Embed Size (px)
Citation preview
1
Aktivnosti usmjerene na prevenciju moguće pojave prisutnosti aflatoksina u mlijeku
U cilju sprječavanja pojave aflatoksina u mlijeku najvažnija je preventiva, odnosno
potrebno je učiniti sve što je moguće da se spriječi da krave pojedu hranu zagađenu
aflatoksinom!
Aflatoksin je mikotoksin koji je metabolit patogenih gljiva (plijesni) roda Aspergillus.
Aflatoksin je opasan uzročnik raka kod ljudi i životinja.
Najopasnije mikotoksine proizvode gljive iz rodova: Aspergillus, Fusarium i Penicillium, koji
negativno utječu na zdravlje životinja, proizvodnju i reprodukciju. Sve spomenute gljive
uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza. Gljivama iz roda Fusarium za širenje
pogoduje vlažno i toplo vrijeme, a vlažno i hladno vrijeme pogodno je za širenje bolesti
uzrokovanih gljivama rodova Aspergillus i Penicillium. Ove gljive nastavljaju svoj razvoj na
zrnu kukuruza i tijekom skladištenja. Biljke kukuruza i samo zrno kukuruza podložniji su
zarazi ukoliko je biljka rasla pod stresnim uvjetima (suša, temperaturni šokovi, oštećenje
insektima, pticama...).
Možemo li to pojasniti?
Već u polju, tijekom transporta i/ili skladištenja hrane za životinje može doći do zaraze
plijesnima. Posljedica je pojava različitih vrsta mikotoksina (miko = gljiva, plijesan; toksin =
otrov) ovisno o vrsti gljive uzročnika. Ovaj tekst se odnosi isključivo na kukuruz kao
najzastupljeniju ratarsku kulturu i najznačajniju hranu za domaće životinje u Republici
Hrvatskoj. Međutim, i ostala hrana za životinje (sačme uljarica, posije, stočno brašno, pivski
trop...) mogu sadržavati aflatoksin. Proizvođači hrane za životinje dužni su provesti analize
prije stavljanja proizvoda na tržište i osigurati da količina aflatoksina ne prelazi najviše
dopuštene granice.
Na što može utjecati poljoprivredni proizvođač?
Već u polju, prilikom uzgoja kukuruza nužno je voditi računa o pravilnoj agrotehnici:
Kukuruz posijati u optimalnim rokovima sjetve
Birati hibride tolerantnije na stres
Birati hibride s većim udjelom caklavog endosprema
Uzgajati kukuruz u plodoredu (izbjegavati monokulturu kukuruza i uzak plodored sa
strnim žitaricama)
Izbalansirati gnojidbu kukuruza uz pravilan omjer makrohranjiva (N:P:K omjer 1:2:1)
Ispravno podesiti strojeve za žetvu kukuruza s ciljem sprječavanja lomljenja ili
oštećivanja zrnja
Kvalitetno i pravodobno zaorati žetvene ostatke
Kukuruz ubrati ujesen, a ne zimi ili čak idućeg proljeća
Kukur
Suša i to
lošu kon
uzovina – iz
oplinski stre
ndiciju biljk
Stres – stag
zvor „zarazemoljcem
es tijekom v
e kukuruza,
gnacija suvi
e“ kukuruzn
vegetacije, a
, a takva je
šne vode
nim L
Poskomkojeradse bOsiubibalakonkuk
a posebno u
biljka pogo
Loše zaorav„zaraze
sljednjih godmušina korise imaju puni nedostatkbale koristilm toga, vlagranja klipa jama razvijanzumira stekuruzne stab
u fazi oplod
dna za zara
Stres
anje biljnih “ kukuruzni
dina kukuruste se kao sni pod. U suška voluminoe i za ishranga kukuruznje previsokaju plijesni. Slju, stoga ovbljike treba
nje i nalijev
zu plijesnim
s – oštećenj
ostataka – im moljcem
uzna stabljikstelja na faršnim godinozne krme, tnu. ne stabljikea. U takvim Stoka u stajvaj način ko izbjeći.
vanja zrna u
ma i njihov r
ja od tuče
2
izvor m
ka i mama ama, takve su
nakon se ji često orištenja
utječu na
razvoj.
