Upload
dsadmiral
View
535
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
4 Elektrotehnicar elektronike
Citation preview
OBRAZOVNI PROGRAM
ELEKTROTEHNIČAR ELEKTRONIKE
2
SADRŽAJ OPŠTI DIO ................................................................................................... 3 1. NAZIV PROGRAMA: ELEKTROTEHNIČAR ELEKTRONIKE .......................................... 3 2. NASTAVNI PLAN ........................................................................................ 3 POSEBNI DIO ................................................................................................ 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ................................................................................ 6 1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI ...................................................................... 6 1.2. STRUČNO - TEORIJSKI PREDMETI ................................................................. 7 1.2.1. OSNOVE ELEKTROTEHNIKE ...................................................................... 7 1.2.2. ELEKTRONIKA ..................................................................................... 15 1.2.3. PRIMJENA RAČUNARA U ELEKTROTEHNICI .................................................. 30 1.2.4. DIGITALNA ELEKTRONIKA ...................................................................... 35 1.2.5. OSNOVE TELEKOMUNIKACIJA .................................................................. 41 1.2.6. ENERGETSKA ELEKTRONIKA ................................................................... 49 1.2.7. ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA .................................................... 55 1.2.8. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE .................................................................. 63 1.2.9. VISOKOFREKVENTNA ELEKTRONIKA .......................................................... 69 1.2.10. SIGNALNO – SIGURNOSNI SISTEMI ............................................................ 76 1.2.11. PREDUZETNIŠTVO .............................................................................. 80 1.2.12. PRAKTIČNA NASTAVA .......................................................................... 86 1.3. IZBORNA NASTAVA ............................................................................... 100 1.3.1. ENGLESKI (JEZIK STRUKE) .................................................................... 100 1.3.2. EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE .................................................. 112 1.3.3. OSNOVI RAČUNARSKOG SOFTVERA ......................................................... 117 1.3.4. POSLOVNA KOMUNIKACIJA ................................................................... 123 1.3.5. RAČUNARSKA GRAFIKA I INTERNET TEHNOLOGIJE ...................................... 128 1.3.6. AUDIO I VIDEO TEHNIKA ...................................................................... 142 1.3.7. OSNOVI ENERGETIKE I ENERGETSKA EFIKASNOST ....................................... 150 1.3.8. MEHATRONIKA .................................................................................. 160 1.3.9. OSNOVE RAČUNARSKIH MREŽA .............................................................. 172 2. STRUČNI ISPIT ........................................................................................ 178 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUČNO-TEORIJSKI DIO ISPITA .................................... 178 2.1.1. ELEKTRONIKA ................................................................................... 178 2.1.2. ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA .................................................. 182 2.1.3. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE ................................................................ 185 2.2. ISPITNI KATALOG ZA STRUČNI RAD ........................................................... 188 3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA ZNANJA UČENIKA ...................................... 193 4. USLOVI ZA NAPREDOVANJE I ZAVRŠETAK OBRAZOVNOG PROGRAMA ..................... 194 5. NAČIN PRILAGOĐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA .......... 194 6. NAČIN PRILAGOĐAVANJA PROGRAMA OBRAZOVANJU ODRASLIH .......................... 194 7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA .......................... 195 8. OBLIK ORGANIZACIJE I IZVOĐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ............................. 196 8.1. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE .................... 196 9. PROFESIONALNA PRAKSA .......................................................................... 197 10. SLOBODNE AKTIVNOSTI .......................................................................... 198 11. SPISAK UČESNIKA KOJI SU UČESTVOVALI U IZRADI OBRAZOVNOG PROGRAMA ........ 198
3
OPŠTI DIO 1. Naziv programa: ELEKTROTEHNIČAR ELEKTRONIKE 2. Nastavni plan
Redni broj
Nastavni predmeti – grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. A Opšteobrazovni predmeti 1. Maternji jezik i književnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423 2. Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282 4. Fizičko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282 5. Informatika 2 72 72 Društvena grupa predmeta
1. Istorija 2 72 72 2. Geografija 2 72 72 3. Sociologija 2 72 72 Prirodna grupa predmeta
1. Fizika 2 72 72 2. Hemija 2 72 72
UKUPNO A 18 648 14 504 10 360 10 330 1842 B Stručno - teorijski predmeti 1. Osnove elektrotehnike 4 144 3 108 252 2. Elektronika 3 108 3 108 2 72 288
3. Primjena računara u elektrotehnici 2 72 72
4. Digitalna elektronika 3 108 108 5. Osnove telekomunikacija 2 72 72 6. Energetska elektronika 2 72 72
7. Elektronska i specijalna mjerenja 3 108 2 66 174
8. Automatsko upravljanje 2 72 2 66 138 9. Visokofrekventna elektronika 2 66 66 10. Signalno - sigurnosni sistemi 3 99 99 11. Preduzetništvo 2 66 66
UKUPNO B 7 252 11 396 11 396 11 363 471 C Praktična nastava 4 144 4 144 6 216 6 198 702
UKUPNO B+C 11 396 15 540 17 612 17 561 2109 D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420 1. Engleski (jezik struke) 2 72 2 72 2 72 2 66 282
2. Ekologija i zaštita životne sredine 2 72 72
3. Osnovi računarskog softvera 2 72 72 4. Poslovna komunikacija 2 72 72
5. Računarska grafika i internet tehnologije 2 72 2 72 144
6. Audio i video tehnika 2 72 2 66 138 7. Osnovi energetike i energetska 2 72 2 66 138
4
Redni broj
Nastavni predmeti – grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. efikasnost
8. Mehatronika 2 72 2 66 138 9. Osnove računarskih mreža 2 66 66 F Profesionalna praksa 10 dana 10 dana 10 dana 30 dana G Sedmični broj časova 32 1152 32 1152 32 1152 32 1056 H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141
Ukupno (A+B+C+D+E) = 4512 3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa - Sticanje opštih i osnovnih znanja za razumijevanje zakonitosti u prirodi i društvu. - Razvijanje vještine za uspješan rad i stručno usavršavanje. - Razvijanje motivacije za cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje i oblikovanje
trajanog sistema vrijednosti. - Upoznavanje područja elektrotehnike i elektronike. - Sticanje znanja za uspješnu upotrebu savremenih komunikacijskih tehnologija za
rad na stručnom području. - Upoznavanje materijala i elemenata sa područja elektrotehnike i elektronike. - Upoznavanje sa pravilnom i bezbijednom upotrebom oruđa, mašina i aparata. - Upoznavanje instrumenata i mjernih metoda za mjerenje električnih i drugih
fizičkih veličina. - Upoznavanje standarda i tehničkih propisa na području automatike, upravljačke
tehnike i multimedijske prenosne elektronike. - Razvijanje svijesti i pozitivnog odnosa prema mjerama za zaštitu životne sredine
i racionalnoj upotrebi energije i materijala. - Upoznavanje djelovanja i elemenata složenih analognih i digitalnih elektronskih
šema veza, elemenata i sistema multimedijske tehnike i elektronike. - Upoznavanje osnovnih zakonitosti u elektronici, tipičnih šema vezivanja kao i
osposobljavanje za montažu, održavanje i servisiranje uređaja i opreme. - Upoznavanje sprava za bežični prenos signala, prenos analognog i digitalnog
signala, kodiranje i dekodiranje. - Upoznavanje mjernih ispravljača i instrumenata, mjernih metoda i tehnologije
mjernih odašiljača za upotrebu u procesima. - Upoznavanje osnovnih tehnika i programskih algoritama procesne automatizacije
za različite nivoe automatizacije. - Osposobljavanje učenika za aplikativno programiranje jednostavnijih industrijskih
upravljačko - regulacionih sistema. - Upoznavanje kompletnih rješenja kod upotrebe multimedijske opreme: ton, slika,
film, animacije i efekti. - Razvijanje ekološke svijesti i upoznavanje sa propisima o zaštiti na radu, zaštiti
okoline i važnosti njihovog dosljednog poštovanja. 4. Uslovi za upis, odnosno uključivanje u program za obrazovanje odraslih - U školu za sticanje srednjeg stručnog obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju,
obrazovni program elektrotehničar elektronike, mogu se upisati lica koja su završila osnovnu školu ili dvogodišnju stručnu školu i nijesu starija od 17 godina. Izuzetno, u školu se mogu upisati lica do 18 – te godine uz odobrenje Nastavničkog vijeća Škole.
- Lica koja su napunila 18 godina života uključuju se u program za obrazovanje odraslih.
- Ako se za upis prijavio veći broj kandidata od broja raspisanih mjesta za upis, upis se vrši prema Pravilniku o upisu učenika u stručnu školu.
5
5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje traje četiri godine. 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju učenici napreduju u viši razred ako su iz svih predmeta
tekuće godine postigli prelaznu ocjenu i obavili profesionalnu praksu. - Lica koja su završila dvogodišnju stručnu školu mogu se uključiti u drugi ili treći
razred sa obzirom na vrstu programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.
- Odrasli napreduju po programu u skladu sa Pravilnikom (planom) za izvođenje obrazovnog programa za odrasle koji donosi nadležna institucija.
7. Obrazovanje koje se stiče - Završetkom obrazovnog programa Elektrotehničar elektronike, učenik stiče
stručno obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju – ELEKTROTEHNIČAR ELEKTRONIKE.
6
POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1.1.2. MATEMATIKA 1.1.3. STRANI JEZIK 1.1.4. FIZIČKO VASPITANJE 1.1.5. INFORMATIKA 1.1.6. ISTORIJA 1.1.7. GEOGRAFIJA 1.1.8. SOCIOLOGIJA 1.1.9. FIZIKA 1.1.10. HEMIJA Napomena: Katalozi opšteobrazovnih predmeta su u nadležnosti Zavoda za školstvo.
7
1.2. STRUČNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1. Naziv predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 108 36 144 II 72 36 108 III IV
Ukupno 180 72 252 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa osnovnim zakonima elektrotehnike u kolima jednosmjerne i
naizmjenične struje. - Upoznavanje zakonitosti elektrostatičkog i elektromagnetnog polja. - Upoznavanje uloge različitih materijala, njihovih fizičkih i hemijskih
karakteristika. - Razvijanje sposobnosti rješavanja elementarnih problemskih zadataka. - Prepoznavanje i razumijevanje primjene osnovnih fizičkih zakona kod električnih
instrumenata, mašina i uređaja. - Upoznavanje mjera zaštite pri radu u laboratoriji. - Primjenjivanje teorijskog znanja u praktičnom / laboratorijskom radu. - Upoznavanje načina rješavanja problemskih zadataka kroz interdisciplinarni
pristup. - Razumijevanje i pravilna upotreba stručne terminologije.
8
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvodni dio - Električna svojstva materije - Objašnjava
strukturu materije. - Opisuje električna
svojstva materijala.
- Navodi međunarodni SI sistem jedinica.
- Uočava strukturu materije i njenu valentnost na primjerima atoma.
- Razlikuje i upoređuje izolatore, provodnike i poluprovodnike.
- Upoređuje mjerne veličine i navodi primjere.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- Razvija svijest o
uređenosti u sistemu prirodnih nauka i nastoji da samostalno izvodi analogije.
- Prikazati modele različitih atoma i analizirati strukturu.
- Dati primjere
izvedenih jedinica i pretvaranja
jedinica. Elektrostatika - Opisuje
elementarno naelektrisanje.
- Definiše vektorske veličine.
- Navodi Kulonov
zakon. - Objašnjava
električno polje i veličine koje ga karakterišu.
- Definiše fluks
elekričnog polja. - Definiše potencijal
električnog polja i napon.
- Definiše osnovne
električne karakteristike kondenzatora.
- Navodi načine vezivanja kondenzatora.
- Objašnjava
ponašanje dielektrika u elektrostatičkom polju.
- Na primjeru uočava probno naelektrisanje.
- Primjenjuje osnovne operacije sa vektorima.
- Na primjerima određuje silu koja djeluje između naelektrisanja.
- Crta sile električnog polja za različite primjere naelektrisanja.
- Razlikuje homogeno od nehomogenog električnog polja.
- Određuje fluks na primjerima.
- Izračunava potencijal i napon na različitim primjerima naelektrisanih tijela.
- Razlikuje vrste kondenzatora i proračunava kapacitivnost.
- Šematski prikazuje vezivanje kondenzatora u grupe i
- Razvija odgovornost o zaštiti životne sredine.
- Stvara radne
navike. - Razvija sposobnost
logičkog razmišljanja.
- Uraditi zadatke sabiranja i oduzimanja vektora.
- Praktično pokazati
primjere manifestacije elektrostatičkog polja.
- Crtati vektore
elektrostatičkog polja.
- Uraditi računske
primjere određivanja potencijala i razlike potencijala naelektrisanih tijela.
- Uraditi zadatke za:
rednu, paralelnu i mješovitu vezu kondenzatora.
9
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
proračunava ekvivalentnu kapacitivnost.
- Upoređuje kapacitivnosti kondenzatora koji imaju različite dielektrike.
Jednosmjerna električna struja - Objašnjava pojam
jednosmjerne struje i definiše njene parametre.
- Definiše elektromotornu silu.
- Definiše električnu
otpornost i provodnost.
- Definiše Omov
zakon. - Definiše Džulov
zakon. - Definiše Prvi i Drugi
Kirhofov zakon. - Navodi načine
vezivanja otpornika.
- Navodi i objašnjava metode rješavanja složenih električnih kola.
- Izračunava jačinu i gustinu električne struje na primjerima.
- Razlikuje realne izvore elektromotorne sile.
- Izračunava električnu otpornost i provodnost na primjerima i uočava uticaj temperature na njihove vrijednosti.
- Radi zadatke za prosto električno kolo sa primjenom Omovog zakona.
- Izračunava gubitke snage pomoću Džulovog zakona.
- Radi zadatke koristeći Prvi i Drugi Kirhofov zakon.
- Crta šeme vezivanja otpornika i izračunava ekvivalentnu otpornost.
- Razumije principe pojednostavljivanja složenih električnih kola i upotrebljava ih prilikom rješavanja zadataka.
- Stiče svijest o važnosti čuvanja energetskih izvora.
- Razvija
sistematičnost u radu.
- Razvija tačnost i
sposobnost upoređivanja.
- Razvija sposobnost
za saradnju.
Vježbe: - Mjerenje otpora,
struje, napona i provjera Omovog zakona.
Vježba: - Provjera I
Kirhofovog zakona. Vježba: - Izračunavati
nepoznati otpor pomoću ampermetra i voltmetra.
Vježba: - Određivanje pada
napona na otporima vezanim na red.
Vježba: - Određivanje
napona na redno vezanim kondenzatorima.
Vježba: - Mjerenje napona,
struje i otpora multimetrom.
Vježba: - Mjerenje snage UI
metodom.
Elektromagnetizam - Objašnjava
magnetno polje, - Uočava pojavu
magnetnog polja - Razvija sposobnost
opažanja. - Demonstrirati
linije sila
10
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
njegove zakonitosti i veličine koje ga karakterišu.
- Opisuje magnetno
polje u materijalnoj sredini.
- Definiše magnetna
kola i veličine koje ga karakterišu.
- Definiše veličine
koje karakterišu vremenski promjenljivo električno i magnetno polje.
- Objašnjava princip
rada transformatora.
kao poslijedicu električne struje i proračunava vrijednosti magnetne indukcije, magnetnog fluksa...
- Na različitim primjerima određuje silu na provodnik sa strujom, pravilom desnog zavrtnja.
- Razlikuje vrste magnetnih materijala i grafički prikazuje krivu magnećenja.
- Na različitim primjerima izračunava magnetne veličine u jednostavnim magnetnim kolima.
- Na različitim primjerima izračunava veličine koje su karakteristične za vremenski promjenljivo električno i magnetno polje.
- Na primjeru analizira rad transformatora i njegovu primjenu.
- Razvija
odgovornost u radu.
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja. - Stiče sposobnost
apstraktnog razmišljanja i zaključivanja.
magnetnog polja pomoću magneta i željeznih opiljaka.
- Koristeći programe
za simulaciju (Tina, Electronics Workbench, Mentor OE i dr.), prikazati djelovanje elektrotehničkih veza i zakonitosti.
11
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Naizmjenična struja - Definiše
trigonometrijske funkcije i kompleksne brojeve.
- Objašnjava nastanak prostoperiodične elektromotorne sile (generator naizmjenične struje).
- Definiše parametre naizmjeničnih veličina.
- Definiše obrtni
vektor. - Objašnjava
elemente linearnih kola naizmjenične struje.
- Grafički predstavlja kompleksne brojeve u kompleksnoj ravni.
- Razumije nastanak indukovane elektromotorne sile i crta talasni oblik naizmjenične struje.
- Na različitim primjerima izračunava karakteristike naizmjeničnih struja i napona.
- Crta i analizira zavisnost trenutne vrijednosti naizmjenične veličine od položaja obrtnog vektora.
- Crta i analizira fazne i vremenske dijagrame.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Crtati pravougli trougao i izračunavati trigonometrijske funkcije za uglove 30, 60 i 45 stepeni.
- Raditi jednostavne
zadatke sa kompleksnim brojevima.
Vježba: - Mjerenje
naizmjeničnog napona pomoću osciloskopa.
Vježba: - Koristeći programe
za simulaciju prikazati naizmjenične veličine.
Redna veza elemenata u kolu naizmjenične struje - Objašnjava redne
načine vezivanja elemenata u kolu naizmjenične struje.
- Opisuje pojavu
redne (naponske) rezonanse.
- Definiše snagu i
faktor snage kod redne veze elemenata.
- Crta šemu za svaku rednu vezu, na šemi označava električne veličine i radi računske zadatke.
- Crta vremenski i vektorski dijagram napona i struja.
- Na primjerima analizira uticaj frekvencije na redno RLC kolo.
- Na primjerima uočava uticaj faktora snage na ukupnu snagu u kolu i način popravke faktora snage.
- Razvija sposobnost za proračunavanje i analiziranje.
- Rješavati računske primjere rednih veza sa realnim podacima.
Vježba: - Upoređivanje
talasnih oblika napona na elementima redne veze pomoću osciloskopa ili simulacijom na računaru.
12
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Paralelna veza elemenata u naizmjeničnim kolima - Objašnjava
paralelne načine vezivanja elemenata.
- Objašnjava pojavu paralelne (strujne) rezonanse.
- Definiše snagu i faktor snage kod paralelne veze elemenata.
- Crta šemu za svaku paralelnu vezu, na šemi označava električne veličine.
- Određuje ekvivalentnu admitansu.
- Crta vremenski i vektorski dijagram napona i struja.
- Analizira trougao struja, admitansi i snaga.
- Na primjeru paralelenog RLC kola, analizira uticaj frekvencije.
- Uočava uticaj faktora snage na ukupnu snagu u kolu i način popravke faktora snage.
- Razvija sposobnost da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
Vježba: - Posmatranje
rezonantnih pojava na osciloskopu.
Vježba: - Provjera I
Kihofovog zakona u kolima naizmjenične struje.
Vježba: - Određivanje
nepoznate otpornosti Vitstonovim mostom.
Vježba: - Određivanje
nepoznate kapacitivnosti UI metodom.
Složena naizmjenična kola - Opisuje
kombinovane veze elemenata u naizmjeničnim kolima.
- Objašnjava
rješavanje složenih kola različitim metodama.
- Izračunava impedanse i admitanse u složenim kolima i crta fazorske dijagrame.
- Vrši minimiziranje ekvivalentnih šema koristeći tranformaciju iz trougla u zvijezdu i obrnuto.
- Izvodi jednačine za složeno kolo sa više kontura.
- Razvija spremnost za timski rad i pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
Vježba: - Određivanje
nepoznate induktivnosti UI metodom.
Vježba: - Mjerenje snage u
kolima naizmjenične struje UI metodom.
Vježba: - Mjerenje snage
pomoću watmetra. Vježba: - Mjerenje snage u
monofaznim kolima pomoću 3 ampermetra.
Spregnuta kola - Definiše elemente
induktivno spregnutih kalemova.
- Objašnjava transformator.
- Na primjerima izračunava karakteristične veličine.
- Analizira princip rada i primjenu transformatora i
- Podstiče analitičku sposobnost.
- Izračunavati zadatke i određivati karakteristične veličine na različitim primjerima.
13
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
određuje odnos transformacije.
- Uočava primjenu autotransformatora u praksi.
Oscilatorna kola - Definiše redno i
paralelno oscilatorno kolo.
- Na primjerima izračunava odgovarajuće elemente oscilatornih kola.
- Stiče preciznost pri rješavanju primjera iz prakse.
Trofazni sistemi - Upoznaje se sa
osnovnim pojmovima trofaznih sistema.
- Objašnjava
simetrični i nesimetrični trofazni sistem.
- Navodi načine
vezivanja u trofaznim sistemima.
- Definiše snage i
energije trofaznih sistema.
- Objašnjava pojavu
obrtnog magnetnog polja.
- Upoznaje se sa
upotrebom trofaznih sistema u praksi.
- Razumije princip rada trofaznog generatora i motora.
- Upoređuje karakteristike trofaznih i jednofaznih sistema.
- Uočava razliku između linijskih i faznih napona, kao i linijskih i faznih struja.
- Izračunava snage trofaznog sistema: aktivnu, reaktivnu i prividnu, izražene preko linijskih i faznih napona i struja.
- Uočava princip rada asinhronog motora i zna njegovu praktičnu primjenu.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Razvija pozitivnu
orijentaciju prema zanimanju.
Vježba: - Mjerenje snage u
monofaznim kolima pomoću 3 voltmetra.
Vježba: - Mjerenje snage u
trofaznom sistemu.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Opačić: Osnove elektrotehnike za I razred trogodišnjeg obrazovanja za
elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - M. Piroćanac: Osnove elektrotehnike I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2003. - J. Menart: Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike I, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Z. Pendić, M. Pendić, J. Menart: Osnove elektrotehnike II, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2003. - N. Nikolić, M. Milošević: Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike II, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
14
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Mjerni instrumenti, ispitni stolovi, makete, osciloskopi, računar sa odgovarajućim
softverom, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismeni zadaci (po jedan u polugodištu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacinog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacinom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacinim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike; - diplomirani inženjer elektronike; - profesor elektrotehnike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Električna svojstva materije - Elektronika - Struktura materije - Provodnici, poluprovodnici
- Elektromagnetizam - Matematika - Elektronika - Praktična nastava
- Magnetni materijali
- Naizmjenična struja - Praktična nastava
- Uticaj struje na čovjeka
15
1.2.2. ELEKTRONIKA 1. Naziv predmeta: ELEKTRONIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 72 36 108 II 72 36 108 III 72 72 IV
Ukupno 216 72 288 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave
- Upoznavanje sa stukturom materije. - Upoznavanje sa podjelom elektrotehničkih materijala. - Upoznavanje sa provodnim materijalima i njihovom primjenom u elektotehnici. - Upoznavanje sa značajem poluprovodnika u elektronici. - Prepoznavanje i razumijevanje djelovanja aktivnih elektronskih elemenata. - Razlikovanje funkcija posebnih elektronskih elemenata u višestepenim
pojačavačima. - Sticanje znanja o značaju upotrebe oscilatora u elektronskim sklopovima. - Upoznavanje sa značajem primjene operacionih pojačavača. - Razvijanje interesa za praktično ispitivanje. - Poznavanje i pravilno upotrebljavanje stručne literature.
16
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvodni dio - Upoznaje se sa
strukturom atoma. - Navodi vrste
elementarnih čestica i objašnjava građu atoma.
- Upoznaje se sa vrstama hemijskih veza.
- Upoznaje se sa
agregatnim stanjima materije.
- Objašnjava strukturu tečnih kristala.
- Analizira stukturu atoma.
- Razlikuje vrste elementarnih čestica i analizira građu atoma.
- Vrši komparaciju
između: jonske, kovalentne i metalne veze.
- Razlikuje agregatne materije.
- Razlikuje strukturu tečnih kristala i polimera.
- Razvija pozitivan odnos prema zanimanju.
- Prikazati modele različitih atoma i analizirati strukturu.
Podjela materijala - Navodi načine
klasifikacije elektrotehničkih materijala.
- Definiše energetski
procjep. - Definiše pojam
specifične električne otpornosti.
- Definiše energetski
procjep kod provodnika,
poluprovodnika i dielektrika. - Navodi vrste
energetskih procjepa.
- Razlikuje načine klasifikacije elektrotehničkih materijala prema: energetskom procjepu i specifičnoj električnoj otpornosti.
- Analizira energetski procjep kod provodnika, poluprovodnika i dielektrika.
- Razlikuje energetske zone kod provodnika poluprovodnika i dielektrika.
- Crta zonalnu strukturu kod poluprovodnika.
- Razlikuje direktni i indirektni energetski procjep.
- Razvija odgovornost o zaštiti životne sredine.
- Stvara radne
navike. - Razvija sposobnost
logičkog razmišljanja.
- Praktično pokazati primjere provodnika poluprovodnika i izolatora.
Provodnici - Navodi vrste
provodnika.
- Vrši komparaciju metala, elektrolita i optičkih provodnika.
- Uporediti različite provodnike po električnim osobinama.
17
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava provođenje struje kroz metale.
- Definiše specifičnu
električnu otpornost.
- Navodi metale velike provodnosti.
- Navodi osobine
bakra i legura. - Definiše metale
male električne provodnosti.
- Navodi otporne materijale.
- Objašnjava vrste lemova.
- Objasnjava optičke kablove.
- Crta kretanje elektrona pod dejstvom električnog polja.
- Uočava uticaj temperature.
- Upoređuje
električne i mehaničke osobine provodnika.
- Uočava primjenu bakra.
- Uočava primjenu aluminijuma.
- Razlikuje otporne
materijale. - Razlikuje lemove. - Uočava primjenu
optičkih kablova.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Razvija tačnost i
sposobnost upoređivanja.
- Pokazati vrste lemova.
Izolatori - Objašnjava opšte
karakteristike dielektrika.
- Opisuje polarizaciju dielektrika.
- Objašnjava
dielektrične gubitke.
- Definiše dielektričnu čvrstoću.
- Opisuje podjelu dielektrika.
- Objašnjava
izolacione materijale.
- Objašnjava
kondenzatorske materijale i kondenzatore.
- Objašnjava specijalne dielektrične materijale.
- Uočava veličine koje karakterišu dielektrike.
- Crta izgled molekula kod polarnih dielektrika.
- Crta šemu realnog kondenzatora.
- Uočava uticaj
proboja dielektrika.
- Razlikuje i upoređuje vrste dielektrika.
- Identifikuje najčešće korišćene izolacione materijale.
- Uočava primjenu kondenzatorskih materijala.
- Razlikuje i analizira
specijalne dielektrične materijale.
- Razvija sposobnost opažanja.
- Razvija
odgovornost u radu.
- Razvija sposobnost
za prepoznavanje problema.
- Stiče sposobnost
apstraktnog razmišljanja i zaključivanja.
- Pokazati različite dielektrike.
18
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Poluprovodnici - Objašnjava princip
provođenja struje u poluprovodnicima.
- Navodi vrste poluprovodnika.
- Objašnjava primjesne poluprovodnike.
- Navodi osobine poluprovodnika i mogućnost njihove primjene.
- Analizira princip provođenja struje u poluprovodnicima.
- Razlikuje vrste poluprovodnika.
- Crta kristal silicijuma sa primjesama.
- Razlikuje osobine poluprovodnika i analizira mogućnost njihove primjene.
- Podijeliti učenike u grupe i zadati im da uporede različite vrste poluprovodnika.
Vježba: - Potenciometar.
Diode - Objašnjava
obrazovanje PN spoja.
- Definiše direktno i
inverzno polarizovan PN spoj.
- Objašnjava simbole
dioda. - Objašnjava
dobijanje strujno naponske karakteristike diode.
- Navodi vrste proboja kod diode.
- Objašnjava rad
diode u električnom kolu.
- Crta raspodjelu prostornog naelektrisanja, električnog potencijala i električnog polja u PN spoju.
- Uočava razliku između provodnog i neprovodnog stanja diode.
- Crta simbole
različitih dioda. - Crta strujno
naponsku karakteristiku diode.
- Vrši komparaciju
različitih proboja diode.
- Analizira kolo pomoću II Kirhofovog zakona.
- Razvija preciznost u radu.
Vježba: - Povezuje šemu za
snimanje karakteristike diode u propusnom i nepropusnom smjeru, pri tome koristi Tina softver i vrši simulaciju.
Vrste dioda - Navodi vrste dioda. - Objašnjava
usmjeračke i prekidačke diode.
- Objašnjava
karakteristične vrijednosti za date diode.
- Razlikuje vrste dioda i crta simbole dioda.
- Crta strujno naponsku karakteristiku ovih dioda.
- Upoređuje karakteristične vrijednosti za
- Povezuje teorijsko i praktično znanje.
19
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava Zenerove diode.
- Objašnjava Varikap
diodu. - Objašnjava
Šotkijeve diode.
različite vrste dioda: Si, Ge, Se.
- Crta strujno naponsku karakteristiku Zenerove diode.
- Analizira rad Varikap diode.
- Crta strujno naponsku karakteristiku Šotkijeve diode.
Primjena dioda - Upoznaje se sa
usmjeračima kao uređajima.
- Nabraja vrste usmjerača.
- Objašnjava polutalasni usmjerač.
- Objašnjava
punotalasni usmjerač.
- Objašnjava Grecov
spoj. - Objašnjava
stabilizator napona.
- Crta jednostavne šeme usmjerača.
- Upoređuje različite
usmjerače. - Crta polutalasni
usmjerač i uočava ulogu kondenzatora u njemu.
- Crta punotalasni usmjerač i upoređuje sa polutalasnim.
- Crta Grecov spoj. - Uočava primjenu
Zenerove diode u stabilizatoru napona.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- U TINA softveru vrši simulaciju kola sa usmjeračima.
- Povezuje četiri diode i ispituje Grecov spoj.
- Povezuje jednostrani usmjerač i snima na osciloskopu karakteristike.
- Povezuje dvostrani usmjerač i snima njegove karakteristike.
Vježba: - Stabilizator sa
Zener diodom.
Bipolarni tranzistori - Upoznaje se sa
unutrašnjom strukturom bipolarnog tranzistora.
- Definiše osnovne
komponente struja u tranzistoru.
- Upoznaje se sa
načinom vezivanja tranzistora u električnim kolima.
- Objašnjava statičke karakteristike tranzistora.
- Shvata princip rada bipolarnog tranzistora.
- Uočava razliku između tranzistora PNP i NPN tipa.
- Uočava princip rada tranzistora na modelu sa zajedničkim emitorom.
- Razlikuje tri nacina vezivanja tranzistora.
- Crta statičke
karakteristike tranzistora.
- Razvija preciznost u radu.
Vježba: - Snimanje ulaznih i
izlaznih karakteristika bipolarnih tranzistora.
Vježba: - Snimanje prenosnih
karakteristika bipolarnih tranzistora.
20
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava ograničenja u radu tranzistora.
- Skicira granice u radu tranzistora.
Unipolarni tranzistori - Upoznaje se sa
unutrašnjom strukturom unipolarnog tranzistora FET.
- Objašnjava statičke karakteristike FET-a.
- Upoznaje se sa FET-om sa izolovanim gejtom MOSFET-om.
- Shvata princip rada FET-a.
- Crta statičke karakteristike FET-a.
- Razlikuje vrste MOSFET-ova.
Vježba: - Statičke
karakteristike FET-a.
21
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Pojačavači sa bipolarnim tranzistorima - Nabraja opšte
osobine pojačavača.
- Objašnjava
izobličenja u radu pojačavača.
- Objašnjava dobijanje radne prave i radne tačke na modelu pojačavača sa zajedničkim emitorom.
- Upoznaje se sa ekvivalentnom šemom tranzistora sa hibridnim parametrima.
- Objašnjava ponašanje tranzistora na visokim učestanostima.
- Upoznaje uzroke nestabilnosti radne tačke.
- Objašnjava način rada pojačavača sa zajedničkim emitorom,
pojačavača sa zajedničkim kolektorom i pojačavača sa zajedničkom bazom. - Opisuje crtanje
frekvencijske karakteristike pojačavača.
- Određuje naponsko, strujno pojačanje snage kao i ulaznu i izlaznu otpornost.
- Razlikuje različite vrste izobličenja.
- Određuje položaj
radne prave na izlaznim karakteristikama tranzistora.
- Crta ekvivalentnu
šemu sa hibridnim parametrima.
- Crta ekvivalentnu
šemu tranzistora na visokim
učestanostima. - Uočava potrebu za
stabilizaciju radne tačke.
- Određuje naponsko i strujno pojačanje kao i ulaznu i izlaznu otpornost sa ekvivalentne šeme pojačavača.
- Crta frekvencijsku
karakteristiku pojačavača i razlikuje donju i gornju graničnu učestanost.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
Vježba: - Jednosmjerni režim
rada RC pojačavača.
Vježba: - Pojačavač sa
zajedničkim emitorom.
Vježba: - Pojačavač sa
zajedničkim kolektorom.
Pojačavači sa unipolarnim tranzistorima - Upoznaje se sa
jednosmjernim režimom rada pojačavača sa
FET-om. - Upoznaje se sa
- Određuje položaj radne prave i radne tačke na izlaznim karakteristikama FET-a.
- Crta ekvivalentnu
Vježba: - Pojačavač sa FET-
om.
22
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
parametrima FET-a. - Objašnjava rad
pojačavača sa zajedničkim sorsom.
šemu FET-a sa g parametrima.
- Određuje izraze za pojačanja, ulaznu i izlaznu otpornost kod pojačavača sa zajedničkim sorsom.
Tranzistori kao prekidači - Objašnjava
bipolarni tranzistor kao prekidač.
- Objašnjava MOSFET kao prekidač.
- Objašnjava
konsrukciju i vrste tiristora.
- Razlikuje stanja kod tranzistora koji radi kao prekidač.
- Crta šemu invertora sa MOSFET-om.
- Analizira rad jednostavnih šema u kojima se koriste tiristori.
- Razvija sposobnost da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
Vježba: - Tranzistor kao
prekidač.
Složeni pojačavači - Definiše pojam
višestepenog pojačavača.
- Upoznaje se sa
pojmom povratne sprege.
- Upoznaje
negativnu povratnu spregu.
- Nabraja klase rada
pojačavača. - Objašnjava
Darlingtonov spoj tranzistora.
- Objašnjava
pojačavač sa komplementarnim parom tranzistora.
- Objašnjava
pojačavač sa kvazi komplementarnim parom tranzistora.
- Određuje pojačanje višestepenog pojačavača.
- Određuje pojačanje pojačavača sa povratnom spregom.
- Analizira negativnu povratnu spregu kod pojačavača sa zajedničkim emitorom.
- Razlikuje rad tranzistora u različitim klasama.
- Određuje strujno pojačanje i ulaznu otpornost Darlingtonovog spoja.
- Određuje stepen iskorištenja pojačavača.
- Upoređuje stepen
iskorištenja pojačavača kod raznih tipova pojačavača snage.
- Razvija spremnost za timski rad i pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
- Razvija sposobnost
logičkog razmišljanja.
Vježba: - Pojačavač sa
komplementarnim parom tranzistora.
23
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Operacioni pojačavači - Definiše unutrašnju
strukturu operacionih pojačavača.
- Objašnjava princip rada diferencijalnog pojačavača.
- Objašnjava realni
diferencijalni pojačavač.
- Objašnjava idealni
strujni izvor. - Objašnjava strujno
ogledalo. - Objašnjava
polarizaciju tranzistora i diferencijalnog pojačavača strujnim izvorima.
- Definiše idealni operacioni pojačavač i njegove opšte osobine.
- Crta blok šemu operacionog pojačavača.
- Crta šemu
diferencijalnog pojačavača.
- Određuje pojačanje diferencijalnog pojačavača.
- Analizira realni diferencijalni pojačavač.
- Određuje napon i struju razdešenosti.
- Shvata jednostavni strujni izvor.
- Crta strujno
ogledalo sa dva tranzistora.
- Analizira polarizaciju tranzistora i diferencijalnog pojačavača.
- Crta simbol i
razlikuje osnovne osobine idealnih operacionih pojačavača.
- Razvija preciznost i
sistematičnost u radu.
Vježba: - Diferencijalni
pojačavač.
- Napomena: OP - operacioni pojačavač.
Vježba: - Strujno ogledalo. Vježba: - Snimanje
karakteristika OP.
24
Razred: TREĆI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Primjena operacionih pojačavača - Definiše i navodi
vrste operacionih pojačavača (OP).
- Objašnjava kolo za
sabiranje i oduzimanje napona sa operacionim pojačavačem.
- Upoznaje
operacioni pojačavač sa automatskim podešavanjem
nule. - Objašnjava kolo za
integraljenje.
- Objašnjava kolo za
diferenciranje. - Upoznaje se sa
uticajem realnih parametara
- Razlikuje invertujuće i neinvertujuće operacione pojačavače i izračunava njihova naponska pojačanja.
- Crta talasne oblike napona na ulazu i izlazu i uočava fazni pomjeraj.
- Crta i analizira kolo za sabiranje i oduzimanje napona sa OP.
- Na jednostavnim primjerima izračunava izlazni napon kod kola za sabiranje i oduzimanje.
- Crta i razumije način rada OP sa automatskim podešavanjem nule.
- Razlikuje rad pasivnog i aktivnog kola za integraljenje.
- Crta šemu aktivnog kola za integraljenje i uočava talasni oblik napona na njegovom izlazu.
- Razlikuje pasivno i aktivno kolo za diferenciranje.
- Crta šemu aktivnog kola za diferenciranje i uočava talasni oblik napona na njegovom izlazu.
- Razlikuje uticaj pojačanja, sposobnosti
- Razvija sposobnost povezivanja ranije stečenog teorijskog znanja sa novim pojmovima.
- Prikazati slajdove sa šemama operacionih pojačavača.
- Podijeliti učenike u
grupe i dati im jednostavne zadatke u kojima će izvršiti proračune kola za sabiranje i oduzimanje na osnovu zadatih vrijednosti.
- Raditi jednostavne
zadatke povezane sa kolima za integraljenje i diferenciranje.
- Prikazati učenicima slajdove ili grafičke prezentacije uređaja.
25
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
integrisanih OP na karakteristike realizovanih kola.
- Objašnjava
frekvencijsku karakteristiku pojačavača.
- Objašnjava
kombinovanje integrisanih operacionih pojačavača sa tranzistorima snage.
- Objašnjava zaštitu operacionog pojačavača.
- Objašnjava stabilizator jednosmjernog napona.
potiskivanja signala, napona razdešenosti,
polarizujućih struja, šuma i ulazne i izlazne otpornosti. - Crta frekvencijsku
karakteristiku i shvata značaj frekvencijske kompenzacije OP.
- Crta i shvata značaj kombinovanja operacionog pojačavača i tranzistora snage.
- Razumije zaštitu
OP. - Crta strukturnu
šemu i razumije rad stabilizatora.
- Crta šemu veze, izgled i oznake nožica integrisanih stabilizatora sa ugrađenom zaštitom.
- Razvija preciznost
pri radu.
Ograničavači - Upoznaje se sa
ograničavačima. - Objašnjava rad
pasivnog ograničavača.
- Obrazlaže rad
aktivnog ograničavača.
- Objašnjava
ograničavače sa dva nivoa.
- Razlikuje vrste ograničavača.
- Crta šeme pasivnih ograničavača i vrši njihovo upoređivanje.
- Razlikuje pasivne i aktivne ograničavače.
- Crta talasne oblike napona na izlazu iz ograničavača.
- Skicira šemu ograničavača sa dva nivoa.
- Podijeliti učenicima jednostavne projektne zadatke u kojima će nacrtati talasne oblike napona kada se ograničava jedna ili obje poluperiode.
Naponski komparatori - Upoznaje se sa
naponskim komparatorima.
- Razumije ulogu komparatora u elektronskim
- Razvija analitičnost u radu.
- Podijeliti učenike u grupe i zadati im zadatke u kojima
26
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava
komparator koji upoređuje ulazni napon sa nulom.
- Objašnjava komparator koji upoređuje ulazni napon sa referentnim naponom.
- Objašnjava Šmitovo
okidno kolo.
sklopovima. - Skicira šemu
komparatora i crta talasne oblike na ulazu i izlazu kola.
- Razlikuje vrste komparatora.
- Crta i analizira šemu komparatora koji upoređuje ulazni napon sa referentnim.
- Crta talasne oblike ulaznog i izlaznog napona komparatora.
- Skicira šemu Šmitovog okidnog kola.
- Crta talasne oblike ulaznog i izlaznog napona Šmitovog okidnog kola.
- Radi osnovne zadatke vezane za Šmitovo okidno kolo.
će predstaviti talasne oblike napona za slučajeve različitih komparatora.
