67630006 Posledice NATO Bombardovanja

  • Upload
    -

  • View
    469

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Posledice NATO bombardovanja na vodu,vazduh i zemljite u SRJ

SADRAJ1.GEOSTRATEGIJSKI POLOAJ I ODLIKE DZ SCG.............................................3 1.2.Ugroavajui faktori....................................................................................................4 1.3.Upravljanje otpadom...................................................................................................4 1.4 Upravljanje ivotnom sredinom.................................................................................4 2.BIODIVERZITET DZ SCG..........................................................................................6 2.1.Zatienja prirodna dobra..........................................................................................7 2.2.Medjunarodni status prirodne bastine......................................................................8 3.EKOCID I DZ SCG......................................................................................................10 4.OPSTE POSLEDICE NATO AGRESIJE NA ZIVOTNU SREDINU..............................................................................................11 5.POSLEDICE NATO AGRESIJE NAPRIRODU, ZATIENA PRIRODNA DOBRA, BILJNI I IVOTINJSKI SVET.....................................................................12 5.1.UTICAJ NA IVOTINJE.........................................................................................12 5.2.UTICAJ NA BILJKE................................................................................................12 5.3.DUGOROCNE POSLEDICE...................................................................................12 6.POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA NA ZIVOTNU SREDINU U SRJ.........................................................................................13 6.1. PANCEVO INDUSTRIJSKI KOMPLEKS........................................................13 6.2.NOVI SAD RAFINERIJA NAFTE.......................................................................14 6.3.BOR TRAFOSTANICA ELEKTROISTOK-RTB BOR................................14 6.4.KRAGUJEVAC FABRIKA AUTOMOBILA ZASTAVA..............................14 7. RADIOAKTIVNA KONTAMINACIJA...................................................................16 8.NATO BOMBARDOVANJE I ZASTICENA PRIRODNA DOBRA NP............................................................................................17 8.1.NP '' FRUSKA GORA ''...........................................................................................17 8.2. NP '' KOPAONIK ''..................................................................................................17 9.OPSTI ZAKLJUCAK MISIJE RGB ( BTF )............................................................ 19 10. ZAKLJUCAK............................................................................................................20 LITERATURA.................................................................................................................21

2

1.

1.GEOSTRATEGIJSKI POLOAJ I ODLIKE DZ SCG

DZ SCG je parlamentarna republika sa 10,5 miliona stanovnika koji zive na teritoriji od 102.173 km2. Po svom geografskom poloaju DZ SCG je balkanska zemlja koja se nalazi na graninom poloaju centralne, istone i june Evrope. Mediteranska zemlja sa 300 km obale Jadranskog mora i podunavska sa 588 km dunavskog toka, sa preko 80% voda koje dolaze iz drugih drava. Ova geografska pozicija ini DZ SCG vaznim geostrategijskim i tranzitnim podrujem Evrope i posebno u povezivanju Evrope sa bliskim istokom. SRJ se susretala sa mnogim potekoama, u protekloj deceniji, u svim oblastima privrednog i drutvenog ivota. Teskoe su bile posledica razbijanja predhodne drave, potonjih ratnih dejstava u neposrednom okruenju , prihvata oko milion izbeglica i raseljenih lica iz bivih jugoslovenskih republika i sa Kosova i Metohije, kao i drastinih sankcija i blokade medj. zajednice. Ove tekoe su kulminirale agresijom NATO-a na nau zemlju. Sve pomenute teskoe nisu samo oteale i usporile privredni razvoj, nego su u znaajnoj meri uticale i na pogoravanje stanja ivotne sredine. Uprkos svim potekoama, velikim naporima SRJ je uspela da ostvari stopu privrednog rasta u 1998. od 6% i BND od 1.600 po glavi stanovnika. Dalji uspesan razvoj naglo je prekinut tromesenim bombardovanjem i razaranjem privrednih i infrastrukturnih objekata. U svom razvoju (SRJ) DZ SCG je orijentisana ka rekonstrukciji i obnovi poruenog, ali i odrivom razvoju , rehabilitaciji i ouvanju svog integralnog prostora i ivotne sredine. Generalno se moe zakljuiti da je ivotna sredina u Saveznoj Republici Jugoslaviji, relativno dobro ouvana i manje ugroena nego u zemljama Zapadne, Centralne i Istone Evrope. Navedene procene najbolje potvruju "Procene o ivotnoj sredini Evrope", koju je tokom 1997. i 1998. godine pripremila Evropska agencije za ivotnu sredinu. Znaajan pokazatelj ouvanosti ivotne sredine je injenica da je bioloka raznovrsnost (biodiverzitet) SR Jugoslaviji jedna od najveih u Evropi. 3

