4. Politicka ekonomija.pdf

7/23/2019 4. Politicka ekonomija.pdf

1/15

12.2.200

Dr.sc. Hrvoje imovi

Politika ekonomija

Javni izbor

Politika ekonomija Politika ekonomija podruje ekonomske teorije u

kojem se donoenje politikih odluka tumai pomouekonomskih naela

Sa stajalita javnih financija, analizu dravnog procesaodluivanja promatramo u kontekstujavnog izbora


2/15

12.2.200

Javni izbor (I) Javni izbor (public choice), istrauje mehanizme pomou kojih

se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda,namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji iostalim fiskalnim politi kama.

U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje seusklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svojepotronje, poduzea donose svoje odluke o visini proizvodnje, asustav cijena osigurava da koliine koje pojedinci potrauju,poduzea stvarno i proizvedu.

Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer setrebaju donijeti odluke ojavnim dobrima i uslugama za koja nepostoje trita. Zato se u politikom procesu moraju donijetiodluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljamamnogih glasaa (politiko trite)

Javni izbor (II) Jedna od mogunosti prikupljanja informacija o preferencijama graana

izborni postupak.

Glasovanje u demokratskim drav ama najvaniji postupak agregiranjarazliitih individualnih preferencija u drutvene preferencije, radi provedbedrutvenog procesa odluivanja.

Istodobno, g lasovanje je za pojedince najvanija prilika za provedbu kontrolepolitikog procesa.

Mjere ekonomske politike rezultat politikog procesa donoenja odluka.

U diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka jejednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutv enimpreferencijama.

Zato je jedan od glavnih zadataka teorije javnog izbora da izu ava kako se

kolektivne odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhuupotrebljavaju razliiti modeli sustava glasovanja kao to je jednoglasan izbornisustav, sustav obine veine i dvotreinski izborni sustav.

Politika ekonomija Pretpostavke u modelima politike ekonomije

Modeli politi

ke ekonomije pretpostavljaju da pojedinci vide vladu kaomehanizam za maksimiziranje svog interesa.

S druge strane, pretpostavlja se takoer da ljudi u vladi pokuavajumaksimizirati svoju vlastitu korist.

Pretpostavke j avnih financija (alokacija, redistribucija,stabilizacija)

Donoenje odluka (u pogledu javnih izdataka) u demokratskimdrutvima moe se promatrati u sluaju:1. izravne demokracije

2. predstavnike demokracije


3/15

12.2.200

Izravna demokracija

Pokuava na izravan nain uspjeno pretvoriti preferencijesvojihlanova u kolektivne akcije

Ekonomisti su prouavali vie metoda odre

ivanja koli

inepotronje javnih dobara:

1. Lindahlove cijene (odabir koliine javnih dobara j ednoglasnimodlukama)

2. veinsko glasanje

3. razmjena glasova

Lindahlove cijene Zbog problema vercanja, u sluaju glasovanja o javnih

dobrima prihvaanje mora bitijednoglasno uz uvjet dapostoji odgovarajui porezni sustav za njeno financiranje

Lindahlove cijeneako pojedinci snose svoju cijenu zajedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima,postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svimaodgovara, i ta je koliina Pareto uinkovita

Problem u primjeni: pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno

dok se ne pronau uza jamno prihvatljivi porezni udjeli moe potrajatidugo jednoglasnost je teko postii (primjer je na bazi dvoje ljudiAdam i Eva, rakete)

Lindahlov model

r rakete u godini0

0

Adamovporezniudio(SA)E

veinporezniudio(SE)

DrA

Lindahl-ov model

DrE

r*

S*

Umjesto da svatko plaa jednakucijenu, svako plaa svoju ci jenu za

jedinicu javnog dobra ovisno o udjelu uporezu (Adam 0S*; Eva S*0). Porezni

udjeli su Lindahlove cijene.


4/15

12.2.200

Veinsko glasovanje Jednoglasnost je teko postii, pa su poeljni sustavi koji ne

zahtijevaju jednoglasnost.

