Abeceda e-knjiga

Naslov izvornika / Original title: An A – Z of eBooks

© Huw Alexander, September 2012

Prijevod / Translation: Andrea Bagović

Knjižni blok zahvaljuje autoru na ustupanju prava za objavljivanje.

Prosinac 2012.

Ova brošura je prevedena uz sklopu projekta “Potpora kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i zaštitu kulture čitanja u RH” (Support to Creative Industries in Croatia - Expert Analysis

and Recommendations for Book Market Regulation and Protection of Reading Culture) čije je provođenje omogućio UNESCO International Fund for Cultural Diversity.

Sadržaj Apple Inc........................................................................................................................................................... 5

Agencijski model.............................................................................................................................................. 5

Adobe ................................................................................................................................................................ 6

Adobe Acrobat ................................................................................................................................................. 6

Adobe Content Server 4.................................................................................................................................. 6

Adobe Digital Editions.................................................................................................................................... 6

Adobe Reader ................................................................................................................................................... 6

Amazon ............................................................................................................................................................. 7

Besplatno........................................................................................................................................................... 7

CoreSource........................................................................................................................................................ 8

CourseSmart ..................................................................................................................................................... 8

dawsonera ......................................................................................................................................................... 9

Distribucija digitalne imovine (Digital Asset Distribution, DAD)........................................................... 10

EBL................................................................................................................................................................... 10

eBooks.com..................................................................................................................................................... 11

Ebrary .............................................................................................................................................................. 11

EBSCOHost .................................................................................................................................................... 12

EPUB ............................................................................................................................................................... 12

Excel................................................................................................................................................................. 13

Geografska prodaja........................................................................................................................................ 13

Glance Views (GVC) ..................................................................................................................................... 13

Google ............................................................................................................................................................. 13

Hiperpovezivanje ........................................................................................................................................... 14

HTML5............................................................................................................................................................ 14

ISBN................................................................................................................................................................. 15

Joint Photographic Experts Group.............................................................................................................. 15

Kindle .............................................................................................................................................................. 16

Knjiga .............................................................................................................................................................. 16

Knjižnica ......................................................................................................................................................... 16

Kobo ................................................................................................................................................................ 16

Konverzija....................................................................................................................................................... 17

Metapodaci ..................................................................................................................................................... 17

Mobipocket..................................................................................................................................................... 17

Mobilno........................................................................................................................................................... 17

Najam .............................................................................................................................................................. 18

Nook ................................................................................................................................................................ 18

Non-Linear Lending (NLL).......................................................................................................................... 18

Obilježavanje stranica (Bookmarking) ........................................................................................................ 19

ONIX ............................................................................................................................................................... 19

Open Access ................................................................................................................................................... 19

Osiguranje kvalitete ....................................................................................................................................... 19

PDF .................................................................................................................................................................. 20

Piratstvo .......................................................................................................................................................... 20

Popis objavljenih naslova (Backlist) ............................................................................................................ 20

Preuzimanje (Download) .............................................................................................................................. 20

Pretplata .......................................................................................................................................................... 21

Pretraživanje................................................................................................................................................... 21

Prilagodljivi tekst (Reflowable Text)............................................................................................................ 21

Pristup na osnovi klijenata (Patron Driven Access)................................................................................... 21

Prodaja institucijama..................................................................................................................................... 22

Statistika uporabe........................................................................................................................................... 22

Tablet računalo............................................................................................................................................... 22

Trajni pristup (Perpetual Access) ................................................................................................................. 24

Udžbenik......................................................................................................................................................... 24

Ugovori............................................................................................................................................................ 24

Upravljanje digitalnim pravima (Digital Rights Management, DRM).................................................... 24

Upravljanje digitalnom imovinom (Digital Asset Management, DAM) ................................................ 24

VIP (Visually impaired people) .................................................................................................................... 25

Više istovremenih korisnika (Multiple Concurrent Users) ....................................................................... 25

VitalSource...................................................................................................................................................... 25

Web 2.0............................................................................................................................................................ 25

XML................................................................................................................................................................. 26

A

Apple Inc Apple Inc. (NASDAQ: AAPL; nekada Apple Computer, Inc) američka je multinacionalna korporacija koja izrađuje i prodaje potrošačku elektroniku, računalni softver i osobna računala. Najpoznatiji su hardverski proizvodi te tvrtke linija računala Macintosh, iPod, iPhone i iPad. Njezin softver obuhvaća operativne sustave OS X i iOS; preglednik medijskih sadržaja iTunes; i setove softverskih alata za kreativnost i rad, iLife i iWork. Apple je treći po veličini proizvođač mobilnih telefona u svijetu, nakon tvrtki Samsung i Nokia. Osnovana 1. travnja 1976. godine u Cupertinu u Kaliforniji i registrirana 3. siječnja 1977. godine, tvrtka se prvih 30 godina zvala Apple Computer, Inc. Riječ „Computer“ uklonjena je 9. siječnja 2007. godine] jer se njezin tradicionalni fokus na osobna računala premjestio na potrošačku elektroniku.

Časopis Fortune proglasio je Apple najcjenjenijom tvrtkom u Sjedinjenim Državama 2008. godine i u svijetu između 2008. I 2012. godine. Međutim, Apple se našao na udaru kritike široke javnosti zbog radnih praksi svojih dobavljača te zbog svojih vlastitih ekoloških i poslovnih praksi. U srpnju 2011. godine Apple je imao 364 maloprodajnih trgovina u trinaest zemalja, kao i internetsku trgovinu Apple Store. On je najveće javno dioničko društvo na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji. To je poduzeće najjače tehnološko poduzeće na svijetu po prihodu i dobiti, jače od poduzeća Google i Microsoft zajedno. Na datum 24. rujna 2011. godine u cijelom je svijetu imalo 60 400 stalno zaposlenih na puno radno vrijeme i 2900 privremeno zaposlenih na puno radno vrijeme, a godišnji mu je prihod u svijetu 2010. godine iznosio 65 milijardi dolara, dok je 2011. narastao na 108 milijardi dolara. 20. kolovoza 2012. Apple je pretekao Microsoft, postavši najvećim javnim dioničkim društvom u povijesti po tržišnoj kapitalizaciji, u nominalnom iznosu.

Agencijski model Agencijski model poslovni je model osmišljen za suprotstavljanje veleprodajnome modelu. Veleprodajni model oponaša fizički svijet: nakladnik „proda“ „knjigu“ nekom posredniku (npr. maloprodajnom poduzeću poput Amazona ili veleprodajnom poduzeću poput Ingrama) na temelju nakladnikove uspostavljene maloprodajne cijene i diskontnog plana. Kupac će zatim preprodati tu e-knjigu po kojoj god cijeni bude htio. Agencijski model omogućuje nakladniku da odredi maloprodajnu cijenu, a prodavač uzima proviziju (obično oko 30%). Agencijski model doveden je u pitanje u nedavnom Appleovu sudskom sporu u koji je bilo uključeno pet najvećih knjižara u SAD-u. Presuda je glasila da su Apple i nakladnici htjeli kontrolirati određivanje cijena. Jedna od kontroverzi vezanih uz agencijski model tiče se načela „najpovlaštenije nacije“, koje nalaže da cijena mora biti ista kod svih prodavača.

Adobe

Adobe Systems Incorporated (NASDAQ: ADBE) (/ə�doʊbi�/ ə-DOH-bee) američko je multinacionalno poduzeće za računalni softver, osnovano 1982. godine, sa sjedištem u San Joseu u Kaliforniji, Sjedinjene Američke Države. Poduzeće se prije fokusiralo na proizvodnju softvera namijenjenog multimediji i kreativnosti, a nedavno se upustilo u razvoj softvera za bogate internet aplikacije (rich internet application).