Multivibratori - Navodi vrste
multivibratora. - Objašnjava
astabilni multivibrator sa CMOS kolima.
- Objašnjava
astabilni multivibrator u TTL tehnici.
- Razumije ulogu multivibratora.
- Crta šemu astabilnog multivibratora.
- Uočava promjene napona na krajevima kondenzatora kod astabilnog multivibratora.
- Crta talasne oblike napona u određenim tačkama astabilnog multivibratora.
- Crta šemu astabilnog multivibratora u TTL tehnici.
- Uočava razliku u radu kada se doda Šmitovo okidno
- Razvija kreativnost.
- Podijeliti učenike na grupe i zadati im da nacrtaju šeme multivibratora sa integrisanim kolima.
- Prikazati slajdove ili prezentacije uređaja u kojima se koriste sklopovi sa multivibratorima.
27
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava i razumije monostabilni multivibrator realizovan pomoću CMOS kola.
- Objašnjava
monostabilni multivibrator sa kolom 555.
kolo u astabilni multivibrator.
- Crta šemu monostabilnog multivibratora sa CMOS kolima.
- Crta talasne oblike napona u određenim tačkama monostabilnog multivibratora.
- Razumije rad monostabilnog multivibratora sa kolom 555.
Oscilatori - Definiše pozitivnu
povratnu spregu i Barkhauzenov uslov oscilovanja.
- Objašnjava princip
rada jednostavnih RC oscilatora.
- Upoznaje se sa
radom oscilatora sa induktivnom spregom.
- Objašnjava rad
oscilatora sa kapacitivnom spregom.
- Objašnjava
osnovni oblik
- Razumije pozitivnu povratnu spregu i izvodi Barkhauzenov uslov oscilovanja.
- Uočava potrebu stabilnosti frekvencije oscilovanja oscilatora.
- Razlikuje oscilator sa Vinovim mostom i sa faznim pomjerajem.
- Crta šeme RC oscilatora i analizira ih.
- Skicira šemu i razumije djelovanje Majsnerovog oscilatora.
- Crta šemu oscilatora sa kapacitivnom spregom.
- Izračunava koeficijent povratne sprege kod oscilatora sa kapacitivnom spregom.
- Određuje uslov oscilovanja kod
- Razvija sposobnost za timski rad.
- Razvija smisao i
sposobnost za uočavanje i analiziranje problema.
- Raditi jednostavne zadatke proračuna osnovnih elemenata različitih oscilatora.
- Prikazati slajdove
različite realizacije Majsnerovog oscilatora pomoću bipolarnih i unipolarnih tranzistora.
- Podijeliti učenike
na grupe i zadati im jednostavne proračune elemenata Kolicovog
28
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
oscilatora u tri tačke.
oscilatora u tri tačke.
- Crta šemu i analizira Kolpicov oscilator.
- Izračunava učestanost oscilovanja Kolpicovog oscilatora.
oscilatora da bude zadovoljen uslov rada tog oscilatora.
A/D i D/A konvertori - Definiše konverziju
analognih u digitalne veličine i obrnuto.
- Navodi i objašnjava
D/A konvertore.
- Navodi vrste i objašnjava A/D konvertore.
- Razumije pojam konverzije i razlikuje analogne od digitalnih veličina.
- Crta blok šemu i statičku karakteristiku prenosa D/A konvertora.
- Crta i analizira D/A konvertor sa ljestvičastom mrežom.
- Zna primjenu D/A konvertora.
- Crta šeme i vrši komparaciju A/D konvertora sa paralelnim komparatorima i A/D konvertora sa uzastopnim približavanjem.
- Uočava razlike u A/D i D/A konverziji veličina.
- Razvija svijest o važnosti pridržavanja propisa.
- Prikazati učenicima slajdove savremenih D/A i A/D konvertora.
Šumovi u električnim kolima - Definiše pojam
šuma i navodi vrste šuma.
- Opisuje izvore šuma.
- Definiše faktor šuma i odnos
signal – šum.
- Razumije uticaj šuma u električnim kolima.
- Razlikuje izvore šuma.
- Računa faktor šuma i odnos signal - šum.
- Izražava faktor šuma u decibelima.
- Razvija toleranciju.
- Raditi jednostavne zadatke izračunavanja odnosa
signal – šum.
29
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Opačić: Elektronika I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - R. Opačić: Elektronika II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - S. Stanković, R. Laković: Elektronika, Izdavač - ETF Podgorica, 1999. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Mjerni instrumenti, ispitni stolovi, makete, osciloskopi, računar sa odgovarajućim
softverom, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacinog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacinom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacinim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i
automatike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Poluprovodnici, elektronske komponente, PN-spoj
- Diode, tranzistori, tiristori - Operacioni pojačavači
- Osnovi elektrotehnike - Struktura materije - Poluprovodnički materijali
- Oscilatori - Stabilizatori
- Osnove elektrotehnike - Osnove telekomunikacija
- Omov zakon - Električno polje - Fazni pomak - Rezonansa
- Višestepeni pojačavači - Frekventne karakteristike
- Osnove telekomunikacija - Filtri
- Pojačavači snage - Energetska elektronika
- Razlikovanje u radu pojačavača
30
1.2.3. PRIMJENA RAČUNARA U ELEKTROTEHNICI 1. Naziv predmeta: PRIMJENA RAČUNARA U ELEKTROTEHNICI
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II 72 72 III IV
Ukupno 72 72 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Osposobljavanje za rukovanje računarskim sistemom, korišćenje softvera za
pojedine oblasti nauke i tehnike. - Obučavanje za korišćenje informatičkih znanja i praćenje dostignuća u svijetu iz
oblasti informatičkih tehnologija. - Razumijevanje uticaja informatičkih dostignuća na različite oblasti primjene u
elektrotehnici. - Sticanje sposobnosti nalaženja informacija iz različitih izvora i njihovo kritičko
vrednovanje. - Sticanje kompetencija za planiranje, pripremu i kontrolu procesa rada. - Sticanje radnih navika i tehnološke discipline. - Razvijanje motivacije za usavršavanje u struci. - Osposobljavanje za savjetodavne usluge i komunikaciju sa korisnicima. - Razvijanje smisla i kompetencija za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i
urednost.
31
4. Sadržaj/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod u primjenu računara - Obrazlaže značaj
primjene računara u elektrotehnici.
- Definiše vrste i ulogu portova računara.
- Poznaje značaj primjene računara u elektrotehnici i oblasti primjene.
- Razlikuje portove računara i vrši priključivanje uređaja.
Vježba: - Nacrtati izgled:
serijskog, paralelnog i USB porta, i navesti značenje pojedinih pinova (kontakta).
Vektorska i bitmap grafika - Upoznaje elemente
i karakteristike vektorske grafike.
- Upoznaje elemente
i karakteristike bitmap grafike.
- Demonstrira rad u
(izabranim) programima za vektorsku i bitmap grafiku.
- Primjenjuje matematičke osnove vektora (Dekartov i polarni koordinatni sistem) u programima za grafiku.
- Upotrebljava (crta) grafičke objekate i razumije njihove osnovne elemente.
- Poznaje osnove (izabranih) grafičkih paketa ili programa i koristi njihove alate.
- Razvija pozitivan stav prema novim saznanjima.
- Razvija sposobnost
zapažanja.
Vježba: - Rad u programima
za vektorsku i bitmap grafiku, npr. Windows Paint, Corel Draw, Adobe Photoshop i sl.: crtanje grafičkih objekata zadatih osobina (položaj, veličina, ispuna, granična linija, gradijent, itd.).
Primjena računara u raznim oblastima nauke i tehnike - Upoznaje osnovne
programe za primjenu računara u različitim oblastima nauke i tehnike (matematika, hemija, fizika...).
- Opisuje osnovne
karakteristike i upoznaje elemente (izabranih) programa za dizajn dokumenata.
- Koristi (izabrane) matematičke programe i njihove elemente (npr. Equation editor paketa MS Office, MathCad, MatheAss, Portable Start, i dr.).
- Razumije i na primjerima koristi (izabrane) programa za primjenu u hemiji i fizici (npr. Periodni sistem, Harmonijske oscilacije i sl.).
- Razumije osnovne primjene računara u dizajnu (crtanje objekata,
- Navikava se na racionalno i pažljivo izvođenje pojedinih zadataka.
- Razvija sposobnost
analize o prednostima i nedostacima upotrebe modernog računarskog sistema.
Vježbe: - Kreiranje različitih
matematičkih izraza i formula, korišćenje Equation editora iz programa MS Word.
- Rad sa programima
iz paketa Portable Start (pstart), za matematiku, fiziku i hemiju.
- Kreiranje
jednostavnih primjera dizajna dokumenata ili prezentacija (npr. u programima poput: MS Power Point, MS
32
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
dodavanje raznih efekata i dr.).
Publisher, ili Adobe Desiggner i sl.).
CAD programi za projektovanje i upravljanje procesima - Upoznaje osnove
programa za primjenu računara u oblasti (CAD) projektovanja i dizajna.
- Upoznaje osnove
procesnog upravljanja mašinama (NC, CNC, DNC).
- Razumije i na primjerima koristi osnovne elemente programa za projektovanje i dizajn, tipa: CAD, ECAD, CAM, CAE, CASE, EDA.
- Poznaje i na primjerima koristi osnove primjene računara u mašinskom konstruisanju, građevinarstvu i arhitekturi.
- Razumije i na primjerima koristi osnove NC, CNC, DNC - upravljanja numeričkim mašinama.
- Pozitivno procjenjuje važnost saznanja iz svog zanimanja.
- Razvija
odgovornost za preuzetu obavezu u grupnom radu.
Vježbe: - Crtanje osnovnih
2D i 3D objekata u izabranom CAD programu (Solid Works, Pro Engineering, autocad ili sl.).
- Na Internetu pronaći sva značenja pojmova: CAD, CAM, ECAD i sl.
Napomena: CAD - Computer Aided Design; ECAD -Electronic CAD; CAM - Computer Aided Manufacturing; CAE - Computer Aided Engineering; CASE - Computer Aided Software Engineering; EDA - Electronic Design Automation; NC – Numeric Control; CNC - Cmos Numeric Control; MOS - Metal oxid semiconductor; DNC - Direct Numeric Control.
Programi za simulaciju rada električnih i elektronskih šema - Upoznaje programe
za crtanje i simulaciju rada električnih i elektronskih šema.
- Poznaje interfejs i koristi funkcije programa TINA.
- Crta električne šema i koristi alate programa TINA.
- Demonstrira rad
- Navikava se na racionalno i pažljivo izvođenje pojedinih zadataka.
Vježba: - U programu TINA
crtati i testirati ponašanje različitih električnih šema.
33
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
raznih električnih šema u programu TINA.
- Koristi dostupni slobodni i / ili komercijalni softver za rad sa elektičnim šemama i štampanim pločama.
- Stiče osjećaj o važnosti upotrebe savremenih tehnoloških dostignuća u izradi projektnih zadataka.
Napomena: mogu biti korišćeni i programi poput: EDISON, Visio Tehnical, Electronics Work Banch, Protel, Electric Field, OrCad, EMMC, Eagle i sl.
Program za simulaciju i upravljanje po sistemu Simens PLC LOGO - Upoznaje se sa
elementima sistema za upravljanje Siemens PLC LOGO: program LOGO i uređaj PLC.
- Poznaje elemente sistema i program Siemens LOGO: interfejs, funkcije, crtanje šema i korišćenje alata, simulaciju rada električnih šema.
- Poznaje interfejs uređaja PLC LOGO.
- Direktno programira PLC LOGO.
- Vrši prenos šeme iz programa LOGO na uređaj PLC.
- Demonstrira rad raznih šema u programu i na uređaju PLC LOGO.
- Uviđa vezu između teorije i prakse.
- Pokazuje pozitivnu
orijentaciju prema zanimanju.
Vježba: - Koristeći program
LOGO crtati razne električne šeme; programski simulirati njihov rad, a potom provjeriti njihovu funkcionalnost na uređaju PLC LOGO.
Napomena: PLC – Programic Logical Control.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - D. Smiljanić, N. Petković, M. Filipović: Primena računara u elektrotehnici za II
razred srednje elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 1997.
- M. Stanković, M. Stanković: Primena računara u elektrotehnici za II razred srednje elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika Novi Sad, 1991.
- Uputstvo za nastavnike za rad u TINA softveru, GTZ Podgorica, 2008. - Siemens: Uputstvo za rad na sistemu Siemens PLC LOGO, GTZ Podgorica, 2008. - Siemens: Priručnik za Siemens PLC LOGO, GTZ Podgorica, 2008. - G. Omura: AutoCAD 13 za Windows, Mikro knjiga, Beograd. - J. T. Roberts, SohoGraph: Uvod u AutoCAD 2002, Kruševac, 2002. - G. Omura: AutoCad 2007, Mikro knjiga, Beograd. - N. Klem: Uvod u primenu računara, Građevinska knjiga a.d., Beograd, 2007. - Razni izvori na Internetu. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računari sa odgovarajućim softverom, projektor i projekciono platno; - Uređaji za upravljanje procesima po sistemu Siemens PLC LOGO.
34
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike i telekomunikacija; - diplomirani inženjer elektrotehnike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Primjena računara u raznim oblastima nauke i tehnike
- Primijenjena elektronika - Praktična nastava
- Princip rada osnovnih elektronskih elemenata i sklopova
- Električne šeme i načini povezivanja elemenata
- CAD programi za projektovanje i upravljanje procesima
- Primijenjena elektronika - Mehatronika
- Osnovni principi procesnog upravljanja
- Programi za simulaciju rada električnih i elektronskih šema
- Primijenjena elektronika - Praktična nastava
- Električne šeme i način povezivanja elemenata
- Program za simulaciju i
upravljanje po sistemu Simens PLC LOGO
- Primijenjena elektronika - Praktična nastava
- Osnove principa programiranja
- Osnovne elektronske i komponente automatike, njihova funkcija i princip rada
35
1.2.4. DIGITALNA ELEKTRONIKA 1. Naziv predmeta: DIGITALNA ELEKTRONIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II 72 36 108 III IV
Ukupno 72 36 108 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Sticanje osnovnih znanja iz područja digitalne elektronike. - Razvijanje logičkog način razmišljanja. - Razvijanje sposobnosti rješavanja elementarnih problemskih zadataka. - Sticanje znanja za projektovanje i praktičnu realizaciju određenog logičkog
uređaja. - Pravilno korišćenje stručne literature. - Razvijanje svijesti i navike o neophodnosti primjene svih propisanih zaštitnih
mjera. - Upoznavanje sa tehničkim propisima i standardima. - Razvijanje radnih navika i rada u grupi.
36
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Brojni sistemi - Upoznaje brojne
sisteme. - Objašnjava
konverziju brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.
- Definiše osnovne aritmetičke operacije u binarnom sistemu.
- Razlikuje brojne sisteme (decimalni, binarni, oktalni, heksadecimalni).
- Vrši konverziju brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.
- Obavlja aritmetičke operacije sa binarnim brojevima.
- Razvija tačnost i sposobnost upoređivanja.
- Pretvarati brojeve iz jednog u drugi brojni sistem.
- Obavljati aritmetičke operacije sa binarnim brojevima.
Kodovi - Definiše kodovanje
i navodi vrste binarnih kodova.
- Opisuje BCD kodove sa tetradama.
- Objašnjava princip kontrole kodovanja.
- Razlikuje vrste binarnih kodova.
- Formira kodne grupe za različite vrste kodova.
- Na primjerima prepoznaje i otklanja greške pri pojavi nepostojećih kodnih grupa.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Vršiti formiranje osnovnih BCD kodova.
Bulova prekidačka algebra - Upoznaje
aksiomime, zakone i teoreme Bulove prekidačke algebre i definiše logičke operacije.
- Upoznaje se sa prekidačkim funkcijama i načinima njihovog predstavljanja.
- Objašnjava kodovanje logičkih stanja.
- Objašnjava metode minimizacije i sinteze prekidačkih funkcija.
- Primjenjuje zakone i teoreme Bulove algebre pri rješavanju logičkih funkcija.
- Tabelarno i
analitički predstavlja prekidačke funkcije.
- Razlikuje pozitivnu i negativnu logiku.
- Vrši minimizaciju
prekidačkih funkcija analitički i pomoću
Veič - Karnoove metode minimizacije. - Vrši sintezu
prekidačkih funkcija.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- Na primjerima pokazati prednosti i nedostatke pojedinih metoda minimizacije prekidačkih funkcija.
37
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Logička kola - Upoznaje
elementarna logička kola (I , ILI, NI, NILI, NE, ekskluzivno ILI i komparator) na nivou grafičkih oznaka i logike rada.
- Upoznaje
univerzalna logička kola.
- Objašnjava rad i
osobine diodnih, TTL, ECL I i MOS logičkih kola.
- Crta vremenske dijagrame ulaza i izlaza elementarnih logičkih kola.
- Crta kola koja realizuju logičke funkcije zadate analitički i tabelerno.
- Predstavlja prekidačke funkcije pomoću univerzalnih kola.
- Crta električne šeme logičkih kola i analizira njihov rad.
- Upoređuje logička kola.
- Razvija sposobnost da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
Vježba: - Realizacija složenih
logičkih funkcija pomoću elementarnih i univerzalnih logičkih kola.
Kombinacione mreže - Definiše pojam i
vrste prekidačke matrice.
- Opisuje princip
koderske i dekoderske matrice.
- Opisuje princip
selektora (multipleksera) i distributora (demultipleksera).
- Definiše konvertor
koda. - Definiše generator i
kontroler parnosti.
- Razlikuje prekidačke matrice prema načinu realizacije.
- Razlikuje koder i dekoder.
- Prema zadatoj kombinacionoj tabeli formira kodersku i dekodersku mrežu.
- Prema zadatoj kombinacionoj tabeli formira selektorsku i distributorsku mrežu.
- Vrši konverziju jednog koda u drugi.
- Crta logičku strukturu za generisanje bita parnosti.
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
Vježba: - Realizacija i
analiza rada kodera i dekodera.
Vježba: - Realizacija i
analiza rada selektora i distributora.
Vježbe: - Konverizija NBCD
koda u kod "više 3". - Konverzija
Grejovog koda u binarni i obrnuto.
Memorijski elementi - Objašnjava princip
rada RS flip-flopa. - Objašnjava princip
- Razlikuje RS flip-flop sa NI i NILI kolima.
- Uočava potrebu za
- Podstiče analitičku sposobnost.
Vježba: - Realizacija RS flip-
flopa pomoću NI i NILI kola.
38
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
rada taktovanog RS, D, T, RST, JK i dvostrukog JK (MS) flip-flopa.
realizacijom više različitih flip-flopova.
- Na osnovu logičke strukture flip-flopa formira tabelu prelaza.
- Uviđa prednosti i nedostatke određenih flip-flopova.
Vježba: - Mjerenje
vremenskih odziva kod RS, JK i
D flip-flopa.
Registri - Definiše pojam
registra i nabraja vrste registara.
- Objašnjava strukturu i princip rada stacionarnih i pomjeračkih registra.
- Objašnjava
strukturu i princip rada MOS pomjeračkih registra.
- Razlikuje vrste registara.
- Razlikuje načine za
upisivanje i čitanje sadržaja registra.
- Crta vremenske dijagrame koji ilustruju rad pomjeračkih registra.
- Razlikuje dinamičke i statičke MOS pomjeračke registre.
- Crta vremenske dijagrame koji ilustruju rad pomjeračkih MOS registara.
- Razvija sposobnost za proračunavanje i analiziranje.
Vježba: - Realizacija
stacionarnog registra sa
4 RS flip-flopa. Vježba: - Realizacija
pomjeračkog registra sa
4 MS flip-flopa.
Brojači - Definiše pojam
brojača nabraja vrste.
- Objašnjava princip rada asinhronog binarnog brojača sa rednom pobudom.
- Objašnjava princip
rada sinhronog binarnog brojača sa paralelnom pobudom.
- Objašnjava princip
- Razlikuje brojače u zavisnosti od načina brojanja.
- Crta vremenske dijagrame napona na izlazima flip -flopova za asinhroni binarni brojač.
- Upoređuje sinhrone brojače s paralelnom pobudom realizovane sa T i JK MS flip-flopovima.
- Crta vremenske
- Razvija sposobnost za proračunavanje i analiziranje.
Vježba: - Realizacija brojača
unaprijed sa T flip-flopovima.
Vježba: - Projektovnje
brojača sa povratnom spregom određenog modula.
Vježba: - Projektovanje
brojača određenog modula koristeći JK MS flip-flopove sa
39
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
rada brojača unazad i dvosmjernog brojača.
- Objašnjava rad kružnih brojača
- Upoznaje brojače
sa povratnom spregom.
- Upoznaje se sa numeričkom indikacijom brojanja.
dijagrame napona na izlazima flip -flopova za brojač unazad. - Crta šemu kružnog
brojača sa određenim modulom n i 2n.
- Projektuje brojač za proizvoljnu osnovu brojanja.
- Skicira standardni sedmo-segmentni indikatorski blok.
asinhronim reset ulazima.
Aritmetička kola - Definiše
aritmetička kola i nabraja osnovna aritmetička kola.
- Objašnjava metode za predstavljanje pozitivnih i negativnih brojeva pomoću binarnih cifara.
- Objašnjava princip rada binarnog sabirača.
- Definiše binarne
komparatore. - Upoznaje binarne
komplementore. - Objašnjava rad
množača i vrši podjelu množača prema principu realizacije.
- Objašnjava rad djelitelja.
- Definiše aritmetičko -logičku jedinicu.
- Razlikuje aritmetička kola. - Uočava razlike
između komplementa jedinice i komplementa dvojke.
- Razlikuje binarni polusabirač od binarnog potpunog sabirača.
- Izvodi funkciju komparacije dva binarna broja od po n cifara.
- Razlikuje komplementor jedinice i komplementor dvojke.
- Upoređuje blok-dijagrame akumulacionog i redno-paralelnog množača.
- Razumije princip rada djelitelja.
- Crta blok-šemu jednostepene ALU jedinice u posmatranom
i-tom razredu.
- Stiče sposobnost apstraktnog razmišljanja i zaključivanja.
- Pronalazi komplemente jedinice i dvojke za određene binarne brojeve.
- Sabirati negativne
brojeve u kodu sa komplementom dvojke.
40
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - S. Zdravković, M. Topalović, F. Presetnik: Digitalna elektronika, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - S. Tešić: Digitalna elektronika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
2003. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Mjerni instrumenti, ispitni stolovi, makete, osciloskopi, računar sa odgovarajućim
softverom, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom
periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i
automatike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Logička kola, registri, brojači, memorijski elementi
- Elektronika - Praktična nastava
- Elektronske komponente - Programi za simulaciju
električnih i elektronskih elemenata u električnim šemama (Tina)
- Program za simulaciju i primjenu upravljanja (LOGO)
41
1.2.5. OSNOVE TELEKOMUNIKACIJA 1. Naziv predmeta: OSNOVE TELEKOMUNIKACIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave - Sticanje osnovnih pojmova iz područja telekomunikacija. - Upoznavanje sa pojmom signala i pojmom poruke. - Upoznavanje sa sistemom za prenos. - Upoznavanje osnovnih karakteristika analognog i digitalnog prenosa. - Upoznavanje osnovnih karakteristika analognog prenosa sa izobličenjima. - Upoznavanje sa analognom i digitalnom modulacijom i demodulacijom. - Upoznavanje frekvencijskog i vremenskog multipleksa. - Shvatanje značaja sinhronizacije i signalizacije pri prenosu informacija na
daljinu. - Razumijevanje i pravilna upotreba stručne literature.
42
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Sistemi za prenos - Definiše pojam
telekomunikacija. - Upoznaje istorijski
razvoj telekomunikacija.
- Navodi i objašnjava telegrafski prenos, telefonski prenos, prenos podataka, sisteme radio veza, mobilne sisteme i Internet.
- Uočava značaj telekomunikacija.
- Analizira istorijski razvoj telekomunikacija.
- Crta i analizira telegrafski prenos telefonski prenos, prenos podataka, sisteme radio veza, mobilne sisteme i Internet.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- Dati primjere sistema za prenos.
Osnovne karakteristike analognog prenosa - Definiše četvoropol.
- Definiše jedinice
prenosa. - Objašnjava nivoe. - Opisuje normalni
generator.
- Crta simetrični i nesimetrični četvoropol.
- Analizira stacionarno stanje na četvoropolu.
- Određuje slabljenje četvoropola.
- Shvata potrebu uvođenja jedinica prenosa.
- Razlikuje neper od decibela.
- Razlikuje apsolutni, relativni i mjerni nivo.
- Crta dijagram nivoa.
- Crta i analizira normalni generator.
- Stvara radne navike.
- Razvija sposobnost
opažanja.
- Izračunavanje slabljenja i pojačanja četvoropola.
Idealan sistem prenosa - Objašnjava prenos
signala kroz linearne sisteme.
- Definiše idealan prenos.
- Obrazlaže podjelu
- Crta i analizira prenos signala kroz linearne sisteme.
- Crta amplitudsku karakteristiku, faznu karakteristiku i karakteristiku faznog kašnjenja sistema kroz koji je prenos idealan.
- Crta i analizira
- Razvija sistematičnost u radu.
- Razvija tačnost i
sistematičnost u radu.
- Prikazati filtar kao četvoropol i razmotriti najvažnije karakteristike filtra: slabljenje, karakteristične impedanse i granične učestanosti.
43
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sistema na: propusnike opsega učestanosti, propusnika niskih učestanosti i propusnike visokih učestanosti.
amplitudsku karakteristiku, faznu karakteristiku i karakteristiku faznog kašnjenja sistema propusnike opsega učestanosti.
Linearna izobličenja - Objašnjava
izobličenje. - Definiše linearna
amplitudska izobličenja.
- Definiše linearna
fazna izobličenja.
- Prepoznaje izobličenja.
- Uočava razliku između linearnih amplitudskih i faznih izobličenja.
- Analizira linearna amplitudska izobličenja i njihovu kompenzaciju, takođe i linearna fazna izobličenja.
- Razvija odgovornost u radu.
- Crtati potrebnu širinu frekvencijskog opsega za pojedine vrste poruka (muzika, prirodni govor i „telefonski” govor).
Modulacija i demodulacija - Objašnjava potrebu
modulacije i demodulacije.
- Navodi vrste modulacije.
- Definiše amplitudsku modulaciju (AM) i signale koji učestvuju u modulaciji.
- Definiše stepen modulacije.
- Objašnjava spektar AM signala.
- Navodi vrste AM
signala ( KAM, AM - 2BO, AM - 1BO,
AM - NBO i QAM ). - Definiše ugaonu
modulaciju. - Objašnjava FM i ФM. - Objašnjava spektar
ugaono modulisanih signala.
- Shvata potrebu modulacije i demodulacije.
- Crta i analizira vrste modulacije.
- Razlikuje modulišući signal od signala nosioca u modulaciji.
- Crta i analizira AM signal.
- Shvata stepen modulacije m<1.
- Crta i analizira spektar AM signala.
- Analizira princip rada AM modulatora sa diodom.
- Razlikuje AM signal od ostalih vrsta AM signala.
- Uočava suštinu
ugaone modulacije. - Crta i analizira FM i ФM.
- Crta i analizira
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Razvija preciznost
u radu. - Razvija sposobnost
povezivanja teorije i prakse.
- Grafički predstaviti različite vrste AM modulacija.
- Grafički predstaviti
FM i ФM modulacije.
44
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje frekvencijski modulator.
- Objašnjava detekciju AM i ugaono modulisanih signala.
- Objašnjava diodni detektor.
- Navodi demodulatore: AM - 2BO, AM- 1BO, i KAM signala.
- Opisuje detekciju FM i ФM signala.
- Definiše impulsnu
modulaciju. - Navodi vrste
impulsne modulacije: impulsnu amplitudsku modulaciju (IAM), impulsnu modulaciju po trajanju (ITM), Impulsnu položajnu modulaciju (IPM).
- Objašnjava impulsnu demodulaciju.
spektar ugaono modulisanih signala.
- Analizira princip rada frekvencijskog modulatora.
- Uočava suštinu demodulacije.
- Crta diodni
detektor. - Analizira
demodulaciju AM - 2BO, AM - 1BO, i KAM signala.
- Razlikuje korake odvijanja detekcije FM signala.
- Uočava suštinu impulsne modulacije.
- Crta IAM, ITM i IPM signale.
- Analizira detekciju
IAM, ITM i IPM.
Frekvencijski multipleks - Definiše multipleks
i multipleksni signal.
- Objašnjava multipleks sa frekvencijskom raspodjelom kanala.
- Opisuje formiranje primarne grupe postupkom direktne modulacije.
- Opisuje formiranje
primarne grupe postupkom
- Shvata multipleks i multipleksni signal.
- Crta prenos više
telefonskih signala po zajedničkom prenosnom putu.
- Analizira
formiranje primarne grupe postupkom direktne modulacije.
- Analizira formiranje primarne grupe
- Razvija analitičnost i sistematičnost u radu.
- Stiče sposobnost
logičkog razmišljanja i zaključivanja.
- Grafički predstaviti multipleksni prenos sa frekvencijskom raspodjelom kanala (prenos tri nezavisna signala).
45
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
prethodne modulacije.
- Opisuje formiranje
primarne grupe postupkom predgrupne modulacije.
- Opisuje formiranje
sekundarne, tercijalne i kvartarne grupe.
postupkom prethodne modulacije.
- Analizira formiranje primarne grupe postupkom predgrupne modulacije.
- Analizira formiranje sekundarne, tercijalne i kvartarne grupe.
Osnovne karakteristike digitalnog prenosa - Definiše pojam
signala i pojam poruke.
- Definiše i objašnjava diskretne i kontinualne
signale. - Objašnjava
slučajne i determinističke signale.
- Objašnjava analogne i digitalne signale.
- Navodi teoremu o
odabiranju.
- Razlikuje poruke od signala.
- Razlikuje diskretne
i kontinualne poruke.
- Uočava parametre signala.
- Razlikuje slučajne od determinističkih signala.
- Razlikuje analogne
od digitalnih signala.
- Razlikuje digitsku od bitske brzine.
- Razumije teoremu o odabiranju.
- Razvija odgovornost u radu.
- Crtati prostoperiodične i složene signale u vremenskom i frekventnom domenu.
Impulsna kodna modulacija (IKM) - Definiše impulsnu
kodnu modulaciju (IKM).
- Objašnjava
kvantizaciju i korak kvantizacije.
- Navodi kvantizaciju za q = 8 i n = 3.
- Objašnjava prenos
signala IKM-om. - Objašnjava
ravnomjernu kvantizaciju.
- Uočava razliku između IKM i impulsne modulacije.
- Shvata šta je kvantizacija.
- Uočava da je
greška manja ukoliko je q veće.
- Crta i analizira prenos signala IKM.
- Razlikuju ravnomjernu od neravnomjerne kvantizacije.
- Razvija sposobnost za timski rad.
- Prikazati blok šeme kompresora i ekspandora.
46
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje grešku koja nastaje usljed kvantizacije.
- Definiše kompresor, ekspandor i kompador.
- Objašnjava koder i mrežu za ponderisanje i opisuje princip rada kodera.
- Definiše dekoder i njegov princip rada.
- Analizira grešku koja nastaje usljed kvantizacije.
- Crta karakterisike kompresora i ekspandora.
- Crta blok šemu i
analizira princip rada kodera.
- Crta blok šemu i
analizira princip rada dekodera.
Sinhronizacija i signalizacija - Definiše
sinhronizaciju i signalizaciju.
- Objašnjava sinhroni i asinhroni prenos.
- Razlikuje sinhronizaciju od signalizacije.
- Vrši komparaciju sinhronog i asinhronog prenosa.
- Stiče sposobnost opažanja.
Delta modulacija (DM) - Objašnjava delta
modulaciju (DM). - Navodi razlike
između IKM i DM. - Upoznaje principe
realizacije DM. - Navodi greške koje
nastaju usljed kvantizacije: preopterećenje usljed strmine i granularni šum.
- Objašnjava adaptivnu delta modulaciju (ADM).
- Objašnjava modulator u sistemu prenosa sa ADM.
- Objašnjava diferencijalnu impulsnu kodnu modulaciju (DIKM).
- Uočava suštinu delta modulacije.
- Uočava razlike između IKM i DM.
- Crta i analizira princip rada modulatora i demodulatora u sistemu prenosa sa DM.
- Analizira greške koje se javljaju kao posljedica kvantizacije.
- Analizira princip
rada modulatora u sistemu prenosa sa ADM.
- Razlikuje ADM od DIKM.
- Razvija analitičnost u radu.
- Prikazati modele DM, ADM i DIKM.
Vremenski multipleks - Objašnjava
vremenski multipleks.
- Zna šta je vremenski multipleks.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Nacrtati različite modele multipleksa.
47
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava multipleks sa IAM.
- Navodi karakteristike signala u sistemu multipleksa sa IKM.
- Opisuje „američki” i „evropski” multipleks.
- Crta multipleks sa IAM.
- Uočava karakteristike signala u sistemu multipleksa sa IKM.
- Uočava potrebu postojanja još dva 8 - bitna kanala u evropskom sistemu.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Filipović: Osnove telekomunikacija za II razred srednjeg obrazovanja za
elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - D. Šeguljev: Osnove analognih telekomunikacija, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd,1995. - I. Stojanović: Osnove telekomunikacija, Naučna knjiga, Beograd, 1990. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer telekomunikacija i elektronike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Sistemi za prenos
- Osnove elektrotehnike - Prenosni sistemi
- Prostiranje elektromagnetnih talasa
- Osnovne karakteristike analognog prenosa
- Osnove elektrotehnike - Teorija četvoropola
- Idealan sistem prenosa - Prenosni sistemi - Osnove elektrotehnike
- Teorija četvoropola
- Linearna izobličenja - Osnove elektrotehnike - Izobličenje signala
- Modulacija i demodulacija - Elektronika - Prenosni sistemi
- Kirkofovi zakoni
48
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Osnove elektrotehnike - Frekvencijski multipleks - Prenosni sistemi
- Elektronika - Frekventni spektar signala - Električni filtri
- Impulsna kodna modulacija - Delta modulacija
- Elektronika
- Signali na izlazu elektronskih kola
- Vremenski multipleks - Prenosni sistemi - Elektronika
- Vremenski dijagrami signala
49
1.2.6. ENERGETSKA ELEKTRONIKA 1. Naziv predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa djelovanjem aktivnih elektronskih elemenata energetske
elektronike. - Osposobljavanje za potraživanje podataka u katalozima. - Upoznavanje načina vezivanja elemenata energetske elektronike. - Upoznavanje osnovnih izračunavanja pri izboru elemenata i dimenzionisanju
jednostavnih veza. - Razlikovanje funkcije posebnih elektronskih elemenata u jednostavnim vezama. - Pravilno upotrebljavanje stručne literature. - Razvijanje radnih navika (sistematičnosti, tačnosti, dosljednosti). - Razvijanje interesa za praktični rad i povezivanje teorije sa praksom. - Sticanje pozitivnog odnosa prema čistoj okolini (deponovanju i reciklaži
pokvarenih i istrošenih elektronskih uređaja).
50
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Transformatori - Opisuje princip
rada transformatora.
- Upoznaje se sa osnovnim karakteristikama transformatora.
- Objašnjava gubitke
u transformatoru i način izračunavanja stepena iskorištenja transformatora.
- Upoznaje se sa
osnovnim vrstama zaštite transformatora.
- Crta i analizira šemu jednofaznog transformatora.
- Određuje prenosni odnos transformatora koji važi za napone i prenosni odnos koji važi za struje.
- Razlikuje magnetne od električnih gubitaka.
- Određuje stepen iskorištenja transformatora u zavisnosti od snage primara i sekundara.
- Crta i analizira šemu Buholcove zaštite.
- Razvija analitičnost i logično mišljenje.
- Dati jednostavne računske primjere za izračunavanje stepena iskorištenja transformatora.
Elemeti energetske elektronike Diode i tranzistori - Upoznaje se sa
osnovnim specifičnostima energetskih dioda.
- Navodi osnovne kataloške parametre energetskih dioda.
- Upoznaje se sa
osnovnim specifičnostima energetskih bipolarnih tranzistora.
- Upoznaje se sa načinima korišćenja energetskih tranzistora – prekidački režim rada.
- Objašnjava
- Upoređuje diodu malih snaga i diodu većih snaga.
- Razumije
konstrukciju kućišta energetskih dioda.
- Crta i analizira strujno naponsku karakteristiku energetske diode.
- Odredjuje snagu termičkih gubitaka snažnog tranzistora.
- Grafički
interpretira vrijeme uključenja odnosno isključenja kod energetskih tranzistora.
- Povezuje teorijska znanja sa praktičnim.
- Razvija analitičko
mišljenje. - Razvija osjećaj
tačnosti i preciznosti.
- Prikazati primjerke raznih vrsta energetskih dioda i tranzistora.
51
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
energetski MOSFET tranzistor.
- Objašnjava četvoroslojnu diodu (pnpn dioda).
- Objašnjava
direktno i inverzno polarisanu četvoroslojnu diodu.
- Objašnjava rad prekidačkog kola energetskog MOSFET tranzistora i zna ulogu gejta.
- Crta i analizira strujno-naponske karakteristike MOSFET tranzistora.
- Crta i analizira strujno–naponsku karakteristiku četvoroslojne diode.
- Uočava primjenu četvoroslojne diode.
- Razumije pojavu probojnih napona kod četvoroslojne diode.
Tiristori, Diaci i Triaci - Navodi vrste
tiristora. - Objašnjava triodni
tiristor. - Objašnjava
karakteristike tiristora.
- Objašnjava diak i
triak. - Objašnjava fazno
regulisanje pomoću diaka i triaka.
- Objašnjava načine
uključivanja tiristora i trijaka.
- Objašnjava vrijeme
uključivanja tiristora.
- Opisuje tiristore sa
isključivanjem na gejtu (GTO tiristori).
- Razlikuje vrste tiristora.
- Crta i analizira ekvivalentnu šemu triodnog tiristora.
- Crta i analizira kolo za snimanje karakteristika tiristora.
- Crta i analizira strukturu, oznaku i karakteristiku diaka i triaka.
- Crta i analizira impulsno pobuđivanje tiristora i triaka.
- Crta talasne oblike naizmjeničnog napona i struja Ig i It.
- Analizira jednostavno kolo za faznu regulaciju struje pomoću diaka i triaka.
- Crta i upoređuje talasne oblike
- Povezuje već stečeno znanje sa novim pojmovima.
- Povezuje uzroke i
posljedice. - Razvija osjećaj o
važnosti i potrebi preciznosti pri radu.
- Prikazati primjerke raznih vrsta tiristora diaka i trijaka.
52
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje načine isključivanja tiristora i trijaka.
napona gradske mreže, napona na kondenzatoru, struje gejta i struje kroz potrošač.
- Razlikuje uspostavljanje struje u periodu uključivanja tiristora u slučajevima aktivnog i induktivnog opterećenja.
- Razlikuje uključivanje preko anode od uključivanja preko gejta.
- Razumije rad opšteg kola za uključenje i isključenje GTO tiristora.
- Poznaje način isključivanja tiristora pomoću redno i paralelno vezanog prekidača.
Energetski pretvarači - Upoznaje se sa
osnovnim šemama usmjeravanja.
- Opisuje Grecov
spoj sa tiristorima. - Opisuje trofazni
ispravljač sa srednjom tačkom.
- Objašnjava princip rada invertora.
- Objašnjava invertor vođen mrežom.
- Nabraja vrste
nezavisnih invertora.
- Objašnjava
naizmjenični
- Analizira izlazne oblike napona ispravljača sa diodom i sa tiristorom.
- Razmatra rad Grecovog spoja pri aktivnom i induktivnom opterećenju.
- Razmatra rad ispravljača pri aktivnom i induktivnom opterećenju.
- Analizira jednofazni dvoperiodični invertor vođen mrežom.
- Razlikuje strujni,
- Stiče smisao za spretno rukovanje, pregledno i tačno povezivanje elemenata.
- Razvija sposobnost
kombinovanja i analiziranja više različitih šema.
53
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
pretvarač sa skokovitom promjenom amplitude.
- Objašnjava naizmjenični pretvarač sa faznom regulacijom.
naponski i rezonantni invertor.
- Analizira rad naizmjeničnog pretvarača sa mehaničkim i sa elektronskim preklopnikom.
- Analizira osnovne šeme naizmjeničnih pretvarača.
Primjeri primjene energetke elektronike - Objašnjava
uprošćene šeme upravljanja motorima jednosmjerne struje.
- Objašnjava impulsnu regulaciju brzine motora jednosmjerne struje.
- Objašnjava automatsku regulaciju jačine osvjetljenja.