Sustav pravila veinskog glasovanja vie od polovice glasa

amora odobravati odreenu mjeru da bi bila usvojena

pravilo veinskog glasanja - vie od polovice glasaamora glasati - preferencije glasaa koje vode ravnotei

Primjer: 3 glasaa, odluka o kupnji naoruanja A = minimalna,

B = srednja,

C = velika koliina oruja

Glasake preferencije koje vode ravnotei

odluuju za A ili B, B pobjeuje s 2:1

odluuju za B ili C, opet B pobjeuje s 2:1

kako god glasali, pobjeuje umjerena varijanta B i to bez obzira na

redoslijed glasanja.

Izbor Cosmo Eleine George

prvi A C B

drugi B B C

trei C A A

Tako je samo kod glasakih preferencija koje vode ravnotei(jednovrne preferencije).

Preferencije s jednim vrhom

Naoruanje

Korisnost

A B C

Cosmo

Eleine

George


5/15

12.2.200

Glasake preferencije koje vode kuenju

Postoje i glasake preferencije koje vode kruenju(dvovrne preferencije), a ne ravnotei.

dolazi do kruenja, pobjeuje varijanta OVISNO o redoslijedu glasanja.

Izbor Cosmo Eleine George

prvi A C B

drugi B A C

trei C B A

Preferencije koje vode kruenju Za konani rezultat glasovanja s preferencijama presudan je

red glasovanja. Stoga je podeavanje rasporeda postupakorganiziranja reda glasovanja na nain koji e osigurati eljenirezultat.

Glasovanje u parovima moe ii u nedogled bez postizanjarezultata izbora kruenje

Veinsko glasovanje U sustavu pravila veinskog glasovanja, moe se dogoditi da, iako su

preferencije svih glasaa konzistentne, preferencije zajednice nisuparadoks glasovanja.

Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija sdvostrukim vrhom. Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita kojemu je glasa

najvie sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste Preferencija s jednim vrhom korisnost kontinuirano pada kako se glasa udaljava

od toke koja mu daje najveu korisnost

Kada postoji privatna zamjena za javno ponuena dobra, poveava sevjerojatnost preferencija s vie vrhova.

Kada se glasuje za razliite stvari, preferencije s vie vrhova su vrloeste.


6/15

12.2.200

Preferencije s dva vrha

Naoruanje

Koris

nost

A B C

Cosmo

Eleine

George

Jednovrne preferencije

Dvovrne preferencije

Medijanski glasa Teorem medijanskog glasaadok god su sve preferencije

jednovrne, rezultat veinskog glasovanja odraava sklonostmedijanskog glasaa.

Medijanski glasaonaj ije se preferencije nalaze na sredini skupinepreferencija svih glasaa

Glasa Troak, u mil kn

eljka 5

Radomir 100

Ivo 150

Zlatko 160

Ante 700

Razmjena glasova

Budui da preferencije s vie vrhova mogu biti vane u

mnogim stvarnim situacijama, ne moemo se osloniti naveinsko glasovanje radi postizanja rezultata u skladu s javnim

izborom.

Za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne

ravnotee mogue je koristiti razmjenu glasova.

Razmjena glasova moe: pogorati blagostanje, ali i poboljati blagostanje


7/15

12.2.200

Razmjena glasova koja poboljavablagostanje

Projekt Ivo Radomir eljka Neto korist

Bolnica 200 -50 -55 95

Most -40 150 -30 80

Autoput -120 -60 400 220

Ukupne neto koristi pozitivne, Ivo bi glasao za bolnicu ali

Ratko i eljka ne bi, slino i za ostale projekte

Da nema razmjene glasova nikada se ne bi izglasao nijedan

projekt

Razmjena glasova koja pogoravablagostanje

Projekt Ivo Radomir eljka Neto korist

Bolnica 200 -110 -105 -15

Most -40 150 -120 -10

Autoput -270 -140 400 -10

Protivnici razmjene glasova naglaavaju potencijalne dobitke za pojedince,nedovoljne nadoknade za ukupno nastale gubitke itd. (npr. Zadravanjevojnih baza u SAD-u)

Izravna demokracija Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo

donoenja odluka treba zadovoljavati sljedee uvjete:1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih

preferencija.