Adobe Acrobat Programom ili skupom programa Adobe Acrobat poduzeća Adobe Systems, Inc kreiraju se, uređuju i obrađuju datoteke u formatu PDF, koje se mogu pregledavati na svakom računalnom sustavu sa softverom koji može čitati datoteke u formatu PDF (poput softvera Adobe Acrobat Reader). Dokumenti u formatu PDF često se nazivaju datotekama Adobe Acrobat, čak i ako su načinjeni pomoću nekog drugog programa.

Adobe Content Server 4 Adobe Content Server je softver koji je Adobe Systems razvio da bi u e-knjige dodao upravljanje digitalnim pravima. Namijenjen je tomu da „štiti“ i distribuira Adobeove e-knjige u formatima PDF ili EPUB putem programa Adobe Digital Editions ili aplikacija i uređaja razvijenih uz pomoć Adobeova softvera Adobe Reader Mobile SDK, što obuhvaća širok asortiman tablet računala, pametnih telefona i namjenskih uređaja. Adobe Content Server funkcionira i u kombinaciji s Adobeovim programom za upravljanje digitalnim pravima Adobe Digital Experience Protection Technology (ADEPT).

Adobe Digital Editions Adobe Digital Editions je softver tvrtke Adobe Systems za čitanje e-knjiga, izrađen pomoću platforme Adobe Flash. Rabi se za nabavljanje, organiziranje i čitanje e-knjiga, digitalnih časopisa i drugih digitalnih publikacija. Taj softver podržava formate PDF, XHTML (putem nevlasničke specifikacije tipa datoteke .EPUB) i sadržaj koji se temelji na Flashu. U njemu se primjenjuje vlasnička shema upravljanja digitalnim pravima, koja od verzije 1.5 (svibanj 2008) omogućuje zajedničko korištenje na više računala i uz više korisničkih autentifikacija, putem identifikacijskih podataka Adobe ID. Adobe Digital Editions nasljednik je softvera Adobe eBook Reader.

Adobe Reader Adobe Acrobat je skup aplikacijskog softvera koji je poduzeće Adobe Systems razvilo za pregledavanje, kreiranje, obrađivanje i ispisivanje datoteka u formatu PDF (Portable Document Format), te upravljanje njima. Svi dijelovi tog skupa osim programa Adobe Reader (nekada Acrobat Reader)

vlasnički su komercijalni programi, dok je potonji dostupan kao besplatni program (freeware) i može se preuzeti s web stranica tvrtke Adobe. Adobe Reader omogućuje korisnicima da pregledavaju i ispisuju datoteke u formatu PDF, ali ima zanemarive mogućnosti kreiranja takvih datoteka.[10] Uporaba programa Acrobat i Reader veoma je rasprostranjena kao metoda prezentiranja informacija u fiksiranom izdanju, sličnom publikaciji na papiru.

Amazon Amazon.com, Inc. (NASDAQ: AMZN) američka je multinacionalna tvrtka za elektronsku trgovinu sa sjedištem u Seattleu u Washingtonu u Sjedinjenim Američkim Državama. Amazon je najveća internetska maloprodajna trgovina na svijetu. To poduzeće usto proizvodi potrošačku elektroniku – ponajprije uređaj za čitanje e-knjiga Amazon Kindle i tablet računalo Kindle Fire – i jedno je od vodećih pružatelja usluga računalstva u oblaku. Amazon ima zasebne web stranice za maloprodaju u sljedećim državama: Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Japan i Kina, te međunarodnu otpremu u određene druge države za neke od svojih proizvoda. Očekuje se i da pokrene svoje web stranice u Poljskoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Jeff Bezos registrirao je poduzeće (pod nazivom Cadabra) u srpnju 1994. godine, a web stranice pojavile su se na internetu kao amazon.com 1995. godine. Poduzeće je promijenilo ime prema rijeci Amazoni, jednoj od najdužih rijeka na svijetu, koja je pak dobila ime po Amazonkama, legendarnom narodu ratnica u grčkoj mitologiji. Amazon.com započeo je kao internetska knjižara, no ubrzo je ponudu proširio na prodaju DVD-ova, CD-ova, preuzimanja datoteka u formatu MP3, softvera, videoigara, elektronike, odjeće, namještaja, hrane, igračaka i nakita.

B

Besplatno „Besplatno“ je najpopularnija cijena za sadržaj koji se može nabaviti u digitalnom obliku. Zagovara je Chris Anderson (autor knjige Dugi rep) u svojoj knjizi iz 2009. godine, Free: The Future of a Radical Price (Besplatno: budućnost radikalne cijene). Članak u časopisu Wired: http://www.wired.com/techbiz/it/magazine/16-03/ff_free?currentPage=all „Besplatno“ je cjenovna točka koju treba uzeti u obzir pri donošenju odluke o pridavanju dodane vrijednosti sadržaju. Stvorilo se očekivanje da bi sadržaj na internetu trebao biti besplatan.

C

CoreSource CoreSource® je sustav za upravljanje digitalnom imovinom.

Kako funkcionira? Elektronski sadržaj i metapodaci stavljaju se na platformu na kojoj su sigurno pohranjeni. Kad dođe vrijeme isporuke, nakladnici mogu brzo i lako distribuirati datoteke poslovnim partnerima putem sustava CoreSource.

PREDNOSTI SUSTAVA CORESOURCE

● Brza, sigurna i automatizirana globalna distribucija maloprodajnim poduzećima,

dobavljačima knjižara i drugim kanalima ● Standardizacija metapodataka – predate svoj sadržaj samo jednom i on može postati

dostupan putem svih kanala ● Sve veća distribucijska mreža – nakladnici neprestano upućuju partnere na CoreSource

OBUHVAĆENE USLUGE

● Upravljanje digitalnom imovinom – obuhvaća kompletno praćenje transakcije, što jamči da u svakom trenutku znate gdje se nalazi vaš sadržaj

● Direktna distribucija sadržaja mreži preprodavača u sustavu CoreSource i vašim partnerima

● Organizirani servisi za konverziju datoteka – brza, učinkovita konverzija uz pomoć zajednice partnera

● Integracija s premium uslugama tvrtke Ingram - Lightning Source®, VitalSource®, MyiLibrary®, CoreSource Fulfillment i Ingram Publisher Services.

CourseSmart CourseSmart pruža najveći izbor digitalnih nastavnih materijala na svijetu.

Naš katalog obuhvaća više od 90% osnovnih udžbenika koji se danas rabe u višem obrazovanju u Sjevernoj Americi u obliku e-udžbenika, kao i najveći internetski katalog e-resursa te digitalnih nastavnih materijala, kojima je omogućen brz pristup. Velik izbor u CourseSmartu pruža učenicima, nastavnom kadru, partnerima i institucijama nov način pronalaženja e-udžbenika i digitalnih nastavnih materijala te pristupanja istima, na jednom mjestu. Klijenti CourseSmarta bilo kad i bilo gdje mogu doći do važnih nastavnih materijala jednim klikom

miša u bilo kojem internetskom pregledniku i na mnogim popularnim tablet računalima i mobilnim uređajima. Značajka čitanja izvan mreže (offline) usto omogućuje klijentima čitanje e-udžbenika na njihovu računalu ili iPad-u kad internetska veza nije dostupna. Uporabom standardnih poslovnih mogućnosti koje nudi CourseSmart, svaka ustanova može omogućiti bešavan pristup važnim akademskim materijalima iz sigurnosti pouzdanih zidova sustava u vlastitu kampusu, te tako poboljšati produktivnost i učinkovitost kako učenika, tako i nastavnog kadra. Pružajući tu uslugu kojoj nema ravne, CourseSmart ne samo što smanjuje troškove i poboljšava pristup tim prijeko potrebnim alatima, nego usto potpomaže evoluciju okruženja za poduku i učenje zahvaljujući značajnim prednostima digitalnih nastavnih materijala. CourseSmart je poslovni poduhvat koji podupiru vodeći nakladnici sjevernoameričkog višeg obrazovanja. Osnovan 2007. godine, CourseSmart pruža e-udžbenike i digitalna sredstva za učenje milijunima studentskih i profesorskih korisnika.