Teritorija Jugoslavije, kao mesto ukrtanja raznih kultura i religija, i pored mnogobrojnih ratova koji su uslovljavali unitavanja graevina, bogata je i veoma vrednim spomenicima kulture. Neki od najvrednijih objekata (Stari Ras sa Sopoanima, Manastirski kompleks Studenica, te kulturno podruje Kotora) upisani su i u Spisak svetske kulturne batine UNESCO-a. 1.2.Ugroavajui faktori Sa druge strane, stoji injenica da su pokazatelji zagaivanja i degradacije ivotne sredine u naoj zemlji, i pored sporadinog stagniranja ili opadanja, evidentni, a da su potencijalni rizici i ugroenost ivotne sredine uveani. Uvoenjem sankcija prema SRJ, stanje ivotne sredine se nije poboljalo. Kako je privreda radila smanjenim kapacitetima, oekivalo se i smanjenje zagaenosti, ali je, zbog ogranienih ekonomskih mogunosti, smanjena mogunost drutva da ulae u zatitu i unapreivanje ivotne sredine. Pored toga, intenzivirano je iskoriavanje prirodnih bogatstava, a zbog nemogunosti remonta i uvoza rezervnih delova, kao i korienja nekvalitetnog goriva - poveavale su se emisije zagaujuih materija. U poljoprivredi su koriena nekvalitetnija zatitna sredstva, a poveana je bila i mogunost transporta opasnih materija kroz SRJ, itd. Zastoj meunarodne saradnje, takoe se negativno odrazio i u domenu zatite sredine. Nakon ukidanja sankcija privredna aktivnost je oivela, tako da su se pojaali i pritisci na ivotnu sredinu, prouzrokujui razliite vidove njenog zagaivanja. Stoga se moe navesti, izmeu ostalog, da je u proseku kvalitet povrinskih voda za jednu klasu loiji od propisanog kvaliteta, a da se podzemne vode ne mogu koristiti za vodosnabdevanje bez prerade, iako su upotrebljive za navodnjavanje; da preliminarna istraivanja Jadranskog mora ukazuju da su evidentirani gotovo svi vidovi zagaivanja mora; da je kvalitet vazduha zadovoljavajui samo u odnosu na osnovne zagaujue materije, dok je evidentirano prekoraenje normi koncentracija specifinih zagaujuih materija i tekih metala. 1.3.Upravljanje otpadom Upravljanje vrstim i opasnim otpadom u SRJ nije na zadovoljavajuem nivou; kapacitet postojeeg privremenog odlagalita radioaktivnog otpada u SRJ zadovoljava potrebe za period od samo 5 do 6 narednih godina, a problem njegovog trajnog odlaganja nije reen, a takoe u SRJ ne postoji ni upravljanje udesima. 1.4.Upravljanje ivotnom sredinom Ukupno upravljanje ivotnom sredinom u Jugoslaviji nije zadovoljavajue, doneti zakoni i drugi propisi nisu uvek usklaeni, a ekonomski instrumenti zatite ivotne sredine u SRJ su tek u zaetku. Postojei tehnoloki procesi ne odgovaraju zahtevima zatite ivotne sredine, a obrazovanje u oblasti ivotne sredine nije dovoljno organizovano i programski usmereno. Usled nepostojanja informacionog sistema za ivotnu sredinu, informisanje o stanju ivotne sredine je nedovoljno, sporo i neefikasno. Zvanina meunarodna saradnja na dravnom nivou u periodu sankcija je zaustavljena, ali i tada nisu izostali kontakti na ekspertskom nivou i saradnja sa nevladinim organizacijama, mada u smanjenom obimu. Na organizaciono-institucionalnom planu, poseban znaaj predstavlja donoenje Saveznog zakona o osnovama zatite ivotne sredine (1998) kojim se od strane savezne

4

drave po prvi put na jedinstvenim osnovama ureuju: principi, kriterijumi, mere zatite ivotne sredine, praenje stanja (monitoring), upravni nadzor i kaznena politika. Teritorija SR Jugoslavije, povrine 102.173 km2, ini samo 0,07% teritorije svetskog kopna, odnosno 2,1% evropskog kontinenta. Na njenoj teritoriji se sreu praktino svi karakteristini biomi Evrope i 5 od ukupno 12 terestrinih bioma Sveta. esti biom je biom mora.

5

2.BIODIVERZITET DZ SCGNa osnovu meunarodnih kriterijuma IUCN-NJMC, teritorija SR Jugoslavije, zajedno sa planinskim podrujem Bugarske, predstavlja jedan od est evropskih i jedan od 153 svetskih centara bioloke raznovrsnosti. Na teritoriji Jugoslavije se nalazi 38,93% vaskularnih biljaka Evrope, 51,16% faune riba Evrope, 74,03% faune ptica Evrope, 67,61% faune sisara Evrope (Slika 1).

Slika 1. Procentualni udeo pojedinih grupa jugosloveneske flore i faune u ukupnom broju evropskih vrsta (100%). Figure 1. Percentage of species for some groups of Yugoslav flora and fauna in relation to Europe (100%). Iz (Source): Stevanovi, Vasi, Regner (eds): Biological diversity of Yugoslavia. FM for Development, Sci. and Env. & Ecolibri-Bionet, Belgrade. 1997. 24 pp.

INTERNET (Google - EKOCID)

6

Na podruju DZ SCG ivi oko 1.600 divljih biljnih i ivotinjskih vrsta koje imaju status meunarodno znaajnih vrsta. Izuzetno bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih zajednica Jugoslavije ini i 4.182 vrsta viih biljaka, oko 1.400 vrsta slatkovodnih algi, 1.500 vrsta morskih algi, 565 vrsta mahovina, 516 vrsta liajeva i oko 650 vrsta gljiva makromiceta (Stevanovi, Vasi, Regner (eds) 1997). Broj vrsta do sada istraenih beskimenjaka kree se oko 15.000. U vodama Jugoslavije belei se oko 465 vrsta riba od kojih 115 vrsta riba i kolousta ivi u slatkim vodama. Na teritoriji DZ SCG zabeleeno je 658 vrsta vodozemaca i gmizavaca, 382 vrste ptica i 96 vrsta kopnenih sisara (Tabela 1).

Tab. 1. Ukupan broj taksona u okviru razliitih taksonomskih kategorija na podruju DZ SCG (Yu), Srbije (Srb) i Crne Gore (Mtg). Tab. 1. Total species number of different plant groups recorded in Yugoslavia (Yu), Serbia (Srb) and Montenegro (Mtg). Iz (Source): Stevanovi, Vasi, Regner (eds) 1997.