Zrno ku
glodara
naseljav
Oš
Kukuruzza plijes
Obilne k
čvrsto z
ukuruza oš
, divljači, tu
vanju plijesn
štećenje zrn
zni moljac –sni
kiše pred že
zatvorenima
štećeno od
uče, olujnog
ni.
na – kukuru
– na klipu i z
etvu kukuru
a komušino
d kukaca (
g nevremen
uzni sjajnik
zrnu ulazna
uza kod hibr
m mogu uz
(kukuruznog
na (vjetra),
O
a rana Pticklipzrnainfic
rida kukuru
rokovati po
g moljaca,
nepravilnog
štećenje zrn
ce mogu povima kidaa – stvorciranje plije
uza s usprav
ojavu plijesn
kukuruzno
g rada kom
na i klipa –
nanijeti znnjem komueni su poesnima
nim klipovi
ni.
og sjajnika
mbajna podl
kukuruzni m
načajne štušine i oštećovoljni u
ma i/ili klip
3
), ptica,
ožnije je
moljac
tete na ćivanjem vjeti za
ovima
Klipst
Prije žet
ili dijelo
oštećen
žetve, a
Po m
Posljedn
vode tij
fazama
je poveć
razvoj r
infekcije
od novi
istog hibridtresom i s b
tve treba pr
ove parcela
nja na biljka
a taj urod us
ogućnosti pparcele
njih je godi
jekom hlad
razvoja kuk
ćana pojava
različitih vrs
e. Životni vi
h zaraza sta
da – sa biljkbiljke dobre
regledati sv
a na kojima
ma. Ako je
skladištiti za
prilikom žetpogođen su
na tijekom
dnih proljeć
kuruza (cvat
a kukuruzno
sta plijesni
ijek spora u
alno prisutn
ke pogođenekondicije
vaku pojedin
a se vide p
moguće, ta
asebno.
ve zaobići dušom
vegetacije
ća, ili radi v
tnja i oplod
og moljca. I
na zrnu ku
u tlu i biljni
na.
e H
nu parcelu.
posljedice
akve dijelov
dio K
kukuruz vi
visokih tem
nja). Na čita
Iz svega nav
ukuruza. Spo
m ostacima
Hibridi se rastabljici
Naročito tr
toplinskog
ve parcele tr
Kukuruz se b
šekratno iz
mperatura i
avom podru
vedenog, ve
ore nošene
a može biti
azlikuju po pi zatvoreno
reba obratit
stresa ili b
reba zaobić
bere ujesen,
zložen stres
nedostatka
učju uzgoja
eć su u polj
vjetrom sp
i do tri god
položaju klipsti komušin
ti pažnju na
bilo kakvog
ći i ostaviti i
, a ne u pro
su, bilo radi
a vlage u k
kukuruza z
ju stvoreni
premne su
dine pa je o
4
pa na ne
a parcele
g drugog
h za kraj
oljeće!
i suviška
kritičnim
apažena
uvjeti za
za nove
opasnost
Kako izb
Berba k
treba o
stabljike
zrna s k
ubranog
klipa ku
nastaju
Berba k
Berbu k
uspješn
(fotogra
klipovim
zdravi i
do kvar
ventilira
Treba iz
bjeći gubitk
kukuruza ko
baviti u vri
e i/ili zrna i
klipova pri n
g kukuruza
ukuruza. Sta
i pri radu k
Berba
kukuruza u k
kukuruza u
o čuvanje k
afija dolje
ma odvija s
uskladišten
renja u koše
anjem dosu
zbjegavati d
ke prinosa i
oji se namje
ijeme kada
li polijegan
njihovom ot
. Gubici na
abljike koje
ombajna, a
a kombajno
klipu
u klipu treb
kukuruza u
lijevo: usk
e u koševim
ni s naveden
evima stand
šiti uskladiš
dugotrajno p
kakvoće ku
erava koris
je vlaga zr
ja biljaka, s
tkidanju. Sv
staju radi š
polegnu ili
li oni ne bi
om
ba započeti
košu treba
kladišteni
ma prirodn
nim sadržaj
dardnog pro
štene klipov
privremeno
ukuruza pri
stiti kao suh
rna takva d
spontanog i
vako odugov
šteta koje č
i se prelom
smjeli prela
i kada vlag
paziti da se
pljesnivi k
nim putem,
em vlage u
omjera. Za
ve na prepo
o neprimjere
ilikom berb
ho zrno oba
da omoguću
ispadanja k
vlačenje be
čine ptice, g
me kombajn
aziti 2‐3 %.