D

dawsonera dawsonera je platforma za knjižnicu e-knjiga tvrtke Dawson Books. Dawson Books je predvodnik na polju tehničkih inovacija u opskrbi akademskih, profesionalnih i istraživačkih ustanova knjigama. U svijetu knjižničarskih servisa koji se neprekidno širi, Dawson Books prava je rijetkost: okretno, napredno orijentirano poduzeće tradicionalnih vrijednosti i nepokolebljive predanosti u pružanju personaliziranih usluga. Više od 200 godina pažljivo rukujemo knjigama i stavljamo ih na raspolaganje informacijskim stručnjacima iz cijelog svijeta.

Dobrodošli u novu eru... Bešavno integrirana s postojećim Dawsonovim servisima, dawsonera upućuje na dugotrajnu Dawsonovu posvećenost tome da knjižnicama i informacijskim odjelima osigura protok informacija koji im je potreban, bilo da se radi o tiskanim knjigama ili novim medijima. Dawson Books, koji surađuje s vodećim svjetskim akademskim nakladnicima, jamči da je servis dawsonera pun bogatog i raznolikog sadržaja za dobrobit korisnika vaše knjižnice. dawsonera raspolaže sve bogatijim izvorom e-knjiga te pruža korisnicima knjižnice raznolikost koja im je potrebna.

Svaka knjižnica sastavlja zbirku e-knjiga po mjeri svojih klijenata, naslov po naslov. Nakon kupnje omogućen je trajan pristup svakom primjerku. Alternativno, postoji i mogućnost privremene posudbe svake e-knjige koja još nije kupljena. dawsonera se u potpunosti nalazi na internetu, pa ima portal za čitatelje (Reader Portal), na kojem se knjige mogu tražiti i čitati, i administratorski portal (Admin Portal), na kojem se knjige kupuju i gdje se upravlja zbirkom. Nakladnici koji uđu u partnerstvo s Dawsonom mogu dobivati informacije o svojim e-knjigama i putem portala za nakladnike (Publisher Portal). Knjižničari i nakladnici dobivaju lozinku za pristupanje svojim portalima. Čitateljima Dawson nudi poznate načine prijave – u UK vjerojatno će se raditi o lozinci Athens; drugdje su na raspolaganju druge mogućnosti, poput EZproxy.

Distribucija digitalne imovine (Digital Asset Distribution, DAD) Distribucija digitalne imovine komponenta je Upravljanja digitalnom imovinom i odnosi se na ručnu i automatiziranu distribuciju digitalne imovine (e-knjiga) prodavačima u svrhu njezine prodaje kupcima putem jedinstvenog korisničkog sučelja.

E

EBL EBL pruža e-knjige akademskim i istraživačkim, državnim i korporacijskim knjižnicama. EBL je radikalno inovativan servis knjižnice e-knjiga, koji se po svojim značajkama izdvaja od sličnih servisa. Ima na stotine knjižara klijenata po cijelom planetu, među kojima se nalaze neke od najprestižnijih akademskih i istraživačkih ustanova na svijetu.

Ključne značajke

● Servis posuđivanja e-knjiga koji se bešavno integrira s vašim sustavima za upravljanje zbirkom i katalogiziranje. ● EBL ima jedinstvenu značajku plaćanje-po-pregledu (pay-per-view). ● E-knjige se mogu preuzimati i čitati izvan mreže, na prijenosnom računalu ili uređaju za čitanje e-knjiga. ● EBL nudi sustav e-knjiga za akademske i istraživačke knjižnice koji funkcionira na raznim platformama, na raznim uređajima, na internetu ili izvan mreže.

Non-Linear™ lending

Jedno od iznimnih obilježja EBL-a njegov je osebujni sustav posuđivanja pod nazivom Non-Linear™ lending. NLL vam omogućuje da kupite jedan primjerak neke e-knjige i da ga istodobno posudite velikom broju klijenata – potencijalno stotinama korisnika – po cijeni jedne jedine knjige. Svim naslovima u EBL-u omogućen je pristup više istovremenih korisnika – ni jedan od naših naslova nije ograničen na samo jednog korisnika.

Nabava na osnovi potražnje (Demand-Driven Acquisition) EBL predvodi u brojnim mogućnostima nabave na osnovi potražnje, čija je svrha zadovoljiti i potrebe knjižnica i potrebe klijenata. Ovladavši trenutačnom raspoloživošću digitalnog medija, EBL-ova Nabava na osnovi potražnje omogućuje ekonomičan pristup naslovima u trenutku kad su potrebni – eliminirajući nagađanje iz odabira i uklanjajući prepreke kod pristupanja. Uporabom EBL-ovih alata za Nabavu na osnovi potražnje možete katalogizirati i prikazati na tisuće e-knjiga koje niste kupili. Klijentima je omogućen besplatan pretpregled cijelog teksta, a potom im je dopušten daljnji pristup djelu, bilo automatski ili na zahtjev. Knjižnice se mogu odlučiti na automatsku kupnju tih e-knjiga nakon što se dosegne određeni broj upotreba ili uspostavi određeni uzorak potražnje. Bilo kao samostalan alat za nabavu ili u kombinaciji s EBL-ovom glavnom mogućnošću biranja naslov-po-naslov, EBL-ovu Nabavu na osnovi potražnje usvaja sve veći broj akademskih, korporacijskih i istraživačkih knjižnica na cijelom svijetu.

eBooks.com eBooks.com je maloprodajna grana poduzeća Ebooks Corporation (EBL je knjižničarska grana) iz Australije, koje se bavi prodajom e-knjiga.

Ebrary Agregator za knjižnice e-knjiga. Ulazeći u partnerstvo s ebraryjem, nakladnici mogu lako i učinkovito iskoristiti prednosti rastućeg tržišta e-knjiga pomoću istih onih datoteka u formatu PDF i metapodataka koji se stvaraju pri izdavanju tiskanih knjiga. Pored toga, nakladnici mogu iskoristiti velike mogućnosti direktne prodaje kojima raspolaže servis ProQuest, kao i naša partnerstva s prodavačima knjiga kao što je YBP, te birati preprodavače. Pomoću platforme ebrary nakladnici mogu krajnjim korisnicima ponuditi vrhunski doživljaj njihovih e-knjiga, zahvaljujući alatima koji pretraživanje čine brzim i efikasnim. Nudebrojne fleksibilne poslovne modele:

● Kupnja (stalna arhiva), koja omogućuje knjižnici da kupi e-knjige onako kako bi kupila tiskane knjige, po kataloškoj cijeni koju određuje nakladnik (na osnovi pristupa jednog korisnika) i uz popust za pristup više korisnika. Knjižnice mogu kupovati e-knjige izravno od servisa ebrary/ProQuest ili od YBP-a i drugih prodavača knjiga, koji sada nude e-knjige putem svojih planova odobrenja da bi zadovoljili potrebe radnog toka knjižnica tijekom odabira i nabave.