Grupe biljaka (Plant groups) Makromicete (Mushrooms) Liajevi (Lichens) Slatkovodne alge (Freshnjater algae) Morske alge (Marine algae) Mahovine (Mosses and livernjorts) Vaskularne biljke (Vascular plants)

Yu 650 516 1.400 1.500 565 4.182

Srb 625 406 ? 444 3.662

Mtg 205 284 ? 1.500 323 3.136

Jugoslavija je jo uvek bogata umom. Ukupna povrina pod umom iznosi 3.075.362 ha od ega je u Srbiji 2.348.692 ha ili oko 27% teritorije Srbije a u Crnoj Gori 726.670 ha ili 52% teritorije Crne Gore. Da bi se ouvala ova izuzetna prirodna bogatstva, a u skladu sa vaeom zakonskom regulativom, svaka Republika svojim propisima pojedina podruja stavlja pod zatitu kao zatiena prirodna dobra razliite kategorije. 2.1.Zatienja prirodna dobra U Srbiji je pod zatitu prirode stavljeno 5% teritorije Republike, a Prostornim planom Republike Srbije predvieno je da do 2010. godine zatitom bude obuhvaeno 10% teritorije. Do sada je zatieno 5 nacionalnih parkova, 120 rezervata prirode, 20 parkova prirode, oko 470 spomenika prirode, a pod zatitom drave je i 215 biljnih i 427 ivotinjskih vrsta kao prirodnih retkosti u Srbiji. Kontrolom sakupljanja i stavljanja u promet obuhvaeno je jo 156 biljnih i ivotinjskih vrsta. Na podruju Republike Crne Gore zatitom prirode je obuhvaeno oko 8% teritorije. Do sada je zatieno: 4 nacionalna parka, 4 rezervata prirode, 51 spomenik

7

prirode, 4 park ume ili posebna prirodna predela, a pod zatitom drave je 314 ivotinjskih vrsta i 52 biljne vrste kao prirodne retkosti. Najvea zatiena prirodna dobra u Jugoslaviji su nacionalni parkovi (Tabela 2). Tab. 2. Nacionalni parkovi Jugoslavije. Tab. 2. National parks in Yugoslavija. Nacionalni park (National park) Srbija (Serbia) erdap (Djerdap-Iron Gate) ar planina (ar Planina Mts.) Fruka Gora (Fruka Gora Mt) Tara (Tara Mt.) Kopaonik (Kopaonik Mts.) Crna Gora (Montenegro) Skardarsko jezero (Skadarsko lake) Durmitor (Durmitor Mts.) Loven (Loven Mt.) Biogradska gora (Biogradska Mt.) 2.2.Medjunarodni status prirodne bastine Na podruju Jugoslavije vei broj prirodnih dobara upisan je ili nominovan za dobijanje meunarodnog statusa (Tabela 3). Tabela 3. Prirodna batina Jugoslavije sa meunarodnim statusom (Table 3. Yugoslav natural heritage with international status). 1. Svetska prirodna batina - program UNESCO (World Natural Heritage, according UNESCO) a) Upisana podruja sa povrinama (ha) (Recorded areas and its surface areas in ha) 1. Nacionalni park "Durmitor" (NP Durmitor) 33.895 ha 2. Risansko-kotorski zaliv (Risan-Kotor bay) 14.600 ha b) Nominovana podruja od strane Jug. komisije za UNESCO (Areas nominated by Yugoslav UNESCO Commission) 1. 2. 3. 4. 5. Nacionalni park "Biogradska gora" (NP Biogradska Gora) 5.400 ha Nacionalni park "Tara" (NP Tara) 19.200 ha Nacionalni park "erdap" (NP Djerdap) 63.680 ha Nacionalni park "ar planina" (NP ar Planina Mts) 39.000 ha Specijalni rezervat prirode "Deliblatska peara" (Spec. Nature Res. Deliblatska Peara sands) 35.000 ha 6. Spomenik prirode "avolja varo" (Nature monument Djavolja Varo) 64 ha

Povrina (Surface area) (ha) 63.680 39.000 25.000 19.200 11.800 40.000 33.850 6.220 5.400

8

2. Rezervat biosfere - MAB program - UNESCO (Biosphere reserves, according UNESCO MAB) a) Upisana podruja sa povrinama (ha) (Recorded areas and its surface areas in ha) 1. Kanjon reke Tare (River Tara canyon) 30.880 ha b) Nominovana podruja od strane Jug. komisije za UNESCO (Areas nominated by Yugoslav UNESCO Commission) 1. Park prirode "Gornje Podunavlje" (Nature park Upper Danube) 10.000 2. Specijalni rezervat prirode "Obedska bara" (Spec. Nature Res. Obedska Bara swamp) 9.820 ha 3. Spec. rez. prirode "Deliblatska peara" (Spec. Nat. Res. Deliblatska Peara sands) 35.000 ha 4. Nacionalni park "erdap" (NP Djerdap) 63.680 ha 5. Nacionalni park "Tara" (NP Tara) 19.200 ha 6. Kuajske planine (Kuajske Planine Mts.) 115.000 ha 7. Golija (Golija Mt.) 75.000 ha 8. Park prirode "Stara planina" (Nature Park Stara Planina Mt.) 142.000 ha 9. Nacionalni park "ar planina" (NP ar Planina Mts.) 39.000 ha 10. Nacionalni park "Prokletije" (NP Prokletije Mts.) 100.000 ha 3. Ramsarska podruja (Ramsar sites) Podruje, Datum proglaenja, Povrina Povrina u ha, Povrina specijalnog rezervata u ha (Site, Proclamation date, Surface area in ha, Spec. Res. surface area in ha) 1. Specijalni rezervat prirode "Ludako jezero" (Special Nature Reserve Ludako Jezero lake) 28.3.1977. ; 593 ha; 387 ha 2. Specijalni rezervat prirode "Obedska bara" (Special Nature Reserve Obedska Bara swamp) 28.03.1977. ; 17.501 ha; 9.820 ha 3. Specijalni rezervat prirode "Stari Begej - Carska bara" (Spec. Nat. Reserve Stari Begej - Carska bara snjamp) 25.3.1996; 1.767 ha; 1.676 ha 4. Nacionalni park Skadarsko jezero (NP Skadarsko lake) 1996; 40.000 ha; -

