421565.Dijagnostiki i Intervencijski Zahvati i Ureaji u Obradi Patologije Srca

5/21/2018 421565.Dijagnostiki i Intervencijski Zahvati i Ureaji u Obradi Patologije Src...

http:///reader/full/421565dijagnostiki-i-intervencijski-zahvati-i-ureaji-u-obradi-p

Dijagnostiki i intervencijski zahvati i ureaji u obradi patologije srca ZVU; 2008

!"D#$"%

UV&D'

"(")&*!+, D-)".%, !#/"2

,Z,&.&1,%" !#"(&1 #"D"3

+&(V-(/,&(".- #"D,&.&4+- 5#-)#"1-6

,zotopske pretrage srca7

5-) pozitronska e9isijska to9ogra:ija time samo su neki parametri na koje

valja obratiti pozornost prije snimanja jer, oni uvelike odre2uju kvalitetu i

uspjenost samo# postupka.

renutno su u dija#nostici sami koronarni arterija vrlo moni, i

pokazuju se kao najidealniji, vieizvorni 4 ure2aji + 3lika '(.Dual 3ource 4 .

;aime, ovi ure2aji, iako su na poetku svoje upotrebe i samo u nekoliko

desetaka bolnica u 3


http:///reader/full/421565dijagnostiki-i-intervencijski-zahvati-i-ureaji-u-obradi-pa


;ova vrsta 4/a br!a je od otkucaja srca i sposobna prikazati detaljne

snimke srca uz upola manje zraenje ne#o to je to bio sluaj kod klasino# 4/

a. 1nae, ure2aj je sjedinio dva niza (= slojna detektora i ima dvije rent#enske

cijevi te se stvara '&* slojeva. vaj ure2aj omo#uuje pacijentima krau

izlo!enost zraenju i veu udobnost te br!e donoenje dija#noze, to je bitno za

brz poetak lijeenja.

3lika '(. Dual 3ource 4

Pretra#a je za bolesnika minimalno invazivna i vjerojatno e postati

screenin# metoda u procjeni razine ateroskleroze, te e se raditi preventivno

kod asimptomatski pacijenata i imati velik udio u spreavanju srano# udara.

6o#ua su snimanja vee povrine tijela u kratkom vremenu. Pretra#a je zbo#

svoje neinvazivnosti odlina, osobito za ve iscrpljene pacijenta za procjenu

unkcionalnosti uinjene revaskularizacije miokarda +3lika 'I.

,vica *atiC Diplo9skirad

'8




azvojem soteara razvijen je pro#ram koji automatski prepoznaje

koronarne !ile i provodi analizu srani unkcija. 3a dva odvojena lanca slika,

dvoizvorni 4 ima potencijal provoditi istovremene pre#lede sa razlitim

sna#ama zraenja. enika se mo!e koristiti u kardiovaskularnim snimanjima

kako bi se razlikovao zid krvni !ila od okolno# tkiva. 6o!e se koristiti i za

izoliranje kostiju i krvni !ila. vaj pristup naziva se CT spektroskopija.

4spektroskopija se mo!e koristiti i da bi se tono prikazale krvne !ile i

masnoa u njima.

Slika &7. ,T k!r!narni prika( prijem!snice gru"ne arterije na k!r!narku


'=




MAGNETSKA

RA*ONANCIJA MR&

- kardiolokoj dija#nostici 6 zauzimavrlo va!no mjesto iako se rijetko rabi.

sobito je prikladna za mlade bolesnike i

trudnice budui da ure2aj +3lika '* ne

rabi rend#ensko zraenje. 6 daje dobar

kontrast izme2u razliiti vrsta tkiva te se dobro prikazuje

vulnerabilni plak. 1ako zbo# lake dostupnosti prije spomenuti dija#nostiki

pretra#a 6 ne spada u prvu liniju dija#nostiki metoda, ona je va!nanadopuna, osobito kada je rije o bolestima i stanjima aorte +disekcije i

aneurizme, pluni arterija i vena te intrakardijalnim procesima.

Prikaz je mo#u bez primjene kontrasta jer krv u pokretu ne daje si#nal

pa je prirodan kontrast sranom tkivu +3lika '). "udui je i srce pokretni or#an

bila je o#raniena prostorna razluivost i vrijeme potrebno za prikupljanje

podataka. vi se problemi rjeavaju upotrebom jai ma#netski polja,posebnim mjernim zavojnicama i uinkovitijim strate#ijama u prikupljanju

podataka, ukljuujui i paralelno prikupljanje podataka.

