SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZTRAVNIKFAKULTET :ZDRAVSTVENA NJEGASTUDIJ I CIKLUSA ; GODINA STUDIJA: III GODINASMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

Aktivnosti na strunjaiSeminarski rad

TRAVNIK; 2014.godine

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZTRAVNIKFAKULTET :ZDRAVSTVENA NJEGASTUDIJ I CIKLUSA ; GODINA STUDIJA: III GODINASMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

Aktivnosti na strunjaiSeminarski radIZJAVA: Ja student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,Indeks broj: 0095-10/RFT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno asistenta.POTPIS STUDENTA:

STUDENT:PREDMET: Kineziterapijske tehnikePROFESOR:

SADAJ

1.UVOD42.CILJ VJEBI53.DISANJE74.VJEBE84.1.Vjebe za korekciju ravnih stopala84.2.Vjebe za korekciju kifotinog loeg dranja94.3.Skolioza94.4.Lordoza124.5.X noge164.6.O noge184.7.Vjebe jaanja205.Zakljuak236.Literatura24

1. UVOD

Strunjaa za vjebanje slui kao temelj da apsorbira udarce, stvarajui ugodnu, uinkovitu i sigurnu povrinu tijekom sportova i terapije u zatvorenom prostoru. Obloene s jakom plastificiranim materijalom. Spojevi su vareni specijalnom metodom, to strunjai daje potrebnu hermetinost, vrstinu i kompaktnost.

Vjebe koje se primjenjuju smanjuju nastale tegobe tako to poveava snagu okolnih miia i poveavaju pokretljivost pojedinih zglobova. Program koji unapreuje miinu kontrolu, fleksibilnost, koordinaciju, snagu i tonus miia.

2. CILJ VJEBI

Cilj vjebi je: otklanjanje nepravilnosti deformiteta, ili ublaavanje datog stanja i unaprijeenja ka boljem, te stvaranje navika za kontinuiranu tjelesnu aktivnost, sticanje znanja i stvaranja zdravstveno higijenskih navika, kao i uenju o zdravoj ishrani.

Poboljanje zdravstvenog stanja

Smanjenje rizika nastanka dijabetesa, povienog krvnog pritiska, bolesti srca.Bavljenje sportom odrava miie, kosti i tetive u dobrom stanju. Starijim osobama i OSI pomae da se osjeaju vitalnijim i pokretljivijim i poboljava rad srca. Iako se simptomi oboljenja srca ne javljaju obino prije srednjeg doba, poetak ove bolesti je mogu jo i u tinejderskim danima.

Redovno vjebanje od minimum 20-30 minuta tri puta sedmino moe znaajno ojaati va kardio-vaskularni sistem.

Izbor vjebi

Odabirom metodikog organizacijskog oblika rada, uz koritenje svih raspoloivih sprava i pomagala,mogue je aerobne programe maksimalno pribliiti pojedincu kao prirodne oblike kretanja svakog pojedinca, a samim time poveati uinkovitost istih.

Aerobik je frontalnog oblika rada svi korisnici u isto vrijeme izvode odreenu vjebu pod izravnim voenjem terapeuta.

Terapeut opisuje i demonstrira zadatak naglaavajui njegov utjecaj i vanosti jer poznavanjeutjecaja vjebe to doprinosi svjesnijem ukljuivanju vjebaa u program.Svjesno izvoenje pokreta podrazumijeva jau miinu kontrakciju, a time i bolji uinak vjebi.

Efekti vjebanja

Osobe sa invaliditetom jako su sklone debljanju i prekomjernoj tjelesnoj teini tako da im arobne vjebe jako pomau za skidanje kilograma kao i odravanje tjelesne mase. Kod redovnih korisnika rezultati znatno su uoljivi.

Vjebama se mogu izgubiti kilogrami ali ne za kratko vrjeme kao to se oekuje, treba vremena I radne discipline kako bi uoili napretke u radu. Upornim vjebanjem moete smanjiti konfekcijski broj i ako vaga ne pokazuje bitne promjene , ciljanim vjebama u malom obimu pokreta sa velikim brojem ponavljanja moete da preoblikujete svoje tjelo I da to trajno odrite.

Znaaj redovnog vjebanja za osobe sa onesposobljenjem davno je dokazan. Redovno provoenjeprograma vjebanja kod ovih osoba dovodi do mnogobrojnih pozitivnih efekata kakvi su poveana miina snaga i izdrljivost, to direktno utie na unapreenje funkcionalnih sposobnosti u svakodnevnom ivotu, kakve su olakani transferi i savladavanje arhitektonskih barijera.