Na oklasci
ga zrna na
e spremaju
lipovi). Suš
strujanjem
zrnu, pri nj
uskladišten
oručenu vlag
eno skladišt
be?
avlja se u p
uje najniže
lipova iz ko
erbe smanju
glodavci i d
om se ne m
ma nema zrkombajn
klipu padn
samo zdrav
šenje zrna
m zraka. Ako
ihovom skla
ni vlažniji ku
gu.
tenje (fotog
punoj zriob
gubitke zb
omušine i is
uje prinos i
divljač i rad
mogu ubrat
rna – dobar na
ne ispod 3
vi, čisti i zre
na usklad
o su ubran
adištenju n
ukuruz, pot
grafija dolje
5
bi. Berbu
og loma
spadanja
kakvoću
di bolesti
ti. Gubici
rad
0 %. Za
li klipovi
dištenim
ni klipovi
eće doći
rebno je
desno).
Ukoliko
bolesni
Berba k
Praksa j
%. Viša
zrna tije
različita
gnječen
vlagom
vrijedi
kombaj
Ubrano
najviše
suhim g
zrnu i s
intenziv
Berbu
maksim
kako bi
kukuruz
Građa z
Kukuruzza klip. kemijsk
se skupljaj
klipovi (zar
kukuruza u z
je pokazala
ili niža vlag
ekom berb
a kod razli
njem, a kod
zrna. Kod v
i za komb
niranje tijek
zrno mora
13 % pri k
godinama k
skladištio b
vniji je razvo
kukuruza t
malno odvaj
se odvojila
za može se
zrna
zno zrno saVanjski tankom sastavu
u klipovi ot
raženi plijes
zrnu
da su najm
ga zrna pov
be se dodat
ičite vlage
d suhog zrn
vlažnijeg zr
ajniranje u
kom sunčan
a se sušiti s
kojem se m
kakve su bil
bez sušenja
oj plijesni u
treba obav
anje nečist
a lomljena
umanjiti za
astoji se od ki omotač iu omotač
tpali na tlo
nima), nužn
anja ošteće
visuje udio
tno lakše o
zrna: kod
na lomom.
na broj okr
u jutarnjim
nog dana (sm
s toplim zra
može sigurn
le 2011. i 2
. Na zrnu
skladištu.
viti tako d
oća. Struju
i nerazvijen
raza plijesn
endospermli košuljica sje 90 % g
ili ubiru ošt
no ih je zase
enja na zrnu
oštećenih z
oštećuju u
d vlažnijeg
Nužno je p
retaja treba
i večernji
manjena vla
akom u suš
o čuvati u
2012. žeo s
kukuruza u
da se sprij
zraka prili
na zrna. Uk
ima i do 50
ma, klice, omsjemena kurađen od v
tećeni klipo
ebno skladiš
u prilikom b
zrna priliko
kasnijim po
zrna ošte
podesiti bro
a biti veći, a
m satima
aga zrna).
šarama da
skladištima
e kukuruz s
uskladišteno
eči ošteće
kom komba
klanjanjem
0 %.
motača i kaukuruza činivlakana i o
ovi od divlja
štiti.
berbe pri vla
m berbe. M
ostupcima.
ećenja su
oj okretaja
a kod sušeg
(vlažnije z
bi se sadrž
a i silosima
sa sadržaje
om s takvim
nje omota
ajniranja po
sitnih čestic
apice kojomsvega 5 % son štiti un
ači, ptica, gl
azi zrna od 1
Mehanički o
Oštećenja
uglavnom
bubnja u
g manji. Isto
rno) u odn
žaj vode sp
. U iznadp
m 15‐16 %
m sadržaje
ača zrna i
otrebno je
ca i ošteće
m je zrno psuhe mase utrašnjost
6
odara ili
18 do 22
oštećena
zrna su
nastala
skladu s
o pravilo
nosu na
ustio na
rosječno
% vlage u
m vlage
osigura
pojačati
nih zrna
ovezano zrna. Po zrna od
mehanibrašnav
Zrno kuOštećenzrna mo
So
s
Zrna otpManji lo
Kombaju berbi transpo
Čuvanje
Uvjeti sk
Velik bro
se vrlo
skladišta
z
o
d
o
S
g
č
čkih i biovog i rožnat
ukuruza izlona zrna skloogu nastati
Sušenje mood 80 °C izaUdaranje zrstvaranja si
pornija na loom imaju i h
n, sva oprei transportuorta.
e kakvoće u
kladištenja p
oj poljoprivr
teško prov
a. Bez obzira
Isprazniti sk
zaraženi štet
one u kojoj
pukotine i šu
drugim mate
robe, oboja
očišćeni od p
Skladište mo
glodari i ptic
čitava stakla
oloških ošteog endospe
oženo je ošonija su kvi nakon ber
ože povećataziva pucanjrna prilikomtnih čestica
om imaju vhibridi sa viš
ma i uređaju. Također j
skladištenih
poljoprivredn
ednih gospo
vode preven
a na tip sklad
kladište, izni
točinjama. St
će se čuva
upljine. Njih
erijalom. Zid
ni uljanom
paučine.
ora biti građ
ce (prozori i
, treba posta
ećenja. Enerma.
