i na Balkan i tu, po-mrje§avm se sa slovjensldm starosj-ediocima, QSnovaJj drtavuBuga r a.

Kao treCi primjer navodimo suglasni~ku skoupinuJk r tokoja nam predstavlja ime plemena Ku r tau Kurdistanu, ametatezom nastaje od njega ime srodnog plemena T U r k u

Turkestanu, od koga je poteklo ime T u r aka. Ovo je daklecisto plemensko ime i nije nikada slu!i1o skupnom oznakom

Nap 0men a: U ovlm se studJjarna alutimo povijemim DaId~'vom vjeroispovUesti . 'r~kol8~nlc mjesto oznake .pra.vOlllavnlc· iU>srp.skopravollavnic, koja je stvorena u najnovije doba.UVEZ: KNJIGOVE:2:NICA BOGUMIL ~OBAN



•

"\

za onaj skup plemena, Ito ih je prvi sultan Osman podlo!iopod svoju vlast, koju je pove6ao osvajanjima u Prednjoj Aziji

ikojoj 8U njegovi nasljednici pokorili ne samo ~itav prednjiOrijent nego i dobar dio Europe. Za oznaku poliU&e narod-nosti eWevellke driave uvedeno je slufbeno ime 0sma n Ii,iono je klW: vjekove ostalo slu!benom 02lD1l;komcarevine,kojoj 8il ID A ~elu bili potomci bee Al-Osmanove.

Ako Be uza sve to plemensko ime TUrk unutar otomanskogcarstva Dadaleko ralirilo, 1ma.se to priplsati t ome , da rij~tilrld oma~je ;ezik.igovor; jezik, koji je uz mnogo arapskei perzijske natruhe postao slu!benim jezikom carevine. AlirJ.J~ tilrki ozna~uje ne s amo gov~r, nego ipjesmu. T i1 r k i

~a gir m ak maa »pjevatic, a u najAtrem smislu, u presto-narodnom anadolskom govoru, rij~ til r k ozna~je oovjekak.ao. takova, *bzira naMlrOdnost, iupo~eblja'Va se rado

u pripov.ijetkama za OIZD8:kuoaoba, kojima sa ne ma ill;ne teda kaie Unena. Zato Be u graa.icama otomanskog carstva ime

T i1r it, De ve fJuC l UQ nj nek i O8Obi t narod!nosni po~, ~rzoraJirilo, a rade su ga slulali svi dr!avljani islamske vjero-ispovijesti, te je one u pokra- j in .am.a , gdje je islamski elemenatj~e pomijelan sa kri~anskim, postalo oznakom m'USlimanauopee. Analogon je tomu, da 8U tamo pripadntke grekois~ecrkve bez obzira na njihow narodnost, zvali Grcima (Rum-

milleU), a katolike Latiriima. Utom smislu, kao vjeroispo-vjedna ozDaka, 0iD0 Be upotreblJavalo iu Bomrl . , a da pr1. tomemkome mje bilo ni ID A ·kraj p8i1netipomilljati na neko turanskopodrijetlo naJih muslimana.

, Alto hi dopustill etnoloiku moguCnost ovalkove teze, trebalobipretpostaviti, da je 0D.eJ p Q S l : J e d . t c a jedDog selldtbenog pokreta

ve6ega sti la, koji bi doveo u zem1ju toliko mnoltvo azijskihdoaeljenika, da bi njihov broj mogao porasti na bezmalo tri~vrtine mllijuna. dull. Tu pretpostavku 1sklju~uje ~injenica,da je, uza SVl\1 snagu vojni~ke t politi6ke ekspanzije, etni&aekspa.nzija Osmanlija bila upravo neznatna. Povijest otomanskecareviDe na zna ni za kakav v~i selldbeni poneto Ni Turcisa.mi ni. njahovi bU!i suplemenicl n4su se nihdau vearn.Sirupi-nama iseljavali iz svoje postojbine ikolonizirali bilo kOli no~08vOjeni kraj u Europij pa ~aIt ionda,kada se je iz strategiJ:skih razloga. na krajini prema slobodnoj Hrvatskoj iUgarskoJorganizl.rala vojni&a koloni2acija, nlsu ti kolonisti - filu-

ri<i!ije, vojnici ili vojnugan i derbend!ije - bili muslimani,nego iskl'ju~ivo kritanski podanici. .

Jedini izurretalk &1e noenadska plemena, koja su sa svojomstokom obllaaila planinske visove i nepregledne travnjake i

pasnjake Prednje Azije. Vetina njih ddala se pri tom lutanjustanovitog kraja, odredenih putova, i kuda. bi B e svake godinesvraeali, a samo neka od njih zalutala bi vrlo daleko, .00spomenuti J u r Uc i, koji su za nas zato od osOibitogzanimanja.,jer je jedan njihov ogranak, u vrijeme osvajanja z a M:iU'atat,presao sa svojom stokom Bospor iu tra6kim imat.ed~kimplaninama Izmedu Rodope iSaz,planine na§ao vrlo tFpOvoljnazemljiAta za svoje nomadhiraiure sto~arstvo. Ti Jurud, ponu!kani povlasticama !to ih im je davala t. zv. sol un s k ak a nun na m a, ako' se stalno nasele i okane nomidiziTanja,naselili su se u kraju, koji se po :n . j ima i danasjol zoveJ u r u k 1u k 0m. Ta seoba Imala je prema tomu sarno lokalno

zna~je za jumu Macedonijuj ali su se njene posljediceoS'jetile daleko u zapadnim zemljama, u hrvatskom povijesnomtfOlkutu.

Juruci su zauzeli planine, kojima su se od pamtivijekaslu:!ili vla§kl pastil'Bki nomadl, podrijetlom Arumuni, te ihprotjeraJi iz njihovih j a j 1a k a, k i§a k a i b a IH 1a i pri-

silili, d 8 . sa svojom stokom sele prema zapadu i sjeveru, trd~iinalazeei tame po planinama privredne uvjete, koji pogodujuzanimanju periodi~g stol!aI 'S'kog nomadstva. To, a ne -

kako neki misle - kosovska bUka, bilo je potkretni,kom onogavelikog etni~kog pomicanja, koje je zaredalo 'U XIV. vijekui dovelo te nomadiziraju~e pastire na zapad do joadranskogbla, na sjever do u KaTpate, i tdme znatno izmijeniUo etno-grafsku kontigmacij,u toga proet0l"8.

Potomke Juruka, koji SU' se u JU1'IUIklukunaseliti oa . via-sUtUn krl!evinama, 'gdje im - 08im 12 ak~ godiinje - driavanije ' U l b U r a l a . ni d.esetlne, ni zemljarlne, ntu J.k;akva drugog

poreza ill nameta, imao sa m prilike pramatri.t i i n aC i u njihbitna antropoloika svojstva turanske rase' i J l I a l 'O O I . t o jakolzruen takozvani tau r i ski tip, po kojemu se O8Obitoistilhl izrnedu ostalih Eua'opljana, te se sa bosansldm muslima-nima ne mogu ni 'usporediti. "')

*) De a.manl:Ua n18U n1 ~ m B ! I c L neId 'Yijak nerod.a, koJi bl I IlOCHupotrebljavati za n ek7u t.ntenzl'Vnll1u kolonizaci:~ Yidi Ieve6 po tomu,

--I-

1--

I

I

. .

87



· P.reD_la r~enom, neoboriva je ~injenica, ci a Sosna nijerukada bila eiljem neke seobe, koja bi u veeem broju uvodilaetni&e e1emente uralo-altajske rase. Pa iunatoC tome, da je

Bo&n.a ~Ti vijeka Zivjela u sklopu otomanske CU'evini!, nijese u nju uvuklo dovoljno orijentalnih elemenata, a da bidoma~ narod, a n8iJ'OCitonjegov, islam$k.i dio lI'eso.rbirali iasimilirali te ga, da tako reeemo, t u ran i z i;ali.

Proces asimiladje mole se dod. ~ tamoprimij,etiti,gdje dva eazna naroda live 'Uneposrednom susjedstvu Hi ~akpod jednom vlasti, te onaj ja~i i otporniji resorbira slabijij alida d~e do ovalrove apsorpeije iodna:rodiva'nja slabije kom-ponente, potrebna su dva preduvieta koji treba da funkcioni.raju uporedo i komltantno, a to su c o'm mer c !i . u m i con n u-b iu m, t. [. m e 4'U sob nod r u zen j i! i zen i d b a.

Po~t Cu . ukratko prikazati com mer c i u m, koji je? io uVJ.etovan s~biozom bosanskih starosj edilaca sa gospodu,JUCim UJtomja~klm elementima.

Vel: prije dvadeeet godina ilruiao sam o'bramti ~Tkeod objede, koja se povlac! kroz sve ~kolske povijesne knjige,da su oni kao osvajaQ bezobzirno iokrutno pobije4enicimaotimali zemlje i Imovinu, obarali kIieansku kulturu silom

isturOli narod, nametall mu svoj jezik i liiavali ga ~tni~kih,obi~je!ja narodnosti:. Na amovi bogate a do o.nd:a neporr.natearhivske grade dubrovaekog arhiva dokazao sam, da Osmanlijene samo !to nisu dirali u narodlni jezik, nego je hrvatski jeziku Bosni ostao slu!benim jezikom uprave, doeim se turskiogr8l li~avao na .§eri j'atsko sudovanje, a arapski na vjersko

P?dMJe. Tur~ prve upravlja~e pojedinih bosanskih pokrajinamsu zva li vallaama, nego v 0 j v0dam a i k raj iin i c im a,

od domaeega pu~lUlStvaosnovali su v0 n tk 1u k kao auto-n<mllW k:r.tCa.nslru wjnic~u organizaclju, pridrZ&li su dom aC ipor~ sistem d u kat n iAt v a i samu staru upravnu podjeluzem~Je na v 0j v 0din e ik n e z i j e, pa su ~ - §to je u

OriJentu do ondJa nepoznato iu opreci sa iedjatam - 'UI bnu-namarna uzadconili onaj oblik zemljim.cg poSjeda, koji je pod

Ito j.e ~ Mehmec! II. .osvQjliyti Jadce ,t dru,e boIaIwke lIndoveodvojdo tre6illu itte'ij8tya te pos1ao u eerierado cle, '8 tA lmo IUI8eU ipapa itteldmo. oje 88 lIIJI8IIij:Llo.jer au ee Gra I, veC!Dom bJili ' 182:-

bjef.U1. Tu poiLtUN ·lI.UtaIvio ~e ipriLfikom oevajlllDja. ~. IlIl'Oli!itoIri!kJb IT8dova.

imenom b a At i n e i b a At ins k ih z e mal j a od starinepostojao u Bosni.

ZateCene starosjeddoce, kao moplemecike, oni nisu pre-zirali ni progonili, :n3su im ~ nI. r.atvarali pli.ta do najvi!eCasti u drZavi, lWro to d . ak . a zu j e veliki broj vel:i:ki.hwzira, po-~i od Ahmedpaie Hercegoviea dalje, koji su podrijetlombili Bo§njacl. Dosljedno oni bosanskim domorodcima nisuuskraeivali ni najviAa upravna mjesta udomovini, te za prvihpet desetljeea.Iza osvojenja Bosne nalazimo na ~elu bosanskogsandtaka Sker.:terbega MthajloviCa, Si lDa Inpa§u Boroviniea,Musta.fapdu JuriAeviea ,a medu hercegovaekim krajimicimaistieu se Ahmedbeg i Skenderbeg Vranesevie, MehmedbegObrenovie, SinanpaAa Borovinie, Mustafa'beg Bogojevie sinDautpdiiO 1 . Hasanbeg Mihajlovii:.

Imademo dosta hrvatskih kr§cana, koji su, ma da se nisuodrekli vjere, vrAil i vojvodsku ~ast, kao primjerice novski i

trebinjski ~jYOde yuk isin mu Radivojj vojvoda Donjih Vlahabio je Her~ VladisalIc, a od potureenika da spomenemo sameSibeneanina Muratbega Tardiea, 'koji je u doba Husrefbegovavezirovanja bio njegov vojvoda u Sarajevu. Da je sa m Husrel~beg po mated SeldZuki-sultaniji bio carskog roda, a . po ocuFerhadbegu podrijetlom hrvatske krvi, to budi samo mimo-

gred spamenuto. ,Od bosanskih muslimana, koji su u to doba doAli do

uglednog mjesta, spomenut eemo samo nekoliko: braeu All·bega i Smajila, sinove kneza Ivana Vlahovieaj Ibrahimbega,Isabega, Ahmedbega i Skenderbega VraneAev~a; Ahm~egaKraj~inovi~a: Ahmedbega Radi~evieaj Ahmedbega Bodirotiea;Kalinbega Obrenoviea: Mustafu Milivojevica, Isa,ka Jablanica,Seremeta CmctiCa, Hasana Skenderovk:a - a stotLne istotineugledlnih islamizirandh Hrvata moramo prerutjet i, jer Un jepatrondmikonprikriven 8Il 'a.pskim Abdah, Abdulah, Abdul .gafur, Abdulhaj islimim arabtziranim imenima. Da su se sviovi Ijudi u svojim pismima sluzili hrvatskim jezikom, ne.trebanapose isticatij ali je vdno to, da je na Porti ina valinskom \,

div8IOupostojao 0S0tbit1 ured: za hrvatako doptaLvanje.Kao dijaci i kancelari spominju se Branko, Mihajlo, Herak,

Petar i Pokrajac Dijakovie, a diplomatske misije povjeravalisu sandZaci. I j ludima, Bja imena glase: TvrdiJa Boguto~

Branisav, Teodor, Aleksa, Viah Svinjarevie, Stjepan Srati-

81

I

1 ,

I[

tI[I[f

[t

r .t

[f

[

I[ILI

f

1!



•

•

•

•

•

.: \

novie, Vuk Vrane§, Brailo, Tvrtko, Herak, Pokrajac Vlah,Mllivoj Mih~vic, Vult BaHtevic, Ivan Radi<:evie, Ivko Konj-hodtie, Radoje Vutetic, Vukan Dwbrav~ic, dalkle su mahom

doma8 l;udi - kriCani.Nabrajati one be%brojne krACane, koji su u ovo doba kao

knezovi upravljali manjim upravnim jedinicama, znaeilo birazvl~iti ovaj popis u nedogled.

Slu!beni com mer e iu m Izmedu csvaiaca i osvojenikau Bosnf. predoeit ce nam najbolje prvi pionir, koji [e osman-ltjskoj eksp8JllZij.iprema zapadu utirao putove, I s abe g, isprvakraji§nik u Skoplju, poslije zapovjednik zapadnim stranamau KruAevcu, konaeno prvl sandzakbeg vrhbosanski. On ujednom pismu, koje nam se je saeuvalo, zove hercega Stjepanasvojim bratom, a vojvodu Petra Pavlovlea svojim sinovcem.Na celu njegova ureda vidamo dijake Branislava, Mihajla iHeraka; kao poklisare §alje na posaobine Heraka Vranesa,

Branila Stjepanovica, kefaliju Stefana, dakle, osim Alije Kne-fica, same kr§cane. Na njegovu dvoru igra velLku ulogu bilokao bankar i savjetnik za trgovinu, rudarstvo ieksploataeiju

crvca Otrmeza), bilo kao ortak u trgovallkim poduzel:ima ikaozakupnik carina ia!. Dubrovcanin 2ivan Pri~inovic, a pri-godice mu slu!i u trgovacklm 'PO<iuzecimaidrugi Dubroveanlnimenom Ivanko. ........ iUII ......

On je bio arbiter \4' svim prijeporima, ito su postojali rnedubosanskim velmo!ama, pa c8lk i u sporu, koji je zavadio kueuhercega Stjepana. On se !iva zauzima za potomstvo knezaBrajila Tezalovica, da dade do svoje baMme, a syoj velikiugled na Porti llesto je upotrebljavao na korist Bomjaka, paisamih Dubrovcana.

Te prljazne prilike au Be na.kon opsade Beea istina pro-

mijen.ilej ali, uza ave to, u katalogu valija iveztra, koji su bilina ~lu ~1rog vilajeta, na.l:.ieemo imena. 34 veziJra,za kojeBe oaobito veli, da su podrijet1~ Boin:jaci, a medu njima1made odvjetaka porodiea DugajUca, Sokolovica, Sijercica,Kore a , Sifri~a, Varv81'a, ~u~, SOV: iU , MIralema i t. d-Koliko Iije jol BoAnjaikabilo medu onima, Cije podrijetlo nijezabUjeleno, to se dakako ne da ustanoviti.

Pregledamo Ii popis sredovjeCnih bosansldh plemiCkihrociova, ~iji su grbovi sacuvani u fOjnickom grbovniku, na~~, da potomstvo viAe od trel:ine njih jo§ danas !i.vi medu

bosa.nSkim begovskim poroc:lk lama. Sto su skoro we 'kapetanijebosanskih kraJjiildh gradova n a dar = u 1= h arb u j~iz predosmanJij:skog doba ikao leno ostale u rukama. islaml-

ziranih starosjedlidaca, dokarz je, da ni u kasnije doha, uzasve vel:e suprotn06ti, sl \UJbend odno.§a.j izmedu Porte , BoI-

njaka nije bitno promijenjen.Eto, tako izgleda slu!beni com m.e rei u m Izmedu Os-

manlijkli osvajQ i BoAnj.8lkapobijedenLka. On je prevel: obzi-ran i koncilijantan, a da bi u sebi nosio klieu bilo kakovanasilnogocil1aro4ivanjaj on je premalo nasrtljiv, a da. bi mo-

gao usp jeAno tta"anizi.'l'ati narodno mnoatvo..Sto se tiee meduvjerskog odno§aja, njega ce nam naj-

zornije prikazati. dogodaj, koji se )e odigrao nepoSll'ednoiza osvojenja Bome na Milodrdevu polju. Tu se car osvajac,sultan Mehmed: n., aastaj'e sa ~ednim fratrom, fra An'l1elomZvizdovil:em, i daj~ mu u ruke listinu ,kojom bosanskim kato-

liclma zajamcuje vjersku slobodu. On mu ne d~je prosti b e-rat, kojim inace podjeljuje .povlastic~, ne dal~ mu ni f e~-man, ·kojim svojim najviJim dostolanstveniClma saop~lesvoju carsku volju, nego mu daje a h dna m u t. j. s a v e z-n i u g 0 v 0 r, kako ga sultani inace daju sa~o suverenimosobama. Jednom rij~ju, na :Milodruevu poIlU &USl'~e onpredstavnika bosanskih katolika kao ravnopravna k 0m p a-cis c en t a. Dakle vijesti 0nekom nasilnom istureivanju bo-sanskih kdcana u doba fetha potpuno su neosnovane. Ako jeuza. gve to proces islamizacije upravo nevjerojatlno brzo unapre-dovao ima to svojih posebnih razloga. Tu je postojala vjer-ska r~jepancst, tu su bogumili uslijed toga, Ito muslimanikao i oni slave petak, Ito je iu nj.fh brak civilna utanova, ane sakramenat, : n . a ! 1 i vdnlh dodirn.ih t O O a : k a sa islamom, te

SUi sjecajuci se progonstva, kojima su sa mane kr§can~hvladara zavojevaca izvana bili kroz stoljel:a izvrieni, obje-ru~ke prihvatil i islam. Sto se katoli~ke erkve ti~e, njena jeorganizacija bila slaba, u rukama nekolicine fratara, koji nepredstavljaju n .i provinciju, n~go ~amo ~·karlj~t. ~ije tu ·bilonl nadbiskupije ni onega broia biskupija, kOll bl odgovaraoprostoru zemlje, a vezu s Rimorn predstavljali su tek apostol-ski V'izitatori, koji hi prigodice dolazilil i. Svetoj St~ci lzvje-§ci'Vall0prmkama. Pra'Vo je ~do, d~ se le u ovakvim okolno-

stlma katolicizaro uopee odriao na ~votu.

1011



Da Be Bada obazremo na dJrugi ~imbenik, koji u procesuodnaro4ivanja igr81 najglavniju ulogu, na eon nub iu m.

Uslijed promjena, nastalih osvojenjem Bosne,javlja setu vrlo zanimljiva pojava. Obzirom na brak razvijaju se trivjen9ke zajedniee, tri medu sobom Btrogo odijeijene, po [a-kosti d:iferencirane end 0gam i~eg r u : p e. U sve tri suredov.tti brakov'i sa istovjercima, a ani sa iIlIovjercima su ilZvan.red.no rijetk.i. Razmjeran t omu je priliv str.a.ne krvi, k'oji bi

mogao izmjeojivati rasu. Najjae je'W noronad~ih

grek'oistoc.l\1aka, jer su oN imali prilike, da Be !ana sa dru~m vjernieimasvoje crkve jz ca:revine, Greima, Jermenim.a, Aromunlma iBu.garima; velo je slab u ·katoliGta.,kojd soutek prigodice mogliuzeti koj.u djevojku .iz Dalm.aclje iIi Hrvatske, ~Ie priblimoiste krvi, a upravo nezn·atan je u musIdmana. Oni, rna da 9U do-lazil i u doticaj sa muslim anima osmanlijske narodnosti, zivjelisouu najstroWj endogamiji. UBosma je doduse dolazilo mnogoOsmanlija, da kao cinovnici sluze u upravnoj i sudskoj struci;ali malo njih sa namjerom, da se tu stalno nastane. Ti ljudivodili su sobom svoj harem, a koji su se u Bosni ozenili, opetbi otiilio.Malo njih, kojoisu sklopili bra.kove sa dcmaeim djevoj.kama i ostal; u zerillji, predaJi su svom potomstvu stanovitiudio turanske krvi; ali, kako su im se djeca i unuci opet ze-

niH domacim djevojkama, ta je tuda krv po zakonima men.delizaeije resorbirana ,te se vee u treeem koljenu jedva pri-mje(:ivala. Strani cLoAljacidakle nisu BoSnja.ke turcHi, negoSU ovi naprotiv asimilirali, t. j. pohrvatili njihove potomke.Poznatn je, da je izmedu bosanskih muslimana i Osrnanlijapostojao uvijek neki antagonizam i da su Bosnjac] zazirali odtoga, da svoje Kceri udaju za t. zv. T u r k u ~ e, a taj anta-gOnizam zadobivae je cesto i opasan politick! oblik, te jebio uzrokom pobunama, kao onoj kraji~kOj u XVIII. vijeku,kOjoj su pali zrtvom Mustafapasa Biscevic i Salihpasa Kule-novi(:, veliko] buni HusejnikapetaJ'la Gradaseeviea sredinom

proslog vijeka i ponovnim pobunama sarajevskih janjicaraprotiv dr!avne vIasti .

Endogamija bila je u bosanskih musIimana tako stroga,e ta sam ja III svoje doba poznavao desetak begovskih rodova,koji su se ~ni1i saanb medu sobom i ne bl u svoj harem ru : zaAto dovodili djevojke iz rodova izvan ovoga kola, pa bile iznajboljih kuea.

Iz pomenutih razloga su .~j~oviti bfako~i ~edu O~man.ilja I 'bosaIn&k.ih mushmana bill lZv8iDrednonJetki ibez Vldnogueinka na oblikovanje rase.

Kako se brzo izlu~uje tuda rasna primjesa, akonema

stalnapriliva sa fenske str~'. na~je nam ?Okazuje t a Jko.zvani Borreby-tip u Skandlnavijl. Tu je, u neolltako doba, liv-jela .iskljoolVlO doHhocefalna rasa, a potkriaj ovoga doba pojav-

ljuje se lznenada brahieefalna sa iskljuCivo m~kim skele-tima. Tu Be daIkle nesumnjivo llI8d'i'lo 0 ve60j ratniaroj dnva-ziji. Doiljaci u .zim.ajuC . i . !ene u staroejed.i.laca stva:ra~u nekumj~vitu Ta&U. Tijekom generaoija, medu~ sve ~ v.iie gubebrahicefalni elementi i ko.namo posve W:ezaval\l' Jedn~

rijeeju starosjedioci su resorbirali strane rasne elemente, Je~je ovJ~ nedostajao kanstan:tan pril iv sa !en.ske strane. IstisluCad postojoo je ikod mje§ovitlh brakova uBosni.

Endoga:rnij.a: iu .z nju harem.sk.a ld9JlJrNl'8i bile su d&k l e uBosni najuspje!nija zahita za oCuvanje rasnog element~, imislim, da rnogu mirno feei ,da su Be rijetk~ etni&e skuptneu Europi sawvaJ.e od tude natruhe onallro ~iste kao bal b 0-

sa nslk imuslimani. .lako Osm.anlije prema reeenom nt preko commerc""ma

ni putem c<>nn.ub iuma. nisu uspjeli da modif~eilra~unarodnost

bosanskim muslimanima te da ih OSln8l)liziraju, ~ije dugo-vjeka simbioza sa Osmanlijama narawki ostatla bez v idaUh tra:gova. Apstrahirajuei od vjerskog tivota preuzeli su bosanski

muslimani mnoge istoCnja~ke obi~aje, noinju, nacin livota,istoCnja~ki urbanitet, stalo!enost u mUljenju i gov0f1:1'stoi&uresignaciju u neumitnoj nevolji te mnoge druge osobltosti, ko-jima: Be ad drugilh svoj.i.h suplemeoika razlikuju, a moZe ~reel, i odlikuju; ali sve je to izvan_o, a ne zadire u samu b.ltrase. Pwka je bila afektacija, §to su oni nekoc voljeli SVOllobiteljska imena turcizirati, te su Im se t~o vrem~nom pr~vaimena izgubila. Sinovi pala i drugih vlAih dostolanstvenikavoljeIi su zamijeniti svoje porodteno .ime patro~onom, Iz -vedenim po oeevoj ~asti . Tako nastaJu oni bezbroJni i raz~~-tiki PaeiCi, BegoviCi, A,gi6i, t ak :o ra.zni KapetanoviCi, HadZiCl,

Hod!iei, Muftiei, Muderizovici, DefterdaroviCi, KadiCi, Softieiikako Be vee ZOVU, iroj,i su &Vi.neIcoe imali &to hrvatska- pre-zimena, pa ih vremenom pozaboravljali. To je bio. tek u~inakmode, s1.i~ maniji l at in. itdrtmja imena u zapadnol Europi za

1 32

,



I

il11II;.'r

doba humantzma, kada su nastala Imena kao Grotius, Leunela-vius, Olearius, Okolarnpadius, pa naAa Mencius Darsitus islible neukusnosti. '

Mnogo su ja~i tragovi, ito ih je simbioza s Osmanlijama

ostavilau jeziku time, Ito je u nj unijela bezbroj turcizama: ali.njih c e m o naC! i j ,zvan Bosne u svnn, zemljama, koje su nvjelepod turskom vlnsti, a broj im ne ce biti mnogo veet, negoUje broj germanizama u poljskom, ~eAkomiIi ruskom.

Va!nije je, da se istakne druga ~injenica, da sAm turskijezik nigdje nije uhvatio korijena u narodu, a kako se je brzoizgubio i tamo, gdje su ga prihvatili, vidi se po tomu, itodanas u samom Sarajvu ima Jedva koji deseiak ljudi kojibi bili posve vjelti turskom govoru 1 pismu. '

Iz r~enoga se <l'szabire, da au bosanski muslimani 06ta11ono, Ito. Sti' im bili praoci, Njihovu narodnu pripadnost naj-bOlje. nam zasvjedo~ava jezik, a taj je i k a v I tin a, koju jemushmanski harem sa~uvao jednako ~isto, kao ito je sa~uvao

i rasu od tul!e natruhe. Ta ilkav!tma, kOja je, kako j.e to ne-davno dokazao Vladimir Skarie, priopeujuei popis timara tita-vog vilajeta iz XVII. vijeka, joA onda obuhvatala l!itavo pod-ru~je bosanskog vilajeta, ne !ivi danas nigdje u onako ~istomobliku, kao baAu bosanskim haremlma.

Z~klju~ak, koji se iz toga mo!e izvoditi, jasan je, a ja bihsame lol spomenuo, kakvog su milljenja 0 tome orijentalniautori. Najveei zemljopisac Srednjega vijeka·,Arap Edrizi, kojije 1154. na dvoru siciliskog kralja Rogera II., takoreei a du sum d e ~f ini, napisao svoje veliko djelo, zove narod, koji!Ivi u zernl)ama od Akvileje do Dubrovnika, hrvatskim, Kakosu drugi isIamski pisci 0. tome mislil i, prikazao je ponovno Saf~vetbeg B~agiC, a m1 eerno samo upozoriti na najve6eg turskogputopisca XVII. vijeka, n. a Evliju Celebiju, koji je u svojoj

S e j a hat n a m.I opAirno opisao Bosnu s kraja na kraj. Opi-suju~i Sarajvo on hvali sarajske muslimane, podrijetlomarvate, radi njihovih vrlina i juna~ke eudi, a da im prika!ejezi.k, Jl'8vodi gl~e ~ turski prijevod i nar~to jstice jednujezl~u osobitost Sarajlija, koja je ma(!e maio kojem imraii-vaeu pala u ~, a ta je, da onl SVa'osobna Imena zavriavajuna o, To je sitnica, koja je mogla past! u o~i samo dobrom ioItrom promatrae», jer je doista specifi~ sarajska osobi-tost, da om osobna imena, bila arapska, bila narodna, zavrsa-

vaju na e. Tako danas joJ vele Ibro, Huso, Avdo mj. Ibrahim,Husejn, Abdulah, a obiteljBka Jme n a gla.se Spaho, Sv:rzo.Glodo, Fo~o it. d., ~. Spahi'l:, Svme, Glome, F~ie.

Naoko je sitnica, ali je B jezi~nog stanovilta zanimljiva i

&jenica, da bosanski muslimani za oznaku mjeseci &UJltanegodine upotrebljavaju specifi~no hrvatsko narodno nazivlje(eit8lllj, velja~ .f t . d.) , ito ne samo u svojim ruznamama, sa1-namama ikalendarima, nego Be to sacuvalo iu govoru narodado danas.

U begovskim kueama sa~uvalo Be do najnovijeg doba 1ono narodno pismo, kojim su prvi bosanski sandlaci pisallBVoje poslanlce, bosanski fratri svoje matrikule ikronike, afra Matiia Divokovic svoja tiskana djels. To pismo o1mPt.iJepunim pravom imenom bosanice, a musllmansku djecu nisuto pismo naueaval! putujuCi d ask a I i ili m e J t r I, negorodene majke iIi stariji, kuei privrieni i s njom srasli Iluge

iIi dvorani.Sto Be ti~e narodnog pjesniJtva, dovoljno je spomenuti, da

narodna epopeja nije nigdje tako bujno procvala te se takodugo saeuvala kao medu muslimanima bihal:ke i cazinske kra-jine, gdje oni sa~injavaju najjal!i dio !iteljstva, da ni u ko-jem nasem kraju nisu ispjevane !enske pjesme, koje bi se ponje!nosti lirskog osjeeaja idUibokojosjeeaj.nosti svojih .napje-va Mogle ta:kmiti sa s e v d a 1in k a m a, koje se O1'e pod-

brdima Trebeviea iVlllAieplanine,

Umjetni&,,", vrijednost m'UoSlimanskogpjesniitva ocijenio jenajpozvaniji sudac, veliki pjesnik Goethe, koji je od stotinjaknarodnih pjesama, Ito mu ih je pokazao Vuk Karad!il:, kaonajljeplu odabrao bal pjesmu 0 Hasanaginici te je njema~kiprepjevao.

Ako dakle jezik dolazi u pitanje kao faktor za odrediva-nje narodne pripadnosti nasih muslimana, to je pitanje rije-leno vee sa ovo nekoliko odlucnih ~injenica, Ito smo ih uuskom opsegu jednog opeeg razmatranja mogli iznijeti.

Ostaje nam jol, da se sa nekoliko rije~i osvrnemo i naantropoloske osobitosti bosansklh muslimana. Oni su ljudivisoka uzrasta i lirokih grudi, te uz Skandinavce po popree-noj visini svoga stasa stoje u Europi u prvom redu. Forma-cija glave ima poznata obiIjezja dinarske rase, koja se u nas

14

15



pojavljuje vee potkraj neoUrtilkaikoja seobom Slovjena dobiva

pojab,n ipOIrast brahieefaLnih elemenata. Medutim ~lja istak-nuti, ci a su spomenute osobitosti zajednil:ke koliko muslima-

nima i katolicima toliko i gr~koistOOnjacima u Bosni te damettu pripadnicima tih triju vjeroispovijesti u tome nema

bitne razli:k.e.Raz~ik~ nastaje ,tek ako se obazremo na pig-men t a c 1J u, koja re, ako ne vaUtiji, u najmanju ruku jed-nako vuan faktor pri formaciji rase.

TeoriIj$timoralibismo pretposl:.arviti,da narod koji stol~azhi pod vlasti kath'exOChen crnomanjastog n~odla k.ao ~o

je ~an1ijs~, m~ra SV i v m e naginjati cmomanjastoi pigmen-taCIJl1 da bi doslJedno bosanski muslimani morali biti tamno-boj~ji od svojih kricanskih sugradana. Uistjnu opazamo bas

protivno. Tam n 00 k i h muslimana ima 46.95% katolika

pojedtnako t, j. 46.82%, doCim jleUi ,grCkoi.stloCnjak'aa] po-stotak za 10% veci ili toeno 56.27%.

Sv i jet l ihoc ij u ima u muslimana 37.69%, u katolika39.88%, a u grekoistoCnih opet za okiruglo 10~/o manje, t. j.

28.52%. Sliena razmj.era postoji i u pigmentaciji kose, jer

imemo tam n 0 k 0 S 1h musl imana 67.60%, katolika pojed-nako, a grekoist~nih opet gotovo 10% vise, to jest 76.48%.

Sv i jet Iabo j a k 0 s e zastupana je opet u muslimana

sa 12.30%, u katolika sa 9.24%, a u grekoistoCnih sa 7.77%.. Prosje~i odnosa] ovih dviju vrsta pigmentacije predstav-

IJa nam an.t r 0 polo ski tip i obzirom na nj pripada

t a.mnom t ip u 47.96% grekoistoenjaka, a muslimana ika-

t?1ik~ 11 postot.a~a manje ,to jest u obiju po 38.89%. Napro-tiv clstom s v 1Jet 10m tip u pripada 9.40% muslimana,

7.51% katolika i5·59% grekoistoCnih. Ostall postotei predstav-

Ijalt bi takozvani mj e so v i tit i P I mogu se lako iz nave-denih brojaka Izracunatt.

Iz ovih einjenica Izlazl, da su bosanski muslimani po in-t~tetu pig~entacije najbliii, dapaes posve jednak] katoli-

erma ..Ako se JOsuvazi, da su Hrvati bili predstavnici svijet-log~ tipa, komu S'U plava kosa i modro oko glavnom rasnom

odl~~om,~nda dobiva osobitu vaznost einjenica, da je cis t 0

s V 1Jet II tip u muslimana n a j j ace z a stu pan, jer~i po tomu baAmusltmani bili najeisci Hrvati u Bosni. ZaslugaJe to haremske ekskluzivnosti, koja je i u ovom slueaju oeu-vala pradjedovska rasna obiljezja.

n

MACEDONSKI JURUCI

Od razli~itih prednjeazijsldh plemena, koja je bujiea

osmanlijske najezde prebacila preko Bospora na Balkan, zau-zimlju znamenito mjesto J u r u c i, koji su se u doba prvihprovala na Balkan prebacili u Europu, poplavili Traciju te sekonalmo zaustavili u Macedoniji, gdje su u isto~nom dijelu

ajaleta Selanika (Solun) i u jumom dijelu ajaleta Uscup (Sko-plje) ostali trajno do danas, te je ovaj kraj po njima prozvan

J u r u k Iu k 0m, koje mu je ime do danas QStalo.

U povijesti etnografskog razvoja Balkanskog poluotoka

to je plem.ebilo vaZn.ijenegoli dikojed : rugo od : predn.jeazijskihplemena, koja su slala u Europu svoje ogranke, vdnije od

Jermena, Tatara, Cerkeza, Kurdal, KotniIjMa 1: dlrugih, au sta,.novitom pogledu ne zaostaje mu vamost ni za Osmanlijama;

jer - do~im su ovi na Balkanu potisnuli samo slovjenski iIi

slavizirani vladajuet gornji sloj iIi ga poselja~iIi - protjerali

su Juruci iz zemlje, koju su zauzeli, starosjedilal!ki tezal!ki i~obanski vlaAki narod, tese nastani.§e na grudi, na kojoj jeovaj od pamtivijeka zivio. Do~im se je osmanlijski gomji

drustvenl sIoj svuda, gdje je u Europi uhvatio korijena, nakon

sloma svo)e povlU6eate politi.Okeivojlni&e ' m < X : : i nagltli po-vukao te se jednako brzo vratio u Anadol, kako je nekoe

odanle dosao, Juruci ostase i danas jo§ !ive na onom tlu, koje

su u doba svoje invazije zawr.eli.I J u r uk Iu k je, Ikoliko jaznam, jedini pokus turske kolonizatorne politike, koji je do-

ista uspio, a svi drugi, jer su poduzimani iz ~isto vojnickihrazloga, izjalovili su se i1i su bar ostali bez trajnih posljedica

za carevinu.

Koliko je god zanimljiv taj narod, toliko pada u oei osku-diea pozitivnih podataka 0 njegovoj bit!. Sigurno je OOito

16Truhelka: studlje 0 pocirijetlu 2 17



••

-

-

--

.\

samo to, da su macedonski Juruci suplemenici onih Juruka,koji kao putUjuc~ .C!obaniobilaze planinskim paApjacima Turk-mendaga, oko C!ljlh s e obronaka nanizao niz [uruekih sela,kao Kunduslu, Ju.rwk:k:joj, Funduk, AkAiA, Kt~e, Muhadzir-

kjoj, Gurude i dr. , kOjji se kraj 2'lOVeakoder Ju~klukom.o ovim anadolskim Jurucima imademo samo rijetkih,

koji put i protuslovnih vijesti, Ato ih uglavnom zahvaljujemoL usc han u i Pet e r sen u'), J. T h. Ben tun, Ham i 1-t o n u-) i E. Brandenburgu.4 )

Sve te vijesti sla!u se u tome, da su Juruci nom ads k 0p l e me, a s time se sIde injihovo lane, jer »J ii r ii k« spada

u red onih imenica, koje se od glagolskog korijena izvode do-datkom a k (u k, u.k, ik), Od glagola j ii r ii - m e k - pu-

tovati nastala je na taj naC!in rij~ j ii r ii k - putnik no-mad, jednako, kako je od bozmak nastalo bozuk' u ri-j~i b a Ai b oz u k. Od imenice j u.r e k, ma da se jednakopiAe i ma da je za Juruke laskavije, ne smije se izvoditi jer

se ova izgovara j ii r e k - srce, sreanost. 'Premda je za postanak imena plemena bio mjerodavan

njegov nomadski naC!in ! ivota, valja naglasiti da to ime uAlliadolu ozna(m,je samo ona .plemena, koja Ik~ putuj'UCi sto-cari pohadaju j a j 1 a k e i k i A1a k e, to jest I jetne i zimskepdnjake 'furkroendaga idrugili planlna' Prednje Azije a ruj;eneko 7:birno ime svi.h i I l .' O t n 8 . d a , clgana isl., jer se ovi' u sta-rim spisima oznaeuju imenom h a j man, t. j. C!erga§.Dapaeei sami Turkmeni, premda !ive pomije§ani s Jurucima, ne zovuse nikada ovim imenom, ma da su i oni nomadski stocarl,

Njihovo podrijetlo joA nije sigurno ustanovljeno. PoHamiltonu su u bli!em srodstvu sa Turkmenima, po velikojfrancuskoj Enciklopediji se ad ovih bitno razlikuju. Po Nou-veau Dictionnaire de Geographie (0. v, Yurilk) su u srodstvu

sa Seld!ucima, te spadaju medu prva turska plemena, koja su

1) Pete rsen Ill. v. L'I. I I I I IClwIn:ReIsen in L)" ld.&n, MiIlyas u. Kibudt i s .Wien 1889. , II. 2113 v, lJueclw1: AInile1<tnmg fUr eUmoer. Beobaeh"--BerUo l8Il9. •.......""".

I) J. Th. BeDIt: Explora<tlon8 < In CWie!a ~achela u Proceedings ofthe Boyllll ~y. 1890., 446.

I) HamU.<IIoIn , Reeeuches :In AsIa MIlnor. Po NOU'V'eau DLetionmai'reck o G6 oe rq )h d e U n J r ve r8 eMe 8. V. YUi rQk.

'> E o BrandieDbUllg: Kuallbaech 1 \ 1 . J tl irOlk>end6r fe r d n d .er Gegend d es.

' l \mkmendac u, Ze1tscb i rUt fQr Etlmololie, Berldln, 1905, 188.G ) Zcitschrift f. Ethnologie, B e r u m 1905.

se uselila u Malu Aziju, doC!imim lAlsclum podrijet1o tra1i uIndij i, te ih drl i srodnim sa Ciganimaj medutim ovo miAljenjeodbija TrAgerl), jer je medu J'U1"UcimanaAao dosta ~esto plavu

kosu izelenkaste oC!i ,a boja puti na pokrivenim dijelovimatijela im je bijela.

Maloazijski Juruci govore turskim narj~jem, u koga poLuschanu ima mnogo tudih, nerazumljivih primjesa, koje supo Bentu perzijskog podrijetla. Kde se, da ani govore ine-kim tajnim jezikom.

Mo!da nije samo sluea], da se njihovo plemensko iDle,kao i U' veeine n:a roda uralo-.a:ltajske sktJ!pine, sastoj·i od trisuglasnika, koji razli~ito rasporedeni daju vdna narodnaimena. Tu smo pojavu spomenuli u prvoj studijl.'

Izvan podrueja Turkmendaga ima u okolici Hodavendi-gara (Bursuta) oko 30 [uruekih plemena, a po K a nun i d! e-did u bilo je u okolici danaAnje Ankare toliko Juruka, da suimali posebne kadije. U star im rukopisima nasao sam joA spa-

mena Jurueima u Karadsalolosu i u Ajaslogu kod Smirne.

Kao Ato su Juruci bili prvo tursko pleme, koje je prijeSeldfukaJ doslo u Anadol, driim, da su imacedonski Jurrucibill prvi, koji su, C!imsu Osmanlije presle Bospor, krenuli sasvojim stadima za vojskom, te su se u planinama jugoistol!nogugla Balkanskog poluotoka prosuli zelenim planinskim paA-njacima i postupno putevima, koje su im krC!i1evojske pola-zili sve dalje na zapad. Da se je to desilo vrlo rano i da'su veeonda bili dosta brojni, cini mi se, dokazuje C!injenica, da sevrlo rano spominju u spomenicima i da je njihova pastirskakolonizacija bila tako znatna, da se zakonodavstvo na njihrano obaziralo i izdalo nekoliko zakona, kojim se ureduje nji-hov socijalni i privredni poloza]. Te su ustanove vremenom

sabrane u posebni zakonik ajaleta Selanik ,koji je bio sredUteJurukluka. Izvornik ovog zakonika je izgubljen - bar se dodanas nije nasao; ali se on pod imenom »S e I ani k J i1r i1k-1e r d K a nun n a m e s Ie <C!estoavodt, te ima manje 1l.i vUeopsirnih izvadaka skoro u svakoj Erazikanunnami.

Kao ni 0 anadolskim nemamo ni 0 ovim macedonskimJurucima mnogo pouzdanih vijesti. 0 Jurucima onoga dijelaMacedonije, koji je nakon Balkanskog rata pripae Grckoj , dao

i s19



I,

je Trager izvjeitaj podnaslovom »JiiTUken und Koniaren inMakedQDdenc ' ) , gdje im je obirtavalijf.e n a podIru~j'Udan hodai B t o C ! : n I o od Soluna do Se re s a : iDrame, a iDi8I sjever sI!u do stru-

rilice. Kao ~ juruCka naselja navodi sela KWtil~, Jilrlikma-hale kod : Soho, Jilrliklerikodl P~a, JilrOklaIr na KUll"Sa-Ba'l-kanu i n~oIiko sela po imenu JUrilkkjoj. On priO'peuje u svomizvtie§cu i neka etnografska opazanja, au, antropoloskompogledu opisuje te ljude kao srednje visoke, od 162-169 cm;lice Im je grubo, §irokih jabu~ih kostiju, jakih usana, malenat rag u v u ~e neb r a d e, a to im je, kako veli pisac,posebno obilje!je. Nos im je velik sa ravnim, maZda slabokonkavnim povorom, uzak, visoko nasaden sa razapetim kri-lima. Lubanje s u iim v ds ok e, m O lk e, k Il' ar tk e, a Casto s e u : zatioki;

diZu strmo. Potonje obiljeZje je osobito karakteristlcno zatau r i j ski tip i bilo bi dokaz, da su Juruci iz svoje pra-domovine ponijeli stanoviti postotak taurijske krvi. Tragercitira i sve, §to je nasao 0 Jurucima u staroj literaturi, naro-~to Conainery-a, koji 1m je u SV'OIm pwtopisu namijenio po-

seibno poglavlje7), iBeaujoura, ikoji 1788. ju~ki izvoz 6ilimai vunenih rubaea racuna na 70-80.000 komada.t)

Consinery smatra maeedonske Juruke potomcima kolo-nista, koje su Osmanlije nakon prvih godina iza osvojenja

Macedloln:ije dioveldionamo, i veli, da vjerojatno pripada:ju ple-menu Turkmena.

JoA su oskudniji podatei , sto ih imamo 0 Jurueima onegadijela MacedO'nije, koji je poslije Balkanskog rata pripaoSrbiji . Dod:u$, Cvd:jic ih U BV'Ojiro geogra:fsko-etnografskimradnjama nekoliko puta spominje ,a u Stanojevieevo] eneiklo-pediji dao je D. Radovanovic kratki prikaz onoga, sto je 0

tom u Srbiji pisano, Ipo tome njihova naselja zapremaju krajoko Ovcjeg polja d st oC n o o d: TikveAa, te oko Velesal do Dern ia '

kapije, Lakavice, Dojransko polje, LakovlCko polje iStrumi-~ko polje. Od povijesnih podataka tu nalazimo tvrdnju, da suse ov~jepoljski Juruci navodno d 0 S eli 1i u poeetku XVI.njeka, a oni oko Demirkapije ~ TIkve.\a potkraj XVII. vi-

[eka. Pisae z.a ove tvrdnje ne iznosi. dIokaza , a m,'i 6emo V'idjet1,

[esuli one opravdane Ui nisu.

Da popunimo praznine u dosadanjem poznavanju Juruka,koliko je to moguee, bar donekle, posluzit eemo se sa nekolikoturskih rukopisnih vrela, koja, ma da nisu preobllna, pru!ajubar autentime podatke 0 polo£aju i ustavu balkalDsld.bJu-ruka.

Najvi!nija je monografija Ali ~ a u ia iz Sofije 0 thna..rima i0 upravno] podjeli turske earevine iz godine 1654. Todjelo ,p i sano jte na 0SIl0V' i slutbenih stat1sti&ih podata!ka, jJ tunalazimo podatak, da je u ajaletu Rumeliji u to d o ba p o st oj ao

posebnl j urue k i Ban d;!k, koj± je radijeljen 11 j~keodtake, a kako je svaki odZak imao pet vojnika slobodnjaka,ukupn.a VOIjni&asnaga Juruka -iznosila je 11564 l l lOIlnka.

Juru~ki sandZak sastojao se od Aest 1iva (okru!ja), a tosu Ov~je polje, Vize, Tekird8lg, Selanik, Ko-d z a d Zi kiN aId u ken.

Iz istog vrela saznajemo, da je macedonskim Juruchnabio poglavar j u r u k beg, a ni!i poglavari bili su e e r l-

b a Ae. Jm-wkbezi dobivali au za svojlU: sluibu z iIjam e t e, t-j. timare, oji prihodi iznose godiAnje vise od 20.000 aka, a

c e rib a s e imali su manje timare. Ti timan bili su doZivotni,a ako bi im posjednik umro, davali bi se nekojem konjuAaruiz carske konjuAnice, a ne sinu umrlog. posjednika iIi kOlllUdrugomu, Ndalost ne spominje A1i~aU§pobliZe, koju s u du!-nost oni kaom use Im i (slobodnjaci) vriiIi u turskoj voj-sci; samo to razabiramo, danisu sluZili kao borei, nego valjdakao cuvari konja i bivola, koji su wkli topove, §to bi odgova-ralo njihovu pastirskom zvanju. Njih po pet sa~injavalo jejedan odlWt idlobivalo timar on e Vl'Sti , k,oja: se zove be lD 0 -

bet - t im a r (izmjeni~i timar), to jest, sva petoriea jednogod'ZaIka hi :n.adzmijence svaki po godinJu. dana v r i I J d I odndenu

sluQjbuite godiIne uiivaJi :I : prihode dotU!:nogtimara.

Neke pobUZe podatke 0 l!OCijalnom i pravnom polo!aju

Juruka nalazimo u pojedinim kanunnamama, a najstarije.samnaiao u [ednom zakO'niku, koji ide u doba prije prelaakaTuraka preko Bospora. To se moze zaklju~ti iz ~injeniee, dase tamo spominju samo anadolski vilajeti, a ni jedan europ-ski, i da tamo nema spomena urec!bi a d t e m i0,11n a i

') U Ze1tsd1rlft fUr Eth'1lo1~. Bertin 1006. ,196 Ii & 1 .

'I) COII8IIlery. Voyace dans ~6 MalCedond$. Puis 1800.. 184.

8) U M. C. SpreIn!gel. Schit1~en des H61!1delsvon Grtech e ! ' I I l and,beeonders der Stadt Thaasad.ond:oh. Weimwr, 11801.

202 1



-

k u log 1a n a, koju je za vrijeme sultana Murata II. orga-nizirao rumelijski beglerbeg TilDUl'taipaAa.

Taj zakonik ima naslov: Haza SUTat·uZ hukm aTraji alvaridi fi kawanini padisahi hallede hullahu wa abbada daw-latahu, t. j. Prijepis od cara - Bog mu produljio i ovjekovje-i!io ddavu - zapovijedi izdane istigle zakonom,

Tu u poglavlju 0 0v l: a r i n i nalazimo 0 Jurucima oveustanove:

1.) Ovl:arl:na Jtoruka iznosi kiao iana mje§tan.a po [ednu

aki!u za dvije ovee, a aka nemaju i!itavo stado, uzimlje imse 12 aki!i u ime stadarine.

2.) I joAako Jurueima uginu ovee, te ne ostane nilta illmanje od 20, zovu se ovakvi ern i (siromaAni), i neka seod ovakvih ne uzimlje 12 ak~i.