● Nabava na osnovi klijenata, sve popularniji model koji omogućuje knjižnicama da automatski kupe naslove čija se vrijednost dokazala stvarnom uporabom.

● Kratkoročna posudba, koja omogućuje knjižnici da dodatno provjerava naslove prije automatske kupnje i zadovolji lokalnu potrebu za naslovima koji ne ulaze u njezinu strategiju nabave knjiga za svoju zbirku.

● Pretplata, koja predstavlja idealan način monetiziranja e-knjiga u kasnijim fazama njihova ciklusa, što daje veliku vrijednost knjižnicama kao dijelovima agregiranog proizvoda te povećava prihode nakladnika. ● Nakladnici također mogu licencirati platformu ebrary po modelu Software as a Service (SaaS) da bi distribuirali vlastiti sadržaj pod vlastitim imenom.

EBSCOHost Agregator za knjižnice e-knjiga. Na bazi podataka EBSCOhost korisnici mogu pretraživati širok raspon relevantnih e-knjiga pomoću moćnog sučelja za pretraživanje opsežne EBSCOhostove zbirke e-knjiga. Pri svakom pretraživanju naslovi relevantnih e-knjiga pojavit će se odmah pored baza podataka i ostalih digitalnih sadržaja, otkrivajući korisniku punu dubinu ponude te knjižnice. Uz stotine tisuća raspoloživih naslova iz svih većih tematskih područja, knjižnice mogu stvarati zbirke najnovijih naslova vodećih svjetskih nakladnika te popuniti bilo koju knjižničnu zbirku, ovisno o svojim potrebama. Korisnici mogu pristupati cijelom tekstu e-knjiga sa svojih računala ili ih preuzimati na najpopularnije mobilne uređaje.

EPUB ePub (ili EPUB), što je kratica za elektronska publikacija, besplatan je i otvoren standard za e-knjige koji je odredio International Digital Publishing Forum (IDPF). Datoteke u tom formatu imaju datotečni nastavak „.epub“. ePub je načinjen tako da podržava prilagodljivost sadržaja, što znači da se prikaz teksta može optimizirati u skladu s konkretnim uređajem za prikazivanje koji rabi korisnik knjige u formatu ePub. Namjena tog formata jest da funkcionira kao jedinstveni format koji nakladnici i tvrtke za konvertiranje mogu rabiti interno, kao i za distribuciju i prodaju.

Excel

Microsoft Excel komercijalna je aplikacija tabličnog kalkulatora koju je za operativne sustave Microsoft Windows i Mac OS X napisao i distribuira Microsoft. Značajke su joj računanje, alati za grafičke prikaze, stožerne tablice i macro programski jezik zvan Visual Basic for Applications. Taj je tablični kalkulator u veoma širokoj upotrebi na tim platformama, osobito od verzije 5 iz 1993. godine, i gotovo je u cijelosti zamijenio Lotus 1-2-3 kao industrijski standard za tablične kalkulatore. Excel je dio sustava Microsoft Office. Trenutačne verzije su 2010 za Microsoft Windows[1] i 2011 za Mac OS X. Excel je prijeko potreban alat za izradu metapodataka o potrošnji po prodavačima i za analizu prodajne statistike.

G

Geografska prodaja Zahvaljujući prirodi digitalne prodaje i mogućnosti prikupljanja opširnih podataka, nakladnici će moći analizirati prodaju u mjeri koja ranije nije bila ostvariva. Prijeko je potrebno stvoriti sustave za istraživanje podataka koji će informirati proces donošenja odluka o uredništvu, marketingu i prodaji.

Glance Views (GVC) Glance views je metoda izračuna koju Amazon koristi da odredi je li potrebno da neka knjiga bude na raspolaganju za Kindle. GVC uzima u obzir koliko puta kupci pogledaju web stranicu tiskane verzije knjige. Taj se broj zatim izračuna kao postotak broja pregleda stranica po cijelom web mjestu, a potom ga, zajedno s podacima prikupljenim funkcijom „Tell the Publisher“ („Reci nakladniku“, funkcija kojom korisnici mogu naznačiti da bi neku knjigu željeli čitati na uređaju Kindle, op. prev), Amazon koristi da zatraži da određeni naslov bude raspoloživ za Kindle.

Google

Google Books (prethodno poznat pod nazivom Google Book Search i Google Print) servis je tvrtke Google Inc kojim se pretražuje cjelokupan tekst knjiga i časopisa koje je Google skenirao, konvertirao u tekst putem optičkog prepoznavanja znakova i pohranio u svoju digitalnu bazu podataka. Servis se prije, kad je predstavljen na Frankfurtskom sajmu knjiga u listopadu 2004. godine, zvao Google Print. Googleov Library Project, danas također poznat kao Google Book Search, bio je najavljen u prosincu 2004. godine.

Rezultati pretraživanja servisa Google Books pojavljuju se i na pretraživaču Google Web Search i na namjenskoj stranici Google Books (books.google.com). U pretraživaču Google Web Search moguće je prikazati do tri rezultata iz indeksa Google Books, ako su relevantni, iznad drugih rezultata pretraživanja. Google je 2011. godine proširio projekt Google Books Search omogućivši kupovinu e-knjiga.

H

Hiperpovezivanje Hiperpovezivanje znači umetanje dinamičkih veza na vanjski sadržaj u e-knjigu, kao i umetanje međusobnih veza unutar same knjige radi lakše navigacije kroz nju. Svi URL-ovi umetnuti u neku e-knjigu aktiviraju se da bi korisniku omogućili interakciju s vanjskim sadržajem na koji upućuje knjiga (web stranice s multimedijskim sadržajem, dodatnim informacijama itd). Struktura e-knjige također se dorađuje umetanjem internih hiperveza. Sadržaj knjige opremljen je hipervezama kako bi korisnici mogli brzo doći do relevantnih poglavlja ili dijelova knjige.

HTML5 HTML5 je jezik za označavanje podataka (markup language) kojim se strukturira i prezentira sadržaj na World Wide Webu i jedna je od ključnih tehnologija interneta, koju je izvorno predložila tvrtka Opera Software. On je peta revizija standarda HTML (kreiranog 1990. godine i standardiziranog kao HTML4 od 1997. godine), a u rujnu 2012. još se razvijao. Njegovi su osnovni ciljevi poboljšati jezik podrškom za najnovije multimedijske sadržaje, a da pritom ostane lako čitljiv ljudima i dosljedno razumljiv računalima i uređajima (internetskim preglednicima, parserima itd). HTML5 trebao bi obuhvatiti ne samo HTML 4, nego i XHTML 1 te DOM Level 2 HTML. Neposredni su prethodnici jezika HTML5 jezici HTML 4.01 i XHTML 1.1, a HTML5 je odgovor na primjedbu da su HTML i XHTML, u općoj uporabi na World Wide Webu, mješavina značajki koje su uvele razne specifikacije, zajedno s onima koje su uveli softverski proizvodi poput internetskih preglednika, onima koje je uspostavila uobičajena praksa, te s mnogim sintaktičkim pogreškama u postojećim internetskim dokumentima. On je usto pokušaj definiranja jedinstvenog jezika za označavanje podataka koji se može pisati bilo HTML-ovom, bilo XHTML-ovom sintaksom. Sadrži detaljne modele obrade koji potiču interoperabilnije implementacije; proširuje, poboljšava i racionalizira označavanje koje se može provoditi na dokumentima te uvodi sučelja za označavanje i programiranje aplikacija (API-je) za složene internetske aplikacije. Zbog tih razloga HTML5 također je potencijalni kandidat za mobilne aplikacije koje rade na raznim platformama. Mnoge značajke jezika HTML5 načinjene su uzimajući u obzir njegovu mogućnost funkcioniranja na uređajima niske snage, poput pametnih telefona i tablet računala. U prosincu 2011. godine istraživačko poduzeće Strategy Analytics predvidjelo je da će prodaja telefona kompatibilnih s jezikom HTML5 dosegnuti 1 milijardu 2013. godine.