štećenjima arenju jer srbe:
i oštećenja je i lom zrnam transportaa.
iši udjel rožšim sadržaje
ji za transpoje potrebno
h poljoprivr
nih proizvod
odarstava ras
ntivne mjere
dišta, prije un
jeti ostatke
tare zalihe u
ati nova. Zat
prije unosa
ovi skladišta
bojom ili ne
đevinski ispra
i vrata treba
aviti mreže n
ndosperm z
tijekom bese na njima
i lom zrna. a. a kroz trans
žnatog (caklem ulja i pr
ort zrna moo ukloniti os
rednih proiz
da jako se
spolaže s ne
e suzbijanja
nošenja požn
prošlogodiš
uskladištene
tim treba d
novog urod
a moraju biti
ekom glatko
avno. Ne sm
aju dobro pr
na prozore ko
zrna kukur
erbe, sušena razvijaju
Naglo suše
sportne sust
avog), a maoteina.
oraju biti destatke zrna
zvoda
razlikuju od
eprimjerenim
skladišnih
njevenog uro
šnje žetve,
robe treba s
etaljno očis
a treba zatvo
glatki (ravno
om masom),
ije biti ošteć
rijanjati uz o
oji se otvaraj
ruza sadrži
ja, transpoplijesni. Me
nje, na tem
tave dovodi
anje brašna
taljno očišćkoje se pros
gospodarst
m skladišnim
štetočinja,
oda u skladiš
naročito uk
mjestiti u od
titi skladište
oriti prozors
o ožbukani d
pod pomet
ćenja, otvora
okvire, na pr
ju…).
i različite
orta i premjehanička o
mperaturam
i do loma zr
stog endos
ćeni prije kosulo priliko
tva do gospo
prostorima
tj. održava
šte treba:
koliko su i
dvojenu pros
e, sve površ
skim kitom, g
do visine usk
ten, a zidov
a kroz koje m
rozorima mo
7
količine
ještanja. štećenja
a višim
rna i
perma.
orištenja m
odarstva.
u kojima
higijena
najmanje
storiju od
šine, ali i
gipsom ili
ladištene
vi i strop
mogu ući
oraju biti
S
(
g
S
i
Međutim
skladište
tempera
i gljiva. Z
ispod 20
Skladišti
stupanj
Zato tre
zaražen.
Kukuruz
Spriječiti vla
(dobra izola
gljiva koje oš
Sve površine
registriranih
uništeni. Ov
prazno, a ak
insekticidi k
uskladišteno
m, ukoliko s
enja može iz
ature ubrzava
Za suhog vre
0 °C, a zrno b
ti treba odv
oštećenja i
ba pregledat
ni moljac ‐ g
ženje podov
acija), vlažen
štećuju uskla
e objekta gd
insekticida
vaj se postup
ko se ne mo
kojima se
om robom. P
se uskladište
gubiti kakvo
a razvoj kuka
mena treba
bi trebalo sad
vojeno zdrav
prisutnost p
ti stanje usje
gusjenica
va (ulazak vo
nje zbog pro
adištene proi
dje će se sk
kako bi bar
pak naziva v
ože isprazniti
tretiraju zid
rilikom prim
eni urod ne
oću. Redovito
aca, a poveć
provjetravat
državati najvi
v i neoštećen
lijesni. Tako
eva prije žet
ode ispod vr
okišnjavanja
izvode.
kladištiti žito
rem u prvo v
vlažna dezin
i, tada uskla
dovi i drug
mjene insektic
provjerava,
o treba prat
ana vlaga uz
ti skladište. Z
iše 13 % vlag
n urod od ve
đer na ošte
tve. Skladišti
Gljiv
ata, visoke p
(ispravan k
o treba popr
vrijeme inse
sekcija. Mor
dištenu rob
ge površine
cida treba se
, zdrav i ne
iti temperat
z visoke temp
Zrnje žitarica
ge.
