METODIČKI POSTUPCI U

NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Na zadanu ključnu riječ ili sintagmu u sredini papira ili

ploče učenici zapisuju sve riječi koje im padnu na

pamet u svezi s temom. Dok se prisjećaju pojmova i

zapisuju ih, povezuju ih u asocijativni niz.

OLUJA IDEJA / OLUJA MOZGOVA

metodički postupak koji potiče učenike na

slobodno i otvoreno razmišljanje o zadanoj temi

nelinearan oblik oluje ideja (brainstorminga).

GROZD

VRSTE RIJEČI

NEPROMJENJIVE

PROMJENJIVE

čestice prilozi

prijedlozi

brojevi

veznici

glagoli

pridjevi

zamjenice

imenice

usklici

1. Opis teme jednom riječi (najčešće imenica).

2. Opis teme dvjema riječima (najčešće pridjevi).

3. Tri riječi koje opisuju radnju (glagolske imenice).

4. Fraza od četiriju riječi koja izražava osjećaje u

svezi s temom.

5. Istoznačnica koja ponovno sažima bit teme.

FUTUR PRVI

budućnost

stvarna, nestvarna

igrat će, gledat će, sjedit će

označava neki budući događaj

(ili) Gledat ću mali nogomet.

futur

Omogućuje

obradu teme

s različitih motrišta

pri čemu se učenici

služe kockom

na čijim su plohama

ispisane natuknice

za razmišljanje i pisanje.

opišite pojam višestruko složene rečenice

usporedite višestruko složenu rečenicu s jednostruko

složenom

povežite pojam višestruko složene rečenice s pojmom

veznička rečenica

raščlanite sljedeću višestruko složenu rečenicu na

jednostavne/surečenice (...)

objasnite kada jest uporaba višestruko složenih rečenica

svrhovita, a kada nije

u zadanoj višestruko složenoj rečenici primijenite pravilo o

pisanju zareza (...).

KOCKARENJE – VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

ZAJEDNIČKE OSOBINE

VENNOV DIJAGRAM

Stupnjevanje pridjeva

razvrstavanje

čovjek – čovječe

lijep – ljepši

jak – najjači

RAZVRSTAVANJE

TABLICA JE PRIMJENJIVA U SINTEZI

(NAKON OBRADE JEZIČNE TEME) .

gramatičke

kategorije

promjenjivost

rečenična

uloga

IMENICE

ZAMJENICE

PRIDJEVI

KONCEPTUALNA TABLICA –

usporedba triju ili više odrednica

INSERT POSTUPAK

Interactive Notating System for Effective Reading and Thinking

Interaktivni označujući sustav za djelotvorno razmišljanje i čitanje

OZNAKE INSERT POSTUPKA

NOVA

OBAVIJEST +

-

√

?

OBAVIJEST SE RAZLIKUJE

OD ONOGA ŠTO ZNAM ILI

MISLIM DA ZNAM

ZNAM ILI

MISLIM DA ZNAM

OBAVIJEST ME

ZBUNJUJE, O TOME

ŽELIM ZNATI VIŠE

S lijeve se strane dnevnika

navode ulomci iz teksta.

S desne se strane dnevnika

zapisuju komentari o

navedenome ulomku.

Zašto sam zapisao taj navod?

Na što me podsjetio? Koja mi je

pitanja otvorio?

NAVODI IZ TEKSTA KOMENTARI

T-tablica je metodički postupak koji se može primijeniti pri

čitanju teksta ili diskusiji. Navode se teze ZA ili PROTIV

određene pojave, stava, načela i sl.

IGRA ASOCIJACIJE

A B C D

1. sjedi bića rimski opisni

2. budućnost vlasitite redni školsko

3. radnja Marija parni posvojni

4. cvjeta opće 10 staklena

GLAGOLI IMENICE BROJEVI PRIDJEVI

PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI

A 5

8

B

2

7

Z

D

E C

4 G

H 9

3 6

BIĆA STVARI POJAVE

Marija škare rosa

učenik stol magla

dijete olovka kiša

JEZ

IČN

A IG

RA

ME

MO

RY

JEZIČNA IGRA DOMINO

mjesni

vremens

ki

prijedlog uz

imenicu

na klupi

jučer

nepromje

njiv

prilog

JEZIČNA KRIŽALJKA

P

R

I

D

J

E

V

I

O S V O J N I

G A D I V N I

P R O M J E NJ V E

P R I P A A NJ E

M A I

N E O D R Đ E N I

I V A N O

P O M E N I Č E NJ E

N

JEZIČNA KRIŽALJKA

RECIPROČNO POUČAVANJE

skupina 4 - 7 učenika: svi imaju isti tekst i izmjenjuju

se u ulozi nastavnika rješavajući pet zadataka

1. Sažima što su u sebi pročitali svi članovi skupine.

2. Osmišljava 2 – 3 pitanja o ulomku i postavlja članovima skupine.

3. Razjašnjava poteškoće u svezi s kojima drugi učenici nisu

sigurni.