Slika . MR srca


20

Slika &8. MR




Cakost ma#netsko# polja te kvaliteta i brzina #radijenta te

radiorekventna antena i al#oritmi za D/< konverziju preduvjeti su kvalitetno#

ure2aja. enike prikaza srca 6 odvija se da 9KG/om praena mno#oslojna

tenika omo#uava dobivanje slojeva debljine ' cm u '0 razni nivoa, to u

pravilu obuvaa cijelo srce i korijen veliki !ila, a slu!i u procijeni anatomski

podataka. Dobivanje ovi slojeva omo#ueno je zbo# razlike 9/intervala koji je

izme2u 70/(0 ms, dok je /interval +vrijeme izme2u ponovljeni pulsova 500

do '000 ms, pa je inaktivno vrijeme u svakom ciklusu vee od )0 % ciklusa.

ijekom vremena oporavka mo#ue je aplicirati nove spin eo pulzacije u

dru#om nivou. 6ultiazna mno#oslojna tenika slu!i u procijeni dimenzija srca i

nje#ove unkcije, jer je svaki anatomski odsjeak prikazan u pet stadija srano#

ciklusa, to omo#uava procjenu enddijastolike i endsistolike slike, mjerenje

ti volumena, udarno# volumena, ejekcijske rakcije i debljine zida lijevo#

ventrikula.


2'




*AKLJU2AK

;a temelju sve#a navedeno# mo!e se izvesti nekoliko va!ni zakljuaka.

Kardiovaskularne bolesti jesu poast suvremeno# ovjeka i najveim udjelom

doprinose ukupnom mortalitetu populacije. Pravovremeno dija#nosticiranje s

ciljem brzo# pristupa lijeenju oboljeli ima vodeu ulo#u.

3i#urnost zavata koji se provode i uspjenost sami procedura uvelike

ovise o dobrom prikazu radiolokim metodama. 3to#a je bitna odrednica

posjedovanje vrunski i suvremeniji ure2aja za radioloko oslikavanje i

intervenciju u podruju obrade patoloki stanja srca.

sim vrunski ure2aja koji su nu!ni za obavljanje dija#nostiki i

intervencijski postupaka, bitan i neizostavan imbenik jest strunjak koji je

nauen da u potpunosti iskoristi nu!ne potencijale i sve mo#unosti koje

radioloki ure2aj posjeduje. adioloki tim jest neizostavan, esto presudan i

prvi prisutan u ostvarivanju cilja to br!e# utvr2ivanja dija#noze. 1n!enjer

medicinske radiolo#ije neizostavan je lan to# tima.

1n!enjer medicinske radiolo#ije se prvi, esto i jedini, susree sa

bolesnikom, daje mu upute i savjete, upozorava #a na mo#ue kritine trenutke,

ako je potrebno, uvje!bava sa bolesnikom i neke aktivnosti, obavjetava #a

tijekom pretra#e o buduim radnjama i postupcima i na kraju #a izvjetava o

obavljenom poslu. ;ije ni potrebno spomenuti koliko je kod to#a va!na i

osobnost svako# in!enjera te koliko mo!e dobra i kvalitetna priprema bolesnika

utjecati na rezultate pretra#e. Ba vrijeme pretra#e in!enjer upravlja slo!enom i

skupom aparaturom, istovremeno vodei bri#u i o stanju i si#urnosti bolesnika.

1n!enjer mora dobro poznavati mo#unosti ure2aja, standarde po kojima

se pretra#a izvodi, mora znati prila#oditi protokole snimanja posebnostima

svako# bolesnika, a da bi to mo#ao treba odlino poznavati transverzalnu

anatomiju, ali i prepoznavati patoloka zbivanja. Po zavretku pretra#e vodi

bri#u i o ariviranju cijele pretra#e za to mu je potrebno i inormatiko znanje.


22




LITERATURA

'. :rovac ", "akran 1, Grani 6, Caki ", Aabar ", :uceli ". 1nterna

medicina. Ba#reb8 ;aprijedH '))I.&. Keros, P. emelji anatomije ovjeka. Ba#reb8 ;aprijedH '))).

7. $ebran#

Documents

421565.Dijagnostiki i Intervencijski Zahvati i Ureaji u Obradi Patologije Srca