- Objašnjava princip rada panik svjetiljke.
- Objašnjava statički jednofazni prekidač.
- Analizira uprošćenu šemu upravljanja motorima jednosmjerne struje.
- Analizira impulsnu
regulaciju brzine motora jednosmjerne struje.
- Analizira automatsku regulaciju jačine osvjetljenja.
- Analizira princip rada panik svjetiljke.
- Analizira statički jednofazni prekidač.
- Razvija pozitivan stav prema zanimanju.
- Posjetiti postrojenje gdje se vrši frekventna regulacija brzine motora.
- Prikazati panik svjetiljku i po mogućnosti simulirati nestanak električne energije.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - S. Stanković, R. Laković: Elektronika, ETF Podgorica, 1999. - D. Martinović, Z. Pendić, J. Menart: Energetska elektronika, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva Beograd, 2001. - Mr B. Đurić: Tiristori, Tehnička knjiga Beograd, 1984. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu.
54
- Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionim periodima.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike; - diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer energetike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima
Predmet Znanja - Transformatori - Osnove elektrotehnike
- Praktična nastava - Osnovna strujna kola - Omov i Kirhohovi zakoni
- Diode i tranzistori - Elektronika - Praktična nastava
- Principi rada - Načini vezivanja
- Tiristori diaci i trijaci - Praktična nastava - Elektronika
- Šeme vezivanja - Principi rada
- Primjeri primjene energetske elektronike
- Praktična nastava - Principi rada pojedinih uređaja
55
1.2.7. ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA 1. Naziv predmeta: ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 36 108 IV 66 66
Ukupno 174 36 174 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje osnovnih pojmova u elektronskim mjerenjima. - Uočavanje pojava grešaka pri mjerenju i definisanje uzroka nastanka grešaka. - Upoznavanje mjernog pribora, mjernih instrumenata i principa njihovog rada. - Upoznavanje i razumijevanje mjernih metoda. - Služenje katalozima o mjernim instrumentima i mjernim metodama. - Sticanje osnovna znanja iz oblasti mjerenja neelektričnih veličina za samostalan
rad na ugradnji, održavanju i remontu mjernih uređaja. - Razvijanje svijesti i navike o neophodnosti primjene svih propisanih zaštitnih
mjera. - Razvijanje radnih navika i rada u grupi. - Upoznavanje mjera zaštite pri radu u laboratoriji. - Primjenjivanje teorijskog znanja u praktičnom / laboratorijskom radu. - Razumijevanje i pravilna upotreba stručne terminologije.
56
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod u elektronska mjerenja - Definiše pojam
mjerenja. - Nabraja različite
metode mjerenja. - Definiše greške pri
mjerenju. - Definiše jedinice
prenosa.
- Shvata značaj mjerenja u elektronici.
- Razikuje metode mjerenja.
- Uočava uzroke nastanka i razlikuje greške.
- Određuje nivo signala.
- Stvara radne navike.
Vježba: - Upoznavanje učenika sa načinom rada u laboratoriji, sa posebnim osvrtom na sigurnost u radu i zaštiti od strujnog udara.
Oslabljivači - Upoznaje
oslabljivače. - Primjena
oslabljivača.
- Razlikuje vrste oslabljivača.
- Izračunava slabljenje člankastog, ćelijskog i frekvencijski kompenzovanog oslabljivača.
- Na primjeru elektronskog multimetra analizira primjenu oslabljivača.
- Razvija sistematičnost u radu.
Vježba: - Mjerenje slabljenja
kod oslabljivača.
Osciloskop - Objašnjava rad
katodne cijevi. - Opisuje blok šemu
osciloskopa. - Objašnjava rad
generatora vremenske baze.
- Opisuje sinhronizaciju.
- Opisuje vetrikalni i horizontalni pojačavač.
- Objašnjava rad
elektronskog preklopnika.
- Opisuje frekvencijski kompenzovanu sondu.
- Razlikuje djelove katodne cijevi i njihove funkcije.
- Razlikuje funkcionalne cjeline osciloskopa.
- Analizira rad Milerovog integratora.
- Analizira rad kola za sinhronizaciju.
- Izračunava pojačanje jednostepenog vertikalnog pojačavača.
- Razlikuje elektronske preklopnike.
- Razlikuje vrste i primjenu sondi.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
Vježba: - Podešavanje
osciloskopa. Vježba: - Mjerenje
jednosmjernog i naizmjeničnog napona osciloskopom.
Vježba: - Mjerenje
frekvencije i fazne razlike osciloskopom.
Vježba: - Mjerenje slabljenja
i pojačanja osciloskopa.
Vježba: - Snimanje
karakteristika poluprovodnika
57
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
osciloskopom. Elektronski generatori - Nabraja vrste
elektronskih generatora.
- Opisuje rad elektronskih generatora.
- Razlikuje elektronske generatore.
- Analizira rad RC generatora, generatora funkcija, AM signal generatora, FM signal generatora i voblera.
- Podstiče analitičku sposobnost.
Napomena: AM - amplitudna modulacija; FM - frekvencijska modulacija. Vježba: - Mjerenje stepena
AM osciloskopom. Vježba: - Snimanje
frekvencijske karakteristike voblerom.
Mjerači parametara i mjerači karakteristika signala - Objašnjava rad Q-metra. - Definiše faktor
izobličenja. - Objašnjava rad k-
metra.
- Mjeri Q-faktor. - Izračunava faktor
izobličenja signala. - Mjeri k-faktor.
- Razvija odgovornost u radu.
Vježba: - Mjerenje Q-
faktora. Vježba: - Mjerenje
koeficijenta izobličenja.
Digitalni instrumenti - Opisuje digitalni
frekvencmetar. - Objašnjava
digitalni multimetar.
- Mjeri digitalnim frekvencmetrom.
- Mjeri digitalnim multimetrom.
- Shvata princip analogno - digitalne (A/D) konverzije metodom dvojne integracije.
- Razlikuje pretvarače električnih veličina u niski jednosmjerni napon.
- Razvija sposobnost da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
Vježba: - Mjerenje
frekvencije digitalnim frekvencmetrom.
Vježba: - Ispitivanje
poluprovodnika digitalnim multimetrom.
Vježba: - Mjerenje na
ugrađenim elementima digitalnim multimetrom.
Mjerni mikroračunari - Opisuje blok-šemu mjernog mikroračunara. - Opisuje
univerzalnu magistralu za razmjenu podataka.
- Uočava značaj primjene mikroračunara u mjerenju.
- Pravilno povezuje mjerne uređaje univerzalnom magistralom.
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Prikazati mjerenje R, L, C pomoću mikroračunara.
58
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava rad sintetizatora učestanosti.
- Opisuje mikroračunare za mjerenje R, L, C.
- Opisuje rad
osciloskopa sa digitalnim pamćenjem.
- Upoznaje uređaje za automatska mjerenja.
- Shvata princip indirektne sinteze.
- Crta blok-šemu
mjernog mikroračunara za R, L, C veličina.
- Uočava prednosti osciloskopa sa digitalniim pamćenjem.
- Ispituje ispravnost kompletnih uređaja.
59
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod – pojam i svrha mjerenja procesnih veličina - Definiše pojam i
objašnjava svrhu mjerenja procesnih veličina.
- Upoznaje mjerni sistem i elemente mjernog sistema.
- Definiše karakteristike mjernih uređaja.
- Uviđa značaj mjerenja procesnih veličina.
- Određuje ulogu elemenata u mjernom sistemu.
- Ocjenjuje kvalitet mjernih uređaja na osnovu njihovih karakteristika.
- Razvija sistematičnost u radu.
Mjerenje pritiska - Definiše pritisak i
navodi metode mjerenja pritiska.
- Objašnjava metode mjerenja srednjih, niskih i visokih pritisaka.
- Razlikuje metode mjerenja pritiska.
- Upoređuje različite metode mjerenja pritisaka.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje određenog pritiska.
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Pokazati razne vrste mjerila pritiska.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja pritiska.
Mjerenje protoka tečnosti i gasova - Definiše protok i
navodi metode mjerenja protoka.
- Objašnjava metode mjerenja protoka.
- Razlikuje metode mjerenja protoka.
- Upoređuje različite metode mjerenja protoka.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje određenog protoka.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Pokazati razne vrste mjerila protoka.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja protoka.
Mjerenje nivoa - Definiše nivo i
navodi metode mjerenja nivoa.
- Objašnjava metode mjerenja nivoa tečnosti.
- Objašnjava metode mjerenja nivoa čvrstog nasutog materijala.
- Razlikuje metode mjerenja nivoa.
- Upoređuje različite metode mjerenja nivoa tečnosti.
- Upoređuje različite metode mjerenja nivoa čvrstog nasutog materijala.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje određenog nivoa.
- Podstiče analitičku sposobnost.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja nivoa.
Mjerenje temperature - Definiše - Razlikuje metode - Razvija tačnost i - Pokazati razne
60
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
temperaturu i navodi metode mjerenja temperature.
- Objašnjava kontaktne metode mjerenja temperature.
- Opisuje
beskontaktne metode mjerenja temperature.
mjerenja temperature.
- Upoređuje različite kontaktne metode mjerenja temperature.
- Određuje najpogodniju kontaktnu metodu za mjerenje određene temperature.
- Razlikuje različite beskontaktne metode mjerenja temperature.
sposobnost upoređivanja.
vrste mjerila temperature.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja temperature.
Mjerenje pH vrijednosti - Definiše pH
vrijednost i navodi metode mjerenja Ph vrijednosti.
- Opisuje metode mjerenja pH vrijednosti.
- Razlikuje metode mjerenja mjerenja pH vrijednosti.
- Upoređuje različite metode mjerenja pH vrijednosti.
- Stiče sposobnost apstraktnog razmišljanja i zaključivanja.
- Pokazati razne vrste mjerila pH vrijednosti.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja pH vrijednosti.
Mjerenje gustine - Definiše gustinu i
navodi metode mjerenja gustine.
- Objašnjava metode mjerenja gustine.
- Razlikuje metode mjerenja gustine.
- Upoređuje različite metode mjerenja gustine.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje gustine određene materije.
- Razvija sposobnost opažanja.
- Pokazati razne vrste mjerila gustine.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja gustine.
Mjerenja sastava materijala - Definiše veličine i
jedinice sastava materijala.
- Nabraja metode mjerenja sastava materijala.
- Objašnjava metode
mjerenja sastava gasova.
- Shvata značaj mjerenja sastava materijala.
- Razlikuje mjerne postupke za određivanje sastava materijala.
- Upoređuje različite metode mjerenja sastava gasova.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje sastava
- Razvija sposobnost da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja sastava materijala.
61
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
određenih gasova. Mjerenje vlažnosti - Definiše vlažnost i
nabraja metode mjerenja vlažnosti.
- Objašnjava metode mjerenja vlažnosti.
- Razlikuje metode mjerenja vlažnosti.
- Upoređuje različite metode mjerenja vlažnosti.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje vlažnosti određene materije.
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Pokazati razne vrste mjerila vlažnosti.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerača i metoda mjerenja vlažnosti.
Mjerenje naprezanja, sile i momenta - Definiše
naprezanje, silu i moment.
- Objašnjava metode mjerenja naprezanja, sile i momenta.
- Shvata značaj mjerenja naprezanja, sile i momenta.
- Upoređuje različite metode mjerenja naprezanja, sile i momenta.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje sile.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Pokazati razne vrste mjerila sile.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja naprezanja, sile i momenta.
Mjerenje kretanja - Definiše pojam
kretanja i navodi metode mjerenja kretanja.
- Objašnjava metode mjerenja pomaka, brzine i ubrzanja.
- Razlikuje metode mjerenja kretanja.
- Upoređuje različite metode mjerenja pomaka, brzine i ubrzanja.
- Određuje najpogodniju metodu za mjerenje određenog kretanja.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Pokazati razne vrste mjerila pomaka, brzine i ubrzanja.
- Prikazati slajdove i slike različitih mjerila i metoda mjerenja pomaka, brzine i ubrzanja.
Specijalni mjerni uređaji - Opisuje princip
rada ultrazvučnih, radioaktivnih i optičkih mjernih uređaja.
- Određuje primjenu ultrazvučnih, radioaktivnih i optičkih mjernih uređaja.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- Pokazati ultrazvučne, radioaktivne i optičke mjerne uređaje.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Opačić: Mjerenja u elektronici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2005. - V. Babović, D. Martinović, M. Novaković: Mjerenja u automatici, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
62
- J. Božičević: Temelji automatike - Mjerni pretvornici i mjerenja, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
- V. Babović, D. Martinović, M. Babović: Mjerenja u automatici, za elektrotehničara automatike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Mjerni instrumenti, ispitni stolovi, osciloskopi, računar sa odgovarajućim
softverom, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i automatike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Oslabljivači - Osnove elektrotehnike - Kirhofovi zakoni - Osciloskop - Elektronika - Pojačavači - Elektronski generatori - Osnove telekomunikacija - Modulacije - Digitalni instrumenti - Digitalna elektronika - Logička kola - Mjerenje neelektričnih
veličina - Automatsko upravljanje - Praktična nastava
- Mjerni pretvarači
63
1.2.8. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE 1. Naziv predmeta: AUTOMATSKO UPRAVLJANJE 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV 66 66
Ukupno 138 138 3. Opšti ciljevi nastave - Razumijevanje djelovanja elemenata sistema automatskog upravljanja. - Opisivanje režima rada elemenata sistema automatskog upravljanja. - Razlikovanje funkcije elemenata sistema automatskog upravljanja. - Analiziranje sistema automatskog upravljanja i regulacije. - Razumijevanje značaja i uloge digitalnih računara u upravljanju proizvodnim
procesima. - Poznavanje i pravilno upotrebljavanje stručne terminologije. - Razvijanje sistematičnosti, tačnosti i dosljednosti u radu. - Razvijanje interesa za praktičnim ispitivanjem noviteta. - Razvijanje svijesti o važnosti čuvanja i zaštiti životne sredine.
64
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod u sisteme automatskog upravljanja (SAU) - Upoznaje se sa
značajem i ulogom automatizacije za razvoj društva.
- Definiše pojam
sistema automatskog upravljanja (SAU) i automatske regulacije (SAR).
- Uočava mogućnost razvoja automatizacije u raznim granama privrede.
- Razlikuje osnovne pojmove iz automatskog upravljanja: sistem, signal, povratna sprega.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanaj kod usvajanja novih informacija.
- Na primjerima opisati način funkcionisanja SAU.
Napomena: SAU – Sistem automatskog upravljanja; SAR – Sistem automatske regulacije.
Elementi SAU i SAR - Objašnjava
klasifikaciju sistema automatike prema karakteru unutrašnjih dinamičkih procesa.
- Nabraja i objašnjava elemente sistema automatskog upravljanja i regulacije.
- Crta i analizira blok- šemu
sistema automatskog upravljanja. - Zna elemente i
strukturu SAU i regulacije.
- Crta i analizira karakteristike elemenata sistema automatskog upravljanja i regulacije.
- Stiče sposobnost sistematičnosti u radu.
- Upotrebiti kataloge i stručnu literaturu.
- Upotrebiti poznate
projekte objekata automatizacije i diskutovati.
Mjerni pretvarači - Opisuje rad i
karakteristike mjernih pretvarača.
- Shvata ulogu pretvarača i zna način rada i primjenu.
- Razlikuje vrste mjernih pretvarača: otporni, kapacitivni, induktivni, piezoelektrični, fotoelektrični, tahometrijski i frekventni.
- Razvija analitičko mišljenje.
- Pokazati razne vrste mjernih pretvarača.
Detektori signala greške - Opisuje detektore
signala greške. - Poznaje princip
rada i primjenu detektora signala greške.
- Razlikuje vrste
- Razvija sposobnost opažanja i zaključivanja.
- Pokazati razne vrste detektora signala greške.
65
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
detektora: strujni, naponski, mosni, fazni i dr.
Pojačavači u automatici - Opisuje pojačavače
u automatici. - Razlikuje vrste
pojačavača, poznaje princip rada i primjenu.
- Razvija sposobnost upoređivanja i analize.
- Pokazati modele i šeme raznih vrsta pojačavača.
Regulatori - Opisuje i nabraja
regulatore u automatici.
- Razlikuje vrste diskontinualnih i kontinualnih regulatora, poznaje princip rada i primjenu.
- Šematski predstavlja regulatore i objašnjava.
- Razlikuje kontinualne regulatore P, I, D, PI, PD, PID i crta i analizira dijagrame djelovanja.
- Razvija sposobnost analize i zaključivanja.
- Pokazati modele i šeme raznih vrsta pojačavača.
Napomena: P – proporcionalni; I – integralni; D – diferencijalni.
Izvršni organi - Objašnjava ulogu
izvršnog organa u automatici.
- Opisuje ulogu
pogonskog uredjaja u izvršnom organu.
- Razlikuje vrste izvšnih organa, poznaje principe rada i primjenu.
- Razlikuje pogonske uređaje izvršnog organa, poznaje princip rada i primjenu (električni, pneumatski, hidraulični).
- Stiče sposobnost sistematičnosti u radu.
- Pokazati modele raznih vrsta izvršnih organa i pogonskih uređaja.
Komutacioni elementi - Nabraja vrste i
karakteristike komutacionih elemenata.
- Razlikuje vrste komutacionih uređaja: tasteri, prekidači, releji i kontaktori; poznaje princip rada i primjenu.
- Razvija smisao za komunikaciju.
- Pokazati modele i raznih vrsta komutacionih uređaja.
Uređaji za signalizaciju - Upoznaje uredjaje
za signalizaciju.
- Crta šeme alarmne signalizacije.
- Razvija smisao za komunikaciju.
- Prikazati razne šeme alarmne signalizacije.
66
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Analiza SAU i SAR - Opisuje
karakteristike jednokonturnih SAU i SAR.
- Objašnjava sistem
sa povratnom spregom.
- Opisuje
organizaciju složenih sistema automatskog upravljanja i regulacije.
- Razlikuje postupke regulacije: regulacija kompenzacijom poremećaja, regulacija po otklonu, kombinovana regulacija i složeni postupci regulacije.
- Razlikuje i analizira centralizovanu i hijerarhijsku organizaciju upravljanja.
- Analizira primjere elektro-energetskog sistema: parametre režima rada, operativnu obradu, planiranje i realizaciju za razne slučajeve.
- Razvija osjećaj za sigurnost i preciznost u radu.
- Razvija sposobnost
povezivanja prethodno stečenog znanja u cjelinu.
- Upotrebiti gotove projekte i diskutovati karakteristike različitih sistema SAU.
- Podjeliti grupama
učenika primjere jednostavnih sistema za analiziranje i diskusiju.
Upravljanje proizvodnim procesom primjenom računara - Upoznaje se sa
značajem i ulogom informacione tehnologije u upravljanju proizvodnim procesima.
- Objašnjava osnovne karakteristike procesnih računara.
- Obrazlaže ulogu
računara u regulacionoj petlji.
- Nabraja primjere
upotrebe računara u procesnom upravljanju.
- Shvata značaj primjene informacione tehnologije u sistemima SAU i SAR.
- Poznaje osnovne
karakteristike računara za upravljanje proizvodnim procesima.
- Na primjeru analizira računarsko vođenje procesa.
- Crta i analizira opštu blok - šemu upravljanja procesom pomoću računara.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja i povezivanja.
- Stiče sposobnost
sistematičnosti u radu.
- Na konkretnim primjerima pokazati kako bi računar mogao da se uključi u sistem SAU. - Prikazati slajdove
industrijskih robota.
67
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Upoznaje vrste industrijskih robota.
- Uviđa mogućnosti primjene industrijskih robota.
Programibilni logički kontroler - Upoznaje
upravljanje procesima pomoću PLC (programibilni logički kontroler).
- Poznaje osnovne principe i strukture upravljanja programibilnim logičkim kontrolerima.
- Razvija smisao za primjenu novih tehnologija.
- Demonstrirati jednostavne primjere upravljanja koristeći Siemens PLC LOGO.
Numeričko upravljanje procesima - Upoznaje principe i
vrste numeričkog upravljanja procesima.
- Shvata principe i razlikuje vrste numeričkog upravljanja: NC (numerička kontrola) i CNC (cmos numerička kontrola), DNC (direktna numerička kontrola).
- Analizira primjene numeričkog upravljanja kod obradnih mašina.
- Razvija smisao za primjenu novih tehnologija.
- Prikazati blok - šeme numeričkog upravljanja procesima. Napomena: NC - numeric control; CNC - cmos numeric control; DNC - direct numeric control.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Nikolić, D. Martinović, M. Petković, D. Pekić, S. Obradović: Automatsko
upravljanje razvodnim postrojenjem, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.
- Dipl. ing. F. Rajić: Osnove automatike I i II dio, Školski centar „Ruđer Bošković”, Zagreb, 1984.
- Mr M. Ljubić: Elementi automatike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1989.
- S. Turajlić: Računari u sistemima upravljanja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1993.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Mjerni pretvarači, detektori signala greške, regulatori i dr., računar sa
odgovarajućim softverom, projektor, projekciono platno i katalozi opreme. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima.
68
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer automatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike; - diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer energetike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima
Predmet Znanja - Uvod u sisteme automatskog
upravljanja - Osnove elektrotehnike - Praktična nastava
- Princip rada elektromotora jednosmjerne struje,
- Obrtni moment - Elementi SAU i SAR - Elektronika
- Mehatronika - Praktična nastava
- Mjerni pretvarači - Hidraulični i pneumatski
elementi - Operacioni pojačavači
- Upravljanje proizvodnim procesom primjenom računara
- Osnovi računarstva - Elektronika - Praktična nastava
- Računarsko upravljanje procesima
- Programibilni automati - PLC
69
1.2.9. VISOKOFREKVENTNA ELEKTRONIKA 1. Naziv predmeta: VISOKOFREKVENTNA ELEKTRONIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III IV 66 66
Ukupno 66 66 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa selektivnim pojačavačima malih signala i selektivnim
pojačavačima snage. - Upoznavanje sa različitim amplitudskim, frekvencijskim i faznim modulatorima i
demodulatorima. - Uočavanje važnosti stabilizacije oscilovanja i upotrebe sintetizatora. - Prepoznavanje različitih vrsta mješača učestanosti. - Upoznavanje sa mikrotalasnom tehnikom. - Razvijanje interesa za praktično ispitivanje. - Poznavanje i pravilno upotrebljavanje stručne literature.
70
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Selektivni pojačavači malih signala - Upoznaje se sa
selektivnim pojačavačima.
- Definiše i objašnjava selektivne pojačavače malih napona – VF pojačavače.
- Definiše ″y″ parametre i objašnjava određivanje veličina koje karakterišu VF pojačavač.
- Objašnjava VF
pojačavač sa aktivnim elementima.
- Obrazlaže VF pojačavač sa prostim oscilatornim kolom.
- Objašnjava VF
pojačavač sa prostim oscilatornim kolom i induktivnom spregom.
- Navodi i objašnjava krive selektivnosti i podešavanje stepena sprege.
- Objašnjava VF
pojačavače u integrisanoj tehnici.
- Shvata šta su selektivni pojačavači.
- Razumije primjer selektivnog pojačavača malih signala.
- Skicira i analizira
ekvivalentnu šemu tranzistora.
- Određuje preko ″y″ parametara veličine koje karakterišu VF pojačavač.
- Skicira i analizira VF pojačavače sa aktivnim elementima.
- Skicira i analizira VF pojačavač sa prostim oscilatornim kolom i sa dodatom induktivnom spregom.
- Upoređuje različite vrste VF pojačavača.
- Razlikuje krive
selektivnosti i razumije značaj podešavanja stepena sprege.
- Poznaje VF pojačavače u integrisanoj tehnici.
- Proračunava elemente
komponenata VF pojačavača.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja i analitičnost.
- Razvija sposobnost
za saradnju i timski rad.
- Prikazati učenicima slajdove integrisanih selektivnih pojačavača malih signala.
- Raditi jednostavne zadatke izračunavanja naponskog i strujnog pojačanja različitih selektivnih pojačavača.
Selektivni pojačavači snage - Upoznaje se sa
selektivnim pojačavačima
- Shvata šta su selektivni pojačavači snage.
- Razvija odgovornost o zaštiti životne
- Prikazati pojačavače snage klase B i klase C.
71
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
snage. - Definiše i
objašnjava koeficijent korisnog dejstva.
- Navodi i objašnjava vrste izobličenja.
- Upoznaje se sa
klasama rada pojačavača.
- Objašnjava linearni pojačavač snage u klasi A.
- Objašnjava linearni
pojačavač snage u klasi B.
- Obrazlaže pojačavač snage u klasi AB.
- Objašnjava rad
pojačavača snage u klasi C i klasi D.
- Definiše i
objašnjava prilagođenje po snazi.
- Definiše i objašnjava umnožače učestanosti.
- Određuje
koeficijent korisnog dejstva.
- Razlikuje
harmonijska i intermodularna izobličenja.
- Skicira i analizira klase rada pojačavača.
- Izračunava koeficijent korisnog dejstva pojačavača u klasi A.
- Upoređuje rad pojačavača u klasi A i klasi B.
- Skicira i analizira princip rada pojačavača snage u klasi AB.
- Vrši komparaciju rada pojačavača snage u klasi C i klasi D.
- Shvata potrebu prilagođenja po snazi.
- Skicira i analizira princip rada umnožača učestanosti na primjeru triplera.
sredine. - Stvara radne
navike. - Razvija sposobnost
logičkog razmišljanja.
- Raditi zadatke u kojima se izračunava koeficijent korisnog dejstva klasa A, B, C, D.
Amplitudski modulatori I demodulatori - Pojašnjava potrebu
uvođenja postupka modulacije i demodulacije.
- Navodi vrste AM signala.
- Objašnjava
modulator na bazi pojačavača snage.
- Objašnjava
balansni modulator.
- Razlikuje modulaciju od demodulacije signala.
- Crta oblike različitih vrsta AM signala.
- Skicira i analizira princip rada modulatora na bazi pojačavača snage.
- Razumije princip rada balansnog modulatora.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Razvija tačnost i
sposobnost upoređivanja.
- Prikazati šeme savremenih modulatora i demodulatora AM signala.
72
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Definiše i objašnjava množenje analognih veličina.
- Objašnjava realizaciju AM na bazi analognog množenja.
- Definiše pojam
demodulacije i detekcije AM signala.
- Objašnjava produktni demodulator i diodni detektor (detektor anvelope).
- Izvodi množenje analognih veličina.
- Skicira i analizira
princip rada AM modulatora na bazi analognog množenja.
- Razlikuje demodulaciju od detekcije signala.
- Skicira blok šemu
produktnog demodulatora.
- Skicira blok šemu diodnog detektora.
Frekvencijski modulatori i demodulatori - Definiše ugaonu
modulaciju i objašnjava frekvencijsku (FM) i faznu (ΦM) modulaciju.
- Objašnjava FM modulator sa varikap diodom.
- Objašnjava FM modulator sa reaktivnom cijevi.
- Objašnjava
dobijanje ΦM modulatora preko FM modulatora i obrnuto.
- Objašnjava serrasoid FM modulator.
- Definiše i
objašnjava detekciju ugaono modulisanih signala.
- Objašnava balansni
diskriminator.
- Zna šta je ugaona modulacija i razlikuje frekvencijsku (FM) od fazne (ΦM) modulacije.
- Skicira blok šemu FM modulatora sa varikap diodom.
- Uočava razlike u radu modulatora sa varikap diodom i sa reaktivnom cijevi.
- Shvata način dobijanja ΦM modulatora preko FM modulatora i obrnuto.
- Skicira i analizira princip rada serrasoid FM modulatora.
- Shvata proces detekcije FM signala i kako se preko FM detektora može dobiti ΦM detektor i obrnuto.
- Skicira blok - šemu balansnog diskriminatora.
- Razvija sposobnost i spremnost da teorijsko znanje poveže sa praksom.
- Razvija
samouvjerenost i samostalnost u radu.
- Prikazati slajdove FM modulatora sa varikap diodom i serrasoid modulatora.
73
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Mješači učestanosti - Definiše i
objašnjava mješače učestanosti.
- Navodi obavezne djelove svakog mješača učestanosti.
- Objašnjava mješač
učestanosti sa diodom.
- Objašnjava mješač
učestanosti sa bipolarnim tranzistorom.
- Objašnjava mješač učestanosti sa
FET-om. - Objašnjava
samooscilujući mješač.
- Razumije upotrebu mješača učestanosti.
- Uočava obavezne djelove svakog mješača učestanosti i navodi njihovu ulogu.
- Skicira i analizira princip rada mješača učestanosti sa diodom.
- Skicira principsku šemu rada mješača učestanosti sa bipolarnim tranzistorom.
- Upoređuje rad mješača učestanosti sa bipolarnim tranzistorom i sa FET-om.
- Skicira i analizira princip rada samooscilujućeg mješača.
- Navodi zahtjeve koji se stavljaju pred lokalni oscilator.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja na osnovu iskustva pri rješavanju praktičnih primjera.
- Prikazati slajdove samooscilujućeg mješaća učestanosti sa bipolarnim i unipolrnim tranzistorom.
Petlja sa faznom povratnom spregom - Definiše i
objašnjava petlju sa faznom povratnom spregom.
- Objašnjava princip rada petlje sa faznom povratnom spregom.
- Shvata šta je petlja sa faznom povratnom spregom.
- Skicira i analizira princip rada petlje sa faznom povratnom spregom.
- Zna praktičnu primjenu petlje sa faznom povratnom spregom.
- Pokazuje kvalitet u radu i ispunjava radne obaveze.
- Prikazati slajdove ili grafičke prezentacije uređaja koji koriste petlje sa faznim pomjerajem.
Sintetizatori učestanosti - Navodi i objašnjava
potrebu za - Shvata potrebu za
stabilnošću - Razvija tačnost i
preciznost. - Raditi jednostavne
zadatke proračuna
74
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
stabilnim samopobudnim oscilacijama.
- Objašnjava kvarcni
oscilator kao izvor stabilnih oscilacija.
- Definiše i
objašnjava sintetizatore učestanosti.
- Objašnjava direktnu sintezu učestanosti.
- Objašnjava
indirektnu metodu sinteze učestanosti pomoću petlje sa faznom povratnom spregom.
samopobudnih oscilacija.
- Navodi mjere koje se preduzimaju za povećanje stabilnosti samopobudnih oscilacija.
- Na primjeru rada kvarcnog oscilatora uočava stabilizaciju oscilacija.
- Shvata rad sintetizatora učestanosti.
- Uočava glavne karakteristike direktne sinteze učestanosti.
- Vrši komparaciju direktne i indirektne metode sinteze učestanosti.
osnovnih elemenata kvarcnog oscilatora.
Elementi mikrotalasne tehnike - Nabraja i
objašnjava probleme prenosa signala vrlo visokih učestanosti.
- Objašnjava princip
rada magnetrona. - Objašnjava princip
rada klistrona. - Objašnjava cijev sa
progresivnim talasom.
- Definiše i
objašnjava talasovode.
- Uočava problem generisanja, pojačanja pri prenosu signala vrlo visokih učestanosti.
- Skicira i analizira princip rada magnetrona.
- Razlikuje rad klistrona i refleksnog klistrona.
- Skicira i analizira princip rada cijevi sa progresivnim talasom.
- Uočava suštinu talasovoda.
- Upoređuje talasovode i koaksijalne kablove kao vodove za prenos signala vrlo visokih učestanosti.
- Razvija pozitivan odnos prema timskom radu.
- Razvija odgovornost pri praktičnom radu.
- Prikazati slajdove magnetrona i klistrona.
75
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - D. Šeguljev: Visoko frekventne veze, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2003. - D. Šeguljev: Tehnika visokofrekvencijskog prenosa, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 1998. - M. Filipović: Radio prijemnici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
1998. - R. Obradović: Telekomunikacioni vodovi i mreže, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 1995. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Selektivni pojačavači malih signala
- Selektivni pojačavači snage
- Elektronika - Pojačavači sa bipolarnim tranzistorima
- Amplitudski modulatori i
demodulatori - Osnove telekomunikacija - Elektronika
- Amplitudska modulacija - Diode i tranzistori
- Frekvencijski i fazni modulatori i demodulatori
- Osnove telekomunikacija - Elektronika
- Frekvencijska i fazna modulacija
- Diode i tranzistori - Mješači učestanosti - Elektronika - Rad sa poluprovodničkim
komponentama - Petlja sa faznim pomakom - Elektronika - Povratna sprega - Sintetizatori učestanosti - Elektronika - Oscilatori - Elementi mikrotalasne
tehnike - Elektronika - Telekomunikacioni kablovi
i mreže
- Elektronske cijevi - Koaksijalni kablovi
76
1.2.10. SIGNALNO – SIGURNOSNI SISTEMI 1. Naziv predmeta: SIGNALNO – SIGURNOSNI SISTEMI 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III IV 66 33 99
Ukupno 66 33 99 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama signalno - sigurnosnih sistema. - Sticanje znanje o osnovnim karakteristikama i funkcijama sklopova i uređaja koji
se koriste u signalno - sigurnosnim sistemima. - Sticanje potrebnih znanja o montaži i održavanju uređaja sistema protivpožarne i
protivprovalne zaštite, sistema video nadzora, interfonskih sistema i sistema kontrole pristupa.
- Sticanje sposobnosti projektovanja signalno - sigurnosnih sistema. - Pravilno korišćenje stručne literature. - Razvijanje svijesti i navike o neophodnosti primjene svih propisanih zaštitnih
mjera. - Upoznavanje sa tehničkim propisima i standardima. - Razvijanje radnih navika i rada u grupi.
77
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ĆETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Sistemi protivprovalne zaštite - Opisuje sistem
protivprovalne zaštite (protivprovalni alarmni sistem).
- Objašnjava princip rada i karakteristike najčešće korišćenih senzora provale.
- Objašnjava ulogu protivprovalne alarmne centrale i način njenog funkcionisanja.
- Opisuje izvršne
elemente protivprovalnih alarmnih sistema.
- Razlikuje funkcionalne cjeline sistema.
- Upoređuje senzore provale na osnovu njihovih karakteristika.
- Određuje vrstu i skicira raspored senzora provale za zaštitu zatvorenih i otvorenih prostora.
- Programira protivprovalnu alarmnu centralu.
- Razlikuje načine dojave alarmiranja.
- Uočava razliku između sirena za unutrašnju i spoljašnju montažu.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
Vježba: - Ispitivanje
karakteristika senzora provale.
Vježba: - Izbor senzora
provale i njihovo postavljanje u zatvorenim i otvorenim prostorima.
Vježba: - Programiranje
protivprovalnih alarmnih centrala.
Vježba: - Povezivanje
uređaja sistema protivporvalne zaštite i ispitivanje funkcionalnosti sistema.
Sistemi protivpožarne zaštite - Opisuje sistem
protivpožarne zaštite (protivpožarni alarmni sistem).
- Objašnjava princip rada i karakteristike najčešće korišćenih javljača požara.
- Objašnjava ulogu
alarmne protivpožarne centrale i način njenog funkcionisanja.
- Razlikuje funkcionalne cjeline sistema protivpožarne zaštite.
- Upoređuje javljače požara na osnovu njihovih karakteristika.
- Određuje vrstu i skicira raspored javljača požara za zaštitu određenih prostora.
- Upoređuje vrste protivpožarnih centrala.
- Programira protivpožarnu alarmnu centralu.
- Razvija sistematski pristup pri rješavanju konkretnih problema.
- Razvija sposobnost
da teorijsko znanje poveže sa praktičnim.
Vježba: - Ispitivanje
karakteristika javljača požara.
Vježba: - Izbor javljača
požara i njihovo postavljanje.
Vježba: - Programiranje
protivpožarnih alarmnih centrala.
Vježba: - Povezivanje
uređaja sistema protivpožarne zaštite i ispitivanje funkcionalnosti sistema.
Sistemi video - nadzora - Opisuje sistem - Razlikuje - Razvija spremnost Vježba:
78
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
video – nadzora. - Navodi vrste i
opisuje karakteristike kamera za
video – nadzor. - Navodi vrste i
karakteristike monitora.
- Objašnjava ulogu i mogućnosti rada uređaja za nadzor i snimanje video signala.
funkcionalne cjeline sistema video – nadzora.
- Upoređuje kamere na osnovu njihovih karakteristika.
- Uočava ulogu i vrši odabir objektiva kamera.
- Skicira raspored kamera za video nadzor raznih objekata.
- Upoređuje kamere i monitore raznih proizvođača.
- Rukuje uređajima za nadzor i snimanje video signala.
za timski rad i pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
- Razvija sposobnost
za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Izbor i postavljanje kamera za video nadzor.
Vježba: - Povezivanje
uređaja sistema video - nadzora i ispitivanje funkcionalnosti sistema.
Sistemi interfona - Opisuje sisteme
audio i video interfona.
- Povezuje uređaje sistema audio i video – interfona.
- Ispituje funkcionalnost sistema interfona.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
Vježba: - Povezivanje
uređaja sistema audio - interfona i ispitivanje funkcionalnosti sistema.
Sistemi kontrole pristupa - Upoznaje sistem
kontrole pristupa. - Objašnjava princip
rada identifikacionih elemenata i čitača.
- Shvata način funkcionisanja sistema kontrole pristupa.
- Uočava prednosti i nedostatke raznih identifikacionih elemenata.
- Povezuje uređaje sistema kontrole.
- Razvija interesovanje za nova znanja.
Vježba: - Povezivanje
uređaja sistema kontrole pristupa i ispitivanje funkcionalnosti sistema.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Tmušić: Alarmi – samogradnja sistema, Tehnička knjiga, Beograd, 2003. - N. Hadžiefendić: Detekcija požara, Beograd, 2006. - Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara ("Sl.
list SRJ", br. 87/93) - D. Milošević: Uputstvo za projektovanje NOTIFIER adresabilnih sistema za
detekciju i dojavu požara, Beograd, 2001. - D. Milošević: Uputstvo za projektovanje NOTIFIER konvencionalnih sistema za
detekciju i dojavu požara, Beograd, 2001.
79
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Uređaji potrebni za realizaciju signalno - sigurnosnih sistema (senzori, javljači
požara, alarmne centrale, kamere, uređaji za snimanje video signala, interfoni, prateća oprema), računar sa odgovarajućim softverom, projektor i projekciono platno.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija ili
automatike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Sistemi protivprovalne zaštite
- Automatsko upravljanje - Praktična nastava
- Mjerni pretvarači
- Sistemi protivpožarne zaštite
- Automatsko upravljanje - Praktična nastava
- Mjerni pretvarači
- Sistemi video - nadzora - Audio i video tehnika - Praktična nastava
- Kamere - Snimanje video signala - Interna televizija
- Sistemi interfona - Audio i video tehnika - Praktična nastava
- Elektroakustički pretvarači - Kamere
80
1.2.11. PREDUZETNIŠTVO 1. Naziv predmeta: PREDUZETNIŠTVO 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III IV 40 26 66
Ukupno 40 26 66 3. Opšti ciljevi nastave - Razvijanje preduzetničkih sposobnosti. - Sticanje znanja o razvoju biznis ideje. - Sticanje znanja o izradi biznis plana. - Sticanje znanja i vještina za osnivanje privrednog društva. - Sticanje znanja i vještina za upravljanje malim privrednim društvom. - Osposobljavanje za rad u timu. - Osposobljavanje za primjenu moderne vrste komunikacije. - Osposobljavanje za prezentovanje rezultata rada uz pomoć savremenih
tehnologija.
81
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Biznis ideja i biznis plan - Upoznaje pojam
biznis ideja. - Opisuje nastanak
biznis ideje. - Nabraja i
opredjeljuje se za poslovnu ideju.
- Nabraja moguće vrste djelatnosti.
- Opisuje pojam biznis plan.
- Upoznaje pojmove:
vizija, misija, strategija, ciljevi.
- Upoznaje postupak
istraživanja tržišta. - Upoznaje pojmove:
marketing plan i plan prodaje.
- Opisuje elemente
finansijskog plana privrednog društva.
- Objašnjava
neophodnost očuvanja životne sredine.
- Rezimira biznis
plan.
- Suočavajući argumente kritički procjenjuje kvalitet poslovne ideje u skladu sa postulatima tržišnog poslovanja.
- Uviđa važnost izrade biznis plana u kontekstu obezbjeđivanja podrške, kako unutar samog privrednog društva tako i od strane eksternih partnera (investitora, kreditora).
- Razlikuje pojmove: vizija, misija, strategija.
- Kroz primjere obrazlaže ciljeve privrednog društva.
- Kroz primjere obrazlaže postupak istraživanja tržišta na novom primjeru.
- Izvodi zaključke o potencijalnoj konkurenciji.
