Bernard Tschumi :Lerner Hall student centar

Af Moderna i svjetska arhitektura20. stoljeća ak. god. 2011/2012

profesor: dr.sc. Aleksandar Homadocskistudent: Ivana Ivić, 10439

Sadržaj

Program2

Tlocrti3

Uvod1

Architecture is defined by the actions it witnessesas much as by the enclosure of its walls.

- B. Tschumi, 1977.

Konstrukcija4

Kretanje / Organizacija prostora6

Zaključak7

Izvori8

Uvod

Alfred Lerner Hall je studentski centar uglavnom kampusu Sveučilišta Columbia, nagornjem Manhattanu u New Yorku. Zgradasluži kao žarišni centar studentskih aktivnosti,pružajući auditorij s 1600 sjedala, kino,konferencijski sadržaji, kampus radio, TVstanicu, urede, studentske klubove i urede zadruštvene organizacije.Originalni neoklasicistički urbanistički plan zakampus bio je razvijen na prijelazu stoljeća odstrane arhitektonskog ureda McKim, Meade,and White, koji su ujedno i arhitekti mnogihpoznatih povijesnih znamenitosti New York-a.Njihov koncept sastojao se od mnoštvaotvorenih dvorišta i ciglom zidanih zgrada, kojestvaraju ritam punog i praznog oko velikogtravnjaka.Novi studentski centar nalazi se najugozapadnom kutu travnjaka i povezujekampus s ulicom Broadway na zapadom dijeluparcele.

PROJEKT: Alfred Lerner Hall

LOKACIJA: Columbia Universuty, New YorkCity, NY

ARHITEKTI: Bernard Tschumi Architects &Gruzen Samton Associated Architects

GRADNJA: 1996-1999

POVRŠINA: 25 000 m²

CIJENA: $85 mil.

NAGRADE: American Architecture AwardThe Chicago Athenaeum

New York AIA Merit AwardNew York City AIA Design Award

Time best Design of 1999

12

1 Ferris Booth Hall, na mjestu današnje Alfred Lerner hall, 1950.

3

1

2,3 gradnja Alfred Lerner Hall, 1996.

Program

Nova zgrada postavljena je unutarregulacijskih linija izvornog plana, koji jepropisao dva krila, ali unutar izvornog planastavlja veliku ''inovaciju'' između ta dva krila.Dva tradicionalna krila povezana su novimtipom rampe, s različitim programimaorganiziranim uz njih.Potrebne funkcionalne sobe su smješteneunutar dvostrukih pravokutnih krila, dok je velikijavni prostori, kao što su glavno predvorje,gledalište i kazalište su se razvili između ta dvakrila. Kao građevni materijal krila koristi cigle igranitne materijale koji prevladavaju i upovijesnom kampusu, a prostor između njih jemaksimalno transparentan u okviru kojitrenutna tehnologija to omogućava.Staklene rampe u različitim smjerovimapopunjavaju prazninu, koja povezuje različiterazine i aktivnosti studentskog centra, a velikistakleni zid donosi svjetlo u zgradi iomogućuje dojmljiv pogled na kampusuizvana.

Dramatičan prazni prostor ili "središte"definirana kretanje studenata i posjetitelja dužrampi. Tijekom dana, svjetlo prodire krozstaklene rampe. Noću, kako svijetlo dolaziiznutra, figure u pokretu uz ove rute pojavljujuse kao sjene u ''tihom kazalištu''. Ovaj prostorkretanja je jedan od ključnih točakastudentskog centra. On je također i izložbeniprostor u kojeg se slijevaju ljudi iz bara,igraonica, knižare i kazališta.

2

Projekt usvaja "normativni" pristup prema van ina taj način prati McKim-ov plan, dok unutarnjiprazni prostor odstupa od norme na inventivannačin. Slično tome, zgrada je mirna prema vante ispunjena aktivnostima iznutra.