9

3.EKOCID I DZ SCGNa isteku XX veka kada pitanja zivotne sredine postaju kljucne odrednice globalnog razvoja jer mogu usmeriti buducnost planete ka blagostanju ili samounistenju, SR Jugoslavija je 24 marta dozivela brutalnu agresiju NATO-a, koja je trajala neprekidno od 10. juna. Pored ljudskih zrtava koje su prevashodno pogodile civilno stenovnistvo I ogromnih direktnih I indirektnih ekonomskih stet, agresija je prouzrokovala najvece posledice u zivotnoj sredini, pa samim tim I svima koji zive na tom prostoru ili u njegovom okruzenju. NATO I njegovi celnici su mesecima izvestavali javnost o nuznim ali minimalnim kolateralnim stetama, koje su rezultirale hiljadama nevinih civilnih zrtva unistavanjem kulturno-istorijskih dobara svedskog znacaja, bolnica, skola,stambenih objekata, najvaznijih ekonomskih potencijala I celokupne infrastrukture. Medjutim, nijedan izvastaj NATO-a nije govorio o precizno izgradjenom projektu razaranja objekata hemijske, petrohemijske naftne I drugih industrija cije je unistevanje imalo za posledicu oslobadjanje na hiljade tona opasnih supstanci u zivotnu sredinu SRJ. Pored svih neoborivih dokaza zvanicnici natoa se I dalje ne izjasnevaju o primeni zabranjenog oruzija sa osiromasenim uranijumom. Sve posledice se mogu oceniti kao katastrofalne , a izvasno je da ce neke biti I dugorocnog karaktera I ugrozavati ne samo region DZ SCG vec I siri region. Visemesecno bombardovanje SRJ od strane NATO-a ugrozilo ja sve medijume zivotne sredine, trenutno-sa ispoljenim posledicama I dugorocnim-sa posledicama koje se ne mogu jednostavno izmeriti I proceniti.

SL.1-pogodjene lokacije sa potencijalnim negativnim posledicama na zivotnu sredinu

10

4.OPSTE POSLEDICE NATO AGRESIJE NA ZIVOTNU SREDINUPrema podacima Ministarstva inostranih poslova tokom NATO agresije na SRJ Severoatlanska alijansa je izvela oko 35.000 napada.Ukupno je bilo oko 2.300 vazdusnih napada. Procenjeno je da je u tim vazdusnim napadima na teritoriju SRJ baceno 22.000 t eksploziva(procene idu i do 79.000t). u ovom periodu je u vazdusnim napadima ucestvovalo oko 1.200 aviona, medku njima 850 borbenih. Pored eksploziva lansirano je minimum 152 kontejnera sa 35.450 kasetnih bombi kao I termovizuelnih i grafitnih bombi cija je upotreba zabranjena medjunarodnim konvencijama.Najveci broj vazdusnih napada izveden je na podruciju Pristine, Prizrena, Urosevca, Djakovice,Kraljeva, Uzica,Novog Sada itd. Ovi napadi su izazvali nepredvidive stetne posledice na zivotnu sredinu ugrozile ljudske zivote I zdravlje I generalno ugrozile biodiverzitet. Nakon razarajucih napada na postrojenje hemijske I petrohemijske industrijemilioni gradjena su bili izlozenidejstvu razlicitihhemijskih jedinjenja ukljucujuciotrovne gasove.ministarstvo inostranih posova naglasava da su voda, zemljiste I sume takodje tesko zagadjene cime je narusena ravnoteza u zivotnoj sredini. Sve ovo ce imati dugorocne posledice na zdravstveno stanje citave populacije, kvalitet zivotne sredine, sa nagracenim prekogranicnim efektima.Visestruko bombardovanja turistickih centara I nacionalnih parkova su ugrozili prirodne rezervate I svetilista. NATO bombardovanje je dovelo do iscezavanja , a divlje zivotinjesu otpocele migraciju I napustanje svojih prirodnih stanista. U ovom trenutku je tesko proceniti i vrednovati sve posledice 78-dnevne NATO agresije, ukljucujuci I posledice na zivotnu sredinu. Ocigledan je nedostatak preciznih podataka kao I nemogucnostozbiljnih terenskih istrazivanja tokom ratnog perioda. Medjutim na osnovu vec objavljenih podataka u velikom broju razlicitih izvoramoguce je dati opsti pregledkratkorocnih I dugorocnih posledica na zivotnu sredinu.Evidentna je potrebadaljih naucnih istrazivanja I monitoring.Nadamo se da ce zajednicki radkoji ce biti izvrsen od strane internacionalnih timova osvetliti ekocid koji su nato snage izvele u SRJ.