2. Mora biti mogue rangirati sv e rezultate

3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnimpreferencijama.

4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)

5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.

6. Nije doputeno diktatorstvo.


8/15

12.2.200

Arrowljev teorem nemogunosti

Arrowljev teorem nemogunostinije mogue pronai pravilokoje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija

od demokratskih drutava ne moe se oekivati da donosikonzistentne odluke.

Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih

preferencija trgujui glasovima. Na taj nain, ponekad, manjina

moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e snosititrokove.

Izravna vs. predstavnika demokracija Izravna demokracija moe se primijeniti samo kada treba

donijeti odluku o pojedinanim pitanjima Prednostsve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju

i mogu iskazivati svoje preferencije

Nedostatak nakon neke razine trokovi stalnog odluivanja o pojedinanimpitanjima naglo rastu

Kada nije mogue odluivati putem izravnog izbora, potrebne suinstitucije (zastupnici, stranke) koje ine vidljivim individualnepreferencije i koordiniraju ih za potrebe procesa odluivanja

Predstavnika demokracijapolitiki sustav u kojem postojeopi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu zaglasove glasaa.

Predstavnika demokracija (I) Kod predstavnike demokracije pravo glasovanja ograniava

se na izbor predstavnika, pri

emu parlament u suradnji svladom ibirokracijom donosi odluke o opskrbi javnimdobrima.

Pretpostavke predstavnike demokracije (javnog izbora): Politiki se proces odluivanja uobiajeno analizira upotrebom modela u

kojima se vlada, parlament, stranke i birokracij a uzimaju kao institucije kojese sastoje od sebinih osoba.

Drava nije neki neutralni dobroudni mehanizam bez vlastitih interesa. Dravom upravljaju ljudi (u vladi, saboru, ministarstvima) i oni imaju i svoje

motive i ciljeve. Naalost, oni pritom ne vladaju samo za dobrobit svih stanovnika, nego

pokuavaju maksimizir ati svoju osobnu korist. Stranke su zainteresirane za zadravanje ili osvajanje politike moi. U modelu konkurencije izmeu dviju stranaka, stranke biraju medijan (na

ljestvici preferencija glasaa) kao najpoeljniju toku.


9/15

12.2.200

Predstavnika demokracija (II) Objanjavanje ponaanja drave zahtijeva prouavanje meusobnog

utjecaja izabranih politiara, javnih slubenika i posebnihinteresnih skupina.

Promatratemo:

1. izabrane politiare,

2. dravne slubenike (birokrate),3. posebne interesne skupine.

Izabrani dravni politiari

Zamislimo izbore za predsjednika drave, pretpostavimo: samo su dva kandidata

svi glasai imaju preferencije s jednim vrhom

glasai ele maksimizirati svoju korist kandidati ele osvojiti to vie glasova

Kandidati se pokuavaju prilagoditi medijanskom glasauDowns (1957) - onomije su preferencije na sredini skalepreferencija.

Izborna primjena teorema medijanskog

glasaa

Liberali KonzervativciM S

Brojglasova

Medijanski

glasa


10/15

12.2.200

Problemi s medijanskim glasaem teko je uvijek utvrditi medijanskog glasaa, to ovisi o pitanju koje se razmatra

(kapitalna ulaganja, naoruanje, mi rovine, pobaaj...) ako su preferencije s vi e vrhova sve pada u vodu ideologija - neki se kandidati iz ideolokih razloga nisu u stanju prilagoditi

medijanskom glasau

glasai nisu uvijek realni, politiari mogu npr. biti privlani (T. Blair, Hei der), iliobrnuto

u ovom modelu kandidati se prilagoavaju glasaima, ali nije uvijek tako; postojevoe (leaderi) koji su u stanju utjecati na preferencije - mase slijede onoga tko ih znapokrenuti (Hitler, Musolini...)