1 Situacija u gradu

1

2 Tschumijeva skica, povezivanje funkcija rampama

2

Projekt se pridržva McKim-ovom pravilu cigle igranita s suprostavljenim inovativnimpotencijalom straklenog međuprostora izmeđukrila. Rezultat je hibridna zgrada u kojoj jejedinstveni stil, estetika i senzibilnosti ukontrastu s jasnoćom arhitektonske strategije.

Tlocrti

Studentski centar je kao mali grad, dinamičnosredište koje djeluje kao glavni društveniprostor. Projektom je stvoren studentski gradunutar Columbia Sveučilišta. Sastoji se odjavnih i polu-javni aktivnosti koje pomažudefinirati javni prostor. Novi centar djeluje kaoforum, dinamičano mjesto razmjene.

3

1 Tschumijeva skica, povezivanje funkcija rampama

WEST 115th

BROADWAY

STUDENTSKI GRAD

INOVACIJA

1 gledalište2 gledalište na kampus3 ulaz u knjižaru4 Broadway ulaz5 pošta6 kantina7 prostor za zabave8 kino9 restoran10 poštanski sandučići

11 kompjutori12 kopiraona13 istraživanja14 Black Box kazalište15 multifunk. soba16 predvorje17 multifunkc. soba18 studentski klub

3 4 5

1

2

2 presjek 3 tlocrt prizemlja 4 tlocrt 1. kata 5 tlocrt 2. kata

Konstrukcija

Stakleni zid je središnji dio projekta i ispunjavanekoliko arhitektonskih uloga. Samo staklenopročelje je dizajnirano da bude štotransparentnije kako bi održavao konceptpraznine izvornog urbanističkog plana. Uskladu s tim u ranijem procesu projektiranjaodlučeno je korištenje kutnih vijaka kako bi sesmanjio udio drugih materijala u ravnini stakla.Prizemlje zgrade i sama fasada oslobođeni suod stupova kako bi se vizualno što više otvoriliprema van.Arhitektonski tretman prostora dodatnonaglašava kretanja i cirkulaciju oko centralnogprostora. Rešetke staklene fasade slijedenagib rampi na sjevernom zidu.Oblik staklenih rampi razvijen je kao serijatrokutastih čeličnih ravnina koje sijeku prostor iprolaze od jednog kraja prostora na drugi.Iznad centralnog prostora je nadsvjetlo kojimdopire sunčeva svijetlost i odozgo, pri tome seprojiciraju sijene konstrukcije na staklo rampi.

4

Arhitekt je želio strukturirati stakleni zid koji ćebiti jasno čitljivi. Izloženi građevinski čelik tu jesamo radi svoje nužne funkcije, koja je jasnovidljiva u svakom detalju. Struktura jepodijeljena s jasnom hijerarhijom nošenja, odstakla preko vijaka do nosive konstrukcije.Time je put nošenja postao jednostavan ipredvidiv uz visoku estetsku vrijednost.

1 Staklena fasada 2 Presjek kroz fasadu

2

Projekt se pridržva McKim-ovom pravilu cigle igranita s suprostavljenim inovativnimpotencijalom straklenog međuprostora izmeđukrila. Rezultat je hibridna zgrada u kojoj jejedinstveni stil, estetika i senzibilnosti ukontrastu s jasnoćom arhitektonske strategije.

1

3

3 Konstrukcija staklene fasade

Konstrukcija

Vertikalna opterećenja na konstrukciju nosedvije osnovne rešetke na rasponu od 30.5m,pružajući mogućnost prizemlja bez stupova.Nosači fasade postavljeni su iza stakla te uzfasadu nose i jednu stranu rampi. Drugastrana rampi ovješena je na konstrukcijukrovne rešetke, koja nosi i konstrukciju krova.Pet horizontalnih greda nose čitavu staklenufasadu, a donja tri su ujedno i konstrukcijarampi. Čitava fasada je od osnovne zgradeodmaknuta 0.9 m kako bi se dodatno naglasiokoncept prozračnog, otvorenog centra zgrade.One su oblikovanje u prvom redu kako bizadovoljile estetsku vrijednost građevine. Uskaldu s tim dizajnirane su kaotrodimenzionalni nosači sastavljeni odtrokutastih elemenata. Pod rampi obrađen je u8mm polutransparentnom staklu .Stakleni zid i rampe dizajnirani su kako bi tvoriliskladnu cjelinu u potpunosti odvojenu odostatka zgrade.