Konkretno, u HTML5 dodane su mnoge nove sintaktičke značajke. One obuhvaćaju nove <video>, <audio> i <canvas> elemente, kao i integraciju sadržaja u skalabilnoj vektorskoj grafici (SVG) (čime se zamjenjuje uporaba generičkih <object> tagova), te MathML za matematičke formule. Te značajke načinjene su tako da bude lako stavljati multimedijski i grafički sadržaj na internet i baratati njime, a da se pritom nije potrebno služiti vlasničkim dodacima (plugins) i API-jima. Drugi novi elementi, kao što su <section>, <article>, <header> i <nav>, imaju namjenu obogatiti semantički sadržaj dokumenata. U istom su cilju uvedeni novi atributi, dok su neki elementi i atributi uklonjeni. Neki su elementi, poput <a>, <cite> i <menu> promijenjeni, redefinirani ili standardizirani. API-ji i konvencija document object model (DOM) više nisu primisli, nego osnovni dijelovi specifikacije jezika HTML5. HTML5 usto prilično detaljno definira potrebnu obradu dokumenata koji nisu valjani, tako da će svi kompatibilni preglednici i drugi korisnički agenti tretirati sintaktičke pogreške na isti način. Nakon objavljivanja specifikacije za EPUB 3, podržavanje jezika HTML5 službeno će biti dio standarda EPUB, pa će nakladnici moći u potpunosti iskoristiti velik skup značajki jezika HTML5 za dodavanje mnoštva medijskih i interaktivnih sadržaja sadržajima svojih e-knjiga, poput audio rječnika, ugrađenog video sadržaja i MathML-a.

I

ISBN Međunarodni standardni knjižni broj (International Standard Book Number, ISBN) jedinstven je brojčani komercijalni identifikator knjige, baziran na deveteroznamenkastom kodu za standardno numeriranje knjiga (SBN) koji je kreirao Gordon Foster, profesor emeritus statistike na Sveučilištu Trinity u Dublinu za knjižare i papirnice W. H. Smith i druge 1961. godine. Deseteroznamenkasti format ISBN-a razvila je Međunarodna organizacija za normizaciju (International Organization for Standardization, ISO) i 1970. godine objavljen je kao međunarodni standard ISO 2108. (Međutim, u Ujedinjenom Kraljevstvu se do 1974. godine rabio deveteroznamenkasti SBN kod). SBN se može pretvoriti u ISBN dodavanjem brojke „0“ na početak. Trenutačno je za ISBN odgovoran ISO-v pododbor TC 46/SC 9. Dokumentacija ISO-a na internetu seže unazad samo do 1978. godine. Od 1. siječnja 2007. godine ISBN-ovi sadrže 13 znamenaka, što je format kompatibilan s prefiksom za jedinstvenu šifru države Bookland EAN-13s.

J

Joint Photographic Experts Group

Joint Photographic Experts Group zajednički je odbor koji tvore tijela ISO/IEC JTC1 i ITU-T (ranije CCITT), a koji je stvorio standarde JPEG, JPEG 2000 i JPEG XR. On je jedna od dvije podgrupe Zajedničkog tehničkog odbora 1, Pododbora 29, Radne grupe 1 (ISO/IEC JTC 1/SC 29/WG 1) iz ISO/IEC.

K

Kindle Amazon Kindle je serija uređaja za čitanje e-knjiga koja se sada nalazi u petoj generaciji. Amazonovi e-čitači Kindle omogućuju korisnicima da kupuju, preuzimaju, pretražuju i čitaju e-knjige, novine, časopise, blogove i druge digitalne medijske sadržaje putem bežičnog umrežavanja. Hardverska platforma, koju je razvila podružnica poduzeća Amazon.com po imenu Lab126, na početku se sastojala samo od jednog uređaja, a sada obuhvaća čitav raspon uređaja – većinom sa zaslonom od elektronskog papira i e-tinte, koji može prikazati 16 nijansi sive boje da bi simulirao čitanje na papiru i ujedno sveo potrošnju energije na minimum. Najnovija prinova u seriji Kindle, tablet računalo Kindle Fire, izašlo je u Ujedinjenom Kraljevstvu 25. listopada 2012.

Knjiga Knjiga je skup ispisanih, otisnutih, ilustriranih ili praznih listova papira, načinjena pomoću tinte, papira, pergamenta ili drugih materijala, obično pričvršćenih tako da se okreću oko jednog ruba. Knjiga se sastoji od pojedinih listova, a svaka strana lista zove se stranica. Knjiga proizvedena u elektronskom formatu poznata je pod nazivom elektronska knjiga (e-knjiga).

Knjižnica Mjesto gdje se čuvaju književni i umjetnički materijali poput knjiga, časopisa, novina, pamfleta, tiskovina, spisa i vrpci, u svrhu njihova čitanja, referenciranja ili posuđivanja. Prostor knjižnice postaje sve više digitalan, a većina digitalne prodaje ostvaruje se na tržištu knjižnica.

Kobo Kobo Inc. (ranije Shortcovers) je poduzeće koje izrađuje e-čitače Kobo, a sjedište mu je u Torontu u Ontariju u Kanadi. Osnovano je 2009. godine. Vlasnik mu je poduzeće Rakuten Inc. iz Japana. Kobo je prodan Rakutenu 8. studenog 2011. godine, a transakcija je dovršena 11. siječnja 2012. Prije te prodaje većinski dioničar bio je Indigo Books and Music, u kojem je Kobo izvorno bio jedan od poslovnih

odjela prije nego što se osamostalio. Osim što proizvodi taj e-čitač, Kobo izrađuje i aplikacije za uređaje tipa BlackBerry, BlackBerry PlayBook, iPad, iPhone i Android. Tijekom sezone praznika 2011. godine poduzeće je ostvarilo rekordan, sedmerostruk, rast prodaje. Poduzeće Kobo u strateškom je partnerstvu s poduzećima Cheung Kong Holdings, W. H. Smith,

Whitcoulls i FNAC. U 2011. godini osnovalo je granu za nakladništvo.

Konverzija Konverzija je čin pretvaranja sadržaja iz formata nepromjenjive stranice (PDF) u prilagodljivi tekstni format, poput formata EPUB ili XML, u svrhu prikazivanja teksta na mobilnim uređajima kao što su pametni telefoni, e-čitači ili tablet računala. Konverzija se naplaćuje po stranici i može podlijegati dodatnim troškovima, ovisno o složenosti sadržaja koji se konvertira.

M

Metapodaci Metapodaci (metasadržaj) se tradicionalno nalaze u kartičnim katalozima knjižnica. Budući da informacije postaju sve više digitalne, metapodaci se rabe i za opisivanje digitalnih podataka, pomoću metapodatkovnih standarda specifičnih za konkretnu disciplinu. Opisivanjem sadržaja i konteksta podatkovnih datoteka uvelike se povećava kvaliteta izvornih podataka/datoteka. Primjerice, neka web stranica može sadržavati metapodatke koji navode na kojem je jeziku napisana, koji su alati rabljeni pri njezinu kreiranju i kamo treba otići po više informacija o toj temi, što preglednicima omogućuje da automatski poboljšaju korisnikov doživljaj.