3.) I jol ako Juruei dde spahinsku zemlju, uzimlje se i

od njih kao i od mjeAtana od najboljeg stada 20 akl:i ili vri-jedinost jedne ovce, od srednjeg stada [edan to k 1u (~-nje janje), izakon [e, da se to i!ini u miesecu travnju.

:Na drugom mjestu veli se:

2.) I· od 'Juruka uzimlje se od po dvije ovee jedna ak~aovi!arine, a u nekim mjestima broji se janje uz oveu.

U poglavlju 0 m 1a dar i n i veH se:

3.} Juruei su nestelni, i zato se mladarina za !enu iIi dje-vojku ravna po oeu.

Konalmo nalazimo u poglavlju 0 t r a v a r i n i ovu usta-

novu :4.) I jol alto koji Jufuk posjeduje.i obraduje zemljlU,vino-

grad U baJm1, neka pla6a travarlnu vlasniku timara, a za

zimsku pa.§u De placa d a e u .NeAto mla<tiwon, u kome se spom:inju Juruei, ima naslov:

Haza kanannamei d!edldl sultant ve emrimilnlU hl'klnt, t. j. -Novi ca.rski Z8ik0mk ipreviAnja za-povijed«, ~ji se prepisivai! spaminje u Kolofonu, i to slavmpovjesni~t.r i kodifikator zaikontka Sulejmana Velikog, Fe·rldGD, mJandtija porte s oznakom godine 982. (- 1574.)o Jurueima govori odsjek 0 zimskoj paAt ovako:

Do4u 1 1 _ana 'U jedan tJmar ovce , ne!ka:sa l ll Imle ad atavogstada po evea, I ova ovi!arina pripada mjestu, na komu se ovee

. . .

-

-

--. .

I .

!

I,t .,

I j

zaddavaju i spavaju, a ne mjestu, gdje pasu. Isto vrijedi i zaJuruke, koji na mjestu, gdje plaeaju desetinu i poreze, ne

treba da placaju pristojbu zazimsku pasu, a gdje Juruci ina~eizgone na zimsku pam, zakon je ,da dadu po 3 aki!e u imezimske pristoibe,

U poglavlju 0 m 1a dar in i veli se opet Q . Jurucima:

Neka se uzimlje od bogatih djevoja'ka po 60 akl:i, od tenapo 30, a negdje ipo 40. Mladarina djeviea mjen se po ocu,

a od zena po mjestu. A buduei da su Juruei nestalnl, mjeri sepo ocu, te su u tom pogledu djevojke i !ene izjednal:ene.

U kasnijem zakonodavstvu nalazi.mo jo§ op§irnije itol:nijeustanove, <kojevrijede z a Juruke ,te je nastao osobit juru~kizakOlliik za ajalet so Iun s k L Ni1e poznato, je Ii tajzakonik izraden u [edinstveno] redakclj! ili je samo zbirkaraznih ustanova sabranlh iz drugih zalronika islo!enih u jednojredakeiji; ali je on postojao vec u doba, kada je sultan Sulei-

man Veliki Izdac svoju glasovitu kanunnamu, kojoj zahvaljujeime z ak otn od Ja vc a: - elK an u:ni.

U tom zakoniku ima posebno poglavlje sa naslovom »Tu-m a e e n j e polo!aja Juru!kac, a saddaj mu je ovai:

_I. BuduCi da JUTUciradi svog nestalnog na8na !ivotanisu nikomu podlobli, ne smiju Ih spahije zemalja, na koje bisa svojima doAli, napastovati inametati im rajinske poreze;ali ako se odreklnu nomadstva i jurukluka, raspuste swju:

stoku igoveda te se dadu na privredu i bave oran1em i !etvomte seoskim glavarima jave, da u selu !ive vi~e od deset godinaida su zapisani kao raja, onda plaeaju prema rajinskom pro-

pisu dotilmom sparuji poreze. Oni su izi§li iz jurukluka ipo-stali rajom.

2. Aka netko ddi staru rajinsku zemlju, bio on Juruk Uitko mu drago, zakon je, da placa l: i f t a k i!e, koje se zovu ik u I <ka k ~e, a osim toga joi onoliko aki!i, koUko je u onomvilajetu propisano zemljarine. Ali je zakon, da se od zemlde,§to bi je Juruciposlije 1skr~ili, svojom sjekirom, ako imaopseg titavog ~tlwka, ,placasamo 12 akm. res m iool:f t a.

3. Ako Juruei, na zemlji t imarli je, svojom sjekirom iskri!etlo, plaeaju od Citavog l:iftluka 12 ak~i, od pola m.ftluka 6 ak~i,i nijta, vjje; ali ako posjeciuju raj1msku zemlju, davadu kao iraja, ine smiju se tomu opirati .navodeei, de C e plaeatt za

2223



~itav rut po 12 akCi. A kreevina, i to je svojom sjekirom iskr~emora biti ioma iiikara, kuda prolaze. Ova ustanova je o~limo razlolena u juru~kom zakoniku solunskom.

4. Na mjestima, gdje Juruci pasu blago i prave torove zaljetnu i zimBku puu, ne smije 1m nitko smetati,a oni ne smijuni~e usjeve oitetiti Ako ih oitete, treba ih sa manjem ka-dijinim prisill ti na odstetu.

5. I kad Juruk stanuje na spahlnskom tlmaru i obraduje

ga i tu u granicama; sela pase svoju stoku nije dopu.§teno odnjega tratiti travarinu. To je star! zakon. '

6: I Jurud, neka se na mjestima, kojim putuju i kojatre~aJu za dolasak, boravak i odlazalk na ljetnu pam, ne zadried'UlJeod tri dana 1za vrijeme, ito, Be zadrla. 'vaju, neka ne o<!inenikakove itete; ako je ueine, nelk.a budw 'prlsUje:ni na odstetuustanovljenu sudbeno. '

7. I buduCi da Juruk nema nigdje staIna boraviita ine-prestano luta, ne smije ga gospodar zemlje napastovati radi

mladarine, a alro bi nastala rasprava sa strane spahija i subasaradi juru~kih lena pod izlikom, da su se udavale sa njihovazemljiita, ne mogu ih timarbaie napastovati radi mladarinejer su Juruc! nomad! i nemaju nlgdje stalna boraviita, kOj~

bi .~ili vezani uz tlo, i jer je mladarina. porez, !roji tereti samorajinske !ene, na zemlji stalno nastanje:ne inaseljene. To jestari zakon.

a . BudJuCi da su Jurue! nomadf, lrojd. nd sa sandZa:kom ni sasand!akbezima nemaju nikakove veze, njihovi su gospodarivlastiti subaie. Ako koji od njih tako krupno sagrijeii, da jepotrebno objesiti ga, pristoji izvlienje kazne njihovim suba-bma,.poito je kadija izrekao osudu. Tako je i zdana previinjazaPOVlJed.

Cilje1a kanunnama je iz doba Hamzapaie i D!elal-z a d e T e u f i k a, Bo!ji mir s njimel

. 9. Juruci, koji Be odreknu jurukluka, nastane se na nekommjestu te se have poljodjelstvom i dokazano st8llluju u onom

V'ilajetu we od 10 godina, ipretpo6taJvivii, da au u selu uk~u stanuju, upisani kao raja, po carskoj zapovijedi ' joAuviJek nisu oslobodeni od [urukluka, nego su inad.alje pod-lo!ni Ivojim begovima. Iako radi dvoje troje takvih u selunastanjendh J~ j u r u 'kbeg .ill j 'Us r 'U s k c e rib a i a dode

24

s velikom pratnjom u selo te proboravi nekoliko dana iodseoskih !itelja besplatno i zabadava iice hranu i !ive! te bitime raju t~io, a prihode vlas:nika sela smanjivao te 1m pro-

uzrokovao itete i neprhlike, kako je to 11. d!emadlulahira· 984.

(1572.) javljeno Visokoj Porti: izdan je ferman sa carskimrukopisom, da nije dopusteno ubuduee jurukbezima radi jednogilidva Juruka, koji live uselu i~ju, da ih 'Ulpiiu useoeku

ra'ju, ~initi selu nasilja ida se Una postupati po zernljiinoj

knjjzi, ito je . u kanuamami zapisano ispomenuto, da se postupapo pravdf, a jlOl"Ukbezl.'a IDe &e smetnje. PiSano na spome-nuti na& perom pokojnog Hamzapaie.«

Ove su ustanove prenesene iu zakonik sultana Ahmeda II.1017. (= 1608.), kojt Be za razMku. od : starog Zll'konika (k a-nun i a t i k) Sulejmanova zove nov im z a It 0 nom (k a-nun i d! e did), ma da su tu mjestimice samo u stilizacijipromjene. Neke od tih ustanova preuzele su irazne lokalnekanunname, iako je njihovo pravno podru~je udaljeno odJuruokluka ,a spomenut eemo samo dvije kanunname bosan-skoga ajaleta" koje sam u svoje vrijeme priopeio.s) Tu su naro-eito ove ustanove:

1. Mladarina djevojke pla6a se po materinoj's t ran i. Za bogate zene iznosi po 1riar (= real), za sirote po10 akCi, a za srednje prema njihov>ustanju, a placa se u carskublagajnu.

2. Kao mnogi drug! manji lenski posjednici ubrajaju se iJuruci u ask ere i plaeaju k a sam, t. j. ostavlnsku pri-

stojbu kadiaskeru.3. Stanovite nUZJpristojbe, koje se swbsumiraju pod oznaku

bad u h a v a, te nagrade za sokolova gnijezda ili za uhvaeenebjegunce plaeaju se nakon Izmlnuea roka, u kom prijaAnjivlasnik gubi pravo ,napola [uruekom subasi, i vell se na~ito,da je ta ustanova uzeta iz [urueke kanunname.

4. Ovcarina ima se uvijek odrediti po stvarnom stanju, ane po on.om proile goc:Une.

Ako u jednom bosanskom za.koni.ku, ~ije je pravno po-

dru~je tako daleko od srednjebal1kanskog Jurukluka, ipa,k imaspomena Jurucima, driim, da je to dokaz, da su u vrijeme,kada je nastao taj zakonik, pojedini Juruci sa svojom stokom

') Gllllllik z em . m U tZ eie u B. , H. 181'1.,427-4'N1.

2l)

I



1. -

l . -!

, .

, .

,. .

,. ,

1. '

I .,

-

dolazili iu bosanske planine ,a mo!da nije iskljul!eno, da sudanainji hercegova~ki b a I i e, koji se u mnogOOeml.lrazli-kuju od ostalog seljaAtva, potomci ovakvih nekoe amo dolutalihJuruka. .

Prema re(!enomu zauzimlju Juruci u druAtvenoj organiza-cij! otomanskog carstva. elronomski znatnije mjesto, vi§eg dru-Atvenog polofaja od onog obillne raje izemljoradnikaj oslobo-t ! e . n d . su od nmogih poreza, nametaJ idiaca, :koje radu tate, i

uZivaju 2Ja se posebnu samoupravu, jer nisu podlo!ni politiCkojvlasti sand!akbega ili beglerbega, nego imaju svoje vlastitej u r uk beg 0ve i sub a Ae. Poglavica anadolsklh Jurukastolovao je u Carigradu, a onaj balkan$kih u Sohmu, gdje jejoAu proAlom stoljeeu vriio svoju vlast kao vrhovni poglavarJuruka S ovu straalU Bospora. Na oolu svake Uve bio je posebnibeg, a njemu su bill neposredno pod(!iIlljeni c e rib a Ae i

a ge kao vode pojedinih plemena i skupova.

Glavni prihodi jurukluka bile su bad u h a v e, t. j. razne

pristojbe, kao mladarina, globe ikazne, te prihodi od lome,~ sokolovih gnijezda iodbjegle stoke, konja, mazg'a idruge!lvotinje, pa i roblja ,koje bi Juruci uhvatili. Osim toga imaoje on nad svoJim podrueniclma i izvrmu sudbenu vlast. Isprvaimadu jurul!ki zakoni tendenciju, da se ovo nomadskopa-stirstvo AtoviAepodrli i unaprijedi, i zato je svim zakonskimustaeovama ell], da urede i unaprijede to stoearstvo i da gaAtoviAe oslobode od tereta i poreza. U drugu ruku nastojalose, da se istup iz jurukluka §to viAeo~l!a" a to se vidi iz oveustanove u jednoj -kanunnami, koja veH:

»SiIllJuruka je Juruk izabranjeno je, da njihov subaAadlra u Ijude,koji podrijetlom i od stat'ine nisu Juruci. Nije do-pu§teno da Juruci od mutevelija dobivajupotvrde, da su na-vodno oslobot!enr i da su nekomu zapisani u vakuf. Slobodni

su sarno oni Jurucl, koji su oslobot!eni na osnovi carske zapo-vijed!, .'koju imaju u rukama. Stari JUru,k ne izlazi ~ [uruk-

l u l k a , ia i ko je na biJo koji na& upiBan u dr t :. g11k l a su , to mujurukluk traje i dalje, a ni on ni njegovi ljudi ne postirudrugo pravo. JurukbaAa pobire iod njih juru~ke prlstojbe.«

Nomadsko pastirstvo je na~ privrede, kOj,i je bio po-

desan za slabo napul!ene krajeve Prednje Azije, gdje imamnogo nerodnih stepa i planinskih travnjaka, ali je manjepodesno na eu:ropskom tlu, koje je od dav.nine slu!ilo za poljo-

26

privredne svrhe. Pokazalo se vremenom, da ono europsko-turskoj drzavi pruaa malu iIi nikakvu materijalnu kortst, akako [e say turski ustav zadojen duhom militarizma i svaki se

sta:1~ prosudivao sa stanovista korlsti, koju on pru!a ovommilitariz:mu, pokazalo se, da jurukluk nl u tom pogledu neodgovara, Iako su Jurucl uvrsteni u zasebnu poluvojnil!kuorganizaciju m use 1em a, drzava je baAradi njihova nomad-skog !ivota od toga imala slabe koristi. Zato se sama od sebenametala misao, da ee ta korist biti veea, ako se Juruci stalnonasele, gdje se mogu lako Mei i gdje ,1m se moZe dostavljatipoeiv na vojlll.usluzbu, te ne treba oblijetati sve pla.nine, dok Be

nadu i pozovu na smotru, I ddavna uprava radila je na tomu,da ih veZe uza zemlju. Jedan na~n bio je taj, da im se daderajinska zemlja, da je obrat!uju i od nje placaju rajinske po-reze, te da nakon 10 godina zemljorad.ni§tv~ prijet!u iz juru~kogstale!a u rajinski. Taj nal!in je bio zgodan, da ponuka na kola-nizaciju pojedince, ali ne I!itave gomile Juruka. Ko1onizaciji

njihovoj iAla je na ruku tek druga ustanova, koja je onimJurucima, 'koji bi se stalno naselili , prufal81 veee pogodnosti ,naTOOitoveee olak!ice pri pla6anjlu po r eza . , a to je baj on.austanova, koju nalazimo u solunskoj j~koj kanunnamL Onaje svakom Juruku dala moguCn<lSt, da si kreenjem pustogzemlji§ta stvori posjed, za koji plaea, aka ima opseg ~itavog~ift1U'ka, t. j. 125-150 dunuma, godiAnje sarno 12 ak~i, a zapolla.~ift1uka 6 a1tl!i,te je i,naoo oproAten od desetine idrugihzemljiimh poreza, Ovom su se polak!iJcom, mj,u su dotada llii·vali samo janjil!ari, postizale d'Vije swhe. Dotada neproduk-tivn.o t10privedeno je kulturi , a Juruci su, uvidljevMkorist oveustanove, poreli jatomice krtit i zemliu .i nase1javati! se , To [ebilo tim lakAe provesti, Atosu se onl ikao zenlljoradnict mogliinada,lje baviti periodil!kim nomads'kim ipastlntvom, a tim suse na~inom privrede bavili idalje, dok ga se vremenom neokaniAe i tako nekadanji nomadi posta§e se1jaci nastanjeni uselima, koja jedno za drugim ni~. Na taj na~m nastao je onajkraj, I to se po tim naseljenim nomadima prozvao Juruldukom,a prvo poticalo njihovoj zemljoradntl!koj kolonizacilji bio jesolunski zakon, izdan MrOOito u namjeri , da ovu kolonizacijuunaprijedi, u doba HamzapaAe, nelto prLje godine 1572.

Prema tomu u !ivotu macedonskih Juruka mo!emo raz-likovati dvije f~ze. Jedna obuhvata razdoblje od njihova prije-

27

i I,,

II

!

:

i i

II!



Iaza preko Bospora do solunske kanunname ,daJkledo sredineXVI. vijeka, dok ani nemaju naselja, nego kao pastiri lutajuplaninama; druga poeinje u drugoj polovini XVI. vijeka, kadase oni stalno naseljavaju istvaraju Jurukluk, na komu liveu selima kao zemljoradnici, koji Be uzgred bave stoCarstvomi periodienim nomadstvom.

Prema tomu bi Badovanovieeva tvrdnja, da su se Jurueiu Ovelem polju naselill u XV!., a oni u Demirkapij! i TikveW

u XVII. vijeku, trebala glasiti, da su se oni u to doba s t a I n 0n a s t an iIi, a use 1il isu se davno prije; jer, dolt ~ Juruclsa svojim stadima prodrli ad Bospora do Vardara: i zaposjeliplanine, koje su na tom putu preSli i s kojih su protjera:linomadske cobane starosjedioce te im zauzeli ispaAe, moraloje proei mnogo vremena. Vremena je trebalo i' za to. da se usolwnskom ajaletu toliko razmnoze, da nastane potreba, da sekoloniziraju i privuku zemljoradnji. Zato je vjerojatno, daprvu pojavu Juruka na Balkanu moramo staviti u prvo dobaiza prijelaza Osmanlija preko Bospora, a to potvrc1uje tinje-mea, da . se u to doba mnootva protjeranih aII . l ' toh.tozrlh Vlaha,koji SU I do o.nda nesmetano sa svojim stadima: obila.zjll po mace-donskim planinama, sele na zapad u zemlje, do kojih osman-lijska vlast joi mje bila doprla, i da : vee u XIV. vi1jjek,ui lSkor i iCuJru palnjake u Humskoj zemlji iUiBosni teUi potonjimvjekovima dospijevaju u Dalmaciju, Hrvatsku iIstru, pa ~ina neke otoke. Ovaj priliv vla§kih doseljenika, koji tu nac1o.§eut~iite, a vremenom isvoja ognjiSta, bio je od odluene vaz-nosti za etnografsku konliguraeiju hrvatskih zemalja, a poslje-dice Im osje6amo j O l § idanas. *)

Prijelaz Turaika preko Bospora predstavlja sudbonosandogac1aj u povijeSti jugoistOOoe Europe, osudan ne sarno zapoliti&u konfiguraeiju balkanskih zemalja, nego u nekojmjeri i za e~ku strukturu naroda, koji su dospjeli pod

osmanlijsko gospodstvo,Problem osvajanja rij~He su pobjedni~ke turske vojske,

koje se Istom sreanoocu .i od-wevljenjem, koje je nekoC vodiloAleksandrove vojnike da osvoje Aziju, prebaciie preko Bos-pora, da OSV'OjeEwropu. Njima polazi. za ru:kom svaki pothvat,jer pred sobom nac10Aeizmmdene ostatke bizantinizma, kojije dzgubio sve vrline svojili helenskih i rimskiih preda asaeuvao samo nji:hove mane. Pitanje upravnog urec1enja osvo-jenih zemalja rijeSili su Turei na taj na&t, da su vlastoddeedotadanjlh uprava nemilice .istrijebili iIi protjerali, a dota-danji europski feudalni sustav zamljenil] svojim, svojevrsnoturskim, feudalnim ustavom, doeim je mno!in.a. ladanjskognaroda po selima ostala na djedovini, da tivi starim tivotomu sluQlbinovih gospodara. Na taj naCin ne ib i zbog turskihosvajanja ni u Bosni doslo do drubljih etnitkih poremetnja,a to v e e s toga razloga, Ato Osmanlijama nedostaje svakasposobnost za kollond.zaltorskepothvate veCega stUa,koji sujedino kadri da vremenom asimiliraj~ podja.nnljeno narodno

mI'l I()§tvo. Zaprekom toj asLm.iJ.acljihila je donek le· i vjera,jer je novi, gospodujui:i razred bio islamski, a podjarmljeniostao je i nadalje krACanski. Nije bUo na korist osvajaCima,da tu granicu izmec1u vladajucih i podjarmljenih ist~va·

29

m

o PODRIJETLU ZITELJSTVA

GRCKOISTOCNE VJEROISPOVIJESTI

U BOSNI I HERCEGOVINI

.) P r 1p0melD a. Ova . raQnja objavljen.a je pod naalovom »Ueberdie Baalkan-Yili11kea« u Revue IMel'Dllltkmlllle dee etudes Balltaniquea

1... nr. 118- - 88 .

28

[



. , .,

njem potonjih sami obore, Cim .bi , kdcan!n preiao na .islam,postao bi ravnopravnim svakom Osmanliji, a to, bar u veCemstilu provedeno, ne bi bilo nimalo korisno za 06vaja(!e, jersamt age ibezi bez raje ne mogu !ivjeti, kao ni trutovi bez¢ela radilica. Zato je sve pri~, ito se govori i pile 0 nekomnasilnom !stu!r8vanju starasjediIa~kih gomila u Bosnd. ZatoBe i deAavaIo, da Be je livotni prostor osmanlijskog narodalrudikamo brfe iirio, nego naseljavanje oomanlijske popu-Iacije, pa Be toj nerazm.jeri doskoOIo institudjom ad!e-mioglana ikuIogIana, to jest odabranih 'krACanskih djeaka,koje S U I odvodili u Car,igrad, tamo potur~1i iodgajali u (:isto06manlijskom duhu kao pomladak za jlanji~e idruge voi-

nd&e idrUvne ustanove. Osim toga su mnoge istaknute osobestarih vladavina, da s~vaju dmovinu ipololaj, dobrovoIjnopreIazHe n& ~lam, italko Be je arijskom itr\oIju pomladivalaturanska krv osvaja~ a ne obratno.

Uza sve to je u . sastavu etni&e konfiJguraclje Airih naslaga

starosjedilaca doIazak Turaka na Balkan prouzr~o velikepertul'lbacije. Odma.h iza prvih povorka <lSVa!j~ prelazeBospor - kako vee navedosmo na drugom mjestu - pred-njeazijski nomadi sa Tm"kmendaga, t- zv. J u r u c l, koji naplaninsldm paAnjacima Balkana nalaze povoIjatije tlo za svojenomadsko stOOlrstVO,Mgoli je ono u Aziji, te oni . , kao suple-menici Turaka i s njima iste vjere, ubrzo sa ti.h ispaAa, j a j-I a k a i k iiI a k a, protjeruju domal:e VIahe i Cincare, kojisu se od davnine baviH takot!er stOOarskim nomadstvom, tesu sada primorani da sa svojom stokom sele u plsnine, dokojih osmanlijSlka vlast joil nije dospjela. Ovi Juruci zapo-sjedaju sve planine jugoistOOnog Balkana redom, dok nestigoAe do najoscX!nijIhpa§njab na Babuni, Skopskoj Crno]

Gori i Sarplanini, gdje Im kosovska bitka otvara Ii rom vrata,

a vlMki pastiri, protjeranl od Juruka sa svojih dljedovskihpaAnjaka u Macedoniji, sele jatomice prema zapadu, te se sasvojim stadima prosU§e planinama Crne gore iHercegovinea S on.u stranu Neretve Dinarom i njenim ogran.cima do morapa i nekim otocima, gdje live kao stoear! nestalna boravista,danas ovdje, sutra ondje, kamo ih je .baAupueivala naravplaninskih ispaia.

Po narodnostl ti su VIasi A rom u n i, t. j. potomci pre-arijskih pretpovijesnih Mediterana(:a, koji S'U u miikensko doba

-'_ ,

-

•

na dvorovima svojih a n a -k t a dosegli vrhunac svoga kwltur-nog uspona, a·onda· podlegli Grcima, poslije Rimljanima, a uSrednjem vijeki; slovienskim osvaiaetma: ali su satuvali bitne

osobitosti svoje rase, dobre izle. Svo] prastari jeeilk 8U davnobili izgubili izamijenili ga korumpiranim vulgarnim .grt':'kim

i1i latinskim, a ovaj potonji zovu romansklm, Zovu ih raznimimenima: VIasima, Cincarima, Sarakaeanima, Kucovlasima, aprihvaeaju rado i imena naroda, medu kojima five, te se zovuGrcima, Makedovlasima, Arvanitima, Bugarima i Srbima, itopriljubljivanje tudo] sredini tako je staro, ci a oba kronista,Komnen i Prokle, 1400., osvajaea Arte, Vonku zovu S e r b 0-

a r van ito b r.1gar 0v 1a hom, dakle upravo »Pomoz Bog.cadijo, na sve c e t ir i s t ran el«

U nasim pla.ninama livfeli su ti doseljeni Viasi u koli-bama ill s tan 0vim a, a v iSe njih s~injaval0 je jedankat u n, komu je bio starjeiina itat una r i'li pre m i it u r,te su oko svojih ispaSa postavljali na zgodno] uzvisini strafe,da ih upozoruju na nenadanu pogibeIj. Ta mjesta zvali suv a r d e iIi va r d iI t a, a to eemo ime jOi idan.as na~ vrlocesto u zemljopisnoj nornenklaturi planina, koji·ma au onlnekoc prolazii li i pasl! svaja stada.

Prvi se VIasi pojavIjiUju u Hercegovinl koncem XIV. vi-[eka, a naroelto jugoistoCni kotari pune se vlaskim katunima,koji u Zeti dadose Ime katunsko] nahiji. Uslijed naglog na-predovanja turske ekspanzije nov! doseIjenici potiskuji\l staresve dalje na zapad i sjever i u nevjerojatno kratko vrijemepojavljuj.u se ani vel: na nekim otocima u nezauzetoj Hrvat-skoj, pa i u samoj IstTi, gdje pod imen 'Ol l l l C i~(ujak) napu -

Cl' ,jUt. zv. C i ~ a r i jlU. I tako se u doonda Cisti hrvatskielemenat u Bosni u XV. vijeku uvlaci novi, njemu po podrl-

jetlu i jeziku posve tudi, a da onda nitko ni sl»tio nije, kolikoee to biti od osudne vdnasti za razvoj narodnosnlh prillka uBosni.

Vee u samo] macedonsko] postojbini bili su ti VIasi dje-lomice slavizirani, a kako su bili pripadnicl Istoene crkve,prozvali su injih u novije doba Srbima, pa Nako oni, ponarodnoslji, n e s 1()v j en i, kJojima DuAa.nov ~ nijepriznavao ni ravnopravnosti sa Srbima, te ih stavlj.ao u isti

red sa Arnautima, vremenom post ali pionirima srpstva u

30 31



Bosni, Oni su eak utjeeali i na dialektne promjene, [er su

jednu tilpno romansku jeziCnu osebinu, koja Be maZda osniva.n a pos~bnoj anatomskoj grac1i grla i uslijed koje .irlJbjegavaju

izgovaran;te glasa h, nametnuli iSrbima, a lA: drugu ruku Sou

u ~isto iikavsko jezi~o podruCje unosili ijekavstinu, dok to

narj«je u .is't<X:ooji juinoj Hercegovini nije prevladalo. Taj

proces bio j e doduAe dosta spor, a prve naseobine VIaha pri-

ljubile su se ikavstini, te se na pro katun PI ij e s k e zove

.P 1is k e, a tragovi ikavMine medu njima .saCuvaSe Be spora-dieno do nedavna, [er su im joo prije 25 godina potomel u

Vukovskarn, na Istocnom rubt; kupreskog polja, govorili ikav-

~inom. Kako je spore ova uzmicala, vidi se ipo tomu, Sto sou

.mjesn.i nazivi U [ugoistoenom podrueju u popisu bosanskih

timara iz god. 1711. j~ ~isto ikavski, kao: Sutiska, Tintiste,

Mec1uricje, Sir.ice, StiSnica, Prisika, Osik, PliAevina iVrhrika.

To priznaje, priopeujuCi taj popis, ~ VI. Skarie, rijeeiroa:

»Od Dabra iFOCe u Hercegovini pa sve dalje k sjeveru, govo-

rilo sa tada (1711.) ,ikavski. Poslije je dosao s juga nov

etniCki elemenat, koji je glas i;izgovarao kao je i ije, i to subili ljudli n:iiega reda, teZaci i pastiri, ciji govor plemstvo,

kr~ansko a poslije I muslimansko, nije prirnilo, nego je i

da1je govorilo kroz stotine godina Ikavski,«

T1 VIasi. bil l su . , k .a lk: o i.m !mana pokazuju, U doba. s v o s adoseljenja veCinom sJavizirani, te potj~ iz pretetao 6i1ovjeD:"

skog kraja, iz Babune, Sarplanine iSkopske erne Gore.

Ovi Vlasi bavili SU i sa u d I a b a svoga dolaska iskljuavopastirskim nomad:stvom, a kada sa staln.o n.astan. iie iok,anJAe

luta.nja, bave se zemljoradnjom , per i0di~im nom a d..

stvom a UIZ to :kiddZilukom iiipODosnUtvom, i

zato njihova naselja. nalazimo sk.oro jedino u krajevima, koji

ovoj gran!. privrede osobito pogodil4 ju. On! 8U u tlgova&ubllancu Bosne unijeli znatnu pozitivnu staV'ku, jer su izvoznoj

trgovini dobavljali svoje ~e proizvode: koiu, vunu,rasu, vla iki sir, maslo Ii .sul lo meso, dakle robu, koja Be jeu Italiji mnogo ilra!ila, a lle ao po nos n ic i obavljali 8U

svojim !karvanima .iIi t u r m a m a velik dio prometa Umec1u

mora, Bosne i i s tOOnih zemalja BaUr.anaj ali, :u r drugu ruku,

o m su nanijeli zemlji i :kasnrI.jIim koljenfuma neprocjeoai o v u

Metu time, ito su, da dobij-u ito viSe painjaka, nemilice kr~

!sa:Zig8lHi tumu !ime stva:ral! godeti. Ja driim, da su bai

oni urz:rok, cia je u stanovitoj udaljeDOSti od mora iumBko tlopretvoreno u nerodni kri, ivrlo je napadno, da .se rasprosti-ranje te goleti posve pod'lldara sa 0ID.im pod1ruCj.em, na ~B\AI se najradije zadrzavali vlaSki ~ani Hercegovmu, Dal-maciju, Primorje i Uku niSu da!kle iskr8li MlelWU, nego

vlaBki o o b a l n o i . , 8ji potomd. danas na toj go]eti oskudijeva; lu i

gladujuj a da se poharana iuma nikako ne pomladi, za toskrbe njihove koze, koje BVakU i mledicu, Cim izrWme, pobrste.

Nakon. ove pry e, ~o!baDske !n.vazij e, za koje

gr&oisto~ elemenat ulazi u veeoj mjeri u Bosnru, 8lijedi v O O

u pOOetku t1.4rske okupacije d ! rug a, koju same vlasti organi ..

ziraju za vojn. i&e svrhe, ito uslijed ustanove t. zv. v 1a ik ihf i1uri ci Z i a (f 11 u d d ti e f1a k an) .

Kako SIll spahi je i janji~arl, kao najod!l. iC!:n iji reid tlmlke

redovne vojske , polaal li Ill8 pm poziv U rat, da se bore za

dslam, a 8m oi izvr!il i svoju zadaeu na ratifiu, vraCali .sesvojim kueama , dJ a uHvaj:tM prihode iplodove svojih timara,

zijameta ibUtina, trebalo je. na g:r8lQicama urdU po&e1:mus tal nou gra,nialrsku slu!bu. Gdje je bilo podesnihtvrc1ava .t

gradova, postavljena je u nj.ih stalna posada, a to au bili

m u s t a h fez a', a poglavari imm u h a f iz iiIi - kako su se

radije zvali - k ape tan i, svi od reda, kIao ispahije, berat ..

Pod pritiskom turskih provala doslo je vee prije kosovske

'bitke nesto VIaha, valjda iz traCkih planina, u Bosnu, te se

~pomi'nju iza banovanja Tvrtka, ali u mnooZini doseljuju se

tek iza kosovske bitke preko Sand~ i erne Gore, te u

[ugoistoeno] poli Hercegovine nastaje cijeli niz vla~kih ka-

tuna, od kojih se ~ spisima dubrovaekog arhiva spominju u

razdoblju od 1393.-1437. uz ostale ovi v 1 ask i kat u n i:

Banjani, Burmazi, BogdaSiCi, Kraisa liei, Grabiei , Drpani, VIa-

hovici, Mirilovici, Male§evi'ci, Dragoviei, Nenkoviei, Peruti-nici, Pliske, Ugarci, Dobreci, Vragoviei, Vucfhne, Zuri, Hlapci,

Zakovo, a bez oznake katuna spominju se eesce VIas! Bobani,Boganl, Ric1ani, Branisaljici, Burojeviei, Bog~inici, Boljuni,

Drolmjaci, GermanoviCi, Ivice, Kresoj~, KrstiCi, KutloviCi"PiJatovci imnogi drugt- Ukraju oko Stoca iZaJblja:kaJ bilo ihje koncem XV. vijeka vee toliko, dJ a ga TuTCi prozvase D O M

n jim V 1 as imate tu urediSe posebnu UlPravnu vlast sa

knezovima ivojvodama na ~el\4\.

3 2 Truhelka: studlje 0 podriieUu 3 33

{

f

r

[

II

I,



]

]

]

]

-

. 1 - ,

I

" \

II

ll. Jei ali Airok otvoren.i prostor izm~u pojed:Lnih gradovatrebalo je ~vati poeebnom pogr~om vojskom, koja jetu, u ~im n drt.o m ~ karaulama, palankama i~ar-

daclma, ~uvala struu, popravljala putove i drumovs i osigu-rIWala klance iprolaze. Tu p<mloenu vojsku sa8.njavaU su

1skljlu~ivo VIasi, dobavIjeni isprva izdalek.a: iz Smedereva,Vidina, Brani~va , Timooke krajine, a poslije su ih novaeil!od naseljen:ilh V laha . Za svoju shlflbu dobivali au fil1.4TidZijeseoske posjede, za koje su plaeal! carskom hasu ad svakog

dima po jectan f.i 1u r, t. j. zlatni dUikatHi 83 srebmih ak~,

a ,bill au oslobO<1eniod desetime, haraea, poreza i nameta, kojiBU 1nal:e ti~ali raju. Po 50 f i Il '1 l 1 'i ! js k i h k I u. C a OOlilo je j~dankatun, komu je.na ~lu katUilliar, premikur iJi kn e z,koji jI e svoje I jude lbubnjem sazivao na okup, Svaka peta1ru(:amoral.a je naizmjence na graniCi postavljati po jedln.ogstra!ara . Njihov vrhovni zapovjedni.k bio je sand&kbeg, a

na njegov dvor morao je svaki 'katun slati po [ednog k o·

mornicu, koji naizmjence s lUZ i po 6 mjeseei, da budeveza bmedu sandZa.kibega i katun.a. Kao ~a.m.i dar davaoje BVaki katun sa.ndf!akibegu godimlje po d'Va ovna, po dvadfevrek.a, po dva sira ipo dva 1tonopca za ware.

Prava filurid!ija. t;.Z8ikonjena au u posebnim ik an u IIIi·

ma - vidiinsik'om, bra n Lee v ak o m i: smedi er e v-

s k 0m, i po tim ustanovama organizirana je ta ustanova i uBosni »n a v 1a' Ak ina ~ i n« (ad e tie f1a k a n : i .f e).

Kada je nakon kosovske bitke granica tuxske carevinepomaknuta do Drine, organizir.a.n [e kra] ad Novog Pazarado Drine pod imenom Za .p.a d n ih St ran a kao v 0j n ak raj ina. a zaj njeno uret1en.je stekli su velikih zasluga kaok raj i In i ciPaiajigit, Ishak::beg, Isabeg i sinOV! potonjega.

Upravno sredijte Zapad:n.ih Stranabila

je isprva. Skoplje,posliije KruaeV8C, a zapadoa 1m je granica Drlna, gdje su' nado'biven1m baitinama razmjeJteni sam! fllurid!ije, te je po

nj,ima prozvan kraj UQl UitoC!:nuobalu Dr lme imenom S tar 1

V 1 a h (I B tar! E f 1 a: k )" a .bl0 je protltab vlaildm naseljllmatako gusto, de. je t .I Il rupnasvota , Ato SU I je joi ta sela davalauime f.iD.urijeI. vlaAke ,badluhave, god. 1694. iznosila; 18 tovarasrebrnih ak~i.

Kada su Turci pomalo zagospodarili jugoistOOnom Bo·mom, premjeiteno je sijelo krajiinika uFo (: u, i sada tu

34

nastaje novl niz filurijsldh nasel~, u zapadnom Podrinjui akoliko :I h je Ibilo, IOO! e se prosuditi po tomu, ito je tUi j<l I i U

XVIII. vi:jeku Ibilo pojedinih mal.ikana, koje su godAalje

deNa le prihod od 90.000 u8. Ratun8ljtoiCi na dubt 83 airee,~ da je tu bilo 1085 fllurijskih baAUna. Sama Fo(:a. bila

je tada carski has, a na ovakovim zemljama naseljavaU bi

isklju8vo illuridZije, koji pores placaju u gotovu. 0 toj Be jekoloodzaciji salhlvala izanim1j~va isprava jz ovoga doba (XV.vijek),koj~ sam naAao u Du!brovnilk,ui: prio¢io u svojojl knjtzi»Histori&.a podloga agramog pitanja u Bosnie. To j . _ e kata..

stralni popls zemalja oko Cehottne, u BateY'UIdolu, Oraiju ,Muhoru, DvoriAtu, Fooi i dr., porazdijeljenih kolonistima,ad kojih sa imenice spomdnje nji:h 107, at 'WI: BV.akO ime dodanje opseg .i kratki opis zemlje, koje su ' Un ustupljene. Da auto bile fill,ur.ij$ke zemlje, zaddj'\llrudem po tomu, ito SIll seba§tine na carskom hasu izdavale samo na m'Ulkatu, a ne

na desetinu.

Kada su 'Durci 1463. osvojil i gornju Hercegovinu i Bosnudo Vl'Ibasa iSrebrnika, nastaje novi ~ naselja u Zavrm,Zaselju, RaSteli, Jazvini, Hokovu, Dra!aku, Komiku, D.Skro'boCanima, Sel:mtu,Tmovu, GastraJu, Popovu Mostblru, ~u.lovlcima" Vrnici , G. iD. Crkvici, Precijelu, Sodnji, Tujrini,Ulogu, Presedlacu, Srednjoj Crkvi, NevesinjUl, Cemid (Gac-

kom), Bile<:i iObodskoj.U Bosni, gdje je V r h b 0sna (Sar8lj'Vo)postala sijelom

san,d!aika, nastaj'UI u to doba filurijske ba. ttine oko Duvna,Kongore, Varvare, Kop(:ica, Jenjidze (Varcara), Gomjeg Sa·hera Novog Sehera, Vrhovme (Skender Vakula), Trebuna,Cr~an.jske, Karaule gore, Vrma, Cer.iJbaJke1 po Birow diIljem

srebrnil!!ke granice. •Kada su Turd 1471. osvojili donfu Hercegovinu, a: godinu

poslije i ~ eretavsku krajinu, i U' MOBtar prenijeli aijelokraji§nika, nastaje i tu niz filurijs1dh naselja oko Risna,Novog, Stoca (sela), Vid.'Ovske(grad a, Stoca), Lubinja, Hrasnog,Bolj'lLtll&, Raspi~a, G. i D. Polja, V8Il'd:Lnegromile, Koteza,

Gllibele, Trebinja iMostara.Kada su k~o Turci poslije moha(:ke ,bitke oavojili

obje banovine Jaja.l!ku: iSrebrn.i&u, i bosanskukrajinu nasjeverozapadu (1528.), pomil!e se filuxijskim bUtinama prot.kana granica jo§ dalje n. a sjever izapad, te nalazimo ovakova

35

: i



L

:naselja kod Zmijanja, Omarske, Dtzbice, NovSke Bekije, te 79balUna u kobalkom kadiluku inapokon u Ordju na Savio

Itako presijecaju Bosnu retiri prilibl.o paralelne vlaikemoe, koje teku pravcem od sjeveroistQka lit j 'Ulgoapadu, asvaka od Djih. obiljeZuje po jedlnu etaIpu u povijesti osman -lijsk.e ekspanzije prema sjeverozapadlu i u pov.ijest i vlaikek o . 1 C l 1 D 1 i z a c l . j , e u Bo.mi..

Dukati, koji su Be u ime mukate pobirali od f i Iuri j-

8k ih b a itin a, i porezi pod imenom bad u h a v a e fla-k a n (vlaike baduha:ve), pripada:li su carskom basu, t. ~.

samom sultanu. On . . i ih je isprva pobirao po posebIU!m m e f-

k uf d z ijam a, kojiput ih prepujtao san:d!alWezima iIi kojemd : rugoJn dosto~', koji ·b i ;ill pObLrao ;posebnim em i-

n im a, a kasmj'e je sultan te prihode kao mal iIka n U' davaou zalwp posebnim zakupniclma. Ovakav zakup zvao se i1t t-zem, a zakupnik mul tezim.

Vlaike zemlje prelaziIe su sa slufbom od oca na sina,

a bda h i. zemlja idioila u druge ruke, utivala [e uvijek istepola1atice, kJOjeau uz 'llju' vezane. Itako se deSavalo, de hisvaki put, kad hi Be ddavna granica pomakla naprijed, a

staTa se granica napujtala istraiarska sluiba na njoj postalanepo1lreOna, te zem1je ostale u .r:ukama dotadanjih vlasnika,

koji BU ih, ako bi ostall na mdestu, .nesmetano ~vaJi. Akobi poili na novu granicu itamo dobili novu 'bdtinu, moglisu staru prodati, te hi ona prelardla ~ druge ruke, a ku.pc,i bipcstali pravou!i1m. ici povliastica, vezanih uz ove mukate,iako nisu moraIi Qbavljeti stra!a.rske sluZbe, osim onollko,

kolik.o je potrelmo za 'I.1IZdriavanjepwtova i prolart.a:. Svojpravni. zoaaj saCUvale su ove zemlje neokrndeoo dalje,

porezn.e polaJcji.ce ostale BU idalje na snazi, ~ karla sapOOelo r aznim a v a r i, z im a namicati potrebna sredirtva zaizvamedne potrebe vojske imomarice, bili SU o filu.ridiije oslo-boc !en i od tih .n .ameta , te bi - ,a·kobi se od njih tra!ilo -kao Varvarani 1676. i1697., slaili utok Porti, 'koja bi im

ponovno potvrcttvala stalre povl'astice ioprost od ovih nameta.Tek uXIX. vi , iekU' poltuiavalo se, .isprva zaobilaznim putem. ,dokidati ove povlastice. Prvi, koji je to pokuiao, bio je Alibeg~, koji je Porti precilotio, ci a BEl mukate nekihpobu:njerrlh hercegovalYdh begova u Novose!u, Hrasnom,Gabe1i iotale prem.a Gackom zaplijene ipretvore 'U desetinu,

36

1

a ti prihodi cia Be rudije1e na tri zijameta od po 30.000 a.k8iI podijele aiDovima ibliioj zOObW .Alibelovoj, Ito je Porta1833. odobrila uz uvjet, da posjednicima filurskih zemaljavrate m u ad! e 1U, t. j. nastupn.iDu, ito BU je plat il io za tezemlje. Nakon 18 godina, bela su uslijed taD zim a. ta ee -

kula.rWJrana ave lena., dokinuta. au ifilurijaka, te je m*atazami1enjena deeetinom za Omerpaie Latasa (1851.).

Kao Ito je sva kIupoprodaja ~uka postala tek cmda

pravomoCna, kada bi spabija za ~ ~ t ~Piju ill a ;' a;r i-f e t n am u, morao je u slu&uju a.l:ieDacije f i : l u n i k e baitiDe .tutapiju i7ldavati multezim, kao zak. ' l . i .pnik mal i I k an e , a te tapidenajsigurn.ije au isprave, po kojima sa mogu t akoreC:i u stopQ

pratiti pojedine etape ove vojni&e vlaike kolonizacije, iovomalo podataka, ito sam ih netom i:mi.o, C~jeno je ~ .izovalkovih tapija, ipredstavlja samo mali dio gra(!e, kola bimogla poshditi za potanje ~avanje ovog ptt.a.n.ja.

Razumijivo je, ci a je ustanova fillll"l'dDja uvelike pogodD-

vala iirerQu gr&oistoimog tivJ;ia til Boan .L, s ko;l:im U 9 p 0 1 ' e d O ideuzrnicanje ik.atoli&og, jer su QsmanUje uvijek 'bill! nes1rJoni: apriliikom uprevo neprijateljSki raspoloi!eni. prema hrvatskimst8ll"<llSjediocirna.a~og vjerozaik.aDa..U doba p1ije f e t .h a(osvojenj.a) postoje u B O I S I l I i mnogi franjevaBd samostani.. a

vazmji su med:u njima. bili: Mildevo, S~rnica, Zvomik,Olovo, Modri~ Gradovrh, V~o, Konjic, Sutiaka, KreIevo,

FojInica., Rama iImotski.. Od ovih su prva tri propala u wi-jeme turak.e zapreme 1463., te se fratri razbje!aie, a narod.liJen svojih dubovnih voda, illBe je rabje!ao iIise iznevierlote preJao na .iSlam, a poslije, pod pritiskom gr&oiBtoble

~be, i n. a ·gratoistoQU obred, itako je doilo, ~ u

istoonoj Bosni - da lie govorimo o,glasoy:ltom MLle ieYu iIi0

Srebmicl, gdje je biIo najglavniJi, za bosanslN p rovUdjuAl'gen.ttnu eponimni ma:oast ir - katotiadh Hrvata .nikako i

nema; ali ci a ih je nek~ bilo, ~ antropoWka &.je-nie&, ci a je u isto&loj Bosn . i imedu gr&oistOODjadma svjetlo-boj.na kompleksija ZDatno jalSe zastupIma, nego IDD. Namje-sto odbjegl:ih lcmetova nas t aDYe lIPibez i oa op;:wtjeJe liftlukekmetove jz Srbije iOne Gore, 1 tako postaje ist~ Sosnap r v0met a p0m naseljavanja srpa1dm fiteljBtvom. Taj

procea kolonizacije iz Srbije iPrekodrinja odvija; Ie od koncaXV. i tajem XVI. vijeka, a oja&va UIObi to odonda, kada

37



I

]

]

]

]

su patrijarha ivladilka od Porte dobili pristmalk, da t ire pro-pagandu Bosnom ida .grade crkve imanastire.

Na podru~ju, ito ga zaprema trokut ad Drine do Neretveimora ana sjeveru do Save, u Srednjem vijeku nema apso-

lutno nikalkovih podataka, da je tu postojala bilo koja greko-isto(:na crkva illma.n.astir; samo s ont<stranu Neretve u Hum-skoj Zemlji, koja je nekoc prolazno potpadala pod suvereni-tet srpsldh kraljeva, postojale su erkve u Trebinju i manastiru Stonu. .Ovaj potonj! su . 1333. Dubrovean.i, postavSL kupnjomvlamlcl Sto.na. i Rata, selk,ularizirali, a kaluderi: odselise uJerusalim.

Kao najsta.rija ema u is~j Bosni postojala ie s onustranu Drme ooa 1 . 1 1 DobrulDilil, ito se t iJ()e one ·U Gora!d!i.s ovustranu Drine, za koju natpis veli, da ju je 1442. sagradtoherceg Stjepan, ustanovljeno je, da se tu radi 0 apokrlfu, jersu se falzWkatoru potkrale dvioje krupne pogrdke: prva, daBe za utem.e1j.itelja crkve .izda:jenajgorljiviji pat are lli onagdoba, a drug&, da se vojvoda Stj~ VUlkCicu godini 1442.

zove hercegom, dooim je an : herce§ki naslov dobio Aestgodinak&mije.

Premda je ipastirskom .i fi:lurijskam kolonizacij,om podkraj Sredlnjega vijeka i u prvim desetlje&na osma.nlijskeinvard1e doilo mnogo !ivlja gr&oistoenog obreda, izgleda~ dani vlaiki ~ m vOjn.ici f1:1urld!ije nisu bal lllMIgO mariliza neku crkvenu organizacilu, pa zato u to doba u BosDi

izme4u Drine, Neretve iSave nema ni traga.-Ibtlokojoj' crkvitoga OIbreda niti. Be U ispravama spommje hilo ikoj'ikaluder,po p iu vladika.

C a l k :I . vjen&nja grokoistol!njw (»pravosl8!V8iCa«)U pole-dmim gradovima obavljaju se, k.a.koto dokarruju sa~uvani SUo

v r e m e m sid!lli iz ovoge: doba, In a me§6emi . pred kadijom, Ato

sJ-gumo ne 'bi bi:1o,d: a je bilo cl'Ik:aV18.popova.Prve gr&oisto&le crleve imanastiri grade se u Bosni tek

U! drugoj poli XVI. vijeka. Ond a j 1 ! J nastao u~BtOOno.t.Bosniniz manaBth~,: Tamna, Ozren .(1577.), Papra~a i Lom-nica (1579.), svi 'U isto d'Oba i jamaeno sagrac!eDd.ad istih

majstora. Vjerojatno je u to doba sagrac!ena icrkva UI Go·ra!di, koj,u je nek.i domWjatt ,kaluder antedattrao, a malokasnije sagradena je orkva iu Sarajvu, kamo j'e tek 1717.

38

r

mltropollt Melentije Milenkovi6 prenio sijelo ep8J1'hije, pro-zvane dabrobosanskom.

Uporedo sa ja~anjem populaeije pripadnika Istoene crkveu Istoenim krajevima ide nazadovanje hrvatske kato~e.