Svakodnevno vjebanje uveliko umanjuje i rizik od sekundarnih komplikacija, kao to su smanjenje obima pokreta, kontrakture, gojaznost, miina atrofija, povien krvni pritisak, visok nivo holesterola i kardiovaskularne bolesti.

Neki od psiholokih efekata aktivnog provoenja trenanih programa supoveana funkcionalnost i efikasnost, samopouzdanje, smanjena depresivnost i anksioznost, i lake prihvatanje onesposobljenja. Istraivanja su pokazala da je manja uestalost dekubitusa i sa njim povezanih hospizalizacija kod sportski aktivnih osoba sa onesposobljenjem u odnosu na one koji vode pasivan nain ivota.Tjelesna ogranienja rijetko su stvarni razlog za neaktivnost. Tome vie doprinose nepristupane institucije i oprema, te nedostatak informisanosti o tehnikama vjebanja i mogunostima za bavljenje sportom ovih osoba.

3. DISANJE

Disanje ima vrlo vanu ulogu u vjebanju i oputanju. Pravilnim disanjem due emo i kvalitetnije izdrati vjebanje, postii jo bolju kondiciju uz minimalan rizik i opustiti se od vjebanja i stresa.

Da bi vjebanje bilo efikasno uz minimalan napor neophodno je pravilno disanje, ako to radite nepravilno znati ete ako diete samo kroz usta, tako da izostaje obavezna filtracija zraka, kroz nosne dlaice, zagrijavanje zraka i njihova ionizacija. Druga nepravilnost je dahtanje kada premalo kisika preesto dolazi u plua. ak i kada pravilno udiemo na nos, ako pri tom uvlaimo stomak, a pri izdisanju ga napuemo, disanje nije pravilno.

Nepravilnim disanjem ne unosimo dovoljnu koliinu kisika u tijelo, na taj nain se brzo umaramo i esto ne uspijemo ostvariti cilj. Preduboko disanje pri vjebanju ili oputanju takoer nije preporuljivo, jer se zbog prevelikog unosa kisika u tijelo javlja vrtoglavica, munina i slabost. ritminim, ne predubokim disanjem unijeti e te kisika u tijelo svaka vjeba ukljuuje specifian ritam disanja koji je vrlo vano slijediti. Dovoljnim unosom kisika u organizam omoguavamo duhu i tijelu ( mozgu i miiima ) da kvalitetno izdre optereenje.

Kada treba udahnuti a kada izdahnuti ?

Lake pokrete koji se izvode u pravcu sile zemljene tee i tada udiemo. Ritam disanja mora da bude usklaen sa pokretom pri vjebanju, odnosno ne treba vjebati bre nego to moemo da pratimo disanjem. Pri radu gestikuliramo kako udisati i izdisati.

4. VJEBE

4.1.Vjebe za korekciju ravnih stopala

Vjebe opisane u tekstu ispod predstavljaju dio programa za korekciju ravnih stopala.Potpun program se sastoji iz vjebi gdje se svaka vjeba izvodi sa po ponavljanja u tri serije .

4.2.Vjebe za korekciju kifotinog loeg dranja

Potpun program se sastoji iz datih vjebi gde se svaka izvodi sa po 10 ponavljanja.

poloaj: sjedei na strunjai, jedna noga ispruena, druga blago povijena sa stopalom do lanka druge noge. Iz poetnog poloaja sa zategnutim laktovima u nazad i stopalom opruene noge prema licu, savijamo se u naprijed.

4.3. Skolioza

Skoliotino loe dranje (skolioza) karakterizira razliita visina ramena i lopatica i asimetrija Trokuta stasa. Tee se uoava jer osoba-djete nije pogrbljeno pa nekada proe jako mnogo vremena dok deformitet ne postane vidljiv.Ako se ne radi o ve formiranim deformitetima koji bi zahtijevali ortopedski tretman, fizijatar epreporuiti korektivnu gimnastiku.

Vejbe za korekciju skoliotino dranja

Program se sastoji iz kompleksa gdje se svaka vjeba izvodi sa po 10 ponaljanja po tri serije. Ispodimamo jasan prikaz vjebe kako bi jasno vidjeli pravilno izvoenje vjebe. Vjebe su prikazane zasluaj lijeve skolioze, u sluaju desne skolioze vjebe treba izvoditi u suprotnu stranu.

Iz poetnog poloaja sa opruenim rukama - desnom pored glave a ljevom u stranu - isteemo obe ruke istovremeno bez podizanja sa podloge.