odluka o glasovanju - ljudi esto ne izlaze na glasanje jer kandidati ne nude nita toih veseli; neki graani su otueni, glasanje ih ne zanima;

graani su esto neinformirani, neki misle da jedan glas ionako nita ne mijenja; - unekim zemljama jako malo graana izlazi na izbore (SAD vs. S kandinavija); tu semnogi pitaju zato ljudi ne glasaju, ali zapravo je pitanje zato ljudi uope glasaju?

Sve to utjee da teorem medijanskog glasaa ne mora uvijek djelovati

Dravni slubenici (birokracija)

Zakone izglasavaju izabrani politiari (saborski zastupnici), aliprovedba ovisi o dravnim slubenicima (birokraciji ).

Drava ovisi o dravnim slubenicima (pruaju vrijedne usluge uoblikovanju i provedbi programa; oni uostalom traju due odizabranih politiara).

Koji su ciljevi dravnih slubenika? Da li oni samo i zvravaju eljebiraa i politiara?

Dravne slubenike moemo usporediti sa slubenicima u privatnomsektoru. (U privatnom sektoru plaa slubenika raste s profitompoduzea. Dravnim slubenicima plae ne ovise o profitu. Zato suim vane povlastice, reputacija, mo, odluivanje...)

Mo i status dravnih slubenika ovise o veliini prorauna s kojim

raspolae, zato je cilj maksimizirati taj proraun.

Niskanenov model birokracije (I)

Dravni slubenici utjeu na razvoj i ostvarivanje ekonomske

politike. Naivno je za pretpostaviti da pasivno tumae iizvravaju elje biraa i izabranih predstavnika.

Niskanen(1971) - pokuaj birokrata da maksimiziranjuveliinu prorauna svojih ureda rezultira prevelikom

ponudom njihovih usluga.

Stoga elja birokrata da njegov ured bude to ve i vodineuinkovito velikoj birokraciji.


11/15

12.2.200

Niskanenov model birokracije (II)

V ukupna vrijednost to nasvakoj razini propisujezakonodavno tijelo kojekontrolira proraun

C ukupni troakpribavljanja svake razineproizvoda

Uinkovitost zahtijevaproizvodnju dok god dodatnakorist premauje dodatnitroak, odnosno uinkovitaproizvodnja je tamo gdje jeMC=MB, a ne gdje je V=C

$

Q godinjeQ* Qbc

V

C

Aktualna

razinaUinkovita

razina

Interesne skupine

Graani utjeu glasajui na izborima, da daju priloge strankama, ilida podmiuju (ljudi slinih interesa mogu, djelujui zajedno,ostvariti znaajnu mo)

Graani se udruuju u interesne skupine: ovisno o tome kako ostvaruju svoj dohodak ( izvor dohotka: od kapitala

ili od rada - porezi koji ih se vie tiu) koliki im je dohodak (bogati - olakice za kupnju umjetnina, siromani -

socijalni programi)

gdje ive (Istrijani - olakice turizmu, Slavonci - subvencijepoljoprivredi)

dob (umirovljenici - mirovine, mladi - ulaganje u stanove,

zapoljavanje) spol (za ili protiv pobaaja, porodiljne naknade)

eljezni trokut eljezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca (izabranih

predstavnika) koji je donio program,inovnika (birokrata) koji gaprovode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi odprograma. Npr. u Hrvatskoj graevinski lobi (MOR, Sabor,graevinska poduzea), turistiki lobi, itd.