- Izvodi zaključak o potencijalnim kupcima / korisnicima usluga.
- Vrši opis proizvoda/usluga.
- Uviđa značaj sprovođenja kontrole kvaliteta proizvoda / usluga.
- Kroz primjere obrazlaže elemente finansijskog plana privrednog društva.
- Razvija kreativnost.
- Razvija sposobnost
postizanja kompromisa.
- Razvija analitičko
mišljenje. - Razvija
odgovornost u radu.
- Razvija marljivost i
preciznost.
- Poželjno je učenicima ukazati na primjere.
- Organizovati
prisustvo predstavnika realnog privrednog društva.
- Primjena tehnika
za unapređenje razmišljanja, npr. Eksperiment šest šešira.
- Kao model može da
posluži biznis plan realnog privrednog društva.
- Pripremiti
integralnu cjelinu od elemenata biznis plana.
82
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Prezentuje biznis plan.
- Sarađuje kod izrade plana očuvanja životne sredine za konkretno privredno društvo.
- Oblikuje dinamiku realizacije biznis plana.
- Kritički procjenjuje slabosti sačinjenog biznis plana.
Osnivanje privrednog društva Ime privrednog društva - Nabraja moguća
rješenja za ime privrednog društva.
- Opredjeljuje se za ime privrednog društva u skladu sa propisima i poštujući principe jednostavnosti i jedinstvenosti.
- Razvija logičko mišljenje i sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje.
- Rad u grupama: učenici predlažu moguća rješenja a nakon toga, kroz diskusiju, donose odluku.
Vizuelni identitet privrednog društva - Upoznaje elemente
i značaj oblikovanja vizuelnog identiteta privrednog društva.
- Oblikuje vizuelni identitet privrednog društva.
- Stiče radne navike.
- Rad na računaru: učenici koriste programe za obradu teksta i slika.
Registracija privrednog društva - Upoznaje postupak
registracije privrednog društva.
- Opisuje moguće
oblike organizovanja privrednog društva.
- Popunjava formulare za registraciju privrednog društva.
- Sprovodi aktivnosti na pribavljanju pečata i štambilja.
Otvaranje računa kod poslovne banke - Opisuje postupak
otvaranja računa kod poslovne banke.
- Popunjava formulare za otvaranje računa kod poslovne banke.
- Obavlja postupak otvaranja računa kod poslovne banke.
- Izrada organograma privrednog društva.
Poslovni kodeks preduzeća - Upoznaje pojam
poslovni kodeks privrednog društva.
- Popunjava formulare za otvaranje računa
83
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Nabraja elemente
poslovnog kodeksa.
kod poslovne banke.
- Obavlja postupak otvaranja računa kod poslovne banke.
Organizaciona struktura privrednog društva - Upoznaje tipove
organizacione strukture privrednog društva.
- Pronalazi sličnosti i razlike između različitih tipova organizacionih struktura privrednog društva.
Rad u sektorima i poslovanje privrednog društva - Upoznaje različite
nivoe upravljanja privrednim društvom.
- Upoznaje postupak
zasnivanja radnog odnosa u privrednom društvu.
- Upoznaje postupak izrade godišnjeg izvještaja o radu.
- Pronalazi sličnosti i razlike u nivoima upravljanja privrednim društvom.
- Popunjava prijavu o slobodnom radnom mjestu.
- Učestvuje u izradi
jednostavnog godišnjeg izvještaja o radu.
- Razvija sposobnost snalaženja u hijerarhiji socijalnih odnosa.
- Kao model može da posluži konkurs za prijem u radni odnos objavljen u dnevnoj štampi.
Služba opštih poslova - Nabraja i opisuje
aktivnosti u okviru službe opštih poslova.
- Obavlja usmenu i pisanu komunikaciju unutar privrednog društva i sa eksternim partnerima.
- Tehnički održava internet sajt privrednog društva.
- Šalje i prima poštu i druge službene materijale.
- Razvija spremnost i sposobnost za saradnju.
- Razvija
odgovornost u radu.
- Rad u grupama od tri do pet učenika.
- Upotrebljavati kancelarijsku opremu (telefon, faks, fotokopir aparat, skener, štampač).
Sektor marketing - Upoznaje pojam
marketinga. - Opisuje postupak
istraživanja tržišta. - Upoznaje pojam i
elemente marketing miksa: proizvod, cijena, promocija i
- Kroz primjere obrazlaže strukturu asortimana proizvoda / usluga.
- Sprovodi postupak formiranja cijene proizvoda / usluga.
- Kroz primjere obrazlaže važnost i
- Razvija komunikativnost, efikasnost u radu, marljivost i preciznost.
- Rad na računaru: učenici koriste programe za obradu teksta i slika, kao i programe za elektronsku komunikaciju.
84
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
distribucija. načine promocije. - Upoređuje moguća
rješenja za reklamni slogan i reklamnu poruku privrednog društva.
- Upoređuje moguće forme i sadržaje reklamnog materijala.
- Planira način reklamiranja privrednog društva, odnosno
proizvoda / usluge. - Kroz primjere
obrazlaže moguće načine distribucije.
- Dati učenicima da urade reklamni materijal.
Sektor komercijala - Upoznaje vrste i
elemente dokumentacije koja prati poslove nabavke i prodaje.
- Izrađuje ponudu, porudžbenicu, predračun, upit, račun i ostala dokumenta iz oblasti poslova nabavke i prodaje.
- Razvija analitičko mišljenje.
Sektor finansija i računovodstvo - Opisuje postupak
obračuna zarada i obračuna poreza i doprinosa.
- Upoznaje blagajničke poslove.
- Upoznaje postupak plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja.
- Kroz primjere obrazlaže način obračuna zarada, poreza i doprinosa.
- Obavlja blagajničke poslove.
- Obavlja poslove plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja.
- Podstiče razvoj tačnosti, preciznosti i urednosti.
- Formira stav o
preuzimanju odgovornosti.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - V. Vukotić: Preduzetništvo i biznis, Ekonomski fakultet, Podgorica, 1996. - J. Manojlović, S. Ignjatović: Poslovna i službena korespondencija za I razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - D. Bogdanović, G. Ivanišević: Osnovi ekonomije za I razred, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2004. - D. Dragiđić, B. Ilić, B. Medojević, M. Pavlović: Osnovi ekonomije za II razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - R. Rajović: Osnovi prava za I razred, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2004. - Publikacija »Moj Biznis«, Montenegro Biznis Alijansa, Podgorica, 2004.
85
- H. Potit: Kako započeti sopstveni biznis , CID, Podgorica, 1997. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računari, projektor, projekciono platno, fax, telefon, skener, štampač i fotokopir
aparat. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani ekonomista. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Rad u sektorima i poslovanje privrednog društva
- Poslovna komunikacija - Korespondencija - Zasnivanje radnog odnosa
u privrednom društvu - Postupak izrade godišnjeg
izvještaja o radu - Biznis plan - Poslovanje preduzeća - Finansije i računovodstvo
- Osnovi računarskog softvera
- Tabelarna obrada podataka sa grafičkim predstavljanjem
86
1.2.12. PRAKTIČNA NASTAVA 1. Naziv predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 144 144 II 144 144 III 216 216 IV 198 198
Ukupno 702 702 Napomene - Odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. - Praktična nastava se obavlja u školskim radionicama, kod poslodavca ili
kombinovano. - Vježbe u okviru pojedinih tema mogu biti obrađene problemski, korišćenjem
metodologije nastave orijentisane ka aktivnostima, tj. samostalnim radom učenika u grupama, u sljedećim koracima: informisanje, planiranje, odlučivanje, realizacija, kontrola i procjena (evaluacija).
3. Opšti ciljevi nastave - Sticanje kompetencija za planiranje, pripremu i kontrolu procesa rada. - Razvijanje osnovnih kompetencija za samostalan rad u struci. - Razvijanje smisla za organizovan praktičan rad, tačnost, sistematičnost i
urednost. - Osposobljavanje za rukovanje alatima, mjernim instrumentima, uređajima i
opremom. - Osposobljavanje za tumačenje različitih tipova elektronskih šema. - Poznavanje svih neophodnih metoda i postupaka izrade i ispitivanja različitih
tipova električnih instalacija slabe struje. - Osposobljavanje za primjenu standarda, pribora i materijala u elektronici. - Praktična obučenost za korišćenje informatičkih znanja i praćenje dostignuća u
svijetu iz oblasti struke. - Upoznavanje sa korišćenjem prateće dokumentacije i kataloga proizvođača
opreme. - Upoznavanje sa metodama i sredstvima elektro zaštite. - Osposobljavanje za primjenu higijensko – tehničkih mjera zaštite životne i radne
sredine. - Osposobljavanje za savjetodavne usluge i komunikaciju sa korisnicima. - Praktično upoznavanje sa važnošću organizacije rada i racionalnog korišćenja
energije. - Sticanje radnih navika i tehnološke discipline. - Razvijanje motivacije za usavršavanje u struci.
87
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Upoznaje se sa
školskom radionicom i radnim mjestom.
- Upoznaje se sa vođenjem dnevnika praktične nastave.
- Uviđa vezu i razlike između teorije i prakse.
- Poznaje vođenje
dnevnika praktične nastave.
- Razvija osjećaj odgovornosti.
- Izvršiti podjelu učenika po grupama.
- Objasniti prethodno
definisanu strukturu dnevnika praktične nastave i način vođenja.
Higijensko - tehnička zaštita (HTZ), elektro zaštita, prva pomoć - Upoznaje se sa
osnovnim ciljevima, principima i sredstvima higijensko - tehničke zaštite.
- Upoznaje osnovne zahtjeve, zadatke i lična i kolektivna sredstva elektro zaštite.
- Shvata značaj primjene principa HTZ i elektro zaštite na radnom mjestu.
- U pretpostavljenim
uslovima strujnog udara, pruža prvu pomoć.
- Upotrebljava sredstava lične i kolektivne zaštite.
- Razvija i podstiče potrebu poštovanja principa elektro zaštite u radnom okruženju.
- Razvija osjećaj odgovornosti.
Vježba: - Pokazivanje i
demonstracija upotrebe ličnih sredstava HTZ.
Vježba: - U pretpostavljenim
uslovima strujnog udara pojedinca, uvježbati postupke pružanja prve pomoći.
Alati i rukovanje alatima - Upoznaje osnovne
mehaničarske alate i rad sa njima pri: mjerenju, obilježavanju, sječenju, bušenju, brušenju itd.
- Mjerenje pomičnim mjerilom.
- Nabraja i opisuje
osnovne tipove električarskih ručnih alata, osobine i načine njihovog korišćenja.
- Upotrebljava alate pri radu.
- Razlikuje ulogu pojedinih alata i njihovih djelova.
- Mjeri metrom i
pomičnim mjerilom.
- Rukuje alatima za obilježavanje, sječenje, bušenje i brušenje.
- Koristi osnovne ručne električarske alate.
- Razumije potrebu zaštite na radu.
- Razvija pravilan odnos prema upotrebi i održavanju alata.
Vježba: - Izvršiti spajanje
provodnika prostim vezivanjem, sa i bez alata, i vršiti poređenje.
Vježba: - Na datim
predmetima izmjeriti dimenzije pomičnim mjerilom.
Vježba: - Koristeći izolovana
kliješta napraviti završne stopice provodnika.
Osnovni mašinski elementi - Nabraja i opisuje
osnovne vrste mašinskih elemenata prema njihovoj upotrebi u elektrotehnici.
- Razlikuje i upotrebljava mašinske elemente: navoje, matice, podloške, ležajeve, osovine, klinove, remene,
- Razvija osjećaj o potrebi zaštite na radu.
- Uviđa potrebu i značaj timskog rada.
Vježba: - Odrezati, bušiti i
obraditi komade lima i povezivati ih odgovarajućim navojima, maticama i
88
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Upoznaje maziva.
remenice, zupčanike, opruge, zakovice i dr.
- Zna vrste, osobine i ulogu maziva.
podloškama, prema zadatim skicama.
Vježba: - Odrediti prenosne
odnose za date parove remenica ili zupčanika.
Elektrotehnički materijali - Upoznaje se sa
osnovnim podjelama, vrstama i osobinama tehničkih materijala.
- Upoznaje različite oblike i profile elektrotehničkih materijala.
- Opisuje upotrebu
raznih vrsta elektrotehničkih materijala.
- Razlikuje vrste i osobine osnovnih elektrotehničkih materijala.
- Vrši upoređenje
raznih materijala, oblika i profila prema njihovim osobinama.
- Upotrebljava elektrotehničke materijale na osnovu njihovih osobina.
- Razvija osjećaj preciznosti i sigurnosti u radu.
Vježba: - Testerom iskidati
razne materijale prema skici: žice, profile, cijevi i sl.
Vježba: - Komade žice od
raznih materijala savijati prema skicama i izvršiti poređenje po osobinama (tvrdoća, elastičnost i sl.).
Osnovni pojmovi tehničkog crtanja - Upoznaje osnove
tehničkog crtanja: sastavnice, vrste linija, tehničko pismo, kotiranje, koordinatni sistemi, projekcije i sl.
- Upotrebljava koordinatni sistem u ravni i u prostoru.
- Crta tehničke crteže po zadatku.
- Crta projekcije osnovnih geometrijskih oblika i tijela u izabranom koordinatnom sistemu.
- Stiče osjećaj za položaj i odnose predmeta u prostoru.
- Razvija urednost i sistematičnost u radu.
Vježba: - Ispisati na
sastavnici tehničkim pismom slova alfabeta i cifre. Vježba: - Prema zadatim
skicama nacrtati i kotirati crteže.
Vježba: - Prema zadatim
skicama ili modelima tijela u prostoru nacrtati projekcije.
Izvori i potrošači električne energije - Upoznaje vrste i
osobine pojedinih električnih izvora: elektro - hemijskih (galvanskih izvora, akumulatora) i generatora.
- Upoznaje
ispravljače i druge
- Razlikuje galvanske električne izvore po njihovim osobinama.
- Razlikuje tipove i karakteristike akumulatora.
- Razlikuje osnovne vrste generatora naizmjenične i
- Stiče osjećaj o potrebi poznavanja pravila elektro zaštite.
- Razumije potrebu i težnju ka štednji energije.
Vježba: - Prema priloženoj
skici izvršiti povezivanje sijalice na odgovarajuće baterijsko napajanje.
Vježba: - Na radnom -
89
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
pretvarače električne energije u ulozi električnih izvora.
- Upoznaje se sa
različitim vrstama potrošača, u odnosu na tip pretvaranja električne energije u radnom procesu (termički, motorski i dr.).
jednosmjerne struje.
- Razlikuje i razumije rad ispravljača.
- Razlikuje potrošače po vrsti energije u koju se električna energija pretvara.
- Uočava osobine pojedinih tipova potrošača.
probnom stolu priključiti istu šemu na ispravljač umjesto baterije.
Vježba: - Prema priloženoj
šemi priključuje na radnom stolu različite primjerke potrošača (sijalice, elektromagneti, mikromotori i dr.).
Elektrotehnički simboli i oznake - Upoznaje
standardne oznake i simbole u elektrotehnici: za različite elemente, komponente, uređaje i sl.
- Upotrebljava elektrotehničke simbole u električnim i elektronskim šemama.
- Navikava se na poštovanje propisa i standarda.
Vježba: - Prema zadatku
nacrtati električnu šemu, koristeći elektrotehničke simbole.
Električni provodnici i izolatori - Upoznaje različite
vrste provodnika, njihove osobine i upotrebu.
- Upoznaje
standardne oznake provodnika (po grupama oznaka).
- Upoznaje osnovne vrste izolacionih materijale, njihova svojstva i upotrebu.
- Uočava sve elemente presjeka provodnika.
- Oblikuje i priprema zavšetke provodnika za upotrebu.
- Upoređuje tipske oznake različitih provodnika.
- Izvodi i analizira oznake provodnika prema priloženim primjercima provodnika i kablova.
- Razlikuje razne primjere upotrebe izolacionih materijala.
- Razvija pravilan odnos prema ekonomičnoj upotrebi materijala za rad.
- Stiče svijest o značaju elektro zaštite i zaštite na radu.
Vježba: - Za različite
primjerke provodnika odrediti standardne oznake.
Vježba: - Za zadate
standardne oznake protumačiti osnovne karakteristike provodnika.
Vježba: - Za razne vrste
provodnika uočiti i izdvojiti sve slojeve izolacije.
Vježba: - Realizovati
električno kolo sa sijalicom napajanom baterijom, i demonstrirati zamjenu jednog provodnika izolatorom i obrnuto.
90
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Lemljenje - Upoznaje osnovne
vrste lemljenja, karakteristike lemljenih spojeva, materijale, alate i postupke lemljenja.
- Poznaje postupak mekog i tvrdog lemljenja.
- Koristi osnovne materijale, aparate i alate za meko lemljenje.
- Razumije zahtjeve zaštite na radu.
- Razvija pravilan
odnos prema ekonomičnoj upotrebi materijala za rad.
Vježba: - Mekim lemljenjem
spojiti pripremljene krajeve provodnika.
Vježba: - Mekim lemljenjem
spojiti krajeve dvaju ploča od bakra ili mesinga; analizirati postupak i rezultate.
Osnovi električnih mjerenja - Definiše osnovne
električne veličine i jedinice.
- Upoznaje vrste, principe rada i načine korišćenja univerzalnih mjernih instrumenata ("unimjera").
- Rukuje univerzalnim mjernim instrumentima, pri mjerenju jednosmjernih i naizmjeničnih električnih i neelektričnih veličina (napona, struja, otpora i dr.).
- Razvija sposobnost povezivanja teorijskih znanja sa praksom.
Vježba: - Priključiti sijalicu
na mrežni napon preko odvojnog transformatora i prekidača i mjeriti stuju i napon "unimjerom". Prethodno izmjeriti otpor sijalice.
91
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Mjerne metode i instrumenti - Upoznaje se sa U - I metodom mjerenja. - Upoznaje se sa
mosnim metodama mjerenja (na primjeru mjerenja otpora Vitstonovim mostom i sl.).
- Upoznaje funkcije i način korišćenja generatora funkcija.
- Upoznaje funkcije osciloskopa i metode njegovog korišćenja.
- Planira i mjeri električne veličine U - I metodom.
- Planira, mjeri, ocjenjuje i upoređuje rezultate mjerenja (Vitstonovim mostom i sl.).
- Koristi generator signala za dobijanje željenog oblika signala – napajanja.
- Koristi osciloskop
pri mjerenju vrijednosti i oblika električnih veličina.
- Razvija osjećaj preciznosti i sistematičnosti u radu.
Vježba: - Koristeći
univerzalne mjerne instrumente vršiti mjerenje U - I metodom.
Vježba: - Prema skici i
pripremljenom modelu Vitstonovog mosta za jednosmjernu struju, koristeći univerzalni mjerni instrument, provjeriti vrijednosti otpora korišćenih u šemi, izmjeriti napone i struje u svim granama mosta.
Vježba: - Koristeći osciloskop
mjeriti amplitudu, fazni pomak i frekvenciju napona i stuje, u jednostavnijim električnim kolima naizmjenične stuje sa generatorom funkcija.
Osnovni elektronski elementi - Upoznaje osnovne
aktivne i pasivne elektronske komponente.
- Upotrebljava elektronske komponente: diode, tranzistore, LED diode, Zener diode, analogna i digitalna IC, tiristore, trijake, pasivne elektronske elemente (otpornike, kalemove, kondenzatore) i dr.
- Provjerava ispravnost komponenata
- Razvija pravilan odnos prema ekonomičnoj upotrebi materijala za rad.
Vježba: - Prema šemi,
povezati potrošač (sijalicu i sl.) na izvor naizmjeničnog napajanja (u dva mjerenja): direktno i preko diode, i uporediti napone na potrošaču, po vrijednosti i po obliku, osciloskopom.
Vježba: - Povezati četiri
diode u šemu
92
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Upoznaje načine
povezivanja osnovnih elektronskih komponenata u električnim šemama.
direktnim mjerenjem "unimjerom".
- Povezuje elektronske komponente u strujna kola.
ispravljanja "Grecov spoj".
Vježba: - Povezati prema
šemi bipolarni tranzistor u spoj sa zajedničkim emitorom, i mjeriti napone na izlazu, pri promjeni otpora vezanog na bazu.
Osnovne elektronske šeme i sklopovi - Upoznaje osnovne
šeme ispravljača i stabilizatora sa tranzistorima.
- Upoznaje osnovne šeme povezivanja pojačavača sa tranzistorima.
- Povezuje elektronske šeme ispravljača i stabilizatora sa tranzistorima.
- Povezuje i podešava šemu pojačavača sa tranzistorima.
- Razvija sposobnost povezivanja teorijskih znanja sa praksom.
Vježba: - Povezati po šemi
stabilizator sa bipolarnim tranzistorom i zener diodom.
Vježba: - Povezati po šemi
pojačavač sa bipolarnim ili unipolarnim tranzistorom.
Elementi i sklopovi digitalne elektronike - Upoznaje se sa
realizacijom logičkih kola u šemama (I, ILI, NE).
- Povezuje osnovna logička kola (I, ILI...).
- Crta šeme sa logičkim kolima.
- Stiče sposobnost za timski rad.
Vježbe: - Sa elektronskim
komponentama povezuje osnovna logička kola (I, ILI, NE)i vrši mjerenja.
Kompjuterski programi za rad sa elektronskim šemama - Upoznaje
kompjuterske programe za rad sa elektronskim šemama (Tina softver, Elektronic Workbanch i sl.).
- Demonstrira probleme i analizira rezultate dobijene u TINA softveru.
- Primjenjuje TINA softver u rješavanju problemskih zadataka.
- Stiče preciznost u radu.
Vježbe: - Simulira osnovne
logičke šeme I, ILI, NE.
Vježbe: - U Tina softveru radi
problemske zadatke u vidu projekata, npr. radi projekat punjenje rezervoara tečnosti sa primjenom logičkih kola.
Elementi programskog logičkog upravljanja - Upoznaje Siemens
PLC LOGO i demonstrira simulaciju elektičnih šema na
- Upotrebljava Siemens PLC LOGO za realizaciju šema upravljanja.
- Analizira,
- Stiče sposobnost za timski rad.
Vježbe: - Pomoću Siemens
PLC LOGO rješava problemske zadatke u vidu projekata
93
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
PLC-u. upoređuje i prezentuje dobijene rezultate.
- Izrađuje dokumentaciju koja prati projekat.
osnova digitalne elektronike.
Napomena: PLC - programic logical control - programska logička kontrola.
94
Razred: TREĆI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Primjeri elektronskih šema - Upoznaje šeme sa
operacionim pojačavačima.
- Upoznaje
komparatore. - Upoznaje
oscilatore. - Objašnjava vrste i
funkciju multivibratora.
- Upoznaje A/D i D/A konvertore. - Objašnjava
oslabljivače.
- Povezuje operacione pojačavače u različitim šemama.
- Razlikuje komparatore.
- Poznaje realizacije šema oscilatora.
- Razlikuje i izrađuje različite realizacije multivibratora.
- Poznaje način rada A/D i D/A konvertora.
- Shvata ulogu oslabljivača u šemama.
- Razvija sposobnost povezivanja teorijskih znanja sa praksom.
Vježba: - Povezati po
izabranoj šemi operacioni pojačavač.
Vježba: - Realizovati po
izabranoj šemi izabrani oscilator.
Vježba: - Realizovati izabrani
tip oslabljivača. Vježbe: - Koristeći Tina
softver i Siemens LOGO realizovati različite primjere elektronskih šema.
Elementi automatike - Upoznaje
detektore – senzore.
- Upoznaje izvršne elemente automatike.
- Definiše povratnu spregu u sistemu automatskog upravljanja.
- Razlikuje vrste i ulogu detektora - senzora.
- Poznaje ulogu i različite realizacije izvršnih organa.
- Razlikuje i analizira šeme sa povratnom spregom.
- Stiče osjećaj za položaj i odnose predmeta u prostoru.
Vježbe: - Koristeći različite
tipove senzora i izvršnih organa, realizovati jednostavne šeme upravljanja.
Elektronski uređaji i instrumenti - Objašnjava
digitalni frekvencmetar.
- Mjeri frekvenciju koristeći digitalni frekvencmetar.
- Navikava se na pridržavanje i poštovanje propisa.
Vježbe: - Koristeći generator
funkcija i digitalni frekvencmetar mjeriti frekvenciju.
Elementi i šeme energetske elektronike - Upoznaje vrste i
ulogu elemenata energetske elektronike.
- Objašnjava osnovne šeme.
- Povezuje diode, tranzistore, tiristore, dijake i triake u električnim šemama.
- Crta, povezuje i analizira osnovne šeme energetske elektronike.
- Razvija urednost i sistematičnost u radu.
Vježbe: - Koristeći trijak i
druge potrebne elektronske komponente, povezati šemu regulacije napajanja (npr. bušilice).
Stručna ekskurzija
- Grupna posjeta firmi koja se u
95
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
tehnološkom procesu bavi radom sa elektronskim elementima, sklopovima i šemama (obrazložiti ulogu i značaj dokumentacije koja se vodi u tehnološkom procesu posjećene firme).
96
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Šeme automatskog upravljanja i regulacije - Upoznaje osnovne
šeme automatskog upravljanja i regulacije.
- Povezuje primjere šema i vrši simulaciju sa Tina softverom.
- Povezuje primjere šema i vrši simulaciju na Siemens LOGO.
- Razvija osjećaj odgovornosti pri radu.
Vježbe: - Raditi projekte
sistema automatskog upravljanja, bez i sa povratnom spregom (koristeći Siemens PLC LOGO.)
Osnovna VF elektronska kola - Upoznaje VF
pojačavač sa bipolarnim tranzistorima.
- Upoznaje modulatore.
- Upoznaje demodulatore.
- Povezuje šeme VF pojačavača sa bipolarnim tranzistorima.
- Uočava razliku između modulišućeg i modulisanog signala.
- Razvija smisao za komunikaciju.
Vježbe: - Realizovati šeme
elementarnog odašiljača i prijemnika.
Projekti signalno - sigurnosnih instalacija - Obrazlaže
elemente projekta protivpožarne instalacije.
- Navodi elemente projekta sigurnosne (protivprovalne) instalacije.
- Upoznaje elemente projekta video nadzora.
- Opisuje elemente interfonskog sistema.
- Povezuje elemente šeme projekta protivpožarnih instalacija.
- Analizira i povezuje šeme sigurnosnih instalacija.
- Analizira i povezuje
šeme video instalacija.
- Povezuje elemente interfonskog sistema.
- Navikava se na pridržavanje i poštovanje propisa.
- Razvija osjećaj o značaju komunikacije sa saradnicima i korisnicima usluga.
Vježbe: - Povezati elemente
po šemi protivpožarne zaštite.
Vježbe: - Povezati elemente
jednostavne video instalacije sa video karticom.
Vježbe: - Izvršiti spajanje
elemenata manje interfonske instalacije.
Mjerenje procesnih veličina - Upoznaje vrste i
postupke mjerenja procesnih veličina.
- Vrši mjerenje procesnih veličina: pritisak, protok, nivo tečnosti, temperatura i sl.
- Razumije zahtjeve zaštite na radu.
Vježbe: - Primjer mjerenja
procesnih veličina (na veš mašini i sl.).
Stručna ekskurzija: - Grupna posjeta
firmi koja se u tehnološkom procesu bavi radom sa elektronskim elementima, sklopovima i šemama (opisati uočene tehnološke
97
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
postupke i opisati dokumentaciju koja se vodi u tehnološkom procesu posjećene firme).
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. S. Branković: Praktična nastava, Niš, 1998. - M. S. Branković: Priručnik - sa uputstvima za električarske radove, Niš, 1995. - R. Opačić: Elektronika I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - R. Opačić: Elektronika II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - S. Stanković, R. Laković: Elektronika, ETF Podgorica, 1999. - D. Martinović, Z. Pendić, J. Menart: Energetska elektronika, Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva Beograd, 2001. - D. Dimić: Električna mjerenja u energetici, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 1989. - Elektromonterski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računari, projektor, projekciono platno, zvučnici i sljedeća oprema (za 16 radnih
mjesta):
Redni broj Opis – alati, instrumeni i uređaji Oznaka Kom
1 Univerzalni radni - ispitni sto, za dva radna mjesta, sa elementima: osigurači, utičnice, ispravljači, mjerni instrumenti, odvojni - regulacioni trefo i dr.
- 8
2 Digitalni multimetar univerzalni (U, I, R,...) ~/= - 16
3 Ispravljač sa stabilizatorom za napone od 0-30 V i struje do 2 A - 8
4 Osciloskop - 8
5 Generator funkcija (signala) - 8
6 Lemilica stona sa regulacijom, 80 - 100 W - 8
7 „Pištolj“ lemilice, 220V~, 100 W - 8
8 Fen za lemljenje zagrijanim vazduhom - 8
9 Pumpice za uklanjanje rastopljenog kalaja 16
10 Akumulatorska bušilica – odvijač, 14 mm, 0 – 1800 min-1, sa opremom - 4
11 Ručna bušilica, 220V~, sa opremom 2
12 Ručna brusilica, 220V~, sa opremom - 2
13 Ubodna testera, 220V~, do 40mm, sa opremom - 2
14 „Pištolj“ za vezice (za kablovske snopove) - 2
15 Kompleti ručnog elektro - mehaničarskog alata (razna izolovana kliješta, razni odvijači, razni mehaničarski ključevi, i sl.)
- 8
16 Ručna testera za metal - 8
98
Redni broj Opis – alati, instrumeni i uređaji Oznaka Kom
17 Kompleti turpija za metal, raznih profila - 8
18 Makaze za lim - 8
19 Pomično mjerilo ("šubler") - 2
20 Elektrotehnički softveri za crtanje električnih šema i simulaciju Tina ili sl. po 1
21 Uređaj za simulaciju i praktičnu demostraciju raznih električnih šema i procesa
Siemens PLC LOGO 4
22 Kompleti zaštitne opreme: radni mantil, rukavice, kaciga, zaštitne naočari i dr. - 16
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i u toku praktičnog rada. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Praktični rad (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu); ocjenjuje se:
kvalitet vođenja dnevnika praktične nastave, razumijevanje zadataka i poslova, urednost, preciznost, tačnost, poštovanje propisa zaštite, odgovoran odnos prema instrumentima, alatima).
- Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu.
- Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionim periodima.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i
automatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer energetike (u I razredu); - diplomirani Inženjer elektrotehnike – smjer elektronike (u I razredu). 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Elektrotehnički materijali - Osnovi elektrotehnike - Elektronika
- Osnovne fizičke i hemijske osobine elektrotehničkih materijala
- Elektrotehnički simboli - Osnovi elektrotehnike - Elektronika
- Crtanje električnih šema pomoću grafičkih simbola
- Električni provodnici - Električni izolatori
- Osnovi elektrotehnike - Elektronika
- Fizičke, električne i mehaničke osobina materijala za provodnike
- Lemljenje - Osnovi elektrotehnike - Elektronika
- Osobine materijala za lemljenje
- Elementi automatike - Automatsko upravljanje - Primijenjena elektronika
- Elektronski i elektromehanički elementi sistema automatske regulacije i upravljanja
- Izvršni organi automatskog upravljanja
99
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Osnovni elektronski elementi
- Elektronika - Osnovne elektronske komponente
- Osnovne elektronske šeme i sklopovi
- Elektronika - Elektronske šeme
- Kompjuterski programi za rad sa elektronskim šemama
- Informatika - Primjena računara u
elektrotehnici
- Softver - Programi za crtanje i
simulaciju električnih šema - Elementi programskog
logičkog upravljanja - Primjena računara u
elektrotehnici - Automatsko upravljanje
- Električne šeme i način povezivanja elemenata
- Korišćenje računara u upravljanju procesima
- Programibilni logički kontroler
- Primjeri elektronskih šema - Elektronika - Elektronske šeme - Elementi i šeme energetske
elektronike - Energetska elektronika - Elementi energetske
elektronike - Primjeri primjene
energetske elektronike - Elementi automatike - Automatsko upravljanje - Elementi SAU i SAR - Šeme automatskog
upravljanja i regulacije - Automatsko upravljanje - Analiza SAU i SAR
- Upravljanje proizvodnim procesom primjenom računara
- Osnovna VF elektronska kola
- Visokofrekventna elektronika
- Selektivni pojačavači snage - Amplitudski modulatori I
demodulatori - Frekvencijski modulatori i
demodulatori - Projekti signalno -
sigurnosnih instalacija - Signalno - sigurnosni
sistemi - Sistemi protivprovalne
zaštite - Sistemi protivpožarne
zaštite - Sistemi video - nadzora - Sistemi interfona
100
1.3. IZBORNA NASTAVA 1.3.1. ENGLESKI (JEZIK STRUKE) 1. Naziv predmeta: ENGLESKI (JEZIK STRUKE) 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 72 72 II 72 72 III 72 72 IV 66 66
Ukupno 282 282 3. Opšti ciljevi nastave - Razvijanje sklonosti ka učenju engleskog jezika; - Razvijanje komunikativne sposobnosti. - Upoznavanje i pripremanje za uspješno korišćenje pojmova iz stručno – teorijskih
predmeta. - Povećavanje povezanosti teorijskog i praktičnog znanja. - Motivisanje na aktivno učešće u nastavi i upotrebu naučenog u konkretnim
situacijama. - Razvijanje samostalnosti i kretivnosti. - Podsticanje na pravilan razvoj ličnosti u intelektualnom, emocionalnom i
moralnom smislu. - Podsticanje radoznalosti za korišćenje literature na stranom jeziku i upotrebu
Interneta. - Ohrabrivanje za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i znanje i
oblikovanje svojih ličnih ciljeva. - Proširivanje svojih znanja o drugim narodima i kulturama. - Sticanje pozitivnog odnosa prema prostoru i kulturi stanovanja.
101
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Fonološki sistem jezika - Upoznaje se sa
fonološkim sistemom jezika.
- Informiše se o pravilima izgovora.
- Pronalazi sličnosti i uočava razlike u izgovoru u odnosu na maternji jezik.
- Podstiče svijest o poštovanju inostranih kultura.
- Uvježbavati spelovanje na nazivima poznatih kompanija.
- Pozdravljati i odgovarati na pozdrav.
- Izvinjavati se i zahvaljivati.
- Pair work. Plural of Nouns - Upoznaje se sa
množinom imenica: regular & irregular, countable & uncountable nouns.
- Razlikuje i koristi jedninu i množinu imenica, na primjerima iz stuke.
- Podstiče ličnu motivaciju.
- Popunjavati formulare.
- Povezivati tekst i slike.
- Pair work. - Qestionnaire. - Brainstorming. - Uočavanje vrsta
alata. Articles - Nabraja članove:
indefinite article A, AN; definite article THE; zero article.
- Upotrebljava članove, na primjerima zadatog teksta.
- Stiče sigurnost. - Razvija svijest o
budućem poslu.
- Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
- Rješavanje zadataka višestrukog izbora.
- Ispravljanje grešaka.
- Brainstorming. - Ispunjavanje
praznine u tekstu. Pronouns - Nabraja zamjenice:
personal, possessive, demonstrative, reflexive, interrogative, idefinite.
- Koristi različite vrste zamjenica i primjenjuje ih u zadatim primjerima.
- Određuje pripadnost.
- Postavlja kratka pitanja.
- Podstiče inicijativnost.
- Razvija sklonost ka
učenju stranog jezika.
- Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
- Pair work. - Predstavljanje članova porodice.
- Razlikovanje električnih uređaja.
Verbs - Upoznaje se sa
upotrebom glagola: TO BE, TO DO, TO HAVE.
- Razlikuje osnovne oblike glagola i njihovu upotrebu u svim vremenskim oblicima.
- Stiče samopouzdanje.
- Podstiče na
samostalan rad i
- Predstavljati sebe i drugoga.
- Pisati kraći e–mail. - Ispravljati greške u
kraćem tekstu.
102
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
učenje.
- Dopunjavati tekst ili tabele.
- Računar i Internet. - Iznositi
karakteristike osoba i predmeta.
Prepositions - Upoznaje se sa
upotrebom prijedloga: AT, IN, ON.
- Koristi prijedloge na zadatim primjerima teksta.
- Zna da opisuje položaj elemenata nekog sklopa (npr. razvodne table).
- Razvija komunikativnost.
- Stiče preciznost.
- Opisivati radno mjesto.
- Povezivati tekst i sliku.
- Pair work. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Vocabulary - Upoznaje se sa
osnovnim pojmovima iz struke.
- Na primjerima upotrebljava osnovne veličine: napon, struja, snaga itd. i jedinice iz struke.
- Razvija svijest o budućem zanimanju.
- Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
Verb forms - Upoznaje se sa
vremenskim oblicima: Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect, Past Perfect, Future Forms (will, going to), Imperative.
- Razlikuje vremenske oblike i njihovu upotrebu u konkretnim situacijama.
- Zna da opisuje računar i njegove osnovne funkcije.
- Podstiče uključenje u društveni život.
- Ohrabruje timski rad
i donošenje odluka. - Podspješuje
motivaciju za učenje stranog jezika.
- Razgovarati o budućem zanimanju.
- Šlati poruke putem e-maila i faksa.
- Prevoditi stručne tekstove.
- Diskutovati o radnom okruženju.
- Role play. - Računar i Internet. - Team work. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
Comparison of Adjectives - Upoznaje se sa
komparacijom pridjeva: regular & Irregular.
- Poznaje i koristi pravilne i nepravilne oblike komparacije pridjeva.
- Razvija sposobnost povezivanja teorijskog i praktičnog učenja jezika.
- Izražava spremnost
na saradnju.
- Uporediti radni dan u školi i na praksi.
- Upoređivati materijale.
- Upoređivati zanimanja.
- Team work. - Računar i Internet.
Adverbs - Nabraja priloge:
manner, place, - Zna da na
primjerima - Stvara pogodnu
društvenu klimu. - Ispunjavati
upitnik.
103
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
time, degree, freqvency.
upotrebljava priloge za način, mjesto, vrijeme i dr.
- Razvija komunikativnost.
- Opisati uslove na radnom mjestu.
- Praviti dijaloge i intervjue.
- Questionnaire. - Računar i Internet.
Numbers - Nabraja brojeve:
Cardinal Numbers, Ordinal Numbers.
- Razlikuje i koristi osnovne i redne brojeve na različitim primjerima.
- Zna da piše podatke o adresi, broju telefona, datumu rođenja; razlikuje sate, mjesece i godine.
- Razvija snalažljivost.
- Stiče
samopouzdanje. - Podstiče
komunikativnost.
- Nabrojati standardne niske i visoke napone.
- Opisati poslove u mjenjačnici.
- Tražiti informacije o redu vožnje.
- Role play. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Modal Verbs - Definiše modalne
glagole: can, could, must, have to, need, may, might.
- Razlikuje tipove modalnih glagola i upotrebljava ih u konkretnim situacijama.
- Zna da traži informacije o raznim aparatima i uređajima.
- Ističe spremnost i sposobnost za saradnju.
- Stiče sposobnost
postizanja sporazuma.
- Pisati radne naloge i uputstva za rad.
- Navoditi radne obaveze u radionici.
- Nabrajati dužnosti i obaveze u porodici.
- Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
Passive Voice - Upoznaje se sa
pasivom: present, past.
- Razlikuje pasiv u sadašnjem i prošlom vremenu, na primjerima iz tekstova.
- Razvija smisao za zajedništvo.
- Izražava spremnost
za ispunjavanje radnih obaveza.
- Objašnjavati upotrebu opremu, sredstva za rad, instrumente i uređaje u kabinetu.
- Računar i Internet. - Group work. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
104
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Tense revision - Rezimira glagolske
oblike. - Pravilno
upotrebljava glagolske oblike.
- Predlaže rješenja za postavljene probleme.
- Stiče preciznost u izražavanju.
- Ističe spremnost i
sposobnost za saradnju.
- Razvija
komunikativnost.
- Popuniti prijavu za posao.
- Pisati e-mail. - Pripremati
intervju. - Računar i Internet. - Pair work.
Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
Nouns, Double genitive - Rezimira imenice. - Upoznaje Double
genitive.
- Razlikuje rod imenica.
- Razlikuje forme imenica i adekvatno ih koristi.
- Razlikuje Double genitiv u primjerima tekstova.
- Podspješuje motivisanost.
- Razvija sklonost ka
timskom radu.
- Navoditi djelove radnog pribora.
- Nabrajati vrste materijala za rad.
- Povezati sadržajno slike sa tekstom.
- Pisati i slati pozivnice.
- Group work.
Prepositions - Upoznaje se sa
upotrebom prijedloga: Position, direction, time.
- Poznaje upotrebu prijedloga, na konkretnim primjerima.
- Prepoznaje i pronalazi sličnosti i razlike u maternjem jeziku.