Mobipocket Amazon.com kupio je Mobipocket.com 2005. godine. Format Mobipocket osnova je formata Kindle AZW.

Mobilno Širenje tehnologije pametnih telefona, tablet računala i e-čitača stvorilo je nov kanal isporuke za nakladnike. Pojava takvih uređaja i uvođenje Weba 2.0 omogućuju korisnicima da kupuju, čitaju i ulaze u interakciju sa sadržajem gdje god bili, te pružaju nakladnicima priliku da dopru do većeg tržišta.

N

Najam Najam je poslovni model prodaje e-knjiga u kojem se neki sadržaj stavlja na raspolaganje na određeno vremensko razdoblje po smanjenoj cijeni. CourseSmart je glavni prodavački partner na tom tržištu. Tržište digitalnog najma shvaća se kao moguća protuteža tržištu rabljenih knjiga.

Nook Nook poduzeća Barnes & Noble (stiliziran kao „nook“ ili „NOOK“) marka je uređaja za čitanje elektronskih knjiga koju je stvorilo američko poduzeće za maloprodaju knjiga Barnes & Noble, na temelju platforme Android. Izvorni uređaj najavljen je u Sjedinjenim Američkim Državama u listopadu 2009. godine i pušten u prodaju sljedeći mjesec. Izvorni Nook ima i Wi-Fi i AT&T 3G bežičnu konektivnost, zaslon od šest inča s prikazom od e-tinte, te zasebni, manji zaslon u boji osjetljiv na dodir, koji služi kao primarni uređaj za unos.[3] Verzija izvornog dizajna koja ima samo Wi-Fi izašla je u lipnju 2010. Za izvornom linijom uređaja Nook u studenom 2010. godine uslijedio je LCD uređaj u boji nazvan Nook Color, u lipnju 2011. došao je uređaj druge generacije s prikazom od e-tinte, reklamiran kao Nook Simple Touch, a u studenom 2011. i veljači 2012. pristigle su verzije od 16Gb i 8GB, tim redom, uređaja Nook Tablet, koji ima samo Wi-Fi. Na datum 30. travnja 2012. poduzeće Barnes & Noble ušlo je u partnerstvo s poduzećem Microsoft, s kojim će za poslove vezane uz Nook i fakultete oformiti podružnicu. Dana 28. kolovoza poduzeće Barnes & Noble objavilo je partnerstvo s vodećim maloprodajnim poduzećima u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja će na jesen ljubiteljima čitanja i zabave ponuditi digitalne proizvode NOOK. Ta će partnerstva približiti njihove proizvode marke NOOK milijunima kupaca u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Non-Linear Lending (NLL) Non-Linear Lending (nelinearno posuđivanje) poslovni je model za prodaju e-knjiga koji se temelji na uporabi, a prvo ga je razvilo poduzeće EBL. U tom konceptu radi se o kupnji bodova koji se mogu zamijeniti za neku e-knjigu tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Kupi se 400 bodova za digitalno navedene cijene e-knjiga, a ako se tih 400 zamijeni (jedan bod = pristup jednom korisniku tijekom 24 sata) unutar 12 mjeseci, onda bi knjižnica trebala nadkupiti još kako bi se ponovo omogućio pristup.

O

Obilježavanje stranica (Bookmarking) Obilježavanje stranica postupak je u proizvodnji e-knjige. Struktura knjige, određena njezinim sadržajem, pretvara se u sustav hiperveza, što olakšava kretanje kroz knjigu. Sustav obilježenih stranica kreira se ručno za svaku e-knjigu.

ONIX

ONIX (ONline Information eXchange) trenutačno se odnosi na bilo koji od tri formata XML koji se prvenstveno rabe u knjižarskoj branši. ONIX je izvorno bio jedan jedini standard za dohvaćanje bibliografskih podataka koji se odnose na knjige. Taj se standard sada zove ONIX for Books i proširen je da bi bolje podržavao e-knjige. Dodan mu je drugi ONIX standard, ONIX for Serials, koji služi dohvaćanju metapodataka vezanih uz publikacije u serijama. Postoji i treći standard, ONIX for Publications Licenses (ONIX-PL), namijenjen licencama pod kojima knjižnice i druge institucije rabe digitalne resurse. Prema EDItEUR-u, jednoj od glavnih organizacija koje stoje iza stvaranja ONIX standarda, ONIX je: „obitelj međunarodnih standarda baziranih na XML-u, namijenjena podržavanju komunikacije između računala stranaka uključenih u kreiranje, distribuiranje, licenciranje ili bilo kakvo stavljanje na raspolaganje intelektualnog vlasništva u objavljenom obliku, bilo fizičkom ili digitalnom.“

Open Access Programski kod ili materijal koji je dostupan besplatno jer se vlasnik odrekao autorskih prava. Pokret Open Access (otvoren pristup, op. prev) uzeo je podosta maha u zadnjih nekoliko godina i stvorene su razne inicijative za kreiranje nastavnih materijala i udžbenika s otvorenim pristupom. FlatWorld i MIT-ov projekt OpenCourseWare istaknuti su primjeri materijala s otvorenim pristupom, za razliku od udžbenika s visokim cijenama. Virtualna okruženja za učenje (virtual learning environments, VLE) s otvorenim materijalima za izradu obrazovnih sadržaja, poput sustava Moodle i Googleova nedavno pokrenutog projekta Course Builder, pružaju sveučilištima besplatni izvorni kod za razvijanje nastavnih materijala za studente.

Osiguranje kvalitete Osiguranje kvalitete proces je kojim se digitalnim datotekama provjerava kvaliteta i točnost prije nego što ih se pusti u prodaju.

P

PDF Portable Document Format (PDF) je datotečni format koji se rabi za prikazivanje dokumenata neovisno o aplikacijskom softveru, hardveru i operativnim sustavima. Svaka datoteka u formatu PDF sadrži kompletan opis nestrukturiranog dokumenta nepromjenjivoga izgleda, uključujući tekst, font, slike i druge informacije potrebne za njegov prikaz. Godine 1991. suosnivač poduzeća Adobe Systems, John Warnock, napravio je nacrt sustava zvanog „Camelot“, koji je evoluirao u PDF. Premda je Adobe Systems učinio specifikaciju PDF-a besplatno dostupnom 1993. godine, PDF je ostao vlasničkim formatom, pod Adobeovim nadzorom, sve dok 1. srpnja 2008. godine nije službeno izašao kao otvoreni standard te ga je Međunarodna organizacija za normizaciju objavila kao ISO 32000-1:2008. Godine 2008. Adobe je objavio javnu patentnu licencu za ISO 32000-1, kojom se bez naknade prepuštaju prava na sve patente u Adobeovu vlasništvu potrebne za izradu, uporabu, prodaju i distribuciju implementacija sukladnih s PDF-om. Adobe Systems stvorio je Portable Document Format (PDF). Namjena tog formata jest da prikaže dokument na način neovisan o softveru, hardveru i operativnom sustavu korištenim pri njegovu kreiranju; stoga on omogućuje da te datoteke rabe i ljudi koji imaju drugačiji softver. PDF postoji od početka 1990-tih godina, tako da je to zreo, otporan i veoma popularan format. Dokumenti u formatu PDF mogu se kreirati na mnogim platformama i lako pregledavati na većini platformi. A što je najvažnije: izgledat će isto bez obzira na kojoj ih platformi pregledavali ili s koje ih platforme ispisivali.