4. Predviđa o čemu će biti riječi u sljedećem ulomku.

5. Zadaje svima pročitati sljedeći ulomak.

RECIPROČNO POUČAVANJE

PADEŽI ZNAČENJE NASTAVCI RAZLIKA PRIJEDLOZI

UZ PADEŽE

GLASOVNA

PROMJENA

DATIV

LOKATIV

ISPREMIJEŠANE REČENICE

ZNAM / ŽELIM ZNATI / NAUČIO SAM

ZNAM

(Što mislimo da

znamo?)

ŽELIM ZNATI

(Što želimo znati?)

NAUČIO SAM

(Što smo naučili?)

- dva ili više predikata

- glavna i zavisna

- inverzija

- vrste složenih

rečenica

- pravila o pisanju

zareza

- zavisno složene

rečenice

- mjesne i vremenske

rečenice

SLOŽENA REČENICA

INTERVJU

postavlja pitanja

KORAKA

U TRI

A

C

B

odgovara

zapisuje

A B

C D

A B

C D

postavlja pitanja odgovara

odgovara postavlja pitanja

ČE

TV

ER

OČ

LA

NA

S

KU

PIN

A

B

C

D

A

svatko razmjenjuje

partnerov odgovor

1. KORAK

2. KORAK

3. KORAK

SLAGALICA

oblikovanje skupina tako da svaki član predstavlja

broj (1, 2, 3, 4, 5)

svi čitaju zadani tekst

tekst je podijeljen na 4 (5) dijelova

slaganje skupina tako da se okupljaju sve jedinice,

dvojke, trojke... – EKSPERTNE SKUPINE

svaka je skupina “zadužena” za dio teksta označen

njezinim brojem (razgovaraju, razjašnjavaju,

dogovaraju se kako poučiti ostale članove svoje

MATIČNE SKUPINE)

SLAGALICA

MATIČNE SKUPINE

(podijeljeni tekstovi)

EKSPERTNE SKUPINE

(proučavanje i

pripremanje)

MATIČNE SKUPINE

(poučavanje i

provjeravanje)

DRAMSKI POSTUPCI U NASTAVI

HRVATSKOGA JEZIKA

DRAMSKA PEDAGOGIJA

izdanak napredne pedagogije

oblik iskustvenoga učenja i poučavanja usmjeren

prema učeniku

zamišljena dramska situacija postaje na školskom

satu metodički postupak

dramski pedagog nije staromodan “dramski učitelj”

koji poučava glumi

dramski pedagog pomaže učenicima učiti i osnaživati

se snagom drame i umjetnosti

dramski postupci

IGRE -aktivnosti koje se odvijaju prema jasnim

pravilima

VJEŽBE - zadatak se ostvaruje u okvirima

individualnih ili skupnih mogućnosti sudionika,

nema nadmetanja

TEHNIKE - složenij oblici aktivnosti sastavljeni od jednostavnijih

postupaka

KIPOVI

igra u paru - jedan je učenik kipar, a drugi glina

kipar od gline (tijela suigrača) oblikuje kip na temelju

zadanoga pojma ili radnje - ostvaraji se razgledavaju

zadano može biti i početno slovo - mogućnost oblikovanja

vrlo različitih likova ili prikaza radnji čiji nazivi počinju

zadanim slovom

moguće je oblikovati i skupne kipove s dvoje i više učenika

kipovi mogu oživjeti, pokrenuti se, stupiti u dijalog ili suigru s

drugim likovima, ili dok su još uvijek nepokretni, izreći svoje

misli naglas

VOĆNA SALATA

(REČENIČNI ZNAKOVI, VRSTE RIJEČI...)

igra u trima skupnama – točka (izjavna rečenica),

upitnik (upitna rečenica) i uskličnik (usklična rečenica)

svaki član skupine dobiva jedan znak na papiriću –

točku, upitnik, uskličnik

unutar skupine razgovara se (ponavlja) o izjavnim,

upitnim i uskličnim rečenicama

učenici sjedaju na stolce u krug

učitelj izgovara rečenicu: Jeste li svi pročitali lektiru?