Dolt [e Porta u protuslovlju sa svojom dotadanjom praksomdopuStalagrmtoistol:n.jaeiana zidanje nov i h crkava, katoli-

cima Be line, protivno zakonima, najveee zapreke, da po·p r a v I a j u postojece crkve: dok se iu Hercegovinl gradenovi grekcistoen! man astiri , kao Dobricevo, Tvrda§, Zavala i

2itomisldc, u Bosni propada jedan fratarski manastir za dru-gim, te :im je kona.~oo broj spao na eiglla tri: Sutiaku, KreAevoi Fojnicu, Uzmieanje katoli~kog elementa dobiva upravo kata-strofalnedimenzije nakon poraza Osmanlija pod Beeom 1683.,

nakon pada Buddma (1684.) i nakon oslobodenja Slavonije,kada Turci u panienorn strahu bjeze iz Ugarske iSlavonijeu Bosnu te svu krivnju za svoje poraze svaljuju na bosanskekatoUke, jer da onimruj'u sa beeldm cesarom. Progoni, zlo-stavljanja i globljenja katolika BU na dnevnom redu, afratarSke kronike pune su u to doba gorkih jadilkOV'ki,crtajuCizulume ipotvore svojih neprijatelja; Ii kada su 1697., uslijedprovale principa Em,genado Sarajva, panika ianatt'hija: dose-gle vrhunac, bojeC:i .se progona, prijede na povratku principas njima 20.000 katolickih obitelji u Slavomju, da se tamonasele. Osim toga SU' fratri u s. tevero is toCnOj B o s n 3 . organiziralimanje skupilne iseljen. ika, te Frs. Andrija prevede preko SaveDuboeane, Fra Mijo Velreane, Fra Ivo Seonicatlln Majevibne,Fra Juro Zgoocanin Seonieane, a, Fra J tWO ~biC ~ozma-dince.

Sll~ val iseljeniitva prouzrokovala je 1717. ineuspjelaekspeddcijla general a Petrasa na Zvomik, kad Opet prijedemnogo naroda u Slavoniju, a na opustjela sela il 8ftluke na-

sellAe Turcl grCkoistOOnj8lkelqnetoye, koj.i o c : l O O d a . U! sjevero·istol!:nim krajevima predstavljaju veCinu.

S U i n m J ! a u vjernost 'katolika pon'lllkala.J e Portu na novemjere, te je pe6kom patri;jarhi dala ferman, kojim sa !Ill Bosnipodvrgavaji» njegovoj jurisdikciji z i m i e. Tim se imenomslw:beno ozna.~uju Bv L kr§C.anski podanici u turskoj carevin.i,bili o m rianskog iIi gr&og cbreda, za r8.7Jltkuod stranih kriCa·na, k aur a. S tim fermanom dode patrijarha u Bosnu, da pod"

39



anJ . btolike, ito De toli:ko iz prozelitskih, i k o l . t k A > iz ~ mate-rijalnihpobuda, jer Iistim fermmom dobiva praw da : pdbitret. zv. ,b r a d ar iIn U, t. j. od svak.og popa ili kal,.~era pojedan dukat, a; ad ! svake kri6a:nake kuee po 12 aka godiAnje~ ime p81 t r t k 1u k a, dole Be :isti prihod: odobrava mitropo-

litima u !me mit r 0p0Iit 1uk a. S tim ferm.anom dodepatrijama 1661. u LLvno, ali ga tu stit.e z 1 a kobo LivnjaciogwC!en . i radi poikusa, d 8 I ih ne1lko preyede ll&gr&i vjerozakoD,skOOi!e na n<lge i0ib0ruI.anIi ilwnenjem ikolclma navaliia namei6emu te je razoriie, a patrika: ili p a ~a r a, kak:o ga pro.zvUe, imese iz nje jedJvalivu glaJvu O n. utel!e 'U Banju Luiku,

gdje je onda b10 valijin divan, i tu pozva fratre na m u-r a f u . Medutim on izgub1 pamicu, jer su fratri prott .v njegovafermana .iznijeJi a h dna m u, !to je sultan Mehmed Faull1463. na MUodra!evu polju dao Fra Andelu Zvizdovicu injomk.atolicima zajam80 vjerslw sLoibodu, a S U I d je sudio, da jeahdnama pr~ ijab od svih fermana, koj,i su kasnitje izdani.JoA je gore Sl'el:e bio patrika 1669., kada je s istim zahtjevimadoNo u Sa'1"advote tu!io fratre, jer ga je u ma§{:emi usredr'BSprave od uzbudenja udarila kap, te ga sakata odnesoile,

a ~ od :ojegovih pratilaca osudiiie radj, neke trdbine naveliku globu.

1697. obnovi tadanji patrijarhal taj poikus ipozva fratreu Sarajvo na sudj ali vas satra~9ki latinluk skoa na noge

ikrenu u deputaciju validi MehmedpaSi., koji im dbeCa pravduizaititu. Na s u d J u . bi tu!ba iova] put od'bijeoa.

Uza sve to borba za bradarlnu Be iUi pozn.ijim vremen:imapcmavl.1"a. God. 1779. pokujaV8! hercegova&i mitrqpolit dapodloti katolike bdiluka Trebin1e, Blagaj, Mostar, Lj;ublAikiiDlwDoj ali je na sudu ion odbijen kao imostarsld. vladika,kojj je 1781. pozvao fratre mostarskog kadiiuka; na sud radi

iste stvari. 1Mn'lb JilIW.....

Kako Be vidi, u povijesti kol~ Bosne doseljenid-

ma g1l'&oistOOnjaclma molemo' razlikovati t r f J faze: pas t i r-sku, filurij-sku i selj a~kUl na : CJIIlbn; zemljama, koje8U opustjele usUjed btoli&e em.lgraclje, a' 8 oYQm potoDjornide Uporedo i crkveDlo8l promi6ba, Koja je ~anacloo8 ! J . n a , jer je viie sv~o mahom f8ll&riotsko, anile ve&n dije1om; ali vremenom, poistovjel:ujua iatomu

" '0

crkvu (ltpravoslavljec) 88 1 srpstvom, ona postaje glavnim arga-

nlzatorom s rpakOWl nac lona li zma .

Na pravo podrljetlo ovih doseljenib ~ nas ietaa"a

njihova porodillna imena, ma da 8U ona sal:uvana u ma. lombroju, jer 811 u Borm i i ta im eD a zamjeojivana paWoDim i -konom, izvedenim po ~evu imeaa, zvaoju. ili zanimanju, Ulhipolroristlkonam po njegovu zavia;lu, a vrlo &lito inadim-kom kojll :au im nadijevaJ.l njibovi suaeJjani. lpak me(Ig po-t I O m c l m a dasel~ Vlaba ima mnogo parodU!njh imeDa .sa~-v8illili is ~ Djihovih eeoba. O ct velfke 'IDl'VIline imeDa eY'O>

nekoliko najzna&.jmjih: Ba!lja:aii, Bal I lC, BUbija. Boban..

Bdkan, Bmdnka, BeD cuD , Bel&, Bender, .Besara, Bovan .Cokorilo, Dardia, Doman, ~, flermaD, Gae, Gala, Jarakula,.Kalin, K e i I e l j , Keiser, K o O O , Kalaba, KokoruI, K O I I O I I ' , lApar ..

M8ICU!l'a,Mata~ Paden, Pa1avestra, P l m . J a , lU .4an , So la , .Solaja, Sabat, Su:rla, Satra, Skipina, Spira, 'rubin, Ta<ll" , .

Tintor, te konai!no rami Kecman\ Si .Jmumi, TclI 'omaId, Su-ma IM , Ka:rani, Smilani, Serv8l l l . i· Sva ta imeDa ak:roz au DeSlo- ,

vjenska inehrvatSka, a mogao hi ih prot'IJInaBti sa:rDQ dOO e rromanistaj ali Be iana slavizinju u novije vrijeme nastav-komiC ill. ov.Lc, evt e,

Svi ti naseljenici pripadaju iakl~vo seljaitvu, te fJ.~

ukljoovil amo i: kaluc1'ere ipopove, pretermo na selu; ali 1&njih valja spomenuti joi .iC!etvrtU sk:up:iIDu cklseljeuika, koja se -je nastanila po varoiima ikasabama. To je bro~ alabija ali.privredno kudiltamo ja& invar&ij.a ~a r I ij ski h Vlaha..

kathexochen C i nc a r a, koji 811 se v e e U svojoj pradomovini.f.zdigli nad svoje seoske SIJD8il'()d!njakeipastire itam o ~vaian trgova&i i obrtniW l !:imbeDJk, te SlJ u Moakopolju,.Blaci, Sipiski, Satiattu i dTUgdje osncwali valna qavalbsrediAta idoIli db velLkogblaptanja. 0D.i Disu bW . nikadazemljoradnici, a svoj v e r sac rum sIali su na gu r betna sve etrane kao pe~albare i torbare, gdje au aebaviU r a z m m zanatima, trgovaadm iQbrb:),\&im poslovima. ..On! SU I hMldtije, mejhand!ije, ka1aJdtije, kuj1mdlije, duDderi,

terzije, abadiije=slm.iJtdiiJe , a 20 zeleDBItvo bave Ieisvaldm~ poal< llIl, j.i sa malo muke nosi. dobru korist; a bkDBU bW radiDi, i prek~ itedlj ivi - ta ime

CIllIcar poetdo j~ sinonim za Ikir ticu - sticali so . imetak, kojiJe mao ck lseCi veliku vri jec:l iDoBt. Frvi naraitaj4 ovib &riID-

41

.

t

(

[

l

[

[

[

I

l[

{

IIl



•

1; ,

I '1

]

]

]

-

,

s k : I I b . CiDc.ara govore med 'u .9abno i u k uC i vIa.§kim jezikom, au nt*im esnafima (cehovima) posebnim - ban j a 1iii(: kim- sujerzikomj ali k a . r k o posluju na sve strane, a osobito kaoposrednic:i dOptmtene a koj:i put borne iJ ned'OpUAtenetrgovineizme4u Austrije ipojedd.n3h turskih pokrajina, na,Uil:i1iu osimturskog bugarsld, gr&i, arnautski, srpski ihrvatski, vee prematom'll, ukojOj sredin! !ive iposlujru. Utl'eeem lroljen:u zaborav-ljaju s v o : I materinji jezik i zamjenjruju ga jezikom svoje okoll-ne. Kada saokane p e~alb e ito r bar e n j a te gospodarsldojal!aju, oni se stalno nastanjuju u varo§ima i five kao l!ar-Mjske gazde, te u saradskom T 81 A Iihan u, na mostarsko]

ibanjalu&oj urliji vode gla.vnu rijel!.

Zna&lj iduh ovih va.romdh Clncara pr i lkazao je upra-vo fotografski vjemo Jovan St. Popovic u svorn K irJan j i idao njime njihoVtU slilku trajne vrijecinosti, a po-drljetlo, !ivot, mlgracije i socijlalno tm znatenje prikazao jeu novije doba svestrano iobrazloZeno dr, D. J. Popovic, a !to

je tu rel!en.o za srpske i8lUBtrijskeCincare, vrijedi i ZaJ bosan-ske, koji u pro§Iosti J . danas igraju istu uI~ kao oni u Beo-gradu illu vaZnijim trgova~kim mjestima ibivAe monarhije.

Potomcl tOl'lba.rsldhicarAijskiohC1nca'l'a'su u Bosni dod~maiobrojni, aU je nj,ihov udio u privrednom i drustvenom a

kasnije iUl politill:!komtilvotu blo prevee znatan, a da bismo ihmogli mimoiCi u skupnom prikaZl< njihove do.§lja&e skupine.

Prema dosadanjem razla:gmj:u mo!emo u procestJj naselja-vanja Bo .me titeIjstvom grokoistOOne vjere medu hrvatskendezilne starosjedioce i na njihova mjesta razlikovati (:etiribitno razlime faze:

1) vla§ko-cobansku, kad u gomUame ulaze Viasikao nomad!J!zirajUiCipastiTij

2) v 0j nil! k 0- s e 1j a l!k u koionizaciju, provedenu usli-jed U 1 Ui rid! ij site ikraj'iMte orgamdza.cije, po narodnostltakOtier vlaAkuj •

3) k met s Iku k 0Ion iz a cij u n81zemJj!lAtimanapuite-Dim usliject pl 'ogona katolickih starosjedilaca, s kojom ideuporedo gr&oisto(:na vjerska promicba, koja nastoji sta-

rOBjed:iocekatollke prevesti na istobrl oIbred. i podvrCi ihpeCkoj patrijariijij

42

4) doseljavanje C inc a r a u trgovaCke gradove i~asabe,koji vremenom ~ine [ezgru gr&oistoCnog trgova~kog 1obrt-

ni~kog stanovnistva. . .

Potomstvo bilo koje od ovih skupine, ne mo!e iz povijesttnaseljavanja Bosne izvoditi nilkakva prava a~toh~nst~~. ~opreci sa starosjediocima katollcke iislamske vJer01S~V1Jestl.JoA manje sf smije svojatati pravo, da za Inorodni n~,

kojemu uostalom samo najmanjim di~elom pripada, ~oJatazemlju, ciji su gosti, i da pravo na IllJU poriee Hrvatima -starosjediocima.

H0s pit e s iin d' .i g en a e su dva pojma, koji se medu-

sobno iskljul:uju.

43



IV

ih je bnsamkoj kraljev8koj ku~i fsluaqlo vel: za bana Cot r u-man 0 Got 0, £oji je doiao iz Ugarake, pa ~eaovoj udDriciElisaldi, koj.a je uDu.broVDiil tu na.i1a uto&ta »COlD tre Boletipizzoli, zo e ban Stefano, 10conte Vladissavo avo della maestlvostra (t. j. Tvrtka n.) e 10 conte Nlnosavo.. Iz tstoga vrela

crpana je I vijest u RestiCevoj k.rcmicl, prema kojoj dubrova&ipoklisarl ,imadu TvrtkuI IT . naglasLti .la gande amicma 8tata

non 8010 tra i1suo padre, ma anche tra tutta 1 & casa Cotro-

mana e tra la republica dache C o 1 ' Q m 8 l l, ( ) Gotto per U suo

valore e<mquis tO 1. ' J3nssIna. . ' )Ovaj Kotroman Goto met1utim nije prvi Kot.romaP.iC, za

koga ZD8lDO. Sto godina prije lIdep spomiilje Be neki tnezKotroman kao velmot.a me4u svjModma 'lisUne od 1163.,

kojom kiralj Stefan m. poMttuje spl i1akoJ crkvi darorve, ito

ih je njegov otac derovao,1) ivjerojatno je ovaj bIo &ta!'eDik

~e Kotromam.iCa.

Qrlbini, kao human.ista, d.r!ao je IDaddmak Got 0, Ito gadaje Tvrtkovu pradjedu, jamal!no istovtef;nlm sa : Ted e8e0,

Ilia Me ga je mo!da Di8vela raooaredovje&la ~ja 0

seobama Gota, koj! SI1bili takoder Gerinam kao iNijemcl. Alli a : ko OrbLni onu vijest u spomenutoj Ulpravi , po naIem DJiilje-

nju, ntje ispravno protumal:io, ona je ipak podesna, da DIm

pokaie put do u:f .e domovine ~6e K~ Potmato je,da su Be mooga sredPvje1Ma plem.en .a IJildvala po mjestu svag

vlasteoskog posjeda. Tako se - et a IJavedemo samo dva pri-

mjera - BaboneziJ6i prozvaie po Gorici, kasnije po Vodici u

&ani inajkasnije W ~ a Subt6i 88 razd,ije1Jie U Zrlaj-

sku lozu po g:radu Zrlnju iPeraneku po Pem1, pa je taiw vr10vjerojatno Kotroman svo, nadhDldt Goto ~ po pnsije1usvoje truCe.

Dr. L. pl. Tha l lOOzy4 ) upormrio je 1 Da ctrqu OrbiDljevu

biljelku, kojoj Be do onda Aije prldavalo dovo1j:ao vamosti,

KOLIJEVKA I GROBLJE PRVIHKOTROMANICA

1 .

Otkada je Or.bini u svom »Regno degU Slavic, Pesaro1601., 350" napisao, da je natkon smrti bana Kulina ugarski

kralj, ci a osvoji Bosnu, poslao <mamo s vojaIrom jedDog od

svojih ba.rona imen.om Cot rom a III0 Ted esc 0, te je ovajzasjeo na bImsk1iI stolicu, veCi.naje naiih povji!sniw.. mii1~a,ci a au KotromaniCi doista ~og podrijetla. Na njegovu

tvr<fDju zavela je O11bi.nijamof.da zavrina alovka maD u ime-nu, koja hi mu, alto se poistovtieti sa germaDSkim ~ a n nl),dala doista germanski .i7Jgled.Mec!utim je

v e eKladi u svojoj

Povije!rti Bosne, 89., naveo nekatilko podataka, po kojdma od

XII. vij;eka. da1je im e Kotroman u nas bai nije rijetko, a izmec!uB a a m e Grede iKrulev.ice spominje podor g:radaJ Kotromana,koji je po predaji sagradlo ban istoga imana. Kako osobnaimena, koja zavriavaju na m an, nisu. nimalo rijetka, ikakoOV" 8 k a v d.&etak imadu i imena drugih starih diinastija, taoNeeman (Nemanja), Altoman, pa je Uk ciganinu, kojije 1'103. po nalogu Seferpamnu zapalio manastir Olovo, po

sutiAkom Ijetopisu hilo ime K 0tom aI n, razabrat &!mo , da

sam oblik i:mena nije dovoljan, ci a se ustanovi podrijetloDOSioc a .

Nama 8lIIDD.je,da je Orhini pisao DB OSDIOvi arhivskihisprava ida ill je. na svoju tuma80, a ci a jo e pmz;vao Kotro-

J D a D& Nijemcem, bilo je po naiem lIliiljem;ja povulom. pismo,Ito ga je dubrova&o Vijeb! umoljenih 14. svibnja 1432.posIalosvojim pokliBarima u Bnmi. Tu Be vijeOO hvali uslugama, ito

I) CeIarov manu ..

') ~ta Fra Nlkola Ldvllllfa. .t.vlja dol.u: IU'9OC lCoUo-m8lliQ U aod lC1G9.i zove .. 1'9 aDOm. OIl ci a j. Da baDIItIvD1z a b It!a n oc;l BoinJaka i pot v rISe D od \ IIU '8kIOI kral ja Bele

(loa.-1085.). GL Z. M. 18101.361.'> SaD9dal. Cod. dJplom. I i I . In.') IetnIlvaaja 0 pcllltailku boa __ • b8IIDvtD. .. IW'CM!lt tm

obzirom aa p c w . u . lCGrmen,dlikQl arhi'9a. U Gl··tIm AID. muzeJa uB. 1 H. XVIII . n. .

,II;

' I1 ;

i:Ii

v

rI

t

r

r

r

[

[

r

[

[

{



1

1

]

]

]

if

,

u ikoloj 0 banu Stefanu Kotramanu veli: »De altra eosa trovoscritta d : I . questi Coromanni, che ll'egnaroDO anticamente in

Bo .m a , fino ch' ildom: imo perve:nne in mano di Stefano, baeodi questa caaa.« Po tomu ,ban Stefan Ketroman nije bio prvivladar eve loze u Bosni, neg<>su v~ pri~e njega vladaJj; (regna-rono) idruigi ~lanovi ave kuie. To potvrduje najaUltenti~eban Tvrtko I. u listini od 1. studeoog 1356., ddto Bobovac,kojam bosanskom biskupu Petru potvrduje posjed Dub<:l«a(Dumbicha.) u Usorl »co.ncessam a MStrls predecessortbus, sci-licet afmagno Prezda oUm bano, avo Stephani magnd pridemsimiliter pa:trm nostri .« Tu se dakle kao ban spOlIllbl;jene sarnoTvrtkov s t r:lic Stefan Kot:rom.aNC, nego .i di ted potolnjeg»veUki Flrijezdac, ipo toj r~cl mo!emo utvrditi <:e t i r i

koljena Kotrom:anJca u Bosni. Da se to ja.m.iJe r8Zalbere, do-dajemo rodio61ovlje Prijezdina potomstva do Tvrtka.

12M. potvrc!uje Bela IV. PrUezdl novaku !upu (Novake) kod Gor-

njeg Miholjca, odarovlmUmu od kraija Koloma.na. (Gla&nf,k zem. mu-

zeja XVIII. 423.)

1267. Slnovl ban a PrUezde, Stdepan i Prljezda, .ustu,paju poejed

sv. G«-oba izmed<u VaAke iG. MilholjclIIStdfl)8lnUDrdkovl<:U ~ I'ljego-vim smovc!ma. (Tka1l!i.C,Monum. ElPl8copatus Zagreb. I. l O iS . 1 1M . )

1281 . 18. II!I1'PIIlja,o up1su .u iklnjJzi .Debltacdiubrova:6kog a4"hWaRadovan lz Bosne 8Vje~, da [e bio rob bana bo6anskog PrUezde I

da ga je ovaj darovao Benedl&ktu GundulI6u - Dr. Truhe1ka. Jot 0testamentu gosta RadtIlna, '1 1 Glasn. zem. muz. 1~13. 378.

1287. ~rijezda dade prlvolam Bvojlh s1nova II'V<lmU zetu LadlIIla'VU!upu ZemlJan1ik '1 1 Bosni (Thall6ozy, Ba<rabas Cod ~lom. 53. 114.) NBU aUabetskom IndeIksU Codex Aliladl.n/UlS8ik!rlivoja zabLlje!eho pod

rlje!!1 Brizda, da ie ovaj sin kneza Babono,a. PogreAk& je nutala

time, da je dupllkat llstlne papa Nlkole IV. od 23. arpnja, 1290 . poelSlllj sinovlma Babonegovlm Stefanu 1 Nikol1, a izvornik banovlma Stefanu

j Pr!j9Cii.

Odn~j trecega koljena prema drugome razja.injuje Z 8 1 P 1 a u Let-tere e CommiS lS ! oc nd di Levante od god. 1432., IIdje se spomlnju djecaKotromana 1 El!salde: tre flioletti pIzzolii, zo~ ban SteU&1W,10 conteVladi&savo... e 10conte Ninoaavo: odno.§aj prvoga prema treeem i i!e_

wrtom !koljen'l1 l l 'ekOil lS<1lrluisan je oIla osnovl pove1j. Twtka od1. ~I. 1356.

RODOSLOVLJE KOTROMANICA

1.) PRIJEZDA I (Steflllll, Uba.n, Prdrz.da,Pr!ezda, Brizd.a, 1233, 1240, ~,

1249 , 1255. 1267, 1281, 1287)

2.) STEFAN KOTROMAN Prljezda II Vuk kcl ud.ata za

(1267. 1273. 1283. (1287. 1287. 1290) (1287) Vladislav a Babo-

1287. 1290) t 1314 nezica 1287.

Prvi put spominje se Prijezda u listini pape Grgura IX.

1233. pod imenoon nobiIis vir Ubanus, dictus Priezda6)i buduCida se ttiJ izriCito ve1 i dictU8, ovo Prijezda ni1e ime, nego nadi-maik. Taj Prijezda je nesumnjivo ista ()SOIba 88 1 banom»Stefanom«, koji je po Restieu, 0. c. 89., DubroVMn1ma podi-jelio trgovaeke povlastlee u ~, itaiko saznajemo za tre6eime banovo. Stjepan je vladaJ.'Sko .i aaalogno imenu Caesar. unomenklaturi rimsklh careva, Uban je osobno ime, a Prij,ezdacognomen iIi nadimak. Prema tomu je v e e Plridezda u ku8Kotromaniea uveo obiCad, ikoj~je istakao sastarvlja~ fojlDll&oggrbovnib, prema kojem s1 bosanski banovi ikraljevi, nastu-

pivli vladti:, nadijevaj:u lme Stjepan.Istoga Prijezdu zove iban Tvrtko u llstini od 1. XI. 1356.')

ivel ikim, all valjda samo za razHku od istoimenog mu

.) Fejer, Cod. dlpl. 1II /2, 384, 335. Tbeilller Manum. h1JnlP. I. 147•

Fermend!in, Acta Bosnae, potIsBimu:m ecclesiastlca, Zagreb, .189i2.,8,

l\1ta !me Ur ban U ., all je !PO ' l b I l l l J . O C Z : y 1 U l. c. X'Vln. - . op_a 5.Villm Fralmoi, revidiraju(:1 l1stlnu, ustanovio, da vaU. i!ltati Ubanua.

I) Prijepis ove liBtlne u Ustinl pape ~gura IX. od 31. X. 13711.

u Vatlkanskom arh!vu. Reg1strl avinjonskli XI. XPV. fol 283.

3.) STEFAN KOTROMANIC VlacH8llav

1314-1333

4.) -::TV=R::-::T=K:='O::------------v,-IUkJJ(:-

N1noslltv Katarma-Danlca

!IJ l la'ska

op.,8 k e ~0 do 6 J. 0 'V 1 ' ' 11 : 10. listopa<ia 1233. nalMe papa GrlUa'IX. dom1nlkanclma, de . kao taoca drlavnog .Ub8ilIl'llmdictum Prlezdac,kojl 'e .cOD88ll'lguineWicbana Ninoelava, predadu njemu. (Then!er,

Monum. Huncar. 1. 120.)

1240. spom1nje Ie III pra,mjl bana Nmoea,va, Ikada je poBjetl0 Du-

brovni!k, i Plrljezda (MiIkiLoIl~,Mo.n;'Um. Serb. 28.)

1244. U parnlc!, kOja se vodlla pred prepoAtom p~ujBklm radl

zemalja Heyrech 1 Luder, spominfe Be P r i z dab a nus. (Codex.Arpad. VIl. ill.)

1249. Uz ow godtml bllje!1 Rest~ '1 1 evojoj kironici (zag<reb.Izda-

nje Mtademlje, &u . 89.) da je ,.StefSlllO.ran bano de Bosna. daoDubrovt!an!ma trgova6ke povl81SUce,po !!emu ee je Prijezda kao vla-dar slullo i lmenom Stjepana.

46 47



sina, kao §to zove ibana Stefana. (Kotromana) velilkim za raz-liku od njegova sina S t e f8 iDa (Kotromaniea).

Vel:.je Thall6czy u .spomanutoj radnjoi naglasio, da je Pri-jezdina k u e a biola imu6na u po!eikoj iupaniji. 1244. vodi

Prizda banus pred ~kim prepoitom parnicu radii imanjaHeyrech iLuder7). 1255. potvrduje Bela IV., da je njegov bratkral] Koloman darovao .ist.orn.w ~tavu !upaniju Novak, ali on

<Xi toga izuzimIje t. zv. nove zem1je izmedu VaSke isv. Mi·

hajla (Miholjal), jer je tu zemlju, s odobrenjem istog Kolo-mana, prije toga poklOD:io ~ter Ju181 templarima: EN.

Groba.·) 1267. odstupaju Prijezddn,i si.novi Stjepan iRijezdiaposjed izme4u spomenute nove zemlje I. Vuke StjepanuDraikoviCu injegovim sinovcima. ,) Iz svega toga iz lazi . , da jekolijevka Prijezdina ipotonje bosanske dinastije Ibilaukrajuoko PoZege iMiholjca.

Ali nesamo Prije0da Ii. njegovi sinovi, nego ip~nici

mu u banstvu spominjuo Be kao vlastela u Il"~ ,kraju. Veeprvi 'bosansk:i ban Boric (1154.-1163.) podrijetlom j J e ~ po-

ie§ke fupanije, navodno iz <kabarja: kod Broda's), a 8tavostoljeee poslije njega spomi.nje se :nj~vo potomstvo u tomkraju. Iz listine kralja Andrilje II. od 1209. saznaje:mo, da je

ban. Borictemp1&r.ima

darovao selo Esdel, a istim vitezovimadarivaU su injegovi sinovi zemalja. tt) Iz listine Bele IV. od~. X. 1259. saznajemo opet, da je Pavao, sin bana Bor iCa , ospo-

rwao - ka:ko se utvrdilo, na osnovi krive povelje -za,greba&om biskupu Filipu Curlil:u (1248.-1262.) posjed BV.

l4&rtia1a, ito ga je biskupija kupi1a: od bana BorlCa, ikralj je

taj posjed dDsudio biskupu.12) U 1isti .ni od g. 1272., koja radio pamicl, vodenoj pred poZe§kim kaptolom rad! diO'be [ednehrastove iume, spommju Be takoder potomci de genere bani,1I)

a to Be potomstvo spominje jOi 1277. u dvije listine kraljiceElizabete.u) Im8nja Boriceva plemena nisu hila samo s lijeve,

') Cod. upad. WI. 112-

'> 'lkaU:i6, Monwn. Eplllcop. ZagT. I., 103. 104.') 'l'hall6Cq, 0. c.' 4 2 3 . .

II) B. LaaowIId.. znainenfti 1 zasluln! HrvatL LXXXII.

11) 'Dta.1&, Mat. EpI8cop. Zacra'b. , L 23.I') ~, Kon. J!'.I). Za81"•• l.lAsI) Snril!llrllM, Codex dJP.om. IV. 14.II) ~, Cod. dlpl IV. 1 St 1223.

nego iB deane strane Save, k.a'kosa:znajemo iz list l.ne Bele IV.od 20. VII. 1244., kojom bosanskom: biskupu: potvrd'uje .u Z

ostaU posjed Tolisu, darovanu biskupjlji od : bana Borib anJije ~jno, d Ja se u istoj li6tini yell da je ban Ninosiav(Nyrzisiausl) darovao istoj .biskuplji. ~emalja u Usori:.1f)

~ije naime pU!k.i 8lu~j, da ~ PrijezdlJna istarija baoska kuCalmuCnt; u istom kraju, jer po spomenutoj llstiDi pape GrguraIX. od 1233. Uban Prijerzda je B lJ k:rv nik - c :o ns a. ng ui ne u s -

bans: Ninoalava. On jI e potanjega pratl.o u Dubl"CMrlk a jed.anod njegovih unuka zove se takoder N:Lnoslav. 'Po ndem miilje:nju baJ je srodstvo, koje je postojalo

izmec1u ~~rije bosanske di.naBtijeiPrijezde, bUo J n I O O d a jedanod vaZnijl ih razloga, koji su pon\4lka!i .lm-aijaBelu IV. , poitoje s banstva svrgao nepOOudna Ninosiava, te ga je trebalozaantjeniti potndanij.im veli.k.dem, da bai Prijezdu posadi naba:nsku stolicu, na koju je k a o rodak Ninosiavov ~ 1 1nekopi-avo. Prema tomu su nesamo Prijezda injegOVi sinovi negoinjegovl predjas.nicl bili vlastela III istom kraju: Prij~ uNovskoj !upi, koju Klaii: lokalieira oko Gornjeg i DoojegMiholjca, izmedu Drave, Ne6ke, Karaiice i KuC!ice a banBoric til po!e§koj tu pa .n .1ji. '

U tom kra31U, gdje je po naeem vjerovanjt.! bila: kolijevka

KotromamiCa, nastala je poeJije cma s v. Mar ied eGo to. Ovo Goto istovjetno je sa dandnjim KtreevOIn ill kakotie pogresno pi!e, Kutjevom, a sjetimo Ii se, ci a O r b i n i i

Restie pIl"Vog Kotromanica, koji je postao poslije NmoaIava?a:n .om, pomaju pod nadimlkom Got 0, onda je vrio vjero-Jatno, da je bai ovo Goto - K u~ evo bUo n.ekadanjeprasijelo Kotromamca, po komu je Kotroman Pridezd'a dobiosvo] :nadimak Goto.

Nije ? e z ~orlsti, da Be U vezi s time upozori iUr natpisbena Kulma lIZ Tuitiine njjve kod Muha&.iloviCa, ito ga je usvoJe vrijeme objelodanio pisac, jer Be U njemu - istina

usl:ij~ kmijavosti llI8t,pisa: u joi neralZ,jlaiiljenom ~u -spominje K u ~ e v s k 0 Z a. go r j e. Po§to u Bosnd n.ema

,pigdje mj-esta, 'koje ,hi se zvaloKu~vo, mo!e se pomIiljatii nato, :nJje ·I i 0110 \Ji vezi sa slavonSkim K~m odakle s . r o d n i kbana KuHna, Prijezeia, VUCe svoju lozu.' .

II) Sml9kJ.. Cod. dlpl.IV. 237.

"'8 Truhelka: Studlje 0 podrljetlu 4

l

[

[

[

[

[

[

[

[

[



[

II

I

1. .

Goto kao ortgobio bi dakle najprikladnj,ji tuma~ za'1stolmeni cognomen.

Ali 1samo ime Prl.je.zda, po naiem mi>Aljenju,tek je sli~cognomen. 'Tria nomina, koja su po rimskom obi&.ju obvesnazaiden.tifilkadJiU poj~, ostala su daleko u Sr~em vijekuu obi(!aju, a najlbolji nam je primjer baj"Pr.ijezda. Unjega jeUban praenomea, Kotroman. nomen gentile, a Prijezda je cog~nomen; itavi.te, kao Ito rimski vladari, kada zasjednu na . pri-Jesto , dobivaju posebni praenomen. ex dignitate Caesar, taik.o

se iPrijezda bo ban injegOVtl.nasljednici na lbanskom .i kra-ljevskom prijestolu zovu Stefan (Gl'6lpa').·1} = k:runao l ) , a tako

se isto m.no!e icognomina, te sa on, ostm Goto, zove iPrijeeda,

Ovo potonje ime je ~ narodno, izvedeno od glagola pri-jeMiti, oznablje dakle eov}eka, koji je u Bosnu dosao izdrugoga hrvatskoga kraja, p rid 0§1 i c a. Po ovom samomnadimku mo!emo zakljtreiti, da on starinom nij,e Bomljanin,~o dolljak, i to, kako smo v.idjeli , iz Posavske Hrvatske.

Bosainska diinastija je dakle dizvan svaJce SIlmn]e hrvatskogpodrijetla, u njerum ll iama tekla [e hrvatska, a ne druga

koja krv.

2 .

Jedan od najJlje~ih sredovjeenih spomenika Bosns jekrasno OIl"Jl.IIIlWmwarn.i ste6ak, koji se je nalazio na Crkvini,otprUte 1 km dalekc, i .~o(:i iz sa :d la .njeg rud:ntka Kaknjaprema ~oiCi. Taj spomen1k pao je vee Asb6thu u 001, ionga je, isUn.a cIosta nepotpuno, prikazao u worn putopisno.m

djelu 0 Bosni, a poslije ga je, nalaaost takoc.1er uz vrlo ne-uspjele fotografske reprodukcije, priopeio iOplsao Dorc:!epl.

Stratimirovi(:.") Ste6alk Jm a obUk riInslt<lg sarlrofagaJ bez

uglenJh aikroterlja, dugog 2·65 In, visOkog u uglovima 1.48m , na &ljemenu 1.69, a iirokog Ina b a z . i . 1.39 m, na :rubu strebe1.47 m, a bio je postavljen na pIca d-wgoj 3.35, Iirol«)j 1.91}

m, a debeloj 0.40 m. SteCak j~ od dosta iD ekog , slmozmatog,neito poroznog, smec:!e!u&astog mramora, koji Be l8iko kJe§&

iprima lijepu, sj,ajnu poUturu. Ma,terijal mu: potjei!:e iz statrog

11) StraUmirovl~, Srectnjevjekovno Il'Oblje kod Z,oJ~, u Glasnlkll

lemalSakol mUleja u Boani 1 Hercescmni. 1881. 1D. id.

50

r

kamenog majdana, koji Be naJazi na mjestu zva.nmn Is podk amen a, oko 4 Jan udaljenom od Crkvine kod selaPol j e.") Pl~, Ina kojoj stojd!steeak, je od grubog kooelo-meratnog §kriljevca inije obra<1ena onom pomnjom, kojom je

Izraden stel:aIk.Na mjestu, gdje se jenalazio taj ~menik, Ima joJ trinaest

drugih gro'bn:lib spomen.ika, ito 3 ste&a, 9 pl~a razne veWneijed.an ~etverasti 3 m viso~ obelisk, kao ispomen.uti velild_eCak . ukraien bogattim deklaratitVnim/ akultPturam.a, a naglavici, na kojoj Be ~ to glrdblje, razabire Be irujevfna

temeljnih zidova [edne manje zgrade, 08to crkv1.ce, kako to

naga4a : mjesno ime Crkvine, dugs 8.0 m, Airoka 5.5 m, s pro-(!eljem okrenutim prema istolru.

Gla'V'lli spomenik Ovoga groblja upropastili SIl davno prije

okupacije kopaa blaga, koj'i su u: svojoj pohlepi za zlartomupropastili i stotine m-ugih spomenika u Bosni. POlito jeKamen, boo se 0 nj bene, jasno odrzvanjao, mislili su', da [e§Upa'ljlipun zlata, te su ga raskoliId!m r a'!Z0m u dva dijela.Isko,pali su naime na slj'emenul d'vije uke dugoljaste rope.napUllldJiih vodom, ikada se ova od zimske student sledila i

rastegla, snaga tog rastezanj 'a ,bila [e taiko jaka, da je kamenraskolila. K0pa8, ne naiavAi u k.amenu dta, potkopa1i

su spomenik ioplja&ali sadrz.aj grobniee, a tako isto pretUTaliSU ! .iIi potkopali ostale grobnlce, ne bi Iitamo na.tli 01110, Ito

true. Ita'ko je ovo groblje na ~barski na8n razoreno, araozaranje nastavili s u ~b8lIl.i i djeca, g at 1a jt u Ci I k: am e nj em : u

figure skulptuea, kojim je bio ve1iki steCak uladen. Da: Bespomenik sa~va od posvemaAnje propasti, dao g o a je pisac za-jedno sa onda vee OIkm:jenim obeliskom prenijeti u Saralvo,te ga je postalvio u sredini skrupine steCaka u dvorl!tru. novo-sagradenoga muzeja, gdje spada medu najlj~ spom.enike

toga muzeja. Ma da je taj spomenik pregledalo nebrojenopoejetnlika, istrue:'mjaka in~jaka, ma da je on ljepotomsvoga ukrasa upravo izazivao, da se arheolozi potrude, ci a

mu razjasne znal'!enje ipostanje, ostalo je to do dane.tnjegdana ,betNspjeAno. Na ste6k.u n.alaze se ®dule male uWke

I') J~ prUe .rat. ~ 8am lila taj majdan lDIfDJra I hIe.vlllo8nike tvrtke "Laudatec, koil je taj materljal I*uAao 1 pronaJao

wlo podeBllld>ma .spomenlke tte ga II I wljeme rata u ve60j mjarl zagrobne sparnenJke upotrebljavao.

~ J,

II

51



-

]

]

]

;

I

Goto kao origobio bi dakle najprikladniji tu.ma~ z a ·

1stoimeni cognomen .

Ali i sarno ime PrLjezda, po nai lem mdo§ljenju,tek je w e a ncognomen. 'Tria nomina, koja su po rimskom obi~ju obvezna

za ·iden.tifibdJu poj~, ostala su daleko u Sred.n.jem vijeku

u o~aju, a n.ajlboljl.nam je prlmjer ba! "Prijezda. Unjega [e

Uban praenome.n, Kotroman nomen gentile, a Prijezda je cog~nomen; itaviJe, kao ito rimBki vladari, kadia zasjedn.u na pri-Jes to, dobivaju posebni praenomen ex dignitate Caesar, taka

se iPrijezda oJtaoba.n injegovrJ,nasljednici na Ibaalskom .i kra-Ijevskom prijestolu zovu Stefan (Gl'6tp(.h'1J = krona!), a tako

se isto mno!e icognomina, te se on, osim Goto, zove iPrijezda.

Ovo potonje ime je ~ narodno, izvedeno od g>lagola pri-je2Xiiti, ~e dakle Oovjeka, koji je u B O S l l I U dosao izdrug'oga hrva1skoga kraja, p rid 0§1i c a. Po ovom samomnadimku mo!emo zaklju8ti, da on starmom nij,e BOOljanin,~o doAljak, i to, kako smo v.idjeli, iz Posavske Hrvatske.

BosaInska dlinastija je da·kle ~van svake sumnje hrvatskogpodrljetla, u njenim !i.Lama tekla [e hrvatska, a ne drugs.

koja krv.

2 .

Jedan od najJljepiih sredovjeenih spomenika Bosne je-ltrasno orn.amen.tirani ste6ak, koji se [e nalazio na Crkvini,otprilUke 1 km daleko, idJu.ci iz sadlanjeg rudnllka Ka:knjaprema ~oiCi. Taj spomenik pao je vee Asb6thu u 00i ionga je, iBtina dosta ne,Potpuno, prikazao u svom putopisn .o .m.djelu 0 Bosni, a poslije ga je, ndalost takoder uz Vl'lo ne-uspjele fotografske reprodukcije, priopCio iopisao f)ort'!e pl.

StratimirovU:.11) Ste6alk ima obllk r imsk<: lg sarkofaga! be 2

uglenih aikroterija, dugog 2·65 m, visOkog u u,glovima l.4ftm , na &ljemenu 1.69, a Airokog na bazi 1.39 m, na rubu strehe1.47 m, a bio je postavljen na pl~i d'Utgoj3.35, iirokoj 1.99-m, a debeloj 0.40 m. SteCaikj~ od dosta meItog, sltncm-n.a'tog,nelto poroznog, smede!u&astog mramora, koji Be !ako kle!e.iprima lijepu, sj,ajnu polituru. Ma.terijal m'U:pot,tel:e iz starog

II) Stratl.m1TOYi~.Sredn'ev,ekovno Ir.obl'e kod Zlol~. u Glasnik\l

zemalJakOi muzeJa u BoIni iHerc:etrovdnl. 1881. 1 . 2 2 . t d.

50

r

kamenog majdana, koji se naJazi na mjestu zvanom 18podk a men: a, ako 4 km udaljenom o c t Crkvine kod selaPol j e.17) Pl~, lila kojoj stojd!stel:ak, je od grubog kOll lgl lo-

meratnog A'kril jevca i nije obradena onom pomnjom, kojom je

izrac.1enstel:aik.Na mjestu, gdje se jenalazio taj ~menik, lma jo! trinaest

drugih grobn:lih spomenika, I to 3 ste6ka, 9 pl~a rame veliti,neijedan eetverasti 3 m visokl obelisk, kao i spomenuti veliki$teCak, ukraien bog8ltim de!kx:xrat itVni.m/ sk~turama. a: naglavici, na kojoj sa I lUdaz i to ~lje, razabire Be iruIevina

temeljnih zidova jedlne manje zgrade, reito crkv1ce, kako tonaga4a: mjesno ime Crkvine, duga 8.0 m , ii.roka 5.5 m, s pro-~eljem okrenutim prema Istoku.

Glavni spomenik ovoga groblja upropastili su davno prijeokupacije kopati blaga, koj'i su u : svojoj pohlepi za zlatom

upropastiH istotine <:b'ugih spomenika u Bosni. PoMo jekamen, kad:a Be 0 nj bene, jasno odzvanjao, mislil.i suo, da jerupalj1 ipun zlata, te su ga raskolili! m r a'lZ0m u dva d.ijela.IskQp8tli 9U nadme na sl~ d'v.ijeLSke dugoljaste rope,

napualliJi ih vodom, i kada se ova od zimske studen.i sled11a i

rastegla, snaga tog rasteeanja ,bila je t8lko jakia, da. je kamenraskoli:1a. K0pa8, ne na~vJi u k.amenu niita, port:1ropalisu spomenik i oplja&ali sadrZaj grobnioe, a tako isto preturalisuoiIi potkopali ostale grobnlce, ne bi Iitamo na.i1i ano, ito

traie. I ta'ko je ovo groblje na ba tr ibarsk i · n a a n razoreno, arazaranje nastavili 8U. ~b8ln.i i djeca, gachjtuCi kamendem ufigure skulptuea, kojim je bio veliki ~a.k ukraien. Da saspomenik sa~uva od posvemasnje propasti, ciao ga je pisac sa-jedno sa onda vee akrnjen.im obeliskom prenijeti u Sa.rajvo,te ga je postaJViou sredini skupine ste6aka u dvoriltu novo-sagrac.1enoga muzeja, gdje spada mec.1u najljepJe spomenike

toga muzeja. Ma da j.e taj spomeni.k pregledalo nebrojenoposjetndka, istnmj8lka inestruCnja.ka, ma da te on ljepotom

svoga ultrasa upravo izazivao, da Be arheo1o.zi potrude, ci a

mu razjasne ~enje ipostanje, ostalo je to do daneSljegdima 'bea;uspjemo. Na ste&u n.aJ.arze Be dnduie male U8ke

I") J~ prije 4'at. qpozozio lam lila taj maJdan JDlfmra I hIe,vlasn1ke tvrtke .Laudatec. koji Je taJ materija l fskuiao 1 pronaJaov.rlo podeam.m za spomenlke Ite aa III wlJeme rata u ve60J mjerl zagrobne BPOmenike upotrebljav8o.

. ,j,

1

51

ilIiIiI

; ,



tab u 1 a e, koje 8U OOito imale natpis; ali se od njega nijeniIta s~valo osim na jednoj d'Va zavrina slova .•. N , ito

je naraNBki premalo i za nasmjel iju resti tuclju i~bljenognatpiBa. Stra~") je doiao tek na osnOVi ornamenotikedo zakl}u&.a, da je steCalk lnavodino nastao 1 , ; , ; dirugoj p o l d . XIV.

vi:jeka; ali ita J zakljlWak nije dovoljno obrazlo!en, d.apa~ jepo!We kriv, jer u orna .ment ic i imademo elemenata, koji spa -

meniku d4'ju mnogo ve6u starinu. Dekorativni elementi sutu naime dvostruki: jed nus k u : pin \0 1 predstavljl8Jju &sto

geametrijSki motivi, konstIUrani §estilom, a sastoje se odkrUl-nioom opasanib iesiolastiCndh rtJ:!ica raznoli:kih kom:bilnacija,~eaih u t. %Y . »kerbsclmlttu«, te odgovaraju sliCWm oma-men. t ima , Mo,ill nde n.arodne drvorezbaJrstvo ,tako O'bi ino pri-

mjentu:je na :ramolikiIIll preslicama, tasov1ma, vodirima, kJuti-

jama isl. Ti motivi pojavlj~j'U 6e.vel{:u m.§oj starokriCanskoj,pa iu staJrohrvatskoj umjetoosti u istoj !koncepc i jd . iizradlbi: i

Wuvui INBe U na'l"Odnoj lru6noj umjetnosti do danamjegadana; ali baJ ta njihova dugovjelmost ne dopujta, da u njimanazremo pouzdm kriterijl za odirediJvanje vremena, kada jespomenik nastao- Dr u gus 'k 'U I pin til precistarvljaju bordure,

koje zaa"Ubljuju polja , u koja su plohe steCka razd.ijeljene, aDjihovi motivi su nizovi vodor8/Wl.O polo!enih palmeta,akantairame eka!lltirzirajuee vijuge. 'D i su se motlvf osoblto soamo

razvili u ndoj starokriCanskoj i starohrvatskoj umjetnosti,koja ih je preuzela iupotrebljavala uporedo sa svojim &tonarodinim pletencem; 'a kadro ova, nakon gubitka driavneslUllOSta.l!wsti, obamdJre, ti nam motivi , koj ima 6emo naci dostaanalogija u staIrobrvatskoj umjetm.osti, predstavlja;ju prili(::nopouulani if; e ! l "m in usa n t e que m, to ee reel' , 0n i rn em 0g u bit i m la (f i 0d XIII. vi j e k a.

Ali uspjelo mil je naei podaitak Z8I joAto<mijedatLranje ovogspomenika. Sa steCkom prenesen je iobelisk iz ZgoiCe u Saraj-yo. To je stup visok 3 m, dugoljasto retverastog proreza od44X54 em, komu su na! sredini, 1 m ispod wha, u dulj.ini ad1.35 m, bridovi ravao odrezani ta:1ro, da na tom m d e s t u stupima osmerokutan proees, Io v a d stup je bogato ornamentilI 'an.

Gam.je plohe zarubljene su kIlO ;i 'U ste&a 'kordoniruwmmasiWlOJll uz icom, a pol ja , kOlja 8U njom zaokvirena, ispunjen.a

11 ) L. c.l4l.

52

il

su raznim ornamentima. PrOOelje predstavlja kordOllirani kosikri!, gore sveden u Ii:ljati luk ,a knci 8U ispunjeni kruf.nicomopasanim uskolatiWtlm ruticama. I uska pruga tspod ow

plohe izmedu uglovnih izreza l llkrdena je izmjeaice rui lcamaispiraJama.

SZ . 1. Cethi ,trane obeU,'"' tz Don.;e Zgol6e.

Druga, uska strana, 1ma dnlje virovitu ru!icu, nad lljomokomitu praznu prugu, a Ujevo i dESIlO do nje dva nizaprimiti'Vnih t rouglalt ih motiva. Uski dio ispod toga Ulre§en jeopet okomitom kordonlranom uzicom.

Treea je strana razdijeljena na pet vodoravnih zona,

uresenih geometrijskim motivima izvi:jezdama, 8! druga zo.naprikazuje tu civije ribe, od lrojih jedna ooito predstavl ja pa-strvu. Te ribe imamo jamamo shvatiti kao reminiscenciju izstarokrAc8IIlske sepuJhralne simbolike.

53

r

[

[

I

II

I"



I

I

-

-

c e t v r t a mana U na u gornjem polju Wjatt luk, nad njimokDmitu gredu, a u srednjem, u!ern dijelu opet okomitu kor-d.o!rllranu uzicu. (Usporedi prikaz ornamentike u sl. 1.)

Od ovih motiva na~i l:erno kordonl:rani zarub iru~iceprimijenjene i na s:teC'ku, doelm akantizirajuci motivi, koji

potonjem dadu osobit hr, u obelisku posve nedostaju, To cer~ da obelisk nije suvremen sa ste6kom, nego !lleMa, iakone mnogo, m la 4i.

U l!elu svakog od ovih polja nalazl se na obelieku uskavodlor.vna prug&, a. na njoj se rasabtru ostatcl vremenom i

erozijom. ta.ko ~enog natpisa, da j.e bilo nemoguee pr~itatiga, a ta nejasnoea je toliika, da Asb6th iStratimkQvic uopcen1su ni opazill, cia je tu bio na1:pis. Ja sAm, iako sam dugo

n . 1 o~ ~ ~ ~

2 . ~t~@~)1 ~u~~[bD~

N. 1

2

Sl. 2. Natpis 114 obetilku iz Donie Zgolce.

54

r

vremena poznavao taj obelisk i u Sarajw gakroz godineImao svaiki dan pred oelma, nisam u s p i / o r da ga pro8tam, i

tek kada sam se sprernao, da kao ravnatelj sarajskog muzeja

zatr~im umlrovljenje, osjetio sam kao neku gri!nju savjesti,ito eu ta'j spomenik ostaviti neprotumaeen, Da tomu izbjegnern,dao sam .Jna&iti nekoliko papirnatth otisaka natpisa popoznatim miraznim metodama, a osim toga sadrene odljevke,te sam dugo vremena, pri raenoliko] rasvjeti, promatrao iproucavao natpis. Svaki dan sam opdao tragove ilisjenkekojeg do onda Illezapdenog slova, bi1j~oih inakon dugemuke i osobito za o~ napornog rada uspio s am , sintezomsvojih opdanjji i poredivanja S originalom, proCitati Mtavnatpis. Rezultat ovog rada prikazuje slijedeCi fa c-s i mil eu sldcl 2., koji prema tomu u transkripciji glasi:

I II III IV

1) Sle lefl Stjepan' b8itl,'bosan'[skl ibrat ' mu Bogdan ~Dra&(ja[1

2) lmez' Balkula 1 k nez' StaInIk[o 4J 'Dwt'ko 8 d1"u!I(n)o(m)'

Natpis Be dakle ne odnosl samo na jec:tnog sahranjen.ikaovoga groblja, nego na viAe njih, a prvi se tu spominje banS t j epa n. OstaU su grobovi njegove najlbU!e dru!ine.