- Razvija snalažljivost.
- Razvija spremnost
na pomoć.
- Dati informacije o radnom okruženju.
- Opisati radno mjesto.
- Povezati slike sa tekstom.
- Izraditi propagandni plakat i poster.
- Računar i Internet. - Team work.
Vocabulary - Upoznaje se sa
novim pojmovima iz struke.
- Na primjerima upotrebljava nove pojmove iz struke.
- Podstiče timski rad.
- Uvježbavati sa pojmovima iz struke.
Relative pronouns / Relative clauses - Nabraja odnosne
zamjenice. - Upoznaje se sa
odnosnim rečenicama: Defining, non -defining.
- Razlikuje i koristi odnosne zamjenice.
- Oblikuje odnosne rečenice na konkretnim primjerima.
- Podstiče komunikativnost.
- Podspješuje
razumijevanje odnosa u skladu sa uslovima rada.
- Diskutovati o radnom okruženju i opisati događaje sa radnog mjesta.
- Pair work. - Role play. - Računar i Internet. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
105
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Present / past habits - Upoznaje se sa
kazivanjem sadašnjih i prošlih navika.
- Pravilno iskazuje sadašnje i prošle navike.
- Zna da opiše radne navike na radnom mjestu i da upoređuje prošle i sadašnje navike ljudi iz okruženja.
- Podspješuje razumijevanje društvenih odnosa.
- Podstiče
inicijativnost.
- Opisati svoje uobičajeno ponašanje u radionici.
- Group work. - Računar i internet. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
Infinitive, Gerund - Upoznaje se sa
upotrebom infinitiva i glagolske imenice.
- Pravilno upotrebljava infinitiv i glagolske imenice, na primjerima.
- Izražava svoje (ne)slaganje sa dužnostima i obavezama.
- Navodi primjere informacija o zabranama.
- Stiče samopouzdanje.
- Postiže preciznost
u izražavanju.
- Diskutovati o budućem zanimanju (likes /dislikes).
- Izražavati osjećanja, potrebe, želje.
- Role play. - Debate. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Conditional Clauses - Nabraja uslovne
rečenice: Type 1, 2, 3.
- Pravilno koristi forme kondicionala u cilju izražavanja želje, kulturnog obraćanja i iskazivanja mišljenja.
- Podstiče timski
rad.
- Planirati putovanje.
- Govoriti o radnom vremenu i slobodnim danima.
- Računar i Internet. - Team work.
Passive Voice - Rezimira pasiv:
with direct object and indirect object.
- Zna da primjenjuje pasiv u rečenici.
- Nabraja prošle, sadašnje i pretpostavljene buduće tehnologije, koristeći pasiv.
- Podstiče efikasnost.
- Razvija kulturu
ophođenja.
- Uvježbavati stručni vokabular.
- Pripremiti intervju. - Pair work. - Računar i Internet. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
Reported Speech - Upoznaje se sa
neupravnim govorom: statements, questions, commands.
- Razlikuje i ispravno upotrebljava upravni i neupravni govor.
- Ilustruje na primjerima iz struke upotrebu upravnog i neupravnog govora.
- Piše o aktuelnim
- Razvija komunikacijske sposobnosti.
- Stiče
samopouzdanje.
- Diskutovati o osnovnim električnim veličinama.
- Role play. - Pair work. - Računar i Internet. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
106
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
događajima. Word Formation - Upoznaje se sa
građenjem riječi: derivation of nouns, verbs, adjectives, adverbs.
- Pravilno vrši promjenu imenica, glagola, pridjeva i priloga u rečenici.
- Ispravno određuje redoslijed riječi u rečenici.
- Podstiče preciznost.
- Razvija samopouzdanje.
- Upoređivati srodna zanimanja.
- Prevoditi stručne tekstove.
- Definisati i opisati faze i operacije projekta električne instalacije.
- Pair work. - Koristiti pojmove iz
struke.
107
Razred: TREĆI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tenses - Utemeljuje
vremena: Verb Forms, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect, Past Perfect, Future Aspects: will, going to, present continious, present simple.
- Pravilno koristi vremenske oblike u rečenici.
- Pronalazi sličnosti i razlike u konstrukciji vremenskih oblika u odnosu na maternji jezik.
- Identifikuje vremenske oblike u autentičnim stručnim tekstovima.
- Razvija komunikativne sposobnosti.
- Stiče sigurnost u
izražavanju.
- Nabrajati i opisati poslove iz domena zanimanja.
- Pisati biografiju. - Diskutovati o
zanimanjima. - Pair work. - Group work.
Povezivati sa pojmovima iz struke.
Nouns / Double Genitive, Saxon Genitive - Utemeljuje
imenice. - Double Genitive,
Saxon Genitive.
- Razlikuje rod i forme imenica i adekvatno ih slaže u rodu i broju.
- Poredi rod imenica sa rodom u maternjem jeziku.
- Upotrebljava genitive u opisivanju pripadnosti.
- Podstiče motivisanost.
- Razvija sklonost ka
učenju jezika.
- Nabrajati opremu u radionici ili kabinetu.
- Sastavljati listu radnih zadataka.
- Prevoditi stručne tekstove.
- Pripremati kraće izlaganje group work.
- Koristiti pojmove iz struke.
Vocabulary - Upoznaje se sa
novim pojmovima iz struke.
- Na primjerima stručnih tekstova uvježbava korišćenje stručnih pojmova.
- Razvija snalažljivost.
- Računar i Internet. - Group work. - Koristiti pojmove iz
struke.
Adjectives / Adverbs - Rezimira upotrebu
pridjeva i priloga. - Adverbs (word
order, comparison).
- Ilustruje na primjerima i adekvatno koristi forme pridjeva uz imenice.
- Zna da upoređuje rezultate u postupku mjerenja električnih veličina.
- Podstiče pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
- Razvija pozitivnu
identifikaciju.
- Upoređivati radni dan u školi i na praksi.
- Analizirati tok događaja.
- Role play. - Pair work. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
Word building - Obrazlaže građenje
riječi: Derivation of Nouns, Adjectives, verbs, adverbs.
- Pravilno određuje redoslijed riječi u rečenici.
- Ispravno vrši
- Podstiče marljivost.
- Podstiče timski
- Rješavati zadatke višestrukog izbora.
- Opisivati postupke popravke uređaja.
108
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik promjenu riječi u rečenici.
rad. - Ističe spremnost za
saradnju.
- Pair work. - Koristiti pojmove iz
struke. Verbs - Utemeljuje
glagole: Modal Verbs, Multi – Part Verbs, Participles (Present, Past), Modals + Perfect Infinitive, I wish (Present, Past).
- Pravilno koristi glagolske oblike u izražavanju želja i žaljenja.
- Pravilno koristi modalne glagole i na adekvatan način ih kombinuje sa infinitivom.
- Pravilno koristi forme I wish, u cilju izražavanja želje i kulturnog obraćanja.
- Stiče samopouzdanje.
- Razvija socijalnu
sigurnost.
- Komentarisati ilustrovane događaje.
- Govoriti o obavezama i dužnostima.
- Razgovarati o svojim ambicijama u struci.
- Planirati postupak održavanja mašine.
- Brainstorming. - Group work. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
Passive - Uvježbava pasiv
(all tenses). - Pravilno
prepoznaje i upotrebljava sve oblike pasiva (sva vremena), u primjerima tekstova.
- Podstiče efikasnost.
- Podstiče timski
rad.
- Analizirati rezultate praktičnih vježbi.
- Rješavati zadatke višestrukog izbora.
- Praviti uputsva za korišćenje uređaja.
- Team work. - Računar i Internet. - Koristiti pojmove iz
struke. Linking Words - Uvježbava veznike. - Ispravno koristi
veznike u rečenicama.
- Stiče samopouzdanje.
- Postiže preciznost
u izražavanju.
- Analizirati stručne tekstove.
- Pair work. - Uvježbavati sa
pojmovima iz struke.
109
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Nouns Rezimira imenice: foreign plural, plural with different meaning, compounds, derivates, conversion (N – V, V – N, N – adj.), Synonyms, Antonyms, Homonyms.
- Razlikuje forme imenica i adekvatno ih koristi u odgovarajućim situacijama.
- Ispravno vrši konverzije imenica.
- Pravilno koristi sinonime, antonime i homonime.
- Zna da analizira objekte u primjerima grafičkog dizajna.
- Razvija snalažljivost.
- Podstiče timski
rad.
- Ispravljati greške u stručnim tekstovima.
- Diskutovati na temu iz struke.
- Brainstorming. - Group work. - Project work. - Računar i Internet. Napomena: N - noun V - verb Adj. - adjective
Vocabulary - Upoznaje se sa
novim pojmovima iz struke.
- Na primjerima upotrebljava pojmove iz struke.
- Stiče samopouzdanje.
- Računar i Internet. - Group work. - Koristiti pojmove iz
struke. Future Tense - Upoznaje se sa
budućim vremenima: Future Continuous Tense, Future Perfect Tense.
- Pravilno upotrebljava oblike budućeg vremena.
- Planira i predviđa situacije u radnom okruženju.
- Planira radne zadatke za naredni period.
- Planira odmor, putovanje...
- Podstiče sposobnost samostalnog donošenja odluka.
- Stiče
samopouzdanje.
- Time table. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Adverbs & Adjectives - Rezimira pridjeve i
priloge.
- Adekvatno koristi forme pridjeva uz imenice u cilju opisivanja i poređenja željenih pojmova i ilustruje primjerima.
- Pravilno upotrebljava priloge.
- Opisuje situacije sa radnog mjesta.
- Daje opis jednostavne situacije.
- Razvija odgovornost.
- Stiče preciznost.
- Analizirati primjere mjerenja veličina.
- Brainstorming. - Koristiti pojmove iz
struke.
110
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Passive - Utemeljuje pasiv:
Passive Infinitive / Gerund, Passive Construction whith say / belive, Reported speech, verbs of reporting + gerund, infinitive.
- Pravilno upotrebljava različite forme pasiva.
- Izražava slaganje ili neslaganje sa svojim dužnostima i obavezama.
- Podspješuje razumijevanje odnosa u skladu sa uslovima rada.
- Poboljšava
razumijevanje društvenih odnosa.
- Pripremati kratka izlaganja o izumima iz oblasti elektrotehnike.
- Upoređivati uslove za rad.
- Računar i Internet. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Clauses - Utemeljuje:
Clauses of Purpose, Result, Reason, Comparison, Contrast, Concession, Relative & Participle Clauses.
- Izražava namjere i sopstveno mišljenje.
- Pronalazi skriveno značenje u primjerima tekstova.
- Zna da logički ispravno iskazuje lični stav i razloge.
- Iskazuje tolerantnost.
- Postiže
ekonomičnost. - Razvija
komunikacijske sposobnosti.
- Identifikovati namjenu instrumenata, na primjerima.
- Računar i Internet. - Group work. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
Conditional - Rezimira:
Conditional Clauses, Mixed Conditional.
- Analizira i pravilno koristi uslovne rečenice.
- Ugovara poslovne sastanke.
- Razvija odgovornost.
- Računar i Internet. - Role play. - Koristiti pojmove iz
struke.
Prepositions - Rezimira:
Prepositions (of time, place, position, direction).
- Poznaje i pravilno koristi različite vrste prepozicija.
- Zna da traži i daje uputstva.
- Stiče sposobnost prevazilaženja problema.
- Ističe spremnost i sposobnost za saradnju.
- Group work. - Time table. - Povezivati sa
pojmovima iz struke.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - V. Hollett: Tech talk Elementary Student`s Book, Oxford University press, 2003. - V. Hollett: Tech talk Pre - Intermediate Student`s Book, Oxford University press,
2003. - S. S. Miljković, Lj. Nedeljković, I. Brković: Engleski jezik, Tekstovi za I, II, III i IV
razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 1996.
- U toku prvog razreda obavezno je obraditi tekstove ESP i to 10% ukupnog fonda časova, u toku drugog razreda 15%, trećeg 20% i četvrtog 25% .
- Autentični dokumenti (mape, posteri, razglednice), štampa, časopisi, novine i Internet.
- Pored udžbenika preporučenih i odobrenih od strane Ministarstva, nastavnici su slobodni da u nastavi koriste i druge priručnike za ostvarivanje ciljeva predviđenih programom.
111
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor, kasetofon, TV prijemnik, DVD plejer i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismeni zadaci (po jedan u polugodištu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacinog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Profesor engleskog jezika i književnosti; - diplomirani filolog za engleski jezik i književnost. 10. Povezanost predmeta
Znanja Poveznost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi, prilozi, brojevi
- Maternji jezik i kniževnost - Imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi, prilozi, brojevi
- Stručna terminologija - Osnove elektrotehnike - Praktična nastava
- Windows, Excel, Internet - Osnovi električnih mašina
112
1.3.2. EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 1. Naziv predmeta: EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 58 14 72 II III IV
Ukupno 58 14 72 3. Opšti ciljevi nastave - Usvajanje znanja iz osnova ekologije. - Razvijanje svijesti o značaju zaštite životne sredine. - Usvajanje znanja o uzročnoposljedičnim odnosima žive i nežive prirode. - Usvajanje znanja o različitim izvorima zagađivanja životne sredine. - Razvijanje svijesti o ulozi čovjeka i njegovog uticaja na zagađenje životne
sredine. - Usvajanje znanja i vještina sa ciljem zaštite životne sredine.
113
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovni pojmovi u ekologiji - Definiše pojmove:
ekologija, životna sredina, ekološki faktori.
- Ukazuje na međusobnu zavisnost žive i nežive prirode.
- Određuje elemente životne sredine.
- Uočava na konkretnim primjerima osobine biotopa i biocenoze.
- Navikava se da povezuje uzroke i posljedice.
Vježbe: - Terenski rad: posmatranje različitih staništa i zajednica.
Ekologija populacije - Definiše pojmove:
populacija i ekološka ravnoteža.
- Upoznaje faktore koji određuju strukturu populacije.
- Uočava osnovne karakteristike populacije.
- Shvata pojam opterećenosti populacije.
- Upotrebljava pojam ekološke ravnoteže i obrazlaže na primjeru međusobnu zavisnost činilaca sredine.
Kruženje materija i transformisanje energije u prirodi - Definiše pojmove:
producent organske materije, potrošač organske materije, reducent organske materije.
- Definiše lanac ishrane.
- Analizira na primjeru kompleksnost odnosa u ishrani.
- Interpretira kruženje materije i proticanje energije u ekosistemu.
- Analizira odnose među članovima lanca ishrane na primjeru energetske piramide.
- Razvija analitičko mišljenje.
Vježbe: - Predstavljanje
ilustracijom kruženje materije i proticanje energije na odabranom primjeru lanca ishrane.
Ekosistem - Opisuje kopnene,
vodene i antropogene ekosisteme.
- Definiše sukcesije u ekosistemu.
- Određuje zajedničke i glavne razlike između ekosistema.
- Zaključuje o raznovrsnosti
- Razvija svijest o značaju očuvanja prirodnih ekosistema.
114
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
ekosistema kod nas u odnosu na geografski položaj i klimatske karakteristike.
- Predviđa posljedice ljudske aktivnosti u životnoj sredini.
Zagađivanje vazduha - Upoznaje načine
zagađivanja vazduha i otrovne materije u vazduhu.
- Objašnjava uticaj otrovnih materija na živa bića (kisele kiše, ozonske rupe, efekat staklene bašte).
- Određuje uzroke zagađivanja vazduha.
- Analizira posljedice previsokih koncentracija otrovnih materija u vazduhu na ekosistem.
- Ocjenjuje značaj stalne kontrole kontaminiranosti vazduha.
- Predlaže načine čišćenja otrovnih materija (uređaji za prečišćavanje, industrijski filtri, automobilski katalizatori).
- Razvija sposobnost sagledavanja i rješavanja problema.
- Film o zagađivanju vazduha.
Zagađivanje voda - mora i slatke vode - Definiše izvore i
oblike zagađivanja vode.
- Određuje glavne izvore zagađivanja vode i objašnjava posljedice.
- Razlikuje metode prečišćavanja.
- Analizira na koje načine prehrambena industrija zagađuje okolinu.
- Razvija analitičko mišljenje.
Vježbe: - Zaštita okoline.
Zagađivanja zemljišta - Opisuje izvore i
oblike zagađivanja zemljišta.
- Ukazuju na posljedice savremene intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
- Interpretira problem prenaseljenosti
- Razvija analitičko mišljenje.
Vježbe: - Zaštita zemljišta.
115
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Zemlje. Nuklearna energija - Definiše izvore i
oblike radioaktivnog zagađenja.
- Identifikuje problem radioaktivnog zračenja i njegove dalekosežne posljedice.
- Uočava problem nekontrolisanog skladištenja radioaktivnog otpada i neodgovornog korišćenja nuklearnog oružja.
- Shvata važnost očuvanja životne sredine.
- Seminarski rad o nuklearnim eksplozijama (Hirošima, Černobil, itd.).
Ugrožene biljne i životinjske vrste - Navodi glavne
uzroke izumiranja šuma i istrebljenja nekih životinjskih vrsta.
- Analizira značaj šuma i razlog njihovog izumiranja.
- Ukazuje na značaj pošumljavanja terena koji su podložni eroziji.
- Pronalazi najugroženije ekosisteme i grupe u Crnoj Gori i svijetu.
- Predlaže moguće mjere za zaštitu prirodnog nasljeđa za konkretan primjer.
- Navikava se na poštovanje normi i propisa.
Vježbe: - Analiziranje
uzoraka izumiranja šuma i životinjskih vrsta.
Mjere za zaštitu životne sredine - Navodi značaj
štednje energije i vode u domaćinstvu i industriji.
- Navodi alternativne
energetske izvore.
- Određuje načine planske upotrebe prirodnih izvora.
- Shvata značaj pravilnog odnosa prema pitkoj vodi.
- Analizira značaj traženja i korišćenja novih ekoloških izvora energije.
- Ocjenjuje značaj globalizacije nadzora dešavanja u životnoj sredini.
- Razvija svijest o značaju zaštite životne sredine.
Vježbe: - Analiza nepovoljnih
uticaja za životnu sredinu.
116
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Primjenjuje propise kojima se određuju norme čuvanja zaštićenih objekata prirode, ugroženih, endemskih biljnih i životinjskih vrsta.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Jablanović, D. Rožaja: Zaštita i zagađivanje životne sredine, Zavod za
udžbenike, Beograd, 1998. - I. Savić, V. Terzija: Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenike,
Beograd, 2004.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor, TV prijemnik, DVD plejer i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine.
9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani biolog; - diplomirani inženjer pejzažne arhikteture.
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Zagađenje vode, vazduha i zemljišta
- Elektrotehnički materijali - Materijali koji se koriste u elektrotehnici
- Zaštita životne sredine - Električne instalacije i osvjetljenja
- Elektrane i razvodna postrojenja
- Elektrotehnički standardi i propisi
- Zaštite u razvodnim postrojenjima
117
1.3.3. OSNOVI RAČUNARSKOG SOFTVERA 1. Naziv predmeta: OSNOVI RAČUNARSKOG SOFTVERA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I 72 72 II III IV
Ukupno 72 72 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Obučavanje za korišćenje informatičkih znanja i praćenje dostignuća u svijetu iz
oblasti informatičkih tehnologija. - Razumijevanje uticaja informatičkih dostignuća u poslovnoj komunikaciji. - Razvijanje sposobnosti logičkog razmišljanja i povezivanja teorije sa praktičnim
znanjem. - Sticanje znanja o računarskom softveru i razvijanje osjećaja o važnosti čuvanja i
održavanja opreme. - Razvijanje sposobnosti korišćenja tabelarnih i grafičkih prikaza u prezentaciji
svojih zamisli. - Upoznavanje sa metodama predstavljanja informacija i razvijanje sposobnosti za
estetsko oblikovanje. - Razvijanje sposobnosti da prilagodi aplikaciju svojim potrebama. - Razvijanje sposobnosti da koristi grafikone kao analitičko sredstvo za pregled
rezultata različitih scenarija. - Razvijanje sposobnosti za rad u grupi. - Sticanje radnih navika i tehnološke discipline. - Razvijanje motivacije za usavršavanje u struci. - Razvijanje smisla i kompetencija za organizovan rad, tačnost, inicijativnost,
snalažljivost, prilagodljivost, sistematičnost, urednost, kritičnost, preciznost i efikasnost.
- Razvijanje sposobnosti algoritamskog i sistematskog rješavanja problema. - Razvijanje motivacije za usavršavanje u struci.
118
4. Sadržaj/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred:PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Grafička operativna sredina - Upoznaje se sa
prednostima grafičke operativne sredine.
- Pojašnjava i
opisuje osnovne elemente grafičke operativne sredine.
- Pojašnjava način organizacije podataka na disku.
- Upoznaje se sa načinom obilježavanja memorijskih medijuma.
- Objašnjava podešavanje desktopa.
- Objašnjava podešavanje taskbara. - Upoznaje se sa
osnovnim operacijama u Windowsu.
- Opisuje manipulaciju aplikacijama.
- Opisuje elemente prozora i njihovu osnovnu funkciju.
- Objašnjava i nabraja načine zadavanja komandi.
- Opisuje i objašnjava elemente dijalog prozora.
- Upoznaje se sa elementima Windows Explorera i načinom
- Uočava prednost grafičke operativne sredine u odnosu na prethodne.
- Razlikuje i koristi
osnovne elemente grafičke operativne sredine.
- Vrši organizaciju podatka na disku. - Obilježava
memorijske medijume.
- Podešava
parametre desktopa.
- Podešava i prilagođava radu elemente taskbara.
- Analizira i razlikuje osnovne operacije u Windowsu.
- Radi istovremeno sa više otvorenih aplikacija.
- Razlikuje i uočava ulogu elemenata prozora.
- Razlikuje, upoređuje i zna da zada komandu na više načina.
- Uočava ulogu elemenata dijalog prozora.
- Koristi Windows
Explorer i razlikuje njegove elemente.
- Stiče pozitivan odnos prema zanimanju.
- Razvija pozitivan
stav prema novim saznanjima.
Vježba: - Organizacija
podataka u folderu My Documents.
Vježba: - Podešavanje
parametara desktopa.
Vježba: - Podešavanje
taskbara i prilagođavanje svom radu.
Vježba: - Rad sa više
otvorenih aplikacija i prilagođavanje prozora aplikacije svom radu.
Vježba: - Zadavnje komandi
preko alatke, tastera i iz menija.
Vježba: - Rad sa dijalog
prozorima. Vježba: - Rad sa Windows
Explorerom. Vježba: - Rad sa WinRARom
ili WinZIPom. Vježba: - Pronalaženje
fajlova i foldera opcijom Search.
Vježba: - Kreiranje prečice
aplikacije i dokumenta na
119
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
njegovog korišćenja.
- Upoznaje se
ulogom programa za kompresiju podataka.
- Opisuje postupke pronalaženja fajlova i foldera na disku.
- Opisuje postupak kreiranja prečice na desktopu.
- Nabraja elemente Control Panela.
- Objašnjava
instalaciju novog jezika tastature.
- Objašnjava instalaciju novog aplikativnog softvera.
- Objašnjava instalaciju štampača.
- Objašnjava instalaciju novih fontova.
- Koristi programe
za kompresiju podataka.
- Pronalazi fajl i
folder na disku. - Kreira prečicu na
desktopu. - Razlikuje i koristi
elemente Control Panela.
- Instalira novi jezik
tastature. - Instalira
aplikativni softver. - Instalira štampač. - Instalira fontove.
- Razvija
organizacione sposobnosti.
desktopu. Vježba: - Podešavanje
datuma i vremena preko Control Panela.
Vježba: - Prilagođavanje
miša i tastature svom radu preko Control Panela.
Vježba: - Instalacija novog
jezika tastature. Vježba: - Intalacija
aplikativnog sosftvera.
Vježba: - Instalacija
štampača. Vježba: - Instalacija
fontova.
Obrada i dizajniranje teksta - Opisuje postupak podešavanja radnog okruženja aplikacije za obradu i dizajniranje teksta. - Objašnjava pojam
template i njegovu ulogu u uređivanju teksta.
- Objašnjava pojam tabulacije i postupak podešavanja taba.
- Upoznaje se sa pojmom numerisana i
- Prilagođava radno okruženje aplikacije svojim potrebama.
- Koristi template. - Primjenjuje tab. - Razlikuje
numerisanu od nenumerisane liste
- Razvija sposobnost zapažanja.
- Razvija preciznost u radu.
Vježba: - Podešavanje
radnog okruženja aplikacije i prilagođavanje korisniku.
Vježba: - Izabrati template
za pismo i faks i otkucati tekst.
Vježba: - Urediti tekst sa
različitim tabovima.
Vježba: - Rad sa
numerisanim i
120
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
nenumerisana lista i objašnjava postupak njihovog izbora.
- Upoznaje se sa funkcijama editora formula i načinom rada.
- Definiše pojmove fusnota i endnota i upoznaje se sa postupkom njihovog izbora.
- Opisuje postupak rada sa simbolima.
- Definiše pojmove
heder i futer i objašnjava rad sa njima.
- Objašnjava postupak numerisanja stranice.
- Objašnjava postupak kreiranja sadržaja.
- Opisuje postupak unošenja grafičkih elemenata u tekst (slika iz Clip Arta, gotova slika, oblikovanje naslova, grafička figura, crtanje osnovnih grafičkih elemenata).
- Upoznaje se sa postupkom štampanja koverti i naljepnica.
- Opisuje postupak izrade cirkularnog pisma.
i primjenjuje ih. - Koristi editor
formula. - Vrši unošenje
fusnote i endnote u tekst. - Vrši ubacivanje
simbola kojih nema na tastaturi.
- Postavlja heder i futer.
- Vrši numerisanje
stranice. - Kreira sadržaj
prethodno otkucanog teksta.
- Razlikuje postupke i vrši unos grafičkih elemenata u tekst.
- Štampa koverte i
naljepnice. - Izrađuje cirkularno
pismo.
- Razvija
samostalnost. - Razvija
odgovornost u radu.
nenumerisanim listama.
Vježba: - Na primjerima iz
osnova elektrotehnike i elektronike koristiti editor formula.
Vježba: - Urediti tekst sa
fusnotama. Vježba: - Rad sa simbolima. Vježba: - Uređenom tekstu
postaviti heder, odnosno futer i numerisati stranice.
Vježba: - Kreiranje sadržaja
obrađenog i dizajniranog teksta.
Vježba: - Implementacija
grafičkih elemenata u tekst.
Vježba: - Štampanje koverti
i naljepnica. Vježba: - Izrada cirkularnog
pisma.
Tabelarna obrada podataka sa grafičkim predstavljanjem - Upoznaje se sa
elementima osnovnog prozora za tabelarnu obradu podataka.
- Razlikuje elemente osnovnog prozora za tabelarnu obradu podataka i razumije njihovu
- Navikava se na racionalno i pažljivo izvođenje pojedinih zadataka.
Vježbe: - Podešavanje
radnog okruženja aplikacije i prilagođavanje korisniku.
121
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava
operacije sa radim listom i radnom sveskom.
- Nabraja vrste podataka koji mogu biti element polja.
- Opisuje postupak formatiranja teksta u polje radnog lista.
- Opisuje postupak formatiranja brojčanih podataka u polje radnog lista.
- Objašnjava način unošenja formula u polje radnog lista.
- Nabraja funkcije i opisuje postupak njihovog korišćenja u polje radnog lista.
- Opisuje postupak sortiranja podataka.
- Opisuje postupak izrade grafikona.
ulogu. - Obavlja operacije
sa radim listom i radnom sveskom.
- Razlikuje podatke
koji se mogu unijeti u polje radnog lista.
- Vrši formatiranje teksta u polje radnog lista.
- Vrši formatiranje
brojčanih podataka u polje radnog lista.
- Unosi i koristi
formulu u polje radnog lista.
- Razlikuje i koristi
funkcije u polje radnog lista.
- Sortira podatke. - Vrši izradu i
formatira grafikon.
- Formira pravilan
odnos prema grafičkom izražavanju.
Vježbe: - Rad sa radnim
listom i radnom sveskom.
Vježbe: - Formatiranje
teksta u polje radnog lista.
Vježbe: - Formatiranje
brojčanih podataka.
Vježbe: - Rad sa formulama
i funkcijama na primjerima iz struke (osnove elektrotehnike, elektronike...).
Vježbe: - Sortiranje
podataka u tabelama napravljenim u prethodnim primjerima.
Vježbe: - Za rezultate
dobijene na osnovu mjerenja u laboratoriji (osnove elektrotehnike) napraviti i formatirati grafikon.
Algoritamsko rješavanje zadataka - Pojašnjava korake
za rješavanje problema primjenom računara.
- Objašnjava pojam
algoritma. - Definiše i
objašnjava strukturu dijagrama toka.
- Navodi tipove
- Uočava važnost ispravno definisanog problema i njegovo pravilno predstavljanje matematičkim modelom.
- Sastavlja algoritam i piše program.
- Uočava važnost testiranja programa.
- Uočava značaj
- Navikava se na racionalno i pažljivo izvođenje pojedinih zadataka.
Vježba: - Koristeći
algoritamske strukture rješavati probleme iz osnova elektrotehnike i elektronike.
Napomena: - Za pisanje
programa koristiti programski jezik II generacije (Turbo Basic).
122
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
algoritamskih struktura.
algoritma. - Skicira elemente
dijagrama toka. - Razlikuje i skicira
dijagram toka algoritamskih struktura.
- Razvija smisao za logičko razmišljanje i rasuđivanje.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - N. Klem: Informatika - udžbenik za I razred gimnazije, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Podgorica, 2008. - N. Klem: Računarstvo i informatika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2002. - Dr M. Stanković, dr M. Stanković: Primena računara u elektrotehnici – udžbenik za
II razred srednje elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
- N. Klem: Uvod u primenu računara, Građevinska knjiga a.d., Beograd, 2007. - M. Imamović: Naučite da koristite Windows XP, Soho Graph, Beograd, 2009. - M. Imamović: Naučite da koristite Word 2007, Soho Graph, Beograd, 2009. - M. Imamović: Naučite da koristite Excel 2007, Soho Graph, Beograd, 2009. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar sa odgovarajućim softverom, grafoskop, projektor, skener, štampač,
projekciono platno i folije za grafoskop. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija; - diplomirani matematičar - smjer računarske nauke. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Tabelarna obrada podataka sa grafičkim predstavljanjem
- Preduzetništvo
- Biznis plan - Poslovanje preduzeća - Finansije i računovodstvo
123
1.3.4. POSLOVNA KOMUNIKACIJA 1. Naziv predmeta: POSLOVNA KOMUNIKACIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II 60 12 72 III IV
Ukupno 60 12 72 3. Opšti ciljevi nastave - Ovladavanje osnovama poslovne kulture. - Shvatanje značaja profesionalnog ponašanja. - Ovladavanje znanjima i vještinama poslovne komunikacije. - Upoznavanje sa sredstvima komunikacije i načinom korišćenja. - Usvajanje znanja iz oblasti korespondencije. - Razvijanje osjećaja odgovornosti, objektivnosti i poslovne diskrecije. - Osposobljavanje za samostalan rad.
124
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Definiše pojam
komunikacije. - Uočava značaj
komunikacije. - Stiče sposobnost za
saradnju.
Poslovna kultura i poslovni bonton - Upoznaje pojam
poslovne kulture i poslovnog bontona.
- Upoznaje kulturu rada i kulturu ponašanja.
- Opisuje odnos prema rukovodiocu, ostalim zaposlenim i strankama.
- Upoznaje se sa radnom disciplinom i oslovljavanjem među zaposlenima.
- Razlikuje kulturu rada i kulturu ponašanja.
- Uočava značaj poslovne kulture.
- Upoređuje i
pronalazi sličnosti i razlike u odnosu prema rukovodiocu, ostalim zaposlenima i strankama.
- Obavlja poslovne razgovore.
- Razvija komunikativnost.
- Razvija sposobnost postizanja kompromisa.
Vježba: - Demonstrirati
poslovni bonton.
Sredstva za komunikaciju - Upoznaje tehnička
sredstva (uređaje) za komunikaciju (telefon, telefaks, računar, štampač, skener i fotokopirni aparat).
- Razlikuje namjenu i koristi tehnička sredstva.
Vježba: - Korišćenje
telefona, telefaksa, računara i fotokopir aparata.
Komunikacija sa strankama - Upoznaje pojam
stranke i objašnjava odnos prema strankama.
- Objašnjava organizaciju, način prijema i poziva stranaka.
- Uspostavlja komunikaciju sa strankama i planira prijem stranke.
- Razvija komunikativnost i kulturu ponašanja.
- Razvija spremnost i sposobnost za saradnju.
Vježba: - Pozivanje i prijem
stranke.
Korespondencija - Upoznaje pojam,
značaj, lica i vrste korespondencije
- Objašnjava i navodi osnovna načela korespondencije.
- Uočava značaj korespondencije i razlikuje lica i vrste korespondencija.
- Razlikuje načelo ekspeditivnosti, tačnosti i zakonitosti, pisanja službenim i poslovnim stilom,
- Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.
- Razvija
tolerantnost.
125
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
čuvanja poslovne tajne, tehničke obrade i dr.
Poslovna korespondencija - Upoznaje pojam
poslovne korespondencije.
- Upoznaje stilove i fraze u poslovnoj korespondenciji.
- Upoznaje poslovno pismo i njegove elemente.
- Opisuje koverat i adresiranje pisanih pošiljki.
- Upoznaje kratka poslovna pisma.
- Upoznaje inkorespondenciju.
- Uočava značaj poslovne korespondencije.
- Razlikuje stilove i fraze u poslovnoj korespondenciji.
- Razlikuje obavezne i neobavezne elemente poslovnog pisma i vrši njihovo oblikovanje.
- Vrši kovertiranje i adresiranje pošte.
- Uočava razloge korišćenja kratkih poslovnih pisama.
- Uočava značaj inkorespondencije.
- Razvija spremnost i sposobnost za saradnju.
- Razvija sposobnost
pismenog komuniciranja.
Vježba: - Oblikovanje
poslovnog pisma.
Službena korespondencija - Upoznaje vrste
službene korespondencije.
- Upoznaje vrste pisanih sastava u službenoj korespondenciji.
- Objašnjava primjenu i djelove službenog dopisa.
- Razlikuje vrste službene korespondencije.
- Razlikuje pisane sastave u službenoj korespondenciji.
- Sastavlja i oblikuje
službeni dopis.
- Razvija sposobnost pisanog izražavanja.
Korepondencija u robnom prometu - Upoznaje vrste i
formu poslovnih pisama u robnom prometu.
- Navodi obrasce u robnom prometu.
- Razlikuje vrste i formu poslovnih pisama u robnom prometu (upiti, ponude, porudžbine).
- Uočava razliku između zaključnice, otpremnice, pretfakture i fakture.
- Razvija kreativnost i snalažljivost.
- Razvija smisao za
saradnju.
Vježba: - Oblikovanje
ponude i porudžbine.
- Popunjavanje otpremnice.
Korespondencija u vezi sa službenim putovanjima - Objašnjava pojam i
vrste službenih putovanja.
- Planira i organizuje službeno putovanje.
- Razvija samostalnost, samopouzdanje i
Vježba: - Popunjavanje
putnog naloga i
126
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava sastavljanje i oblikovanje korespondentnih sastava u vezi sa službenim putovanjima.
- Upoznaje pojam akontacije i dnevnice.
- Priprema i sastavlja putni nalog i putni račun.
- Sastavlja izvještaj o obavljenom službenom putu.
- Razlikuje
akontaciju i dnevnicu.
kreativnost.
putnog računa.
Korespondencija u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa - Upoznaje
korespondentne sastave u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa.
- Upoznaje ugovor o
radu.
- Sastavlja i oblikuje CV (Curriculum Vitae).
- Popunjava prijavu o slobodnom radnom mjestu.
- Uočava značaj ugovora o radu.
- Razvija sposobnost pismenog komuniciranja.
Vježba: - Sastvalja i oblikuje
CV (Curriculum Vitae).
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Subotić, S. Rajković: Kancelarijsko poslovanje, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2006. - J. Manojlović, S. Ignjatović: Poslovna i službena korespondencija, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - D. Spasić, J. Rakinić: Korespondencija sa sekretarskim poslovanjem, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, štampač, faks, telefonski aparat, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8.Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani pravnik; - diplomirani ekonomista.
127
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Korespondencija - Zasnivanje radnog odnosa u
privrednom društvu - Postupak izrade godišnjeg
izvještaja o radu
- Preduzetništvo - Rad u sektorima i poslovanje privrednog društva
128
1.3.5. RAČUNARSKA GRAFIKA I INTERNET TEHNOLOGIJE 1. Naziv predmeta: RAČUNARSKA GRAFIKA I INTERNET TEHNOLOGIJE 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II 72 72 III 72 72 IV
Ukupno 144 144 Vježbe: odjeljenje se dijeli na grupe do 17 učenika. 3. Opšti ciljevi nastave - Usvajanje osnovnih znanja iz informatike i aplikativnog softvera. - Razumijevanje uticaja informatičkih tehnologija na društvo. - Sticanje osnovnih znanja, vještina i navika za pravilno i uspješno korišćenje
informacijske tehnologije za zadovoljavanje ličnih i društvenih potreba. - Sticanje osnovnih znanja u korišćenju softvera za dizajn, kompjutersku grafiku,
3D animaciju i izradu web prezentacija. - Sticanje znanja za projektavanje i korišćenje kompjuterske grafike. - Razumijevanje mjesta i uloge internet tehnologija za razmjenu informacija u
društvu. - Primjenjivanje raznih programa za izradu web prezentacije. - Sticanje sposobnosti za pretraživanje i instaliranje softvera za grafiku, animaciju
i web prezentaciju. - Prepoznavanje savremenih potreba i pravaca razvoja softvera na području
grafike, animacije i web prezentacije. - Razvijanje samoinicijativnosti pri izboru rješavanja postavljenih problema. - Shvatanje značaja timskog rada i njegove organizacije. - Sticanje sposobnosti za prilagođavanje aplikacije svojim potrebama radi
udobnijeg i efikasnijeg korišćenja. - Razvijanje sposobnosti i sticanje iskustava na području upotrebe stručne
literature i dobijanja informacija. - Razumijevanje pravila korišćenja elektronskih izvora podataka i informacija. - Navikavanje na upotrebu standarda i poštovanje autorskih prava. - Razumijevanje moralnih i etičkih pitanja koja su povezana sa upotrebom
softvera.
129
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI COREL DRAW
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Upoznaje osnove
Corel-a i objašnjava postupak rada na doradi crteža, logoa, grafika i njihove pripreme za štampu.
- Objašnjava
instalaciju i pokretanje CorelDraw-a.
- Savlađuje vještinu u radu sa komandnim panelima.
- Prilagođava interfejs svojim potrebama.
- Primjenjuje osnovni radni prozor Corel Draw.
- Instalira program Corel Draw.
- Razvija sposobnost za rad u grupi.
- Razvija smisao za
estetiku.
- Podijeliti učenike na grupe i upoznati ih sa računarima na kojima će, ukoliko je moguće, raditi po principu jedan učenik jedan računar.
Rad sa fajlovima - Objašnjava postupak
rada sa fajlovima. - Objašnjava formate
zapisa i preuzimanje fajlova drugih formata (Import, Export).
- Objašnjava filtere za Corel-ove proizvode.
- Kreira dokument. - Koristi filtere za
uvoz i izvoz fajlova drugih formata.
- Koristi filtere za
uvoz i izvoz drugih tipova fajlova.
- Razvija smisao za logičko razmišljanje i rasuđivanje.
Vježba: - Importovanje i
exportovanje fajlova.
Podešavanje stranica - Objašnjava
podešavanje stranica.
- Razlikuje i primjenjuje različite formate i stilove papira.
- Razvija vizionarsku kreativnost.
Vježba: - Podešavanje i
formatiranje stranice po zadatim vrijednostima.
Rad sa alatkama - Objašnjava palete sa
osnovnim alatkama (Toolbox).
- Analizira i koristi palete sa alatkama.
- Podsiče svijest o procjenjivanju vlastitih potreba.
Vježba: - PrtSc ekrana i
pravljenje slike sa tekstualnim opisom alatki.
Rad sa objektima - Objašnjava
selektovanje, grupisanje i razgrupisavanje jednog i više objekta.
- Koristi selektovanje objekata, kreira ih i manipuliše njima.
- Pravi grupe objekata.
- Podstiče spretnost, rukovanje i povezivanje.
Vježba: - Precizno
selektovanje objekta na fotografiji.
Crtanje geometrijskih i drugih oblika (shapes-a) - Opisuje postupak - Kreira i oblikuje - Razvija osjećaj o Vježba:
130
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
crtanja osnovnih geometrijskih oblika.
razne geometrijske i druge oblike.
važnosti i potrebi preciznosti pri radu.