Sl. 1.pre bombardovanja

Sl. 2.nakon bombardovanja

11

5.POSLEDICE NATO AGRESIJE NAPRIRODU, PRIRODNA DOBRA, BILJNI I IVOTINJSKI SVET

ZATIENA

Tokom agresijena meti bombardovanja bile su I zasticena prirodna dobra: nacionalni parkovi, rezervata prirode I valiki planinski komleksi.Njihovo razaranje je izazvalo stradanjevelikog broja biljnih I zivotinjskih vrstaod kijih su mnoge retke, ugrozene I zasticene.NP Kopaonik, NP Fruska gora, NP Tara, NP Sar planina. 5.1.UTICAJ NA IVOTINJE Permanentna ratna dejstva desavala su se upravo u prolece u periodu bioloske reprodukcije zivog sveta. Usled stalnog granatiranja nacionalnih parkova I drugih planinskih masiva, mnoge zivotinje su direktno stradale, vecina je bila prinudjena da napusti svoje prirodno steniste I mir potrazi izvan nase zemlje.Narocito su ugrozene ptice sisari I divljac (npr. Sivi soko, orao krstas). Znacajno je stradao I zivi svet voda,posebno ribe, usled pogorsanja stanisnih uslova izazvanih hemijskim supstencama koje su dospele iz vazduha zemljista I direktno ispustane u vodotokove usled razaranja hemijskih I industrijskih postrojenja.Dunavom je tokom agresije plovila naftna mrlja kao rezulta granatiranja rafinerija u Novom Sadu I Pancevui skladistenja goriva u Negotinu (duzine 15km, sirine cak 400m). 5.2.UTICAJ NA BILJKE Usled velikog broje granatiranja doslo je do razaranja terena lokalnog karaktera i unistavanja estetskog i predeonog izgleda mnogih zasticenih prirodnih dobara.Sumski pokrivac je unistavan eksplozijama granata I lokalnim pozarima kao posledicama eksplozija (npr. Kosovski bozur). 5.3.DUGOROCNE POSLEDICE Dugorocne posledice na biljni I zivotinjski svet I ekosisteme u celini osecace se dugi niz godina.Usled granatiranja ranerija, Azotare I Petrohemije u Pancevu, ostecenja trafostanica koje su koristilepiralenska ulja,kao I drugih ind. Postrojenja, mnoge opasne supstance su dospele u vazduh, vodu I zemljiste.U procesu kruzenja materije I kroz lance ishrane, mnoge od njih ce dospeti ili su vec dospela u zive organizme. Mnoga od tih jedinjenja imaju kancerogeno ili mutageno dejstvo, pa ce se steta po zive organizme, biljke I zivotinje, a naravno I na ljude, ispoljavati na razlicite nacine.

12

6.POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA NA SREDINU U SRJ

ZIVOTNU

Da bi realno prikazali stanje zivotne sredine u toku i nakon NATO bombardovanja posluiemo se konkretnim primerima ugroavanja ivotne sredine na odabranim lokacijama Novog Sada, Paneva,Bora i Kragujevca . 6.1. PANCEVO INDUSTRIJSKI KOMPLEKS Pancevo je grad sa oko 150.000 stanovnikakoji se nalazi 15 km severo-istocno od Beograda,na levoj obali Dunava. U juznom delu grada nalazi se veliki industrijski kompleks, obuhvata fabriku azotnih djubriva, rafineriju I petrohemijski kompleks.Vestacki kanal , dug 1,8 km , nosi otpadnu vodu Iz ovog kompleksa direktno u Dunav. Ova industrijska zonaja je bila intenzivno bombardovana za vreme sukoba, dva vazdusna napada na petrohemijski kompleks HIP Petrohemija Pancevoi na fabriku djubriva HIP Azotara, kao i sedam napada na rafineriju nafte NIS.Hip Azotara je jedina febrika za proizvodnju amonijaka u DZ SCG, i kao takva predstavlja bazu za proizvodnju djubriva i jedini je snabdevac amonijaka za potrebe rashladnih sistema pivara i drugih prehrambenih kapaciteta. Proizvodi vise vrsta vestackih djubriva , henikalija I tehnickih gasova. Proizvodnim programom Azotare obuhvacene su sledece vrste proizvoda: amonijak, azotna kiselina, mineralna djubriva, rastvori azotnih jedinjenja, talozni kalcijumkarbonat I dr. Petrohemija Pancevo je bila najveci proizvodjac petrohemijskih proizvoda uSRJ, kako sirovina za danju prerada, tako I gotovih proizvoda na bazi polietilena I polivinilhlorida. Ova industrija je bombardovana dva puta. NATO bombardovnje je unistilo 40% proizvodnog kapaciteta kompleksa Petrohemije Potpuno ostecena. Potpuno je unistena fabrika VCM-a I Elektrolize, dok je fabrika PVCa znatno ostecena. Petrohemija Pancevo je bila najveci proizvodjac petrohemijskih proizvoda u SRJ, kako sirovina za danju prerada, tako I gotovih proizvoda na bazi polietilena I polivinilhlorida. Ova industrija je bombardovana dva puta. NATO bombardovnje je unistilo 40% proizvodnog kapaciteta kompleksa Petrohemije Potpuno ostecena. Potpuno je unistena fabrika VCM-a I Elektrolize, dok je fabrika PVCa znatno ostecena. Sve tri bombardovane fabrike nalaze se u krugu industrijske zone povrsine od oko 8 km2.Najblize standardne zgrade su na manje od 150 m od fabrike azotnog djubriva.Pored vinil hlorida monomera nalazi I etilen dihlorid, etilen, hlor, hlorovodonicna kiselina, propilen itd.Sve pomenute supstance su dospele u atmosferu, vodu ili zemljiste u toku NATO bombardovanja i predstavljaju ozbiljnu pretnju po ljudsko zdravlje I ekosisteme.Sve supstance prisutne su I u povrsinskim vodama.Veliki broj ljudi je povredjen, otrovan I evakuisan. Procene kazuju da je oko 70.000 ljudibilo u opasnosti, a mnogi od njih su i evakuisani. Najveca rafinerija nafte u DZ SCG i najveci proizvodjac naftnih derivata u okviru Naftne industrije Srbije-NIS, predstavljala je kompleks procesnih i pomocnih postrojenja za preradu nafte i derivata nafte, rezervoarskog, transporno-manipulativnog i drugih pratecih objekata. Na objekte Rafinerije nafte palo je vise od 25 projektila velike razorne moci. Stanja zivotne sredine u Pancevu vrsena su i za vreme i neposredno nakon bombardovanja.