Pitanje je, koji se od cetird. bana imenom Stefan ovdjemisli? Po§to se od Prijezdina vrernena svi vladarl Z I C W 1 1 Stefan,mogao bi to osim Prijezde biti Stefan Kotroman i StefanKotromanic, dol!:im Tvrtko :n e dolazi u pitlmje, jer je umro

kao kral], Da ustanovimo osobu bana, pokopana na grobljuu Zgo§Ci , m~e nam posluti:ti III. iIV. stavit81 u prvom red.unatpisa': i brat' m u Bogdan' i DragUa. Nama aunadme pcenata hra.ca Stefana Kotromana, Prijezda II. i Vuk,kao iStefana Kotromanica" Vladislav i Ninoslav. (Jedino zaStefana Prijezdu ne znamo, je 1 1 Imao i koliko br8l6e, anate dosadanje neznanje naravski ne iskljul!uje mogu6nost, daih je imao. Iz natpisa eta samajemo, 'da je ban imaD dvabrata, Bogdana i DragiAu. Da nam dosad pomate listine negovore niobratu Bogd8lllu ni 0 nekom DragiAi, ni:je neobiblo,jer su 1ostale vijesti 0 banu Stefanu Priljezdi vrlo OI9kudne,apoogotovonemamo Wljestl.0 njegovim. :u!im ~ odno-iaj ima. Natpis nam dakle, kao ionaj KuHnov izMubalfnovi6a,nadopunjuje nepotpune porodi<l!nepodM:ke, jer kao Ito tamosaznajemo za do onda nepomato ime KullDove supru,e Voj-

55

, I

I



I

'Iil;1

slave, tako tu saznajemo za imena Prijezdine brace BogdanaiDragije.

GrO'blje u Zpci je prema tomu glroblje bana StefanaPrifjezde i njegove brace te :lmezcva. Bakule, Stanka iTvrtkai d:ru!ine. Banov je spomemk :n8ll'avski onaj bogarto ornamen-tirani s teCaJk . S r tnm se slatu j: dOOetnas lova ... N. na jednojtabuli nad lova&im prizorom, koja se dadu lahko popunittsa S t j epa n' iIi sa ban', a sIde se s tim i narodtna predaja,koja ruievine grada nedaleko ZgoACeiovog groblja na brdu

Cmru zove S tip a n g r ado m. SlaZe se s tim i zna~ajornamentalnih motiva na steeku, osobito onih, koji su u vezisa starohrvatskom umjetnosti, jer ta je trajno uniJtenaprovalom Mongola (1242.), <8 u doba, 'karla je postao OV8'jspomenik, j~ su mogle postojati zive veze izmedu stare-hrvatske, predmongolske umjetnosti i umjetnilka, zadojenapredajama ove umjetnosti, koji je preZivio provalu Mongolai stvorio ovaj spomenik.

J~ jedno opaZanje potvrduje naSu determinaclju. Poznato

je :nairne, da pleme Kotromnca u svom grbu ima tri krina illljiljana, a ako bolje razmotrimo sliku, prikazanu u zadnjempolju gornjega reda na juZnoj Sltrani spomenlka, opazi, t eemo,da ondje prikazano drvo sa stillziranim l iiCem na korijenu

imade heraldi&iljiljan, a jo § po [edan

nalazi se sasvake

strane debla, dakle ima svega tri krina. Prema tomu moZe sedoti6n.a kompozicija shvatiti kao simboli6no stablo roda Kotro-manova, a spomenik je namijenjen jednam aanu toga roda.

Ovim, Ato smo rekli, dobivamo ineko pouzdaallj e , U P O r i S t eza tuma~enje figu.ralnih kompozicija, lrojim je ukraAen spo-

menik iz Z~e. Prizor u gornjem dijelu pro~elja predstavlja,grad sa dvije veee i tri ma.nje kule na strmom, kdevitom,!umom obraslom brdu, i tumooemo pomiilj8lti, da je to ba:novgrad Stjepangrad na . Cmru. U donjem spratu pa:ika.zana jevelika. dvorana:, a u njoj sjedi ban na stolici, slieooj kurulskoj,ido njega stoje dva dvorjaaldJk.aiill velmoZe. Ispod ove sli.kevid : imo oovjeka, Ikoji na uzdi drZi elva osedlana ikOll l ja, ~eka.juCi

oCiIto bana, koji ima poCi u lov. Na balkocn.ul ijeve kule &jedi

f.enski lik - OOito banica - i ~eka, dok ce ban wei iuzjahati,da mu na polasku mahne pozdrav.Na slijedeeoj, duljoj strani, ban [e vee usred lova, U donjem

relijemom nizu iuma je simbolizirUla sa tri stilizirana stabla,

a u lljevoj poll puca ban lukom na jelena, ito mu ga dognaiepsi. U drugoj poli do~kuje ban teikim medvjec1im kopljem(SaUifeder) medvjeda, koga je zadkupi? oo~r zagaT~,· a uzdrvo koje za:vriuje ovu scenu, lancem le pnvezana tivotinja,koju' je Stratimirovic drbo 1aIvom,ali koja uistinu ima pred-stavljati 10v a ~ k 0g leo par d a, zvjerku, koj~ su ~ Ori-

jentu znali pripltomiti j uvjeZbati za lov na krupIlIlju zvjerad,KriZari , vraeaju<:! se iz Orijenta, donosili su takove leopardesobom imnogi veliJta~i su ih poslije dobavlj8lli za Slkupe novce,

da im posluze u ovakovom plemenitom lovu. Da ~tilmi li;k ~epredstavlja lava, vidi se po tomu, ito nema grrve, a da leIopa.rd , vidi se po pjeg,ama na njegovu krznu, a. i po tomu,§to je na lancu. Nad njim je prikaaan ik.rilati zma], kao kon-cesija narodnom vjerovanju u ovu mitsku zvijer.

Nad srednjim prizorom isklesan je lijepo heraldi6ki sti li-ziran kri ln iz banova grba ,a radi simetrije bio je smjeiten[amaeno i u lijevoj poll takav krill, ali je od ozljeda ~estao.

Iznad ovog niza priika~an je gore opet niz '00 pet Jahabna opremljenim konjima, valjda banova lovaeka druiba naputu u lov ,a sliOni jahaCi - njih petwica - prikazani sui u donjem redu protivne mane; ali je svalta figura za -okvirena adtantizil'ajuCim okvirom. Na t8ljna& ovaj spomenik,koji spada medu najvatnije povijesne spomenike B06Ile,Imadei tu vrijednost, da nam III ndzu relij efa pred~je CTtice iz

Zivota bosanskih vladara i velmola Srednjega vijeka.

Konaeno da spomenemo joA jednu sitnicu, kOojamoida nijebez zna~enja. Osirn obeliska, koji, sudel:i po napisu, sluli 8amokao orijen.tacija iIi upozorenje, ima na Orkvini ukupno 12g T 0 b nih s p 00men i k a, 8 na ornamentLranom stel:ku,osim prizora na pro~elju, prilkazano je 12 l ikova: elva u lovu,a deset njih na konjlma, Obelisk da'lm:ekao da upulruje nahiSltorilj'atovoga groblja prvih Kotromanica i njihove dru!ine.

Prema ovomu, ito smo ukratko rekli 0 spomeniku izZgoice, on je ne sarno jedan 00 najdragocjenijih naiih p?vijes-nih spomeni:ka, nego je povijesoo-umjetniCki spomenik ne-procjenjive vrijednosti kao zadnja emanacija uginule s ta .ro-

hrvatske umjetnosti, kao zadnji b~a:k plamena, koji je oba-SjIW80'k'l"oZ Vjekove jednu ~isto nacicmalnu lrulturu.*)

0) Ob j l lWJ j eno u ..N ,asta IY alO m V~ '4 I , 18 33. KIDj~ XL I. S v . & -7 .

5657

l

l

l

l

I

I

I



. .

v

vodno 40.000 dUlkata, ponosila su se i, druga velika gospodasvojim sokolima, kao na pro herceg Hrvoj a Vuk~~, koji ~e u

jednoj miniatur» njegova glasovitog gla1golskog mlsala p~lka-zan sa sokolom nil ruci. Da su sokoli i u tursko doba. bili uvel ikoj cijeni , vLdise po tamu, §to je Dubrovnlk, da obraduiebosanskog sandZaikJbegaSkenderbega, 1478. ov~u po nJegOvukillezu Vlahu Radosalteu poslao u Prusac, gdje re Sken.derbegonda stolovao, tri sokollea, a sa:nd!aikbeg se republici naro-

~tim pismom zahva.lio za ta] dar.U Bosni postao je u tul'sko doba loy sa sokollma takoder

[edna od najm.ilijih zabeva begova, a, taj !port se je medunj.ima Ta!irto OS< fu i to na podru~ju Krajine, gdje m~ je bilapogodna [edna ustanova, koja se zvala do g a n d f Ll u k, ion je tamo, dolt je ta ustanova bila u !ivotu, cvao, a prestaoje iZ8! 1851. kao posljedtca tan z i ~ a t a, kojILje dokimlo imnoge druge nekoe za tursku carevmu vaine ustanove. Od-

onda ta vrsta lova nestaje, a saeuvala se je samo u pojedinimbegovskim kueama sve do iUl okupacije Bosne, kada Be Europ-lj.ani, kojima su tada tirom otvorena vrata Bosne, za~diJe,kada tu nado!e !ive jo§ zadnje tragove ove n e k o e u Europi to-li!ko cijen:jene viteAke zebave. Medu z.adnj1m begovskim obi:teljima, koje su se jo§ ionda bavile ovom granem lova, bilisu UzejirbegoviCi u Ma:glaju te Sirbegovici iSmailbegoviCi u~ju. Ovi su iposHje okupacije upotrebl javal i sokolove ulovu na prepeliee ijarebice.

Lovu se m<ne ~iti samo mladi. sokolic, poletarac, odvremena posto akrilati pa dole ne navrAi godinu. Pn. uvjetba-vanju postupalo se ovako: Prije svaike vje!be pustio bi se s~kolie da ogladni, jar se gladan lalkAe u jar a ~ i, t. i-

osposobi z.a loy. Tako gladna sokoliea postavi li bi na stalak,

koji hi se neprest8lllO pomicao i time ga uznemirivao. Zavj>e:tbeprlvezali bi mu za nogu poduga8tu ko!nu uzicu, uzkoju je na krajlu p~§l:en jedan ilL dva prapot'ca, a drug!

kraj driao bi lovac U X ' U C i , na koju hi uzeo isamog sokola.Da soko svojim o§trlm kandlama ne ozlijeciil lov~evu ruku,navukao bi na nju tukavi:cu od debele kote.

Pred ptica bacaU bi u zrlllkkOllUllCliCeesa, a U~ dobajumuo bi na tu meku sokolic, da je u zraku uhvatl. e im biuhvatio meso, trgnuo hi lovac w:icom k sebi, praporac bi za-zvonio isoko bi Be isprva nasilu a poslLje dragovoljno, &n bi

59

1

j

1BOSANSKI SOKOLARI

Jecma ad najplemenitijih zabava bosanskog sredovj~nogplemstva bio je loy sa sokoli.tna. Podrijetlo ove plemenitevrst i lova bUe su iT8l118kei~i.ne, gdje su se ~rzi,j.Ci ad dav-nine bavili ovom kao 1 drugim plemenitim vrstama lova,koje 8U Be raspl'OStrle po ~tavoj PrednjlOj Azij i, a u vri;emek:ri!aTakih ratova na~jje se toj vrsti lova i, vitezovi kri!arlte je prenijeAe na povratku iz Svete Zem1je u Europu gdje seudomi iposta najomiljelije zanimanje lovaca onoga'doha.

U Prednjoj Aziji znali su vec da'V1nOprlpi tom.it i so-k 0I za loy na pl'epel ice, jarebice iptice slime veliC': ine,

ja 8tr .i j e b a za loy na iljuke idivlje patke, a k Tag u j aza lov. na v~e ptice, pa ina zeca.. Vje§tina u pou(:avanju!ivotinja za lova6kog pom.oeni 'ka billa je u Orijen: tu tol ika daau znali pripitomiti i le0 1 )& r da, koji je lovou Idutio 'istotam vjemo kao ipas.

Prilpit<xmljen:ileopard dospio je 8 k:ri ia:rima u EU!l'opu,kako nam pokazuju razne rezbarlje iskulpture gotskog Bi l la ,koje ptikazujlu lova&e prizore, a u Bosn.i Tellje! na golemomste6ku, pod kojim je nek06 bio aahranjen bosanski ban Stje-pan Prijez<ia, .na komu vidimo bans 8.dru ! inom u lovu a uza!tabla 1 8 ! l 1 i O e m · privezana 1 e0par d a ill, 'ka.ko Be joA.zvao

j

g epa r d a. Da'kBlko,ovako skupoojeoog lova&og pomaga( ':amogli su si naba'Viti samo najmOOniji !judi, ka,o u ovarn slu-~aju ban, a ostalo, ito jama~o sarno vite plemst;vo, mOll'alosendovoljiti i sa sokolom, j.astrijebotn ill kragujern. Zato nabogumilskjm a~cima uz ostale lovaK':kepri20re nalazimo&!sto loY sa sokollma. Kako su cijene dabro lWje!ba.nim so-kolima bUe vrlo vis<>ke,Ito nam SV)edO~i s1U~8Ij,da je hrvat-ako-ugarski kralj Ljudevit II. platio za jednog sokola na-

58

, j

:1



Z&m10 praporac, vratio loveu na ruku, da pojede zalogaj. TomBe vjetbom nastavljalo dotle, dok Be sako ne binautio na

zn.ak praporca vraCa lti se lovcu na ruku, a ovaj hi ikomade

jetre baceo sve dalje .

Kada hi &Ie sokoliC nau{rlo vrac8lti Be na ruku, skinuli bi

mu uzicu ibaea.U ga. na meku, da Be na zvuk praporca vrati.Kada bi pro§ao tu §kolu, 'Ulffii bi : ga »na pticu«, te mu mjesto

meke bacall dva me<!usobno sveza.n.a krila prepeJice ili ja-

rebioe. Poito je dolic shvatio, !to Be od njega hoCe, te Be

Da'Ucio, da Be sva.ki put posluSno vraea, dresura [e dovrJena.

Nije vile potrebno drlati ga vezana DJl uzici, ali se ipa'k nepu.tta 8 uzice, da ne izgubl osjeeaj, da je vezan, i da . ga lovacmo!e k sebi povuci, a to je za sokola I)Jll'a,vski neugodno. Ulovu Be odvezuje, a Iovac drfi u ruei uzlcu, pa kad dode c a s ,daje praporcem sokolu znalt, a on se s ulovlj enom ptieom

vraCa na ruku. Tako izvje!ban soko poletjet ce na svaku pre-pelicu ili jarebicu, Ito je nanju! i idiIgne prepelU!ar, te ee sevraltiti sa lovinom lovcu na ruku.

Kako je obuka sokola dosta mue.an posao, za koj i t reba Isku-stva istIpljivosti, ikako dobar soko moee za den uhvatiti i do80 prepeli'Ca, !'uumljivo je, da su ov_akvi bil i uvi jek na ve-

l ikoj cljem.

Sokolarstvo se je u tu:rsko doba veoma razvilo i done-davna saeuvalo iz dva razloga: prvo, u Bosni ima odvajkadaAuma, u koj:ima sokol ova gnijezda nisu baA rijetka, a drugo,prijala je sokolarstvu posebna ustanova, koja je poticala

levee, d :a hvataju, goje i obucavaju te plemenite ptice.

Po starom turskom drlavnom ustavu dijelHo Be seosko!iteljstvo na raj u, t. j. zemljeposjecinike iseljake, koji od

prihoda svojih zemalja placaju spa:hijd; desetinu, zemljarinu,

glavarinu (r e s m i ben a k, ako su muslimani, h a r ~ e, akosu kriCani), a osim toga joA mnogo drugih poreza i nameta, i na

s lob 0d n j a k e, koji davaju sarno m ukat u, t. j. stanoviti

iznoo u novcu, d o m m su oslobcdem od osta1i:h poreza. Madu

potonje ubra jaju se Cisto vojnieke i:li poluvojni6ke slu!be , kaov 0 n i c i (voj ·nuga .n), f i I uri d ! i e, koji su pograniCni st ra-

!arl, d e r ben d ! i e, koji Cuvaju opasne klance iprolaze,i napokon 8 0 k 0 I a r i i:li dog a.n d Zi j e. Svi ovi su uslu!bi naanje§teni beratom ispadaju kao i spahije izajimi u

t. zv .. ask ere. Oni Be od obiene raje razlikuju ne same na-

vedenim sloboAtimma, neg<) i time, da ne spadaju pod pravo-

vlast lwtije, nego pod svog glavara, blo on beg iIi baia, 1 unajvijo, instaInclji pod onu kad.askera u Caripdu, komu u

81'U~ju smrU iz ostavMine, na'kon provedena k a 8 a m a (os-

tavinske l'asprave) pl~aju osta'V insku pristojbu ili r e 8m t

kismet.Kao ni poloZaj raje, nije ni onaj spomenutih slobodn.jaka,

dadcle ni sokolara, bio veun uz vjersku pripadnost, t e 8U oni

mog!i bli ti i ·kr iCani imuslimaali.

Dog and ti OZl laeuje uopCe sva ltog sokolara, aliBe

oniprema vrsti ptiea, koje obu~!l:va ju, zovu ia 4 iIn d Ii e, ako

uce sakole, a tmad I i j e, alto se slu!e kobeem, a e a ki-d ! i e, ako ia n je bije li jastri jeb loWld. p o m a g a . e .

Dog and! i j a su bile dvije kategorije: j~ viAl. mec!unjdma, u!ivali au za svoju sluthu prihode timara, odre<!en1h 1mcarsldm beratom, kao i druge apahije, a. dru.gi. nW, dobival i su

b a Iin e, koje su se nalazile na podrucju iuma, gdje ima

dosta sokolova.Svi su oni p o c : n o t n d : dog and tib aii svole nahi je, koji

jI e bio z a jim, t. j. v i A L timamldt. Timan doga.nc:Wja prelaze

ad OC8! na sina., ako je ovaj vjeit sokolarstvu isposoban da

vr§i slutbu dogand!ije, a ako nema sina iIi se ovaj odreee

s luZbe, daje Be timar kojem pripravniku, koji je u ca.rskoj

b a z • han i t. j. sokolani, stekao potrebno znanje ivjeltinu.S a h i n d U j e, a t mad U j e i e a k i r d U j e bave

se isklj 'UiCivo uvje!bavanjlem pojedinih vrsta 8OIkolova, anjima su podCinjeni j u va d!j e ilignjezdari i j a v r u-d ti je. Prvi traie po iumarm,ll gnijezda sa jajima, te ih nad-zi Iru iCu'Vaju, dolt se ne izlegu mla .d! , a potcmji se brinu za

pi lad, dok 1m ne ponaraste perje.Njiihovu slu!:bu o.pisao je AliCaui iz Sofije u BVOm djelu

o spahijama t urske carevinegodlne 1654. ovako:

»Kada Be mladi sokoliCi izl egu, ne smije nitlko stran! blizu

~ezda, rrl oobani, ni drvarl, jer Gni (juvadlije) nadziru

mladuooad dan i noe, dolt im ne narute perje te posta:nupoleta rci. Onda ih vade iz gn.ijezda, te ih 88 .da obtW!avaju i

odgajaju za lOY.

Kada do<!e vrijeme, idu juvadtije i javrud!ije sa 8VOjimdogandZi:ba iom u Carigrad tepreda ju a .gama sokolove, a oni

sarno idu na smotru.«

616 0

l

[

[

[

[

[

[

(

[



--

T

--

~,

,~

- Ij

U takozvanoj 'b0 san s 'k 0 j 'k a n un n ami nalazimo 0

dog84'ldti.jama ove ust84'love:

»Dogand!ije, 8 I l c o su doista u s1utbi sa earsklm beratom.

neka nisu ni6iJa oraja ... a ona njihova djeea, koja budu njihova

zvanja, neka se nikome ne zapisuju !l"8Jjom.!ene s kojima suZ81konitovj~ani, takoder su Ikao ioni. Alto b i dogandtijepostaIi neajom rajom te bi epa:hiji doista placaU rajinske po-

reze, ani, rna daimaju carslki dogand!ijski berat, nisu vile

asker, nego su kao iostaJi ljudi.«

U·staro doba bila je dulnost dogandiija' dobavljati i iz-vjd'bati sokolove samo za carski dvor. Medwtim, kada se je ta

ustanova razvila irazgranala po ~ltl4VOjcarevini, sultan je to

pravo dje10mice odstupio i tnekim vi!im dostojarultvenicima,

i to pojedinclma takozvanih s lob 0d nih timar a a ti subili 81\1 b a A e, a 1 a j b e z 1, c e rib a ! e, d i z dar i, c e ori-s u'l'i d Iij e, m ira 1em i, po r tin i ~u Ai i im r a h 0 rio

Svaki od orvih je na svom zijametu bio igospodar leva, a

dog:an<itije njegova podrW!ja biH su duZni sokolove dooositi

njemu. Time su ovakovi zajimi bili po svom polo!aju pri-ailjeni zabavljati se tim plemenitim §portem i brinuti se za nj,

a ta je ustanova najviie pomogla, da SP. [e lov sa sokolima

kroz vjekove podrlavao u nekim bosanskim begovskim ku-

~a. PoMo S'U d iz d ar s ik i timari bUi slobo<ini imali SI\ 1

mnogobrojni dizdari i kapetanj bosanskih kraji§kih gradova

primati od dogandZija svoga zi,jameta sokolove, a to narn naJj~

bolje t umaCi , zaAto se je sokolarstvc najdulje uzdrsalo baA u

ovakvim kapetanskim i dlzdarskirn porodicama sjevero-

zapadne Bosne.

Tursko zalronoda'VStvo se je i ina~ brinulo za una.prije-

denje lova. Sume su biie pod nadzorom posebnih k 0 r u d z i-

j a (§umara), a tako iIPlemen.J.t.a:divlja~. Tko ubije risa (v e-

AaIk) ili pantera (kaplan), morao je kotu predati sand!a:k-

begu, a isto tako Be skupocjeno krzno san S Ii:r a (lasice) i

z e r d a v a (hermelina) morale predati dotiooom vlasniku

slobodnog timara kao gospodaru lova, ali je ovaj morae loveu

dati stanoviti »dar«.

U novom zakoruku (k a tnun i d ted id) izri~to je za.-

branjeno posjeei drvo, na 'komu ima sokolovo gnijezdo, te je

na nj valjalo upoeoravati j u v adz i j e, a ovi bi to javljali

dogand!:ijama idobivali za to nagradu. Ako koji dogand!ija

62

neke godine ne bi donosio izvjelbane sokole vlasniku doti<':nog

slobodnog timara iako za tajo propust ne bi im8JOteskerom

potvrdene isprike, morae je, ako je bio musliman, platiti u

ime mer d e-b e h a 150 akl\i ,a sko [e bio 'krACa,nin, 300 ~i

za onu godinu, a isto take morao je za tu godinu placati nekerajinske poreze, od kojih je inal\e bio osloboden, k8JO:~larinu,mladarinu, baduhavu, bejt ul mal i globe.

Oprost od poreza, M .o su ,ga na svojim ba!tilnama utivali

sokolari, bio je poticalom, da se ipo 'koja raja bavila sokola.r..

stvom; ali, da Be zaAtite korlstl sokolara, uvr.§ten.j1 je u zakomk

sultana. Su1ejmana ustanova, da takva nja time ne izlazi iz

rajetinstva, nego da i nadalje plaea poreze, a tek ako bi oso-bitom carevom zapovifedi postala asker idoblla carsk.l, b era t,ne uzimlje joj Be rajinski \POrez, ailro se je odeekla rajinske

zemlje. PridrZi Iiow, plaea i dalje poreze.

Neke potankosti 0 soikolarima :naJ.azimo iu f e tv a m a,

to jest pravnim izjavama vjerskih poglavara 0 spomim pita-

njima. Tako su po jednoj fetvi !ejha Ebusuuda sokolarl opro-

§ten! od peelarine, ako peele orie na svojoj zemlji, &I drie Ii ihna tudoj, moraju doti(mom spahiji daovati desetinu od med.a

ivoska, Po jedno] fetvi Pir Mehmeda nema na dogan.d!ijskoj

zemlji :ni [eden spahija nikakva prava, a ako bi dogand!ija

dopustio, da neki raja na toj zem1jd.zasadi vinograd ili vo~

njak, plaea raja h a k 0 V e dogand!iji, a ne svom spahiji.

I to Be podavanje zove mer deb e h a.

Po svemu tomu eto vidimo, da sokolarstvo u Bo6ni nije

brlo §port, kojim bi Be tko blo od zabave bavio, nego da [e tobila ddaovna ustanova, koju je uredivalo posebno zakono-

davstvo i koja je u drustvenorn poretku Bosne pod turskom

vladom imala odredenu svrhu.

6 3



V I

jetlu ipravom maC!enju ovog abiC!aja id8JM8 joi vrlo malopouzdanog mamo, makar da na Balkanu nema pitanja, kojebi etlnografsld. - ne etnoJo.lkil - bilo tako opiImo i8Vle8traM

obrac!eno kao bd krsna slava. Iz istog se razloga ishva~epra'V'ogma~enja i pocirljetla ovog zanimljivog obiC!ajanepre-staM mijenjalo. Prvo jemiiljenje bUo, da je to 8vet k 0 V inaistoC!ne crltve; 8Ili se ono mOl 'a lo skoro napustit i, jer niti znasluibena Ol"kva za tu svetkO'V'inu.nit!. je 1m a u Grka, BugaraiRusa, koji ell takoder vjemici .gr&00ist0C!In0ig obreda. Osim

toga je v e e prije 100 god iDa CaploviC zabUjeZl.o, da seonanalazi imedu katolicima Slawnije iBosne. Ona je dod 'U ie

odOIndata .mo nestala, ali Be je saC!u'V'alamec!u ka.toliclma Dal-macije i jubl.e Hercegovine,kako su Ban'OV'U:')iMitrovi@) po -kazali. Ja s.am-u svojoj radnji 0 testamentu gosta Radina po -kazao, da 8'U krsn.o ime sla'V'iliipatareni, kao gost Radin, lupanBjeljak, Radl6 Sankovi6 idr., pa da 1mademo ivijesti , da tra-govi te slave poetoje imedu nekim muslimanima: Hercegovine.Time otpada vjeroispovjedni zDa~j ove slave. Vj, .Klai6 pakje prije desetak godina u jednom ~lanku u »H'l'Vatu« naveocij,eli ni~ isprava, po kojima 8U tu slaw u davna vremena sla~vila: ineka hrvatska plemena; dr. I. Erdeljanovi6 naiao je tajobi(!a1 u katoli&ih Arbanasa, a isto i Miljanov. M. fl. Mill-6evic navodi, da je slave iVlasI : u Srbi.ji,.a u novi1e doba tvrdi

Carsten Hoeg, da C ! 8 i k Sa:raka~aru ·u Epiru slaw a v. IUju. fIV.

Petku i Vell:ku G<lspojin'U.')Jednako labilna BU i dosadlllllja tuma.OOnja 0 postanku

slave. Vuk je izvodi od imena, »it 0 j e s e u p r v 0In ;krl t e-n j 'U n a rod a n a leg a n ad j e IIIU10k 0m u«. To miilje-nje bramo je joi u iezdesetim godltn.amaproilog vijeka I. Javorrprotiov teze, da je ala'V'au vezi sa kultom Pen.ata iLara, auza nl je priBtao i Rovinski. Mettutlm, medu ozbiljnim uee-njacima ave vile preotima roaha mfjljenje, koje je prihva-eeno u Akademijakom Rj~rUlru, da je slaw u vezI. sa kul-tom Lara ill bar predatka, a dokaze za 10 su davali Em. Wek,dr. AI. Mitrovi~, Sima. Trojanovi~, dr. Lubor Niederle,' Cvil~'

t) S. BIII1OV1~,0 ~ alave kIrBIwc fmaaa. Iblcl lOlA,B

.) Dr. Ad. J I 1 J I i r o v o l t , Knao ime ..,. iii pe:taIreaIkoa m I I ' S I I I k I o e Dlpnw.oeleJvnOi ~ JJbfd 1811, 8Ql.

.) 'Careten H6ec : Lee ~ PI II l' IW I -Cop ed1t qUe 1 I I12 I I.Oftj

I I 8 I Y O c l v&l1a uzeId • opre'llOOl, jer " CIIk6e8to I'd 0CI'iweDoj alav1PMl 'O IDL

LARIZAM I KRSNA SLAVA

LImen BlJPerum Weromque. eai'Ve, slmUil alUltemvale:HUIlIC hocJde pos1Iremum extoHo mea doono pa·trla pedem,Usua, ~l"UCbus, vddwi, CUiltwl iam mIhi hlli l'\mC aedturnlnteNump1lullrt, Irvterrectust. e1Ien .a tu st . OccLdi IDi ! pena'ks, meum PBTenWm familial Lar paterVobis ml llndo, meum pa. rentum rem lbene U J t ~ .

Ego mihl alios deoB pana_ pereeQuar, aa.lumUl<l'em.Aillam U'libem, I I I I r l e m cMltai t Iem: Aob Attilcl& 8Ibhol'teol

I'

I Ovim monologom UIllosi mladi Harinus u gotovo burlessnukomiku Plautova Mercatora neki srdaeno ozbiljni ton. Kada~ prvi put proC!i tao te stdhove, nisam slutio, da 6u prijaznuisunpatiC!nu osobu toga istog Lara zate6i svuda na zapadnom

B~anu jol tivu u uspomeni naroda i u nj~ajima.Istin&, Lax je teC!ajemvjekova promijenio ime i promatranekroz nagomilane alojeve tolilkih vjekova, njego~ su se kon-tu~ zama.glile, izblijedjele, kao n.e!to, ito gledamo iz ,velikedalJtne; ali an je tu, on tivi svojim ti:votom, te Be ruje bitnopromijenio inije manje ~'V'atn nego prije dva milenija, Ontivi .i ~a svoj zasebni kult. Kao poIkrovitelj (p rae s tea) iliwtitnik (tute 11 a) vd:i joA ist\! ulogu za!titnik81 kuee, On~a svoje svetinje (r e s d iv in a e), svoje obredne predmete~ln~ t r.Umen t a sa c r a), jer se je sve to, ne bal mnogolznujeDJeno, sawvalo u - k r s n 0j a 1a v i.

Ta sIava jeda.n je od najzamriemjih etlnoloikih probleman~ B~lkans1rom poluotoku, PoteAkooa je ne toliko u samom~'IlJu., koje Be imarijetiti, kOllikou toanu, !to su se u njegovo

rj.elavanje, ·kako je to ve6 i VI. Skari6 priroijetiol) uplltali irami vj~o-nacionalni obziri, ito je uzrok, da n t i 0 podri-

I) Postainak ktnJnoog !men&. GlBBndk 2lem. mI.Irl.. u B. t H. u n o , 2.45.

6 4Truhelka: Studije 0 podrlJe t. lu 15 65

I

[

[

[

[

[

r

[

r

'II



--1-I

1

- •l.!..

I1.';.1

.\

dr. M. Vasic i dr, Ovaj pak potonji kusao je c':!akdokazati. daje slava nikla. iz grOkog lrul ta heroja ida se je tra .&im utje-cajem ~a§irila: po Balka.nu.G )

Mi cemo pristati liz one. koji podrijetlo slave dzvoda iz

larizma. te 6emo pokuAati u slijedeelm redeima rllstu.ma~tiznac':!enje ovoga kulta. da iznesemo sve sli6nosti. koje postoje

Izmedu ~rsne s!a 'Ve ik",:,l~ Lara. ikonaeno da utvrdimo pu-tove, kOJim se je Jrult Amo iz svoga prvog ishodiAta. dok nije

dospio na Ba lkan itu se udomio iu kri st ianiziranom obltkuk r s n e s 1a ve sa(Suvao do dana8njeg dana,

Osnov,ni po jmo v ]

Prije nego .za<1emo u s~ pitanje. potrebno [e, da nambudu jasni neki osnovni pOlmovi 0 oovjeku i0 kultu pokoj-

nika 'U starih Rimljana, jer su si oni oovjeka kao fivo bitepredstavljali drugaoje, nego mi. Mi danas velimo da se 00-

vjek s~ji od tijela i duse, a kada umre, tijelo sahra.njujemou zem~Ju, a .duAa ide Bogu, da joj sudi, Po rimskom vjerova-

nju osim ovih dviju komponenata ima muAkarac joA posebnogg e n i a, a 8Jko je rensko, j uno n u. Sto od oovj eka nakonmnrti preostane te se, bilo spaljeno bilo nespaljeno sahranito su Man es - ostatct - koje Rimljanin deifich-a te ~posve6uje nadgrobnj spomenik sa votivnom formul~ D. M.

(d isM ani bus), kojom staIno poanje sV8iki nadgrobni nat-

pis. Du!a (a n im a) odvaja S e po is tom miAljenju u obliku

zadnjeguzdaha (zato: s p i iT i us) od tijela i ide neznano

kuda, IRimlja.ni su je, kao iGre svoju P s y c h e, u umjetno-sti ~ikazivaU u obliku lepUra. Treea kcmponenta c':!o'Vjeka

genius, .06taje idalje u nev1dljivoj vezi s kueom i potom~

s tvom, kole mu iskazuje po§tovanje, jer mu on svojom zaAti-

tom mo!e biti od koriBti . Prvo znac': !enje ovoga genija dajunam stare definicije: c e r tea g en end 0 G en ius ape I-

I t'U r (sigumo Be genij zove od rac!anja) vell Censorin d. d.n. 3. 1.; .a Varro u Aug. civ. VII. 13,0 njemu vell: de use s t,qui ... vim habet omnium rerum gignendarum

(on je bog ... 'koji ima snagu da sve rada), To je d8Jkle rada-

.)u~ koja ee OOn08i na lomje. donio je Ska.riC U BVojojnavedeno! JIIIdn,U. na kOj'U radd kiratko6e ~em.

66

la&a snaga ~ec' :!ja, .na~lno newnrla, koja mu daje . s p o e o b o o

nost da porodom ipotomstvom iiza SIm'ti nastaVi svoje kolje-no i'lozu. Buduei da je rac!a la~ka IjudBka snaga diferenc l.Tana ipodd.jeljena na a k t iv n u muAku i p a 8iv n u !enaku, to su

i odnosn .e perscmiti.kacije !"ulibite: G en ius predstavlja 1'81'

c!ala~ku snagu - vis gig n end I ilig en era n d I, a I unovis par iend i.I) Genius se iza sm:rti, uwACuje u :red kJlre .

nih bogova, Ikoji bdiju nad tivotom isreCom potomstva, a onoih ~tiva kao Man e sma i0um na doma(:em ognjlitu.Vremenom se u tom opC.em kultu :Isti~ lrult rod 0~e 1n ik a,kome Be je u rijetkih patricijakih porodica sablvalo iime, u

veCine se osta lih izgubllo, te g E l > 0IIli poMlvahu pOOaan1m ime-

nom go s pod a r a, etruAc':!a.nskom rijec':!ju 1a r ') , iovaj na-ziv postaje op(: im imenom ovakvog rodoc ': !e1nika. Vezu izme&1Lara i,rod-ooelnika ve6 je posve ispra'Vllo uOOio Censorin, de die

nat. 3: 2, koji ga poistovjetuje sa genijem rod:enja - g en t u snat a lis. Prema rec:!enom je posve prirodno, da je Lar kao i

Genij iskljuc':!ivo muMcog roda, a ako Be u Iuvena1a u jed;noj

satiti 3. v. 109. spominje mat ron a La r i s, 1ma ovaj nazivznai!enje ku6ed'Oma6icE:, alar u ovom s1u~ju z n . a a ognjiite.

ku6u.Po jam ·genij a prenio sa jekasnije sa oovjeka ina druge

predmete, na mjesta (genius lo c i), gradove (genius u r-bis Romae) ina narod (genius populi Romani)

it. d., a kako je tu dvojbeno bilo, da Iisu ovi predmeti muikogill !enskog roda, dogodilo se, da se na bron~anom ltitu Jtatuerimskoga genija na Kapitolu naJazi natpis: Genio populi

Rom ani, s i v e mas, s ive f e min a (genij rimskog na-roda bio muSko ill!ensko).

Za Rimom povode se i pojedini gradovi, Ostia . Puteoli ,

Novae Stabii Benevent, i dobivaju svog nar08toga genija, tenapokcin i ' pojeditne zemlje iprovincije. Na oscijskim se nov-

cima·prikazuje Genius Italiae, po epigrafskim spomemM

clma poznati su nam G e n ius Brit ann ia e i Ge n 1U B

.) 0V0m mvat~ odt8ovvt. ako ee b r8&a poeI)etia zove tOI'UI

genitalia. (CodLDu&t1n. 9. 9 . 29, 2.),) StariJdl:na& l qavora joe1a 8 pd. it &.1e.. al L de pOl!etkCm IlL v.

pro I. ' W J I d d e d 111811tad00a t'OtudDna 0Il0 • 4.r&medu <tva lamoelll8llilk& PH-

A1 0 U r . Aruul ioIa : VaJesi08 - V&lerdo&: Fou akle - FourioI: 1Ipor. PaulKretBcbmer 'U Gerdce-Norden. E i I l & I . e d . t u r l C z die .Ah~I. I56a A Il aI lo ct .l a jo a 'Ilmbro-oIIdJako IIBIl ... let. ua.

67

il

J

' : . 1

:1

,

)!

:i



Pan non ia e Sup e rio r i s, a iz okoliee PriStine sa podoragrada Ulpianum pormat je spomen.ik,ito ga je postavio viI i-

c u sst at ion i sUI pia n a e, tab u 1a r ius Lu l ian u s u

doba cara Aleksandr_aSevera i majke mu Mameje god. 229. i

posvetio G en i0 Illy r i c i8).Spomeni.k je va!an, jer se na njemu spominje genij pro-

vincije i jer se po njemu maZe pouzdano lokalizirati polosa]

grada Ulplanum, potonjeg Iustiniana Secunda. Grad je bio

statio, a od sluZbenika spomialje se vi 1i cu sit a b u 1a r ius.

Zna~ajno je, da je spomenik postavljen za sreeu cara Aleksan-dra Severa, koji je bio osobito odan kultu Lara i 0 ~ijem lara-

riju imamo pobliZe vijesti.

ZaJtitni&a. funkcija, §to je od iskona vdi LaT, t. j. genij~eInilka. u kuei iobttelji, protegla se u msto agrarnoj dr-!avi, kakova je bila u svojim poOetcima rimska, naravski i nazemJji§ni posjed, baAtinu, i'taIkonastaje kat) poseban tip La r

a g res tis, La r r u r a Iis, a po ,raS'kIieima, na kojima su

obi~o stajali njihovi. larariji, L ar eo mpit ali s.

Ovdje je na mjestu, da progovorimo ikoj:u rij~ ° p e-n a'tim a, koji Be ubrajaju u kuene bogove, i da pri tom

ispravimo jednu staru iduboko uvrijefenu pogresku. Etimo-

logija imen.ap e inate s, koja se izvodi od pen u s = smocni-

ca i koja je od njih naclnila osobita bczanstva, koja se brinuza; smOOnicuikuhinju, 'po nasem je mi.§ljenju vrlo sumnjiva

i dvojbena. Do&n je Lar uvijek nesto individualno, penati

to nisu, jer mi to ime u Iiteraturt sretaano uvijek u pluralu,

a ID e u siJngularu: dokaz, da to ruje nikakovo individualno

boZaInstvojedne kuee, jedne obitelji, nego da je to oznaka

v r s t e, koja subsumiTa viSe sliCnilh iH srodnih bozanstava,

a kako se za penate redovito vell, da su boZanstva domaeeg

ognjtAta, drlim opravdanim miAljenje, da oznaka diP e n a-

te s ima isto zna~je kao i groko fteof e<J'l 'LOl;XOL = bogovi

ognji§ta. Dna dakle oznaeuje vrstu b<nanstva,') tkoju pred-

. ) Na.tpJs Psil: GenlJO IlHyrici pro saJute imp(erwtoria') Caes(aris)M(a.ral) Aur(eW~ S ev en [A3ex8llldri] Aug(usti) et [I'IlIl(iae) Mameae]

Av8('ll8tH) sub CUM' Ant(anlii) (SI'lI'van1 v(lil'1) e(ereeY) pro(cun,wr)IuI£anu8 vUd(en.a) etalt(lOI'l .l8) Ulp(l8nae) tabw(a4'lus) BUmpt(u<) IiUO fec(1t)Al'bIIno et Max;Iano COIllSud(!bwI).

' ) Servl j Izvod! rije~ od pen e t ra 1 e = ad y ton jer se penati

obo!avaju u nutamjosti kui:e.

68

I

ill~,

j

stavlja triada L a r, Veat a iGe n i. Za Lare ~ dokazuie

~esta zamjena u starih pieaca, koji ne ,prave razUke i zmeduLara iPeD8Ita, a za Vestu. to svjed~ cmo mjesto u Ovida,(Met.anwTph. XV. 864),gdje se veli: »1 Vesta je me4u cesar-SkIm penatimac (»Vestaque Caesareos inter sa·

erata penatesc), ~ ~ega se vidi, da ibotica Vesta spada

u v r stu penata. To je osjetio iServij u svojem tum~uk, Aen. II, 295: »tu Be naJme piJta, da IiiVesta spada. medupenateillimjepratiUcac (»hicenim quaeritur, utrum

Vesta eUam de numero penatium sit, all eorumcomes?c)

Ako ~v penata :nije mdividua!l .an , nego OZDIaIka kuCrlhbotanstava kao vrste, onda je razumljivo, da pjeaDic i : upo-trebljavaju tu rij~ ~ kao poetimu oznaku za do~eognjifie a, uzlmaj~i par s pro tot 0, za iklXu, c:JioImovinui81. U zna~ju Jtu~e upotrebljava je Ovid vn. 5'74.U stihu:»Tje1esapretvaraju se u zemljru, a penatii bje!ec (»e0r p 0 r adevolvant in h u mum, fugiluntque penatesc) i

XII. 551.: .Ba'Ca gvo!de i plamen na peMJtec, (»ferrum

flammam que penatis inpuUtc). U ~ju stanaupotrebijava Be u s t i h u V. 496.: »Arethusa to tl je sada dom,tu ce i sjeditic (»hos nunc All'ethusa penates, hane

habes sedemc), a fraze ponere penates, posuere

pen ate s su sinondmi za nastan. i t t i 88. Oa k iza omaku ze. .mlje upotrebijava Ovid tu rij~ u aWl'll: »Be1ona rasprii pe-nate zaprljane mnogom krvljuc (»pollutosque simul

multo Bellon,a penates 8a~guine profuditc), a

u zna~ju domovine iza~aja u stilhu IX. 639.: »Ostavi dO"movinu. inevidene penatec (»pat ria m in v is08que p e-

n a t es deseritc). K~ po vm . 91.: »Sc i la, tebi pre-dajem svoje pen.ate ione domovinec (»Se y11. t ib 1t r ado

p a tri:8Je meosq u e p enatesc) ima ne samo kuCa. nego

idomovina svoje pen a t e .

Prema ~eno.m je razumlJlvo, cia: se pod imenom penatarazumijeva uz Ve&tuG e m J iLar ida p1sci kunide ne praverazliku izmedu prve $ ove tri 1li jeI! i . ' '). Izgleda, da je rij«

II) Da n peoate amatlrali bolaastv1ma. clokUQJ. utpt. u OreW2112: DUll deabu8QU e ~ ~ • lov. oeteNque dIit-

bus •••

69

I .

[

[

(

r

1



.~

It!;

. _

~I

. _

. _

.\

Lar starija od penata, jer se u Virgilovoj Eneidi spominje

samo Lu, d~ rij~ pen ate s tu nem.a.Ka .ko po spomenicima u Pompejima iHerkulanumu vi~

".arno, penati se.ikonografski prikazuju uvijek zajedno, i to

Vesta uz &tventk, na kom plamsa plamen, Genij u oblikuzmije pod njim iomatajuCi Be oko njega, a sa svake strane!rtven1'ka po jedan Lar. Na zidnim slilkarijama u kuhinjama

(cu 1ina) jedan od njih je kuCni Lar, a drug] - jer ovi spo:men.ici idu u augustovsko doba - predstavlja Augustova

Lara. Na sill!:nimslikarijama u kompitalnim Iararijima jedan

od oba Lara je kompitalni, a drug! opet Augu.stov. Ove shke

premjeite:n.e .su u ~inju, kada je onamo iz atrija prenesenodomace ogIliJUte,ali je mjesto njega Uk do a1ae, gdje susmj'e!tene slike preda (1mag 1n e sma i0r urn), postavljena

ukusn.a ae dicu l a, r e s t o bogato ukrasena, koja sIu!i kaokuCni 1a r a r iu m, De. komu je postavljen Uk Lara i gdje

Be prinose naroeito njemu namijenjene !TWe.

zabiremo iz toga, !to prudencije adv. Symmachum, I. 190. zakomp1ta yell, da su s ep 1 . 1 1 1c h r a her 0u In, a Servije, Aen.

3. 1. 190, iozvodiipodrijetlo putni:h Lara od pokojlnika rije-l:ima man e s pi0rum, qui L are s v iaIeS 8Un t. Do

ovog S'hvacanja, koje je kOllaeno dovelo do posebne gropeL are s v i a I e s, doslo je na taj na&, da su Riimljani. ka.o

i Grci obieaval! svoja groblja nizati pokraj d:rumOVaiputova,a duse tamo zakopanih dobile su ime drumskih Lara zarazliJku od kuCnih' ipoljskih. Oni tamo postaju zajtitnict· pu-

tova iputnika i njima se obraea mladi Harin molbom: ,.Za-klinjem vas, putni Lari, da me dobro ~uvatel« (,.Invoco

vos Lares vi8l1es ut me bene tutetisl«). 0 pro-

cesu, keko je od grobn.ice doslo do pojma i kulta lru6nogLara na domaeem ognjdAtu,daje nam Servijle ad Aen. VI. 152ovo zanimljivo etnolo§ko tumal:enje: ,.Kod preda, kako gore

r ek o sm o , z 8 lk 8 ! pl Ul i. a u SVi u svojim kucama« (, .a p u d m a i0-

res, u t sU!pr a di x imu s, 0mn e sin s U: is do mibus

s epel i e bantu r, und e ortum est, u t L a res co-

lun t u r in do mib us«).1I)U svojoj polemici 0 pitanjuLara sa Samteroon, koji je avo shvaeanje potkrljepio etno'loAkimanaiogijama u raznih primitiv8ICa,ukojih joAi danasposton obil:aj s~anjii.vati mrtvace u koljbi, u ikoiojsu tivjeli,

Vissowa proglasi.o je ovo za »Schwinde1«. Medutim mi Imamoidrugih vijesti, da je postojao obrea:jzakapati mrtvace u kuci,i to pod ognji§tem.lI) Kao dokaz mooe Be navesti i Fulgenci-jevo turnaeenje rij~ suggrundaria: ,.U prijdnje doba stari

nazivahu suggrundaria groblje djece, koja su (umrla) ne na-

vrAiWi 40 dana, jer se nlsu mogIa spaliti, jer ne bi sdganih

kostiju ostalo, niti bi toliko trule! trupIa zasmrdila mjestoji zato Rutilius Geminus u tragediji Astianaks veli: ,.Jadni~e,

potrdi r8ldije grob pod strehom, negoli grobnicu.« (p rio r i

tempore suggrundaria antiqui dicebant se-

p u1ch r a i n fan tum, qui nee dum qua d r " gin t adie simplessent, quia nec busta diei poterftt,

quia ossa, quae conburerentur, non erant,. n e c

tan t aim man ita s cad a u e ris, qua e 10cum t u-

m i s c e r e t; Ru HUus G eminus in Asti ana cis

Znacenje Lal'a

Znacenje Lara u rimskom narodnom vjerovanju dosta

nam jasno definiraju sa(:uvane vijesti u plsaca ina spomeni-cima. Po Arnobiju, 31, ani su (:uvari krovova ikuea (te c-

torum domumque custodes), Varonu su po VerijuFlaccu de 1. 1. g. 62. obo!avane duse pokojnika: »Mislilo se,da 8U Lari duk ljudi primljenih u red bogova« (»Lare s

animae esse putabantur hominum, r e d a c t a e

in numerum deorum«). Prema tomu ani su, kako vee

Di_onizHaUkarnaBki, IV. 2, 3, isti~, analoga grekim ~~(1)B~.

Nj3hov nazilv La r fa mil ia r is, L a r f am 11iaiL a r

do rn est icu s, dokazuje, da su u naju:!oj>vezi· sa ku<:om,

odnosno porodicom, a tom'll odgovara ivotivna formula naepigrafsldm spomeniclma ,.La rib use t fa mili a e« i in-

vokaclja Fa mil i aiL a r pat e r. Ovid : i J h najradije zoveLares p at r Ll.")

Da su Lari u najtjeAnjoj vezi sa duAamapokojnLh stare-nI.ka ida je njihov kult proirzaAao12odnosnog htoni&og, ra-

I II

i!

iiI

:1il

I I

\"

I i

") IBporedi Istog pisca V. 64.il) Iapor. Platonov Mlno.s. 315.i Plut·Phoc. 37.1) Forllltllln a Lar1bua patrUs exigere pi.ebit. Ovid. Rom An 237.

N« te lAIr p8'triw .ed &mOIl' <reVOC8Ibd.t. Db. 239.