- Crtanje i modifikacija pravougaonika, elipsi, poligona, podešavanje dimenzija, crtanje iz centra, stavljanje pravilnih poligona, spirala i tabela...
Crtanje putanja i popuna - Objašnjava postupak
podešavanja atributa jednog grafičkog prikaza.
- Objašnjava putanje (otvorene i zatvorene).
- Definiše boju linije selektovane putanje.
- Objašnjava docker-e. - Objašnjava alatke za
umjetničko crtanje uz primjenu posebnih efekata.
- Bira postupak podešavanja atributa.
- Crta vrstu linija
putanje. - Praktično
primjenjuje izbor boja, korišćenje preliva.
- Praktično primjenjuje
docker-e. - Primjenjuje
kotiranje za interaktivno povezivanje elemenata.
- Stiče preciznost, sigurnost i upornost.
- Razvija odgovornost
prema radu i radnom prostoru.
Vježba: - Crtati putanje raznih
debljina, praviti h nevidljivim, crtati linije, crtati "slobodnom rukom".
- Crtati početak, završetak, automatsko zatvaranje otvorene linije, rotiranje za određeni ugao.
- Crtati krive, označavanjem čvorova i djelovanjem na njih.
- Kreirati prelive.
Dejstvo Shape Tool-a na geometrijske oblike - Objašnjava dejsto
Shape Tool-a na osnovne geometrijske oblike.
- Crta zaobljene forme (odsječak, luk).
- Primjenjuje odsijecanje.
- Razvija preciznost. Vježba: - Shape tool.
Rad sa tekstom - Objašnjava rad na
tekstu (definisanje popunjenosti i obvojnice).
- Unosi tekst i vrši oblikovanje i modifikaciju teksta.
- Razvija kreativnost.
Vježba: - Rad sa tekstom, vektorski zapis fontova, unos teksta u pasusima, izbor fonta, njegove veličine, njegovog stila, poravnanje, uvlačenje i ostale namjene, prelom reda...
Rad sa čvorovima - Opisuje i objašnjava - Kreira linije i radi sa - Razvija svijest o Vježba:
131
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
rad sa čvorovima. čvorovima. važnosti Internet tehnolgije u prenosu informacija i komunikacije među ljudima.
- Razvija kreativnost. - Razvija sposobnost
za saradnju i timski rad.
- Rad sa čvorovima: brisanje, spajanje, razdvajanje čvorova, konvertovanje krive u pravu liniju i obrnuto,
postavljanje čvorova i “poluga”. - Rad sa tzv.
zaobljenim (mekim), oštrim i simetričnim čvorovima.
- Crtati i mijenjati smjer krive, širiti krivu radi zatvaranja, automatski zatvarati otvorene selektovane krive.
Rad sa nožem i gumicom i slobodne transformacije - Opisuje početak i
kraj reza. - Objašnjava slobodne
transformacije.
- Primjenjuje rezanje linije nožem, rezanje objekta po toj liniji, korišćenje noža slobodnom rukom uz korišćenje Bezier-ovih svojstava.
- Razvija odgovornost i stiče radne navike.
Vježba: - Primjeniti rezanje i
Bezier-ova svojstva linije reza.
- Primjeniti akcije gumice, brisanje u tačkama, brisanje po pravim linijama...
Rad alatkama - Opisuje i objašnjava
rad sa alatkama. - Primjenjuje alatke
za pretapanje, distorziju, eksturziju...
- Razvija svijest o potrebi preciznosti pri radu.
Vježba: - Rad sa alatkama za:
pretapanje, konture, distorziju, ovojnicu, efekat eksturzije, sjenku i providnost.
Podešavanje i rad sa menijem - Objašnjava: Edit,
View, Layout, Tools meni.
- Objašnjava standardne i dodatne opcije u CorelDraw.
- Koristi i primjenjuje naredbe iz menija.
- Analizira standardne
i dodatne opcije programa.
- Razvija sposobnost za analitičko mišljenje.
Vježba: - Podešavati menije. - Na primjerima
koristiti menije Edit, View, Layout, Tools...
Arrange meni - Objašnjava meni
Arrange. - Primjenjuje
transformacije.
- Razvija svijest za tehnološku disciplinu i tehničku kulturu.
Vježba: - Transformacija i
dupliciranje objekta sa odgovarajućim atributima, rotacija
132
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
objekta za specificirani ugao i izbor centra rotacije, skaliranje i omogućavanje lika u ogledalu.
- Aranžiranje objekata poravnanje, spajanje putanja, razdvajanje, grupisanje ili razgrupisavanje...
Bitmaps meni - Objašnjava 3D
Effects. - Crta i na konkretnim
primjerima primjenjuje 3D Rorate, Cylinder, Emboss, Page Curl, Perspective, Sphere, Blur, Camera, Color Noise, Sharpen...
- Podstiče samopouzdanje i kreativnost.
Vježba: - Nacrtati 3D izgled
prostorije u stanu.
Text meni - Objašnjava rad sa
tekstom koji se obavlja u režimima - Artistic Text i Paragraph text.
- Unosi tekst i vrši 2D i 3D obradu (skaliranje, pomjeranje, selektovanje i rotiranje...).
- Razvija svijest o savremenim potrebama i novim tehnologijama proizvodnje uređaja za prenos informacija.
Vježba: - Izrada vizit karte,
simbola, amblema, grba i sl.
133
PHOTOSHOP Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod - Objašnjava
instalaciju i pokretanje Photoshop-a.
- Upoznaje i objašnjava radno okruženje Photoshop-a.
- Opisuje prilagođavanje i podešavanje Photoshop-a korisniku.
- Usvaja način instalacije i pokretanje Photoshop-a.
- Prepoznaje i uočava elemente radnog okruženja Photoshop-a.
- Pojašnjava podešavanje i prilagođavanje Photoshop-a korisniku.
- Razvija smisao za timski rad i toleranciju.
- Razvija preciznost
pri radu.
Vježba: - Instalacija i
prilagodjavanje Photoshop-a korisniku.
Rad sa selekcijama - Objašnjava i navodi
vrste selekcija. - Opisuje i navodi
osnovne operacije sa selekcijama.
- Razlikuje vrste selekcija i načine njihove upotrebe.
- Analizira osnovne operacije sa selekcijama.
- Stiče orijentraciju u radnom okruženju.
- Razvija kreativnost u
radu.
Vježba: - Izbor pravougaone,
okrugle, laso, Magic Wand selekcije.
Rad sa slikama - Upoznaje i
objašnjava postupke obrade slike.
- Razlikuje i pojašnjava postupke obrade slike.
Vježba: - Promjena veličine,
kontrasta i osvjetljenja slike.
Vježba: - Promjena Levels,
Curve i Color slike. Crtanje i bojenje - Objašnjava i opisuje
postupak crtanja osnovnih geometrijskih oblika.
- Pojašnjava i usvaja postupak crtanja osnovnih geometrijskih oblika.
Vježba: - Crtanje
pravougaonika, kruga, mnogougla i definisanih oblika.
Rad sa stilovima - Upoznaje se sa
načinom primjene različitih stilova.
- Usvaja i pojašnjava načine primjene različitih stilova.
- Razvija svijest o važnosti i potrebi preciznosti pri radu.
Vježba: - Definisanje stilova
(Drop Shadow, Inner Shadow...).
Bojenje površina - Navodi i opisuje
vrste bojenja sa prelivom.
- Razlikuje i preproznaje vrste bojenja sa prelivom.
- Podstiče kreativnost. Vježba: - Bojanje sa prelivom –
Gradient (Linear, Radial, Angle, Reflected i
134
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Diamond). Rad sa tekstom - Objašnjava i opisuje
unošenje teksta. - Objašnjava i opisuje
postupak formatiranja teksta.
- Objašnjava i opisuje primjenu stilova i filtera na tekst.
- Usvaja postupak unošenja teksta.
- Pojašnjava postupak formatiranja teksta.
- Analizira primjenu
stilova filtera na tekst.
Vježba: - Unošenje i
formatiranje teksta. Vježba: - Izrada vizit karte.
Rad sa slojevima - Upoznaje se sa
pravljenjem novog sloja.
- Objašnjava pojmove: vidljivost i providnost sloja.
- Objašnjava postupak
ravnanja i promjene međusobnog položaja slojeva.
- Objašnjava i opisuje postupak stapanja više slojeva u jedan.
- Usvaja postupak pravljenja novog sloja.
- Uočava razliku izmedju pojmova: vidljivost i providnost sloja.
- Usvaja postupak ravnanja i promjene međusobnog položaja slojeva.
- Analizira postupak stapanja više slojeva u jedan.
- Razvija sposobnost povezivanja teorije i prakse.
Vježba: - Pravljenje slojeva,
podešavanje vidljivosti, providnosti i ravnanja sloja.
Vježba: - Stapanje povezanih i
vidljivih slojeva u jedan.
Rad sa filterima - Navodi i objašnjava
vrste filtera. - Razlikuje i
prepoznaje vrste filtera.
- Razvija samopouzdanje.
Vježba: - Upotreba filtera po
izboru na fotografiju.
Brisanje - Navodi i objašnjava
alate za brisanje. - Razlikuje i analizira
alate za brisanje. - Razlikuje nevažno od
važnog. Vježba: - Brisanje djelova slike
upotrebom Eraser Tool, Background i Magic Eraser.
135
3 DS MAX Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod i kreiranje slika pomoću kompjuterske grafike - Upoznaje istoriju i
osnove 3D tehnologije i objašnjava kako i gdje se koristi kompjuterska 3D grafika.
- Razlikuje 3D i 2D aplikaciju.
- Podstiče kreativnost.
Vježba: - Pravljenje 2D i 3D
objekta (Potoshop, Corel Draw).
Orijentacija u 3ds max-u - Objašnjava i nabraja
koordinatne sisteme koji se mogu koristiti u 3ds max-u.
- Nabraja različite tipove objekata korišćenih u 3ds max-u.
- Objašnjava:
skladištenje, transformaciju, obradu, sjenčenje objekata...
- Shvata orijentaciju geometrijskih oblika u koordinatnim sistemima.
- Razlikuje termine korišćene za objekte i površine: primitivi, Bulovi objekti, lofting, splajn, NURBS, modifikatore...
- Analizira i priprema animaciju u
3ds max-u. - Analizira tok i vezu
podataka o objektu i primjenjuje transformaciju.
- Razvija svijest o uticaju grafike na razvoj i socijalizaciju ličnosti.
- Razvija kreativnost i
kulturu tehničkog izražavanja.
Vježba: - Vršiti uvoz objekata
pomoću parametara i animacija ključnih frejmova u 3D grafici.
Interfejs 3ds max-a - Nabraja i objašnjava
komandne panele: Create, Modify, Hierarchy, Motion, Display i Utilities.
- Objašnjava kreiranje, modifikovanje objekata i manipulaciju njima, glavnu paletu sa alatima, komande u okviru menija.
- Koristi komandne panele.
- Kreira objekte i
modifikuje ih kroz rad u komandnim panelima.
- Razumije postupak navigacije kroz prikaze i sjenke.
- Razvija svijest o važnosti Internet tehnolgije u prenosu informacija i komunikacije među ljudima.
Vježba: - Korišćenje ključnih
komandi sa linije menija i osnovnih alata za animaciju, kretanje kroz objekat i manipulacija njima u prikazima.
Modeliranje - Upoznaje Mesh
modeliranje. - Upoznaje i nabraja
načine modeliranja pomoću primitiva,
- Bira metod modeliranja.
- Koristi modifikatore za modeliranje.
- Razvija predstavu o prostornoj orijentaciji.
Vježba: - Načini realizacije
modeliranja objekata.
136
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
modifikatora i složenih objekata
- Objašnjava Bezier splajnove, modeliranje mreža od Bezier splajnova, spajanje geometrije iz različitih fajlova, modeliranje tipa editable mesh.
- Modelira složene
forme od jednostavnih.
Modeliranje isječaka - Upoznaje organsko
modeliranje bazirano na splajnovima.
- Objašnjava i navodi
Bezier isječke, nove osobine isječaka i splajn kaveza, metode modeliranja isječaka.
- Objašnjava splajn kavez i Surface Tools, optimizaciju low - poly modela.
- Pravi modele korišćenjem različitih tehnika modeliranja.
- Koristi 3ds max-ov Surface Tools za kreiranje patch modela.
- Kreira složeni
organski model.
- Stiče sposobnost ocjenjivanja vlastitih potreba.
Vježba: - Modeliranje ljudske
glave korišćenjem opcije Surface Tools.
Primjena teksturnih mapa i materijala - Upoznaje osnove
materijala i mapiranja.
- Razumije strukturu materijala i modele boja, postupak sjenčenja, materijale i mape.
- Stiče sposobnost opažanja, razlikovanja i upoređivanja.
Vježba: - Odmotavanje
koordinata mapiranja za low-poly karaktere.
Napredni materijali - Objašnjava efekat:
dinamičke karakteristike, refleksije i refrakcije putanje i zraka.
- Primjenjuje i podešava napredne materijale.
- Stiče sigurnost i upornost.
Vježba: - Mrtva priroda: scena sa lampom i stolom.
Animacija - Upoznaje vremenski
raspored animacije. - Objašnjava MAX-ove
alatke za animaciju, Track View, animiranje transformacije, parametarsku animaciju, uvijanje prostora...
- Koristi Max-ove alatke za animaciju.
- Kreira jednostavne animacije transformacije parametarske animacije, animira sa uvijanjem prostora...
- Razvija smisao za toleranciju i timski rad.
Vježba: - Animacije sa
primjerima za različite objekte.
137
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Usavršavanje animatorskih vještina - Objašnjava
kontrolere animacije, kreiranje i editovanje ključeva u prikazu Track.
- Objašnjava jednostavno povezivanje animacije.
- Bira i koristi detaljnije mehanizme animacije.
- Primjenjuje stečena
znanja na kratke animacije.
- Razvija odgovornosti.
Vježba: - Izrada kratke
animacije.
Hijerarhijska animacija karaktera - Upoznaje naprednu i
inverznu kinematiku. - Objašnjava nove IK
razriješivače, skeletne animacije, modifikatore.
- Razlikuje vrste inverzne kinematike.
- Razumije postupak koršćenja hijerarhije.
- Stiče sposobnost uočavanja, razlikovanja i zaključivanja.
Vježba: - Kompletiranje
animacije.
Renderovanje i efekti okruženja - Objašnjava postavku
prozora Environment, atmosferske efekte, max-ove alatke za renderovanje...
- Razumije i koristi max-ove alatke za renderovanje.
- Podstiče kreativnost. Vježba: - Simulacija različitih
atmosferskih efekata (efekat požara, magle...).
138
Razred: TREĆI WEB DIZAJN
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Planiranje web sajta - Navodi alate za
kreiranje web sajtova (Front Page, Microsoft Publisher – Web Publication, Dreamweaver MX, notepad itd.).
- Opisuje interfejs programa i navodi: menie, palete, panoe, prilagođavanje elemenata ekrana i pomoć.
- Ocjenjuje i primjenjuje alate za kreiranje web-a.
- Primjenjuje interfejs
programa.
- Razvija preciznost u tehničkom oblikovanju i sposobnost kreativnog izražavanja.
Vježba: - Upotreba programa
za kreiranje web sajta.
Organizovanje web sajta - Objašnjava dizajn
web sajta: tipografiju, boje, raspored, strukturu web sajta.
- Navodi pripremne postupke za izradu web sajta.
- Opisuje uvoz
direktorijuma, datoteka i web sajtova u web sajt.
- Analizira web i upotrebu weba.
- Primjenjuje upotebu
šablona za web sajtove i šablone za strane.
- Primjenjuje postupke planiranja prilikom izrade web sajta.
- Razvija vizionarsku kreativnost.
- Razvija sposobnost
sagledavanja potreba i realizacije zamisli.
Vježba: - Kreiranje web
strana. Dodavanje direktorijuma i daoteka.
Kreiranje web sajta - Definiše osnove
HTML-a, php-a. - Objašnjava
dodavanje teksta. - Objašnjava
hiperlinkove.
- Poznaje osnove HTML-a, php-a.
- Primjenjuje formatiranje teksta.
- Primjenjuje hiperlinkove
(e-mail).
- Stiče osjećaj o razvoju i primjeni novih tehnologija u cilju zadovoljenja individualnih i kolektivnih potreba.
Vježba: - Formatiranje teksta i
povezivanje preko hiperlinkova.
Dizajniranje i postavljanje web strane - osnove - Upoznaje
hiperlinkove na slikama i kreiranje vrućih tačaka.
- Opisuje umetanje i modifikaciju slika kao pozadine.
- Primjenjuje umetanje, uređivanje i pozicioniranje slika.
- Primjenjuje upotrebu i umetanje clip art sličica.
- Razvija sposobnost za analitičko mišljenje.
Vježba: - Ubacivanje slika.
139
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Dizajniranje i postavljanje web strane - multimedije - Opisuje crtanje i
upotrebu multimedije.
- Opisuje prilagođavanje i upotrebu trodimenzionalnih oblika.
- Opisuje upotrebu zvuka i videa.
- Primjenjuje crtanje i upotrebu alata za crtanje.
- Primjenjuje dodavnje boje, specijalnih efekata, i konvertovanje 2-d i 3-d oblika.
- Dodaje i podešava zvuk i video.
Vježba: - Dodavanje zvuka i
videa na web sajt.
Dizajniranje i postavljanje web strane - tabele - Opisuje upotrebu
tabela. - Objašnjava
dodavanje, formatiranje dimenzija tabele, rad sa ćelijama.
- Primjenjuje kreiranje tabele.
- Primjenjuje dodavanje ivica, boje, slika u pozadini i korisničkih stilova u tabele.
- Razvija odgovornost i stiče radne navike.
Vježba: - Tabele i ćelije.
Dizajniranje i postavljanje web strane - liste - Opisuje kreiranje
lista. - Objašnjava
nastavljanje prekinute liste i promjenu stavki u njoj.
- Uočava uređene i neuređene liste.
- Primjenjuje formatiranje, promjene fonta i boje teksta, stila, označavanje uređene i neuređene liste.
- Razvija logičko mišljenje i sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje.
Vježba: - Modifikacija liste.
Dizajniranje i postavljanje web strane – modifikovanje web stranice - Opisuje modifikaciju
i postavljanje preko mreže.
- Objašnjava publikovanje i modifikaciju web sajta.
- Vrši modifikaciju web stranice.
- Analizira izbor web
domaćina, postavljanje sajta na web server i uvoz weba.
- Razvija kreativnost. Vježba: - Modifikacija i
publikovanje strana.
Interaktivni sajtovi - forme - Opisuje i objašnjava
upotrebu formi. - Objašnjava ubotrebu
objekata forme, vrijednosti forme i zapisivanje rezultata.
- Primjenjuje kreiranje formi, polja za potvrdu, dugmadi, padajućih listi...
- Primjenjuje zapisivanje rezultata u obliku datoteke, korišćenjem elektronske pošte.
- Razvija svjest o važnosti Internet tehnolgije u prenosu informacija i komunikacije među ljudima.
Vježba: - Upotreba formi.
140
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Interaktivni sajtovi - animacije - Opisuje animaciju
sajta. - Objašnjava
animaciju elemenata strane prelaz strane, lebdeću dugmad.
- Definiše efekat marquee.
- Definiše efekat marquee.
- Primjenjuje dhtml effects, lebdeću dugmad i pravi prelaz stranice.
- Primjenjuje formatiranje teksta koji se kreće po hodizontali.
- Razvija tehnološku disciplinu.
Vježba: - Primjena i
modifikacija animacije.
Interaktivni sajtovi – komponente - Opisuje upotrebu
web komponenata. - Opisuje upotrebu
tema i šablona. - Primjenjuje web
komponente.
- Primjenjuje teme, banere za stranu, knjigu utisaka i web za diskusiju.
- Primjenjuje web template.
- Primjenjuje web komponente.
- Razvija sposobnost sagledavanja potreba i realizacije zamisli.
Vježba: - Upotreba web
dinamički efekat, web search, brojač pogodaka, radne listove i dijagrame, foto-galeriju, ubačeni sadržaj, linije linkova, listu top 10.
Interaktivni sajtovi – java script - Navodi Plug-inove,
activex kontrole, Java Apleti i Java Script.
- Uočava softver za interaktivni rad na sajtu.
Vježba: - Ubacivanje Plug-
inova, ActiveX kontrola, Java Apleti i Java Script.
Programski jezici za Web - Upoznaje i opisuje
izradu atraktivnog Web sajta.
- Opisuje integraciju Microsoft Officea u sajt
- Primjenjuje HTML, php, java script ...
- Primjenjuje
ubacivanje radnog lista Worda , Excela, Adobe Acrobat (pdf).
- Razvija svijest o savremenim potrebama i novim tehnologijama proizvodnje uređaja za prenos informacija.
Vježba: - Primjena CSS stilova. Vježba: - Osnovna strukura
Web strane. Vježba:
Pravljenje web sajta sa svim usvojenim formama.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - S. Bain: Corel DRAW 12, Kompjuter biblioteka, Čačak, 2005. - T. Boardman: 3DS MAX 5, New Riders Publishing, - R. Polevoi: 3D Studio MAX R3, The Coriolis Group, - M. Imamović, D. Ćosić: Adobe Photoshop 7.0, Soho Graph, Beograd, 2002. - C. Rose: Naučite Adobe Photoshop CS2 za 24 časa, Sams, 2005. - T. A. Powell: Web Design, Osborne / McGraw-Hill, 2001. - D. Elderbrock, D. Karlins: FrontPage 2002 Biblija, Hungry Minds Inc, 2002. - E. Castro: HTML za WWW, Peachpit Press,
141
- K. Jamsa, K. King, A. Anderson: HTML i Web dizajn kroz praktične primere, Osborne / McGraw-Hill. 2002.
- M. Moncur: DHTML – naučite za 24 časa, SAMS, - K. Bartlett: CSS za 24 časa, SAMS, - J. Jaworski: JavaScript i JScript - Detaljan izvornik, Sybex, - K. Annwn Page: Macromedia Dreamweaver MX 2004 - iz prve ruke, Macromedia Pr, 2004. - B. Blake: Flash 5, Osborne / McGraw-Hill, 2001. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računari sa odgovarajućim softverom, projektor, skener, štampač i projekciono
platno. Za izvođenje nastave potreban je softver (2004.) - CorelDRAW Graphic Suite (12) ili noviji. - Adobe Photoshop 7.0 ili noviji. - 3D Studio Max (5.0) ili noviji. - Microsoft Office 2003: Front Page i Microsoft Publisher ili noviji. - Macromedia Essentials MX 2004: Dreamweaver MX, Fireworks MX, Macromedia
Flash MX... ili noviji. - Mix 1 ACDSee (6.0), WinZip (8.0), Nero (6.0), Visual Studio 6.0, Internet Explorer
(6.0), Firefox Mozilla,Opera, CuteFTP, HTML Assistant, HTML Writer, Mapedit, Adobe Illustrator 10, Illustrator 7, Adobe Acrobat (5.5), ili noviji...
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno, pismeno i u toku vježbi. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Vježbe (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija; - diplomirani matematičar - smjer računarske nauke. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Grafika - Primjena računara u elektrotehnici
- Linija, crtež, slika
- Animacija - Primjena računara u elektrotehnici
- Simulacija elektronskih kola i korišćenje raznih softvera u elektrotehnici
142
1.3.6. AUDIO I VIDEO TEHNIKA 1. Naziv predmeta: AUDIO I VIDEO TEHNIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV 66 66
Ukupno 138 138 3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa osnovnim pojmovima fizičke i fiziološke akustike. - Sticanje znanja o osnovnim karakteristikama i funkcijama elektroakustičkih
pretvarača i uređaja za snimanje i reprodukciju zvuka. - Sticanje sposobnosti projektovanja sistema ozvučavanja otvorenog i zatvorenog
prostora. - Upoznavanje osnova analognog i digitalnog video signala. - Sticanje osnovnih znanja o funkcionalnim cjelinama televizijskog centra. - Sticanje osnovnih znaja o funkcionisanju uređaji za snimanje, prijem i
prikazivanje televizijskih signala. - Upoznavanje novih tendencija u razvoju televizijskih sistema i video uređaja. - Pravilno korišćenje stručne literature. - Upoznavanje sa tehničkim propisima i standardima.
143
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Fizička akustika - Definiše pojmove i
opisuje karakteristike zvuka, zvučnog talasa i zvučnog polja.
- Opisuje pojave pri prostiranju zvuka.
- Razlikuje vrste zvuka (prost, složen, šum).
- Razlikuje pojave
prelamanja, savijanja, odbijanja, upijanja zvuka.
- Razvija sposobnost posmatranja i zaključivanja.
Fiziološka akustika - Opisuje
karakteristike govora i muzike.
- Opisuje rad organa čula sluha.
- Ocjenjuje razumljivost govora i kvalitet muzike.
- Shvata način na koji čovjek osjeća zvuk.
- Razvija interesovanje za nova znanja.
- Koristiti audio zapise govora i muzike.
Elektroakustički pretvarači - Navodi osnovne
karaktristike i objašnjava princip rada mikrofona.
- Navodi osnovne
karakteristike i objašnjava princip rada zvučnika i slušalica.
- Upoređuje razne vrste mikrofona.
- Vrši izbor mikrofona za određene namjene.
- Upoređuje razne vrste zvučnika i slušalica.
- Vrši izbor zvučnika za određene namjene.
- Stiče tehničku kulturu.
- Pokazati razne vrste mikrofona, zvučnika i slušalica.
- Prikazati slajdove i slike različitih modela mikrofona, zvučnika i slušalica.
- Koristiti kataloge proizvođača audio opreme.
Stereofonija - Upoznaje princip
stereofonskog prenosa.
- Opisuje načine stereofonskog snimanja.
- Uočava prednosti stereofonije.
- Skicira raspored mikrofona i zvučnika kod stereofonskog sistema.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Prikazati slike i slajdove primjera stereofonskog snimanja i reprodukcije.
Snimanje i reprodukcija zvuka - Objašnjava princip
magnetnog snimanja i reprodukcije zvuka.
- Objašnjava princip digitalnog snimanja zvuka.
- Objašnjava princip
- Shvata princip rada magnetofona.
- Uviđa prednosti
digitalnog snimanja zvuka.
- Analizira rad
- Razvija logičko mišljenje i sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje.
- Koristi magnetofon.
- Koristiti blok i električne šeme magnetofona.
- Koristiti kompakt
disk reproduktor. - Koristiti blok i
144
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
rada uređaja za digitalno snimanje i reprodukciju zvuka (kompakt disk reproduktor).
uređaja za digitalno snimanje i reprodukciju zvuka.
električne šeme kompakt disk reproduktora.
Audio pojačavači - Navodi opšte
karakteristike audio pojačavača.
- Opisuje blok šemu
audio pojačavača. - Objašnjava rad
pojedinih stepena audio pojačavača.
- Upoređuje audio pojačavače i određuje njihovu primjenu.
- Shvata ulogu pojedih stepena audio pojačavača.
- Analizira elektronske šeme pojenih stepena audio pojačavača (predpojačavača, pojačavača napona, izlaznog stepena).
- Razvija sposobnost za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
- Koristiti kataloge i električne šeme audio pojačavača.
Ozvučavanje - Opisuje akustičke
pojave pri ozvučavanju.
- Objašnjava načine ozvučavanja otvorenog i zatvorenog prostora.
- Objašnjava uređaj
za ozvučavanje.
- Razlikuje akustičke pojave pri ozvučavanju.
- Na primjerima ozvučavanja otvorenog i zatvorenog prostora vrši izbor i skicira raspored mikrofona i zvučnika.
- Pravilno povezuje elemente uređaja za ozvučavanje.
- Upoređuje različite načine sprječavanja nastajanja i uticaja smetnji.
- Razvija odgovornost pri odlučivanju.
- Prikazati slajdove i slike načina ozvučavanja različitih otvorenih i zatvorenih prostora.
- Pokazati razne
vrste kablova i konektora za povezivanje elemenata uređaja.
Studijska tehnika - Upoznaje tonski
studio. - Opisuje tonski sto.
- Shvata ulogu pojedinih prostorija i uređaja tonskog studija.
- Zna ulogu funkcionalnih cjelina tonskog stola.
- Razvija spremnost za timski rad.
- Posjetiti tonski studio.
145
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi
i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Osnovi analognog video signala - Upoznaje opšte
pojmove o nastanku, opažanju i specifikaciji boja.
- Objašnjava pretvaranje slike u boji u električne signale.
- Poznaje osnovne principe kolorimetrije.
- Analizira talasni
oblik složenog video signala PAL sistema.
- Razvija sposobnost logičkog i apstraktnog razmišljanja.
- Napomena: PAL (Phase Alternating Line)- Evropski standard emitovanja televizijskog signala.
- Koristiti slike i
slajdove u boji za objašnjenje principa kolometrije.
Osnovi digitalnog video signala - Opisuje formiranje
digitalizovanog televizijskog signala.
- Opisuje postupke digitalne obrade televiziske slike.
- Crta i analizira postupak digitalizacije video signala.
- Uviđa prednosti digitalne obrade slike.
- Stiče sposobnost posmatranja, analize i zaključivanja.
- Grafički predstaviti postupak digitalizacije.
Televizijski centar - Upoznaje
televizijski centar. - Opisuje pojedina
odeljenja i uređaje televizijskog centra.
- Razlikuje organizacione cjeline televizijskog centra.
- Poznaje sastav i funkcionisanje organizacionih cjelina i uređaja televizijskog centra (televizijski studio,telekino, magnetoskop, glavna tehnička kontrola, sinhronizacioni generator, mikserska matrica,video režija, video mikseta, tonska režija, režija dnevnog programa, reportažna kola).
- Razvija pozitivan odnos prema timskom radu.
- Posjetiti televizijski centar.
- Prikazati slajdove i slike odeljenja i uređaja televizijskog centra.
Prenosni linkovi - Opisuje uređaje
prenosnih linkova. - Razlikuje vrste
predajnika, - Razvija
interesovanje za - Posjetiti
televizijski centar i
146
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
prijemnika i antena za linkovski prenos signala.
nova znanja.
reportažna kola.
Interna televizija - Opisuje sistem
interne televizije (CCTV).
- Shvata način funkcionisanja televizijskog sistema za kontrolu objekata.
- Razlikuje načine prenosa video signala i komandnih signala.
- Razvija preciznost i odgovornost.
Napomena: CCTV (Close Circuit TV System) – televizija zatvorenog kruga. - Posjetiti zgradu
koja ima internu televiziju.
Elektronske kamere - Opisuje proces
analize slike. - Nabraja vrste
analizatorskih cijevi.
- Opisuje
poluprovodničke CCD senzore slike.
- Opisuje parametre senzora slike.
- Objašnjava rad
kamera za crno-bijelu sliku i slike u boji.
- Objašnjava rad
CCD telekina.
- Uočava prednost analize sa proredom.
- Razlikuje cijevi na principu fotoelektronske emisije i fotoprovodnosti.
- Razlikuje tipove CCD senzora slike.
- Upoređuje senzore
slike na osnovu parametara kvaliteta.
- Razlikuje način formiranja složenog video signala crno-bijele slike i slike u boji.
- Shvata način reprodukcije filma preko televizijskog sistema.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja i povezivanja usvojenih znanja.
Napomena: CCD (Charge Coupled Device). - Prikazati slike i
slajdove analizatorskih cijevi, kamera, telekina.
- Posjetiti televizijski centar.
Magnetoskopi - Objašnjava princip
magnetnog snimanja i reprodukcije video signala na magnetoskopskoj traci.
- Objašnjava princip digitalnog snimanja video signala na
- Analizira rad analognih magnetoskopa.
- Shvata princip
rada digitalnih magnetoskopa.
- Razvija analitičko mišljenje.
- Posjetiti televizijski centar.
147
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
magnetoskopskoj traci.
Uređaji za prijem i prikazivanje televizijskih signala - Opisuje rad
televizijskog prijemnika.
- Opisuje sistem za
prijem televizijskih signala sa satelita.
- Opisuje televizijski
projektor.
- Koristeći blok i električne šeme uočava funkcionalne cjeline televizijskog prijemnika.
- Upoređuje televizijske prijemnike sa katodnom cijevi i pločastim ekranima (na bazi tečnih kristala i plazme).
- Povezuje uređaje sistema za prijem televiziskih signala sa satelita.
- Podešava položaj parabolične antene.
- Razlikuje vrste projektora prema principu rada i primjeni.
- Razvija osjećaj važnosti tehničkog obrazovanja.
- Koristiti televizijske prijemnike.
- Koristiti sistem za
prijem televizijskih signala sa satelita (satelitski prijemnik i antenu).
- Koristiti video projektor.
Primjena računara u televiziji - Objašnjava obradu
video signala pomoću računara.
- Objašnjava ulogu i
funkcionisanje video kartica.
- Objašnjava princip
digitalnog snimanja video signala na video disk.
- Uviđa mogućnosti primjene računara u digitalnoj obradi video signala.
- Razlikuje digitalne formate slike i teksta.
- Razlikuje video kartice prema karakteristikama i primjeni.
- Razlikuje vrste video diska.
- Shvata princip rada uređaja za snimanje i reprodukciju signala sa video diska.
- Razvija osjećaj važnosti tehničkog obrazovanja.
- Koristiti računar i softver za obradu video signala.
- Koristiti uređaj za
snimanje i reprodukciju video signala sa video diska.
Nove tendencije u razvoju TV sistema - Upoznaje - Uviđa mogućnosti - Razvija sposobnost Napomena:
148
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
televiziju visoke (HDTV) i povišene (EDTV) definicije.
- Opisuje sisteme kablovske televizije.
televizije visoke definicije.
- Razlikuje
zajednički antenski sistem i kablovski distribucioni sistem.
- Skicira razvodnu mrežu zajedničkog antenskog sistema.
za prepoznavanje problema i nalaženje rješenja.
HDTV (High Definition Television); EDTV (Extended Definition Television).
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Filipović: Audio tehnika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
2002. - H. Kurtović: Osnovi tehničke akustike, Naučna knjiga, Beograd, 1990. - B. Guzina: Audio tehnika u radiju i televiziji, Svetlost teatar, Beograd, 2004. - F. Presetnik, S. Zdravković, M. Tomić, D. Martinović, A. Stojković: Video uređaji,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999. - S. Zdravković: Video uređaji za TV, radio i video tehničara, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2005. - M. Radojlović: Osnove televizijske tehnike, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2001. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Uređaji audio i video tehnike (mikrofoni, zvučnici, slušalice, magnetofon, CD
plejer, TV prijemnici, oprema za satelitski prijem), računar sa odgovarajućim softverom, projektor i projekciono platno.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija.
149
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Elektroakustički pretvarači - Osnove elekrotehnike
- Elektromagnetna indukcija
- Snimanje i reprodukcija zvuka
- Osnove elekrotehnike
- Elektromagnetna indukcija
- Audio pojačavači - Elektronika - Elektronski pojačavači
- Ozvučavanje - Praktična nastava - Uređaji za ozvučavanje
- Interna televizija - Signalno sigurnosni sistemi - Sistemi video nadzora
150
1.3.7. OSNOVI ENERGETIKE I ENERGETSKA EFIKASNOST 1. Naziv predmeta: OSNOVI ENERGETIKE I ENERGETSKA EFIKASNOST 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV 66 66
Ukupno 138 138 3. Opšti ciljevi nastave - Shvatanje potrebe za električnom energijom, njenim značajem i ulogom za
razvoj društva. - Upoznavanje vrsta elektrana i načina proizvodnje električne energije. - Shvatanje potrebe za nekonvencionalnim metodama proizvodnje električne
energije. - Upoznavanje problema prenosa velikih snaga. - Usvajanje stručnih znanja o transformatorskim i razvodnim postrojenjima,
namjeni i sastavnim djelovima. - Upoznavanje sa organizacijom elektroenergetskog sistema Crne Gore. - Upoznavanje sa podjelom i vrstama električnih mreža. - Upoznavanje i razumijevanje konstrukcijskih elemenata elektroenergetskih
vodova. - Upoznavanje materijala, uređaja i tipova električnih instalacija kao i načina i
mjesta primjene. - Sticanje osnovnih znanja o različitim vrstama motora i poznavanje njihovih
principa rada. - Upoznavanje sa značajem elektroenergetske efikasnosti. - Razumijevanje i pravilno upotrebljavanje stručne terminologije. - Upoznavanje sa opasnostima pri radu sa elektroenergetskim uređajima i
poznavanje propisa o sigurnosti na radu.
151
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREČI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvodni dio - Upoznaje se sa
značajem i ulogom energije za razvoj društva.
- Upoznaje se sa savremenim energetskim trendovima u svijetu.
- Uočava povezanost energetike sa svim granama privrede.
- Uočava potrebu za planiranjem razvoja elektroprivrede.
- Razvija pozitivan odnos prema zanimanju.
Elektrane - Opisuje
karakteristike hidroelektrana.
- Objašnjava glavne
djelove hidroelektrana (sistem akumulacije, brana, zahvata, dovod vode, vodostan i cjevovod).
- Navodi vrste vodenih turbina.
- Objašnjava podjelu
hidroelektrana. - Upoznaje glavne
karakteristike hidroelektrana u Crnoj Gori.
- Opisuje uticaj hidroelektrana na okolnu sredinu.
- Objašnjava podjelu termoelektrana i navodi glavne djelove termoelektrana.
- Razlikuje hidrološke od energetskih karakteristika hidroelektrana.
- Razlikuje vrste brana.
- Razumije ulogu zahvata, vodostana i ostalih elemenata.
- Zna za koje padove
se koriste pojedine turbine.
- Razumije razliku između akumulacionih i protočnih hidroelektrana kao i razliku između derivacionih i pribranskih.
- Upoređuje karakteristike HE Perućica, HE Piva.
- Razumije uticaj
hidroelektrana na okolnu sredinu.
- Analizira blok šemu termoelektrane I na njoj pokazuje osnovne djelove.
- Na primjeru TE Pljevlja upoznaje
- Razvija ekološku
svijest. - Razvija pozitivan
odnos prema timskom radu.
- Posjetiti hidroelektranu ili termoelektranu.
- Prikazati slajdove ili grafičke prezentacije principa rada pojedinih elektrana.
- Prikazati slajdove ili grafičke prezentacije skladištenja otpada kod termoelektrana i nuklearnih elektrana.
- Zadatak: potražiti na internetu informacije o akcidentima kod nuklearnih elektrana.
- Zadatak: podijeliti učenike na grupe. Zadati im istraživanje o alternativnim izvorima energije. Diskusija.
152
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje princip
rada nuklearne elektrane.
- Opisuje uticaj
termoelektrana na okolinu.
- Nabraja
alternativne izvore energije.
glavne karakteristike TE.
- Objašnjava princip rada nuklearne elektrane koristeći blok šemu.
- Razumije posljedice zagađivanja vazduha i probleme smještanja nuklearnog otpada.
- Razlikuje načine dobijanja električne energije iz alternativnih izvora.
Elementi razvodnih postrojenja - Upoznaje ulogu i
vrste sabirnica. - Objašnjava vrste
potpornih i provodnih izolatora.
- Opisuje ulogu i nabraja vrste rastavljača.
- Upoznaje ulogu visokonaponskih osigurača.
- Upoznaje ulogu i
vrste visokonaponskih prekidača.
- Upoznaje ulogu i vrste mjernih transformatora.
- Zna na osnovu čega se vrši dimenzionisanje sabirnica.
- Razlikuje vrste izolatora na osnovu oznaka.
- Razlikuje različite
vrste rastavljača. - Poznaje način
izbora visokonaponskih osigurača.
- Opisuje načine rada različitih vrsta visokonaponskih prekidača.
- Razlikuje naponske i strujne mjerne transformatore.
- Razvija analitičnost i logično razmišljanje.
- Pozitivno ocjenjuje važnost novih znanja iz svoje struke.
- Razvija sposobnost povezivanja teorijskih znanja sa praktičnim primjerima.
- Prikazati slajdove elemenata razvodnih postrojenja i kataloge proizvođača.
- Posjetiti visokonaponsko razvodno postrojenje.
Zaštite u razvodnim postrojenjima - Upoznaje uticaj
struje na čovjeka i postupak ukazivanja prve pomoći.
- Opisuje zaštitu od atmosferskog pražnjenja.
- Opisuje pogonsko i zaštitno
- Razlikuje opasnosti od strujnog udara i mjere koje treba preduzeti prilikom prve pomoći.
- Poznaje zaštite od atmosferskog pražnjenja.
- Shvata šta je napon dodira i napon
- Razvija odgovornost u radu.
- Razvija svijest o
poštovanju propisa.