13

6.2.NOVI SAD-RAFINERIJA NAFTE Novi Sad jedan od najvecih gradova u Srbiji, u vojvodjanskoj ravnici, nalazi se na 70 km severo-zapadno od Beograda. Grad ima oko 250.000 stanovnika i nalazi se na levoj obali Dunava. Rafinerija nafte Novi Sad, zbog svog polozaja na samoj obali Dunava u Panonskoj ravnici,predstavlja posebnu opasnost po zivotnu sredinu.Nekoliko stotina nafte I naftnih derivataje iscurelo u Dunav.Znacajno zagadjenje je utvrdjeno I u vazduhu kao I u drugim delovima zivotne sredine(voda, zemljiste,zivotne zajednice). Ozbiljne posledice po zivotnu sredinu su oroceneza period visokog vodostaja Dunava. Rafinerija nafte Novi Sad obuhvata oko 256 ha povrsine industrijskog prostora severnog dela grada. Osnovni proizvodni program predstavljao je motorni benzin, dizel gorivo, niskosumporna loz ulja, tecna maziva i bitumen. Najveci broj napada sa preko 100 aviona- avio velike razorne moci izvrseni su 2. maja 1999. I 7 juna 1999. godine. U toku NATO bombardovanja, prilikom razaranj rezervoarskih I cevovodnih kapaciteta, unisteni je ukupno 73.569 t nafte I njenih derivata Pored ostecenja tehnoloskog postrojenja, za vreme ratnih dejstava, najveci deo nafte I njenih proizvoda je izgoreo u pozaru. U toku bombardovanja u uzoj i siroj zoni Rafinerije primecene su promena u stanja kvaliteta vazuha I zemljista na vise lokacija I na razlicitoj udaljenosti od mesta udesa. Rezultati uspitivanja stanja zivotne sredine tokom misije UNEO-BTF I nasih eksperata utvrdjeno je da je kao posledica pozara, isticanja sirovog benzina , olovnog benzina, sirove nafte I derivata nafte doslo do tehnoloskog I hemijskog udesa, sto je imalo uticaj na zagadjenje povrsinskih I podzemnih voda I atmosfere, pri cemu su se kao posledica sagorevanja oslobodile velike kolicine ugljovodonika. 6.3.BOR TRAFO STANICA ELEKTROISROK- RTB- BOR Bor- rudarski industrijski grad u severoistonom delu Srbije, veliki centar metalurgije bakra. Trafo-stanica Elektroistok nalazi se u sklopu rudarsko topioniarskog basena Bor.U momentu bombardovanja, od tri transformatora u okviru stanice, jedan koji je bio u finkciji je oteen.Trafo-stanica je bombardovana tri puta u periodu od 15. do 20. maja 1999.godine.Transformator koji je bombardovan pretrpeo je velika oteenja, pri emu je dolo do direktnog izlivanja 25 t transformatorskog ulja.Takodje, uniteno je 144 kondenzatora (od ukupno 160) iz kojih je ukupno iscurelo 1152 litara PCB ulja, pri emu se deo tog ulja i zapalio. Ispitivanja kvaliteta vazduha vrena sun a teritoriji grada Bora od poetka ratnih dejstava. Poveane koncetracije sumpordioksida (SO2) u vazduhu jesu rezultat ovog ispitivanja. A u uzorcima vode i zemljita utvrdjeno je prisustvo polihlorovanih bifenila.Takodje, ono sto je ostalo od trafo-stanice svrstano je u opasan otpad. 6.4.KRAGUJEVAC FABRIKA AUTOMOBILA ZASTAVA Kragujevac- kulturno i privredno sedite umadije koje se nalazi na reci Lepenici.To je veoma razvijen industriski grad, sa fabrikom automobila Zastava. Zastava D.D. je industrijski kompleks koji obuhvata vie desetina fabrika sa irokim dijapazonom proizvoda od kojih emo spomenuti samo neke fabrike. U PJ Zastava automobili je izgorelo preko 95 t razne robe i materijela, a oteena su i postrojenja za preiavanje otpadnih voda. Iz dva oteena transformatora

14

izliven je piralen koji se delom zadrao u jamama za dekantaciju u kojima se nalazi velika koliina otpadne vode,deo se prosuo po poruenom pogonu, a deo preko kine kanalizacije otiao u vodotokove reka draljice i Lepenice. U PJ Zastava energetika unitena su dva transformatora iz kojih je isteklo transformatorskog ulja i piralena od ega je 300 kg piralena preko kine kanalizacije otilo u vodotokove, i manji deo je prosut u okolno zemljite. U PJ Zastava kamioni posle bombardovanja nastao je poar u kome je sagorela vea koliina fluida i opasnih materija. U PJ Zastava alatnica dolo je do izlivanja svih rashladnih sredstava,sredstava za podmazivanje i dgugih hemiskih materijala, usled ega je formirana velika koliina opasnog otpada.Ove materije su ugrozile vodotokove i zemljite, a do poveanog zagadjenja vazduha je dolo usled poara koji je nastao posle bombardovanja. U PJ Kovanica je prosuto oko 150 t ulja,masti,emulzija,nafte,benzina,bojei razredjivaa, usled ega je nastala velika koliina opasnog otpada. Kao posledica ratnih dejstava ukupno je isteklo 1428litara piralenskog trafo-ulja, od toga u obliku rastvora i emulzija sa vodom oko 250 litara je zadrano u sabirnim jamama. Rezultujue koliine opasnog otpada su velike: oko 300t otpadne boje, 5-6 t otpadnog PCB ulja u buradima i vie od 6000 m3 vode zaganjene piralenom. 22. jula 1999.godine u toku posete misije UNEP-a uzeti su uzorci kontaminiranog peska , zemljita iv ode. Iz uzetih uzoraka utvrdjeno j eprisustvo polihlorovanih dibenzodioksida, furana i polihlorovanih bifenila.Usled sagorevanja polihlorovanih bifenila nagradili su se polihlorovani dibenzodioksina i furani.