7170



tragoedia ait: Melius suggrundarum miserqueris, quam s e p u l c h r um),") Rinrljand. su prema to-mu u staro doba obi~vaU djecu ispod 40 dana zakapati podstrehom (s u bg run d a),1I) a ne spaljivati, jar bi im se kostiposvema wegle, a lje§ine im ne bi mjesto zasmrdile. Timeam o doblli i ispravno tuma~je poeebne vrsti Lara, L are s

g run d u 1e s kao Lara ovakove pod strehom zakopane djece,i: zato m.o!emo otkloniti t u .m . aCen je , koje ovu rij~ izvodi odg run n ire; j~ sve, ito mi 0 Larima znamo, odvee j:e pri-jllZllO,a da bi mogli pomisliti, da oni - rokeul Uostalom, daje Vissowa mao, da sm o mi u pretpovijesnim sojenicama uDonjoj Dolini ispod samih kuea, i to ne jedamput nego jest

puta, nai. t1 i: na ovakove grobni .ce , zaikopane neposredno ispodareje kuCe, koje nesumnJilVo predstavljaju :nekadanje stan aretih ikuca, bio bi ion j~o drugog mWjenJa. Primjert izDonje Doline uostalom nisu osamljreni, jer su odonda na-dene grobnice unutar sam.iJhIkuca injdhovih temelj'niih zidova~eJCe u Grekoj . Dr. Wilcke, Spia-almaanderkeramik u MannusI. 67., navodi ci je li niz primjera iz Tesalije, Eleusisa Egine,Milkene, Atene idr., koji potkrepljuju Servijevu tvrdnj 'U, acia je taj obi~j daleko rasprostranjen, dokazale su i iskopineuGrossgartaohu, gdje je ujednoj kurCi,nedaleko ognji~ bila8ahranjena IjeSina djeteta u tipnom polobju neolitskog »Ho-ckerae.")

Pm }>OCete!arizma. prema tomu idu vee u neoli tsko doba,a veliku mu starinu prlpisuje i rimsko vjerovanje. Madu ose-bme »zlatnog doba«, Roje je vladalo u doba Satumovo, spadaita, da Ijudi bez boli umi:ru, inakon ito im Be prah sahramu zemlju, bdiju njihove dwe, odjevene zramom koprenom nadsvojim potomstvom.") ,

Dokazna snaga dolinskih grobova za Servijevu tvrdnjutim je jata, otto su ognji.§ta u k~ nad grobovima okrugla,ukraltena svastilkama, dak1e pravi trtven.Lci - e < 1x a( Ja t - a da

U) Ful,entiua opera, Ed. Teubner 113. (Ispor. 1 Amobius I. 28.)

. 11) U tommefenlju ~a rljei! Varro, ' Z I . 8. 3, ~. Vltruv

10, 1~. 1. PUn. 26, 1608definlra se I 'II Deeestlll IX. 3. 5. 6. U rimskakuCe i!lnd streba impluvlum u atriju, dakle je u nutamj06tl kuee.

1 ') ~. Schl4Ibz u PrIlh. Z~. Uno. 1.38.17) Sr. Kari Phda. Moritz: G6tterlietln der GriecbeD U'. R6mer im..

Max. Oberbre1er. p. 183.

su om rekvizit htonilmog obreda, dokauje u nekih reJetkastapodnica vezana ljevkasttm kanalom (c a tar acta) sa pro--storom ispod nje, gdje se nalatze grobnice, dakle je to pravi(Joj{}(Jo;, Po [edno] fibu1i italskog tipa a na vic ell a teBe grobnice dadu dosta tOOnodatirat i. Nastale au u razdobljuod VIlI.-VI. viteka pr o I., dakle u doba, kada je obi<\aj sa-hranjivanja mrtvaca pod kuCom u ItaHj~ ~ ustupati aim·

bolienom kWtu zacetnilka 'kuce, kultu Lara, koji Be tada obU-kuje. Te su grobnice u naiim sojeni~a nesumnjivo groboviutemeljitelja doth'!:ndhkuea , jar im Be potomstvo sahranjujevee u posebnoj nekropoU, neito udaljenoj od samih sojenicana suhorn tlu, t. j. na }edaloj t; zv. gredi, ko~ t~ usporednosa savskom obalom. To se potomstvo klanjalo sjeni igrobo-virna svojih st8l l 'eni :ka, a predavajuCi taj kult novim naraita-j ima, ·kada joevremenom bila izlblijedila uspomena na osob-nost pokoj:n.ikovu, zaodjelo je svoje prede boZansldm, odnosnoherojskim a,tributi .ma; tako postaju Larl , prvobitni za~etni .clporodice, njteni staani za.§ti tnJic! i~vari- p rae s tit e s, Naovom stupnju evolucije Lar nije vi§e vezan uz kucu kaostvami objekt, nego se ve!e u .z porodicu, a cia kult dobijezornu podlogu, daje se Laru antropomorfni obUk idol a, po-stavljena, na domaeem ognjittu iIi u 1a r a r ij u. Kada poro-

dicasell

iz stare kueeu nDVU, iz

stare ,postojbine u novu,pratt je iLar, pa ako. se veli , da je Eneja nabijegu iz Troadenosio sobom svoje ·penate, treba tu, 'UZ Vestu, podrazumijevatiiLara. Mi to vidimo na jednom noveu, kovanom u graduEneji u Macedonijd, na' komu je prlkaza'll ta) bi:jeg. Eneja nosina ledima sakata otca, a sin mu Askandj nosi u rukama Larau obliiku maJog kipa. Na jednom novcu Cezarovull

) pri:kazanje Eneja kao La r 0 ph 0 r 08, t. j. nosilac Laea, i taj Lar~koga drZi u desnoj ruei, prikazan je isto on.a lro kao ibrojnibron(!ani· Ukovi Lara, koji· su nam sacuvani. 0 prenaJanjuLara u novi dom prilikom seobe govori iTibul, 2. 5. 54.: »Za-povjedi, ci a Be Lan prene.su u nov! dom« (t r an 8fer r i JUS"

8iin nova tee taL are B ). Kipove svojib Lara poltivalisu Rimljlani istim poMovanjem kao i grobove svojlh praotaca •

Samo najveea bijeda mogla ih po Tibulu 2, 4, 53, natjerati~

18) IBpor. sUku u Dabrembe1'l. Diet. dn antiquitU Jr. at run. 10'lTamo . e taj Laor_tra pal ad i a In,premda kratka tUDika 1 r h 7-

ton u ruc1 De d o 1 d I c I I W mkako Mem.

i

, Ii

I!

72 73 :

[

[

[

[

r

l

l

l

•



I_

. .

--

.\

c ia odbace svoga Lara, a kao plimjer Z8!bilje!ioje Sueton

(Calig. 5.), c i a : au prigodom srnrtt Gennanikove RImljani' u

mak prevelJ.ke !a1osti i~aja izbaclli iz ku6a BVojeLare, jerje ta smrt do Rim zatVilau cmo, UslobodOUlllatimkrugovimaRima carskog doba opala je naravski ipobo!nost prema Laru.Zlatni isrebrni kipoVi u lararij'll postaju vMe stvaT raskoAi.negoli vjere. a nazadovanju kulta Lara uslijed liberalizrna pod-

ruguje Be Banl Cieero, de domo, 108. rijel!ima: »Lijepa tvojaslo~ potjerala je moje bogove penate i moje Lare« (t u a

pulchra Libertas deos Penates et familiaresm e 08 La res ex p u Ii).

Zna~ajJnoje za 06obnost Lara njegovo ime, kOje je po Va-~erijan'll Maxim'll (de nom. et praenom.) ~kog podri-

letla. a ma~ g ospod ar, prem.a: Cem'llje f ami Ll a.] La rgoBpOdarobiteljii. Isto zna~enje ima to ime i kao nad!mak

I;:orzene iTolumnija. a tomu maeenju odgovaTa i Homerov

~'JI~s, jer ~e nj~e ozna~ju ne same ljudi visoka polo!aja _

~'JI~~8~ a1'&QW'JI - nego i bogoVi,medu kOjima je Zeus &'JIasa'JIa~l"W'JI. .

. Gla'Vhafunkcija, koju Lar vr.ti prema obitelji, jest ta, daJ01bude zaititnidt u zlu 1 - dobru, Enije, Anal. fragm. 311., apo-strofira Lare: »1vi Lari, koji se brinete za stalnost k:rovova«(vosque Lares t e c t o r u m q u ] funditus curant).MaTtijal, cap. II. 152., to defi.nira ovako: »8vakom smrtniku

dodaje ~ osobiti genij, koga prozva~ iza.§tLtniJkom,a upra-vlj'a SVJm poslovima« (8p e cia Iis B inguI i s mo r t a Ii.

bus g eni us Adm 0v etu r, quem eti am pra est i-tem, quod praesit gerundis omnibus v o c a v e-

run t). To Be za§titni.§tvo 'l'azabire iz trostruke i~VokaCije u

glasovitom carmen fratrum Arvalium: en 0 La res i u v a-te, enos La'res iuvate, enos Lares iuvatel Joo

nam to Jasnije kazuje Kalikle u Plautovu Tri:numusu: »2en.o,

h o e u Lara da ukrasim vijencem, ipoMivati ga, da Dam ovoboraviAte buds dobro, blagoslovljeno f. dobre kobi« (Lare m

corona nostrum decorari v ol c, Uxor, uenera-

r e, u t nob ish a e c h a b!l.tat i0bon a, f a u s t a, f eli x

fortunataque eveniat). H a r m opet u Plautovu Mer-

catoru, spremaju~i se, da ostavi rodnu kueu, kli~e: »Bozi Pe-nati iobiie1jski Lari mojih rodite1ja, varna po~ujem, da mi

dobro ~vate stvar mojih rOditelja, jer eu Ai tra!iti druge bo-

1 4

gove Penate drugog Lara, drugi grad i drugu varo!« (0i

penates ~eum parentum, familiai Larpater,

vobis m a nd o, meum pare n tum rem ben e u t tu-

tern in i: ego mihi a 1i 0 s de 0 s Pen ate s per s e'

quar, alium Larem, aliam urbem, aliam civita-tem«).

Start Daemones u Plautovu Rudensu, 1206, govori supruzi:»1 iskiti, da ~inim bMjU sluzbu, kada udem obiteljskim La-

rima da umnoje na!u obitelj« (atque a d o r n a, ut rem

d iv ina m fa cia m, qua min t r 0 a d v e n e r 0, La r i'bus f amili'a rib u s, quo m a u x e r u IIIt nos t ram. f a-

mil iam). Konaeno je vrijedno osvrnuti se i n~.MO.miestou Plautovo] Auiulariji, 385, gdje s~ri Eukles 0 vijencima, !toih [e nakupovao za svadbukceri, yell: »Neka to postavt na

ognjiste na!eg Lara, da keerino vjetll~j'e u8n.i sretnim«

(ha e c imp 0net uri n f 0 con 0s t r ] L a ri, u t for t u-natas faciat gnatae nuptias). A da Lar ne ~va

samo kueu nego i kuenu imovinu, razabiremo iz prologa Au-

lularije, gdje Lar kao prologista pripovijed~,~a'ko oI_>:rozkoljena ~uva kueu i blago, zakopano pod njemrn ognJmtem.

Nemati ovakvog brimog Lara je t~a kletva. Tako u

Ovida, Amores, I. 8, 114: »Da ti bogovi dadu, da nema! Larai da ti je starost nemoena« (0 i tibid e n t n u110 s queLares inopemque senectaml).

Pada u oN, da najo~knije podatke 0 Laru nalazimo u

komedijarna, a vrlo malo u ozbiljno], viAoj literaturi. To je

razumljivo, jer korniearl crtaju prizore intimnog livot~ rim-

skog, a jedna od najznal:ajnijih osobnosti tog !ivot~ baAJe L~.Njegov Intimni odnosa] prema obitelji nas se osobito simpati~-

no doimlje, kada djeeak doraste do toge i Laru !rt~je. svojudjeeiju hamajliju (b u 11a), kojaradi toga postaje ik~no.

grafskim atributom Lara, kada dje~ojcica, odrasla

? Odjev?Jke,

polaze na lararij svoje lutke, a ~un se uda, ~voJ djevoJa~kipAs,kad mu isluieni vojnik predaje svoje oruZJe, a oslobodeni~s~e.~ .

Da se Lar uz svoju sluzbu kao zaAtitnik brine iza oeuvanie

neprekidnosti koljena svoga doma, razabire se iz nekih parteno-

genetskih priea gdje on sam posreduje, da usp06tavi tu ne-

prekidnost. Tak~ se on na ognji~tu Okrizije ~binj.i Tanaq~prikazuje u obliku plamena iIi, po drugom kazivanju, u obliku

75

,I I

iI



Lararium - ikonostasf a II usa, iona ,rod! Servija Tullja (Dion. Hal. IV. 2., OvidVI. 627., Plio. h. n. XXXVI. 204), a Cekula, osniv~ gradaPlen.este, l"OClioBe iz djevoja&og krila od Lara, koji je u nj

pao u obliku iskre sa ognjifta (Serv. Aen. VII. 678.).

Od posebn.i&:lh L_ara,proiirenjem njihova zaititniSte ulogena o¢iml, nastaju j a v niL a r i- L are s pub Iic 1. Rim ..

Ijmi su vjeI'Oval l, da je v~ Romulus ' U B t a a l o v i O svetlrovilnJuLaribu8 Pll"aesti ti bus, koja Be slavi la svake godine

1. svibnja. T .i Lares Praes,Utes au zaititnici gradskogpodru~ja, ipo Ovtdu, 135, »oni Be tako4er zauzimaju za nas iltite gradSke becieme, te su nazOOnii donose pomoe« (8 tan tquoque pro nobis et pr a e s u n t moenibus u r b Lseta u In t P rae 8en t e s, a u x H iu m que fer u n t). To suda:kle op&lski, driavni, javni Lad. Kao ito obredkucnomLaru obavlja lru6edoma&, lkultom ikompitalnih Lara rukovodemagiatri vici, a Jrultom dr!avnih posebni collegiume u I tor u m La ,ru m, na ~elu mu mag ist r i La rum.Vremenom dobivaju i pojedine dr!avne ustanove svoje osobiteLare, itako nasta.ju L are s per mar i n i, uvedeni 22. pro-sinea 179. pro I. , i srodni im La res mi Iiar es, pa ~ak 1putovi dobivaju Bvoje La res v i a I s ili v i a tori i -1 t. d.

Lar je bio isprva prosti idol . Kao starogr~ki g ' oa~'oll on ~ebio, kako to Tibul, 1,10, 17, izri~to navodi, »pri~co e S~.l-

pit e« dakle izrezan iz drveta. Da od ~a4i ognJiita doblJUIj.epSi 1zgled, natiraU bi ih voskom, i postali bi po Iuven.alu,1287 simulacra nitentia cera.SnaprednomUDljet-~ Postaju oni ukusniji, prave se od bronc&, u canko dabaiod srebra illzlata. Vremenom se razvija' stalan iIkonografski

tip Laea, kako nam ga predstavl ja velik broj sa~uvanih l ikovaiz Pompeja i drugih nalazi§ta rimskog carskog doba iprvihkr§canskih vjekova. Rimska umjetnost ovog doba stalno pri-kazuje Lare u obliku mladiCa, kratke do koljena seZu6e tunike_ s u c c i n t i kako Pers. 5, 31, u jednoj satiri veli - gracllnatijela sa vij~cean na glavi - g r a c i1e s, ubi par vascoronas a c c i P i u n t, kako Juvenal l.c. kale - lahka,gotovo pleSuceg hoda - lu d e In t e s -j u j~?n0j 1m je rucir h y ton, u drugoj, spuMenoj, pat era (plitica), a noge suobuvene u niske Mzmice. Ovakav je Lar u Stobima kod Grad-skog iu Kopliku u Albaniji, ito ga 'je priopeio ~'l>pen.SporedniJltributi su jo~ rog bilja, situla, koplje i napokon pas kao

ruvar 'kuee isimbol budnosti.

Lan su isprva smjeSteni u a t r ij u na samom ognjiitu, akako je stari Rimljanin oko ognjiMa i ruCao, stavljao [e La!runa ogniiste u posebnoj zdjel ici (patella) od sva'kog Jela po[edan obrok, i tako on postaje sudionikom svakog ru&a.")Tako veli Horac, Sat . II, 6, 65: »Ja sAmimoji hranimo se predvlastitim,Larom« (ipse meique ante Larem pro-p r iu m ~ esc 0 r), a Ovid, Fast. VI. 299, .daje ~ ovu sli:ku:»Bija§e n&oC obi~aj, da se pred ognjiStima sjedi na dugimklupama, te vjerovahu, da ru&u prisustvuju bogovi« (an t efocos olim scamnis considere longis mos erate t men sa e ad e sse c red era n t de 0s),

Tako postaje domaee ognjiite svetiitem kulta Lara, akako su se tu sastall ikult Veste igenija, ,razumljivo je, daau vee u staro doba manj.e obavijeiteni ove po svojoj bitnosti

raznolike kultove medusobno zamjenjivali.

Instrumentum sacrum u obredu Lara

i krsne slave

I dol =kona. - L a r a r iu m =uCni ikonostas.

Skari~ je kuAao u svojoj radnji 0 krmoj slavi potankoanalizirati rekvizite sakralnoga kulta krsne slave, te nabrajaove obredne predm.ete: k rsnu s vi j e.e u, k r s ni k 0 I a~,v i no, tam jan i U 'Unutrainjoj oblasti k 0I j ivo, Pri tomuje ~ zaboravio najva!niji rekvizit, i k °n u svetitelju,koj'U je trebao stavi.ti na prvo mjesto.

Da aada vUiimo, kako Be ovi predmeti odnoee prema

obrednim rekvizitima kulta Lara.

1) Za:to Plaut. Ci&t . II, 1. 46 t Ovid, Fast. rr. 634 Lare zovu imenom

pat'elhrU

77

76

r

r

r

l

[

[

[

[. .;

[

[



..

"

•

U otmjenih ku6a, pot1m'ajrepublike i. u carsko doba, kada

se r\Xa u otmjenom trlkliniju, a ne viAe pred udavim ognji-Item, sjede61na dugim klupama, Lui se smjeAtaju u posebnoja e d i e u l i, k.atkada vrlo umjetni~ld i slrupocjeno izradenoj,

Uobliku m'8i log hrama, a tu 1m Be kao !rtva prinosi njihov dio

jela. Te a ed icu I ae zvale au se 1ar a ria, a nadeno ih jemnogo u Pompejima. Kipovi Veste i penata smje§taju Be sadau ,ku:h inju. a u lwariju ostaju JAr igenij domaemcv i do njih

B e mnjeltaju likovi drugih osoba, prije svega predaka, i Lar

Au.gustov. 0 caru Aleksandru Severo zabUje!io je Sueton, 2:;,

20, ovu zanimljivu bUleiku: »U svomlarariju, u . komu je imaopokojne vladare, i to odabrane najbolje i najsvetije du!e, me-

du koj<imaApola i, ~a!kokate pinc njegova vremena, Krista,

Abrahama, Orfeja idruge 8li~e te slike pre4a« (1n 1a r a rio8u0, in quo d i v e8 p r inc ip e B, 8e d 0 p tim 08

e l e c t os, et animas s a ne t l o r e s, in quia Apolli-

n u m, e t qua n: tum s cIiP tor 8u 0 rum t em p 0 rum

d i cit: Ch r istu m, A bra ham e tOr feu met h u iu-scem 0 d ice t e r 0 S h abe bat e t ma i0 rum e ffi·

g i e 8). Tu dakle lararij postaje vel: galerijom slika, embrioi k 0nos t a 8a. Jeri u prostim 8eoskim kueame ima kojiput

na zidu ikoIl106tas,gdje Be na prvom mjestu nalazi sltka sveti-

telja, do nje koja druga sll.ka kao svetitel] prislave ili Bogo-rodiea, a to su ani mae san c t i 0 res gornjeg citata, sllke

vladad (= p r inc ipes, sed 0p tim 0 S e 1 e c t 0 s) i foto-grafije roditelja (= ma i0rum e f fi gie s).

Kristianizacijom n:aravsld nisu odmah uklonjeni rami po-

ganski kultovi, te se svet! 0Ci ~esto Me i bore protiv krivO"vjerstva. Sv. Jeronim Be tu!i, da u njegovo doba nema mjesta,koje ne bi biJo zardeno sramotom idolatrije. U Rlmu, veli,

kao i u provinclji postavljaju iza vrata kuca idole, koje

zovu doma6im Larima, itim Be idolima prinose prlvatne ija-

vne !rtve. Tom zabluciomoku!ena )e provinclja kao i Rim,gdje Be na svakom rasltr§6u (= com pit um) iu svako] ku6i

pred t ute 10m pale svij.eee isvjetiljke i time se sv8Jkipro-lazn1k.utvrduje u pramovjerju. Ta t ute 1a (zaJtita) je dakle

Lar, bio kompitalni bio obiteljski (Hier. in Esal. 57).rPo tomuBe 8n1, da je kult Lara bio tako duboko ukorijenj.en u duJilatinsldm duhom zadojena narocia, da au kipove Lara drlali

jol u to doba u svojim ~ ne sarno pogani (javno), nego

'1 8

T

i .kd6ani (tajno): jer ono »za vratima« (p0 St for e s) u gor-

njem citatu ima ocito smisao »iza zaklju~anih vr~tac. .I Tertuli 'an zamjera svojim sukr§Canjma: »Naune pnva-

tne bogove ~oje zovu Larima i PenaUma, i privatnom posve-

tom po§tiv~tec (privatos enim deos, quos La.res f tPenatas domestic a consecratione perhlbet s,Tert. ad, nat. 1. 10,76).Da se ovi prigov~ odnose na. k~e,a ne na pogane, razumije se samo po sebi, jer Je~~ i er-tulijan mogu braniti samo kr§caruna, da u svojim ku6ama

dde idole Lara, odnosno penata.AU i drZavna vlast uprla je sve sile, da ukloni tragove

idolatrije, pa ni ona nije uspjela odmah, nego je kroz sto ivi§e godina trebalo obnavljatt i poo§travati ~edbe, upereneprotiv poganskih obreda. Va(!Konstantin Veliki iZdao je 354.

zakon kojim sa odredule zaltvaran:je pogansldh hramova i

zabr~juju prilazi do njih i obavlj~je ~va,. a prestupni'cima prijeti se smreu maCe.mi zaplJenom imovine. Naravna

posljedica toga bila su progonstva pogana; aU su se neldcarevi brinuli da se ova progonstva: ublase i:nedo~iju okrutneoblike Tako ~ 399. Arkadij i Honorij izdali osoblt zakon, dase hr~movi kao gradevni spomenici, imadu ~vati, a 423. za-

branise H~norij i Teodozij, ci a se pogani ne smiju napasto-t' dok au mimi te se ne ogrije§e 0 pozitivne zakone, a

: ' : ' 0 1 ,bi ih netko pljaCkao, ima irn oteto dvostruko vratiti. J . ? < > -kidanje poganstva iAlo je tako sporo, da su joJ 120 godinaiza prve Konstantinove naredbe, god. 472,~ care~i Leo i

Antemij moral! lzdat! novu, kojom se poganskl obi~IlJii obredi

proglaAuju kao fa vn i z10 in (crim en pub l I cum). Odsvih tih naredaba za nas je najzanlmljivija konstitucija cara

Teodozija od g, 392.,koja izricito zabranjuje kult Lara iPe-

nata, i ona od g, 451.,izdana od Valentinijana iMB:rcij~, gd~ese veH: »Ne bilo u nasem vijeku, da se predUn~e ~tivanJe

vraea n.~astivimiprokletim likovima, da se okite

Vlj~Cima

bezbOm.l.dovratnici hramova, da se na profanim !rtVe!lUcimapale vatre, da se okade tamjanom, da Be kolju !rtve, vinom

zalijeva iz plitica i da se svetogrde smatra pobo!no§Cuc.(Absita s a e C'U10 nos t r 0, in fan dis ex e c r a n-

disque simulacris honorem pristi,num r e d d I,

redimiri sertis templorum implos postes,

pro fan isari sac c end i ig n e s, ado 1e r i in is

79



thu r a, vic timas cae d i, pat e r i s vi Ilia Iibar i e treligionis loco existimari sacrilegium). Ta jeZ81brana obnovljena u Leonovim Libri Bazilicorum I. 1, 17, auperena je, kako se vidi, u prvom redIu protiv kulta Lara, jerzabranj 'l lje glavne o.brede, obitajne pri ovom kultu: doprina-Janje vijenaca (serta), paljenje vatre, ka4enje tamjanom i

Ubacije vinom.

Uza ave stroge zabrane i kazne trajala' jeborba crkve i

driave protiv kuIlta L~a ave dotle, dolt crkvi nije uspjelo PO"

uu:kati svoje vjernik~ "daone prijazne, vedre, vijencima ovjen-~e idole Lara zamijene slikom kojeg.a svetca, pri ~mu jebo zamjenik mo!da u prvom redu dolazio u obzir svetac, ojeime nos!. onaj stu'je!ina kuce, koji bi tu imljenu izvriio, illsvetae, za koga bi on imao najveee poitovanje. Ta zamjenamogla Be tim laglje izvesti, ito je svaika svetal&a slika imalajed&n od bitnih atributa Lara, a to je nym bus, kOji, kakoje poznato, nije niita drugo nego simbolibla cor 0n a iIi vi-jenac poganskih vremena.IO )

Tu je, ~ini mi se, na mjestu upozoriti na jednu ~njenicu,koju drugi pisci, koji su se baviJi pit ll ll ljem krsne slave, nisudovoljno naglasiU, a ta jest, da su SVi svetitelj i, koji se slavekrsnom elavom, isklj~ivo m u Ak 0g rod a. Meni bar, osim

sv. Petke, koju slave samo Rumuni, nije pom.ata n.i [edna ave"tU:a, pa ~1t DIi Bogorodica, koja bi Be slavtla kao 'krsru> tme.Zaito au tu ienske svetice iskljiUOene,mole se protumaati rim-

skom ideologij'om kulta kuCnih OOZlmStaVa.ILar iGenij sumuAkog roda. Genij je, da se etnoloiki izrazim, 0sob nit 0-

tem muika.rca k'ao pojedinca, doeim je Lar, kao nekadanji. . . .

It) Za e 1 l n . o I 1 o i a , iroji Be pobl.lie 'be 'Vi ~jem krane ~,billa bi, &li n.am ee, vrio zatwa. ln.a zadaI6a, ~ dioba;, kada flU

Lari zaml:jenlj«ll I lat6a1nsklm svetclma. To ib1 lie moalo p06t16L na. taj

D8l i !m. da Be 8 V 1 I I J V I 8 t c : d " k~ Be ala'YV kao iknno ime. pomno lIIlIIIlizI~PO !laroIl'Oloilrom redu. Ja sam to 'U&l.Io o k : o d at svef>ca, ito sam III M

brIIAI r u a r u P < l I P f I I a o i k i O j l l Be U ~ u ndi.m 'k I radevUna~e alave, t Qoia,o fIIIIIll do zaacajlOOka. kJojd imlenactuJe: 2. 2 ad ndihlOu ID&lme IU p~jansko do\)&, a aamo 'dv~ Allmp1je stuIpiD.IkPa"'.qonae, kojd; pada i!1Ja lIB.~ a UDII'O . j o e ML, £ Marif.Ir Papa

(l4. II.t -.)

ldu 'III VU. ' Y I I J e k . It1

IeelaYe 'W'lorije tk.o, ~e se reelkao dmuzetd. Galena 'VeCma sve taca . nIIlDih &lava lIVekako je predalo-vjeaB., ~ prdde d o 1 1 1 1 1 k a SIovijena 1 18 1 _ Zan.ImljdIvo ~e pri-

IDI i Je t ; l t l . da 88 mec:tu . knn.Im ImenIma - osIm S&ve Nemandi6a - zwoaLaz1 all jedan ad erpsklb naclooabIdh t. z : v . svetaca, premda 1b lma

tot e m rod 0~e 1n i k a, p o rod iI!nit 0 t e m, a buduelda ovaj mote biti samo muskarac, posve je prirodno, da if a-m l l La I Lar iod njega izvedeno k r s n o ime mogu bitisame m~og roda, Kada se LaT zamjenjivao slikom svetca,mogla je ta biti sarno muska.

Kako SInO spomenuli, jedini je izuzetak od toga sv. Petka.Kako je do nje doslo, nije mi uspjelo ustanoviti, premda bito pitanje zaslu!ilo, da se kojd etnolog i njime pozabavi. S1 -

gurno je tek to, da sv. Petku slave samo doseljeni neasimiUrwni

Rumuati iVIasi ida je ona, otkada su joj k08ti prenesene uJ~, bila patron Rumuna, i to ne same ondh u dandnjoj kra-ljevinl, nego, od MariJje Terezije, ionih na podru~ju nekadanjekarlovaeke patrijadije, pa je lako moguee, da su doseljeniVIasi tu svoju pat ron a t sku slavu priudesili krsno] slavi,koju su z.atekli u zemljama, u ·kojima su se nastanili. U cvomslueaju to je tek sekundarna pojava, koja za we pitanjenema zna~enja.

Ognji§te - focus

Na domacem ognji§tu, i li , kako ga Vergil pj,esni~ki zove,u s vet IAt u s iv eVe s t e (c a n a e pen e t r ali a V e"s t a e), sjedi uz nju, kao drug; 8 o e , s t ; ! a ' r tO v x 0 t ; La r. Ognji!te

.postaje tim, kao igrcka l a X r i ( ) a , kuenirn b'tvenikom, a vezaizmedu ovoga i Lara postala je vremenom uZa itrajnija, negoizmedu ognjiAta iVeste, jer u sredovjeC!:nojlatin.§tini postajerije~ I a r sinonim za domaee ognj~§te.l1)RLje t \ Be lar u ipanjol-

B ondma ~ di·nast lde Nemanji6a. Ujep brol. Sto ee Save t1~, on Be takorij.etilro sLaVli, do a biJu svim sl'lllOOJe'Vima·trebalo UBtaalovlt1i,ne « " 1 I i C H 3dse 0 jOOnoj recen1lrllOj poja'Vi, kao reru1'tatu ~ ovop, kulta.IwHpopri ana j a6 li opsag tek od ke. rlova6lrog 61'11OOalod 3•• ~jei!:nJa 1m.,kada su na zahtjev Q'UStr!jeke vIede iza,brarn~ kao par tTo.l I Z II S rbe IN.

Satva. za Grkie ear KOI Mtl ll l1 tln, a ZIII IRu tn \me sv. Pebk.a.Po OVlOmee ~! In4, da Be ·krSIWLsliwa na: BaJ.k&au obJd'kovela joi prlje

ddlOlro Sl( )fVI jena, to jeet 1 a r ,j, z a m jte ~o mJoesto allllVl 'II pred.hl-stlnljanSko doba, j to ja1'nSl6nou vez.l sa ~m ze.konsJdm odredb&ma,IzdBJIllian prot!v tajnog kWta Le.ra kOl!l8ttNcItjom ewe Teodozijla ad cod-392. SlOV\leni flU za<teQdUu slaivu we ~adenu prj I I P V ' O I I J \ dIOlaaku 1 pre-uzeU j e, pI'l!5awi :na lkr&6alnstvo, 0InIIIkvrUi, kakMI &U je nalli. To je teza.iroju daikBllrova:l'jta tek pocmn.!m istradlJvandtern svlh kl'l!lll1h Ila.ve ovje-~~ ,

II) Ta'ko Lot&' IH. god. 11340.Erath. Cod. Qwed.lInbUll"g, 3, 30, de-kretl tra: v lt ldoo d·e 'UIIlOQu.oqUJe a a.re obol' llm reddent.

8 0 81ruhe1ka: Studlje 0 podrljetlu 6

[

[[

I,.1

[

rI

II

I!I1

I .I

i ;;~l.

r

r

r



. .

. .

skom }eziku uk do danas odrlala u tom zna~enju. Vee u Ju-st fal ijanovu kodeksu 1are m ten ere, 1are m f 0v ere zna~isto §to im 0r are (stanovati), 1 are m con B t itu ere, I a'

rem co 110 car e = n.astaniti se. Slimo zna~enje dobjva i

!me p ena t es, jer, po 9, 3, 2, 2, u institucijli VJllentinijana iValensa, valja odbjegle kmetove vratiti ad ant iquo s p e-n a t e S.II)

Uslij'ed svoje veze sa kuCnim o,njiStem postaje kult Lara

sredi!tem privatnog kulta, ito ga Rimljani SUlbsumiraju podnazlvOm s a era pro f ami Iii s, a proAirenjem toga kulta naplemena razvijaju se iz njega 8a era g en til i cia. 2rtva,§to Be Laru prinosUa, je svaki prvi obrok jela iprva pliticavina, koju bi domsCin Laru prindo na ognjijte. Me<1uh'tve,po6Veeene Laru, idJu iP rim it ia e: prvijencl dozrela !itnogklasja, voea, meda inu~ti k 01 a ~i. I stari. su Gre! dopri-noBili domal:em ognji.ttu prvijence poljsk.og rods, a kasnije, uneMo civilizirano doba, oni ove !rtve nadomje§cuju kolacima,koje zovu : J C E f l. lJ > a T : a , : J C e A . lV O t . To 9U dnevni obredi, kojima se

vremenom izgubilo prvobiltno sakral.oo~lSenj~, allil su Be ipak,posveeeni starinom, s~uvali :kao narodni obieaji . Sve~anije suse slavili Lari periodi&i u odre<1ene dane: na kalende, ide i

none svakog mleseca, Onda hi !enska ~eljad okiti la ognji~tecvjetnim vijencima i pletencima (su s pen d ere s e r t a) od!itnog klasja icvijeea, a kada je kult Lara sa ognjiAta prene-sen u lararij, kitio hi se ovaj vijencima (Prop. V. 353.), a jed'na'ko bi robinje vijencima iskitile stol, kojd bi u te dane na-ravski bio obilniji ina komu osobito kola~ nisu smjeli izostati .

Uspomena na vezu :kulta Lara sa domaeirn ognjiMem sa-~vala se, ma:kar inesvijesno, iu nas Hrvata: ako zalogajispadne iz usta iIi iz ruke, baca se u ognjiAte, a isto su to ra-dill iRimljani. Oni BU vjerovali, da taj zalogaj pripada Laru

kao !rtva, jer iPlinij XXVIII, 27, za pall zaloga] veli, »elajesvuda uputno, polo!it i to na stol inamijeniti Laru« (1 n me n-B a ubi que i d rep 0n i ado 1a r i que a d L are m p i a-t i0est). Ak o mi pri tome govorimo, da je »netko gladanu rodu«, taj je gladni ro<1akod iskona bio Lar. Uspomena natu vezu saeuvala se je i u obi~aju, da mlada u nekim na§im

II) K.a&ko O&IIl'j1'i te v:remen<lotn postaje ormakiom ku6e, v d < I d : &e, dase u Cod. lus t. 6, 411, a ,~ Ii, M, a domaeioa ZOV~ foe e. ria (od focUi!) ,

82

krajevima, prelazeCi prvi put prag mu;ze,:,elruCe, daruj~ ognji·Me novcem. Podrijetlo tom obi~aju opisuje Varro, de vita pop.Rom 153 time da je rimskamlada, ulazee!u novi dom, do-nosi1~ tri' asa, jedan u ruci, koji daruje mu!u, dTUgina nozi,koji polaze na ognji!te kao dar Laru, a treei bt odnijela na

raskr§ce kao dar kompitalnom Laru. Ovim Ce potonjim asomzveknuti 0lararij, prije nego Mo ee ga polcniti tamo, da do-

zove Lara.

Lumina ~ k r s n a s v ij e e a

Dosljedno shvaeanju, da je domaee ognjiAte !rtvenik, nakomu se obavlja kult Lara, ikrsna se slava na selu sla,?pretezno kod kuenog ognjiSta, a navedeni stihovi Ovidovt:

ante focos olim s e a m n l s considere longis mOS

e l'ate t men sa e ere d ere a des sed eo s posve bi 00 -

govarah opisu: krsne slave negdje u kojern planinskom selu.Kada je slava Lara sa ognjiSta prenesena na. 1a r a r i j,

od:nosno pred kul:ni ikoIli06tas, onda se je tamo morae . p r e -nijeti i jedan bitm rek.vi' li t slave, a to je plannen. sa ogn]Uta.Bilo je nezgodno prenositi ga u oblilru vatre, pa su ga ~tonadomjestil i svjetiljkom, koja pcstaje kod slave Lara' isto

tako obveznim rekvizitom, kao §to je poslije ik r s ill. a, Sv i-j e c a postala obveznim obrednim predmetom k~7 slave.Candellae (svijeee) kitili su Rimljani §arenim CVlJeCem,aisto tam kite voskari krsn.e svijeee, namijenjene imu6nijimslojevima, umjetnim cvijeeem od voska.

Tura ~ tamjan

Treea vaZna h'tva, koja se u Ime 1u s t r a c i j e doprtno~Laru, [e tamjan, koji ne sm.ije izOstati ni ked ko~e sveUnosti,

[er Ovid pise vee 0Eneji: »Kadio j1esv~ tam~an oeevu ge-niju« (pa t r i g e noi0 so 1em n ia : u r a ~a c 1e ? a,t), a nadrugom mjestu govori Eneja: »Ostani, geniJe, ipnnu dobro-stivo tamjan!« (Man e g en i, cap e 1i ben stu r al) p~ T i-b u 11u I, 3, 33, bar se jednom u rnjesecu po starom Obl~jULarima kadilo tamjanom, jet' on yell: reddere antiquo(more) menstrua tura, a Vergil V. 743.-745. vell 0

Eneji, komu se [eu snu ukazao otac te ga savjetovao, da ide

83

1,



u Italiju: »Raqrce pepeo i glavnje vatre te posluzj. pergam-

skom Laru isvetiitu sive Veste svetom p§enicom ipunom ka-dionicom t$mja.nac (... c in e r em et so pit os sus cit a tignis Pergameumque Larem et c a n a e p e n e-tralla Vestae farre pio et plena supplex vene-rat u r ace r r a), a to ce, Oibimom prozom, reei, da je raz-gmuo ognji.§te ina njemu prinao Lam iVesti Zrtvu od ~e-nice i tamjana.

lozl, izvode rijee 1i bum raznoliko, Ovid, Fast. III. 733,dovodije u vezu sa rijeCi 1ib e r; Varro, de ling. lat. III. 44, izvodiIib a, quo d 1i ban d i c a usa f ian t, a Isidor Seviljski,Etymol. XX, 2, 17, sluZi se naivnom igrom rijea: p I acen-t a e sun t que f i u n t d e far r e, qua sal iiI i bad i-c u n t e t quo d liben t e t p Ice n t. Nama se &ti, da jeta rij~ starog indoeuropskog podrijetla, jer je u obliku l l f J Q 1 J

a u znaeenju kol~ nalazimo u gr&om (Chrislp u Athen,

647), a vrlo je vjerojatno, da joj je isti korijen kao i ndemu

h Iib, h 1j e b i njemal!dtom L e b u L e b k u eh e In, L e b-z e 1t e isl., koji, takoder m.edenjaci, na crkvenim sajm<>vimai danas joAigraju velilw u r o g u .

Kola~ namijenjen Lam bio je miniaturna oblika, a prinosise na domaeem ognjiltu u malenim patellama, jer su ih prino-sili dnevno illmjeseeno bar triputa u dane ida, it ale n d ai non a, te je smanjivanje oblika bilo opravdano gospodar-stvenim razlozi.ma; ali u doba, ikada se kQla~ samo jedamput ugodini frtvuje, kao na krsnu slaw, kada BVeUn08t dobivasveCaniji zna~aj, te su joj pripuiteni, osim 1 . I I k J u C a n a , prijateljii gooti, taj kolae postaje veCi, ugledniji, osobito u gradovima,gdje se prire<!uje ~itom vjeitinom. Na selu, daka'ko, ko-W ostaje mala, sa krsnim »slovomc, utisnutim proekurnja-

kom, po~ - Isidorova pl ace n t a - kQjoj veI~ina nijeuvijek razmjema sa brojem gostiju.'

Kola~e nisu Rimlj_ doprinos11i samo kuCnim Larima,nego I kompitalrum, jer je po Dion. Halicarn. IV, 14, 3, svakakuea susjedstva doprinosila kao !rtvu Laru po jedan kola~ tega polsgala na la' rarij svoga kompita. I ti ,kola~ bili su ondaredovito veCeg oblika.

Libum - k o l a e

Najstarijoa vrsta psenice, §to su je sadiJi vee sojeniCarineolitskog doba, je pi r iIi pirika, t r i tic u m s pel t a, kojuau Rimljani zvali imenom far. Golema kulturna vrijednostove !itarice po gospodarski Zivo.t europskih primitivaca dalajQj je ne samo u svjetovnom, nego iu sakraJnom Zivotu ve-Ulru cijenu, itaj bo~ji dar po§tivali su Ijudi iu doba, kadasu vrste t r i tic u m t u r g i dum i t r. v u I gar e u pri-

vrednom !iVo.tu potisnule QVUstaru !itaricu. Ta vrsta Zita igra~to u vjerskom Zivotu rimskom veliku ulogu i ostaje svedo kasnog rimskog doba vatan obredni predmet, Far p i u m- sveta pienica - kako je Vergil V. 745. zove, Isprvau pri-rodnom zmatom obliku, kasnije u obliku kola~a, glavna je

nekrv.na frtva, a njome Be vrii i i m mol a t io krvnih Zrtava.Najsv~aniji oblLk rimskog braka bio je con far eat i0, ko-

jim on postaje ne sarno najodli(:nijim, nego proia supruzimanaj$lekosetnija pravna jamstva.

To Zito, uz prviience poljskih rodova, igra naroeitu uloguu kultu Lara i drugih htonienih bozanstava, Upotrebljavalo Be

je isprva u prirodnom obliiku, a kasnije, kada se Rim od agrar-nQg naselja podigao na stupanj gradske opCine i~ak velegrada,te je bUQtete dobavljati poljske prvijenee, zaroijenilo Be zito.koI~ima. Te frtve au dakle od iskcna prvijenei roda, koji sa-zrijeva pod zaAtitom poljskog Lara, doprineseni In,tenom Laru,~ime Be veza Izmedu obje vrsti Lara prikazuje tjemjom. Ovikolaei, ko.ji i pri drugim frtvenim obredima imadu velikuvamost, zovu se 1ibum (pl. Iiba), a u starih je pisaca satu-vano nekoliko naputaka, kako ih valja prLgotavljati, Glavna imsastavina je uvijek far illu obliku brasna - far ina s i I I-g e n : a iIi ado r - i moo. Stari pisci, poznati kao 10Metimo-

\

VeCu homersiko doba v in 0 je najvdnijd rekvizit h t 0-

n i ~ no. g k u 1 t a. TIQar; ~ vina, ~ libacija, bez zdravica i

bez invokacija Po.kojnika nije· ni hom.e rsk i Ahajac ni stariHelen mogao zamisliti. Njime se gasi mrtva&a loma~ ipre-lijeva grob, a prirodno je, da vino igra ulogu i u drugim hto-nil:nd.m obredima, pa naravski i u kultu Lara. Razumljivo jezato, da je 0110 - U novije doba irakija - postalo. ikod pro-

85

Vino - merum, vinum

84

[

[

[

[

[

[

[

[

[

[



. . .

, ;\

I,

f

I

-

stonarodae krsne slave najbitnijom. sastavinom obreda. Vi:'

nom se poUjeva koljivo, (!aiom u rue] nazdravlja svaki gost izazivlje krsnog svetitelja. ~im ee uzvpaUciod :kola~ jedva

okusiti zalogaj, vino Be pije bez mjere i bez raeuna. I u kucl,

koja svu godiniugladuje, na krsnu slavu vina, odnosno rakije,ne smije nedostajati. I to je vino iz kulta Lara preslo u obred

slave, jer Rimljanln ne bi okusio kapi vina, dok prvu patelu

vina ne hi prinio Laru. Horac, Epist. -rIo9. veli 0 svojim

sunarodnjacima: »Cvijeeem i vinom genilll (poJtivahu)« (f 10-

ribus et v,illlo ge n ium (plabant), a na drugom mie-stu, Carm. II. 17. 18.: »Sutra ce§ !ijeMti genija vinom« (c r a B

g en ium mer 0 cur ab is).

U namjeri, da Be iz kriCanstva isklju~e poganske !:rtve

namijenjene Larlma, odredio je car Teodozij u svojoj kon-stituciji od god 392.: »Neka se nitko tajnim bogo!tovljem ne

klanja Laru vatrom, geniju vinom, penatlma mirisom., ne pallsvijeee, nekadi tamj:a.nomine vje!a vijeneel« (nu 11usom n i nos e c ret i0 rep i a c u l 0 La rem i g n e, mer 0

G en ium, pen ate sod 0rev e n era t u s, a c c end a t

1umin a, imp 0nat t u r a, Se r t a sus pen d a t. - Cod.

Theod. 16. 10. 12.) Iz ove stilizacije mogll bi se izvoditi, da

svako od ova tri bo!anstva, Lar, Genij i penati, ima zasebnu

vrstu frlve, ito Lar oganj, odnosno svjetiljku, Genij vino, a

penati tamjan. Da to nije tako, nego da i Geniju pripada

tamjan., vidi se iz molitve uOvid.a: »Ostani, Genije, primi dra-

govoljlllotamjanl« (man e G en i, cape t u r a, 1i b en s), a

Ito Be Lara tite, u Plautovoj Aululariji, Lar kuce Eukllonovekao prologista vell 0 kceri domaelnovo]: »Ona mt se danomice

moli ill vinom ill tamjanom ili druglm i daje mi vijence«

(e ami hi cot tidie aut t u rea u t vi n 0 aut ali qui

s em per B u p PIicat, d a t m ih i cor 0n as), iz C!egase

V'Jdi, da su Laru osim vina prin08ili i tamjan i evjetne vijence.Uostalom. nije neobleno, da se Laru i Geniju doprinose

iste !rtve, jer su oba napokoin isto: Genius je d e us i c 0-me S, pod ajom tutelom stoji pojedinac,' a Lar je zutitnik

atave obite1ji izapravo genij rodo~elnika. A poAto su obje

pojave - u!a iAil 'a - istog roda, razumljivo je, da su irn i

obredi jednaki.

K 0 1j iv 0 ~ Ko) .v {Jo1.·

U tstoenom dijelu podrueja, na komu Be slavi krsna slava,

zamjenjuje kolae Ui se s njim uporedo prlnosi t. zv. k01 j i v 0,

to jest neka vrst krupne kase, na&jene od kuhane p.§enicepomije.§ane s medom, u gradovima - u novije doba - i s

orasima i leeerom. Stullc u svom rjocniku definira koljivo kao

t r it i cum mel e c 0 c tum. Ime koljivo, iako zvuC!islo-vjenski, te [e mnogoga, ,koji nije imao prilike upoznatt se sa

obredima krsne slave, navelo na mi!ljenje, da ono oznaC!ujeneito zaklana, peC!enicuili sUl!no,nije slovjenS'kog,nego gr~kogpodrijetla, xO).t~{Jt()1' znaa u starogrekom z r no, Io nar~ito

p S en i C!no, a uz to jeto oznaka za najsitniji dio utezne

mjere i za najsitniji kov,ani novae. Da zrno p§enloe postaje

oznakom najsitnijeg utega, nala.zimo iu Rimljana, u kojih

g ran um ima isto znaeenje, kao i u turskom, gdje bog d a

ima isto dvojako znaeenje: ~eniC!na zrna inajmanjeg dijela

utega, d ram .a. Po glavnoj sastavini, p!enici, prozvalo se u

Grka imenom x04v{Jtovi jelo, koje se sastoji od kuhene pJen.iee,

zasladena medom, koje Be u klasleno vrijeme i u Srednjem

vijeku, pa Iu danaSnje dane, prlgotavlja za smrtne dace. RijeC!i stvar nisu dakle, kako se obieno misli, srednje-grekog, nego

starogrekog podrijetla. Vee Suidas znade, da je to (Jrr:n~ E ( J > 1 J T O ~a u Ar. Plut. 768 je xO) .) .V{J01·" pl. xo).) .v{Ja naroMta vrst

kotaea. MoMa je to u vezi sa x6lla{3()~ ,kako se zove okrugla,kolaeleu slib'la glavica klina, kojim se na liri navijaju strune,

jer se istim imenom OZIlJ'lCojeivrsta pogaee. Galen je naiao

ovu vrst kolaea od kuhane p§en.ice ta tr o« l tp ll Tn ~ U dialektuMale Azije, a u Srednjem vijeku ulazi taj kolaC!pod istim

irnenom u obrednik samrtnih daea istotnog podrucja pod ime'

nom, kojim ga i danas zovu (isp. Typic, 71, Pach. I, 10, 15.). U

kultu, koji odgovara nekadanjem :kultu Lara, koljivo u ist~-nim, grekim dojmovlma bli!im krajevima, pridru!uje se ko-

laeu, ali ga ne zamjenjuje, nego s njim ide' uporedo. To je

moglo biti tim lakAe,!to je medu !rtvama, koje Rimljani do'

prinose Laru, !ito igralo ve1i:kuulogu i!to je posoljeno lito- mol a sal sa - medu rimskim nekrvnim !:rtvama bilo

vrlo obitaj,no, a ikrvne !rtve su se njdme posipale (Isp, imm 0-

1are). Enej-a(Verg. V. 734i d.), kada mu se u an'lluka!e otae,

potpiruje na ognjiitu vatru, zazivlje Lara, zaitltnika svoje rase,

86

- , .I

87

I~

i Zrtvuje mu tamjan i zito. Uuljudenije doba zamjenjuje !ito bolje, da u takovom slru~a}u zastupstvo preuzme skrbnik



slatki kolae od psenice i meda, koji su Rimljani zvali lib u m(Pl. 1ibal. maJodoblliog. '--'ta

Kaiko se je u s:li~n.im sihroajevUn8ipostwpa[o kod NU

Lara, za to nemarno podataka; a t l d I Ie Ivjeroja.~q, da j!. i tu

tutor mo zastu.pn.i!kom malooOlbnog u salkraJmm funkc1Jama.

Kao 8to Rimljanin ni za sto ne bi prodao kip svoga ~ra,tako .bi ised.jak, kOl j i slavt slavu, prije peodao . k u 6 U J , ze:mllJu i

stoku, nego bi se odlLuOio da proda i l ronJu BVetioteljaill da je

z,amj,jeni dnIgcm. ..l...lH

Medutim se ipak ~valo, e t a bd koja OibiteJj,

p . ~ e n : avaZnim raelozima, proonijeMai krsMg svetitelja. Najvd:IU.l'ibl rezlog bio niz nesreea, ikoje hi zadeSa.v.a:leneku kuew,. tebi njene ~alIlOvenavele na miSljen:je, da iil svetitelj nide wekadalr zaStiCivati, pa da ga valja zamijen!:ti < : 1 J r u g i m , koji 6e

kuti donddetiJ bonju sreeu. U tom Be sl~ smatralo dopu-Stenim promijeniti svetitelja, a mi smo vidjeli analogne slu-&ljeve, da su mnoge rimske porodJice 'U matk 008ijan:ja.rad1sm.rti Germanr.llrove odbacile svode Lalre i da je Harin IIIPlautovu Mer cat 0r u na rastanku iz ~inske ku~e naumiopotrafit! nove penate, novoga Lara.