Zato veina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutakstranaku poslunost) iako samo manjina (lanovi eljeznogtrokuta) ima koristi: Zato to lanovi T raspolau informacijama i dobro su organizirani, dok oni

koji snose trokove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a modaak ni ne znamo to se dogaa (racionalno ignoriramo);

Drugi se ujedinjuju u svoje T i razmjenjuju glasove mislimo da ionako ne moemo utjecati; mislimo da je na udio ionako

premalen...

Za razliku od nas koristi lanova T su dobro koncentrirane i njima se isplatiorganizirati.


12/15

12.2.200

Lobiranje i ostali sudionici Lobiranjeje koritenje drave tako da bi se ostvarili povrati

vii od normalnih. To su rente, pa je engleska rije rent-seeking.

Na fiskalne odluke utjeu i:

Sudstvo (npr. povrat duga umirovljenicima, imovina

folksdojera)

Novinari (pitanja visine poreznog tereta, stopa, prorauna,izbor guvernera, ministra financija)

strunjaci (iz ministarstava pri predlaganju zakona, ali inevladini znanstvenici)

Objanjenje rasta dravne potronje(Wagnerov zakon)

Odrednice dravne aktivnosti (1)Wagnerov zakon najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u podruju javnihfinancija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. st oljee), s kulturnim napretkom redovito

je povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i apsolutno i relativ no poveanjedravnih rashoda. (izraenija podjela rada, rast stanovnitva, poveana gustoa naseljenosti,procesi urbanizacije, iri programi socijalne skrbi)

to sve moe determinirati veliinu javnih izdataka (dravne aktivnosti)?

1. kretanje razine cijenaintenzivnije kretanje cijena nego u privatnom podruju,2. kretanje produktivnosti drave porast produktivnosti u privatnom sektoru je

vea nego u javnom sektoru, uz istodobnu nisku cjenovnu elastinost potranje zajavnim uslugama i jednak porast plaa u javnom i privatnom sektoru,

3. Wagnerovo objanjenje - drava s razvitkom dobiva nove funkcije kultura,blagostanje, to poveava njezine financijske potrebe,


13/15

12.2.200

Odrednice dravne aktivnosti (2)4. vremenski pomaci prvo se vie tr oi za privatnu, a zatim za dravnu potronju;

iz porasta dohotka prvo se financiraju investicije, a zatim javna dobra; demokratskeinstitucije trebaju vremena da se razviju; potrebno je vrijeme da se prevladasuzdranost u pogledu dravnih aktivnosti (Herbert Timm prirodni, sistemski,institucionalni i ideoloki pomaci),

5. struktura javnih izdataka rastu one aktivnosti drave u kojima kvalifikacijezaposlenih moraju biti posebno visoke,

6. raspodjela funkcija meu razinama vlasti,

7. kretanje stanovnitva kolektivno djelovanje je nuno da bi se uklonili e fekti kojinastaju zbog konglomeracije stanovnitva, a i dolazi do promjena u dobnoj strukturistanovnitva,

8. uinak pomaka razine (uinak izmjetanja) skok udjela dravnih rashodanakon ratova i socijalnih nemira (Peacock & Wiseman)

9. elastinost poreznih prihoda, porezna iluzija

10. oblik dravnog procesa odluivanja vodi se rauna o razini ponude javnihdobara, neovisno o trokovima i neovisno o odlukama o visini poreza

11. sklonost inerciji

12. preraspodjela

Objanjenje rasta dravne potronje (1) Preferencije graanapoveanje dravne potronje izraz je

preferencija graanaG = f (P,I)

G = potranja javnih dobara i usluga medijanskog glaasaa P = relativna cijena javnih dobara i usluga I = dohodak Ako je dohodovna elastinost vee od 1, rast dohotka automatski

utjee na rastui udio dohotka namijenjenog dravnoj potronji.

Wagnerov zakon (AdolphWagner) - dravne usluge (dravnapotronja) rastu po veoj stopi od dohotka. Rast dravne potronjemoe biti u skladu sa eljama glasaa koji se odriu dijela privatnepotronje (kroz poreze) pa oekuju veu javnu potronju. I straivanja

uglavnom ne dokazuju da je taj razlog dovoljan za objanjenje rastadravne potronje.