Piratstvo Piratstvo je neovlašteno distribuiranje digitalnog sadržaja. Mogućnost lakog i brzog umnažanja i prenošenja elektronskih datoteka brojnim korisnicima dovela je do značajnog porasta količine raspoloživih piratskih primjeraka datoteka. Industrije sadržaja (glazbe, filmova, publikacija) rabe Upravljanje digitalnim pravima (Digital Rights Management, DRM) kako bi smanjile utjecaj piratstva.

Popis objavljenih naslova (Backlist) Naslovi u popisu objavljenih naslova sastavni su dio digitalne prodaje. Mogućnost pretraživanja i pronalaženja koju pružaju e-knjige unutar servisa OPAC ili sličnih servisa omogućuje povećanje prodaje starih naslova. Zahvaljujući mogućnosti pronalaženja naslova putem pretraživanja ključnih riječi, kupci mogu odrediti njihovu relevantnost, a izgledi za prodaju se povećavaju.

Preuzimanje (Download)

Čin preuzimanja datoteke s platforme prodavača na osobno računalo ili mobilni uređaj u svrhu konzumacije.

Pretplata Pretplata je poslovni model prodaje e-knjiga u kojem klijent mora platiti pretplatničku cijenu da bi mogao pristupiti nekom proizvodu/usluzi. Taj su model prvi uveli časopisi i novine, ali danas ga koriste mnoga poduzeća i web mjesta. Za razliku od prodavanja proizvoda pojedinačno, pretplatom se prodaje mogućnost korištenja proizvoda ili usluge ili pak pristupa proizvodu ili usluzi u određenom vremenskom razdoblju (mjesečno, godišnje ili kvartalno). Na taj način jednokratna prodaja nekog proizvoda može se ponavljati i stvoriti odanost marki.

Pretraživanje Pretraživanje znači a) mogućnost pronalaženja sadržaja putem pretraživanja interneta pretraživačem kao što je Google i b) mogućnost pronalaženja određenog sadržaja unutar neke platforme ili knjige putem pretraživanja po ključnim riječima. Pretraživanje je provelo revoluciju u mogućnosti otkrivanja relevantnog sadržaja i predstavlja izrazitu prednost u odnosu na tiskane materijale.

Prilagodljivi tekst (Reflowable Text) Reflow (prilagodba teksta) uvriježeni je pojam za opisivanje načina na koji se sadržaj neke stranice može prilagoditi veličini zaslona na kojem se taj sadržaj prikazuje. To znači da čitatelji koji rabe uređaje za čitanje e-knjiga i softver koji podržava takvo prilagođavanje mogu mijenjati veličinu teksta na zaslonu kako im odgovara – tekst na stranici mijenja veličinu, što znači da će ga se na zaslonu po potrebi prikazivati manje ili više. Prilagođavanje teksta funkcionira samo u formatima baziranim na označavanju podataka (Mark-Up-Based formats), poput formata LIT, HTM i RB, koji prikazuju sadržaj pomoću HTML-a i/ili XML-a. Prilagođavanje teksta povećava izglede da će neka e-knjiga moći funkcionirati na bilo kojem uređaju, bez obzira na veličinu zaslona. Formati za prikaz poput PDF-a ne podržavaju prilagođavanje teksta, ali ga formati poput XML-a, HTML-a i OEB-a podržavaju.

Pristup na osnovi klijenata (Patron Driven Access) Pristup na osnovi klijenata (također poznat kao Pristup na osnovi potražnje – Demand Driven Access – ili Nabava na osnovi klijenata – Patron Driven Acquisition) poslovni je model prodaje e-knjiga osmišljen tako da se knjižničarima omogući da odluke o nabavi temelje na statistici uporabe i na potražnji klijenata. U jednostavnom modelu PDA, sveučilišna knjižnica izdvojila bi iznos za nabavu, a prodavač bi knjižnici otvorio svoj katalog e-knjiga. Kupnju sadržaja pokrenuo bi neki broj interakcija

klijenata sa sadržajem (knjiga se pregledava određeno vremensko razdoblje ili određeni broj puta). PDA omogućuje knjižničarima da nadopunjavaju zbirke u knjižnicama na osnovi uporabe.

Prodaja institucijama Prodaja institucijama odnosi se na prodaju sadržaja ustanovama poput sveučilišta. Digitalni sadržaj isporučuje se studentima preko nastavnog kadra/knjižnica na osnovi otkupljivih kodova, obično u partnerstvu s platformom VitalSource. Takva prodaja postala je osobito relevantna zbog nastanka tržišta privatnih škola usmjerenih na karijeru u SAD-u i zbog uvođenja viših cijena za kolegije u UK, gdje postoji potražnja za uključivanjem sadržaja u troškove kolegija.

S

Statistika uporabe Statistika uporabe postaje sve važnijom u nakladničkoj industriji. Statistika upotrebe može informirati knjižničarski proces donošenja odluka putem modela pristupa na osnovi klijenata, a u budućnosti, kako se budu dohvaćali podaci o uporabi unutar knjiga, pridonosit će informiranju uredničkih odluka. Statistika uporabe omogućit će nakladnicima da stvaraju relevantniji sadržaj za svoje korisnike.

T

Tablet računalo Tablet računalo je prijenosno računalo veće od mobitela ili osobnog digitalnog asistenta, integrirano u ravni zaslon osjetljiv na dodir, kojim se upravlja prvenstveno dodirivanjem zaslona, a ne upotrebom fizičke tipkovnice. Često sadrži virtualnu tipkovnicu na zaslonu, pasivnu olovku za unos (stylus olovku) ili digitalnu olovku. Taj se pojam može odnositi i na razne faktore oblika koji se razlikuju po položaju zaslona u odnosu na tipkovnicu. Standardni oblik tablet računala nema integriranu tipkovnicu, ali tipkovnica mu se može priključiti putem bežične veze ili USB priključka. Konvertibilna notebook računala imaju integriranu tipkovnicu koja se može sakriti pomoću rotirajućeg zgloba ili kliznog zgloba, nakon čega se njima upravlja samo putem dodirivanja zaslona. Hibridi imaju tipkovnicu koja se može odvojiti, pa se zaslon osjetljiv na dodir može rabiti kao samostalno tablet računalo. Booklet računala imaju dvostruki zaslon osjetljiv na dodir, pa se mogu rabiti kao notebook računala ako se na jednom od njih prikazuje virtualna tipkovnica.