Jedna od najva!n.ijih analogija izmedu kuJtal Lalra i

krsnogImena koja [e posljediea istovjetnog shvaCanj81njUlovazna~enja jest 'ta, da i u Rimljana iu grckoistoenjaka, koji slave

krsnu sl~vu Lar odnosno krsno ime, po narodnom misljenju, , . "

predstavlja imp e dim en tum mat r 1m 0 n 11.Tho slavl istog Lara, t lkoslavi isto ·krsno ime, ne mol-e se

medusobno zeniti, jer se to smatra incestom. U Rimljan~ ae postarijen shvatanj'll Clall' lO'Vi dstog g e n s a, dakle potomct istog

Lara, ne smiju medusobno Zeni t i , j~ im je ostelo u svij~,da su iste krvi, a tu svijest, iako ona danas u gr&ois~Jakarrlje tiva, predsta 'V'l ja kod njih knma slava. Ovo strogo shvOJ-eanje krsne slave kao simbola krvnog srodstva dovodilo jeu kir:al jevilma, gdje ie ta slava, kalO u Crnoj Gorl 1 j,WlmojHercegovini u najve6em ugledlu.,ido nepriJika \Ai d'l"UitvenomZivotu. Kalkosu se tamo podedine j~e porodlce razmMlti1e ubratstva, ikoja 0 slave !stu &la.vui koja .su napu8l81 ne ~amoCitava Bella,nego ikotare, ikalko medu tim bratstvenacimacon nub iu m nlje blo dopuAten, bili su pojedinci prisiljenitra!iti djevojke u korn drugom, r.esto neprijateli~ki raspolo-fenom pJemenu. To je naravski dovodilo do neprillka, otmica,

Druge analogije

Analogije izmedu krsne slave i kulta Lara ne postojesamo OIb7.:irom n : a : obredine rekvizi.te, n.ego i : i.naCe. N8Ijlbolje,ito je Skalric uo& u svojiOlj radald~, je nj:ihOV81 uska: vesa,kOlja poBtoji u tomu, da su obredi slave na d:1aIkuisti kao i

kod samrtne dace. I till SlAi glavn! OIbredJnd predmeti~eCa,t am d a n . koW, vino' ikdljivo, 8i jediial:a je rarzlika ta, da .seked libaclda prt slalViza.zivlje svetitelj, a; p:riJ d : a C i . pokojnik.

Ta je veza i u stare doba postojala izmedu kulta Lara i

kulta. po'kojn.ika. Kult Lara kao doanaceg iOOZanstVa: izvoddSer,vij, kako stno v e e spom.eniUli, izravno Iz ,p~ oIbi~aja

sahranjivati mrtvace u samoj lruCij ~j veli, da su i

kompita groblja heroja, a Servij, da su d.rumski Lari man e spTi0 r u m, dakle S~ sve vrsti : La!ra' proWaSle i : z ; samrlnog

kulta. Tome odgov'ara, ~ id:a.nas narodI sve obredne pred-mete krsne slave dovodi 11 : vezu sa sma:Cu. N 8 I l 1 O d I I l i a : reOendca

»m ir iii Da k 01j iv 0« mae , d : a l je nekiomu bliiru smrt,a alto netko kune »Ui gas:il a tis e k r S Ita S v ij e C 81«, Ze'l i

se time ne samo smr:t ndemu, negoiCitavu ikolje'l1lU. aI r

je

iskljuCiw boZanstvo porodiee, svi n d e n d Clanovi imad'u istogLara, a to isto Vtrijedi iza krsn'l l slavu, jer SV i Clanovil pore-dice slave isto krsno ime, pa kao !to Lar pratl porodicu, kadaBe se1i, tako pratt i ikOi l ia SV<etitelja porodicu u nov~ stan.Buduc! da je Lar ~isto obiteljsko bozanstvo, prilrodno je,da mu je jedlno kueedomaein sveeenlkom, koji mu za svecanaobjeda doprdnOSi zrtve, dok isto tako obred krsne Sils.vevriidomaeln, a ne mo!da mladi brat ili, kOji sin, malkar ova] bioipunoljetan, To odgovara po6V'e riIrnSlro) ideo1ogi-ji, po kojojsu sa: c T a f e. m 11ia e mtregalni atrilbut p a t ria e pot e-s tat is, od nJe su neodivojiva i idu jsk]juCivo u prava p a-t r is fa m ilia B, od koga 6e tek naik 'Oll; &mrti ~eve prij~ina najstard~eg sina. To jeujedno ddk~ da krsna sl8IVanije

slava kuce, nego slava porodice, kao iLar. Izuzetak je samoto, cia. ' ll slu~evima, ~a.da je naj6t.alrij i mullki t ' l ian porodicemalodoban, njega. zastupa mati; a J . i I je po rm:rodnom shvaeanju

88 89

[

[

[

[,!

OJ

i

[

I '! ~ [

i

[!

.. .:[

[



·..

. . .

--

-

zavada i tro.§kova, a da se tomu dosko<!i, pomagao s1 je narod

na taj n~ da hi jedna. strattla promi:jen:ila k:rsno ime i timeuklonila impe dim en tum.

Time dolazimo, et.n.QloBlti, do naj'Stalrijeg ishodiBta }armna

iiz njesa izvedene k i l 'S :n e S l ave , d Io to t e m i m a. U n.arocLa

pr.imitavaca totem igra istu ulogu kao iu Rimljana LaI r . On

je staa-eIniik, zUtitnik, Bimbol porodd.oe, od.nosno p J . e . r : n e n . a , i~

sve, koj i imad'u is t . i totem. ~branjena je, ill- kalko Be We- tab u je me(!usobnJl !enidba. Jesu Iil judi. na tom stupnjukulture bill svijesni, da endog.amija vodi do izrac:!anja rase,

tt!lko je reelj a d 1 je smatradut a bU, a kao dbilj rije, d :a Ii je

tk.o iBtoplemen:ik i J d . inopletnJE!lndk, sluti ba A totem. ' I1aj se

totem u RimljatDa. saCuvao u LaIru, mal ci a je tam'O gentlJniafstem b J . o tako .raz.vtjen, da za .iatdJLkacij'1lll"OId$tva totem vi.§e

ndje b I IO potrebaal; a li medu on:Im baMtansk i lm na rodim a , u

kojih Be soclj.allna struktuJra ne oand~ na . genti1norn sistemu,

kojd ndsu obilkld da . vode gen.ealo§ce table; koj:i ~ nemaju nd

zajedlnl i~1rog prerdmena, p<lI9taje t . zv. k r s no im e i rodbin-

skom oznakom, po kojoj se prosuc:!uje, koji je con nub i u mdopuiten, a koji nl:je.

Da Be dopuni. niz analogija izmec1'u larizma ikrsne slave ,

bilo 'bl v.a!no ustanovdrti, di a na BaJka:rru postoji nesto , ~to

bi odgov8ll'aJo poljskim Larima. I dodsta, u nelrom Be diJjelunaroda, koji 8lav! krsno Ime, odrfala, mak8ll' i podsvijesno,ve:za -mneciu nekidanjega :kUiCnogipoljskog Lara, a ta veza

razabi!l'e Be ir z pl . tan18i u narodnoj pjesnd: ~e 11 tije z ira-tom k r 8n 0im e? A da Ui narodMj svijesti postojd. neko

sje6asnje n. a posebnog Lara kompiJtaJa ~li agresta., vidii Be i

po tomu, da domazet redovito preuzimlJe alavu kruiCe, kojoj

se je prl!end.o, a svoje bsn,o !me slia.V'ik . ao p 1 1 ' i s 1 a v u, I ovo

domazetstvornprOll1ZJrokovano odrioanje prlj.ain.je porod!i.~ne

krsne slave i zamjenjiv,anje onom ktree, u koju se pri!enio,

ima u Rdmljana analogiju, jer se svatko, tko bi a.dQptacijompore iao u drug!. gena, morao sveeano odricatl. svojih dotadalnjih

plemenskih svetinja - sac rag en t i I c i .a - i .prihvati tione, koje 8l.w:l .pleme ili lruca, u koju bi u.§ao. To se odricanje

zvalo d et estati 08 ac ror u m.23)

H) Neka wsta deteeta:Uo IS8JCrocrumgentW.l lal Jum jlfl :I . to, da gr6ko-18to6n1 lcalut !er ne s lav! krmu s llWU avoga doma, nago imendan onogsvetca, ~joe joe !me kao kaatut!er prewz.eo.

Da konaeno upotpunimo ciz analogija, treba jOi navesti,

da po narodnoj pjesrni (Vult-Bog. 183) PeraStand. 1 M : slavezajedrnitki. Krstov dan, koji irn je La,r praestes, 1da u

Cl'IIlIOjGori Citava bratstva slave zajednd:Oku s18MU Ik.ao sac r ag e n til i cia. Konaeno, gdje su nedavno gr&oistomjaci uobl-

tajili, da svaki puk vojske slavi svoju krsnu slavu, zar to nije

nesvijesno obnovljeni La r mil ita r i s, a slava krsnogImena, koju su bili za kratkotrajne invazije prema zapaduuveli u momarlci, zar nije isto ono, M o o je rimski La r per-m a r i nus? Islave pojed:inih »udru!enja« u Srbiji tek su

analoga slavama, kojima Be slave L are s p rae s tit e s

pojedinih starorimskih korporacija.

Sirenj e kulta Lara

Ana'loogije izmec1u Larizma ilmme s1aJve tatko so obll'll.e i

o<!lte, da je posve razumljivo, .§to se vee sredinom proilog

stol jeea pojavl jlUje miAljenj'e, da je k . r s n : a slatva potekla bilood ku,ua Lara bUo od lrulta heroia, .i di a su uz [edno od : ova

dva miAljenja ~jali S V ' i novtiji, ozbiJjruj.i etnolozi. Medutimtom sam om konstatacijom pitanje slavenije rijrieno, jer joilne znarno prapodrijetla obiju tih slava, niti putova, kojima jeona dospje la do nas. Protiv m1.§ljenja, d , .a je ta j lrul t svojevrsno

tra&og poda'ij ,etla, vee [e Skmie 'UIpOIZOrioa to, da hi u t~shroajukrsna slava morala biti n8lj.ratSprOstra.njerll ija u 'Draclji,

dak1e III istolmoj Rrumeliji iBuga4'Skoj, a 'll.je baI§ tamo lIlema,dOO im je naj'jaee zastupana u zapadnom dd.jelu Balikana., u

prdzemlju Jadrana, oko Dukl je , ' ll raMUnje , d:a'kle starog Pre-

valisa. Skaric [e, §tavi.§e, zaklju~io, da je ta slava odanlepotekla i, posto su ovi krajevi u Srednjem vijeku bili prete!no

kartoliOki, cia je ona primo.rsko-kattoli&og ipodrijetla. Ali 1 ~

tezu mogli bismo samo u vrlo sk'utenom opsegu pr!hvatiti,[er, po l IlIaAemmWjeIllju, ti primorski ikrajevi doJaze u obzi'1'

tek ika.o jedn.a eta p a na putu, kojim se je lar1zam Akrio, ali

ne kao njegovo ishodIiSte. Jeri larizam,!ana SVOoj.u)d.isej:adu,te je prevalio mnoge putove, dok je dospio na Balkan i tamo

se poceo preobrazavati u krsnu slaVIU.Za n . a s je svaikatko neoborlve ~jenica, da je Imma . slava

kris ti.alI l_and. OIbl ik larlzma, kao ito su bo!ibli obredi u

9 0 91

nosti« (consueverat (villicus) rusticos circa



hrvatskom n~u tek krscamki <Jiblik svetkovnno nat a 1'i.t ia e i n vic tid e iSol is, U toj je pretpostavci razumljivo,da je kult Lara kao svojevrsno Iatmski kult rimskim osvaja-njjan.a dosplo iz ltalije I 1 ' W I I Ba.llmn itu se udomio. Pita; se samo,kojim je putovima dospio amo i zaAto se bd on, a ne drugirimski kultovi, tako mamo razvio? Odgovor nije te!ak. Prijesvega valja imati na umu ~injenicu, da je svaki Rimljanin,dosel ivii se u provinciju, nosio sobom, kao nekoe Eneja , svogaLara. Svaka kul:a ubezbrojnim municipijima, ukojoj je ~ivio

Rdmljaatin, . imada je svoga Lara, 81 taJko s u : i ani bezbrojnisvojevoljrrro d e d u c iiI' ani 'kolonisti., itoji su po balkanskim

zemljama <lISnivali kol<mije, tiIonJoBil i sobcm svoj .e La!re. Da seu USQl jen ika uzdrZi Ato ZivIje sjeCamljena domaee Lare .nard.

vali su po njima ineke svoje kolonije: tako na Peutmg'erovojtabuli 'U Afrid Colon i a' L a r i h 1 : . ' Sna oesti i:zmedu Kedimai Medeine i Cas tell u m L a r iemedu Kartage i Melile.Oba ta . J 1 I S ! S e l j . a postala su u Sredln.jem vije!ku ve1ilkdgrad'Ovii sije1a biQcupi'ja. Uroden.ici: u : kol,(mijama g1edaJi su te Lalre,moogomu od njih nesumnjiV'o se svidjeli d : obredt ovoga ilntim·nqg prijaznog kUll:ta,te su !eljeli da iQn d pcstanu $di'Olllic!imar . l .mskQg bogo§tov«ja, ne bi U se talko irLjednaCili sa SV'Ojj ,m

r imskim gospodarima. Medutim Rimljanin, kao ekskluzivnia.r.istokralta, niJje nikomu, kojd. ne bi i :mao j rusci v ita ti5,

doptl§tao, da aktivno sudjeluje u njegovu javnom bogostovlju,Po . r imsloom. pravnom shv8lCanju,.koje ~eni iI peregrinu: nepr.l.Elaje ni j 1 : . ' S con ,nubi 1, biao bi upravo neshvatl ji 'V 'o danerimljanin bude ~lanom koje svel :eni~ke dru!be. Ta eksklu-zivnost o~Aa bi, §ta.vi§e on~vala hi, da se ikultLalra AIrl medu u.roderucima.. Medrutim u tom pogledlu ~'llIikult Lara izuzetak, jer on nije j a van, nego p r ivat aniod starOll'ill'Mkihkultova jedini : , pri kom.u mole, osim pUM-pra.voog gra4aln.ina, po Katon\:> da aga"., 5, 3 aktivno SlJdje·I~vati seljak (v i II i c u s) i kmet (r u s tic ~ s). SVi kultovi~Aih bogova su povlastica vifih razreda: patr lc ija, vi tezova irilnskih grat tana, a samo !rtvu Laru mogao je prir iosit i svatkopa i najndti s10j litelj>Stva, O'1JIlaCenslrupnian imenom t e :n u i0es. Po Horacu, Epod. 2, 65, kult Lara daje selja~komst.ale!u neko patrlarhalno obiljdje: ltKmet je obi~avao dauvijek pogost i seljake oko Lara gospodareva i domal:eg ognji .ita, pa da se i sam gledajuci ih gosti ibude uzorom umjee-

9 2

.1

Larem domini focumque familiarem sempere p u l a r I atque ipse in conspectu corum simi-

Iit e r que e p u let u r sit que f rug a lI tat i sex em-p Ium). Gdje se je god dakle Rimljanin u provinciji naselio,tu su s njim ikmetovi slavili Lara idonoeili mu h'tve. Takose autohtono !itelj~tvo upoznalo isprijateljilo S ovim kultom,prigrlilo ga i: vremenom izgradilo na svoj na~in.

Joi je veeega maha uzelo ~enje l a : r i r z m a i , kadal je kult

Lara reOl'ganizi.rao August time, §to je uveo Jav:n.iikult Lansvoje k'UiCepod imenmn Genius r u . Lar Augusti te gavezao 'UZ lrult kam.,pitalnih Latra itime g.a poicldea;o na stependr!avnog kulta, koga su provlncljalei vel: iz slu!nUtva na-ravski prihvati:li. Odonda se u luarljima na raskriCima -i uiruhill'ljama sl:ilk.atluredovi1lo dva1a!ra, Arug.ustov ili ,julijaki i

doanaCinov, a osi:rn toga: je 1. a:uglat.a odreden. i k 8 l O avetk.ov;inaAugustova Lara i ikao drl..a.rvni blag'dan (Sueton Octav. 33.Dio Cass. 55, 8.). U kolonijama iprovincijama upravljal i suovim kultam narOOLti s e v ir i a ug u s tal e S 'kao sveC€-nJic,kaddba. 0 tome piie Arlto k.ao tuanarenje jedlnoj Hora"~evoj satin: »August je nairne zapovjedio, da se na I'askricima

poetave bogovi penati ida $E! mal"ljLvije poiti'Vaj'u. A sweenicibili s u : osldoodenici, kojd. Be zvahu au:gust.alima« (j U. SIS ell'a tenim Au g u s tu s in compitis deos p e n at e s (t. j.Lares) c o n s t it u I ut s t u dd o sf.u s c o l e r e n t u r.E r a n t au tern lib e e t ini s a c ee d o te s, qui A u g u-Stal e sap p ell a t I), Isto mjJeS1D tum:a~i Porphyrios1i6l'llo) »Od A.ru.gusta posta.vljendlS\A'Lari lWlJ rask.zilCjmaidaniim svel:enic.i slobodnjaci, 'koji se zv8ih'Uau.gustalima« (Ab A u-gusto enim Lares ilIl. compitis posiH &unt etl ibe e tin l s a c e r d o t e s dati, qui augustalesa pp ella t I), Vdno je tu, d a J je seviT aug ust aUs, da-Ide j avni svel:enik, mogao ibiti a oivao je' obteno l I b e r t us,t. j. osloboden! rob, te da su Be za . :tu funkciju u provincijiotimali oslobodenic! i provjJncij8llc1,Ikoji au imali dovoljnoimetka, da plate dosta znatnu nastupn.l.nu, jer au se taJkov i)judi osjeeali socijaloo bliZi orimskom grattaninu, tim vi.te, ito

su ima.li pravo nositi 0Il'n am e IIl. ta aug u sta 11t a tis, pri

svec.aaJoimrilikama, ogrnutt se f l og<ml pretelkstom, u kazadJltusrudobivaii o1mjeno rnje6t'O,a v m U I W I I C taitial.e ova:kvih skoro-

93

l

[

[

[

[

[

[

[

[

[

rI



1

IIi'\., ,

f

[eviea bio joe, k ada hi Im dekurijoni njihova munieipija priz-naJ . i pravo, da sjednu na b is e 11 iu m.

Ti su se augustali zvali mag i s t r iLa rum aug u s t a-

1iu m, ili kxaee mag.i. s t r iL a rum, mag I s t tiLa rume0m pit ali u m, vee prema tomu, ikoja irn je gram.a k\ultahila povjerena,

Razumije se, da je sveeendk, komu Je bilo zvanje brinl:.ti

Be oko ku1ta ja.v:nih Lara, morao timati i svoga privatnogLara. Tako [e ustanova augustala, kojo] je glavna zadaea

bil a promicati dinast.i l&.e .i .nte rese ca rske k tJ iC e u p:roviInoiji,mnogo doprinije la Airenju ikWta kuCnih Lara, koj i u nei tal skimprovincljama, gdje je za nj postojalo povoljno tlo, hvata b!I'ZO

ko.rijena. P051jedica. ovog pokreta bila je, d:a se po provinci-jama na'l~ ~ spoa:nenicl ovoga kulta, Za Dalrnaciju [e

dovoljno spom.etnJUti 8pOIIru!IIloik Tirta Valeriana sa arom posve-6enom La:ru Augustovu iz Salone, za Meziju mebriek! nat-

Pi s C. I. L. ill. 754, gdje decMkator svoju pokojnu suprugu

zove svoi lm Larom ijedd.nom nadom Zivo ta. »To md . je nekoe

La<r , to nada. [edina !ivotu (Lax mihi haec q u o n d a m,h a e c s pes, h a e c u n ic a vi t a e). Vrlo cesto spominju

Be magistr.i. Larum u Gal l i i (C. I. L. XII. 400), III Panotlliji La rd o m e stic u s (C. I. L. ill. 4160), u Akvilej~ maglstriLa rum (C. I. L. V. 729.) iu Ptu:ju - Poetovto - (C. I. L.

4038.). Napokon spominju se vrlo 009t0 u Spanjolskoj (C. I.L. II.

2013, 2181, 2233, 3113, 4297 l td.) i til samoj Numidijf. (C. I. L.VI. 307). Svuda se tu spominju c u l tor e s L a rum, c o l l e-g ia L a rum, mag i s t IT iL a rum ltd.

Sve je to pogodovalo, da Be je kult Lara, pris1lUipam inaj-

s iromaSnijdm sl 'o jevlma, u provinci: ji brzo ra&ir iome<h. sel ja~-

ld!m ima!logradansk.im ~telj stvom, a ako u.V'alimo konzerva -

t ivnu !il avost, koja ove slojeve kara ik.t.e rizi Jra obe irom na oeu-vanje [ednom usvojenih OIbiCaja, nije oo.<io, !to. se taj kult

i u krlstia.niziranom obllilru saMao ba~ u zemljama, gdje Ziviskoro iskljlUCivo seosko !iteljstvo.

Ova nam razmatranja cine razumljivim, da Italskl ikult

Lara ide uporedo sa pJ.'lOSirivanjem rimske vlast i izv8iI1l ltaJije.Onda ie naravno, da se je na!jrprije ukorijenio na Istoenoj ja-

dransko] oball, [er su TIiri s ow stranu Jadrana daMi vrlo rano

pod utjecaj rlmske ,kulture i vlasti, a ne valja smetnutisuma, da su iu pre tpovij esno doba postojale tij esne kul turne

94

r

veze izmedu Italije i ilirskih zernalja. Zato nije neobieno, Ato

Skaric ,lmmu slavu i7N0di sa podru~ja Praevalisa.

Ako je !irenje larizma u v~ sa Airenjem rimske vl~

na Bal:kanu ond:a eemo tu ipak nadlCi na jed inU i anomaliJu,

koja je 'l1 ~u, da ba~ u onim dijelovima Balkana, ko~i SIll

d~i na1:ranije pod r.imsku vlast - a to .je Mak:~Ja: :-krsne sleve nem:a nika:ko, doCim je ana naJraji 'l 'eniJ~. n.a l l ? ' -skom podrucju, koje je pod rimsku vlast doA10 p oshJe idJe-

lom4Cno dos ta kasno, Isto ta !ko je zagonetno, zatto te slavenema na tra~ko.m tlu, koje je u rimsko doba u mnogoeemu bilo

napredlnide, nego iJirsko.Povueemo Iigranicu izmedu ovog dijela Balkana, gdje se

slavi krsna slave, ionega, gdje je nema, opazit eemo, da se

ona zacudo podudara s granioom, kOj'8 je dij eli Ja ' zapadno rim-

sko carstvo od. Istoenog, a u joo davnije doba helensko kultumo

podrueje od . l atinskog. Riml jan i, osvaja juc i grl:ke krajeve. uvi_djeli su Ii . priznaval; preteznost gr&e kulture nad latinskom i

zato u helenskim i helenskinn duhom zadojenim krajevima nisu

narodu InSIrivaV'ali svoga [ezika, svojih OIbi~aja, nisV'Ojih uprav-nih obltka, nego su ostavlj!llli na sruW stare ustanove. Z~to

jufno od Vardara iu Traciji nalaeimo pretemo greke natpise,doeim u zapadnoj poli prevladavaju latinski; na novcima is-

toene pole u klasieno doba napisi su grCki, na onim u zapadnojoni su latdnski; u zapadnoj poli Rimljani uvode latinsku mu-

nic ipalnu organizaciju, u he lenskoj poId. ostaje i pod rimskomvladom na snazi stars greka; u zapadno] poll grade se kaza-

liMa po rimskoi, u istoeno] po grckoj osnovi (Stobi), a - Ato[e za nsse pitanje vazno - u Greko], ju.znoj Macedoniji iTra-

eiji Rimlja:ni iz istdh razloga nisu uvodill ustanovu sevira au-

gustala. Najisto.Cniji poznaci augustali su M. Appius Gelius i

T. Iulius Servandus, Ciji se nadgrobni spomenici iz Bardovacanalaze u muzeju u Skoplju. Oba su po natpisu Im!I VIR AVG

COL SCVP t. j. seviri augustales coloniae Scu-pen s i u m, staroga S cup i- Skoplja. Najju!nija toeka, gdje

se spcminju augustali, je Stobi = Municipium Stebensium kodGradskog, gdje se sponrinju tri augustala, od kojih ima jedan

tipno ilirsko ime Auduleon, Tu u Stobima nasao je VI. O.Petkovie i lijepu broneanu statuetu Lara, slienu svim ostalim

predstavnlcima te vrsti. Stobi. se nalazi vee na granicl latin-

skog ihe lenskog kulturnog podrueja. Tu se nalaze uporedo

95

lat inski i grCki natpisi, pa tak i jedan dvojezi6n.i, doeim se na mnoztnom atenskih plemenskih herosa ipostaje op(:im herosom



sjeveru nalaee samo latinski, 'a na jugu i istoku grtki natpisi.KaJro nam 'kazuju natpisi u bazilJici, u Stobima u IV. vijekupo I. prevladava v e e posve gr&i jezik, a da je on ipri je biojezik naroda, svjedocr nam bezbroj natpisa isgrafita urezanihu sjedala kazallijta. Zato nije tudo, §to daJlje na jugu i istokuod Stobi odnosno Scupi nema, bar za sada, spomenani jednom8Ugustalu.l4); tamo je ova ustanova, kao i druge tipne latinske,nepoznata, izato od 163 dosad poznate statuete Lara ni jednanije naden.a na ~to helenskom podru.cju.26 ) Uostalom, Ri-mljam su svojim iSlurenim veteranima naseljavali osobitobatrbarske zemlje , a ne visoko civil iz irane helenske, izato seu potOinjim ine iire toliko rimski kultovi kao kult Lara, Sil-vana i Libera.

Ako [e u greko] polt kult Lara bio nepoznat, nije timereeeno, da tamo nije bi: lo sli tno 'g kulta, jer je on veoma sro-dan kultu heroja, a stan l~ograrfi i prevadacl prevode ri-je<!Lar rijetjru fj(Jor;, a vjerojatno je i kult herosa potekao odistog praizvora, od kojega je potekao i kult Lara. Kao i Lairdobivaju igr&i heroji naslov otea: f j (J ( [)8 t ; .7 raT '(Jmot, i u Grkarodoeelnik, postaje heros; u Atenl Una svaki dem 0 svogaeponimnog heroja, a Strabo VII, 321 :nabrojio ih je u samojAtiei 174. I rimski La r p rae s t e s ima u Grka analogija u

herosima raznih udruzba i zanata, kao ito je Eskulap herosl!i.je.cnika, Keramos loncara, Matton pekara, Stephanophorosnovca:ra itd. Kao §to rijee Lar isprva znaci go s pod a r, takoi rijee her 0 s u starije doba slu!i kao poeasnl naslov istaknu-ti:h osoba, a u Homera ona uopee joAnema znacenja poluboga,koje dobiva tek u kasnijdm vjekovima. Iako je prema tomuvjerojatno, da su i Lari i heroji srodni i istog zajednickog po-

drijet la, oni su se vremenorn diferencirali. Rimski Lar ostajepretezno 0 bit e 1j s k 0, dakle privatno boZanstvo, doeim jegrcki heros evolucijom postao j aJ V n i m b 0 zan s tv 0m.Ta'ko se vee u davno doba u Ateni istice Tezej nad ostalom

svih Atenjan'll. Taiko Theras iz plemens Aigidai postaje herosomsvega Ziteljstva otoka There, koji je on naseho.

I Orei su imali osobita bohn.stva, koja su bila BVojevrsnizait itnid doma6eg ognji ita. To su 8-8018~tOiJXO'; ali to su 1»-govt viiega reda, a osobito Z e i J r ; 8<1T'toiJxor;, uz njega Demeter,a ne kao u RimljaJna ni!ega reda, kilo ito su Lari. I ve6 zatoje na grokom zemlji itu iskl ju .ceno, da bi bo!anstva ni!eg redapotisnula ona viiega.

DoCim IU Lari osim rijetkih izuzetaika anonimni, grcki suheros! e p 0n i m n 1, to jest om lvoje ime daju u naslijedesvom potomstvu odnosno svojim sljedbenlcima, a uz ime do-

bivajJu.iona svojstva, kOja ihobUjeZuju kao individualne osob-nosti, Zato je u grokoj unlljetnosti SV'aki heros izraden kaoin dJ-v:j.4.~ a 1nil i k, dOOim su rimski Lad prikazani kaotd p, uvijek sa istim ·ikonografslan O6Obitostima. 1.0 je iuGrckoj heros od starine jamaato bio u vezi sa stanovitom po-rodieom i l l ! . dinast ijom, njegov se kult prot irUje na op(:ine i

gradove i stanovite zemlje. Od za!1litnikalporociice postaje pa-tron opCine ill grada. Ovoj je evoluciji bU'a u prilog gr&asklonost genealogirzaciji, koja u VIII. i VII. vijeku stvara ge-nealoske epe, a uporedo razvija oso~itu tendenciju, da herosa

prilka!e ne samo kao zaAtitnika porodioe, nego ikao zaAtitnika,dobrotvora i junaka Citavog naroda, Mi,tosi stvaraju iizgra"duju povijest pojedinih herosa i daju vee u d1pilonsko dobaumjetnosti bezbroj motiva za umjetni&u obradu. Epizode iz

!ivota heroj a gr&vir8lju se vee na n .oZn im plOOicamadipilonskihfibula, one se prikazuju lila vazama geometriljskog stila, mnorena protokorintijskim, a u V. vijekJu pro I. one 8U neiscrplji'Vizvor za inspira:ci ju ker .amickiih slikara crnolikovnog stila.Umjetnost zaobljuje prvohttne primitirvne konture herosa, onaih oplemenjuje i tako ga uzdiie na daleko viii kul·tumi stu..panj, nego ito su bili rimsk:i Lari u doba, kada sa Rimljanidoiliprvi put u doticaj sa Grcima. Razumljivo je, da u ova ..kvim prilik.ama ni!e razvijeni kultni motivi nisu bil l kadri po-tisnuti vjje razvi~ene, a to vidimo ina ostalom podru~j.u vjere,

jer su Rimljani, ma da su bhli osvajaCi iGrcima politi&! nad-moCni, evokacijom preuzimaligreka botainstva, a ne obratno,iIi su svoja autohtona helenizirali . To je razlo" zaAtose ni kult

I

;1i:I

1!

I

,,

:'

Ie) A'UIg'UIStaQ,l,koH &e 'W car.sQro doba spomlal ju na ert klm 'nat p! si manemaju sa' B e v d 11' l'm a a U' ,g. nil!ta zajednll'1kog, joer je to u helenakompodruCju PO(!asn4 naslov prefekta. Pl"OV'in()ij~.

If) Od 1613Lara. , I to lh Sal. Reilnach - :looo& u evom Reperto ll1 ' de JaStatuah'e' erecQue et romsme, samo jeden joe lz Kail1'6. d akle takode.rsa llEohelenskog tla.

9 6 Truhelka: Studije 0 podrtJet.lu 7 97

[

[[

[

[

[

[

[

[

[



;\

Lara po ~aIka.nu helenskim ill helenlzlranim podruejem nLjemogao ratiriti.

Da je, uza sve to, lilagrCkom tIu u homersko i predhomer-s~o doba kuIt heroja imao Iste oblike kao ikuIt La,ra, vrlo jevJero.j.atno..a ~me u Homera doduAe nema traga, ali to je ra-

~lJ1VO, Je~ je Homer pjesnik pr8!feudalne aristokraelje; on

Pleva. 0 veUk~ ~aj9~trojanskom sukobu, 0 kralievima ianaktima AhaJ:aca1TroJa.na:ca,0veHkim olimpijskim bogovi-

rna , ana prosti .narod, na intfmne pojave ku6nog iivota., pa ni

na bobnstva ru!eg. reda, on se ne obazire, On nije etnolog i

~e obraea pa!nju na posebni~ka bo!anstva i domae! kuJt, pa ~ak1muzu, koju zmva u dnvukaclji prvili heksametara Ilijade, onnaziva boiicom. Uza sve to, sa.ruvak se I u k1asieno doba

mnogi obredi sliCni anima u tkuItu Lara. Tako se kult herojaobW!nozbida ID a njegov:u pravorn i 1 d . UllliAIjenom grobu: Aga-

memnOillovu u Argosu, Ahilovu u Tesa.liji, Ajasovu na DelosuProtezilajevu ina Herzon.u. Tu dakle postoji svuda veza sa hto~niaum kultom.. I kod !rtava herojima, koje se vrse u oblikuBV~~ gozba (s~'J}'o'J}), pozi.va se heros, da sudj.eluj.e na gozbi.I heroJlma !rtvuJu na domaeem ognj~tu ( iGxaQa) plodove i

ko~~ ( q>alG1:a) . a da se je pri tome kadilo i,tamjanom, doka-zuJu. th~~teria, p~kazana. na relijefima ovakovih herojimanami(jen]eruh biven.ih goeba, I uherojskom kultu i'gr8Jjuliba-clje Istu veliku ulogu, kao i u Jrultu Lara, a da tun:iJjesmjelanedosta~ati ni. svjetil jka, dokaz je po Lucijanu, Philos. 21, gla-sovitl l~~ ~ntigonos, koji je pred kipom heroja lijeCrll.§tvap~o V~el!nosV1letlo. I u G1"kaje postojalo miAbjenje, da zalo-gaJ, kOJi padne iz usta ill .z ruke, pripada herojirna (PIutarh,quaest. gr. 64, Diogen Laert. VllI . 32). Kona~o vrijedi spa-menuti itu oeobitu aruliloglju: kod sve~06ti u ~ast heroja u

npIijl smiju sudjelovati djeca i robovi (Atenej, IV, 149), da-kle oni »tenwores« po rl.mskom shvaeanju.

I~ svega toga slirjedi, da je u Gr&oj 0 znal!en1u herojap06'toJalo nekoe 1sto mliljenje kao i 0 La.rima u Rimu. Podovom pretposta'V'kom moglo hi se govoriti,da [e krsna slavaanalogna herojskom kultu GTka, f:lme ipak ni-je nikako doka-ZI I I l lO , da je kult, kako Vasi.c misli. tra&og podrijetla. Vee jeSkarie pok.azao, zaAtomje poteIkao iz Tracije: jer te slave da-nas bail na tom podru~ju nema.

98

T

Prapodrijetlo kulta Lara i slave

Da ustanovimo najstarije podrijetlo larizma, valja namostaviti deba povijesno 1 zaC1 u du'blju starinu, u kojoj nam

nedcstaju svi pisani spomeniei, u do b a pT e t p 0 vi j e 8n 0,

koje Ima svoje vrste spomenika., koji, iako su nepisalnit govorebistro ijasno 0prastarom tivotu.

CinL se, da su Rimljani vee u davno doba imali osjellaj,da kult Lara ruje itadskog podrijetla, a do tog miAljenja moglisu d~i jer on postoji samo u Latina a molda i u EtruA~ana, aliga u ~alih italskih plemena nema. On ~e .~je autoh~,ada mu se protumal:i postanje, slozen je anal lilepi ~ pnl:a,koje au Vergilu sluti le k 8 J O vrela za njegov epos ikOl,Jeobra-c1uju mitsku povijest Rima. Glavni junak tih pril:a ~ja Ilijeroc1en Latin nego je Trojanac, koji nakon f'8(ZoreDJasvogagrada bje!! ~ svijet, da t trdt novu pos1;ojbinu. Na le4ima nos!iz gorucega grada _ata oea Anhiza, za ruku vodi sina Aska-nij-a inos! svoje penate, t . j . svoga La'l"a.NakOilldugog luta-nja dolazi. u ltali ju, osniva Lavlnium isagra& po vijesti Ti-meja iz Taurogene hram, u koji postavlja tr_oja.nske penate,t. j. svoga Lara. To se svetiAte po jednom natpisu u C. I. L. X.997 zove »sveto poeelo naroda rimskog Kv!Irltala~og imena«(sa era p r in cipia pop u IiRom a . n iQu i r 1um no-min is que La tin i) ibUo [e zajedni&o svetilte latinskogsaveza. ad Anhizova s i l J l 8 / Jula i rzvodi rimsko pleme Julljevacasvoju lozu ... hie Caesar et omnis lull progenies,vell Vergil, a penate, t. i. Lara tog plemena, zove L~an, I,196, Phdgiique penates gentis luliae. EneJln Larkao Lax sla'VlD.Oglemena Julijevaca imao je Augustu,. koji jeadopcijom postao aan toga plemena, posluHti za ja.l:anle dina-sti&og ugleda, ion je kult svoga adoptivnog ~og Lara po-

digao do drzavnog kulta, dao ovaj u ruke posebrum 8.ev1rlma,

koji su se zvali aug u s t a I s, te ga povezao sa toliko rail-renim kultom posebni&ih ikompitalnih Lara. To Isto nasta~su iearevi Klaudijevci i Flavijevei, samo Ato su se sveeemciLara zvali c l a u d ia I e 5 L f 1a v ia I e 5.U)

") Da. jo e ED i e j e . OO8Dol.v~imake driave. u to BU <tv,rOo vjerovaU sviRiml:jant iu kBsnije cld:I& J'IlBtlmdJao '\1 ~ !D IOWJW, (XXVII) od ,od.53'7.yell: Aeneas nobis Trolanus • .rei p,ublicae prin-c e ps, nos qu e Aenc ad.e. ab U 10 'V oc 110m'll ••

9 9

I neld rod~elnici odl:ilmijih rimskih plemena bill su prema pitanje odgovara naJbolje Homerov zemljopis. U llijadi B. 819 ,



predaji trojanskog podrijetla idrugovi Enejini. Take> Nautes,

praotac plemena Nautia, Caecas, osniva~ plemena Caecilia, koji

je bio drug Enejin, Cloelius, po Fest. ep. 24., starenik plemena

Cloelia, a praotae gensa Aemilla bio je Askarujev sin Aemilos

(Fest. ep. 23) . Svi ovi smatrali su se Larima svojdh plemena, i

zato Rimljani smatraju ne samo Eneju nego injegovepra-

tioce domaeim herojima - d iii n dig e t e s - (Ti:bull. 2, 5,43) iii, kako ih . Vergil, geogr. I. 494, zove, pat r iii d iin d i-getes. Oni 8U dakle vjerovaH, da jekult trojanskog podrije-

tla, prenesen pod Enejinim vodstvom od tTOjansldh bjegu.nacauItaliju.

Istina, sve je, !to Homer pjeva 0 bojevima oko Troje, a

Vergil 0 tumaranju Enejinu, pjesni&a pries imitos inije po-

demo d"a, doslovno shvaeeno, dade autentienu povijesnu 8 1 1 -

ku; ali, 'aiko te pri~ shvatimo kao pjes~ld refleks zbiljskih

doga4a.ja, ~rf:o [ednog velikog etniOkog pokreta, onda te

~ dobivaju drugo lice. Iako su sve osobe Ilijade od Hek-

tora do Ahila sumnjive zbiljnostf, borba oko mona je postojala

jer [e prouzrokovana'sulrobom Ahajaca itracko-illrskog !itelj~

stva Troade. Ta borba za prvenstvo tbi la je mo!d81 i !eAca" ne-

go Ato je Homer opisuje, traj8lla je, sudeet po ponovno obno-

vljen.im bedemima Troje, dulje od onih devet Homerovih go-

dina, a konaW joj rezultat je bio, d81su potueenl Trojanci mo-rali bje!ati i trditi novu postojbinu. Eneja je sarno personifi-

kacija toga bijega. Poredbu za ovo !imamo koju stotinu godina

ramje, kada su Ahajci provalil:i u Gr&u a pelazgijski Tirzeni

pred njihovim pritiskom mor8lli takoder bje!ati. I nije moZda

puki sluea], da su i oni, kao i Eneas, novu postojbinu nasl! na

zapadnoitalskoj obali, jedni u Etruriji, drug! u Laciju.

Prica 0 osnutku Lavinij.a: ,prikaa:uje nam dakle u mitskoj

slici predhistorijat naseljivanja Lacija trojanskim bjeguncima,

koji svoj dornovinski kult Lara udomi~e u Itwliji. Imajue! to

na umu, n.e Ce nam biti nimalo neobieno, Ato je nomja Lara

- kratka, oko pasa stegnuta tunika, i c a Ice u s (~izmica) na

IliOgam8I - maloazijS'kog podrijetla, sliCna opremi Perzeja,

Atisa .i drugih. maloazijskih bo!anstava.

Budu~ da se je Ziteljstvo Troade sastojalo od traekih iilirskih elemenata, Fri!ana i Dardana, nastaje pitanje, kojoj

od ovih skupina pri'padaju Eneja i njegovi praticci, Na to nam

10 0

vell se Aa(Joa" , /m" , aV7: ~ (J X 8 '" EO~ 3Ca l~ ~ "' X t( 1( io ~t."i"c: dakle

vladao je Eneas Dardanijom, koja se sterde od podno!ja brda

Ide prema Ilionu, ju!no do Skepsisa, a sjeverno do Helesponta.

Glavno mjesto bio je tu grad Dardania, po llij.adi, Y, 215, sa-graden prije samog Iliona. Ti su Dardani bili srotinic.t 'l'rojan-

clma, jer je nos, utemeljitelj Iliona, bio sin Dardanid;l Trosa,a D a 'l 'd an i su bili Iliri, a ne , kao ostala plemena 0 I k 0 Troje,Tra~ani. Njihovo ime joA daInas Zivi u arnautskom jeziku, jer

dar d han tamo zna~i seljaka, slovom ~vjeka" koji goji

kr u Ak e , dakle je to analogija hrvartskom AI j iv a r u, Glavna

SkupilDQDarolna tivjela je me4utim:na: Balikannl:, o'ko gomjeg

VaJI'daJrapal na sjever do Niia!. Ograuak ti.h DardIma, valjdapod pritiskom seobe Ahajaca u Tesaliju, prebacio se je pretoHe!lespo;ruta, te se tu nas tamo . To je p1"\1 odrarz: ahajskih seaba,

kao Ato SU i borbe oko Troje odraz z a r l I l d e g ma i h a ahajSke

ekD--panzije, lroja v o d : I . Ahajce do maloazijSlke oba : l e , a Enejio

bijeg <>pet odraz tkOlD.8 l6nog u&lka tih borba, ualij~ kojih su

Zitelji Troade bi.lj pr.isilljeni ostaJViti svoj zavWaj i ustupit4. gaahajskim i eolskim naseljenicima, koji od tada u tom kutu

Male Azije dobivaju prevlast.

Eneas kaot Daroao predmaJvin:ik je IliI'a, a kuL t Lan, mjion uvodi u Italiju, jamaeno je starinoJn ilirskog podrijetla.

I tako smo dospjeli d~ zadnje kvike u Isneu ~,

kojdi nas imaJju voditi do k~ pod!r i le t la kuita Lan,od lnosoo krsn.e slave. Alko j! e taIj kult neito zasebno ilirakog.onda je on i prije d<Wlsk.alRian[jana postoj/ao :u Iliri 'kuJ na

obalama Jadrana, a kada su Rimljaru kao 08Vaja~ doili. sa

svaj:im latind.ziranim kultom L8ira na ilidko tlo, razumlji.voje, da su se i l i I l ' S I k d . Ul I 'odenic l Lako pr iklorWli ovom kulr tu idaje larizam medu nj.ima uhJvatdo d.ubljd ,korijen, nego igdje

drugd1e, te Be rUiri()l med.u najiire sloJeve· iavojom ustrad-nooCu pretivio i sve faze kristianizacije tako, cia Be je pod

i r neno e r» k r sn e ela!ve od l rZao do danas.

J ecMno ova; pretpc;l&t8lVb d.alje naan ned.VO' l.Iman odgovorna pitanje, zuto krsna slava .postoji u ilirskoj, a ne u tra&oj

treCiJn;iBa:likana : ru t u helenskoj. I tako smo, po IDMem nriAlje-nju, do!li kon'a~no do .ispraJVne d.e:&ld.ciJjeknm.e sLave : 0 n aje krica'nski oblik latinskag iJtl:llta Le. , r&, koji

10 1

l

(

[

[

[

[

[

[

[

[

[

. .



j e s malo a zij ski m is e 1j eonicim a i1i r s ken a rod-nosti dotao u ItaJiju, odatle rimskim ut j e c a -jem opet ona Balkan, gdje s e je na povoljnomiHrskom s u p s t r e t u sna!no ra z v Lo in a s u p r o t

k r istia n iza c i1 i s 1a viz ira n j u z e m 1jed 0 d a-n a 8 s a ~ u v a o,

'l'ragovi larizma u sojenicama

Grob je prvi i najst&riji locus religiosus, pa jer8l2Jl. lmijivo,da hton:£l:nd - ~ - kudtovi uoblidrova-~ reUgija .igr4lju vdnru.! ulogu. Glavnd. a u obredd:, kojdan sepdkojnlc ima: _ grobu isk8lZUlje lj'1.llbalv: Atovanje, lrtve u

obliku piea i hrane, koje se isprvJl prinose na samom grobu,na komu Be u tu svrhu grad! posebni oltar - bot h r 0 S -U oblikiu oIknlgle kamenom ogradene j.ame berz dna, kojasluti kao ognjiite, na komu se p~ ll'tva iulijevaju libacije.

KMko bothros n . e . m . a ozi tdlana dna, nego je u ve 7< i sa . zemljom,u .k .ojo.j l e : f . : l : mrtvac, dosp!:jevadu prinesene li.bacije d l Utve idomrtvth <lS tata! l ta . Taikvi su bi!li trtven.icJ. na groIbovima mi-kenskih anakta na agor! u Mikeni i usred aule pal~e uTyr1nsu. U doba geometrijskog stila zamjenjuju bothrosevelike d!l:pil<mlidtero t e ..iB • va z e, nadene u velidrom.brojuna groblju kod DipiJona u Ateni. Te su se poswd.e do polovineukapale u zemlju, te ,nemaju dna, tako da su u njima prina-iaale !rtve iliIbaclje bile ta4toder u vezi sa grobom. Pr8llll l lOl'

ovim amforama m a t . d :a su kIlep9idr! a l d . < ! : n e posude bez d:na,nactene u megali tskim grobnicama sjeveme Njema&e i Fran-cuake. UklaalllModoba IU8tupa: ju protezl&.vaze mjesto lijepLml ek it 0 s Im a, kojima su Atenjani ukrasiJvali grobove svojihm : I .l d h . Te posude f .madu doduie dIno, a·I i ' 1 . 1 1 n je mu ~ ve ra J.9 tu

rupu, kojom seuspostaNlja veza bmectu pakojn.ika. ,t sadr!ajaleldt08a. Kroz tu rupu dospijevale su do graba libacije, mirist,amjana, kojim se je grob kadio, molitve i' invokacije nami-jenden.e pokojn:iku'. Netto slii!oo naCi. c e m o U obHku: kameniJhl !:etVeraBtih, gore kotlasto ~ s tel a sa . rupom UI dlnu,

leoja po~ zemljane ili kovinske cijevi vef.e posudu pravosa grobom. KJo j i put je ta djev billa dzveden:ao i na : prOOeljestele 'U osobito grlo, u koje su se ulijevale libacije. Takove

1 0 2

T

grdbne spomen:lke naveo je Durmn,t1)a Delatrel8) naAao je uKartagi nadgrobne spomeniJke, koji su lznutra !uplji, a Ubac1jesu doticale kroz cijev u posebni recipient 'U obliku amfore usamoj grobnici. SlH!an je raspored ustanovio Mau") u Rimuiu Pompejlima. Napolkon imamo t m d J na; .ndem zernljMtu .neIto

sli<!sno.U Doljamma kodi Bihi8lCa nadena fe cis ta od milje-Wale kockasta obli:ka sa <:!etverastom wpljinom u gOll"ll joj poli,koja u donjoj poli dobiva kotlast oblik, te je na dnu providenart:.(pOm, kojla ~lja vezu sa grohom.lO)

St. 1. Rimaka data od mU;evtne lz Dotjana kod Bih4~a, ko;a .tuJikao receptaculum za Ubacije, namijenjene pokojnicima pod njom

N8IlZanimljiv:i:javrst ovih s p a m e n A k . a . nactena: je u DandojDolin! u prepovijesnim sojenicam.a na Savi. Tamo je 8V~lru6a imala od iiLovaee na podnicl i tLgradE!ll lO ognjj.§te u ob1ikuzdjele, ukra.§eneu pro(!elju 8Vastikllma imeandrastim orna-mentarn, sa posebnim nastaNi1rom, koji sa sastoji od j.edne vo-doravne I jedne kraee alromite iuplj:e cijevi, a raVDlm dnom.

To je blo nesunmjivo k I U C n i L !rtvend.k - A(Jx&~a.Mec1utim ulruCama, koje su bile podignute nad grobovima, to ognjiAte

ima.isti oblik, .alii ~gu ikxmstru!kclju, jer mu je dno kao & :i to ,pro§upljen.o nirrom rupa, a pod . n 1 l lm je i7<graden odI ilova(!e

IT) Dunn. BaII .I INnst der R1Imer, 7 4 l T •••) Revue 8ilIObedIIog. l888. Lt. 162.

.t) R&ndsahe Mitt.etlai lmcen 1888. 128. laB.

.t) K. P8IIBch. Gdesnlk Zein. Muz. 1914. 219. deter:mlmrao je tajspomen.lk kIlO »sanduk za pepeo bez pd!clopca«: meltutdm Jo e 1> 0 ul8t1n'll

umjetni bo t hec s,

103

Si.roki lijevak sa . rupom u sred:i.ni, koja vodi pod podndcu

8Ojendce, da libacije rnogu dospjet.i do peostora pod kueom,S l : o . ' srodni isli.Cnisa onima: u latinSkog larizma, a lkalko su soje-



gdje je grob starenika. To je dakle bio pravi bot h r 0s, a onaI"1J!pII l u dam ima. istu svrhlu kao iuplje dtno dlipUooSldh vaza ill

ati&ih lekitosa i t. zv. cat ar r act a e u starokrseanskihmemorija, sazidanih su pr a cor pu sma rt y rum.

ni~rskiJ kuCni zrtvenici na star ijem stupnju razvoja, mosemoustvrditi da je kult La:ra postoiao ne samo iu sojen.1cima,nego da ~ one predstavljaju njegovu stariju ra7N$u fazu.

Razvoj hr a m a iz sojenica

Domaee ognji~te kao kueno svetiSte odrazilo je sjaj

svoje svetosti ina samu lwCu , u kQjoj se ono nalazi, a. kalkose .iz ovlSkove lmce postupno razv:ljao hram kao isk}j~vosakralni predmet, to mo f emo poueno pratiU, ako promatramosojenlce u D. Dolini.