eć oštećenog
ćenom i zara
i se i urod ko
ice – infekcij
podzemne vo
rov) jer vlag
rskati jednim
ekti koji dođ
ramo ga oba
bu treba pre
e skladišta
e pridržavati
eoštećen uro
uru i vlagu u
perature, po
a trebalo bi č
g ili zaraženo
aženom klip
oji je već s p
ja na ulaznoj
ode), vlažen
ga pogoduje
m od za tu
đu na tu pov
aviti dok je
ekriti, tj. spr
dođu u ko
priloženih u
od u lošim
u skladištu j
ogoduje razvo
čuvati na tem
og. U polju j
pu ima i zdra
polja došao
j rani
8
je zidova
e razvoju
namjenu
vršinu bili
skladište
riječiti da
ontakt s
puta.
uvjetima
er porast
oju grinja
mperaturi
je različit
avih zrna.
oštećen i
Klip ošte
Žižci – ja
Mehaničzarazu g
ećen od kuku
aka zaraza
čki oštećena ljivama i štet
uruznog molj
zrna dobar stnicima
jca već u polj
su medij za
ju Plijehibri
Na o
Oštećennapadnuna neošt
san na vrhu idima (zatvo
oštećenim zrn
o zrno pri žeuto od stranetećeno
klipa – postorenost komu
nima razvijaj
etvi u skladište skladišnih š
oje razlike mušine)
ju se gljivice
tu će biti prijštetnika, u o
9
eđu
je dnosu
Žitni mo
Najvažn(SitophiŽitni mokukuruzbila 201nastavljnalazimzrna. SmproizvođproizvođPreporu
Ss
v
Vd
Jj
S
A što je
Kukuruz
naći i u
ljac ‐ čest sk
niji štetnici ilus spp.). oljac jedan z ili druge ž12., sušna ja razvoj i d
mo krajem ljemanjenje pđači pridržađača ostaviuke kod spre
Ne čuvati nili u kombaj
Svakodnevnsušara.
Prosijavati, plijesni i števiše gljivica
Vlaga zrna idaljnji razvo
Jednom zarje njegovo i
U slučaju jakorištenu pklora).
Spriječiti m
e s kukuruzn
zna silaža c
kukuruznoj
kladišni štetn
uskladište
je od najopitarice u skgodina.) Zadaljnje šireeta i to u kopopulacije oavali i prov zaražena semanja i ču
ni skladištiti jnima duže
no čistiti ost
odnosno oetnika. (Ošte u odnosu n
ispod 13 % oj plijesni –
raženo zrnoizdvajanje iz
ake zaraze, ppri žetvi i skl
oguće štete
nom silažom
ijele stabljik
j silaži ako j
nik
enog kukur
pasnijih šteladišta dolaaražen kukunje. Na obioševima (kuovih štetnikodili gore nkladišta pa uvanja uroda
vlažni kukuod 4 do 6 s
tatke zrnja
dvojiti zdroećena zrna na neošteće
i temperatupokušati os
o, ostaje staz ostalog ne
potrebno jeadište (mog
e od skladiš
m?
ke je volum
je zrno kuk
Skladišn
ruza su žit
etnika usklaaze izravno uruz s poljiteljskim poukuruzanamka bilo bi navedene mda ona buda:
uruz (niti u sati.
i dijelova bi
obljena ili ošsu podložnena zrna.)
ura zraka issigurati takv
lno zaraženezaraženog
e oprati i degu se korist
nih štetočin
minozno krm
uruza bilo z
ni štetnici pro
tni moljac
dištenih žits polja beza unosi se oljoprivrednma) gdje momoguće ukmjere jer jedu izvor zara
zrnu, niti u
iljaka iz kom
štećena zrnaija kontami
pod 10 °C uve uvjete sk
no i jedini nauskladišten
ezinfcirati poiti preparat
nja na uskla
mivo koje sa
zaraženo pl
olaze različit
(Sitotroga
arica osobisušenja u su skladište
nim gospodože biti zarakoliko bi see dovoljno daze za sva o
klipu) na h
mbajna, prik
a koja sadržnaciji i sadr
sporavaju ikladištenja.
ačin njegovanog zrnja.
oljoprivrednti na bazi
dištenom z
adrži zrno.
ijesnima ve
e životne sta
cerealella)
ito u godinasušarama. (e gdje žitndarstvima naženo i više e svi poljopda samo neostala.
rpama, prik
kolica i
že najviše rže puno
zaustavljaj
a uklanjanja
nu mehaniz
zrnju.