i sve upitne rečenice zamjene mjesta

ČAROBNJAK

(GLAGOLI)

učitelj priprema čaroban štapić, papir i flomaster

učitelj izgovara imenice kao poznatu vrstu riječi i

najzanimljivije zapisuje na papir (desetak) - stavlja na

vidljivo mjesto

Ja sam čarobnjak i pretvorit ću vas u ... žabe!

učenici ih položajem tijela dočaravaju, kreću se

prostorom, skaču i glasaju prema uputi:

Žabe skačite! Krekećite! Ronite!

učenik može biti čarobnjak

RIJEČ S POKRETOM

(VLASTITE IMENICE, GLAGOLI, PRIDJEVI...)

učenici su u krugu – prvi učenik pokazuje na

učenika s desne strane izgovarajući samo njegovo

ime

prozvan učenik pantomimskom radnjom pokazuje

što bi mogao raditi u ovom trenutku da nije u školi

žvače, čita, leži, pjeva...

sljedeći učenik izgovara samo ime i glagol koji je

pogođen, npr. Maja spava.

vježba pridjeva: učenik se sam predstavi

pridjevom koji ga opisuje – pokretom (Jasna

pospana.)

složeniji oblik: pridjev počinje slovom kao i ime –

Jasna jaka, Tea tiha, Ena elegantna, Vedrana

vedra...

IGRA PANTOMIME

svako dramsko prikazivanje u kojemu se sudionici

služe samo kretnjama tijela, gestama i mimikom, bez

govora

pantomimska igra pogađanja – jedan ili više učenika

pokazuje zadanu situaciju ili pojam

vrijeme pogađanja: 2-3 minute

ustaljeni znakovi: broj riječi u nazivu ili pojmu, redni

broj riječi, veznici, prijedlozi pokazuju se brojem

prstiju

PREDMET GOVORI

(POSVOJNI PRIDJEVI...)

svatko donese jedan svoj predmet (češalj, narukvica,

sat, knjiga...)

svi sjede u krugu, predmete stavljaju u sredinu i neko ih

vrijeme u tišini promatraju

svatko uzima svoj predmet i opisuje ga u 1. osobi

jednine

Ja sam Markov sat. Dobio me za rođendan od prijatelja

Ivana. Prva su me tri dana svi gledali i divili se...

IMPROVIZACIJA

(KNJIŽEVNI JEZIK I ZAVIČAJNI GOVOR)

Čovjek dolazi iz maloga mjesta u grad. Izgubio se i moli

pomoć.

Turist iz velikoga grada posjećuje seosko gospodarstvo.

Ponuda uključuje i mužnju koze ili krave. Vlasnici

objašnjavaju kako se to radi.

Bračni par obilazi kuće u selu s namjerom kupnje i

preuređenja za odmor. O kućama razgovaraju s vlasnicima.

Improvizacija u parovima – razgovor o zadanoj temi

Nakon dobivene upute, učenici se kratko

dogovaraju.

LJETNA KIŠA

(GLAGOLI, GLAGOLSKE IMENICE...)

zvuk se kiše stvara četirima različitim zvukovima koji se lančano

prenose

zvukovi se izvode unaprijed dogovorenim redoslijedom

vježba se izvodi zatvorenih očiju, bez glasanja, razgovora i

kretanja

novi zvuk uvodi učitelj u trenutku kada posljednji učenik u krugu

započne s izvođenjem onoga što je prethodno zadano, odnosno

kada je krug zatvoren

1. trljanje dlana o dlan

2. pucketanje prstima

3. naizmjenično tapšanje lijevog i desnog koljena

4. toptanje nogama u mjestu

BANČIĆ, Aleksandar. 2007. Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum-kazališta. Hrvatski centar za

dramski odgoj. Zagreb

BRÜNING, Ludger, SAUM, Tobias. 2008. Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Naklada

Kosinj. Zagreb

LEKIĆ, Ksenija i dr. 2007. Igram se, a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi. Hrvatski centar

za dramski odgoj. Zagreb

MATIJEVIĆ, Milan, RADOVANOVIĆ, Diana. 2011. Nastava usmjerena na učenika. Školske novine.

Zagreb

SCHER, Anna i VERRALL, Charles. 2006. novih 100+ideja za dramu. Hrvatski centar za dramski

odgoj. Zagreb

STEELE, Jeannie L., MEREDITH, Kurtis S., TEMPLE, Charles. 1998. Okvirni sustav kritičkog

mišljenja u cjelini nastavnog programa. Vodič kroz projekt I., II., III., IV., V. Institut Otvoreno društvo

– Hrvatska

PEKO, Anđelka – PINTARIĆ, Ana. 1999. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Pedagoški fakultet.

Osijek

TEŽAK, Stjepko, 1996. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Školska knjiga. Zagreb

LITERATURA