METODE SOCIOLOGIJESvaka znanost ima vlastitu metodu izuavanja svog predmeta, pa tako i sociologija ima svoj nain.

Metode u znanostiSvaka znanost, osim objekta, NUNO MORA IMATI I SVOJU znanstvenu metodu; Znanstvena metoda je NAIN na koji odreena znanost dolazi do svojih zakljuaka; Openita znanost o metodama naziva se metodologijom.

Metoda u sociologijiSociologija takoer ima svoju znanstvenu metodu koja za cilj ima donoenje zakljuaka o izuavanoj stvarnosti (npr. stanje u drutvu, stav ljudi o nekom aktualnom pitanju, openita analiza drutva) Metoda, uz objekt (formalni i materijalni), predstavlja srni dio sociologije kao znanosti;

Dvije osnovne skupine metoda u sociologijiA) Metode prikupljanja injenica tehnike metode: 1. Upitnik, intervju i anketa; 2. Analiza sadraja; 3. promatranje; 4. Opit; 5. Sociometrija i 6. Studija sluaja.

B) Posebne analitike metode: 1. Povijesna metoda; 2. Statistika metoda; 3. Poredbena ili komparativna metoda.

A) Metode prikupljanja injenica tehnike metodeZnanstvene spoznaje se uvijek temelje na odreenom injeninom materijalu; Zakljuci svake znanosti proizlaze iz konkretnih injenica; Istraene injenice mogu ili: a) potkrijepiti ili b) opovrgnuti odreenu tezu. Najznaajnije i najee koritene metode su upitnik, intervju, anketa i promatranje.

1. UpitnikTehniko sredstvo kojim prikupljamo podatke, miljenja i stavove pojedinaca o odreenim drutvenim pojavama; Osnovni preduvjeti: a) precizna i jasna pitanja b) bez sugestivne usmjerenosti. Dvije osnovne vrste upitnika su: 1. S unaprijed danim odgovorima i 2. Upitnik s potpunom slobodom u odgovorima.

2. IntervjuPlanski razgovor izmeu istraivaa i ispitanika, u kojem ispitanik iznosi svoja stajalita o predmetu sociolokog istraivanja; Vrste intervjua: 1. Pismeni (krai) ili 2. Usmeni (dui). Moe se voditi i s unaprijed ispisanim pitanjima; Prednost mu je osobni kontakt, zbog ega je sigurniji od upitnika.

3. AnketaPrikupljaju se podaci o masovnim pojavama u drutvu, s kratkim pitanjima i relativno kratkoga trajanja; Anketu je najbolje odrati na cijeloj statistikoj masi (na svim potencijalnim ispitanicima); Inae se odrava tzv. metodom reprezentativnog uzorka;

4. Analiza sadrajaPostupak kojim se sadraj sredstava za masovne komunikacije (novine, radio, televizija), isprave raznih sjednica ili arhivski materijali ralanjuju prema unaprijed odreenim kategorijama; Tako se dolazi do relevantnih i uporabljivih injenica koje daju odreena (traena) objanjenja; Najee se koristi u izuavanju nedovoljno istraenih povijesnih pojava; Tri naela metode: 1. Objektivnost; 2. Sustavnost; 3. Kvantificiranost.

5. PromatranjePostupak usmjerena prikupljanja informacija na osnovi organizacije perceptivnih sposobnosti jednog, odnosno veeg broja subjekata; Jedna od najstarijih metoda prikupljanja injenica; Razlikuje se od obinog promatranja po tome to je najee plansko i sistematsko; Elementi promatranja: predmet (istraivanja), vrijeme, prostor i instrumentarij; Najpogodnije za promatranje manjih drutvenih skupina i njihova ivota; Vrste promatranja: uz sudjelovanje i prikriveno.

6. OpitPlansko, organizirano i metodsko proizvoenje ili mijenjanje realnih pojava u cilju otkria nepoznatih predmeta i njihovih svojstava, procesa i odnosa, ili u cilju verifikacije hipoteza o ovim predmetnim odredbama; Vrsta promatranja, s time to se ovdje radi o umjetno izazvanoj ili proizvedenoj pojavi;

7. SociometrijaTehnika istraivanja kojoj je cilj mjerenje drutvene udaljenosti i popularnosti pojedinaca u skupinama; Metoda mjerenja homogenosti drutvenih skupina koja je to vea to su njezini lanovi povezaniji; Na tom principu se biraju najbolje ekipe, voe, kapetani momadi

8. Studija sluajaCilj mu je opisivanje pojedinanih pojava; Primjenjuje se kada su predmet istraivanja pojedinane pojave; Pogodna za mikrosocioloka i istraivanja manjih drutvenih skupina; Uglavnom povrne deskriptivne spoznaje; Nije pogodna za iroke generalizacije i teorijska objanjenja kao ni velikih drutvenih skupina, ni sloenih i trajnih drutvenih pojava.

B) Posebne analitike metodeOvdje ubrajamo one metode koje se uglavnom temelje na analitikom pristupu istraivanja; Vrlo vaan segment kod ovih metoda jest sam istraiva, koji dolazi do zakljuaka (za razliku od tehnikih metoda kod kojih se do zakljuaka dolazi na temelju egzaktnih brojki);

1. Povijesna metodaAnaliza dogaaja iz prolosti, u cilju njihove naknadne socioloke interpretacije ili objanjenja njihova utjecaja na druge dogaaje i ira drutvena zbivanja; Svaka drutvena pojava ima svoju povijesnu pozadinu, a ovom se metodom eli doi do potpunog znanstvenog objanjenja; Za razliku od povijesti, sociologija ovom metodom ne analizira sve detalje odreenoga dogaaja, ve samo one relevantne odnose koji su uvjetovali sami dogaaj; I na suvremeni ivot svoje korijene vue iz pojava davno odigranih, stoga analiza tih pojava pojanjava i dananje situacije.

2. Statistika metodaKvantitativna metoda koja slui za prikupljanje, obradu i analizu podataka o pojavama koje su promjenjive i imaju masovan karakter; Ovom se metodom mjeri kvantitativni obujam neke drutvene pojave; Na temelju brojane analize dolazi se do zakljuka o npr. uestalosti neke drutvene pojave; Rezultati mogu sluiti i za predvianje buduih procesa i dogaaja;

3. Poredbena (komparativna) metodaOmoguuje da se podaci i pojave iste vrste meusobno porede kako bi se mogli izvesti odreeni relevantni zakljuci; Ovom se metodom uoavaju odreene pravilnosti u pojavama iste vrste (npr. Koliko je nasilja na stadionima bilo prije, a koliko danas) da bi izvukla zakljuak openito o prisutnosti odreene pojave; Metoda koja se esto koristi u sociologiji prava, gdje se poreenjem raznih pravnih sustava dolazi do eventualno boljeg sustava nego li je to dananji.