Iz istog poetnog poloaja, uz fiksaciju karlice, podiemo gornji dio tijela i ruke sa podloge.

Iz poetnog poloaja sa osloncem na koljenima i fiksiranim potkolenicama podiemo ruke poredv trupa uz kratak izdraj sa hvatom na ripstolu i vraamo ih na podlogu. Pri izvoenju vjebe potkoljenice, natkoljenice i trup treba da zadre meusoban poloaj bez pomijeranja (pod kutom su od 90 stepeni).

Iz poetnog poloaja sa prekrtenim rukama pokuavamo da sastavimo prste na leima.

Iz poetnog poloaja na leima sa savijenim koljenima podiemo trup, ruke i istovremeno opruamo potkoljenicu.

4.4. Lordoza

Lordozu ili lordotino loe dranje moemo prepoznati po jako naglaenoj lumbalnoj krivini(krsta) kime put napred i oputenim trbunim miiima. Ovaj deformitet kimenog stuba esto sreemo kod gojazne djece, ali nije retkost ni kod mrave gde imamo neoekivano veliki stomak, to je u stvari oputena trbuna muskulatura.

Vjebe za korekciju lordotino loeg dranja

Program se sastoji iz kompleksa gdje se svaka vjeba izvodi sa po 10 ponavljanja po tri serije ispod imamo jasan prikaz vjebe kako bi jasno vidjeli pravilno izvoenje vjebe.

Poetni poloaj: na leima sa savijenim koljenima. Podii glavu i ramena uz kratko zadravanje i vratiti nazad.

Iz poetnog poloaja opruamo jednu nogu u vis i istovremeno podignemo suprotnu ruku. Vjeburaditi naizmjenino.

Sa rukama iza glave pokuavamo laktom da dodirnemo suprotno koljeno, naizmjenino.

Poetni poloaj: sedei sa opruenim koljenima, pravim leima i ramenima, sa osloncem na akama i prstima okrenutim u nazad. Naizmenino podizanje nogu sa opruenim koljenima.

Poetni poloaj: na ripstolu sa nogama u zraku (ako je dijete dovoljno utrenirano damoe da se odri) ili sa nogama na podlozi (akoto nije u stanju).Istovremeno podiemo i savijamo noge u koljenima.

4.5. X noge

X noge su deformitet koljena koji se javlja kao posljedica uroeno slabije razvijenih spoljnih djelova kostiju koji ine koljeno ili zbog poremeene statike uzrokovane deformitetima kukova ili stopala.

Poloaj nogu u materici tokom trudnoe moe takoer biti uzrok kao i prekomjerna tjelesnateina. Najee se javlja obostrano, mnogo rjee je prisutan deformitet na jednom koljenuto moe tokom rasta da dovede do skolioze (krivljenje kime na jednu stranu).

Od mjerenja zavisi nain lijeenja. Pored vjebi kojima se jaaju miii nogu, za fiksiranje deformitet seprimjenjuju none korektivne ine, a za lake oblike ortopedske cipele sa Tomasovom petom povienim u unutranjim rubom cijelom duinom cipele. Funkcija pomagala je da rasterete unutranju stranu koljena i stopala i odre korekciju koja je postignuta vjebama.

Ako nema rezultata nakon ovakvav naina lijeenja a deformitet izraen radi se operativni zahvat i deformitet se korigira. Do druge godine ivota kod veine djece noge su u X poloaju a to je normalna faza razvoja. I nakon toga trebalo bi da se isprave.

Da bi se sprijeio deformitet ili ublaili postojee stanje ne treba prerano postavljati dijete na noge i forsirati prohodavanje. Treba paziti na prekomjernu teinu i korigirati poloaje pri sjedenju, treba da sjede u turskom sjedu sa prekrienim nogama ili na petama sa rairenim koljenima. Postavljanje lopte, jastuka takoer moe da utie na korekciju deformiteta.

Tabani su sastavljeni, dlanovima pritiskamo koljena na dole.

Pokuavamo da ustanemo i sjednemo sa prekrtenim nogama.Stopala su okrenuta prema vanjskoj strani, dlanovi su sastavljeni, laktovima guramo koljena u stranu.

Hodanje uei sa stopalima okrenutim prema vanjskoj strani.

4.6. O noge

Ovo je deformitet koji se uglavnom javlja jako rijetko jednostrano. Najee se radi o uroenom deformitetu ali moe biti i posljedica rahitisa. O noge mogu da nastanu i zbog prerano postavljanja djeteta na noge i forsiranog hodanja kada se noge iskrive zbog opereenja teinom tjela. Kosti nadkoljenica i potkoljenica se krive put spolja tako da je najvei iskrivljenje u predjelu koljena.