Aflatoksin
eć u polju il
10
adije
) i žišci
ama kad (takva je i moljac ajviše ih od 50 % privredni ekolicina
kolicama
u
a
zaciju
se može
i ukoliko
u silažn
prekriva
učešće s
dnevno
s aflatok
vrijedno
Kod kuk
obično j
Kukuruz
krave u
Da bi ra
sprema
Donji dijnajviše s
oj masi nisu
anje folijom
samog zrna
pojedu i viš
ksinom iz n
osti koje će
kuruzne sila
javljaju uz r
zna silaža
kontinenta
azvoj plijesn
nju silaže p
1. visin2. kval3. prav4. izuz
ijelovi stabljsu onečišće
u stvoreni a
m). Količine
a u ukupnoj
še od 20 kg
ekog drugo
prouzročiti
aže najviše
rubove silos
najznačajni
alnoj Hrvats
ni i opasnih
osebno vod
na reza stabitetno usitnvilno pokrivimanje silaž
jike kukuruzeni zemljom,
anaerobni u
aflatoksina
masi silaže
g silaže, pa i
og izvora (zr
povišenu r
količine af
sa i ispod oš
ije i najjeft
skoj.
mikotoksina
diti brigu o s
bljike od tla njavanje i teanje silosa, že najmanje
za sadrže na, sporama i
uvjeti koji s
a u silažno
e malo. Međ
ove niske k
rno kukuruz
razinu aflato
flatoksina s
štećenog na
tinije energ
a sveli na na
slijedećim v
najmanje 3emeljito gaž zaštita i ope 30 cm dne
ajmanje hrai uzročnicim
prječavaju
j masi obič
đutim, viso
količine afla
za ili krmna
oksina u mli
su u vidljivo
ajlona.
getsko volu
ajmanju mj
važnim deta
30 cm ženje silažnepterećenje fevno u dubi
anjivih, a nama kvarenja
razvoj pljes
čno su nisk
ko produkt
atoksina iz s
smjesa) zbr
ijeku.
o pljesnivim
uminozno k
eru, neopho
aljima:
e mase folija nu silosa
ajviše nepro– NE unosit
sni (dobro g
ke iz razlog
ivne mliječn
silaže, u kom
rojene mog
m dijelovima
krmivo za m
odno je pri
obavljivih tviti to u silos
11
gaženje i
ga što je
ne krave
mbinaciji
u dostići
a koji se
mliječne
vari i !
Najopas
NE dozv
preko m
Pravilno
sniji mikoto
volite da ku
mlijeka i za lj
o spremanje
oksini koji na
aflat
zeara
kuruzna sila
jude. U pita
e silaže:
astaju od pl
toksini (opa
alenoni (ZO
aža od vrije
anju je velik
lijesni u sila
asni u mlijek
ON) – vrlo št
dne i profit
ki ulog, a nij
OptimaAko je steško g“spužvepresuh‐ idealn Gaženjučinkovpunjenjidealnodanu.Unošensilos namogući‐ ako je
ži jesu:
ku) i
tetni u repr
abilne krme
e ga teško s
alna duljina sječka predgazi i dolazi e”, isto kao a no je oko 35
e silaže morvitim, teškimje i zatvarano bi bilo zavr
nje nečistoćastojite svesi mjeru e nužno, pra
rodukciji kra
e postane o
sačuvati !?
reza je 9 ‐ 1dugačka, mado pojave ei kad je sila
5% suhe tva
ra se obavljm strojevimnje jednog svršiti u jedno
ća (zemlje, bsti na najma
ati kotače n
ava i junica
opasnost za
12
12 mm. asa se efekta aža
ari.
jati ma, a silosa om
blata) u anju
na ulazu.
a
krave, a
Pokripovr
U ov
Dimenzibrojem iznosi m(>2m / tAko je pdo zraka
Za konkprikladnjavite seSAVJETN
Što je s
Sva plje
ivanju posveršinu silaže,
vako pokrive
ije silosa mostoke tako
min. 30 cm/dtjedan). potrošnja spa“?! – SILAŽ
kretnu pomonih dimenzije svojemu PNIKU !
ostalom vo
esniva volum
etite veliku , a na nju id
enim i zašti
oraju biti usda potrošnj
/dan u dubin
porija, plijesŽA POSTAJE
oć u izračunja silosa i prPOLJOPRIVR
oluminozno
minozna krm
pažnju: izuzde glavna, d
ćenim silosi
sklađene s ja silaže nu silosa
sni „dolaze E OPASNA !
nu reporuke REDNOM
om krmom?
miva (sijeno
zetno je kordeblja folija
ima plijesni
?
o, sjenaža i/i
risna tanka (obavezno z
i i mikotoksi
ili slama žita
pod‐folija, zaštićena o
ini nemaju u
arica) sadrž
priljubljujeod UV‐zrače
uvjete za ra
ži mikotoksi
13
se na enja).
azvoj.
ne.