- Prikazati slajdove sa mogućim posljedicama od strujnog udara i ukazati na važnost poštovanja propisa o zaštiti.
153
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
uzemljenje na visokom i niskom naponu.
- Opisuje ulogu zaštitnih relejnih uređaja.
- Upoznaje vrste i način rada strujnih releja.
- Upoznaje vrste i način rada naponskih releja.
koraka. - Poznaje osnovna
svojstva relejne zaštite.
- Crta i analizira šeme djelovanja strujnih releja.
- Razlikuje natnaponske i potnaponske releje.
Električne mreže - Opisuje
elektroenergetske nadzemne vodove.
- Upoznaje
provodnike i zaštitnu užad.
- Opisuje stubove i
njihovu funkciju u vodu.
- Opisuje ulogu i
nabraja vrste izolatora.
- Objašnjava konstrukciju energetskih kablova.
- Poznaje način predstavljanja elektroenergetskih vodova u planovima.
- Uočava osnovne elemente koji sačinjavaju nadzemni vod.
- Razlikuje materijale koji se koriste za izradu provodnika i zaštitnih užadi.
- Poznaje izbor konstrukcije stuba, raspored provodnika na stubu i temelje stubova.
- Razlikuje izolatore za niski, srednji i visoki napon.
- Razlikuje energetske kablove prema naponu, vrsti struje, broju žila, materijalu provodnika i vrsti izolacije.
- Razvija analitičnost
i logično razmišljanje.
- Crtati šeme i analizirati najjednostavnije i naj-
rasprostranjenije sisteme za raspodjelu električne energije.
Električne instalacije - Navodi vrste
materijala za izradu provodnika i kablova.
- Poznaje konstrukciju
- Upoređuje vrste materijala za izradu provodnika.
- Razlikuje vrste
izolovanih
- Razvija pravilan odnos prema očuvanju materijalnih dobara.
- Razvija svijest o
- Upotrijebiti eksponate najčešće korišćenih vrsta energetski izolovanih provodnika i
154
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
energetski izolovanog provodnika.
- Upoznaje se sa načinom označavanja energetski izolovanih provodnika.
- Poznaje dozvoljeno opterećenje izolovanih provodnika.
- Objašnjava pojam
i ulogu instalacionih osigurača.
- Nabraja
instalacione prekidače.
- Objašnjava ulogu
priključnih uređaja.
- Objašnjava princip
rada sijalice sa metalnim vlaknom i fluorescentnih cijevi.
provodnika prema konstrukciji i namjeni.
- Razlikuje standardne presjeke provodnika i načine označavanja po propisima.
- Upotrebljava tabele za izbor energetski izolovanih provodnika.
- Prepoznaje elemente instalacionih topljivih i automatskih osigurača.
- Razlikuje topljive od automatskih osigurača.
- Upoređuje načine rada pojedinih vrsta instalacionih prekidača (prateći tok struje na šemama instalacionih prekidača.)
- Razlikuje nezaštićene i priključne uređaje sa zaštitnim uzemljenjem.
- Crta i analizira šemu vezivanja fluorescentne cijevi.
poštovanju propisa.
energetskih kablova i omogućiti učenicima da ih upoređuju.
- Upotrijebiti demonstracioni pano sa prikazanim vezivanjem osigurača.
- Upotrijebiti demonstracioni pano sa raznim instalacionim prekidačima.
155
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Električne mašine - Upoznaje svrhu
transformatora. - Upoznaje
materijale koji se primjenjuju za izradu transformatora i električnih mašina.
- Objašnjava način rada transformatora.
- Objašnjava
magnetno kolo električne mašine.
- Upoznaje vrste
induktora i njihovu primjenu.
- Objašnjava način
rada trofaznog asihronog motora.
- Definiše stepen
iskorišćenja snage u asihronom motoru.
- Objašnjava način
rada jednofaznog asihronog motora.
- Objašnjava načine puštanja u rad
asihronih motora. - Objašnjava načine
- Uočava značaj elektromagnetne indukcije za rad transformatora.
- Razumije proces nastajanja naizmjeničnog magnetnog fluksa u magnetnom kolu transformatora.
- Razumije unutrašnju strukturu
transformatora. - Uočava da transformator radi sa visokim stepenom iskorišćenja. - Razlikuje ulogu
statora i rotora kod obrtnih električnih mašina.
- Razlikuje induktore sa istaknutim polovima i pune induktore.
- Crta i analizira mehaničku karakteristiku asihronog motora.
- Izračunava stepen iskorišćenja snage asihronog motora i crta dijagram peobražja.
- Shvata obrtni momenat asihronog motora.
- Zna koje zahtjeve treba zadovoljiti pri puštanja motora u rad.
- Poznaje puštanje u rad asihronog motora pomoću prebacača
zvijezda – trougao. - Izračunava brzinu
- Razvija osjećaj za
tehničku tačnost i odgovornost pri radu.
- Povezuje
prethodno stečeno sa novim znanjem.
- Korstiti slajdove, slike različitih vrsta transformatora za prezentaciju.
- Organizovati
posjetu transformatorskom postrojenju.
- Pokazivati
elemente električnih mašina na predavanjima.
156
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
promjene brzine asihronog motora.
- Objašnjava način
rada sinhrone mašine i njenu primjenu.
- Objašnjava način
rada sinhronog generatora.
- Nabraja i objašnjava način rada i primjenu sinhronih motora.
- Objašnjava način rada i primjenu mašina jednosmjerne struje.
- Pojašnjava osnovne pojmove i pravila namota indukta.
- Objašnjava princip
rada motora jedosmjerne struje.
obrtanja rotora asihronog motora i analizira načine mijenjanja brzine.
- Uočava da su brzine rotora i magnetnog fluksa statora iste.
- Poznaje konstrukciju sinhrone mašine.
- Razlikuje hidrogeneratore i turbogeneratore.
- Zna koja su svojstva sinhronih motora.
- Poznaje
konstrukciju mašina jednosmjerne struje.
- Izvodi izraz indukovanog napona u induktu.
- Izvodi izraz elektromagnetnog momenta mašine jednosmjerne struje.
- Skicira principijelne šeme motora jednosmjerne struje u zavisnosti od načina pobuđivanja.
- Crta i analizira karakteristike brzine, momenta i mehaničke karakteristika motora jednosmjerne struje.
- Koristiti elemente
asinhronih motora za demonstraciju tokom predavanja.
- Pokazivati
elemente sinhronih električnih mašina na predavanjima.
- Pokazati primjere
upotrebe sinhronih motora, npr. kod programatora kućnih uređaja.
- Koristiti elemente
mašina jednosmjerne struje za demonstraciju u toku predavanja.
Električni aparati i uređaji u domaćinstvu - Upoznaje termičke
uređaje: grijače, pegle, električne bojlere, termo-peći
- Zna osnovne principe rada i zna da čita električne šeme termičkih
- Razvija sposobnost
- Pripremiti modele uređaja koji se obrađuju a za složenije uređaje
157
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
i električne šporete.
- Upoznaje rashladne
uređaje: frižidere, zamrzivače i klima-uređaje. - Razumije i
objašnjava rad mašine za veš, mašine za sudove, mašine za sušenje veša.
aparata i uređaja koja se koriste u domaćinstvima.
- Shvata principe
rada rashladnih uređaja.
- Razlikuje ulogu
pojedinih djelova i cijelih uređaja.
za timski rad.
pripremiti panoe ili prezentacije preko računara. - Pripremiti modele
uređaja koji se mogu rasklopiti da učenik može da vidi.
Energetska efikasnost - Opisuje izvore
svjetlosti sa smanjenom potrošnjom električne energije.
- Objašnjava fizičke
osnove rashladnih i termičkih tehnika.
- Nabraja i opisuje
komponente rashladnih i termičkih postrojenja.
- Opisuje solarno termička postrojenja.
- Objašnjava
primjenu solarnih kolektora za domaćinstvo.
- Objašnjava
primjenu fotonaponskih
- Prema namjeni prostorije odabira odgovarajuće štedne sijalice.
- Poznaje osnovne elemente potrebne za regulaciju osvjetljenja javnih površina.
- Vrši proračun opterećenja uređaja za grijanje i hlađenje po aktuelnim normama.
- Planira i dimenzioniše površine uređaja za grijanje i hlađenje.
- Analizira solarno termička postrojenja sa aspekta energetske efikasnosti. - Procjenjuje
potrebu za toplom vodom i grijanjem za jedno domaćinstvo i proračunava potreban broj solarnih kolektora.
- Procjenjuje potrebnu snagu potrošača i
- Razvija analitičnost
i logično razmišljanje.
- Upoređivati karakteristike svjetlosnih izvora koristeći kataloge proizvođača.
- Pronaći na
internetu informacije o energetski pasivnim kućama.
- Zadatak: Analizirati
stanje potrošnje električne energije u svojoj kući i predložiti rješenja za postizanje energetske efikasnosti.
158
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
panela. - Objašnjava
primjenu vjetrogeneratora za napajanje objekata.
- Objašnjava
primjenu kombinacije fotonaponskog panela i vjetrogeneratora za napajanje objekata.
proračunava površinu potrebnog panela.
- Određuje potrebne elemente za korišćenje snage vjetra (generator, akumulator, invertor...).
- Procjenjuje potrebnu snagu potrošača i proračunava snagu vjetrogeneratora i površinu fotonaponskog panela kao i pripadajuće elemente.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Prof. dr S. Škuletić: Osnovi elektroenergetike, Univerzitet Crne Gore -
Elektrotehnički fakultet, Podgorica, 2006. - Prof. dr S. Škuletić: Elektrane, Univerzitet Crne Gore - Elektrotehnički fakultet,
Podgorica, 2006. - M. Popović: Razvodna postrojenja i elektrane, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2000. - D. Janković, A. Matić, M. Radivojević: Elementi elektroenergetskih postrojenja,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998. - S. Branković: Električne mreže i dalekovodi za III razred, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2003. - M. Justinijanović: Električne instalacije i osvetljenje za drugi razred, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - V. V. Petrović, M. P. Pendić: Električne mašine, Beograd,1980. - Dr V. Brajović: Elektrotermički uređaji za treći razred, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2005. - M. Radosavljević: Rashladni uređaji za treći i četvrti razred elektrotehničke
škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001. - J. Nikolić: Elektroenergetika za treći razred elektrotehničke škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu.
159
- Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionim periodima.
8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer energetike. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Elektrane - Osnove elektrotehnike
- Proizvodnja električne energije
- Elementi razvodnih postrojenja
- Praktična nastava - Vrste izolacionih materijala
- Zaštite u razvodnim postrojenjima
- Praktična nastava - Opasnost od strujnog udara
- Podjela i vrste električnih mreža
- Praktična nastava - Poznaje materijale koji se koriste za izradu vodova
- Električne instalacije - Osnove elektrotehnike - Praktična nastava
- Određivanje presjeka provodnika
- Načini montaže elemenata električne instalacije
- Električne mašine - Osnove elektrothnike - Praktična nastava
- Poznaje značaj transformatora za prenos i disribuciju električne energije
- Poznaje značaj sinhronog generatora za proizvodnju električne energije
- Poznaje značaj mašina jednosmjerne struje za rad elektromotornog pogona
- Električni aparati i uređaji u domaćinstvu
- Osnove elektrotehnike - Pretvaranje električne energije u toplotnu
160
1.3.8. MEHATRONIKA 1. Naziv predmeta: MEHATRONIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III 72 72 IV 66 66
Ukupno 138 138
3. Opšti ciljevi nastave - Upoznavanje sa značajem primjene mehatronike u industriji. - Sticanje osnovnih znanja iz upravljanja. - Usvajanje znanja iz pneumatike, hidraulike i elektrotehnike, kao i mogućnosti
primjene pneumatskih, hidrauličkih i elektro-pneumatskih komponenti kod izgradnje mehatroničkih sistema.
- Upoznavanje i razumijevanje pneumatskog, hidrauličkog i elektro-pneumatskog upravljanja.
- Razvijanje sposobnosti razumijevanja i rješavanja konkretnih problemskih zadataka iz mehatronike.
- Korišćenje upravljačkog i edukativnog softvera za simulaciju rada sistema. - Ovladavanje stručnom terminologijom neophodnom za komunikaciju u struci. - Razvijanje osjećaja odgovornosti. - Razvijanje radnih navika.
161
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Predmet i primjena mehatronike - Definiše pojam
mehatronike. - Navodi primjenu
mehatronike. - Upoznaje osnovne
pojmove tehnike upravljanja.
- Navodi i objašnjava načine upravljanja.
- Shvata značaj mehatronike.
- Pronalazi primjere primjene pneumatskih, hidrauličkih i elektro-pneumatskih sistema.
- Shvata pojam tehnike upravljanja.
- Razlikuje i analizira analogno, digitalno i binarno upravljanje.
- Upoređuje sinhrono, asinhrono i logičko upravljanje.
- Analizira upravljački lanac.
- Razlikuje analogne, diskretne, digitalne i binarne signale.
- Razvija sposobnost analiziranja i logičkog zaključivanja.
- Prikazati slajdove elemenata mehatroničkih sistema: hidrauličke, pneumatske i elektro–pneumatske.
Grafički simboli i blok dijagrami - Navodi mogućnosti
prikazivanja kretanja radnih elemenata.
- Upoznaje elemente blok dijagrama.
- Objašnjava
upravljački i druge dijagrame i funkcijski plan.
- Nabraja i ilustruje
grafičke simbole.
- Shvata potrebu prikazivanja kretanja radnih elemenata.
- Crta blok dijagrame mehatroničkih sistema.
- Crta i analizira dijagrame:
put-korak, put-vrijeme i upravljački dijagram. - Koristi funkcijski
plan kao sredstvo sporazumijevanja.
- Poznaje simbole za izradu funkcijskih planova.
- Razvija sposobnost orijentacije u prostoru.
- Crtanje dijagrama put–korak i put-vrijeme za konkretan primjer. - Na konkretnim
primjerima prikazivati funkcijski plan.
Mehanika - Navodi i objašnjava - Shvata pojam sile. - Razvija sposobnost Na primjerima:
162
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
podjelu mehanike i pojam sile.
- Objašnjava
moment sile, spreg sila i moment sprega.
- Navodi i objašnjava
pojam, vrste i značaj trenja.
- Definiše i
objašnjava pojmove: kretanje, put, brzina, ubrzanje, srednja brzina, ugaono ubrzanje.
- Opisuje
pravolinijsko i kružno kretanje.
- Definiše i
objašnjava pojmove: rada, snage i energije.
- Definiše stepen
korisnog djelovanja.
- Razlikuje spoljašnje i unutrašnje sile.
- Određuje moment sile za tačku.
- Shvata pojam sprega i određuje moment sprega.
- Razumije pojam i značaj trenja.
- Razlikuje trenje klizanja i trenje kotrljanja.
- Određuje intezitet, pravac i smjer sile trenja.
- Uočava značaj podmazivanja na smanjenje sile trenja.
- Izračunava osnovne veličine koje opisuju kretanje na osnovu zadanih veličina.
- Izračunava srednju brzinu kretanja klipa.
- Uočava i analizira pravolinijsko i kružno kretanje kod pneumatskih i hidrauličkih elemenata.
- Izračunava rad sile pri kretanju na osnovu zadatih podataka.
- Izračunava i analizira rad cilindara.
- Određuje snagu hidromotora na osnovu zadanih podataka.
- Određuje stepen korisnosti.
analiziranja i zaključivanja.
- Izračunati silu pritiska koja djeluje na čelo klipa.
- Izračunati obrtni
moment na vratilu hidromotora.
- Izračunti teorijsku i stvarnu snagu radnog cilindra.
- Izračunavati
teorijsku i korisnu snagu pumpe.
- Izračunavati snagu
obrtnog pneumatskog motora.
- Izračunavati stepen
korisnog dejstva u mehatroničkom sistemu.
Hidraulika - Nabraja fizička
svojstva radne tečnosti
- Ovladava osnovnim pojmovima hidraulike kroz
- Razvija logičko mišljenje i sposobnost za
- Prikazati slajdove elemenata hidrauličkog
163
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
hidrauličkih sistema.
- Objašnjava i na
primjerima analizira pojmove: pritisak, potisak, protok, strujanje, isticanje, stepen korisnosti.
- Navodi i objašnjava podjelu i princip rada pojedinih pumpi.
- Navodi i objašnjava
izvršne i upravljačke elemente i to: translatorni izvršni elementi, rotacioni izvršni elementi, ventili, razvodnici, zatvarači.
- Upoznaje i opisuje
vezivne elemente za: prečišćavanje radne tečnosti, smještaj, hlađenje i grijanje akumuliranje hidrauličke energije.
analizu jednostavnih primjera.
- Pronalazi primjere primjene hidraulike.
- Identifikuje
sastavne djelove pumpi.
- Razlikuje i analizira princip rada pojedinih vrsta pumpi.
- Shvata princip rada klipnih, pločastih i razvodnika sa sjedištem.
- Poznaje i upoređuje načine aktiviranje razvodnika.
- Analizira princip rada nepovratnih, pritisnih i protočnih ventila.
- Shvata ulogu prečistača – filtara.
- Prepoznaje ulogu rezervoara i akumulatora.
- Shvata i analizira rad hidromotora obrtnog kretanja.
- Bira i analizira rad hidrauličkih radnih cilindara.
- Poznaje ulogu vezivnih elemenata.
- Pronalazi primjere primjene hidrauličkih motora.
pravilno zaključivanje.
sistema.
Hidrauličko upravljanje - Definiše hidrauličko
upravljanje i navodi primjene
- Shvata osnovne logičke funkcije i poznaje načine
- Razvija sposobnost analiziranja i zaključivanja.
- Izrada šema hidrauličnih sistema pomoću
164
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
upravljanja. - Obrazlaže načine
realizovanja logičkih funkcija hidrauličkim elementima.
- Ilustruje hidrauličke šeme i navodi metode rješavanja.
- Upoznaje
upravljački i edukativni softver FLUID SIM (Festo).
- Obrazlaže postupke
zaštite i održavanja hidrauličkih sistema.
kako se one realizuju hidrauličkim elementima.
- Crta i analizira
hidrauličke šeme upravljanja za konkretne primjere.
- Pridržava se pravila pri projektovanju hidrauličkih sistema.
- Razlikuje načine ispitivanja hidrauličkih komponenti.
- Crta i simulira konkretne primjere šema hidrauličkog upravljanja, koristeći softver FLUID SIM.
- Izrađuje hidrauličke sisteme na radnim stolovima za hidrauliku.
- Uočava značaj i razlikuje postupke zaštite i održavanja hidrauličkih sistema.
- Stiče navike
tačnosti i sistematičnosti u radu.
simbola za konkretne primjere.
- Izrada šema i
simulacija rada hidrauličkog sistema u FLUID SIM-u.
- Realizacija šema
na demonstracionim stolovima za hidrauliku.
165
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Pneumatika - Navodi sastav i
karakteristike vazduha.
- Definiše osnovne
veličine stanja: pritisak, zapremina, temperatura.
- Obrazlaže osnovne
zakone za vazduh. - Nabraja promjene
stanja vazduha. - Upoznaje, razumije
i objašnjava osobine i komponente sistema za dobijanje i razvod komprimovanog vazduha: kompresori, rezervoari, pripremna grupa, cjevovodi, vezivni elementi.
- Navodi i objašnjava
izvršne, upravljačke i pomoćne elemente: translatorni izvršni elementi, rotacioni izvršni elementi, razvodnici, ventili, zatvarači,
- Pravi razliku između atmosferskog podpritiska i nadpritiska.
- Shvata i analizira pritisak, temperaturu i specifičnu zapreminu.
- Koristi jednačinu stanja za izračunavanje veličina stanja na osnovu zadanih podataka.
- Upoređuje i analizira izobarske, izohorske, izotermske, adijabatske i politropske promjene stanja.
- Analizira osobine vlažnog vazduha.
- Razlikuje pojedine vrste kompresora.
- Identifikuje sastavne djelove kompresora.
- Upoređuje princip rada pojedinih vrsta kompresora.
- Upoređuje apsorpcijski, adsorpcijski i termički postupak hlađenja.
- Shvata ulogu pripremne grupe za vazduh.
- Razlikuje i upoređuje klipne, pločaste i razvodnike sa sjedištem.
- Upoređuje i shvata način rada nepovratnih,
- Razvija sposobnost analiziranja i zaključivanja.
- Odrediti veličine stanja vazduha na primjerima.
- Prikazati na
slajdovima elemente pneumatskih sistema.
166
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
prigušivači i drugi.
pritisnih i protočnih ventila.
- Pronalazi primjere primjene pneumatskih motora.
- Uočava razliku između pneumatskih motora obrtnog i translatornog kretanja.
- Opisuje ulogu i način spajanja cjevovoda.
Pneumatsko upravljanje - Definiše
pneumatsko upravljanje.
- Navodi primjere primjene pneumatskog upravljanja.
- Navodi i objašnjava osnovne logičke funkcije i obrazlaže način realizovanja logičkih funkcija pneumatskim elementima.
- Objašnjava pneumatske šeme upravljanja i navodi metode rješavanja.
- Razlikuje analogne, diskretne, binarne i digitalne signale.
- Razlikuje i analizira vođeno, programsko i upravljanje sa samoodržanjem.
- Shvata osnovne logičke funkcije i zna kako se one realizuju pneumatskim elementima.
- Crta i analizira
pneumatske šeme upravljanja za konkretne primjere.
- Prepoznaje elemente kojima se mogu realizovati vremenske i pritisne funkcije.
- Uočava pojavu blokirajućeg signala.
- Razlikuje matematičke i inženjerijske (praktične) metode rješavanja blokirajućeg
- Razvija sposobnost analiziranja i zaključivanja.
- Stiče navike
tačnosti i sistematičnosti u radu.
- Izrada šema pneumatskih sistema pomoću simbola za konkretne primjere.
- Izrada šema i
simulacija rada pneumatskog sistema u FLUID SIM–u.
- Realizacija šema
na demonstracionim stolovima za pneumatiku.
167
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava
upravljački i edukativni softver za simulaciju rada pneumatskih sistema (FLUID SIM).
- Obrazlaže postupke
zaštite i održavanja pneumatskih sistema.
signala. - Rješava problem
blokirajućeg signala funkcijskim, kaskadnim i koračnim metodama.
- Crta i analizira funkcijski krug za konkretne primjere.
- Koristeći FLUID SIM softver simulira konkretne primjere pneumatskog upravljanja.
- Izrađuje pneumatske sisteme na radnim stolovima za pneumatiku.
- Shvata značaj zaštite i održavanja pneumatskih sistema.
Osnovi elektro-pneumatike - Definiše električne
i elektro-pneumatske izvršne elemente automatike.
- Definiše i upoznaje elektro-pneumatske razvodnike –
ventile. - Definiše i upoznaje
- Razlikuje osnovne izvršne elemente upravljanja i poznaje njihovu funkciju, način rada i povezivanja u šemama: tasteri, krajnji prekidači, beskontaktni davači signala (magnetni, kapacitivni i opto-elektronski), releji, vremenski releji, sklopnici (kontaktori) i dr.
- Poznaje i upoređuje razne varijante elektro- pneumatskih razvodnika - ventila, sa različitim brojem ulaza–izlaza.
- Razvija odgovornost.
- Razvija smisao za
zajedništvo.
- Povezivanje osnovnih izvršnih elemenata upravljanja u električnim šemama.
- Demonstracija
upravljanja radom elektro - ventila u osnovnim šemama upravljanja.
168
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
elektro-pneumatske pretvarače.
- Shvata princip rada i razlikuje tipove elektro-pneumatskih pretvarača: PE pretvarač, elektro-pneumatski pretvarač niskog pritiska, elektro -pneumatski pretvarač signala (pritisna sklopka).
Mjere i propisi elektro-zaštite u elektro-pneumatici - Definiše osnovne
pojmove, metode i sredstva elektro -zaštite.
- Opisuje pomoćne
strujne krugove i strujne krugove blokade.
- Upoznaje signalno-dojavne uređaje.
- Poznaje osnovne pojmove, sredstva i metode elektro - zaštite, zaštitni STOP taster, zaštitna glavna sklopka i dr.
- Poznaje i pomoćne strujne krugove i strujne krugove blokade.
- Razlikuje vrste signalno-dojavnih uređaja.
- Razvija pozitivan odnos prema zdravlju.
- Razvija svijest o
potrebi zaštite na radu.
Elektrotehnički grafički simboli i oznake u elektro-pneumatici - Upoznaje elektro-
pneumatske grafičke i slovne simbole i oznake zaštite.
- Zna crtati elektro-pneumatske grafičke simbole i slovne oznake.
- Koristi slovno -brojčane oznake zaštite.
- Razvija urednost - Koristiti primjere šema.
Električne šeme i sklopovi elektro-pneumatike - Upoznaje vrste
šema u elektro-pneumatici. - Upoznaje tabele
istinitosti (U - I signala).
- Upoznaje osnovne
logičke elektro-pneumatske šeme (logičko I, ILI i NE).
- Upoznaje osnovne šeme i sklopove u
- Razlikuje vrste šema u elektro-pneumatici i njihovu ulogu.
- Poznaje tabele istinistosti i njihovu primjenu na rješenjima osnovnih elektro-pneumatskih šema.
- Zna povezati osnovne logičke elektro-pneumatske šeme (logičko I, ILI i NE).
- Razvija logičko zaključivanje.
- Razvija pozitivan
stav prema novim saznanjima.
- Razvija
snalažljivost.
- Povezati elektro-pneumatske šeme osnovnih logičkih funkcija I, ILI, i NE.
- Povezati elektro-
pneumatsku šemu upravljanja elektro-ventilom 5 /2, sa samodržanjem i blokadom.
- Povezati elektro-
pneumatsku šemu
169
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
elektro-pneumatici.
- Upoznaje osnovne
šeme i sklopove upravljanja vremenskim relejima.
- Crta i analizira osnovne šeme upravljanja u elektro-pneumatici: upravljanje jednorednim cilindrom, upravljanje dvorednim cilindrom, paralelna veza, redna (serijska) veza, spoj blokade i spoj samodržanja, upravljanje jednosmjernim ili dvosmjernim cilindrom pomoću spoja samodržanja, indirektno dvostrano upravljanje, automatsko vraćanje cilindra, oscilirajuće kretanje dvosmjernog cilindra, automatsko vraćanje pomoću graničnog prekidača.
- Crta i analizira osnovne šeme i sklopove upravljanja vremenskim relejima.
upravljanja elektro-ventilom 5 / 2, sa vremenskim relejem i samodržanjem.
Izrada šema spajanja mehatroničkih sistema - Upoznaje metode
izrade spojne šeme: - sistemske metoda;
- metoda pokušaja (intuitivna - iskustvena metoda).
- Poznaje postupke izrade finalne elektro-pneumatske šeme spajanja prema zadatim uslovima metodama: - sistemskim; - pokušaja
(intuitivna, iskustvena).
- Razvija odgovoran odnos prema radu.
- Izrada projekta šeme spajanja izabranom metodom, prema zadatim uslovima.
170
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - S. Nikolić: Hidrauličke, pneumatske i električne komponente, Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - P. Mitrović, Z. Radojević: Hidraulika i pneumatika, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2005. - G. Nikolić: Pneumatika i hidraulika, Školska knjiga, Zagreb, 2006. - Festo Didactic, Elektropneumatika, Festo doo Zagreb, 1995. - S. Đurić: Mehanika II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - M. Plavšić i drugi autori: Mehanika I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2004. - G. Nikolić: Upravljanje i regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 2003. - G. Nikolić: Pneumatsko upravljanje, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1990. - Festo Didactic, Pneumatsko upravljanje, 2007. - Festo katalozi, Festo Didactic, 2008. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar sa multimedijalnom opremom, projektor, projekciono platno,
demonstracione table za hidrauliku, pneumatiku i elektro-pneumatiku, uzorci i modeli hidrauličkih, pneumatskih i elektro - pneumatskih komponenti, šeme pneumatskih, hidrauličkih i ekektro - pneumatskih sistema.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike; - diplomirani inženjer mašinstva. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povazanost sa predmetom Predmet Znanja
- Grafički signali i blok dijagrami
- Praktična nastava
- Elektrotehnički grafički simboli
- Blok dijagrami - Mehanika - Praktična nastava
- Osnovni mašinski elementi
- Hidraulika - Hidrauličko upravljanje - Pneumatika - Pneumatsko upravljanje - Osnovi elektro-pneumatike
- Praktična nastava - Elementi automatike - Izvršni elementi
automatskog upravljanja
- Mjere i propisi elektrozaštite u
elektro-pneumatici
- Praktična nastava - Elektro zaštita - Zaštitne mjere od visokog
napona dodira
171
Znanja Povazanost sa predmetom Predmet Znanja
- Elektrotehnički grafički simboli i oznake u
elektro-pneumatici
- Praktična nastava - Elektrotehnički grafički simboli
- Električne šeme i sklopovi elektro-pneumatike
- Osnove elektrotehnike - Praktična nastava
- Elementi električnih šema - Crtanje i povezivanje
elemenata električnih šema - Izrada šema spajanja - Praktična nastava - Povezivanje elemenata
električnih šema
172
1.3.9. OSNOVE RAČUNARSKIH MREŽA 1. Naziv predmeta: OSNOVE RAČUNARSKIH MREŽA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična nastava
I II III IV 66 66
Ukupno 66 66 3. Opšti ciljevi nastave - Opisivanje računarskih mreža kao i pojedinih komponenata računarskih mreža. - Upoznavanje terminologije računarskih mreža. - Poznavanje osnovnih komponenata računarskih mreža i principa njihovog rada. - Prepoznavanje strukture računarskih mreža. - Poznavanje osnovnih zahtjeva i problema u rješavanju računarskih mreža. - Poznavanje standarda i protokola u međusobnom povezivanju računara. - Povezivanje teorijskih znanja sa praktičnim primjerima. - Upoznavanje novih pravaca razvoja tehnologije računarskih mreža. - Prepoznavanje značaja računarskih mreža u ostalim područjima rada. - Upoznavanje principa i načina traženja informacija, izvora, proizvođača
komponenti računarskih mreža. - Praćenje novih dostignuća u informatičkoj tehnologji.
173
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod u mreže za prenos podataka - Definiše računarske
mreže. - Nabraja vrste
mreža prema složenosti.
- Definiše prostu i
složenu mrežu. - Definiše značaj
računarskih komunikacija.
- Shvata značaj računarskih mreža u prenosu informacija.
- Razlikuje mreže prema složenosti.
- Skicira računarsku mrežu.
- Skicira proste i složene mreže.
- Shvata značaj računarskih komunikacija.
- Razvija sposobnost logičkog razmišljanja.
- Razvija sposobnost
za saradnju.
- Nabrojati i uporediti konfiguracije i elemente proste i složene računarske mreže.
Klasifikacija računarskih mreža - Definiše bitne
elemente načina prenosa podataka.
- Definiše smjer
prenosa. - Definiše serijski i
paralelni način prenosa podataka.
- Definiše sinhroni i
asinhroni prenos. - Nabraja mreže
prema tehnici prenosa.
- Definiše
komutaciju linija (kanala), poruka i paketa.
- Nabraja mreže prema vrsti usluga (konekcione i
- Uočava bitne karakteristike načina prenosa podataka.
- Razlikuje serijski i paralelni prenos.
- Uočava karakteristike serijskog i paralelnog prenosa.
- Razlikuje sinhroni i asinhroni prenos.
- Uočava "ram" i njegove bitne elemente.
- Skicira "ram". - Razlikuje mreže
prema tehnici prenosa.
- Skicira difuznu mrežu.
- Skicira komutiranu mrežu.
- Upoređuje difuznu i komutiranu mrežu.
- Upoređuje komutaciju linija (kanala), poruka i paketa.
- Razlikuje konekcionu i beskonekcionu
- Stvara radne navike.
- Razvija sposobnost za saradnju.
- Razvija sposobnost opažanja.
- Prema pripremljenoj skici mreže (LAN) nabrojati njene osobine i elemente.
- Na primjerima
analizirati komutaciju paketa.
- Na primjerima analizira ram.
- Na primjerima
upoređuje vrste komutacija.
174
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
beskonekcione). - Navodi podjelu
mreža prema veličini.
- Definiše bežičnu
mrežu.
mrežu. - Razlikuje mreže
prema veličini (lokalne, gradske i globalne).
- Upoređuje mreže prema karakteristikama.
Komunikacioni uređaji - Upoznaje uloge
komunikacionih uređaja.
- Objašnjava karakteristike i princip rada modema.
- Objašnjava principe modulacione tehnike, kompresije podataka i korekcije greške.
- Definiše: multiplekser, koncentrator, most, preklopnik, ruter, vratnice, interfejs.
- Nabraja medijume za prenos podataka.
- Objašnjava
korišćenje upredene parice, koaksijalnog kabla i optičkog vlakna.
- Razlikuje komunikacione uređaje.
- Analizira standarde u komunikaciji između modema.
- Uočava prednosti i
mane modulacionih tehnika.
- Razlikuje tipove
multipleksera. - Analizira interfejs
za povezivanje dva sistema različitih karakteristika.
- Uočava gdje se koriste pojedini fiksni prenosni putevi.
- Uočava prednosti optičkog vlakna.
- Razlikuje vrste optičkih vlakana.
- Razvija sistematičnost u radu.
- Razvija sposobnost opažanja, upoređivanja, analize i zaključivanja.
- Pokazati modemski uređaj i odgovarajuće slajdove.
Arhitektura računarskih mreža - Definiše pojam
mrežne arhitekture.
- Objašnjava sastav mrežne arhitekture
- Definiše troslojni
model. - Definiše pojam
mrežnog protokola. - Nabraja i
- Razlikuje osnovne pojmove protokola: entitet, sistem, protokol, PDU (protokolska jedinica podataka).
- Razlikuje elemente i karakteristike mrežnog protokola.
- Uočava funkcije protokola.
- Razlikuje nivoe
- Nabrojaiti elemente mrežnog protokola
- Nabrojati elemente OSI modela i njihovu ulogu
- Na primjerima objasniti standardizaciju
175
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
objašnjava osobine i elemente mrežnog protokola.
- Definiše OSI model
(Open System Interconnection – otvoreni sistem međupovezivanja) i nabraja nivoe modela.
- Objašnjava standardizaciju u oblasti telekomunikacija.
- Opisuje protokol
sloja veze HDLC (High-level Data Link Control).
- Definiše protokol sloja mreže "X.25".
- Objašnjava "frame
relay" tehniku prenosa ramova.
mrežne komunikacije: nivo mrežnog pristupa, transportni nivo i nivo aplikacije.
- Skicira generalnu mrežnu arhitekturu.
- Skicira komuniciranje u mreži na bazi protokola.
- Razlikuje nivoe OSI modela i njihove funkcije.
- Shvata značaj
standardizacije mreža.
- Ocjenjuje uticaj organizacija za standardizaciju.
- Uočava značaj postojanja protokola sloja veze HDLC.
- Upoređuje OSI referentni model i protokol X.25
- Uočava karakteristike prenosa frame relay tehnikom.
Lokalne računarske mreže - Definiše i navodi
osobine i elemente lokalne mreže.
- Nabraja medijume
koji se koriste u lokalnim mrežama.
- Nabraja topologije
mreža. - Objašnjava
protokol za pristup medijumu.
- Objašnjava povezivanje više lokalnih mreža.
- Razlikuje osobine i elemente LAN mreža.
- Razlikuje nivoe organizacije LAN mreže.
- Razlikuje medijume koji se koriste u LAN mrežama.
- Razlikuje osnovne topologije mrežne arhitekture za LAN mreže i skicira ih.
- Razlikuje protokole za pristup medijumu.
- Nabrojati i opsiati vrste i tipične elemente LAN mreže.
176
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Skicira povezivanje lokalnih mreža.
Internet - Definiše pojam
globalne mreže. - Definiše internet
usluge. - Objašnjava fizičko
povezivanje računara.
- Objašnjava postupak registracije korisnika.
- Definiše TCP/IP protokol (Transmission Control Protocol/ Internet protocol).
- Definiše IP protokol.
- Definiše
organizaciju i adresiranje na Internetu
- Objašnjava programe za pretraživanje.
- Određuje osnovne komponente i diskutuje topologije podmreža.
- Razlikuje najčešće korišćene Internet usluge.
- Razlikuje načine povezivanja na Internet.
- Razlikuje slučajeve registracije korisnika na Internet.
- Skicira TCP/IP okruženje.
- Uočava značaj IP
protokola u međumrežnom radu.
- Razlikuje simboličku i numeričku adresu.
- Analizira
karakteristike programa za pretraživanje.
- Razvija osjećaj za
tehničku kulturu.
- Navesti osobine i elemente TCP/IP protokola.
- Objasniti i izdvojiti elemente IP adrese, na zadatim primjerima.
- Na primjerima registruje korisnika na Internet.
- Na primjerima analizira klase IP adresa.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Z. Urošević: Računarske mreže za IV razred elektrotehničke škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - Prof. dr M. Pejanović-Đurišić: Računarske mreže i komunikacije, Viša
elektrotehnička škola, Podgorica, 1999. - Dr Ž. Tošić, M. Ranđelović: Računari za III razred elektrotehničke škole –
obrazovni profil elektrotehničar računara, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
- N. Klem: Informatika - udžbenik za I razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008.
- N. Klem: Računarstvo i informatika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
- N. Klem, N. Perin, N. Praščević: Računarstvo i informatika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
- Ž. Tošić, M. Ranđelović: Računari, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002.
177
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Računar, mrežne komponente, projektor i projekciono platno. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Provjera znanja vrši se usmeno i pismeno. - Usmeno (najmanje jednom u svakom klasifikacionom periodu). - Pismene vježbe. - Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionom periodu. - Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodi se iz svih datih ocjena u
klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i završetak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju školske godine. 9. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Računarski sistem - Osnovi računarstva - Praktična nastava
- Princip rada, komponente
- Mrežne kartice - Osnovi računarstva - Praktična nastava
- Princip rada, instalacija, podešavanje parametara
- Operativni sistem - Operativni sistemi - Praktična nastava
- Aplikacije operativnog sistema zaduženih za mreže
- Magistrale - Digitalna elektronika - Osnovi računarstva - Praktična nastava
- Vodovi - Matična ploča
- Deponovanje i reciklaža - Ekologija i zaštita životne sredine
- Zaštita životne sredine
- Lokalne računarske mreže - Praktična nastava - Računarske mreže - Internet - Praktična nastava - Računarske mreže
178
2. STRUČNI ISPIT 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUČNO - TEORIJSKI DIO ISPITA 2.1.1. ELEKTRONIKA 1. Naziv ispitnog kataloga: ELEKTRONIKA 2. Cilj ispita Na ispitu se ocjenjuje: - Poznavanje osnovnih pojmova iz elektronike. - Poznavanje osnovnih zakonitosti u kolima jednosmjerne i naizmjenične struje. - Pokazivanje osnovnih znanja iz elektrostatike i elektromagnetizma. - Samostalno rješavanje prostih i složenih kola jednosmjerne i naizmjenične struje. - Razumijevanje i pravilno upotrebljavanje stručne terminologije. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na stručnom ispitu Uvodni dio - Objasniti strukturu atoma. - Navesti vrste elementarnih čestica. - Objasniti građu atoma. - Navesti vrste hemijskih veza. - Navesti agregatna stanja materije. - Objasniti strukturu tečnih kristala. Podjela materijala - Navesti načine klasifikacije elektrotehničkih materijala. - Definisati energetski procjep. - Definisati pojam specifične električne otpornosti. - Definisati energetski procjep kod provodnika, poluprovodnika i dielektrika. - Navesti vrste energetskih procjepa. Provodnici - Navesti vrste provodnika. - Objasniti provođenje struje kroz metale. - Definisati specifičnu električnu otpornost. - Definisati metale velike provodnosti. - Navesti osobine bakra i legura. - Definisati metale male električne provodnosti. - Navesti otporne materijale. - Objasniti vrste lemova. - Objasniti optičke kablove. Izolatori - Objasniti opšte karakteristike dielektrika. - Opisati polarizaciju dielektrika. - Definisati dielektrične gubitke. - Definisati dielektričnu čvrstoću. - Navesti podjelu dielektrika. - Objasniti izolacione materijale. - Definisati kondenzatorske materijale i kondenzatore. - Objasniti specijalne dielektrične materijale.