Poznato je, da je vee Vitruv konstruktivne elemente dor-skog hrama izveo iz drvene arhitektw-e. Tu idej;u ptihvatio jei ra'Zgradio BurGdlardt (Griech. K1wnstgesch.Ill. 41.), a 'Z8I D J i mSemper u svom poznatom djelu 0 SWu. DoIk BU ova dvoj1capo§li u tim, da putem razvoja :iz dlrvene &'h:itektu.re uopCeprotumace sillske el.emente gredevine, poiao je P. Saz r a s inz n a 1 : n J O dalje. lmaj:uCi kao S\'9dcarac pred oCima tolike ()sta:tikepretpovijesn.iJh sojen.ica, u kojima je drvo isklju~iVi gradevnimatertjal, nije eudo da je ~ na . misao, d J a . g:r&i hram, aosobito dorski peripteros, nije niAta drugo, nego kamena

reprodwkcija sojeni~ ku:Ce, pri ~ fe stupovlje, kojeopasuj;e pteroma, analogno drvenom kolju sojenica, a rh i-t r a v iod.govaraju brvnenim zldovima kuee, a t y m pan 0 nu proeeljiUI lastasvici i J 1 i Z81batulruce. Glavni argument4 zaSarasinovu teoriju, osim vanjske sli~nosti, jesu citati, koji svje-doee de su elernenti amitrava, u kamene arhitekture redo-vito'veoma masivni, u neko doba, dok su se gradili od drva,btu ruplji. Za to on navodl niz dokaza iz Pauzanije (V. 20. 4),Euripidove IfLgenije na Tauridi st . 113. idr, Pojedine sasta-vine arhitrava odgovarale bi prema tome sastavnim dije10vimabrvnare, ito: epistil je danja vjeneanica, triglife i metope bilehi ziti s a u a 'e rz a aUm p ro e or im a , age json ili cor 0 n 8 gorebi~a bi gornJa vjenCa.nica. Mi eemo OVone samo prlhvatl ti ,nego i nadopunrtt, prije svega time, da se Ime

trig 1 i fane

odnosi na tri za ' l 'eza , jer navodno r lV9',g zna~i zarez, brazdu,jer trigli fa uistinu ima samo dva takva zareza, i da se ponasem miSljenju triglifa ne sastoji od tri zareza, nego od tri

Sl. 2. Kutni ~rtventk, na.iHn;en od Uova(!e t ukraJen svastikama, Usojentca u Donjo; DoUnt na Savt nUe Bos. Gradtlke

Mi mamo, da je i u Rimljana Zrtvenik, na komu su sekui:nam Laru prizw6iJe' Zrtve, bio usredI kuoCeu atriju, pa

taj Zrtvemk na:1a.z imo eto d u n.dinl sojen.icama u predrim-&ko dooa, ito u neposredno] ve7.i sa g.robnioom pod l1Ijim. Iztoga moZemo zakJju~ti, da su i sojeniwi imllli obrede, koji

51.3.,Prorez kroz ali<!an~rtventk iz tate aojentce, ko;i pokazu;e kon-.trukciju podntce, koja propulta libaci.1e do .ame grobntce

1 0 41 0 5

;, .

[

, j[

r[

[

[

[

[

[;, :

[

-T



. . . . .

&tupica, a svaki je ad n,iUl t rip u t obrezan: .n a pro<!eIju i

koso na oba ugla, a to potvrduje i sam naziv, jer rr.vq>iw zna~irezati, SCJailpa.re, <m i au doista triput obreun.i, te po trl ta!kvauslro porediaoa stupiea. &e 000, At o Vitruv zove trigilUom.

Stiljena brvnare konstruira se na dva na~ina: ili se grede

pola!u vodicxravno i e d n . a . na drugu: do potre1me vIsille, a u~lovima im Be lm'ajevi zaglavlj.uju n.a. osjeik, iIi sa brvnau gustam redu akomito zasadu:j'll u danju vj~ ive!ugornjom. U prvom sJnre.aju Sli : Be vrata iprorwri mora:li nak.nadnIo urezat.i., u pdt<mJem to nije billo potrebno, jer Be tamo,gdje au imaI1i 'biti vrata iPl"OZOl',n$u; usadivali olromiti stupci.Predstavimo Iisebi, da su ovt okomiti stupe! u uglovima fase-tiran1 sa t r . I i fasete f ' r) .Vq>ltJ8~ id.a ih je izmedu prozora 01t1,

redovito po trl, c : m d a sm o na ~rod!niji nM!:in polooliizrnjenu tr.lg1J.fa i metopa, (t. j. prozora). PrJ. 1x lmu Man ne6e smetati, da Il8T01t1} ma.t:i netto, ito je izmed~ prozora., jerje to i0k n 0pl'IOZOra..Ovo sh v a . C a i n S e nattn potvrc:tuje ijedan

d!rveni larnax iz K r u J . - O b e kod K e r o a na . Krlmu, .koJi imaoblik ku6e a ~ dijelOVi prec:t,061ju gl.a.vnekanstru1ct: iv.ne ele-

mente arhitrava: t rOOlani e p i8t11, r-ed t rig 1ifa i m e-top a if AiroIki g e j z 0n. T u. se j.asno vildi, ka!ko au triglife na-

stale ad tri stupiCa, a d'a 8U metope prozod, vidi Be po tomu,

Sl. 4. StarO{11'''kidrveni .anduk tz Ku1-Obe kod Ker"a na Krimu uob1iku ,o;eni"ar.ke ku~e. Sa drane. SUka pTema Dahremberg _

SagUo, Dict. de. antiquo gregu. et Tom.• 1. 6100

10 6

At o su zatvorene drvenim re!etkastim t ran sen n a m a, asamo s u!e straM su mjesto njl.h. usadene figl.orua.ne pl~. Iobzirom na epistil moZe Be Sarasinovo tumaeenje nado.puniti.On je doduse u dorskom stlJIu jedlnostavna greda; .ali u jon-skom je trodi,ie18iIl ! isaoStojiBe od trl f as cij e, odnosno trl

grade, jedne viAe druge. Ka:ko je do toga do§l'O.,azabrat eemo

Sl. 5. Celo .anduka tz Kul-0be. Po Dahremberg - SagUo. Dict.

de. antiquo gr. et rom.• l. 6101

ralZml¥trajluCi.na'jstarije grCke spoonenilke. Na t. zv. LavljJ:mvrathna u Mikenl, gdje su u timpanu prl,k_azanadva lava kakose penj'll \OZa stup, taj stup .ima kapitel, slo!e:n. ad tri redagreda; gornji :I i donji idu usporedno, a srednji transverza1no,te se razabiru samo kao u prorezu glave greda oblica, nanl-

zanih jedna. do druge. Isti raspored na J1az imo i llIII ~eli~peCi :nsk ih groIbndca.u Beniihasanu u Egiptu, gdj~ je ep1stiltro~an: dvije uzdume gred.e imedu njima okrajci gusto na-

nilzanih oblice. Isti motiv nalazimo ina eplstUu ularmilh VTa~u t. zv. Atrejevu riznlcu u Milkeni ina onima druge kupolastegrobnice bllzu nje11) te na ulomcirna zidnlh slikarija u Orho-menu.") Na Atrejevoji riznici oblice su ukraAene ru!icama.

Ii) Ispor. rekonstrukciju 'U Perrot-Chipiez_, HiBt.de l'Art dans l'An-

tllqu. VI. tabla VI. d ~.II) IspOr. u Abbaal.dl. Mlinche!ll. Akedeml.e. 1909.

10 7

Z:nIarenje ovog motive, protumaClit Ce nam opet naSe

sojenice. Tu na stupovlju, koje nost podnicu naselja, poloZe.ne

ovima g e j z 0n, t. j. gornja vjen~aniea, is y m a ili strella.Dodamo li tomu u pro~ju trougljl8ti zabat krova, koji odgo-



su u stamwitim raz:macima usporeldne g:rede, a na njima sutraalSVerzaln:im rasporedom gusto n.a.nizane obltce, koje saCi,-

njavaj!u podnicu, itek n.ad Ovlma' poloZena je uspored!oo sad<mjom podva!om: gredal vjenemica, kOlja j:e t~j kuCi . Gle-dajuCi ovu konstrukciju sa strane dobivamo isti l i ik, koji na-lazimo u navedenim starim spomenicima. Vremenom su odu-

vara tim pan o n U, ina vrhu pr~elj.ai unakrst pl"OCLuljene

roZnice, koje odgovaraju akroteriju sa prlMiC~ ~ukra-nijemU) (volovljom lubanjorn), ndll smo tuma~enJe svih ele-

menata pl'~lja dIorSkog hl'ama.

Sl. 6. Mrtva~kt Uies ad hrastovine iskopan ispod ku~e u so;enicamaDonie Do1ine na Savi

stall ad toga, da se na epistilu prikasu koluti srednjeg nizaoblica, itime je nastao ti.pn.i. jooSki t roC1ani epjstill.

Zagledamo Iise u i dea J :nu rekOlIlStrwkcl:jiUova!lwe .saje-nicM'~e zgrade, zapaelt eemo ev» elemente fasade dorskoghrama: dolje niz stupova, 'llkucaniih u zem1jUi , koji SUi veemomod hrastovine te ni~ kao idorski stup neposredno, bez baze,iz zem1je, a plitk81 kanelira poOOinJega!ivo nas sje6a okoanitihbraeda ~ hrastove kore. Oni l l I O I ! I e podmoo ad podvala, oblica

ivjenOanice,koja je u kamenu predStavljena episttlom, Nanjerrvu Be izrnjenjuju prozori idijelovL zida s loZeni . od po tri

uspravna stupca, Ato odgovua triglif.a.ma imetopama, a nad

Sz. 7. Dva mrtva~ka Uiesa iskopana mec!u ko1jem sojenica u Donio;Dolint

Ali za sam vodoravni raspored dorskog hrama p e -rip t e r 0 s a ' naCi.~emo potp\mO ~enje u ~ soj~nicama, Spomen'Uli smo, d Ja su : Be ,podi nekim ad d~kuea nalazlle grobnice a nad njima u kue i J ognjiite kao doma~Zr~end!k , spojen ljevka:stottn kata'raktom sa grobndoom. Da seprostor oko groba zdtiti od stoke, koja je .za Jjetmh danavoljela plandovati 'U hIaidU sojen.ice, trebalo Je na.8IIlit i samo

II) U D. DoLimnad«ll ' je t&kev bu1m'lm!JjI od lubanje prahi lka. -

bOB Plri'm4.ea:diu ••

1 0 9

1 0 8

L

[

[

L. [I"

'I\:

: Ie

[:! ,:

: fI

[

[

(

.. .;[

[

[

•

-.,t



.\

oko nje ogradu od pletera dosta visoku ijaku, ci a je ne obori

stoka. T a . OF 'a d a mogL8i je biti manda od lno.06e,& ka lka je b iila

opasana stn.J,povljem, ostao je irzmec!u v.mjL9kih stupova iovog

ogradeoog pl 'lOBtora . naokolo prema V8lllli otvoren trijem -

a 1a e. Isti raspored : imaIl : Io i\Ii dorskog peripterosa. : ce lu op&-

sanJU i t tva.na Btupovlje.m trijema.U nekim ik t. to6ama nac!eni su pod p oo dD ic om k u< :e m je st Q

grobova osta tc : i drvenih ~amaca. iI lada, ~h amo, da bezpotrebe De tr.unu u vodd, gdje ih je hL8idov:lna pod podnicom

knQ: ititila ad !ege iOOuva i a , < h l . se ad suJe De raspucaju.Jedan od ovih sojeniWskih ~am.aca blo [e 13 m dug, a drugipol<1Y'icu. Obiaa,t, da Be nepotrebnd 6amci ~vla na . suho,postojao je ~ u recen:tndm do}j.rw1dm sojen:lcama do nedavna

te je itu p1"<l8tQrpod podnicom sl'll!lo kao sprem.ijte za nj ih:

Za to je slIuI!Io OB<lbito prostor izmec!u a W l sred:n. ja retia stu-

pova. Taj ra sp ore d slu !io je dakle u !stu SV'l'-h: u',U k o 1 1 U i suslu!ili U proilim vjekovima takozvani orsanl u Veneciji i

~ gradovima jadranake obale,

Po 0 'Vlm la4ama, koje su imaa .e svoje spremitte izmec!udva l'E!Q I'tupova pod kufom, ddrlo je i· tali prostor ime

1 a c! e iU b r 0di a, a taj naziv, 'Va&q ,n·av:ls, lac!a, bred, 80hiU1t. d. , preiao je odatle iu8l'hitekturu kao oznaka svakog du-

goljastog stupovljem ograc!enog prostora, osobito u hramovima

iOlkvama.

Za bolje razuml:lev.anje gore 1'eOOnog dOdadem dva naerta

sojend&nke ~e u D. Dolini , jedm, 'looji prikazuje !nj~ tlorisa drugi, koji prikazuje njen uzdu!ni okomiti prorez. (81. 8, i9.)

Na prvam nam pada,tu u o I ! : I . sasvim nepravilno 'U zemJ;juukucani kolc l, koji su nosili podvale ioblice nekadanje podnice

naselja.Jtaspored stupova t~ nije naoko praV'Han, a to dolazi

otuda, ito Be u kasnd.ja vrem.e.n.a, kada Ibi kolje istrunulo te biga vaJj8ilo izmijeniti. :ne hi mnogo pazil lo na to, da kolac dode

na . isto mjesto, gdje je bia starl, nego ,bi se wkucao blizu~a itako sla:bo mjESto utvrddlo. 0SIm toga bi sa &sto :nastarom gradi li Jtu, kada bi ku c a bila odvee trolna, sagradilanova s novim koljem, a. d& se stairo 1M bi uv1je.k povadillo,

i ta:lro bi nastao vremenom pravi lalbir lnt kol ja , isarno oStrim

promatranjem mo.gao bi Be ustanoviti pravac pojedinih redo vaglavoog kolja. N o l l . tom kolju poOvala je podnica (p0ns) nase-

Ija ina njoj Iklub., ~ji temel] o:ma.Cuj~ djelornice ss.Cuvane

110

donje vjeneanice, ·k.oje su opasale kucu na l:etir t strane ikojesu nosile zidove b r v n are. Kuca je razdijeljena pregradomna dva dijelaj prednji je ~ veC.iod strainjega:. U sredlialiprednje prostorije uza zid prema ulaznim vratiana ~ sena podu debe1i: sloj iloval:e, koji preclb.--tavlj'aognjlJte za dnev-

nu wpootrebu, kojoj [e slmila uopee ta prostortja. Malnja pro-storija odijeljena je od nje popreenim zidom, a u desnom joj

-qglu !hila je esc h a r 8, k.uCnl tI' tverrlk u oOIblikuognjiita ure-sen svastikama, kako je gore opisano, Pod t im ognji§tem

'.cl"Q.lt

.: .-:~--.:-=.-:: .: . .:tr:»:·0 ·

Pl.o\. . , : : '; : .- : : :! : - :: o : . - :_ ' : : :. _ - . . I-!P'!- : -_-. . . : ; :---:;=r

• e· ••• •e . . · .GT f: R A.S A• •. e · ·. ... _.. .

..... ·••• ...·V10\ "./_

eo

••••

~ · r•, . 0 b O o l " , \ 'P o l 0-\

-:.,•.• tj".................•• , ' ..

. ..

SI. 8. Tlocrt Bojeni~arake ku~e u Donjoj Dolini, na kome BerlUabiruku&ni !rtvenik igrobniea iapod njene podnice

111

nadena je izmedu kol,ja u dIm iskqpana ralka sa Jijesom iste-S8iIldm ad hrastovilne u obliaou korita ill v.aJ.ova,a u njmLuostatci mrtvaca, valjda prvog osnivaCa doti .Cn.e kuCe. Sprijeda,

vijalna Uova~a savske doline, kroz koju je Sava izdubla svojekorilo. U nj je ukucano kolje, koje nosi podnicu naselja, ito



pred kul:om, prema Savi, bio je otvoren tri jlEml,a oko kuee, naostale tri strane, uzak: slobodni prostor, t. zv. am bit u : s.

P.red terasom, koja: se je dUjem Btavog nase1ja s t e r. a J . a ru -bom Save, opaZaju se u zemlju Uikucani.nizovi manjeg kolja,

nekoC opleteni p1eterom, koji au imali ~uvati kuee, da im seprostor ispod podnice za veCih poplava ne napuni granjem i

muljem i. tako vremenom ne zatrpa. Ti plotovi zato uvijek teku

naporedo 8 rubom rijeke.Vrlo pouean je okomiti prorez kroz OVU kueu, [er su

tu stratigrafsk1 alojevi dobro sa~vani i jasno vidljivi. Do-linsko nase1je naime propalo [e u V. vijeku pro I. uslijed jednej~ nerazjainjene vodene ,katastrofe, koja je nenadano diglarazinu Save za 2-3m, te je na toj visini ostala dulje vremena,a ka:ko je bujica pop1avilla kuee do krova, zatrpala je vodagranjem do muljem wemenom ~itavo nase1j.e. Prf tom su brvna2lgrada Atit ila nutrinu kuca taka, da je kroz pukotine Izmedunjm uplavljen samo sitniji mulj, dolt je granje iostalo dopla-

vljeno sa krupnijim muljem cstalo vam i prevuklo zgradetamnom ernkastom naplavom tako, da se vee po boji naplaverazabire say raspored sojenica. Najdonji Bloj [e modra dilu-

kroz debeli sloj staTe naplave pocrnjele od kaa'boniziranog na-plavljenog drvlja, raznog smeb. idrugih organskih sastavina,usUjed ~a je taj 810j tamne boje. Nad n:jim, do podnice soje-nice, slijedi debeli sloj mlac1e nap1ave, takoc1er potamnio odraznih orgatlS'ki.b.sastavina, a 11 same ·podnlce, 8je su se pod-vale saluvale, op. se , da on.a u lO b am a· nije od obUca naa-njena, nego od cijepanih brastovJh dasaka. Na njoj stoji ku6atakoreei fosUizil'ana u obllku dugoljaate kocke, Jspunjene svje-

tlijom naplavom, u kojoj Be drvene sastavine kuee, mao da III

vecirrom posve istrunule, isti~ svojom croom· bojom iuglje-nim trunjem. Ta kooka opasaoa je 8a tri 8trane tamnom k .Tup-

nom na.plavom, koja je dijeli od ausjednih zgrada l ipredstavljat. ZV. am b itu s, t . j . neizgradeJlll . praetor izme4u kuea. Jedanod tih slojeva je 1.30 m, dNgi 1.60 m Iirok, iprema tomu 11-

rinom odgovara posve propisu starinskog 1e x XU tab u 1a-rum, koji propisuje, da ambitus mora bl1d.najmanje 2U stopeAirok. To je sta~ki i(>x()4j latmizirano her c tu m, t. j.sveta ograda, koja 1ma da od susjednih zgrada ogradi ku6u 1sveto Ognjii te kuenog bo!anstva, a ima. itu pravnu pos1jedicu,da jedan zid ne mole biti zajedni~ki' dvjema susjednim ku-eama, nego je sva'lta za se ka.o neka ins u 1a nt!zavisna· jedi-nica,

Sto se ti~e slojeva u nutr:ini' wee , o m . su, kako je r~eno,svijetle boje, a samo od vrata prema zapadnom dnu zgraderllzabire se neito tamniji .sloj .s a Bitnijim primjesam.a drvlja,ito zna~i, da je Dujica na otvoren.a vrata ~jela inelto maonjeg granja. Taj 810j u glavncm dosi!e do sreoojeg zi c l a , kojil ruCu dijeli na dva dije1a: prednji sa ®ii!lnim ognj:i ltem u dnubio je meg a '1' 0 n, a stra!njd. za njim t h 81'1m 08 u t lotnicai u njemu, u desnom uglu, lijepo ureien kuCni !rtvenfk,esc ha r a, nad grobnieom Lara iIistarenlka, sahranjenog podnjim.

Prednja soba ima odmah nad sobom krov, pod koji se jesa ognjiita vdjao dim, d o o m je loinica !mala nad sobom pe-sebni strop, a prostor nad njim slutio je kao tavan, gdje su u

koAevima i zem1janim 1 drvenim posudama spremali !ito, kojeje nadeno u ve1ikim mno!in.ama, livotne namirnice idrugekuene potrepitine.

I·!,

SZ. 9. Okomttt pro1'ez k1'oZ 1ednu so1en tc!a1 ' sku kuCu u Donio; Dolint,p1'ikazanu na .t. 8., koji. pokazu;e o.tatke konstrukctje zQ1'ade i

gZatmih naplavnih sto ; eva

112Tl'uhelka: studlje 0 podrtjethl 8 113

[

[

[

[

[

[

[

[

[

•



.\

Nema sumnje, da [e kuCni;!rtven.iJk bio u V'eZi sa grobni-com ispod kuce, da su !rtve ,prinooene ,na njemu bile namije-njene u njoj sahranjenom pokojruku, i tako se tu vrAin mr-tva~ki iIi h ton i ~ k i ·kult po svim obredima, obtcajnim uprastaro doba u arijskih Helena i Laitiala, Nema sumnje, cia je

grob pod kueom bio grob osn.iva~ ku6e iporodice, koja je unjOojstanovaia i na domaeem ognjUtu prinosila mu zrtve i

libacije, a nadjenemo litomu deifici.ranom pokojruku pocasno

Ime Lara, imademo tu sve praelemente larizma, komu namije-nismo ove strani<:e. Isay inst rumen tu m sa cr u m kultaLara imamo tu na okupu: i dol Lara tu zastupa originalniskelet pokojnldtaj 1a r a r iu m je tu mrtva~ki lijes, u komu jepohranjenj Sv 11 i e t 1 0 predstavljaju plamen zrtvenika i jo A koja

AlDeu La.ropbor'

S1. 10. Srebrnt denar JuU;a Cezllra, na kojemu ;e prtkazlln Enejll,kako no.t Lara

looeva svijel:aj zit a za trtve bi;lo je na tavanu u izobilju;vi n 0 0 poevjed~uj:u nam sj emenke vinove loze, nadene na viAemjesta u ovom naselju; a da su ndi sojeni~ari Imali i t a-m jan a, mol~mo zaklju~iti, jer je tamjan naden u suvre-menim illrsldm grobnicama .n a Glasialcu, a ako ga nisu imali,mOg!a g8 J je zamijenitl. iiroj'a mtrlsava smola domaeeg drveea,

Ako sve to, Ito smo rekli. 0 larizmu ikrsnoj slavi, uvaZimo.moramo do~ do zaklju~ka, da je to [edan htoni~ki obred pra-ilirskog podrljetla, ,]rojlje sa ilirskog podru~ja prelro euganei-skog dospio u L.acij, tamo oja~aOobrigom dardensldh doseljenikate se razvio u opCi kult La·ra ikona~Oo se vratio srimskimosvaja&na na svoje ishod1§te, gdje se je pod kriCanskim doi-movima metamoriirao u k r s nus 1a v u,

st . 11. Ktpt~ Lara od tUl~a,iskopan 1928,u ruJel1tnama Stobl kod

Gradskog uMacedoni;,

114 115

f e x bio je obiou rukodjelja, koji gradi mostove, dakle t e-s a r, po natem danainjem ahva&lnju, bez ibkvih pretenzija [



na istaknut socljalni polo!aj.

Ovako ispravno etimologizira v~ Varro de 1. lat V, 83 ,odbijaju~i, ci a se ime izvodi od pot ere t' fa e e re t ~ta-vljajum: ego a ponte al'bihor, nun ab his (scil.pontificibus) Sublicius est factus priom.um etrestitutus saepe, cum aacra et ulB et cis'Tibe-rim non mediocra fiant. Varro dovodi tu iDle p001 i -

feksa u vezu ne same sa nazivom mosta ~e, nego sa !ednimnar~itim mostom - to je Po n s Sub 1ie ius preto Tiberana podnolju Palatina -, Ito au ga , navodno, pontifeksi prv1sagradili i od ooda&sto popravljali. Mi ~emo se na tai mos tjol morati osvrnuti , a aada Dam treba ustanoviti, ZDIl~ 1 1 rij~p 0 n a osim mosta ijoi nelto drugo.

Na biraliJtu u komicijama spominje Be &Ito, tao neIdnjegov gra4evm dio, po n 8. Sa n~a - e pOD t e - gowri

predsjednik izbornog povjerenstva sabI '8 l l im. izbomicima (Sue-ton, Caes. 8 0 ) i preko njeg. mora svaki izbornHt prij~ cia

preda 8vojuglasovniCli (t&b u 1a, t e 8B e r a) u i7.b0mu !aru

(eis t a) (C ice r ~ del e g. vn. 38) . Budu{:l. d: a pNdsjednikima cia govari n . a . r 0 4 u . sakupljenom na ~ ipo centurijamarazmjeltenom uodnOsna 0 vii t a, to moramo pretpoetaviti, ci a

je po n a, na komu on sa 1zbonrlm povjerenstvom upravlja Jz -bomim Onom, eat r ada iIi neka vrst 1ke1e, do6ta visokoodignuta nad podn l com , daide, da to rude bio pravi mos t , negovisoki podium, sagra4en, kao Ito au i8 e p t u III i0v i ia, oddrva. Uspomena na taj po n1~va1a se je u re&nlci ., e z a-genarios de ponte e t e e r es. Festus, 334 a 16, i

Va r r 0, Non 23, 22'), sa~vali au l1am eva ~ja ove

'> 0dMm0 m1esto Fee ta c]a .a1, : eed eacplorMiM1Dun mud letcMI88e: quo IlenIPON .per p001lem o oe pe J" UD t ~ feN. fuDfonIcanclamaverunt. ut de ponte d.lecereaNI' aexaceoari l. qu i lam DullopU1jUcof\mIermtur. vt d c J Q potk» IIIb£ d e I o t C e r e a t . . , . . t o N m .

UV &.. 011 a: .exaaeoana. per paafIem ml~ aWe diu popu-IBTitu iIlteliexLt, cum Vano de vMa. Po R. Ub. JL ~ -..em1'eU8l<l8lll'lllqlle patefeceriot: cum ill~ t n e IwD c . c . aetetiI) penoe-

oeraat atque habebaot HUIIlota 8I1IDa.. tum ckmque enmt • ~D8IOt1U lJberl _ q u e ottoa. Ideo in pZ'OY'8l'blum QIII4am put.t v.....

ut dklereIur .nllC4!ll~ de pcmte d I I I ! I . U l i 0II<JI'k IN. J I l l .at, quod NUn-

1i1lm nOl !ereot. quod per ~ f f l l l ' lb l .t .

VII

SOJENICE KAO ISHODISTE PONTIFIKATA

U prethodnoj &tudi~ikulllli. smo dokazati, da je praizvorlarlzma i njegova derivata, krBIle slave, bio u pretpovijesnimsojenicama, a ovdje ~emo isto pokukti i obzirom na najvafnijuustanovu rlmske hierarhije, na p o n t if ikat.

Kao polama to&a pri naiem razmatranju mora nam na-

ravaki poslu!lti samo ime ponti f e x. Danainje stanje naukeo tom pitanju moie se, kako to &iG. Wi 8sow a'), tomo

obiije!iti re&micom, da je QDO .po avome sastavu isto takoj as n 0, kako je z a 1 J ( ) n ~t ill0 po 8vom zna&nju, a njegovoje podrijetlo vjeroJ4tno p·redrimsk().

Milljenja starih piBaca 0 et:Imologi:ji ove rij~i sveo jeHerbig') u ave tri formule: 1. pontem facere, 2. in

ponte facere (- l.c'1'ificare) i 3. poUfieea ... quipo t es tat em h a b e n t facien di (sa e rtf ici a). Od njihje ona prva najprirodrn.iJa, jer po:n t 1f ex doslovno zna~ 00 -

vjeka, koji grad! mosto\re. To je neoborivo jasno, a nejasno jesamo, kako je rij~, koja ~je obi~ 0 b r t n ik a, mo-gla postati oznakom ~anovanadviaeg rlmskog sv~~kog ko-legija. Po n t ife x je kovamca, napravljena po istom pravilukao mnoge druge: a u rife x, car n !o f e x, 0p ife x , pan i-

f e x, 1a n if e x, v est ifex; onad dodatak - f e x ima u sebi~ak ) neito pon.lzuj~ ikao talkav po seb! oznafuje prostogobrtnlka, a ne zn.o!da umjetruka, Ito IWD najbolje dokazujerij~ v e r 8if ex, kojom 8e irooiW nazivIje hr4av pjesnik,kao inalom s t ihot v 0 ra c. Prema tomu sprvaAnji p 0n t i-

1) G. W1BIowa, ReI i e I oD undKuItt dar R6mer. 1012. 1I'Ir. 1 i O O .

'> Hed)IC. ZUI' Vorceecl1'l lCbte der r6mlwaben Pootif lces u Z1IIch.fO.t ' v . . . SpncbfOll'lChunl XLVII. Zl1. 1 d.

11 6 11 7

[

[[

[

[

[



.\

r~ice, od kojih je najprirodni:je ono, da su mladl glasac! ~komicijama, ne priznavajuCl starcirna preko 60 godlna pravo,

da se aktlvnc mijelaju u polltiku, ove, ako bi ipa!k htjeli gla-

sovati, odstr8lIljivaU sa po nsa, koji vodi do ,glasa~ke !are, i

prema tomu ,bi fraza sex age n a r r los d e po n tee ice r e

odgovarala da.namjem »smatratl nelroga politi~lclmrtvim«.Tacit, An a l. 63, narn pri~a, da je oko god. 1. po I. za

ra.tova Germanikovih u Germaniji L. Domitius Ahenobarbus

preko mOOvarnogpodru~ja izmedu rijeke Emsa iRajne ssgra-

dto po n t e s long i, da maZe prevesti svoju vojsku, a god.

15. po I. da je A. Cae c ina S eve r u s ove p 0n t e s u ratu~rmanikow protl.v Heruska obnovio te se preko njih povu-

kao s'a svojhn legijama u svoiu provincljru Moeziju, posto je

tu kod ovih »m06tova« potukao Ariminija. B 0 c k e r je istra-tivao u Oldenburgu ostatke ovakovih rirnskih cesta, koje vode

kroe popustljivo moevamo tlo, oskudno gradevnim kamen.jem,

te je utvrdio, da su tiputovl bili sagradeni iskljutivo od drva,

i to na dva n8Ji! : i. ·n8I.Kod Oldenburga polosen e su grede jedna

do dtruge diljem otave ceste is oba kraja prikovane drven.iankoljem uz zemlju. Kod Rod e Ihe im a konstrukcije je savr-Aenija.,er grede ne lele neposredno na zemlji, nego na podva-

lama, koje nose u zemlji uku<:am piloti, dakle je taj p0n sIon g u8 imao potpuni obIlk mosta, koji opet sl'l.1!ikao cesta.

Prema tomu se rij~ po n s upotrebljava iza ovakove od dr-

venih trupat:a sagradene ceste.

GUst. Herbig, da protumaa ime pontifeksa, poAao je odovog potonjeg zna~ja (p0n s = put, cesta) te je osnovu

tra!io u staromdijskom pat h,iz kojega je i.zvedenoengl. pat h,

njem. P fad, gr~ko patos, a mi bismo tome moMa mogIi

dodati inaie pu t. On je iz Rigveda citirao ~itav niz citata,

iz kojih Be razabire, d,a se sveeenic] nazivlju pat h t-k r t, tojest putokazirna, provodielma, k.oji vjernike vode do prave

spoznaje ido vjemi~kog bIa!enstvaj prosljedujuei pJegoriju,bio bi ipo n t i e x ~vjek, koji ljudima ukazuje i sprema

put do vj~nog bls.!enstva, kako bi to mi rekli. Na taj naonmogla bi se isk.onstruirati neka veza Izmedu rije~i p 0n t i'

f ex i sveeeni&og zvanja.

Medutim, ako je ovakova suptilna alegorija moguea u

ra'mljemo visoko obrazovanog naroda, kakov nam prikazuju

sanskritske rigvede, ona nikako ne odgovara onoj pretpovi-

jesnoj latinskoj primitivnOBti, koja karakterizira doba, kadase u Laciju prvi put upotrebljava naziv p 0n t if ex za sve-eenika.

Iz ovoga, Ito smo naveIi, proizlaz] kao sigurno samo to,

da se rij~ p on s upotrebljava: 1} za omaku m 0s t a, preko

koga prelaz] cesta s jedne obale ri~eke na drugu, 2}za oznaku

estrade ili odignute skele na forumu i na Campus

Mar t ius, gdje se vrle izbori u komicijama, i 3} napokon

za d r v en i put (B 0hie n w e g, P rilgel w e g), 'koji

omogueuje prolaz kroz veCa.mOCvarna podru~ja. U sva tri

slu~aja glavna konstrukci.ja grade je ista: temelj su jo} u

zernlju ukucani k o I c i (lat. IiubI icae, otale Pons S U"

b Iic ius), preko njlih su polotene pod val e, a po njimagusti niz oblica iIi cijepanih dasaka, koje sa&javajU po d-

n ic u. To je u glavnom ista ona konstrukcija, kojom su

sagradene i manje ill veee podnd.ceu jezerskim ill rijemimsojenicama, a na kopnu i u teramarama,na kojima' su se

nekoe nizale kuee i,kolibe pretpovijesnih sojeni~ara i !itelja

teramara, pa ako je ovakvih ikada bilo u Laciju ill u po-dru~ju, kojirn su prolazil] Latini, odnosno Italici, vjerojatno[e, da su .on! te podnice, koljem odignute nad ra.zinom vode

ili moevare, koje su ~esto bile osnovicom velikih naseobina,

zval] takoder imenom p 0n t e s.Takova sojeniearska naselja postojala su jol u povijesno

doba. Herodot nam je ostavio zanimljiv opis sojenica u jezeruP r as i a s, dana.§njem Butkovu jezeru pod Bjelasicom (star!

Orb e los), a Hipokrat opisao sllena naselja na rijeci Ph a"

sis u Kolhidi. Mi znamo, da se u hrajcarskim jezerima, pod

kraj neolitska, pojavljuju sojenice kao posebna vrst naselja,

te tatoo postoje do povijesn.og doba, ida se isti oblik naselja

na suhom kopnu pod imenom t err amar a'nalazi u ve1ikom

broju ne samo u Padovansko] nizinl, nego i Inaee u ItaIiji,

gdje je bilo povoljno tlo za ovu vrstu naselja.Kako nam Strabo kazuje, Veneti, nastanjen] diljem mle-

ta~kog zatona, zivjeli su u selima, sagradenim na podnicama,koje nosi kolje, i :njihovo glavno naselje, danalnja Venecija,

nije nilta .drugo, nego golema sojenica, kojoj je prostor iz-

medu ku{:a iispod kuea zasut i ozidan zidom. To je dokazano

i arheoloski, jer su ispod F 0n d a cod e I T u r chi i ispodpala~e Tie polo kod San t' A poll ina r e nadent bron-

118 ' 119

l!anodobni slojevi, zaostall iza nekadanjih sojenica. TaikoveSU sojen1ce bile nekoo igradovi Hatria i Spina na uiCu J1jekePad. Sojenica sagrfU1ena lila isti na& bila je po kazivanju

da joj je isti korijen 8a c-s, koji nalazi~ i u rije8 s a x u m= kamen, bila je isprva od kamena i n4eno podrijetlo prematomu ide u neolitikum, u doba dakle, kac i a se pm put po-



Strabonow iRa v e n a, i kroz njene BU ulice struj,ale vode,na kojima se je obavljao vas promet ~amcima ibarkama.

Prodiranjem Italika od sjevera prema jugu, ko!i u po-

l!etku bronQnog doba potiskuju starOsjedioce uroden1ke, Airise ovaj na~in grac1enja brvniina po 8tavoj srednjoj Italiji ipotiskuje stara tug uri a i z emu n ice iIi f0n did i c a-ban n e pralite1ja te ih zamjenjuje drvenom grac1evinom,

rasporedanom u aisiem sOjenica, odnosno teramara. PoAto jep 0n a, t. j. podnica u ovakovim naseobinama, bio njihovg]"avni temelj, bOo je grac1enje sojenica za sojeniwe jamal!nonajva!n.ije umijeee, a briga oko ispravnog stanja najvaZnijepitanje o¢eJ)itOg karaktera, i zato je lak~ vjerovati, da jezvanje ovakova gradite1ja mosta ill pontifeksa bilo u velikom, ugledu, l!ak u tolikom, ci a je uza nj bila vezana i svel:eni~ka

~

javljuju sojenice kao posebna vrst naselja. Sjekira kao atri-but sveCeni~kog zvanja nema u funkcijama pontifeksa i fla·mina nikakova opravdanja, jer klanje tivotinje odrec1ene za!rtw ne vrti pontifeks, nego ni!i sv~ci: mac tar i ~ aomamljuje tivotinju. udal:cem malja u l!elo, a vic tim a-r ius je kolje no!em, ip:rema tomu se tu sjekira nikako De

upotrebljava, a ako ana nije stvarni atribut sve6eniSti, ODdamora ci a je potekla iz vremena, bda pontifeks nije bio samosveeenlk, nego se baVio lIz to idrugim - po ovom razg!a-Ienom atrlbutu 8Ud~ - tesarUim zvanjem.

Me4utim nije ta bradva jedini atribut, koji nas sj.nekadanjeg tesarskog zvanja poutifeksa i flamina. Ima tui drugi, pi 1e u t/') ill gal e r u I, l j. filjata lubara od ja.

njeCe :ko!e koje !rtvovane tivotinje. Taj pileus nije niItatipno svel:eni~kogi njega nose malogradam, se1jaci, oobanl,momari i razni obrtnici, sve sami pripadnict nitih razreda.I ako je on, kao na jednom novcu Brutovu, Bimbol revolu-cioname slobode, on ima u sebi prije neIto proletarskoga,negoll aristokratsko-sve6eni6kog, i po svojoj naravi nikakone dolikuje glavi velikoga Iveeenika, van ako je njegovo

visoko zvanJe proizaJlo iz obrtni&ih slojeva. U prUog tomushva~anju bilo bi to, da pilej pontifeksa i flamina 1ma nadonjem rubu dvije podveze, koje bi se ispod brade zauzlale,da kapa kojim al~ajem ne padne I glave. Te podveze, po sebiniitave, dobivaju veCe znal!enje, ako uval1mo, da mec1uosta·lim tab u-propisima pontifeksa imade i taj, da on na svojoj ,no!nji ne smije imati nikakova uzla i ci a uk ni svoj e i n-g u'I um ne smije zauzIati, nego ko¢om zako~ati. Alto topak kod pileja smije biti, mora da je tomu uzrok stara pre'daja, koja sa sveCenil!kim zvanjem nije u bli!oj vezi. Kodzvanja, gdje bi pri radu iIi uslijed nagle kretnje kapa moglalako pasti a glave, bUo je uputno privezllti je, a to je bUonarol!ito potrebno kod gradnje mostova ill skela u lojenicama,

gdje bi mogla pasti u vodu 1 potonuti. Tako je vjerojatno i

Sl. 1. Oskijski novae Domici;a Kalva sa dolabrom, apeksom, sim-puvi;em iaspersori;em

Da je ova pretpostavka vrlo vjerojatna, to nam potvr-c1uju atribuU pontifikalnog zvanja. Glavni atribut je s a-cae n a ili dol a bra p 0n t i f i e a lis, koja sa svojom ii-rokom oAtricom nije niita drugo, nego bra d v a, kojom te o

sari te.iu svoju drvenu gradu, (S1. 1.). To bi dakle bila uspo-mena na vremena, kada je glavno zanimanj:e pontifeksovobilo grac1enje ovakvih mostova ill podnica sojeni&ih. Ponti-feksova sacena, ako je ispravno izvac1anje novijih filologa,' )

') lOu.e. Etymol. Wllrterb. I.V. »Meseerc, Sommer, Handbuch d

laten Laut- und Formenlebre I 111;Roeeenberc u Pauly- Wi8eova, Real-enzyk}opaedie _ kl ... Altert ••. v. »aacaenac.

.) IBpor. Herblar, Ueber den Pileus d.&lten Itallker u Stzber. Aka-

dem. M(1nch. 1880, I, 112'1.

1 2 0 1 2 1

l

[

[

[

[

[

[

[

[

[

[

II

•

••



·\

privezivanje pileja u pontifeksa start obi~aj ovih pretpovi-

jesnJh tesara ipreostao relikt iz doba, kada je glavno zvanjepontHeksa bilo tesarsko. Medutim ovakva jug u Ia ria Hi

podveze') nd.su trebala bit! isklj~ivo ~ajna za tesare, nego1 za druge slume obrtmkej ali ito pontifeksov pilej bitno

razlikuje od svih drugih pileja, to je t. zv. ape x ili Ailjak,nataknut na njegovu vrhu. !ako se taj ape x kao najvi.§i8V~eni&i Bimbol u llteratur1 ~esto spominje, prlkazuje na

novcima i spoDlenfcim.a,a u krA6anskodoba postaje atributom

naj.vi!e 8V~entl~ke v~ti, mi dan.as jol ne znamo, ito [e tajape x u stvari bio. Sama rijee mole se bez poteAk06aizvestiod a p i 0, lbt't», te ozna~je nellto, ~me se ud e Aav a, pr i-I ago d u j e. To je dakle prvobitno morao biti neki ins t r u-

men a t. Kakav? To treba tek ustanoviti po saCuvanim opi-

sima i spom~cima. Po Serviju, ad Aen. X. 27., je ape xvir g a, qua e ins u m·m0 p i leo flami n u m I an a

c ire u m d a t a et f i 10 con Iigat a era t ili ib. VII. 64.b r e v is vir g a, des up e r h abe n sal i qui d lanae .

Flamen dialis [e ne smije n1:kada skidati s Iilave dofun to

oatali flameru u ku6i smifu, ali ·moraju uvijek ~ati glavubar povezanu uzicom. Ta uzica je dakle neAtoesencljalno u

apeksa i zove se apic u I u m, Po definiciji Servijevoj adAen. X. 270, je apic u1um fi1um, quo f 1ami n e s v e-I a tum apic em ge run t. Kona~o saznajemo od Paulap. 10, da ape x nije trajllO priWrA6en uz pilej, nego da seje naticao (a f f ig ebat u r). Iz ovih opisa proizlazi dvoje:ape x j e k0mad d r v a i to je drvo 0mot a nov u-

n eno ~ uz icom. Pogledamo H, kako se on prikazuje nanovcima) I na relijefima, na1'08to na onome, na kome je

August prikazan kao po n t i f e x ma x imus sa dva fla-

mana, od koga Be jedna pola nalazi u Uficijama u Firenci

(S1.2) a druga u Rimu,8) vidjet cerno, da apex ima oblik slova

T, u koga je okomita hasta okrenuta prema gore: .L Ova

potonia je prema vrhu stanjena i kojiput urellen.a zmima,

docim je vodoravna hasta katkada zaobljena u obliku diska,te eijela naprava nalie] na vret en 0 H i mot 0 v i I 0, ka-kovo i danas jO§upotrebljavaju tesarl za namatanje uzrce (to

je gomji a pic u1um), koje im je neophodno potrebno zaoznaelvanje ravnih pravaea crvenicom. (S1.3). Da je ovo tu-

macenje ispravno, potvrduje nam izvan svake sumnje apex

51. 2. August kao pontifex maximus sa dva flameno., od ko;ih ;edandr~i eommetaculum u ruet. Sva. tTi ima.;u na glavi pileus, a. nan;emu apex. Sa fiorentinskog reliefa, po Saglio, Diet. des antiquo

gr. et rom.

') Te ee podveze :wvu .. offendlee8.

'> Osob:Ito NIloovdmas Fablja; PflCtora , Cohen XVIL 6, On. Domf.t£jalb. XVII. 7. M. PlaetozdIja fb. XXII. 8.; IJepida fb. III. 12; JUJl.ija CEWI~aLb.~I. 10. 1 t. e,

') MOillUm. de I' IrIstLt. de COIl''l'.arch. XI. tab. 34, 35.

DruIi epomerUci u Monum de l' I.n 8t. dec 0l' r. arc h. XI. pl.

XXXIV-XXXV. l8poredi 1 elddte doda.ne &Imku »F1 amen. u S a-,110, Ddc.tfon. d. Antiqu. ,r. et rom.

a c cl

1 2 2

st. 3. Razne vrsti motovUa za. tesarsku kanafu

1 2 3

fiamena Troade (SL 4.) na spomeniku u cn.. In. 386,,) jeron !made dva me4usobno neMo razmaknuta diska ipredsta-,:Ija pravi mosur, na koji Be namata uziea, a iz njega strii

prate toliki min i 8 t r i, e ami Ill,pop a e, p rae eon e 8,c u I t r a r ii, h a r u 8p e x i dr., slgurno nema potrebe, cia

sebi ltapom sam ~ put kroz 8vjetiDu, a taj bi mu itap [



!iljata rOO i c a , zgodna zamanipulaciju pri namatanju. Mi smozato miIljen.ja, da je taj apex isprva bio vreteno, ito j4 ! opetjedno kath' exocben tesarsko orude. Kako je taj instrumenatdospio na kapu, 8 kojom na pm pogled nije ni u kakvoj vezi

razumjet ~emo, ako se sjetimo, da bal tesari idanas jol naj~

za to bio iod s lahe koristi, jar je dosta malen ikratak. Nje-govo pravo ma~I') sadrtano je uostalom posve nedvoumnou samom nazivu eommetaeulum = mjerilo. U ovomzna~enju upotrebljuje tu rij~ ve6 Plaut, Men.. 10 19, a pri·hvatio ju je i Walde u svom rje&1iku.ll

) To je dakle »arlinekojim pon'tifex xao tesar mjen duljinu 8wje grade. N~spomenutom fiorentinakom relijefu, koji prikazuje Augusta

kao veUkog 8VeOOnil,[a8a dva f l am. ena , jedan od ovih drtitakov c om met a e u I in u 'rucl, a nJeaova ~e duljina uspo-redenJl sa x:azmjerama glave i•obzirom na »11metrij~e, Itoih Vitruv, In. 65, daj,e za razmjere ljudskogtijela iglave,otPfllike odgovarati du!ini ri:m8kog e ubi t u Sea ili 1a k t a,glaVllle jedinice rlmske metrologije za mjerenje u duljmu.S isto: takovim kometakulom u TUci prikazan je i men S 0 r(mjer!l~) M a x i min us, koji se na natpisu CIL. VI. 39 hvalida je ami c u 10m. m i u m. To' je d ..kle jedan od glaVlllhatributa tesara i mjeral!a.

U rimskom K,apitolinBkom muzeju imade jedna relijefnaplol!a,l') gdje 8U pontifikalni atributi prikazani uporedo satipno tesarsklm oru4em, te nam ona njihovu suvislost zorno

dokazuje. Tu je prije svega lit u u I, t. j. kukasti l tap, kojimaugur ocrtava t em p I m, nakome 6e vrliti a us pie i a ulredini je pontifikalni p i l eu s sa k&lrakteristi~ a p e-

x 0m, desno do njega je 8e c e 8pit a sa karakteristi&lomtrouglatom oitricom, II) kojom fiamen, prije nego ~ Be !rtva

SL 4. Apez f l cmfH14 Troczde po Saglio, Dtct. de. antiqu. rom.

potrebniji alat, a to BU olovka i »zolJstocke, rado pri poslu

zatil!u ,za kapu illIelir, da 1m budu uvijek pri rucl, pa autako valjda i tesari sojenica zaticali svoJ snop kanafe za pilej(sr. Paulovo a f fig ere). S ovim na.Iim tumal!enjem sidese ietimologija· rij«i ape x, koja je izvodi od a p i 0, a , " O J ,a p i 8 eo r, jer ona ~uje inBtrumenat, kojim se udeJava,prilagoduje, izravnava, a Ito posve odgovara teearaltoj kanafiinjezinu motovilu iIi vretenu.

~ ikonografski atribut, xoji po na.lemmiJ1jenju do·likuje prije majatoru - tesaru, negoli kojem veUkom 8V~e-niku, iako ga ovaj Da spomenici.ma redovito drIi u rud, jeitap flamenov, t. zv. eo m met a e u I u m. Po Festu u PavIaDiak. & v., pontifeks 1 : flamen njime rastjeniju gomilu,da si,iduCi na !rtvu, tree put ida ih nitko docUrom ne olkvme.Ovo tuma&!llje izgleda u najmanju ruku vrlo naivno, jerveliki sv~enik, kOjega pri n . f i l c o v i m sakralnim funkcijama

') V. ~.ww u S.clio 0.. c. IlL 1M.

I') l:r:vedeno liz met 0-a « e = tzmJeriti, com m • t • 1 ' . - pre-

mjoeri'tl KOWllica nllli!2ljena je Im8olceao kao '. p ee t a cui u m od• po8 e t a I'e 01 : zna~ ~at ,. mjerenje, k&o Ito S. OCleda.lo in~.trumenat za aIedaDde .

11) Weide. Lat. W6rterb. 481.

I') V. elik'U uS. C140, D s eU 0 II. < d . . aDU qu. trr. et rom.81 . 8, 3'16, Sr. Gruter, I ,n.cr. CXVI.I ; ) (" '••0CapUoUoolV. t. XV. A. H6roD de VUefo ••• u Sai5l1o L c.

I') Kratk t i11!rc ic:t~ **•••• pit. upu6uJe nM na to.cia je ovaj obltk prolzaJao iz kremane tehD1ke, dldd. Iz neoUtakoi cIoba.To potw(Sudoe i elnjeuilca, da BV i oetali ooim I dnqt ta.t.rumeaU zarez.nSe brone.nOl i ieljeznol dob. I .madu duau I usku oitrlcu. Prematomu je ito M O L l 1 M l W reUkt.

1 2 41 2 5

[

[[

[

[

[

[

;

,. i

[

[

[

I

'!II



·\

zaklatt, simboli&i nad njom vr!i proceduru kianja. Dolje usredini, donekle sakrivena drugim alatom, je sac ae n a p 0n-t i f ic aIi8, a okonje ramo drugo tesarsko crude: dvije pile_.;.8err ae - i to jedna velika za rezanje greda i jedna pri-ruma, dalje jedna sjekira dvosjeklica - bi pen n i 8, Ia'

b r y 8 - itri manje tesllce - a sci a e, - kako ih danasjoAupotrebltavaju tesari. Konamo su na vrhu dr!alica ovog

oruda natalmuta tri manjJlpHeja, a jedan je polo!en na zem1ju.Na njima se dobro razabiru iu gu 1aria iIi 0ffend i-

c e S, koji su se zauzlavali pod bradom. (Slika 5.).

ta] kvar popraviti; on ne smije vidjeti mrtvaca") niti ~uttjadikovke pri sahrani, jer sojeni~ari zakapaju svoje mrtvacena suborn kopnu, daleko od samih sojenica; on se brije bron-canom britvom, jer su se takovom brijali i njegov] predsa-snici broneanog doba.