Lijeenje se sastoji od odklanjanja uzorka deformiteta, korektivnih ina iIi aparata koji se nose tokom noi i vjebi za jaanje oslobljenih miia.

Ako kod velikih deformiteta nakon primjenjene treapije ne doe do oekivane korekcije, deformitet se koriguje vjebom ili korekcija operacijom. Istovremeno podizanje nogu sa tabanima okrenutim na unutra.

Drei loptu stopalima podiemo noge pribliavajui koljena jedno drugom.

Skoni zglobovi su fiksirani jedan uz drugi, privlaimo koljena pokuavajui da ih sastavimo.

Hodanje na unutranjoj ivici stopala

4.7. Vjebe jaanja

Program je predvien za djecu i mlade i obuhvata grupu vjebi za jaanje lenih, trbunih I miia ramenog pojasa. Pomau u ispravljanju nepravilnog dranja i sprjeava nastanak deformiteta kimenog stuba.Takoe doprinosi pravilnom oblikovanju tjela.to je izuzetno vano u odreenoj starosnoj dobi (ranoj) kada se tijelo formira.

Potpun program se sastoji iz kompleksa vjebi gdje se svaka vjeba izvodi sa po 10 ponavljanja u serije. Uz opis vjebe priloena je slika vjebe za jaanje koja prikazuje pravilno izvoenje vjebe.

Iz stojeeg poloaja podiemo ruke do iznad glave uz podizanje na prste.

Iz poetnog poloaja (sjedei sa prekrtenim nogama) sa laktovima uz glavu povlaimo laktove to vie u nazad.

Iz poetnog poloaja ispruimo ruke na gore i pogledamo prema plafonu.

Iz leeeg poloaja na leima sa savijenim koljenima podiemo se u polusjedei poloaj

U najranijem uzrastu na stimulaciju dobijamo refleksni odgovor, ali kako dijete sazrijeva i uvjebava pokrete, ubrzo prepoznaje to od njega oekujemo i poinje da odgovara. To je bre i uspjenije ako se odvaja na obostrano zadovoljsto.

I ako se ne mogu povui jasne granice u prvoj godini ivota moemo da izdvojimo nekolikokarakteristinih perioda razvoja :

U poetku vjebe imaju za cilj da opuste korisnika , posebno ruke i noge.

U drugom djelu korisnik osjeti da aktiviraju i jaaju velike grupe miia,lea, vrata, stomaka, ruku I nogu.

Vjebe kao priprema za puzanje i odravanje stabilnog poloaja te priprema za uspravan hod.

5. Zakljuak

Fizioterapeutske vjebe zauzimaju vrlo veliku, ako ne i kljunu ulogu u rehabilitaciji bolesnika i ako su pravovremene i struno provedene, garancija je uspjenosti oporavka. Neophodne su u nizu sluajeva; bilo da se radi o preoperativnoj pripremi, postoperativnoj rehabilitaciji, vraanju punog opsega pokreta, poveavanju miine snage ili lijeenju i ublaavanju degenerativnih promjena. Kod stanja kao to su uroene ili steene nepravilnosti kraljenice, fizioterapijske vjebe su temelj fizioterapeutskog postupka i potrebno je to prije zapoeti s njenim primjenama. U protivnom, te nepravilnosti e uzrokovati bolove koji s vremenom mogu postati kronini i vrlo teko izljeivi. Primarni cilj fizioterapijskih vjebi nije samo povratak funkcije, ve i njezino zadravanje, te stvaranje optimalnih uvjeta za dodatno unapreenje tjelesne kondicije koja e smanjiti mogunost za ponavljanje ozljede i nastajanje novih. U tome veliku ulogu ima edukacija pacijenta, koji mora biti upoznat s vanou provoenja fizioterapijskih vjebi za vrijeme oporavka, ali i nakon njega zbog odravanja dobrog psihofizikog stanja. Program fizioterapeutskih postupaka je u potpunosti prilagoen mogunostima pacijenta, kombinacija vjebi izvodi se na krevetu, strunjai, lopti, s rekvizitima ili na biciklu.

6. Literatura

http://www.fitness.com.hr http://www.fizioterapeut.org http://www.fizioterapeuti.bloger.index.hrhttp://fizioterapijakorak.rsKineziterapija, Eref Karaikovi, Sarajevo, 1984.

6