Sl. 1.pozar u IK Pancevo

Sl. 2.skladiste nafte Bor

Sl. 3.unistena fabricka hala Kragujevac 15

7. RADIOAKTIVNA KONTAMINACIJAJo pre otpoinjanja agresije, nadleni jugoslovenski organi su upozoravali svetsku javnost da snage NATO-a raspolau municijom sa osiromaenim uranom U238 i da planiraju upotrebu ove municije na prostoru SRJ. Vazduhoplovne snage NATO-a su prilikom NATO agresije na SRJ koristile municiju sa osiromaenim uranom iz avionskih topova 30 mm aviona A-10A. Osiromaeni uranijum uz produkt u pripremi goriva za nuklearne reaktore i nuklearno oruje i predstavlja veliku opasnosti i problem za svaku zemlju sa razvijenom nuklearnom tehnologijom. Naime, sagorevanjem urana nastaju produkti koji su radio aktivni i toksini. Pri udaru uranskog jezgra u vrstu prepreku stvara se visoka temperature i najmanje 10% od ukupne mase osiromaenog urana sagori i predje u aerosole uranijum oksida, a do 70% penetratora od osiromaenog urana predje u aerosole. Ove estice se mogu uneti u organizam udisanjem, kontaminiraju okolnu sredinu, a zavisno od meteorolokih uslova mogu se raznositi na razliite udaljenosti ime se moe kontaminirati iri proctor. Sem ovih oksida, stvaraju se i visoko radioaktivni gasovi, izmedju ostalih Radijum i rodon. Njih vetar moe da nosi i nekoliko stotina km. To praktino znai da zagadjenje ide iz Jugoslavije u Madjarsku,Hrvatsku i Bosnu al ii u Albaniju, Makedoniju i Grku. U prilog ovome ide izvetaj iz Grke- registrovano je poveanje toksinih supstanci u atmosferi Grke. estice osiromaenog urana U238 kontaminiraju zemljite hiljadama godina, a s obzirom da su oksidi urana rastvorljivi u vodi, vremenom mogu kontaminirati podzemne vode i preko biljaka u vidu stone hrane komtaminirati ivotinje i ljude. Na osnovu dosadanjih nalaza,projektilima sa osiromaenim uranom gadjano je 7 ciljeva u Srbiji i jedan u Crnoj Gori. Dekontaminacija terena kontaminiranog osiromaenim uranom je veoma teka.Potrebno je obezbediti znatna finansijska sredstva da bi se velike koliine kontaminirane zemlje uklonile i smestile na posebne deponije radioaktivnog otpada.Za to je neophodna pomo medjunarodne zajednice koja nema nameru da nam tu pomo prui jer po izvetaju radne grupe za Balkan UNEP-a / UNCHS-a (Habitat) upotrebe projektila sa osiromaenim uranom nije bilo tako da i nema potrebe za vrenje dekontaminacije terena.

Sl.1.zrno sa jezgrom U-238

Sl. 2.ostaci municije sa U-238 16

8.NATO BOMBARDOVANJE I ZATIENA PRIRODNA DOBRA-NACIONALNI PARKOVI- U SRJTokom NATO agresije na nau zemlju na meti bombardovanja bila su i zatiena prirodna dobra-nacionalni parkovi-od neprocenljivog znaaja kako za nau zemlju, tako i za celu planetu Zemlju.Iako postoji puno primera mi smo se odluili za dva koja smatramo najboljim primerima unitavanja svetske prirodne batine od strane NATO bombardovanja. 8.1. NP FRUKA GORA NP Fruka gora je najstariji nacionalni park u Srbiji i jedini u Vojvodini, sa vie od 1500 biljnih vrsta, bogatom faunom ( oko 200 vrsta ptica), vie od 20 umskih zajednica i 17 pravoslavnih manastira, na povini od 25.525 ha. Pretrpeo je najeenapade medju svim zatienim podrujima. Agresija NATO snaga u NP Fruka gora trajala je u kontinuitetu od 4. aprila do 8.jula 1999.godine.Na ovo podruje baeno je 300-500 razornih bomb ii 2 kontejnera kasetnih bombi. Ukupno je registrovano 103 kratera.Kraterima je direktno izrovano 12,28 ha, a umsko zemljite je uniteno do dubine 5-8 m, kao i celokupni ivi svet u njemu. Najvie su opustoene ume kitnjaka, graba i bukove ume sa srebrnom lipom starosti od 93 do117 godina.Direktne tete sa gotovo potpunim nestankom populacija pretrpelo je 8 zatienih biljnih vrsta, koje se nalaze na nacionalnoj Crvenoj listi flore. U NP Fruka gorabombardovani su sledei lokaliteti : Iriki venac, Kraljeve stolice,Duboa ,Crveni ot i Rovne. 8.2. NP KOPAONIK Prve bombe baene na nau zemlju 25. marta 1999.godine pale sun a podruje NP Kopaonik.Nacionalni park bombardovan je 21 dan Baeno je 72 razorna projektila i bombi, kao i 10 kontejnera kasetnih bombi. Od bombardovanja ostala su 62 kratera na podruju Nacionalnog parka, obima od 48 m , dubine od 2 do 8 m, prosene povrine 176 m2. Ukupna povrina kratera iznosi 10.951 m2 ili neto vie od 1 ha.U odnosu na povrinu celog parka, krateri zauzimaju 0.01 % povrine.Ako se tome dodaju unitene povrine oko kratera od izbaene podloge i poari od kasetnih bombi, unitena su 54 ha povrine Nacionalnog parka ili 0.46 %.Da bi doarali nastalu ogromnu tetu naveemo primer Gobelje i Panievog vrha, gde je na mestu kratera od 10-tak metara uniteno sve to se zateklo- od geoloke podloge koja je razorena i do nekoliko metara u dubinu, do zemlje sa ivim svetom, biljog pokrivaa sa prateom florom i faunom. Takodje, u celom parku znaajno su oteene populacije smreve,hrastove, bukove ume kao i zajednice borovnice, kleke i lokalni endem kopaonika ljubiica koja se ak nalazi na Evropskoj Crvenoj listi. U sklopu faune NP Kopaonik specifine tete pretrpela je fauna ptica pri emu su najvie stradale ptice pevaice kao to su :poljska eva, planinska treptaljka, popi, gorska juriica i rusi svrak.Takodje, uznemiren je jedan od dva para sivih sokolova i najzanimljivija ptica Kopaonika balkanska uata eva.