Sve vidlj
treba pa
mikotok
Preživač
aflatoks
koja u v
(telad) i
Prijenos
zabilježe
u obrok
dovoljn
krava je
Usprkos
životinje
Najviša
sadrži v
niti hran
Pojava a
prvenst
Što pod
Ukoliko
koje je i
O
jivo pljesniv
ažljivo odva
ksina!
či za razli
sina u hran
velikoj mjer
i visokomlije
s aflatoksin
en kod viso
ku zakiselja
oj mjeri ne
e dobro izba
s svim pre
e, a time i u
dopuštena
veću količin
nidbi životi
aflatoksina
veno zbog
duzeti ukoli
o je u mlijek
izvor aflato
Odmah treb
ili krmnu sm
Privremeno
ve dijelove
ajati i ne hra
ku od mo
i bez vidljiv
ri neutralizi
ečne krave
na iz hrane
okomliječnih
vaju burag
eutralizirati
alansiran ob
ventivnim
u mlijeku.
a količina
nu aflatoksi
nja!
u mlijeku z
zabrane isp
ko se u mlij
ku utvrđena
oksina i izba
ba prestati
mjesu.
o u hranidbu
hrane za živ
aniti životinj
onogastričn
vih simptom
ra aflatoksi
osjetljivije n
koju pojed
h krava koje
(acidoza) p
aflatoksin.
brok, u koji s
mjerama i
aflatoksina
na od 0,05
a poljoprivr
poruke mlije
jeku utvrdi
a povišena
aciti ga iz up
koristiti u h
u krava uve
votinje (žita
je takvom h
ih životinja
ma akutnog
n. No ipak
na djelovan
du krave u m
e jedu puno
pa u takvim
Najvažnija
se može do
pak može
a u mlijeku
mikrogram
redno gosp
eka.
povišena r
razina aflat
potrebe!
hranidbi mli
esti gotovu k
arice, sijeno
hranom jer
a mogu p
g trovanja z
su mlade ž
nje aflatoksi
mlijeko je o
o žitarica u o
m uvjetima
preventiva
odati i stočn
doći do p
u je 0,05 m
ma/kg, ne sm
odarstvo z
azina aflato
toksina važ
iječnih krav
kupovnu sm
, sjenaža, ku
je u njima n
odnijeti pu
zahvaljujući
ivotinje koj
na.
od 1 do 6%.
obroku. Vel
mikroflora
pojave aci
a soda.
pojave aflat
mikrograma
mije se kor
nači velike
oksina?
žno je što p
va sve do ta
mjesu za mlij
ukuruzna si
najveća koli
uno veću
mikroflori
je još nisu p
. Najveći pr
like količina
buraga ne
idoze kod m
toksina u h
a/kg. Mlije
ristiti u ishr
probleme i
prije pronać
ad korištene
iječne krave
14
ilaža)
čina
količinu
buraga
preživači
ijenos je
a žitarica
može u
mliječnih
hrani za
eko koje
rani ljudi
i gubitke
i krmivo
e žitarice
e.
15
Uzeti uzorke svih žitarica i dati ih na analizu u ovlašteni laboratorij. Od izuzetne je
važnosti da uzorci budu ispravno uzeti, i da uzorak bude reprezentativan. Stoga je
preporučljivo da uzorkovanje obavi educirana službena osoba.
Nakon uvođenja zamjenske krmne smjese potrebno je nekoliko dana (2 do 7) da se
organizam krave“ očisti“ i da se količina aflatoksina u mlijeku spusti unutar
dopuštenih granica.
Ukoliko analize pokažu da je u nekom krmivu razina aflatoksina iznad 0,02
miligrama/kg,
to krmivo se obavezno mora izbaciti iz upotrebe i ne smije se koristiti u hranidbi
niti jedne kategorije životinja, ne smije se razrjeđivati niti stavljati na tržište!