179
Poluprovodnici - Objasniti princip provođenja struje u poluprovodnicima. - Navesti vrste poluprovodnika. - Objasniti primjesne poluprovodnike. - Navesti osobine poluprovodnika i mogućnost njihove primjene. Diode - Objasniti obrazovanje PN spoja. - Definisati direktno i inverzno polarizovan PN spoj. - Nacrtati simbole dioda. - Objasniti dobijanje strujno-naponske karakteristike diode. - Navesti vrste proboja kod diode. - Objasniti rad diode u električnom kolu. Vrste dioda - Navesti vrste dioda. - Objasniti usmjeračke i prekidačke diode. - Objasniti karakteristične vrijednosti za date diode. - Objasniti Zenerove diode. - Objasniti Varikap diodu. - Objasniti Šotkijeve diode. Primjena dioda - Objasniti usmjerače. - Navesti vrste usmjerača. - Objasniti polutalasni usmjerač. - Objasniti punotalasni usmjerač. - Objasniti Grecov spoj. - Objasniti stabilizator napona. Bipolarni tranzistori - Objasniti unutrašnju strukturu bipolarnog tranzistora. - Definisati osnovne komponente struja u tranzistoru. - Navesti načine vezivanja tranzistora u električnim kolima. - Objasniti statičke karakteristike tranzistora. - Navesti ograničenja u radu tranzistora. Unipolarni tranzistori - Objasniti unutrašnju strukturu unipolarnog tranzistora FET-a. - Objasniti statičke karakteristike FET-a. - Opisati FET sa izolovanim gejtom MOSFET. Pojačavači sa bipolarnim tranzistorima - Navesti opšte osobine pojačavača. - Objasniti izobličenja u radu pojačavača. - Objasniti dobijanje radne prave i radne tačke na modelu pojačavača sa
zajedničkim emitorom. - Nacrtati ekvivalentnu šemu tranzistora sa hibridnim parametrima. - Objasniti ponašanje tranzistora na visokim učestanostima. - Navesti uzroke nestabilnosti radne tačke. - Objasniti način rada:
- pojačavača sa zajedničkim emitorom; - pojačavača sa zajedničkim kolektorom; - pojačavača sa zajedničkom bazom.
180
- Nacrtati frekvencijsku karakteristiku pojačavača. Pojačavači sa unipolarnim tranzistorima - Objasniti jednosmjerni režim rada pojačavača sa FET-om. - Navesti parametre FET-a. - Objasniti rad pojačavača sa zajedničkim sorsom. Tranzistori kao prekidači - Objasniti bipolarni tranzistor kao prekidač. - Objasniti MOSFET kao prekidač. - Objasniti konstrukciju i vrste tiristora. Složeni pojačavači - Definisati višestepeni pojačavač. - Objasniti povratnu spregu. - Definisati negativnu povratnu spregu. - Navesti klase rada pojačavača. - Objasniti Darlingtonov spoj tranzistora. - Objasniti pojačavač sa komplementarnim parom tranzistora. - Objasniti pojačavač sa kvazikomplementarnim parom tranzistora. Operacioni pojačavači - Definisati unutrašnju strukturu operacionih pojačavača. - Objasniti princip rada diferencijalnog pojačavača. - Objasniti realni diferencijalni pojačavač. - Objasniti idealni strujni izvor. - Objasniti strujno ogledalo. - Objasniti polarizaciju tranzistora i diferencijalnog pojačavača strujnim izvorima. - Definisati idealni operacioni pojačavač i njegove opšte osobine. Primjena operacionih pojačavača - Navesti vrste operacionih pojačavača (OP). - Objasniti kolo za sabiranje i oduzimanje napona sa operacionim pojačavačem. - Objasniti operacioni pojačavač sa automatskim podešavanjem nule. - Objasniti kolo za integraljenje. - Objasniti kolo za diferenciranje. - Navesti uticaj realnih parametara integrisanih OP na karakteristike realizovanih
kola. - Objasniti frekvencijsku karakteristiku pojačavača. - Objasniti kombinovanje integrisanih operacionih pojačavača sa tranzistorima
snage. - Objasniti zaštitu OP. - Objasniti stabilizator jednosmjernog napona. Ograničavači - Definisati ograničavače. - Objasniti rad pasivnog ograničavača. - Objasniti rad aktivnog ograničavača. - Objasniti ograničavače sa dva nivoa. Naponski komparatori - Opisati naponske komparatore. - Objasniti komparator koji upoređuje ulazni napon sa nulom. - Objasniti komparator koji upoređuje ulazni napon sa referentnim naponom.
181
- Objasniti Šmitovo okidno kolo. Multivibratori - Navesti vrste multivibratora. - Objasniti astabilni multivibrator sa CMOS kolima. - Objasniti astabilni multivibrator u TTL tehnici. - Objasniti monostabilni multivibrator realizovan pomoću CMOS kola. - Objasniti monostabilni multivibrator sa kolom 555. Oscilatori - Definisati pozitivnu povratnu spregu i Barkhauzenov uslov oscilovanja. - Objasniti princip rada jednostavnih RC oscilatora. - Objasniti oscilator sa induktivnom spregom. - Objasniti rad oscilatora sa kapacitivnom spregom. - Objasniti osnovni oblik oscilatora u tri tačke. A/D i D/A konvertori - Definisati konverziju analognih u digitalne veličine i obrnuto. - Navesti i objasniti D/A konvertore. - Navesti vrste i objasniti A/D konvertore. Šumovi u elektricnim kolima - Definisati pojam šuma i navesti vrste šuma. - Opisati izvore šuma. 4. Tip ispita - Usmeno. - Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajući način – da budu iz različitih taksonomskih kategorija i iz različitih tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najviše 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivača. 5. Dozvoljena pomagala - Na ispitu nijesu predviđena pomagala. 6. Literatura i drugi izvori - Literatura i drugi izvori dati su u katalogu znanja i godisnjem planu rada
nastavnika.
182
2.1.2. ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA 1. Naziv ispitnog kataloga: ELEKTRONSKA I SPECIJALNA MJERENJA 2. Cilj ispita Na ispitu se ocjenjuje: - Znanja o osnovnim elektronskom mjernim uređajima i njihovoj primjeni. - Znanja o osnovnim metodama mjerenja procesnih (neelektričnih) veličina. - Znanja o specijalnim mjernim uređajima i njihovoj primjeni. - Sposobnost učenika da poveže praktična i odgovarajuća teorijska znanja iz
mjerenja električnih i neelektričnih veličina. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na stručnom ispitu Uvod u elektronska mjerenja 1. Definisati osnovne pojmove iz mjerenja. 2. Navesti različite metode mjerenja. 3. Definisati greške pri mjerenju. 4. Definisati jedinice prenosa. Oslabljivači 5. Objasniti člankasti oslabljivač i izračunati slabljenje. 6. Objasniti ćelijski oslabljivač i izračunati slabljenje. 7. Objasniti frekvencijski kompenzovani oslabljivač i izračunati slabljenje. 8. Navesti primjenu oslabljivača. Osciloskop 9. Objasniti rad katodne cijevi. 10. Opisati blok šemu osciloskopa. 11. Objasniti crtanje slike na osciloskopu. 12. Objasniti rad generatora vremenske baze. 13. Opisati kolo za sinhronizaciju. 14. Opisati vetrikalni i horizontalni pojačavač. 15. Objasniti rad elektronskog preklopnika. 16. Opisati frekvencijski kompenzovanu sondu. Elektronski generatori 17. Navesti vrste elektronskih generatora. 18. Opisati rad RC generatora. 19. Opisati rad generatora funkcija. 20. Opisati rad AM signal generatora. 21. Opisati rad FM signal generatora. 22. Opisati rad voblera. Mjerači parametara i mjerači karakteristika signala 23. Objasniti rad Q-metra. 24. Definisati faktor izobličenja. 25. Objasniti rad k-metra. Digitalni instrumenti 26. Opisati digitalni frekvencmetar. 27. Opisati digitalni multimetar. 28. Objasniti A/D konverziju metodom dvojne integracije. 29. Navesti pretvarače električnih veličina u niski jednosmjerni napon.
183
30. Objasniti ispitivanje poluprovodnika pomoću digitalnog multimetra. Mjerni mikroračunari 31. Opisati blok - šemu mjernog mikroračunara. 32. Opisati univerzalnu magistralu za razmjenu podataka. 33. Objasniti rad sintetizatora učestanosti. 34. Opisati mikroračunare za mjerenje R, L, C. 35. Opisati rad osciloskopa sa digitalnim pamćenjem. 36. Objasniti uređaje za automatska mjerenja. Mjerenje procesnih veličina 37. Definisati pojam i objasniti svrhu mjerenja procesnih veličina. 38. Opisati mjerni sistem i elemente mjernog sistema. 39. Definisati karakteristike mjernih uređaja. Mjerenje pritiska 40. Definisati pritisak i navesti metode mjerenja pritiska. 41. Objasniti mjerenje pritiska manometrima. 42. Objasniti rad i primjenu elastičnih pretvarača pritiska. 43. Objasniti rad i primjenu elaktromehaničkih pretvarača pritiska. 44. Objasniti postupke mjerenja vakuuma. Mjerenje protoka tečnosti i gasova 45. Definisati protok i navesti metode mjerenja protoka. 46. Objasniti rad volumetrijskog protokometra. 47. Objasniti princip diferencijalnog protokometra. 48. Objasniti konstrukciju i rad magnetnog protokometra. 49. Objasniti konstrukciju i rad turbinskog protokometra. Mjerenje nivoa 50. Definisati nivo i navesti metode mjerenja nivoa. 51. Objasniti diskretne metode mjerenja nivoa. 52. Opisati princip rada električnih mjerača protoka. 53. Objasniti princip ultrazvučnog i radioaktivnog mjerača nivoa. 54. Objasniti mjerenja nivoa čvrstog nasutog materijala. Mjerenje temperature 55. Definisati temperaturu i navesti metode mjerenja temperature. 56. Opisati postupke mjerenje temperature dilatacionim termometrima. 57. Objašnjava kontaktne metode mjerenja temperature. 58. Opisati konstrukciju i karakteristike otpornih termometara. 59. Opisati konstrukciju i karakteristike termoparova. 60. Opisati beskontaktne metode mjerenja temperature. Mjerenje pH vrijednosti 61. Definisati pH vrijednost i navesti metode mjerenja pH vrijednosti. 62. Opisati elektrometrijsku metodu mjerenja pH vrijednosti. Mjerenje gustine 63. Definisati gustinu i opisati metode mjerenja gustine. Mjerenja sastava materijala 64. Nabrajati metode mjerenja sastava materijala. 65. Objasniti princip rada termokonduktometrijskog gasoanalizatora.
184
Mjerenje vlažnosti 66. Definisati vlažnost i navesti metode mjerenja vlažnosti. 67. Objasniti princip rada psihrometra sa termootporima u mjernom mostu. 68. Objasniti princip rada rosišnog vlagometra. 69. Objasniti princip rada vlagometra sa pretvaračem od litijum - hlorida. Mjerenje naprezanja, sile i momenta 70. Objasniti princip mjernih pretvarača sile. Mjerenje kretanja 71. Objasniti konstrukciju i princip rada električnih pretvarača pomaka. Specijalni mjerni uređaji 72. Opisati princip rada ultrazvučnih uređaja. 73. Opisati princip rada radioaktivnih mjernih uređaja. 74. Opisati princip rada optičkih mjernih uređaja. 4. Tip ispita: - Usmeno. - Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajući način – da budu iz različitih taksonomskih kategorija i iz različitih tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najviše 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivača. 5. Dozvoljena pomagala - Nijesu predviđena. 6. Literatura i drugi izvori - Literatura i drugi izvori su dati u katalogu znanja i godišnjem planu nastavnika.
185
2.1.3. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE 1. Naziv ispitnog kataloga: AUTOMATSKO UPRAVLJANJE 2. Cilj ispita Na ispitu se ocjenjuje: - Sposobnost učenika da poveže praktična i odgovarajuća teorijska znanja. - Znanja o organizaciji i strukturi sistema automatskog upravljanja i regulacije. - Znanja o elementima sistema automatskog upravljanja i regulacije. - Znanja o upravljanju proizvodnim procesom primjenom računara. - Znanja o programibilnim logičkim kontrolerima. - Znanja o numeričkom upravljanju. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na stručnom ispitu Uvod u sisteme automatskog upravljanja (SAU) 1. Objasniti značaj i ulogu automatizacije u razvoju društva. 2. Definisati pojam sistema automatskog upravljanja (SAU) i automatske
regulacije (SAR). Elementi SAU i SAR 3. Objasniti klasifikaciju sistema automatike prema karakteru unutrašnjih
dinamičkih procesa. 4. Nacrtati blok- šemu sistema automatskog upravljanja i objasniti ulogu
funkcionalnih cjelina. 5. Navesti i objasniti statičke karakteristike elemenata SAU. 6. Navesti i objasniti dinamičke karakteristike elemenata SAU. Mjerni pretvarači 7. Opisati ulogu i izvršiti podjelu mjernih pretvarača. 8. Definisati osnovne funkcije mjernih pretvarača (mjerno područje, mjerni opseg,
mjerni signal, statičke i dinamičke karakteristike). 9. Objasniti princip rada, podjelu, karakteristike i primjenu:
- otpornih mjernih pretvarača; - induktivnih mjernih pretvarača; - kapacitivnih mjernih pretvarača; - piezoelektričnih mjernih pretvarača; - fotoelektričnih mjernih pretvarača; - tahometrijskih mjernih pretvarača; - frekventnih mjernih pretvarača.
Detektori signala greške 10. Opisati ulogu i izvršiti podjelu detektora signala greške. 11. Opisati princip rada strujnih i naponskih diskriminatora. 12. Nacrtati i objasniti mosni detektor greške. 13. Nacrtati i objasniti fazni detektor greške. Pojačavači u automatici 14. Definisati pojačavač i izvršiti podjelu pojačavača u automatici. 15. Opisati konstrukciju, princip rada i primjenu:
- magnetnih pojačavača; - elektromašinskih pojačavača; - pneumatskih pojačavača; - hidrauličnih pojačavača.
186
Regulatori 16. Definisati regulator i izvršiti podjelu regulatora. 17. Navesti podjelu i opisati rad diskontinualnih regulatora. 18. Opisati rad impulsnih regulatora. 19. Definisati djelovanje i nacrtati dijagrame regulatora:
- proporcionalnog (P) djelovanja; - integralnog (I) djelovanja; - diferencijalnog (D) djelovanja; - proporcionalno - integralnog (PI) djelovanja; - proporcionalno – integralno - diferencijalnog (PID) djelovanja.
Izvršni organi 20. Objasniti ulogu i izvršiti podjelu izvršnih organa. 21. Opisati princip rada i primjenu električnih pogonskih uređaja:
- motor jednosmjerne struje; - dvofazni asihhroni motor; - trofazni motor; - elektromagnet.
22. Opisati princip rada i primjenu pneumatskih pogonskih uređaja. 23. Opisati princip rada i primjenu hidrauličnih pogonskih uređaja. Komutacioni elementi 24. Opisati konstrukciju komutacionih elemenata (pogonski, izvršni i kontaktni
slog). 25. Nabrojati vrste i opisati karakteristike prekidača. 26. Objasniti rad elektromagnetnih releja. Uređaji za signalizaciju 27. Opisati konstrukciju i princip rada uređaja za signalizaciju procesnih veličina
(temperature, nivoa, protoka ). Analiza SAU i SAR 28. Nacrtati blok - šemu, skicirati primjer i opisati karakteristike:
- otvorenog sistema automatskog upravljanja; - otvorenog sistema automatskog upravljanja kompenzacijom
poremećaja; - sistema automatskog upravljanja sa povratnom spregom.
29. Nacrtati blok - šemu, skicirati primjer i opisati karakteristike sistema: - regulacije kompenzacijom poremećaja; - regulacije po otklonu; - kombinovane regulacije.
30. Nacrtati blok šemu, skicirati primjer i opisati karakteristike složenih postupaka regulacije:
- predregulacija; - kaskadna.
31. Opisati centralizovanu organizaciju upravljanja. 32. Opisati hijerarhijsku organizaciju upravljanja. 33. Navesti vrste i opisati strukturu industrijskog robota. 34. Opisati strukturi i kretanje manipulatora. 35. Opisati način programiranja industrijskih robota. Upravljanje proizvodnim procesom primjenom računara 36. Nacrtati i analizirati funkcionalnu blok - šemu računarskog sistema. 37. Nacrtati i analizirati funkcionalnu blok - šemu centralne procesorske jedinice.
187
38. Opisati osnovne karakteristike procesnih računara. 39. Objasniti princip rada sprežnih kola procesnih računara
- A/D i D/A pretvarača; - multipleksera i demultipleksera.
40. Opisati ulogu računara u petlji SAR/SAU. 41. Opisati informacione funkcije računara u upravljanju procesom. Programibilni logički kontroler 42. Opisati strukturu programibilnog logičkog kontrolera (PLC). 43. Opisati način rada programibilnog logičkog kontrolera (PLC). 44. Objasniti sekvencijalno upravljanje pomoću PLC-a. Numeričko upravljanje 45. Navesti i objasniti osnovne principe numeričkog upravljanja. 46. Opisati mjerni sistem za praćenje kretanja mašina. 47. Opisati rad numerički upravljane (NC) mašine. 48. Opisati računarsko numeričko upravljanje (CNC) mašine. 49. Opisati direktno numeričko upravljanje (DNC) mašine. 4. Tip ispita - Usmeno. - Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajući način – da budu iz različitih taksonomskih kategorija i iz različitih tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najviše 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivača. 5. Dozvoljena pomagala - Katalozi, tabele, principijelne šeme rada pojedinih uređaja. 6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporučena literatura i drugi izvori dati u katalogu znanja i
godišnjem planu rada nastavnika.
188
2.2. ISPITNI KATALOG ZA STRUČNI RAD 2.2.1. ISPITNI KATALOG PRAKTIČNOG DIJELA STRUČNOG ISPITA – STRUČNI RAD 1. Naziv ispitnog kataloga: ISPITNI KATALOG PRAKTIČNOG DIJELA STRUČNOG ISPITA – STRUČNI RAD
2. Cilj ispita Na praktičnom dijelu stručnog ispita kandidat treba da pokaže: - Poznavanje gradiva, principa i zakonitosti, vezanih za zadatu temu. - Stručno i kvalifikovano prezentiranje obrađene teme. - Povezanost stručno - teorijskih i praktičnih znanja. - Stepen osposobljenosti za rješavanje praktičnih zadataka. - Odgovarajući pristup i izbor postupaka kod obavljanja zadataka. - Pravilnu upotrebu stručne terminologije. - Samostalnost u odabiru i upotrebi mjernih instrumenata i uređaja. - Stepen osposobljenosti za izradu i primjenu elektronskih kola. - Racionalnu upotrebu energije, materijala i vremena. - Poštovanje propisa iz područja zaštite na radu i zaštite životne sredine. - Odgovornost za kvalitet vlastitog rada. 3. Spisak tema / zadataka POLUPROVODNIČKE DIODE - Princip rada, vrste i primjena poluprovodničkih dioda. - Praktični dio: Usmjerač sa jednom, dvije i četiri diode. BIPOLARNI TRANZISTORI - Princip rada, vrste i primjena bipolarnih tranzistora. - Praktični dio: Snimanje karakteristika bipolarnog tranzistora; Stabilisani
ispravljač za napone od 0 do 15V, sa bipolarnim tranzistorima; Light show sa bipolarnim tranzistorima.
UNIPOLARNI TRANZISTORI - Princip rada, vrste i primjena unipolarnih tranzistora. - Praktični dio: Snimanje karakteristika unipolarnih tranzistora. POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKIM EMITEROM - Princip rada i osobine pojačavača. - Stabilizacija radne tačke pojačavača. - Praktični dio: Pojačavač sa zajedničkim emiterom. POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKIM KOLEKTOROM - Princip rada i osobine pojačavača. - Stabilizacija radne tačke pojačavača. - Praktični dio: Pojačavač sa zajedničkim kolektorom. POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKOM BAZOM - Princip rada i osobine pojačavača. - Stabilizacija radne tačke pojačavača. - Praktični dio: Pojačavača sa zajedničkom bazom. POJAČAVAČ SA UNIPOLARNIM TRANZISTOROM - Jednosmjerni režim rada.
189
- Naizmjenični režim rada. - Praktični dio: Pojačavač sa zajedničkim sorsom. TRANZISTOR KAO PREKIDAČ - Bipolarni tranzistor kao prekidač. - MOS FET kao prekidač. - Praktični dio: Demonstracija rada tranzistora kao prekidača. TRIODNI TIRISTOR - Princip rada i karakteristike triodnog tiristora. - Praktični dio: Snimanje karakteristika tiristora; Light show sa tiristorima;
Plivajuće svijetlo sa tiristorima. TRIAK I DIAK - Princip rada i karakteristike triaka i diaka. - Praktični dio: Fazna regulacija sa diakom i triakom; Regulator jačine osvjetljenja
sa trijakom. FOTOELEMENTI - Fotodiode, fototranzistori, foto-otpornici. - Praktični dio: Svjetlosni relej; Automat za uključivanje / isključivanje svijetla sa
foto - otpornikom i bipolarnim tranzistorima; Automatski brojač sa foto - diodom i bipolarnim tranzistorima.
SLOŽENI POJAČIVAČI - Pojam negativne povratne sprege, vrste složenih pojačivača, klase rada
pojačivača. - Praktični dio: NF pojačavač sa komplementarnim parom tranzistora. OPERACIONI POJAČAVAČ - Unutrašnja struktura operacionog pojačavača (OP). - Idealni i realni operacioni pojačavač. - Praktični dio: Kola za sabiranje, oduzimanje, integraljenje, diferenciranje;
Stabilisani ispravljač 0 - 30V sa operacionim pojačavačem; Stabilisani izvor konstantnog napona 5 V sa operacionim pojačavačem; Stabilisani izvor konstantne struje sa operacionim pojačavačem.
OGANIČAVAČI - Funkcije i princip rada ograničavača. - Pasivni i aktivni ograničavači. - Praktični dio: Ograničavač sa dva nivoa. NAPONSKI KOMPARATORI - Funkcionisanje komparatora, upoređivanje ulaznog napona sa nulom i sa
referentnim naponom. - Rad Šmitovog okidnog kola. - Praktični dio: Šmitovo okidno kolo; VF impulsni generator sa operacionim
pojačavačem i Šmitovim okidnim kolom. MONOSTABILNI MULTIVIBRATOR - Princip rada monostabilnog multivibratora. - Praktični dio: Monostabilni multivibrator sa bipolarnim tranzistorima;
Monostabilni multivibrator sa integrisanim tajmerom.
190
ASTABILNI MULTIVIBRATOR - Princip rada astabilnog multivibratora. - Praktični dio: Astabilni multivibrator sa bipolarnim tranzistorima; Astabilni
multivibrator sa podešavanjem učestanosti, sa operacionim pojačavačima; Astabilni multivibrator sa integrisanim tajmerom.
RC OSCILATOR - Pozitivna povratna sprega i uslovi oscilovanja. - Princip rada RC oscilatora. - Praktični dio: RC oscilator sa Vinovim mostom; RC oscilator sa faznim
pomjerajem; Ton generator sa operacionim pojačavačem. OSCILATOR SA INDUKTIVNOM SPREGOM - Pozitivna povratna sprega i uslovi oscilovanja. - Princip rada oscilatora sa induktivnom spregom. - Praktični dio: Majsnerov oscilator sa fetom ; Majsnerov oscilator sa bipolarnim
tranzistorom. D/A KONVERTOR - Konverzija digitalnih u analogne veličine. - Princip rada konvertora D/A. - Praktični dio: Demonstracija rada D/A konvertora. A/D KONVERTOR - Konverzija analognih u digitalne veličine. - Princip rada konvertora A/D. - Praktični dio: Demonstracija rada A/D konvertora. SIEMENS LOGO - Program i uređaj Siemens LOGO, za simulaciju električnih šema. - Praktična demonstracija rada zadate električne šeme na uređaju Siemens LOGO. OTPORNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike otpornih mjernih pretvarača. - Praktični dio: Primjena otpornih mjernih pretvarača - mjerenje sile
tenzometrijskim pretvaračima; mjerenje pomaka potenciometrima. KAPACITIVNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike kapacitivnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena kapacitivnih mjernih pretvarača - mjerenje nivoa tečnosti
kapacitivnim pretvaračima. INDUKTIVNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike induktivnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena induktivnih mjernih pretvarača - mjerenje pomjeraja
induktivnim pretvaračima. PIEZOELEKTRIČNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike piezoelektričnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena piezoelektričnih mjernih pretvarača - mjerenje pritiska
piezoelektričnim pretvaračima.
191
FOTOELEKTRIČNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike fotoelektričnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena fotoelektričnih mjernih pretvarača - mjerenje pomaka
fotoelektričnim pretvaračima. TAHOMETRIJSKI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike tahometrijskih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena tahometrijskih mjernih pretvarača - mjerenje brzine
tahometrima. FREKVENTNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike frekventnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena frekventnih mjernih pretvarača - mjerenje brzine
frekventnim pretvaračima. ULTRAZVUČNI MJERNI PRETVARAČI - Princip rada, konstrukcija, podjela i karakteristike ultrazvučnih mjernih
pretvarača. - Praktični dio: Primjena ultrazvučnih mjernih pretvarača - mjerenje nivoa
ultrazvučnim pretvaračima. SENZORI PROVALE - Konstrukcija i princip rada senzora provale. - Karakteristike senzora provale. - Praktični dio: Izbor i postavljanje senzora provale u štićenom prostoru. SISTEM PROTIVPROVALNE ZAŠTITE - Pojam i značaj sistema protivprovalne zaštite. - Sastavni djelovi sistema protivprovalne zaštite. - Praktični dio: Povezivanje i demonstracija funkcionisanja sistema protivprovalne
zaštite. SISTEM VIDEO NADZORA - Pojam i značaj sistema video-nadzora. - Sastavni djelovi sistema video-nadzora. - Praktični dio: Povezivanje i demonstracija funkcionisanja sistema video-nadzora. IZBOR I POSTAVLJANJE DETEKTORA POŽARA - Vrste detektora požara. - Izbor detektora požara. - Praktični dio: Postavljanje i povezivanje detektora požara u štićenom prostoru. ADRESABILNI SISTEM DETEKCIJE I DOJAVE POŽARA - Sastavni djelovi adresabilnog sistema. - Način funkcionisanja adresabilnog sistema. - Praktični dio: Povezivanje i demonstracija funkcionisanja adresabilnog sistema
dojave požara. KONVENCIONALNI SISTEM DETEKCIJE I DOJAVE POŽARA - Sastavni djelovi konvencionalnog sistema. - Način funkcionisanja konvencionalnog sistema.
192
- Praktični dio: Povezivanje i demonstracija funkcionisanja konvencionalnog sistema dojave požara.
INTERFONSKI SISTEM - Sastavni djelovi interfonskog (audio i video) sistema. - Način funkcionisanja interfonskog (audio i video) sistema. Praktični dio: Povezivanje i demonstracija funkcionisanja interfonskog sistema. 4. Uputstvo za sprovođenje stručnog rada - Kandidat za stručni rad priprema teorijsko objašnjenje zadate teme u vidu
pismenog rada ili praktičan zadatak sa odgovarajućom tehničko – tehnološkom dokumentacijom.
- Odbrana teorijskog objašnjenja zadate teme u vidu pismenog rada obuhvata prezentaciju, a praktičnog zadatka demonstraciju i prezentaciju rada.
- Kandidat izrađuje stručni rad po planu koji je uskladio sa mentorom. - Teme, odnosno zadatke za stručni rad predlažu nastavnici / aktivi stručno –
teorijskih predmeta i praktične nastave. - Kandidat u završnoj godini školovanja bira temu odnosno zadatak i obrađuje ga
individualno. - Ispitni odbor pismeno izdaje teme odnosno zadatke sa nazivom, datumom
izvlačenja i odbrane, mjestom izvođenja ispita, podacima o imenovanju nastavnika (mentora), o eventualnim potrebnim prethodnim radnjama i drugim obavezama i uslovima.
5. Dozvoljena pomagala - Alati, mjerni instrumenti i oprema, elektronski sklopovi (usmjerači, pojačavači,
ograničavači, multivibratori, oscilatori itd.), mjerni pretvarači, uređaji sistema protivprovalne i protivpožarne zaštite, uređaji sistema video nadzora, uređaji audio i video interfonskog sistema.
- Računar sa odgovarajućim softverom, projektor, projekciono platno, Siemens Logo.
6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporučena literatura data u katalogu znanja i godišnjem planu
rada nastavnika.
193
3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA ZNANJA UČENIKA Redni broj Nastavni predmet Obavezni načini provjeravanja znanja
učenika
1. Osnove elektrotehnike
- Usmeni odgovori; - Pismeni zadaci; - Rad na vježbama; - Pismene vježbe.
2. Elektronika - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
3. Primjena računara u elektrotehnici - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
4. Digitalna elektronika - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
5. Osnove telekomunikacija - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
6. Energetska elektronika - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
7. Elektronska i specijalna mjerenja - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama (u III razredu).
8. Automatsko upravljanje - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
9. Visokofrekventna elektronika - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
10. Signalno - sigurnosni sistemi - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
11. Preduzetništvo - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
12. Praktična nastava - Usmeni odgovori; - Praktičan rad.
IZBORNA NASTAVA
1. Engleski (jezik struke) - Usmeni odgovori; - Pismeni zadaci; - Pismene vježbe.
2. Ekologija i zaštita životne sredine - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
3. Osnovi računarskog softvera - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
4. Poslovna komunikacija - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
5. Računarska grafika i Internet tehnolgije - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe; - Rad na vježbama.
6. Audio i video tehnika - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
7. Osnovi energetike i energetska efikasnost
- Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
8. Mehatronika - Usmeni odgovori;
194
Redni broj Nastavni predmet Obavezni načini provjeravanja znanja
učenika - Pismene vježbe.
9. Osnove računarskih mreža - Usmeni odgovori; - Pismene vježbe.
4. USLOVI ZA NAPREDOVANJE I ZAVRŠETAK OBRAZOVNOG PROGRAMA - U sljedeći razred napreduju učenici koji su na kraju školske godine pozitivno
ocijenjeni iz svih predmeta tog razreda i ako su obavili profesionalnu praksu, kako je predviđeno nastavnim planom.
- Stručno obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju za obrazovni program Elektrotehničar elektronike završava se nakon položenog stručnog ispita koji se sastoji iz:
- Pismenog ispita iz maternjeg jezika i književnosti; - Pismenog ispita iz matematike ili stranog jezika; - Usmenog ispita iz jednog stručno - teorijskog predmeta (po izboru učenika) i to: elektronika, elektronska i specijalna mjerenja i automatsko upravljanje. - Stručnog rada. 5. NAČIN PRILAGOĐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA - U skladu sa Zakonom o usmjeravanju djece sa posebnim potrebama, škola je
obavezna da na osnovu važećeg programa izradi poseban program. Posebni program omogućava prilagođeno izvođenje nastave kako bi učenici dostigli propisani stručni standard u svim predmetima, a time i stručne kompetencije.
6. NAČIN PRILAGOĐAVANJA PROGRAMA OBRAZOVANJU ODRASLIH - Programi stručnog obrazovanja koji su pripremljeni za mlade izvode se i za
odrasle u skladu sa polaznim osnovama za prilagođavanje izvođenja obrazovnih programa obrazovanju odraslih tako da: - iz nastavnog plana se izostavljaju predmeti fizičko vaspitanje i slobodne
aktivnosti, koji time prestaju biti uslov za završetak obrazovanja. Škola je obavezna da odraslim ponudi sportske aktivnosti kojima se oni mogu dobrovoljno priključiti;
- škola izradi prilagođen program praktičnog obrazovanja sa obzirom na poslove i zadatke koje obavlja učesnik obrazovanja;
- za odrasle ne vrijede uslovi za napredovanje koji su određeni u programima nego uslovi koje utvrdi škola u nacrtu izvođenja obrazovnog programa za odrasle;
- se provjeravanje znanja izvodi putem ispita, pri čemu se uzimaju u obzir načini provjeravanja znanja (usmeno, pismeno, vježbe, praktični rad), određeni obrazovnim programom;
- odrasli ne polažu međuispit iz uspješnosti praktičnog obrazovanja.
195
7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA Redni broj Nastavni predmet Profil stručne spreme nastavnika
i stručnih saradnika
1. Osnove elektrotehnike - Diplomirani inženjer elektrotehnike ; - Diplomirani inženjer elektronike; - Profesor elektrotehnike.
2. Elektronika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i automatike.
3. Primjena računara u elektrotehnici - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer
elektronike i telekomunikacija; - Diplomirani inženjer elektrotehnike.
4. Digitalna elektronika - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i automatike.
5. Osnove telekomunikacija - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer telekomunikacija i elektronike.
6. Energetska elektronika
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer energetike.
7. Elektronska i specijalna mjerenja - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i automatike;
8. Automatsko upravljanje
- Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer automatike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer energetike.
9. Visokofrekventna elektronika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija.
10. Signalno - sigurnosni sistemi - Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekominikacija i automatike.
11. Preduzetništvo - Diplomirani ekonomista.
12. Praktična nastava
- Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i automatike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike – smjer energetike (u I razredu);
- Inženjer elektrotehnike – smjer elektronike (u I razredu).
IZBORNA NASTAVA
1. Engleski (jezik struke) - Profesor engleskog jezika i književnosti; - Diplomirani filolog za engleski jezik i
književnost;
2. Ekologija i zaštita životne sredine - Diplomirani biolog; - Diplomirani inzenjer pejzažne arhikteture.
3. Osnovi računarskog softvera
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija;
- Diplomirani matematičar - smjer računarske nauke.
4. Poslovna komunikacija - Diplomrani pravnik; - Diplomirani ekonomista.
196
Redni broj Nastavni predmet Profil stručne spreme nastavnika
i stručnih saradnika
5. Računarska grafika i Internet tehnologije
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija;
- Diplomirani matematičar - smjer računarske nauke.
6. Audio i video tehnika - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija.
7. Osnovi energetike i energetska efikasnost
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer energetike.
8. Mehatronika - Diplomirani inženjer elektrotehnike; - Diplomirani inženjer mašinstva.
9. Osnove računarskih mreža
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike;
- Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija.
Saradnik u nastavi – laborant iz oblasti računara (za održavanje opreme): - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer računarske tehnike i informatike; - diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike i telekomunikacija; - diplomirani matematičar - smjer računarske nauke; - inženjer računarstva i informacionih tehnologija; - inženjer elektrotehnike; - V stepen – elektrotehničar specijalista za računarsku opremu. Saradnik u nastavi - laborant iz oblasti elektronike (za održavanje opreme i pripremu vježbi): - Diplomirani inženjer elektrotehnike - smjer elektronike, telekomunikacija i
automatike; - inženjer elektrotehnike – smjer elektronike, telekomunikacija i automatika; - V stepen – elektrotehničar specijalista za elektroniku. 8. OBLIK ORGANIZACIJE I IZVOĐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA - Obrazovni program se organizuje i izvodi u školskom obliku. 8.1. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE
Redni broj Nastavni predmet
Razr
ed
Uku
pno
časo
va
Vrsta nastave Broj časova kod
kojih se odeljenje dijeli na grupe
T V P T V P
1. Osnove elektrotehnike I 144 108 36 36 II 108 72 36 36
2. Elektronika I 108 72 36 36 II 108 72 36 36 III 72 72
3. Primjena računara u elektrotehnici II 72 72 72
4. Digitalna elektronika II 108 72 36 36
5. Osnove telekomunikacija III 72 72
197
Redni broj Nastavni predmet
Razr
ed
Uku
pno
časo
va
Vrsta nastave Broj časova kod
kojih se odeljenje dijeli na grupe
T V P T V P 6. Energetska elektronika III 72 72
7. Elektronska i specijalna mjerenja
III 108 72 36 36 IV 66 66
8. Automatsko upravljanje III 72 72 IV 66 66
9. Visokofrekventna elektronika IV 66 66
10. Signalno – sigurnosni sistemi IV 99 66 33 33
11. Preduzetništvo IV 66 40 26
12. Praktična nastava
I 144 144 144 II 144 144 144 III 216 216 216 IV 198 198 198
IZBORNA NASTAVA
1. Engleski (jezik struke)
I 72 72 II 72 72 II 72 72 IV 66 66
2. Ekologija i zaštita životne sredine I 72 58 14
3. Osnovi računarskog softvera I 72 72 72
4. Poslovna komunikacija II 72 60 12
5. Računarska grafika i Internet tehnolgije
II 72 72 72 III 72 72 72
6. Audio i video tehnika III 72 72 IV 66 66
7. Osnovi energetike i energetska efikasnost
III 72 72 IV 66 66
8. Mehatronika III 72 72 IV 66 66
9. Osnove računarskih mreža IV 66 66 T – Teorija V - Vježbe P – Praktična nastava 9. PROFESIONALNA PRAKSA - Profesinalna praksa se izvodi u odgovarajućim preduzećima ili objektima škole. - Za izradu programa profesionalne prakse i njenu realizaciju zadužena je škola. - Program profesionalne prakse mora biti u korelaciji sa programom stručno -
teorijskih predmeta. - U realizaciji programa profesionalne prakse učenik je obavezan da vodi dnevnik
profesionalne prakse. U dnevniku učenik po danima upisuje sadržaje rada, a potrebno je priložiti skice, šeme ili neke druge elmente tehnološko - tehničke
198
dokumentacije. Dnevnik profesinalne prakse potpisuje lice zaduženo za realizaciju programa.
- Podatke o profesionalnoj praksi (ime i prezime učenika, mjesto i vrijeme izvođenja) evedintiraju se u posebnim rubrikama u odeljenskim knjigama.
Profesionalna praksa se ne ocjenjuje, ali je uslov za završetak razreda. 10. SLOBODNE AKTIVNOSTI - Slobodne aktivnosti učenika su sastavni dio nastavnog plana i obrazovnog
programa. Koncepcija slobodnih aktivnosti zasniva se na tome, da sa jedne strane doprinose rekreaciji i opštekulturnom uzdizanju učenika, a sa druge strane upotpunjavanju stručnog znanja. Slobodne aktivnosti sadrže obavezne sadržaje i sadržaje po izboru učenika.
- Program slobodnih aktivnosti radi škola, polazeći od utvrđenog broja časova u nastavnom planu (u I, II, III razredu po 36 časova, a u IV - 33 časa godišnje). Program slobodnih aktivnosti je sastavni dio godišnjeg plana rada škole a sastoji se iz tri cjeline:
− Obavezni sadržaji vezani za opšteobrazovno područje: - dani sporta, - ekološke aktivnosti, - filmske, pozorišne, muzičke predstave i likovne izložbe, - posjeta istorijskim spomenicima, muzejima, sajmu knjiga i dr.; − Obavezni sadržaji vezani za stručno - teorijsko područje: - posjete institucijama i preduzećima koje su stručno vezane sa obrazovnim
programom koji se realizuje, - posjete sajmovima informatike, tehnike i nastavne tehnologije, - učešće na stručnim predavanjima i takmičenjima u poznavanju određenih oblasti; − Sadržaji po izboru učenika: - učešće u raznim sekcijama (sportska, dramska, literarna, muzička, likovna,
informatička, prva pomoć, saobraćajni propisi, tehnički i Internet klub i dr.). - socijalni rad učenika i dr. - Uspješnost učenika na slobodnim aktivnostima se ne ocjenjuje, ali su učenici
obavezni da realizuju sadržaje slobodnih aktivnosti jer je to uslov za napredovanje iz jednog u sljedeći razred kao i za završetak obrazovnog programa.
11. SPISAK UČESNIKA KOJI SU UČESTVOVALI U IZRADI OBRAZOVNOG PROGRAMA - Ana Grgurević, dipl. elektroing., SSŠ - Nikšić - Dušan Dubljević, dipl. elektroing., SSŠ – Nikšić - Milisav Kosović, dipl. elektroing., SSŠ – Nikšić - Marjan Drašković, dipl. elektroing., SSŠ – Nikšić - Dubravka Delić, dipl. elektroing., SSŠ – Nikšić - Milanka Brajković, dipl. elektroing., SMŠ „Mladost“ – Tivat - Slavica Jovanović, dipl. elektroing., SEŠ „Vaso Aligrudić“ - Podgorica - Radmila Čogurič, dipl. elektroing., SEŠ „Vaso Aligrudić“ – Podgorica - Melanija Ćalasan, dipl. elektroing., SEŠ „Vaso Aligrudić“ – Podgorica - Gordana Tasić, dipl. elektroing., SEŠ „Vaso Aligrudić“ – Podgorica - Igor Dragaš, dipl. elektroing., SEŠ „Vaso Aligrudić“ – Podgorica - Srđan Obradović, dipl. pravnik, CSO - Podgorica Koordinator: - Sandra Brkanović, dip. elektroing., CSO - Podgorica. Obrazovni program je urađen uz stručnu i tehničku pomoć GTZ-a.