Kao A to smo rekli, Varro dovodi naziv po n t i f e x uvezu sa Po ns Sub I i c i us na podno!ju Palatina, jer da

su baAnjega sagradili prvi pontifeksi. Svakako taj most ~raU obredima pontifikalnog kolegija i u kasndje doba veliku

ulogu. Svakog 15. svibnja ide ta] ,kolegij sa vestalkama, 8ta-vim magistratom i brojnim narodom u BV~Oj povorci na

taj most i nakon doprinesene !rtve bacaju Vest&lke sa mostau rijeku Tiber 2 4 1 7 ) od rogoza iAda n.aCinjena ljudska lika

kao Zrtvu Argejima, navodno naj.starijim bo!anskim osoba-

m . a , za koje ritnska predaja znade. Zna~je ovih Argeja i

njima doprinesenih !rtava nama je dosta nejasno; ali mnogovjerojatnosti ima tuma~enje 81arih i nekih novih plsaca, koji

u bacanju ljudskih lutaka u vodu naziru simboli&i prikaz

ljudskih !nava, koje su se na ovom mjestu u neko prastaro

doba odista doprinosile. Sve~anost je svakako prastara, jer

se kult Argeja dovodiu vezusa Pe1azgima,a buduci da je cere-monija na ovom mostu bila jedna od najvatnijih, te je oba-vlja vas pontifikalni kolegij, Izvodena je od nje, poIa~i od

fraze i n p 0n t e f ace r a sac r i f i cia, ona druga u uvodunavedena etimologija rije{:i p 0n t i f ex. Nas kod tog mostanajviAe zanima ime sub l Ic ius. Vee Servij, Aen. VIII. 646

tumaei, da s u'bIicae mate kolje ili pilote, koji nose tajmost, a Dio Cassius, 37, 8, dosljedno izjednaruje po n s s u b-I i c ius sa po n s I i g n e u s, Drvena grada u toga mosta

smatrala se je tako bitnom, da se za trajnost joAu povijesno

doba, prigodom obnavljanjll drvene konstrukcije, nisu smjeli

upotrijebiti !eljezni ~av1i.Nama Be ~ini, da prometne prilike

u doba, kad je taj most nastao, joAnisu bile tako razvijene,da bi Be ovakovi mostovi gradili isklju~ivo kao prije1azi cestas jedne obale rijeke na drugu, nego da je to vjerojatno bila

podnica, na kojoj su bile poredane i kolibe, da je tu dakle

S1. 5. ReHef u Kapitoltnakom muzeju B atributima pontifikatairaznim te8ar.kim oruc!em. Po SagUo. Diet., 81 . 7376

Na nekadanji tesarski !ivot i rad pon.tifeksov u sojeni-

cams upu6lju nas i neke osobite, vrlo zanimlji.ve tab u-sabrane, kojima su bili podvrgnuti rimski pontifeksi. P 0n t i-

f ex m ax im us ne smije ja!iti,14)jer u jezerskim naseljimasojeni~ara naravski nema konja; on se u starije doba nesmije udaljiti IzvanBima"), jer u sojenicama, u slucaiu nagle

poplave iIi kvara, treba uvijek da bude pri ruci onaj, koji Ce

1') s ee v, A-en. HI. M; Tacit. An:n. 1,62; Dio CII ••• LIV. 28,LVI. 31 .

17) U tekstovlma je obiblo broj 2'1. ali va1jda pocreAno m.j. 24 W!nOMa mj. 17. jer naj\Oe6eg pootI .feksa bfmoa17 najetarUJih plem«Wl'.

U) Serv. Aea. VIII. M2.

11) LlvluB XXVIII, 38. t4; PlutaTch Gracch. 21.• DioCaB I. t r. 57.

1 2 6 1 2 7

postojala sojenica. Mnoge vijesti, ito ih imamo 0 postanku

Rima, slalu se B tim, da je sojeni~arska arhitektura bila mje'

rodavna za najBtarije gradevne f~e njegove. Po tradiciji bilo

nica, gdje je zakapanje mrtvaca bilo tehni&i neprovedivo a

spaljivanje za opstanak drvenog naselja lzvanredno opasno.Ta je zabrana dakle relikt starog doba, opravdan naravi na-

selja, a ostala je na snazi ikasnije, kada uzroci te zabrane



je najstarije rimsko naselje na l'~latinu. To se brdo zove

zapravo P a I a t iu m, P a I at u m, a za velUm staTin.u toga

imena govori nam istoimeni sabinski grad P aIa tum kod

danalnjeg Reti, koji je pokazivanju Dioniza Halik. bio pelaz-

gijskog podrijeUa. Sarno ime Be dade lako protuma~ti od

pal u B = kolac, p a Iare = zabijati kolce, p a I at us =kolcima utvrc!en, p a I a t Lu m =mjesto, utvrdeno koljem,

Prvo na Tiberu sagradeno mjesto bilo je dakle taj Palatiumtik do Po ns Sub lie ius a, a nastalo je ~ito proiirenjem

rijel:nog naselja na kopnenoj stram.

Zna&ljno je za naie pit&nje, da Be je slu!beni lokal naj-

viJeg pontifeksa nalazio tu na Palatinu, nedaleko samog Pons

SubUclusa. Da Iion tu stanuje od praiskona ili mu je, kao

nasljedniku kraljeva i n B a c r is, nakon svrgnu~a kraljev'

stva dodijeljen stan u v i II are g ia, to je za nas sporedno;

svakako stojl to, da se Prarim r.azvija u neposrednoj blizinidrvenoga »mostac i da je graden o~to istom tehnikom kao

iovaj. Za starinu samog Palatina je zna~ajno ito, da od svih

gradskih ~etvrti u Rimu jedino Palatin ima naro~itog flamena,to je flame:n: Pal a t u aIis, d~im ostali De dobivaju

imena po pojedinim gradskim ~etvrtima, nego po bobnstvi-

ma, 8ja im je sIu!ba na~to povjeren.a. Iz toga opet mo-

!emo izvoditi, da je prvl flamen u Rimu imao siJelo na

Palatinu.. Iskopine god. 1907. kod Sea 1a e Cae c i pokazale su,

ci a je na Palatinu ve e u X. vijeku pro I. postoja.lo lacialnonaselje,") a starine nadene u njemu posvema odgovaraju in'

ventaru sjeveroitalsldh terramara, pa je vjerojatno, da je

i arhitektura tog naselja bila ista 1 da su pri osnutku toga

naselja sudjelovali p 0n t i fie e s joi u svojstvu gradevnihtesara. Poznata zabrana u Lex XU. Tab.: hominem

mortuom in urbe ne sepelito n.eve urito po-

st.aje razumljivom, ako pretpostavimo, da je Prarim bio 80je-

I') Dante V.,ilert u NoUzle de,a ScavL 190'7.183,81.

»l. 1"'- .. _ 1 t. d. Gr. i Pin z a u 11100Ume IIti: del L' nee 111101S,111 1110 D t e 11U 5. C 1v III sat 10 D P r 1mit1 vee nIt. 11e,l I ICK. IL 2, I'll, I I1 Ii.

128

vilie n.epostoje, bar ne u onoj mjeri, kao usojenicama i tera~

marama. Ako Cicero, del e g. II. 58, ovu zabranu tuma~l

sa i gnis per i cuI u m, njegovo je tuma~enje posve ispra-

vno.

Da su sojenice u neko davno doba - mi ga mo!emo pre·

cizirati pod kraj bron~anog i u poeetku I. !eljeznog - u prvim

fazama rimskog gradskog !ivota igrale veliku ulogu, mo!e sezaklj:u~iti i po tomu, ito se najviSi auibuti rimskih magistrata

sastoje u fascima, koje lilktori nose pred njima a koji se

sastoje od snopa &.blja iu nj zataknute sjekire. D&je to

simbol sudaeke vlasti, ne odgovara rimskom mWjentu; jer

Rimljanin zna za ius g I a d ii, ali ne zna za ius sec uri 8,a osim toga nema svaki magistrat, koji ima pravo na fasee,uz to i sudaeke vlasti. Po naiem miiljenju f a see s su od

iskona sve!anj kolja i granja, u koji bi pomolmici i djetil:i

sojeniearskog pontifeksa nakon svrliena posla zatakl! svoje

sjekire. I sam naziv 1i c tor - od l I gar e = vezati - od-govara viie eovieku, koji ve!e fa.iine, negoli zvanju liktora,koje se u glavnom sastoji u tom, da prate svoga gospodara

ida mu kr~e put tradicionalnim povicima d ate v i am, d e

v i a dis c e d i t e. Pa ~ak i ona eudna ali obvezna liktorskapovorka, gdje jedan stupa za drugim, a ne jedan pored dru-

goga, sjeea nas tijesnih nogostupa i mostova, Itojl ve1u soje-

nicu s kopnom, preko kojih mogu prelaziti, radi tjeskobe mje-sta, samo jedan za drugim. Rimski magistrat sa svojim likto-

rima dakle je odraz jedne prastare slike: djetil:a, koji sa radaoko sojenica prate svoga majstora pontUeksa kul:i, a svakije od njih uprtio na Tame sve!anj' granja za n~ ogrijev

iu nj zatakao dr!alo svoje sjekire.

Za tezu, d I a ! je pontifikat nekol: bio u vrlo trjeanoj ve?j

sa tesarsklm zanatom pretpovijesn:ih 8Ojeniwa, mo!emo na-vestt jo4 jedan dokaz, koji nam daju italske t err amar e.

One nisu tUAta drugo nego kopnene sojen-ice opasaI1e umjat-

Dim jarkom vode, Prouavaj'uCi teramare Padovanske n.izine.Lui g 1 Pig 0 r i n I, ~evii od 1881., a ponovno 1892., usta-novio je, da su teramara kod Cas tell a z Z0 d i F 0n t a·

Truhelka: Studlje 0 podrljetlu 9 129

l

'\

[

[ !

[ I

[ I

[ I

[ I

[ I

[

[

[

[[

' .



· . \ '

nell a ramnjeitene po istom rasporedu, pokamu je zasno-.

vane. 1 : delimitacl jastarorlmskog t em p 1:u rn-a na .koanu ee4'UIgto:ri mit! tunkcije svoje auguralne disclpIin~ ipromatratiauspicija. Are ali mit a t a ima tu oblik l!etverokuta,koji dijele c a r d 0 ide cum a n'U s,· kribj:uei se u d' e c u s-

sisu u ~et irl kvadTanta, ori jeIllt irana, kao i ikod templuma,Prem&l stranaana' svtleta, a ovi su .kv arl :r anti, ka.o iu kasrrijihag.rimenzora. razdij~lje.ni Ina manje ikvadTate. Taj 1stl raspo-

red ustaMvio je iIkod d!rugih teramara, nlU'<>Citokod R 0-

v ere d iC a 0 r S0, M 0 n tat a de 1'0 r 0, a u novije dobaCastelf'ranco iPatron1 sjeverno od rijeke Pa-da kod

Calstellazzo di Vho (prov, M.a.ntova) is. Caterma. kodKremone.18) Pravila OVe delimitacije vec su pod kra] bron-

aanog doba tako t ipno utvr<!ena, ci a se mo~e razabrati kakoBe primje:njuju iu svim drugim teraman-ama, koje' su gl~vnom

svoj<ml csi strogo prema mer1d'Lj~. da'kle prema 1im e ssex t a In tan e us u orijenttrane, 1 polto se tu radi ol!ito 0

jed!oom tipnom italskom gradevnom nal!elu, nije l!udo, da tonal!elo pretivlju:je imnoge i kasnije vjelkove ~ ostaje mierodav-

nim iu povijesno doba kod osnivUlja gradova, kolonija,vojni~kih kastra, pa l!ak ikod gradnje DiOlklecijanove pala~U Saloni. Uop6e ta stara teramarska delimitacija postaje te-meljnim ~elom agrim,enr tor.Ske discipline rhnskih geometa raill menzo.ra, a da je 0iIl.aI primi:jenjen.a ikod OS'll'lOtka samogaRima, to l l.81tn svjedOOi najbolje najstarij e ,Une grads, Rom aQ'U ad rat a, prozvana po kvadratima, na ikoje je razdije-ljena prvobitna areoja grada, Da [e to nail!elo delimitadjeimalo nelko s a ! k r a i l . n . o zna~je, wlo [e vjerojatno, izato jerazum}j:ivo, da je preuzeto iod augura 'U &00 sakralne svrhe

za de1.bnjtaclju templuma. U tome moeemo naziratl iprvudodirnu ~, Ikoja je postoja:lai izm~u pomtifeksa kao tesaraiprvog vjeMaka u dellltnitaclji te sVeCeni ika , koji utje~e iusakIralne fUlll:k.clje.

Ostaje nem jo§ da rashimal!bno, kojom Ii je asocijacijomidej.a da§1o do toga, d .a se je po n t if e x , .isprva; u glavnomtesM' , dakle tehni&lr, pTeabrazi·o u s v e f! en t k a. Po ideolo-

It) Iapor. 0 tom pltanju PlgorlnUeve u<inje u B'\111e·toPal e t n 0() 1

It a 1.VII. 68-86 XXVI. 108;Pa1"llzzjeve lb. VII. 182Id; Chiericcljeve10. XXVI. 1>1;1;Castell fNallCOVei Patronddeve u M 0 III U m. de iLin c e i

XXIV. 309 d d.. 'Rend~c. IBtit' \1to Lombardo LVIII. 6---lO.

13 0

giji svih htoniCkih religilja sv:akom lo~tom, kDjom Be udariu zemlju, sva-kim kolcem, ikoJ:!:se u nou 1\J1wica,. vr;l.je&du Be

htoniCn.a bo1anstva, .a. da se taij nef as, OOojen ~ima,pretvorl u f a 8, tre'ba. ttrtvovati _Piakui la rnu !r tv.ua i n l eMl l l lkrvlju natopiti povri jeden~ Zem!lU, od.Ms.no temelje 2gt"ade,

kojlu va:l1a sagraditi. Zivotin:ju, oche<!enu za frtvu, za'klat eenaIl'avski majstor graditel], u ndem sluta}u ,~on. tifeo~,

komu prilpada k!1'zno,da si 00 njega samje pilei. Time. postaletesai-graditelj uje cLno 6ve een .ik om , 8 1 ka ko on - idanae. joA

_ VIii 1l w fnmkciju, vidjet ce svatko, tko ima prilike p r1SU.

stvov.a.ti rna gdje na BaIlklm'U kla.n:ju k: ' I ,; J ~ Ib~ Do a. k~ Be ~

selima kopa iIi palate temelj novojgradnjll. i 01'0SL krv11'Uove b-tve. Iz ovog shvai:aInja 0 htoniOnam. ,bor!alnstVll ~

obred t. zv. g r a <!ev nih lr t a. v a (Ba:\wpfer), 0komu oIoL

naAoj etnograiskoj literatur:L ~. be2l'broj podataka a ko... .. .

t . "",.,..,ih a:rheoloikih doIkaza. Te au !rtve obil!no ovan.pu 1 ".....-. l!estoptjetao ill d>ruga ~votinja; ali narodne pja;me govore .. 1···..L1.oI- trtvama koje b . i . se uzi&vaile u temelje k'OJe10 J~", . " ~~,____ d savoce gra<!evine. J~ ni u. jednom sl ' \ lCao~ nlile U~l~, a. _

se u tu svrhu doista b-tvovali ljudi, al i staTi Rimljam vjerovall su cia su At:1geji, §to ihVestalke u obliku rogoznih lutaka15. svibnja bacaju sa P OIIliS Su bi icius a u Tiber, teksimboU&i prika~ obil!aja, kojil je u neko davno doba: postoja'Ou svo] grozot.ilbarb8!l'Skogm-tvovanja Ij'\ldi. Kao ta:kove praveljudske gradevne utve smatra Wi1lkelO) dj~je skelete, D8.<!en~pOd temeljima kasnoneoli1:skih l ruCa: 'U R 8i Ch man i, Ph Y

1a k '0 P ina Melosu iu K n o S so s u na Kreti, a ovil:na bimogliododati ijedan primjer iz Sojenica '11 DOndlOjDolini . n . a

Savi kod Bas. Gradi§ke.

Mi smo tu, prlgodom prvib iskapanja, ~iAli na djetinjigrob.ispod same podnice sojenica. Okosnica bIla je pohranjena

u drvenom, kori tu sl ll !nom Iijesu, ali ne, kao ostale ~ce,

koje sa kasnide .na<!ene, izm e ~ u kolj~, ko~e nosi. ~~nego is ;p0dkolja.. To ce reCi, grobmcU! Je Fotbdio .idonje.m dijelu posve rarzmrskao jedan od i nalJaBh kolacaodnosne SUlbst rukcij e tako, da je nepovrije<!ena ostala sa.mogornj.a' pola k06tura ikorita, u kame .~ejsahr8ll;jeIl, itako t.aj

zanimlj iv i spomen1k i dallas j~ stoll u saraJskom muzeJu.

") U E b er t, Rea Ue x leo n XIV. 444 .

131

.I

Iz okolnosti, pod kojima je nadena, slijedi, ~ je ta IjeSina

polo!ena, pride nego se je ~ela graditi. sojen,ic:a, ida je -maf.da Ili8mjerice - razmrsltana prvim i M'jj8&n kolcem,

koji: se je prigodQlll OI9llurtka ovih sojen.ica zabio u muljevito



tlo.Ako je takav barbarski obi~aj pri.n.aIAanja ljudskih !rtava

pripIom gr&1enja sojenica, kafko bi to mogli iz ovoga slucaja

deduclrati, postojao i'U<i.rugih sojeniara, on . je skoro zami-

jenjen manje bar.ba4-skom !rtvom; aU je BVak.atko graditel~ -

da!kle po DIt ifex - imao tu !rtw doprinosi.ti.11)

Od ovakoviih pontifeksa proizalli su rimski p 0n tif e xm a x im u s i f 1 ami n e s, a d: a su oni vremenmn napust:i:li

svoj tesarski zanat i ogram.cili se na : sveeen.i&i, la:ko je

razumljivo. Poj8~jem gra<!evne djelatnosti preuzimlj'U ,100

tebnl&e funkcije njihove: a'g rim en z0 r iprisvajaj'U sI. i

izgr&1u3u dalje dlisciplinu de1imit&cije, tesanje gracie prepu-

ita Be 1ad.cimaipod dojmom et~e kamene arhitektureono sve viJe gu'bi od svoje prvotne vCnosti, iodsele se ponti-f~i drie iSkljuavo sv~kog zvanja, ikoje je mlo i casniJe

i lukrati.vnije, u nj unose S8IlllO svoje stare atribute, a deli-

mitaciju preIlOSe na auguralna t em pia.

TUMAe

t u r skl h i nekih drugih stran ih rijel:i

aba.dllJa to. 1UIknar, p\Wtenw.

adleml-otrlaa tu. kr~ld ~od~ u Caricrad da A tamo~ InMline j&njiaarom.

aedloula lat. mala ikutlea, u ko-

joj 8U8e cnjeMaU ler l I cir'u!IiiQ .POVI.

aJ&let tu. u,pravna jedlnlca, U

koje se dljel l v llajet ; od ,ovara

dan:aao ' l tnd Ju .ak6a til. aitn.l erebrnd tul'llklnovae.

alae u r lme 'ko j ~ kr.Lla8 obje. t raone tablfnuma.

at~ tu. ZIIIPOYjednik ataja Ul

!PUkovn tk.archUrav Ireda Dad etupoYljoemar&OC hrama.

a.ker tu. dan_ .... vojntk, ..U u8talrlje ~ .ala tra . . lIIIkenJrnI I W I I k i i t!1nowdt lU namjelt . ..nDt. kojl vrll slulbu na- O8I\ovtcarsk.oc berata.

atmadla w. kobac.

avari.tu. de neredovlU jedono-kratn:! nsmet, k~ ee poblrao

za vojne III momarake lnve8tl-ct~

b&6Ilo VIl. tor za ovce na planm-

IIkilm paiama.

bad1lhava N., doalOVlllO .dim 1z ra ok c z ovu .. O n! porezi, I tojlse ne pIQju za zemlju IdruC.'\lZ nJu vezane prthode to e IN

odmjerea1 paullal.no U iDIOVCU:

11luri.js, dtmarina , mladarma,gnjezdanna I dr.

II) Maida n4je berzra.zlo!n.a 8&Ocl .jacJ. j' a d;dej ,a , koj6 Mm na OVOnl

mjes tu dovodt u pamet t !inje'l lt cu , da je p 0n t I e x m a x Im u s oeobno!mao da i Z'VT iava 08UJdu nad Vesta1kema, kode b£ Be ocrdQeIi:le 0 ze.vjetdjevl~a.nstva, te 8IJ Be za Iklltllnu zakapale live.

132

ba l l Ja IlOVe ee u HlIIl'C88Ovlnlmu-

allmanakl ealt l l lk, kojt Ie bavlperiodl&im nomaci*lm Ro6a'-swam. VIjeroja1lno au to potom-ct jlD'Ulca.

bela tu. u alolenlm rijel!Una mae!o c I n o I I n o o 8 8tu je ll lDlu.: j u.zba la -8a11nJk, carlbaia - voda I .l.

bait.lDa hrv. u twwkom jeztkuoznaNje zemljlant ~jed, klojlprelazl na P Gto mk e u .ra vn ()o jmulkoj ·b.

b..tu. iIIMlov p1.. tva. ikojl sedadaje lmeoo.

beJt-u1-mAI ar. alOYDO ~

blaCa, driavca rimlca, ""'. euse PQbra.DjJvaU InDI4 poled.

~ .. zovu pokvarso

petomal,beaobe&-t.bD&r tu. je tlmar, pod!-

jeljen nekolld.D! .,Ihlja, tojl

Ie redom1ce lmUenJuju u po-

Wranju prihoda 1 vrleDju odIo-V'8ir~e alulbe.

berat tu. zove se c l II 'I I' koapoveUa,i koJ om .. podjeljuJu pojed:lllcl-m a ra en a z va DJa 1 a a J lma ape>-

jea.l porezl. Tane w berate do-

blveU Ipremlkuri II IDezav t .beratlU .. 'tu. .va1ko, tIao vrIl alulbu

nit om<M bereta.blseUum Itt. Itraka a toUca prt.

Illata kao QCIUkovaDje vlIimsJulbenlclma, kao edWma 1 dr.

bakraaIJ I1't!. CO"c1a luhanj.,

kota . . D888CI1vataDB ku~e IDB

metope kao zaJUta protlv

1l'OIDa.

133

" ,



·\

cataract. lat. zove 8e u 8tarokrll-l:anskim erkvama cijev, koja

spaja olta.r sa crobn.ieom mu-~a, zlllkopanog pod njim.

cerlbale tu. su nl!1 zapovjednlc1vqjnugan.a, ftlulrldtija i druge

p o m o e n e vojake.carllurldlUa tu. po!tar.comml'rclum lat. = promet,compltum lat. = raskr§l:e.coDfarea"o let. sv~ano vjeni!.anjepred .pontifek:som, pri (:emu

mladenc1 jedu za:jednl~kl h:ljeb.

Takav brak mole jjed1no pontl-felts maximus razr1jellitf.

connubl1bD lat. bra.k. . f D a cODnubll= bra&lo pravo.

b.ldr tu. bljell j&Streb, lIaJtlr-

4IIJa iovac bijeollm jl'strijoebom.lIauJ tu. = = docasn!k.Ntt tu. jararn.

IIlftluk tu. seoe.ki posjed, kOj! Be

mole obradit1 sa jedn1m paromvotova, od pro 100-150 dunumazemJtje.

dar u1 barb tu. pogranil:.no po-

dIru(:je, izvrfeno neprijatelJsldmn.apadajima.

dubl ~od gr. didaskal(8) t.vall

8Use u Bosni pu.tujuC1 u8teljd.,koj! Bu t.a pla~ I hranu u-(:illdjecu I ! ! l t a t i I p1satl.

decarlo lat. vljel:nik u rlmskLm

munlcl.pljlma.

detterdar tu. gnmtovnil:ar.demoe gr. p1eme.derbend tu. klanae iutvrda, koja

I. bnnl.derbeDdJlJa tu. 8tTab.r, koji slu.!-buje u klanclmao.

di.dar tu. zapovjednik manje tvr-dave, podreden kapetanu.

do.. n N. mladun!le,naro{:lto od

sokola; dorandlUa soko1ar.dander tu. tesar, graditelj.

em. iD N povjerenllk, koji \llPrav-Ija drlavnim Mveern, porez.irnaI dN&Jm prihodlrna.

134

JaJl_ tu. ljetna plaininska pay.Javru tu. pile.

JavrudliJa tu. koj1 othranjuje

mlade sokolll:e.Jarukber tu. 'W'hovnl pog!avarjurUka.

Juruk cerlbala tu. ,poglavar rna-

iI1jih odjela juruka.jus olvltatll 1. gradansko pravo.Jus oonnubli 1. braeno pravo.

,plltll = greds na stupovlju gr(:-

kog Ibrama.endo.amUa gr. brak krvn1h srod-

nika.

fanarioti zovu Be gr(:kl popov},

koje je earigradSkl patrlarhapostavljao na unosn.Ija sveee-n1{::ka mjest.a.. onl 8U pretefno

bill Grcl.fetb tu. osvojenje.fUur tu. od florena. naziv zadukat ..

tllurlcHlJe su Vlasl, kejl su u!me porezapla(:ali gO<l1Anjepojeden Cukat.

kalaJdliJa tu, t.8I!laUija, kqji Bebavi kalajsanjem bakrenog BU-da kositrom.kanun tu. za.kon.kanuD1 dledid tu. novl zakon.k&llUDnama tu. t.ako.nik.kaplan tu. panter.

kaaam tu. rat.dloba ostavine.

katUD vl, od rom. cantone = selo,katUDIU' vi. seosld 8ta.rje!ina.kaur tu. pogrd:no fme za krA6a-nina, ,lroji n;!de turski podanik.

kaslasker tu. kadija, koji sudi

BVima kojl SUlIBkera1rogstalela.kirldllJa, tu. koj:l na konj,lma raz-

!IlIOSirobu, u sred.njem vijeku»ponosnik«.

klAlak tu. zlmska pasa.knez seoski starjeAl.na. Neki kao

Raskovil:1 u Starorn V1ahu(1739.-1739.) postavljeni su be-

ratom.komornlca zove Be Vlah, koji jeked vallje zastu,pao po pola

'godin-e avoj katun.korudliJa tu. sumar.

kujundilJa tu. zlatar.kulol'lan tu. zove Be ~enjifa.rskipodmladaik.

kwuk tu. . doslov-no Tobovanje,

zovu ee raj1zlSka pooavanjaduJnosti.kuluk-aki!e tu. zemljarina.

malikaD. tu. zovu Be lmanja 1prihodl, koj.! osobno prlpedaju

sultanu.ruarltetnama tu. listlna, x.ojom 8e

ne!to 'prima na manje Ui ode-braova.

prbet tu. putovanje Po 8vtletu

trateCi t.ll1'adu.

haJma.n tu. Binonlm t.8 lIer.aI,nomad, koji fJivi pod Aatorom.

bak tu. zna(:i pravo I d'Ulfnost.UBosn! slutl t.a oz.naku agramih

podavanja.halvediiJa tu. kojl prodaje ipra-vi halvu.ltandllja tu. gostioni(:ar.baral! tU.je porez, Mo ga je uTurskoj plal:aJa raja aa avoj

seoskt IPOSjed.hls pl. havas tu. je t.emljlAnl.,poejed sa SVim prihod.lma, kojije osobno vlasnl§tvo sultana. I

vw. spahlje su posjedovali zaBe ta.kove hasa-eemlje,

UUum tu. zove Be t.a.k,~ priho-

da ears.idh hasova,ImmolaUo lat. zove Be posipanjefrtve !itom prije negO ee se

lrivovati.

Impedimentum matrlmonU: bra~-

na zapreka.Imrabor tu. od em1rt-abor je na-alov ca1'6lkogkonju.llnika.

iualo 1. otok; u rimskih naselja

ku6l.Ate,opasano Sa Bvih stra·na

uli~Lcama.

melkuldliJa tu. porezruk, koj1

sablre 8U!l.tanove poreoze i pri-hode.

mejba.udlUa tu, birta!.merdebeha tu. je nov~ana odIlte-ta" st o je pla6aju sokolari, koji

nlsu dostavlli du!an broj soko-la u carsk:u ili sandiakbegovu6<&o1anu.

me§6ema tu. SUldniea.

muadiela tu. na.stUPnina, koja seplaca ked .kupovanja' zemljlll-nog posjeda.

muderlz tu. profesor.muhali. tu. kapetan tvrdave.

mukata tu. je dal:a odrnjerena

pa~aano u gotovom. noveu.muUezim tu. zakupn.ik mall-

!kane.

Murata tu. pamlca.musselem tu. slobodnjak, vojnikkomu je t.a slu!:bovanje dano11n81n}eopro!teno cd rajiasklh

po·reza.

musta.htes tu. tvrc!avni strahl'.

ovlIe lat. tor. U komicljama bila

su ovilla drvene pregrade, ukojime au se sastajale pojedlne

izboT'ni~ke eentul'ije.

pellalbar, zove je sez.onski radnlkI t.anaUija, kotIi d . c : I e ,u tudinuds: nade zaradu.

perlpterOl gr. Ie starogreld b.ram,oplroljen redom stupovlja.

praestee 1at. nlU1onik.premikur v!. (zr. sr. la.t. prlmi-

cerlus) je naziv za atarjellnu

v1aha fl:lurid!lja j e c m e nahlje,koji pobire &!pvedal:e od njlh,

.predstavltla 1h pred vIasti a po

erljemsltoj kanunnami (1588.)1ma se br1n.uti i za kOlon:lza-eUu SVOi' podru~ja. Oni au na-mje!tenl beretom Itao preml-kuri u Staorom V1ahu Raodolca

(16411.)1 sin mu Petar (1651.).pteroma ,gr. kodgrekol hll8ma

8tupovljem omeden.l. tr.lJem,Ikojl opasuje cellu.

1 3 5

raja tu. ~ &el!jak,koji ip06jedujei obTac:luje zernlju te od nje

plaCa osim hara~ I sve poreze1 daie, koje su duiZnl davlltipoajedniel ~1!tluka. Ime Be 00-

taplJa tu. je pOsjedovniea, ito jespahiJa lzdaje kupcu zemljlAta.

zemljUta.terzUa tu. kroja~.tMkera tu. potvrde, propusnlea

[



nosl na ove bez OIbzi·rana vje-ru, a tek u novjje doba ono

ozna~je krianske podan1ke.

reSIn tu. pl. nuum, Isto ito d

J)OreZ.

rami ben&k tu. .J)OreZ za ndeo.je.

reuial ~ltt tu. porez od ~Iftluka.ream! klamet tu. data, koju po--

blre kedlja za rupodtlelu ostav-itlne.

rumama pen. dnevnik.

"cra llaliltae lat. obitteljeldobredi.

aalDama pens. ,OO1.lnjek.

.....cIIak tu. zaetava; u u.pravnojrupodjel1 taprva poitrajina a

.poeljJe d10 vllajeta, kojl 00,0-v8I'a od prllike <likru!ju.

l&II8ar tu. Issiea.seJabatDama pen. Putop!s..ev1r lat. ~1an k:.ol:eIija ie&torlee

aUCUBtI l l la.levcl.aliDka tu. I jubavna pjesma.amlalj& tu. PE!Ika.r kojl.~ male

kTuA~£~e- .Imide.

. o t . . N. c:lak ~e.qJa.hIja je posjednLk tlma-a kojl

8Qd1inJe D081 naj<ytlje 20.000

aka a du!an je ~I kao kD -njanl.1c lila ~nu..

.abAIa tu. neko~ zajim vlte1a,reda, danllll ~av£telj lmanja.

IahIR tu. BOIkol.IahlDdlUA sokol.r.

& I I o b a maladskl Jzrarz za netto, ito~ zabralljello.

tauImM tu. naJ 'edbe, kojima Be

u'YOde .reforme.

136

IS c l .

tlmar zove Be .podrutje spahlnsko,·koje nosi godfAnje najviAe 20.000

ak~iprihode..to~ Uk 111 !Ivotlnja,koja jezajed,ni{:ki simbol jednol pie-

mena.traDH>una lat. tanka kamena plo-

~a sa nl:zom maHh, obl&!ookrugllh okana, uzldana u, pro-%Or irimake kute da poo,puMa

7 J 1 " 8 k I 9Vijetlo.SADRZAJ

njar&lllU tu. ~efJbati !ivotlntu.O8Obito 8OIkoIa, dres£ralti. I Podrijetlo bosanskih muslimena

II Macedonski JUI l 'UCi . .J • • •

5

1 7arda, vardllte narziv mjesta ,dje

8U Vla8i ima,u lWoje stralM-

nice.

"elak tu. ·ris.vllajet tu. veea upravna jediniea,kojom upravlja ~erbeg UI

vezir. Podrazdjeli 6U s8tlldfael.vojDik tu. je u Turakoj bio

~anSk.i vojn1k, koH ~e za

svoju shdbu dobiv8IO vojni6kubaitinu na ut1vanje. ~ltuclja

~ stalra i Ide u daba BUIltanaMla'a.ta d begIerbega RwnelijeTlm.urtallpaie.

sajim tu.. je poejedn1k tim8l'a,

koj~ Dosl od 20.000--100.000aik~igod.1inje.

rerdav tu. hermeUn..Iamet tu. timM zajlmov.

slmUa tu. nazlv za kr!6a.ne, kojlBU turak:l poda.nIbci za rulikuod tuc:llh (kjatlira).

III 0 podrijetlu !1teljstva gr&oisto~e vjeroispovijesti u

B06ni iHercegovini . . . . . . . • 29

IV Kolijevkll igroblje prvih Kotromani~. . 44

V Bosanski sokolart , • • 58

VI Larizam ikrsna slava . . 84

VII Sojenice kao ishodlita poniti.fikata 116

Tuma~ tursldlh inekih drugih stratnih rijea • . 133

. _ -

,

[



Dosad su u »Suvremenoj knji!nici« Matice Hrvatske

balla ova djela:

Cetvrto kolo

19. IVO KOZARCANIN: TiM putovi.

20. ANTON NIZETEO: Nevjesta na otoku,

21. RIKARD NIKOLIC: Sudbinom vijani.

22. MATE OruSKOVIC: Mejrina krv.23. ZLATKO MILKOVIC: Budenje. Roman.

24. MILE BUDAK: Na veliki petak. Pripovijetke.

Peto kolo

25. VJEKOSLAV KALEB: Na kamenju. Novele.

26. JAKOV SEKULIC: Za sreeom.

27. ANTUN BONIFACIC: Paul Valery.

28. MARA SVEL: Suma i §okei.

29. JURE PAVICIC: Krtevina. Novele.

30. ZLATKO MILKOVIC: Braea Seljani.

Prvo k610

1. VJEKOSLAV MAJER: Pepi€: u vremenu i prostoru I.

2. SIDA KOSUTIC: S naiih njiva. Roman I. clio.

3. JOZA IVAKIC: Slavonija , zem1ja plemenita . Izabrane

pripovijesti.

4 . MILUTIN NEHAJEV: Knjiga eseja.

5. ANTE KOVACEVIC: Od danas do sutra. Humoreske.

6. IVAN GORAN-KOVACIC: Dallli gnjeva. Novele.

Sestotkolo:

31. MILE BUDAK: Ratno roblje I. knjLga.

32. MILE BUDAK: Ratno roblje II. knjiga.

33. ALBERT HALER: Iz tudih knjizevnosti .

34. MILA MIHOLJEVIC: Za svijetlom. Novele. (U .§tampi).

35. ANTUN BARAC: Knjizevnost inarod. (Da§tampano).

36. BOZO LOVRIC: Trazenje. Roman. (DoAtampano).

Drugo k o l o

7. VINKO KRlSKOVIC: Modern! engleski esell .

8. STJEPAN MIHALIC: Knjiga 0Mlakaru i drugima. Novele.

9. IVO KOZARCANIN: Sam tovjek. Roman.

10. FRANJO PAVESIC: Podvoda. Roman.

11. ANTE NEIMAREVIC: 1914. Roman.

12. SIDA KOSUTIC: S naslh njiva. II. dio.

Tre(:e kolo

13. MILE BUDAK: OgnjiSte. Roman I. clio.

14. MILE BUDAK: OgnjiSte. Roman II. dio.15. MILE BUDAK: OgnjiAte. Roman nl. clio.16. MILE BUDAR: OgnjdAte. Roman IV. clio.

Prvo idrugo izdanje rasprodano,

Treee izdanje izlazl za koji dan.

17. ALDOUS HUXLEY: Giocondin posmijeh. Izabrane novele.

18. VJEKOSLAV MAJER: PepiICu vremenu iprostoru II.

UMJESTO POGOVORA

Pred nama se nalaze djelo i autor koji su desecima godina proziv-Ijavali sudbinu tako dobro poznatu u hrvatskome kul tumom zivotu.

lju~i urad oko osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Gotovo cijeli teret oko osnivanja muzeja ponio je Truhelka na svojimIedima i doista postao zaslu inim za taj veliki pothvat .

Proveo je Truhelka dug niz plodnih godina u Sarlijevu, skupljajuci(



Oboje su, nairne, zanemarivani i, ito je joi gore, presucivani poslijerat-noj ~itala~koj ikultumoj javnosti Hrvatske. A sve to, ~ini se, sarnozbog toga ito su i autor, dr. Ciro Truhelka (Osijek, 1865 - Zagreb,1942) i njegov sveukupan svestrani znanstveni i knjizevni~ki rad bili

nepoCudni vlastima, bili su nekima »previie hrvatski«. Sreeom, nakon

toliko godine nehamosti doslo je vrijeme da se pristupi ponovnom tis-

kanju H i barem pretiskivanju zanemarenih radova toga naieg vrsnogznanstvenika i plodnog pisca.

Prigoda je sada, da u povodu objavljivanja i predstavljanja preti-ska Truhelkine kIijige »Studije 0podrijetk1c( zahvalimo Ministarstvuprosvjete, kulture i iporta Republike Hrvatske, dotieno Republickomfondu za kulturu i njegovu, za hrvatsku kulturu osjetlj ivome, voditeljug. Mr. Boiidaru Biikupicu na razumijevanju i financijskoj pomoci, Po-djednako srda~no zahvaljujemo i Privrednoj banci Zagreb, d.d. kojanam je rado pomogla noveanim prilogom. Zahvaljujuci njima Hrvat-sko je drustvo folklorista u mogucnosti da tu dragocjenu i zanimljivuknjiticu podari hrvatskoj javnosti, pogotovu mladim nardta,jima kojivjerojatno nit i za autora nit i za njegova brojna dje la nisu ni ~ul i.

Tko je dakle C: i1'0Truhelka? Srednji i nesto stariji naraita,ji sigur-no se, iz vlastitoga djetinjstva sjecaju prekrasnih pripovijedaka njegove

sestre, hrvatske spisatelj ice Jagode Truhelke koja u svojim li jep imknjigama »Zlatni danci« i »Bogorodicine treinje« opisuje sretno dje-

tinjstvo u Osijeku. Utoj djetinjoj sreci i sigumosti rastao je i C:iro, sred-nji od troje djece u obitelj i Truhelka, dje~ak izuzetne nadarenosti kojije vee s ~tiri godine posao u ikolu.

No, kako je djeci sudeno da odrastu i ii~ahure se iz obitelj ske si-gumosti , odrastao je i C:i ro i krenuo vlastit im Zivotnim putom koj i jeobiljetila ted za skupljanjem znanja 0narodu kojemuje rodenjem i os-

jeclijima pripadaa. Zelja da studira arbeologiju i povijest umjetnostidovelo ga je u Zagreb gdje je i zavriio studi j. Njegovu vel iku nadare-nost, i marljivost , znanje neobieno za tako mIada ~ovjeka , ubrzo suuocile i nlijuglednije osobe iz hrvatskogjavnog i kultumog iivota ono-

ga vremena. Ako spomenemo sarno A. Musica, N. N odila , V. Klaica,F. Ra~koga i I . Kdnjavoga bit ee odmah jasno kakve je u~itelje i men-

tore mladi Truhelka imao. Zahvaljujuci tim poznanstvima i, nesumnji-yo, preporukama no prvenstveno vlastit im sposobnostima krenuo jetek dvadesetogodiinji mIadic u Bosnu, u Sarajevo da se kao kustos uk-

140

II

I

gradu stvarajuci muzejski postav, traZeci po terenu arheoloike, etno-loike i povijesne dokaze postojanja kontiunirana iivota na tlu Bosne iHercegovine, ali ipalc s osobitim obzirom na ostatke ibiljege hrvatskeprisutnosti tamo. N eumomo je kopao po arhivima i brojnim starim pi-

sanim svjedocanstvima skupljajuci i slaiuci sve te komadice prikuplje-na znanja u veliku i vrijednu cjelovitu sliku. Pomoglo mu je pritom'i

njegovo izvrsno poznavanje mnogih stranih jezika. Mnogo je zn&l\iaskupio i mnogo je od toga nesebi~no darivao objavl jujuci u brojnimelancima i knjigama.

Knjiga koja se sada nalazi pred nama tekjejedna u tom nizu pavalja 0njoj nesto reel,

Proslo je, dakle, viie od pedeset godine od objavljivanja »Studija

o podrijetlu« u Matici hrvatskoj (1941). Polovica stoljeca i nije malovremena i nije kratlco razdoblje u svijetu znanstvenih istraiivanja pa serezultati istraiivanja i njihovo znanstveno vrednovanje lako s vreme-nom potiru izastaJjevaju pod pritiskom novih otlaica i novih znanstve-nih spoznaja. Ta krhkost Ijudskoga znanja nije mimoiila ni Truhelkinrad. Nova su nas istraiivanja i saznanja suvremenih znanstvenika po-

vela dalje od njegovih dometa pa zbog toga slobodno recimo da svi re-zultati do kojib je svojim marnim radom predanoga znanstvenika do-

sao nisu neoboriva konstantai ne mogu biti prihvaceni »za gotovgros«, Njegov opus tek ocekuje objektivnu struenu analizu i vrednova-nje. Ipak, Ciri Truhelki dugujemo zahvalnost za postenl istraZiva~ki iznanstveni rad, za sve znanje kojeje nesebieno poklanjao ali i za 'poti-caje nastavljanju istrativanja koja je on doista pionirski zaeeo.

U»Studije 0podrijetlu«, kIijigu koju njezin podnaslov »Etnolos-

ka razmatranja iz Bosne i Hercegovine« znanstveno odreduje, uvrstio

je autor niz zanimljivih tema za koje bi se moglo reci da su relevantnijeza istraiivanje ukupne kulturne povijesti Bosne i Hercegovine nego Iiza samu etnolosku znanost. Ali, buduei da Truhelka njima pristupa sgledista razIi~itih znanstvenih disciplina, danas bismo to rekli interdis-ciplinarno, njibov je zna~1ij u svakom slu~aju velik.

Sam izbor studija uvrstenih u knjigu vee na prvi pogled ukazuje nanjihovu opCekulturnu zanimljivost i vamost. Nizu se, tako, naslovi

tema:1 Podrijetlo bosaosldh musllmana; IL Macedooskl Jurucl;III. 0 podrijetlu llteUstva grkolst~De vjerolspovUesti u Bosnl I

141

[

[

[

[

[

[

[

[

[

[

r

I

•l



_ ,

Hercegovlnl; IV. Kolljevka Igroblje prvlh Kotromanlca; V. Bosan-sid sokolarl; VI Larlzam Ik rsna slava i, na kraju, VII SoJenlce kao

Ishodllte pontlflkata.

Prostor nam svojim ograniceniem ne dopusta da se ovdje podrob-

ni je bavimo svakom temom posebice a to nije ni pot rebno jer se Tru-helkine »Studiie« danas, srecom, ponovno nalaze pred nama - do-stupne svakom zainteresiranom eita te liu. Ipak, valja naglasit i da susve uvrstene studije a narocito prve tri i danas, poslije pedesetak godi-na aktualne i korisne ne samo etnologi ji vee i ostalim srodnim znan-s~enim disciplinama. Oa ce svatko tko im pristupi s iskrenom zeljomza novim spoznajama naci u njima i novoga znanja ali i novih poticaja

za svoj vlastit i istraziva~ki rad.U prvoj uvrsteno] studiji Truhelku zaokuplja problem geneze

muslimana u Bosni i Hercegovini pa na temelju vlastit ih istrazivanja i

znanja prikupljena iz brojnih pisanih izvora, o~&~moi ar~e~tiranoiz laze i prosuduje problem onako kako ga on vidi. On, na pnmjer, datek ukratko ukafemo na dio sadrZsja studije, tvrdi da u Bosni i Herce-

govini nije bilo e t n ic k e ekspanzije Osmanlija niti je ikad~

doslo do »turanizacije« starosjedilaca u rasnome smislu, pa cak rutamo gdje je domace stanovnistvo dobrovoljno prihvatilo islam. Nije,izlafe nadalje autor, doslo niti do asimilacije osvojenog naroda, pojave

koja je eesta posljedica su1ivo~ dvaju naroda od koj ih jac i i ~~~ij ilako s vremenom apsorbira slabiiege I podredenog, Prema zanimljivuTruhelkinom uvjerenju do toga nije doslo iz razloga sto su izostala dva

vafna cimbenika, neophodna u procesu asimilacije. A to su: commer-clum i connublum, dakla, medusobno drutenje i medusobna te-nldba. U svezi s prvim cimbenikom Truhelka vrlo opsezno izvje§euje

° odnosima izmedu Turaka i bosanskih starosjedilaca tvrdeci da seTurci niti u pitanjujezika niti u pitanju vjere nisu sluzili nametanjem isilom. Sto se pak drugoga cimbenika t iee, lj. medusobne fenldbe,upozorava na vrlo zanimljivu pojavu nastalu turskim osvajanjima BiH,a toje postupno stvaranje triju strogo diferenciranih vjerskih z~jedni~~

§toje za posljedicu imalo izrazitu endogamicnost pa su se pripadnicisvake od triju prisutnih konfesija zenili samo unutar svoje gru~, eimeje medusobno mije§anje bilo iskljuceno. No, ovo)e tek ?skudnl poda-tak 0 studiji - sam ce autor 0 svemu daleko vI§e reel.

Druga studija, »Macedonskl Juruci«, opsezanje tekst vrl? zanim-

ljiv i s etnoloskog i s povijesnog stajalista. U njemu autor, kOJIse tomtemom oeigledno mnogo i zaokupljeno bavio, pripovijeda 0 turanskimnomadima Jurucima, koji su, i sami zahvaceni kretanjima osmanlij-

142

skih osvaiaca , presli Bospor i doprli do plan inskih prostora izmeduRodopa i Sarplanine, Zauzimajuci postupno zivotne prostore starosje-dilackih vlaskih nomadskih plemena uzrokovali su nekoliko snaznih idugotrajnih valova pomicanja tih stocara prema zapadu i sjeveru cimesu izazvana velika etnicka kretanja a li i vel ike etnicke promjene na

Balkanu. To, a ne Kosovska bitka, kaze Truhelka, dovelo je dodaleko-seznih posljedica u tom dijelu Europe.

U studi ji »0 podrijet lu zi tel js tva grkoistoene vjeroispovijesti uBosni i Hercegovini « izlozio je Truhelka iscrpno i vrlo argumentiranoproblem balkanskih Vlaha, njihove etnicke osobitosti kao i dugotrajneposljedice i promjene koje su vlaske seobe izazvale u prostorimajugoi-stocne Europe. Zahvaljujuci strpljivome istrazivackom radu eire Tru-helke dobili smo studiju koja ce problem Vlaha i njihove prisutnosti ukrajevima daleko od stare im postojbine u mnogoeemu uciniti razum-ljivijim i jasnijim.

A sto reci 0preostale cetiri studije? Smatramo da ihne treba prep-ricavati jer vee i sami naslovi ukazuju na njihovu zanimlj ivost, pa jestoga dovoljno upozoriti eitatelja da ih strpljivo proeita, dobrohotnoprihvati, ozbiljno razmisli 0 njima, zahvali piscu na golemu trudu i pri-

kupljenom znanju pa eak i onda ako je svijestan da su nove znanstvenespoznaje i teorije doprle dalje od onih koje se nalaze pred njim. Ier , uzasvu kriticku opreznost koju nalaze vrednovanje necijeg znanstvenograda nema sumnje da je Truhelkino dje lo dragocjeno, te da ga prven-stveno valja prihvatiti kao spomenicki prilog sveukupnoj kultumoj po-vijesti Hrvata.

I, na kraju , duzni smo ukazati na izvrstan sti l i izuzetnu l jepotuTruhelkina jezika, na lakocu i razurnljivost izlaganja i najslozenijihmisli sto sve zajedno cini njegov znanstveni rad pristupacnim i slabijeobrazovanome citatelju. Svatko ce, dakie, prema svojim mogucnosti-ma i sklonostima naci nacina da s pomocu ove knjizice prosiri obzorje

svojega znanja.Zbog svega toga preporucujemo Truhelkine »Studije 0 podrijet-

1u « svima onima koj ima je hrvatska kultuma bastina nadusi - kao sto

je zasigumo bila i autoru.

Maja Kozic

143

- - - - _ - - - - - ..



Izdavac »Hrvatsko drustvo folklorista«, Zagreb

Za izdaveca Tomislav Durie, grafieka urednica Maja Kotie'

Pretisak »Gembarovski«, Nova Gradiska

Naklada 1000 primjeraka

Tisak zavr sen u l istopadu 1992. god ine

CIP • K atalog lzac lja u pub likacl jl• Nae looa lna I 8veu~ lI lina b lb lloteka. Zagreb

UDK 930.85( -862)(081)303.686:39](497.15)(081)

TRUHElKA. clroStudlJa 0 p od rt le tl u : a tn ol ol ka r az ma tr an )a I z l Io sn e I

H er ce go vl ne / C lr o Tr uh el k. &. • Pr et la ak • • Z ag re b : H rv at ak odruitvo folklorl$lll. 1992 •• 143 W. ; 21 em

P ra tl sa k I zd . . I z 1941•• Str. 140-143: PogolllOr I Maja Kofl6

Ova je kn jiga objavl jena novcanom potporom Fonda za ku lturu Hrvatske iPrivredne banke Zagreb

I

Documents

34706104 Ciro Truhelka Studije o Podrijetlu