Krmiva koja sadrže aflatoksin u količinama koje su unutar dopuštenih granica smiju se
koristiti u hranidbi mliječnih krava, ali uz uvjet da se njihova količina u dnevnom
obroku smanji. Provodi se takozvano „razrjeđivanje“ gdje se udio zagađenog krmiva
smanjuje i nadomješta „zdravim“ krmivom. Kod takvog razrjeđivanja treba voditi
računa da dnevni obrok bude ispravno balansiran, kako ne bi došlo do pada
proizvodnje. Ili se takvo umjereno zagađeno krmivo daje tovnoj junadi ili junicama ili,
dok se za mliječne krave osigurava samo „zdrava“ hrana.
Ukoliko niti jedna od prethodno navedenih metoda ne bude uspješna, tada je
potrebno u hranu za životinje dodati mikofiksator. Mikofiksatori su neprobavljivi i
imaju poroznu strukturu te djeluju kao spužva, odnosno upijaju aflatoksin iz hrane
koji se onda iz organizma životinje izbacuje kroz balegu. Prema znanstvenim
istraživanjima po pitanju adsorpcije aflatoksina najboljim su se pokazali mikofiksatori
na bazi glina (bentonit, montmorilonit, smektit, sepiolit, clinoptilolit) ili zeolit. Kod
izbora mikofiksatora važno je da to bude deklarirani proizvod renomiranog
proizvođača. Kod nabave mikofiksatora „na crno“ može biti više štete nego koristi.
Moguće je da takvi neprovjereni mikofiksatori sadrže otrovne tvari poput olova,
arsena, dioksina i time budu opasniji za krave od aflatoksina.
Mikofiksatori se ne smiju koristiti ako krmiva sadrže više od 0,02 miligrama
aflatoksina/kg!
Prije nabave mikofiksatora konzultirajte se sa poljoprivrednim savjetnikom.
Mikofiksatori se dodaju isključivo u krmnu smjesu, i to samo u količinama koje
preporučuje proizvođač. Uz aflatoksin oni mogu vezati i određene hranjive tvari, tako
da dugotrajna upotreba mikofiksatora u prevelikim količinama može isto ugroziti
zdravlje životinja.
Kod kupovine hrane za životinje potrebno je voditi evidencije o kupovini. U slučaju da
kupljena hrana za životinje sadrži više aflatoksina od dopuštene, evidencije
omogućuju da nadležne službe što prije otkriju izvor takve zagađene hrane i uklone je
s tržišta.
U hranidbi mliječnih krava smiju se koristiti samo krmne smjese namijenjene za
mliječne krave. Iz tablice je vidljivo da je u krmnim smjesama za ostale kategorije
životinja dopuštena maksimalna količina aflatoksina do četiri puta veća!
16
Pravilnik o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/10, 117/10, NN124/12)
propisuje najviše dopuštene količine aflatoksina u proizvodima namijenjenim za
hranu za životinje
NEPOŽELJNA TVAR
PROIZVODI NAMIJENJENI ZA HRANU ZA ŽIVOTINJE
NAJVEĆA DOPUŠTENA KOLIČINA U mg/kg (ppm) KADA UDIO VLAGE U HRANI IZNOSI 12%
AFLATOKSIN (AFB1)
Krmiva 0,02
Dopunske i potpune krmne smjese 0,01
osim:
‐krmnih smjesa za mliječna goveda i telad, mliječne ovce i janjad, mliječne koze i jarad, prasad i mladu perad
0,005
‐krmnih smjesa za goveda (osim za mliječna goveda i telad), ovce (osim mliječnih ovaca i janjadi), koze (osim mliječnih koza i jaradi), svinje (osim prasadi), perad (osim mlade peradi)
0,02
Dodatna zakonska regulativa vezana uz ovu temu:
Zakon o kontaminantima (NN 39/13) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o najvećim dopuštenim količinama kontaminanata u hrani (SL L 364, 20. 12. 2006.), sa svim izmjenama i dopunama (Uredba (EZ) br. 1881/2006) Uredbe Komisije (EZ) br. 401/2006 kojom se utvrđuju metode uzimanja uzorka i analize za potrebe obavljanja službenih kontrola razina mikotoksina u hrani (SL L 70, 09. 03. 2006.), sa svim izmjenama i dopunama ‐ koja se treba koristiti kod uzimanja uzoraka hrane za životinje.
Autori:
Tomislav Mesić, Tatjana Međimurec, Ivan Jukić, Damir Pejaković, Josip Komljenović,
Dario Zagorec, Ivica Prpić