Rani primjeri koncepta informacijskog tablet računala potječu iz 19. i 20. stoljeća, uglavnom kao prototipovi i konceptualne ideje; ponajprije, Dynabook Alana Kayja iz 1968. godine. Prvi komercijalni prenosivi elektronski uređaji bazirani na tom konceptu pojavili su se krajem 20. stoljeća. Tijekom prvih deset godina 21. stoljeća Microsoft se okušao u relativno neuspješnoj liniji proizvoda Microsoft Tablet PC, koja je stvorila tržišnu nišu u bolnicama i poslovima koji se obavljaju na otvorenom. Godine 2010. Apple je pustio u prodaju iPad, čiji su operativni sustav i tehnologija za dodirivanje zaslona slični onima koje rabi Appleov iPhone, i on je postao prvo prijenosno tablet računalo koje je postiglo svjetski komercijalni uspjeh. To je potaknulo širenje novog tržišta za tablet računala, pa su mnogi drugi proizvođači, među kojima su Samsung, HTC, Motorola, RIM, Sony, Amazon, HP, Microsoft, Archos i mnogi drugi, napravili vlastite verzije. Konkurentna tablet računala rabe raznolike operativne sustave, premda su glavni natjecatelji iOS (Apple), Android (Google), Windows (Microsoft) i QNX (RIM).* Prema jednom izvještaju, 2012. godine 31 % korisnika interneta u SAD imalo je tablet računala, koja su koristili uglavnom za konzumiranje objavljenog sadržaja, poput videosnimki i vijesti.[4] Tipične su funkcije tablet računala u 2012. godini:

● Funkcije bežičnog mobilnog internetskog preglednika (putem 2G, 3G, 4G ili WiFi veze) ● Uređaji za elektronsku poštu i društvene medije (obično s integracijskim aplikacijama koje

prikazuju sve novosti na istom zaslonu) ● Potencijalne funkcije mobilnih telefona (sms, videopozivi, razgovaranje na zvučnik ili na

slušalice) ● Satelitska GPS navigacija ● Funkcije fotoaparata i videokamere, pregledavanje i uređivanje fotografija i videosnimki ● Čitanje e-knjiga (uključujući elektronske verzije časopisa koji izlaze periodično) ● Aplikacije koje se mogu preuzeti (igre, programi za obrazovanje ili korisne informacije) ● Funkcija prijenosnog reproduktora medijskih sadržaja ● Teže oko 0,5 – 1 kilogram ● Baterija traje između tri i dvanaest sati, ovisno o uzorku upotrebe.

* prema statistikama, raste prodaja tableta, a opada prodaja čitača, te čitači sve više imaju funkcije tableta.

Trajni pristup (Perpetual Access) Trajni pristup je poslovni model prodaje e-knjiga kojim se oponaša kupnja fizičke, tiskane knjige. Knjižnica plaća jednokratnu naknadu na temelju višekratnika cijene iz digitalnog cjenika, koja se izračunava pomoću faktora FTE (full-time equivalent, ekvivalent punog radnog vremena ili pune angažiranosti, op. prev) korisnika. Trajni pristup ne temelji se na uporabi.

U

Udžbenik

Udžbenik je priručnik za učenje bilo kojeg nastavnog predmeta. Udžbenici se proizvode u skladu sa zahtjevima obrazovnih ustanova. Tržište digitalnih udžbenika postaje sve konkurentnije jer nakladnici nastoje iskoristiti prilike koje digitalna tehnologija nudi pri kreiranju sučelja za učenje s cjelovitim okruženjem.

Ugovori Ugovor je sporazum u koji dobrovoljno ulazi dvije ili više strana u namjeri da stvore zakonsku obavezu. U digitalnom svijetu prijeko je potrebno na nakladnik dobije sva relevantna prava da učini sadržaj dostupnim u svim oblicima i na svim teritorijima.

Upravljanje digitalnim pravima (Digital Rights Management, DRM) Upravljanje digitalnim pravima (DRM) odnosi se na tehnologije koje se rabe za kontrolu uporabe digitalnih medijskih sadržaja i za njihovu zaštitu od neovlaštena pristupa ili uporabe. Ono obuhvaća opis, identifikaciju, trgovanje, zaštitu, nadzor i praćenje svih oblika prava na uporabu materijalne i nematerijalne imovine, uključujući upravljanje nositeljima prava.

Upravljanje digitalnom imovinom (Digital Asset Management, DAM) Upravljanje digitalnom imovinom (DAM) sastoji se od upravljačkih zadataka i odluka vezanih uz preuzimanje, opremanje bilješkama, katalogiziranje, pohranu, pronalaženje i distribuiranje digitalne imovine. Digitalne fotografije, animacije, filmovi i glazba primjeri su ciljnih područja upravljanja medijskom imovinom (potkategorije DAM-a).

V

VIP - Visually Impaired Person (slabovidna osoba) Visually Impaired Person (VIP, slabovidna osoba) pojam je koji se odnosi na kupce koji ne mogu pristupiti tiskanom djelu zbog slabovidnosti. Širi pojam, print-disabled, odnosi se na kupce koji ne mogu pristupiti tiskanom materijalu zbog stanja poput disleksije ili motoričko-neurološkog oboljenja. Sadržaj se tim korisnicima pruža u elektronskom obliku, besplatno, putem njihova knjižničara nadležnog za osobe s invaliditetom, i koristi se pomoću softvera kao što je JAWS, koji sadrži funkciju čitanja naglas.

Više istovremenih korisnika (Multiple Concurrent Users) Više istovremenih korisnika znači mogućnost da se jedna digitalna datoteka stavi na raspolaganje brojnim različitim korisnicima istovremeno bez obzira na njihovu geografsku lokaciju. Datoteka se stavlja na raspolaganje putem prodavačeve platforme, a pristup je omogućen autentifikacijskom prijavom. Pristup na osnovi više istovremenih korisnika zahtijeva veću nabavnu cijenu, koja odražava rašireniji i fleksibilniji pristup.

VitalSource VitalSource je danas najpopularnija i najkorištenija platforma za e-udžbenike. Platforma VitalSource Bookshelf®, trenutačno partner više od dvije stotine nakladnika, prodala je više jedinica e-udžbenika za više obrazovanje od bilo koje druge platforme ili bilo kojeg drugog formata za e-udžbenike. Zahvaljujući akviziciji poduzeća VPG Integrated Media, VitalSource sada nudi poboljšane medijske mogućnosti koje obogaćuju učionicu i oživljavaju nastavni sadržaj. Interaktivnim objektima za učenje, e-udžbenicima, animacijama i videosnimkama VitalSource pretvara sadržaj u dinamično i privlačno digitalno nastavno sučelje, kako za profesore, tako i za studente.

W

Web 2.0 Druga generacija servisa baziranih na internetu. Općenito se koristi za označavanje servisa poput društvenih mreža i blogova. Web 2.0 svim korisnicima omogućuje interakciju sa sadržajem i objavljivanje sadržaja.

X

XML

Extensible Markup Language (XML) je jezik za označavanje podataka (markup language) koji postavlja skup pravila za kodiranje dokumenata u format u isti mah i čitljiv ljudima i čitljiv strojevima. Definiran je u Specifikaciji XML 1.0, koju je proizvela organizacija W3C, te u još nekoliko srodnih specifikacija,od kojih su sve besplatni otvoreni standardi. Namjenski ciljevi XML-a ističu jednostavnost, općenitost i upotrebljivost posvuda na internetu. To je tekstualni podatkovni format sa snažnom podrškom za svjetske jezike putem standarda Unicode. Premda se namjena XML-a usredotočuje na dokumente, on je u širokoj uporabi za prikazivanje arbitrarnih podaktovnih struktura, primjerice na web servisima. Mnoga sučelja za programiranje aplikacija (API-ji) stvorena su da bih ih softverski razvojni inženjeri rabili za obradu XML podataka, a postoji nekoliko sustava shema koji pridonose definiranju jezika baziranih na XML-u. Godine 2009. bilo je na stotine jezika baziranih na XML-u, uključujući RSS, Atom, SOAP i XHTML. Formati bazirani na XML-u postali su unaprijed zadana vrijednost za mnoge alate namijenjene uredskoj produktivnosti, uključujući Microsoft Office (Office Open XML), OpenOffice.org i LibreOffice (OpenDocument), te Appleov iWork. XML se također koristi kao temeljni jezik za komunikacijske protokole poput XMPP-a.