5

Iako naočigled projektiran kako bi nosivomkonstrukcijom samo potvrdio početnu idejuprozračnosti, složena geometrija i strukturazahtjevale su usko integriran pristup mnogihinžinjerskih disciplina - konstrukcija, mehanika,rasvjeta i protupožani sustav samo su jedni odnjih. Upravo zbog njihove uske suradnje bilo jemoguće ostvariti ovako uspješan projekt.

1 Noćni ambijent zgrade 2 Interijer, rampe

2 2

1

3 Konstrukcija staklene fasade

Kretanje / Organizacija prostora

Kako je krilo okrenuto prema ulici Broadway zapoluetažu više od krila okrenutog premaColumbia kampusu, ključ povezivanja ta dvaprostora bilo je stvoriti komunikaciju koja će ihujediniti. Pri tome posebnu pažnju trebalo jeobratiti na stalnu cirkulaciju u prostoru i lakudostupnost svih sadržaja.Tschumi se pri tom služi konceptom 'crvenevrpce' kako bi vezao programe vertikalnomcirkulacijom.

6

Prilikom organizacije samih prostorija, kakovertikalno tako i horizontalno, Tschumi sekoristio načelima zlatnog reza. Time jegrupirao određene zone korišteja, javni prostorod polujavnog ili u slučaju fasade, obradumaterijala.

1 Koncept ''crvene vrpce'' 2 Interijer, rampe

4

2

3 Zlatni rez

1

3

4 Primjena zlatnog reza na zgradi

Zaključak

Ovim projektom pokazana je mogućnostskladnog projektiranja modere i tradicionalnearhitekture. Iako jedan projekt, imamo dojamkao da se radi o dva potpuno različita projekta,rađena u različito vrijeme i s potpisom dvajuarhitekata. Masivna tradicionalna arhitekturaspojila se sa suvremenom laganomkonstrukcijom i postigla jedan sasvim drugačijiefekt, efekt međusobnog nadopunjavanja. Iakoizvana snazno suprostavnjena, ova dva dijela uinterijeru pokazuju svoju potrebunadopunjvanja.Snažni volumen dobio je svoje 'dvorište' kojesada ima funkciju mjesta susreta, postaveizložbi i što je najvažnije vertikalnogpovezivanja. Ovu građevinu čitamo kaoautorov odgovor na suvremeni, urbani vrtprilagođen potrebama studenata.Nikako ne smijemo zaboraviti na godinuprojekta, te svu suvremenu tehnologiju koja jena projektu korištena u svrhu postizanja efektaprozračnosti.

7

Dolaskom pred građevinu imamo dojam kaoda je staklena interpolacija napravljena jučerunutar dvije stare zgrade.

Zgrada je cijelom svojom površinomfunkcionalno dovedena do savršenstva, todokazuje i autorov pristup organizaciji tlocrtaputem zlatnog reza. Međutim u eksterijeru jebio programski ograničen starim urbanističkimplanom, za koji je i sam rekao da je bio velikizazov. Upavo takva situacija dovela je donastanka građevine u kojoj je autor pokazaosvu svoju slobodu u onom malom dijelupredviđenom za dvorište. To pokazuje da naograničenja u arhitektonskom zadatku netrebamo gledati kao na prepreku, već kao nadodatnu inspiraciju i motivaciju.Iz ovog primjera možemo dosta naučiti ointerpolacijama i njihovom stapanju odnosnosuprostavljanju okolini te nadopunjavanjufunkcija prijašnjih zgrada.

Izvori

http://www.arup.com/_assets/_download/download12.pdf

http://www.tschumi.com/

http://lernerhall.columbia.edu/

http://catceraolo.wordpress.com/

Glass Ramps/Glass Walls, Bernard Tschumi and Hugh Duton

Reflected Transparecy, Erieta Attali

If you want to follow architecture's first rule,breake it.

- B. Tschumi, 1977.

8