Objanjenje rasta dravne potronje (2) Marksistiko gledite - privatni sektor (kapitalisti) previe

proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) mora poveavati javnupotronju da bi apsorbirala tu proizvodnju. Najee kroz

poveanu vojnu potronju i socijalne programe (da sprijeinezadovoljstvo proletera). To isto nije ba dokazivo.

Sluajni dogaaji - postoji tzv. normalna potronja (stalna) ipojaana potronja (ratovi, krize...). Kad ti posebni uzrocinestanu, dravna potronja se ne vraa u normalnu razinu,ve se zadrava na vioj razini (npr. hrv. minist. obrane,branitelja...)

Drutveni stavovi - rast potroakog mentaliteta dovodi ljudeda zaborave da i dravni programi kotaju.


14/15

12.2.200

Objanjenje rasta dravne potronje (3) Preraspodjela dohotka - politiari privlae medijanskog

glasaa i glasae ispod medijanskog glasaa obeavajui imkoristi koje e plaati glasai s viim dohotkom. Dok god je

prosje

ni dohodak vii od medijanskog, politiari pove

avajupreraspodje lu dohotka od bogatijih siromanijima.

Postoje i suprotni stavovi - da dravna potronja najviekoristi srednjoj klasi, a da je najvie financiraju porezisiromanih i bogatih.

Poveanje dravne potronje je ubrzano bez obzira na nainmjerenja. To se moe pojasniti raznim uzrocima: Graani jednostavno ele veu dravu. Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu

potronju.

Objanjenje rasta dravne potronje (4) Iznenadni dogaaji (npr. rat) utjeu na rast dravne

potronje, a inertnost sustava spreava povratak na poetnostanje.

Nerealna oekivanja vode poveanoj potranji kojazanemaruju oportunitetni troak javnih programa.

Odreene skupine koriste se dravnom potronjom zapreraspodjelu dohotka u svoju korist.

Kontrola rasta dravne potronje

Teko je kontrolirati dravnu potronju:

1. Veliki dio je zadan od ranije, odlukama prethodnih vlada -mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore

2. Politiki sustav ima ugraene defekte (politike institucije nosepogreke ve u svojim korijenima, pa je kontroliranje dravnepotronje vei problem od kontroliranja programa davanja prava)


15/15

12.2.200

Mogunosti kontrole rasta dravnepotronje (1) konkurencija privatnog sektora

promjene pobuda birokrata - Niskanen koji misli da je

birokracija kriva za rast dravne potronje, predlaefinancijske poticaje birokratima - npr. porast plae akosmanje potronju (opasno, mogli bi previe smanjit proraun- ispod one toke gdje je MC=MB) npr. socijalni radnikdobije veu plau kad smanji socijalnu pomo siromanima!

Mogunosti kontrole rasta dravnepotronje (2) promjene proraunskog postupka - Saboru se npr. nametne skup

stalnih ciljeva za smanjenje prorauna i/ili deficita u odreenomrazdoblju - npr. 2005-2007 smanjiti proraun na neki % BDP-a;toliko i toliko svake godine (slino su napravili u SAD Gramm-Rudman-HollingsovzakonZakon o uravnoteenom proraunu inunom nadzoru nad proraunom) Dobre strane - zastupnici se mogu opravdavati pred biraima (Zakon je kriv,

a ne mi nespretan i kukaviki) Slabosti - automatsko smanjenje svih rashoda programa u jednakom postotku

ustavna ogranienja - npr. izdaci=primici; primici ne smiju bitivei od rasta BDP-a... Problematino:

predvianja ekonomista nisu pouzdana, razlikuju se, ije podatke uzeti, moe semanipulirati (npr. BDP u Hrvatskoj)

definicija primitaka i izdataka je upitna; raunovodstvenim trikovima moguemanipulacije

Documents

4. Politicka ekonomija.pdf