17

Procenjeno je da teta iznosi oko 1000 ubijenih ili nerodjenih jedinki, u okviru 27 vrsta od kojih je 9 vrsta prirodnih retkosti. U NP Kopaonik bombardovani su sledei lokaliteti :Sunana dolina, Gobelja, Suvo Rudite, Paniev vrh, Treska, Nebeske stolice i Rovnite.

Sl.1;Sl 2.krateri u NP ''Fruska gora ''

Sl. 3. krateri u NP '' Kopaonik ''

18

9. Opsti zakljucak Misije RGB (BTF)BOMBARDOVANJE SRJ koje je trajalo od 24. marta do 10. juna 1999. godina je pored ostalog imalo karakter ekoloskog rata. Ovakav zakljucak proiailazi iz cinjenice iz cinjenice da je NATO bombardovanje izazvalo znacajno ugrozavanje na lokalnom, regionalnom a verovatno i na globalnom nivou , kao i zbog toga sto ssu napadi na civilne ciljeve, posebno objekte hemijske industrije , mogli da budu uzrok udesa sa katastrofalnim posledicama . Ogromna razaranja hemijski i energetskih kompleksa kao i pratece infrastrukture , odrazile su se na kvalitet zivotne sredine i predstavljaju krsenje proklamovanih ljudskih prava na bezbednu i zdravu zivotnu sredinu, i to: ENEVSKE KONVENCIJE Dopunskog protokola kojim je zabranjena primena kojim je zabranjena primena metoda i sredstava ratovanja koji su namenjeni da prouzrokuju opsezna, dugotrajna i ozbiljna ostecenja prirodne okoline. Princip Rio deklaracije o zivotnoj sredini i razvoju Agende 21 o medjuzavisnosti i nedeljivosti mira.

Bombardovanjem SRJ doslo je do krsenja mnogih nacela medjunarodnih ugovora u oblasti zastite atmosvere, ozonskog omotaca, vode, biodiverziteta. NATO bombardovanjem je narusena zivotna sredina i pitanje su humanitarnog karaktera. Ove aktivnosti su zabranjene Konvencijom o zabrani ekocida u ratovima, koje su donele UN 1974. GODINE.. Nakon uvida u posledice NATO bombardovanja i rezultata ispitivanja stanja zivotne sredine, moze se zakljuciti da ce obim dugorocnih posledica umnogome zavisiti od toga kojiko ce biti efikasne mere sankcije i remedijacije najugrozenijih prostora. Zbog toga se sa ovog aspekta namece prioritet koji podrazumevaju hitnu sanaciju dela ind. Zone i kanala u Pancevu, Rafinerije Novi Sad Zastave u Kragujevcu RTB u Boru , Beopetrola u Bogutovcu , Jugopetrola u Prahovu i delu teritorije oko reka Pestan, Turija, Lepenica, kao i ostali ugrozeni prostori takodje zahtevaju obimne sanacije u sto kracem periodu.

19

Sl.1.Uzimanje uzoraka zemljista

20

10.ZAKLJUCAKAgresija na SRJ je imala osnovne karakteristike ekoloskog rata.Oruzana dejstva po objektima henijske industrije, rafinerija, skladista sirovina, poluproizvoda, i gotovih hemijskih proizvoda, transformatorskih stanica doveli su do naglog, nekontrolisanog oslobadjanja visokotoksicnih supstanci za koje je poznato da imaju kancerogena, teratogena, mutagena i druga opasna dejstva kako po ljudsku populaciju tako i po floru i faunu u duzem vremenskom periodu )ispustanja i izlivanja hlora, amonijaka, kancerogenog benzena, vinilhlorida, zive, piralenskog ulja, nafte i dr.) znacajnih zagadjunja vode, vazduhai zemljista, klimatskih promena odnosno globalnog zagrevanja cije dugorocne konsekvence nisu ni delimicno poznate, do znacajnih negativnih efekata ljudi u duzem periodu. Ni jedan lokalni ili regionalni rat u savremenom svetu ne unistava samo ljudske zivote i strukturu drustva oni narusavaju zemlju, jer truju zemljiste i vodu, upropascavajuzetve i vegetaciju. Svi koji prezive su primorani da zapocnu novi zivot u prirodno otezanim uslovima koji. Umesto osvajanja novih tehnologija, rpocesa proizvodnje, obnavljaju se razruseni objekti hemijske industrije i vracaju u funkciju, kako bi bili od koristi za proizvodnju proizvoda, bez kojih je nezamisliv zivot savremenog coveka. Covek ce obnoviti i izgraditi nove objekte, postrojenja ono sto je zabrinjavajuce je duboka moralna kriza u kojoj je narusavanje zivotne sredine jedan od zabrinjavajucih aspekata. Moramo biti svesni da nasa buducnost zavisi od svakog pojedinca i svesti o zajednickoj svojini cele prirode, potrebe da budemo njeni cuvari, negovatelji sveta

i zdravih medjuljudskih odnosa a ne samo potrosaci i menadjeri , a sve to u cilju obezbedjenja sigurnosti zivota nas i buducih generacija.

21

LITERATURA 1. Z.CVOROVIC HEMIJSKI AKCIDENT 2. IZVESTAJ SRJ POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA NA ZIVOTNU SREDINU SRJ 3. UNEP, UNECHS POSLEDICE NA ZIVOTNU SREDINU I CIVILNA NASELJA4. WWW.ODBRANA.MOD.GOV.YU

5. INTERNET (GOOGLE- EKOCID)

22