Analiza i Upravljanje Finansijskim Rizicima I Parcijalni

7/14/2019 Analiza i Upravljanje Finansijskim Rizicima I Parcijalni

1/22

1. Primordijalno shvatanje finansijskog rizika

Finansijski derivatiili skraeno derivati (fjuersi, opcije, svop poslovi, ugovori za odravanjedonje granice kredta itd) predstavljaju finan.instrumente koji su derivirani ili izvedeni izosnovnih, tj baznih sredstava, kao to su dionice, obveznice, razne vrste roba, etc.

rimjera radi, evropska call opcija sa cijenom ! i rokom dospijea " daje draocu pravo, aline i obavezu, da kupi od prodavca po isteku roka osnovni finansijski instrument po cijeni

jednakoj !. #vropska put opcija daje draocu pravo, ali ne i obavezu, da proda po isteku rokaosnovni finansijski instrument po cijeni jednakoj !.

- Paragraf 48 Hamurabijevog zakonika je prva dokumentovana evidencija o koritenjukoncepta opcije u svrhu obezbje$enja finansijskog pokria za rizik neuspjele etve.

% aragraf &' podrazumijevao je sljedee ukoliko je neko dunik po osnovu zajma, a olujauniti urod ili etva ne uspije, ili urod propadne zbog sue, u toj godini ne daje kreditorunikakav urod, ve pere svoju duniku tabletu u vodi i ne plaa nikakvu rentu za tu godinu.*

Novije shvatanje finansijskog rizika

+ !onciznom oksfordskom rjeniku engleskog jezika rizik se definiekao hazard, ansa dase dogodi loa posljedica, gubitak ili izloenost nesretnom sluaju. -vo je zapravo definicijatzv. downside rizika(loeg ili pravog rizika, tj rizika gubitka, u kojim se u svakodnevnomivotu nerijetko susreemo.

Opozitu odnosu na donside rizik je tzv upside rizik, koji je rijetko mogu, a odnosi se napotencijal za dobitak.

Finansijski rizik,kao rizik sui generis, moe se definisati kao bilo koji doga$aj ili aktivnostkoji/koja moe nepovoljno uticati na sposobnost organizacije, obino banke ili osiguravajuegdrutva, da ostvari svoje cijelve ili provede svoje strategije, ili alternativno, kao mjerljivamogunost gubitka, ili prinosa koji je manji od oekivanog. "o znai da je finanijski rizik, posavremenom shvatanju, donside rizik finan.institucija, u smislu varijabiliteta njihovih

prinosa nanie u odnosu na oekivane vrijednosti.

0ajpoznatiji tip rizika u bankarstvu je trini rizik, tj rizik promjene vrijednosti finansijskepozicije usljed promjene vrijednosti osnovnih faktora od kojih ta pozicija zavisi cijenedionica i obveznica, devizni kursevi, cijene roba i sl.

1ljedea vana kategorija je kreditni rizik, odnosno rizik neprimanja obeanih plaanja naizvr$ene investicije zbog defaulta dunika.

Operativni rizikje rizik gubitaka koji rezultira iz neadekvatnog upravljanja informaciono%telekomunikacionim i drugim sistemima, neprimjerenih internih procedura, procesa ikontrola, slabosti, propusta te nezakonitosti u radu zaposlenika, eksternih nezakonitih radnji inepredvidivih eksternih doga$aja koji mogu dovesti do oteenja fizike imovine banke.

Rizik modeaje povezan sa koritenjem neadekvatnog modela za evaluaciju rizika (nprkoritenje 2lack%1choles%3ertenovog modela u svrhu odre$ivanja cijene egzotine opcije).

#gzotini derivati predstavljaju moderne, specifine oblike finan.derivata koji u odnosu na

1


2/22

transakcije obinim finan.derivatima nude mogunost ostvarenja mnogo veih mari, veih ido tri puta, a prinos na uloena sredstva vei je za 45%567.

Rizik ikvidnostije rizik koji proistie iz nedovoljne marketabilnosti (utvrivosti) investicije,koje ne moe biti dovoljno brzo prodana ili kupljena da bi se sprijeio ili minimizirao gubitak.

8ikvidnost moe biti shvaena kao oksigen za zdravo trite.

9edini vitalni nain za uspjeno upravljanje finan.rizicima sastoji se u !oisti"kom pristupu, tjintegralnom pristupu koji uzima u obzir sve tipove rizika i njihove interakcije, a ne u tzv silos

pristupu koji je dugo bio prisutan a podrazumijevao je izolovano tretiranje pojedinih tipovafinan.rizika.

#ktuarisu respektabilni profesionalci iji je inovativni pristup tome da se poslovanje uiniuspjenim, konzistentan da odgovornou prema javnom interesu. :ktuari identifikujurjeenja finan.problema. -ni upravljaju aktivom i obavezama putem analiziranja prolihdoga$aja, procjenjivanja sadanjih rizika i modeliranja onoga to bi se moglo dogoditi u

budunosti.

;odatna kategorija rizika kojoj je izloeno osiguranje je tzv underwriting rizik, rizik koji jeinherentan polisama osiguranja. 3oe se doslovno prevesti i kao preuzeti rizik ili rizikugovora o osiguranju.

Moderna portfolio teorija - MPT

5?., u 9ournal od finance, @arrA 3. 3arkoitz objavio je lanak pod nazivomortfolio selekcija, a =>5>. godine knjigu naslovljenu sa ortfolio selekcija efikasnadiverzifikacija investicija, koja je nastala kao rezultat njegove doktorske disertacije. "ime je3arkoitz postavio temelj opte teorije o portfolio selekciji, poznatije pod nazivommoderna portfolio teorija.

Pojmovno odre$enje %P&

Portfoio oznaava kombinaciju dva ili vie finan.instrumenata ili drugih oblika imovine.

1ama 3" kao sui generis analitiki pristup selekciji i upravljanju portfolijomfinan.instrumenata, evoluirala je u dva pravca B normativnom i pozitivnom. ;ok normativna

portfolio teorija nastoji da izna$e odgovor na pitanje kako bi racionalni investitori trebali da

formiraju svoj portfolio, polazei od postojanja uslova neizvjesnosti, pozitivna portfolioteorija analizira pitanje uspostavljanja trine ravnotee pod uslovom da se investitoruponaaju u skladu sa normativnom portfolio teorijom.

Fundamentane pretpostavke %P& 'obratiti panju(

3" bi trebala doi sa oznakom upozorenja +potrebljavati sa opreznou. ;obra je onolikokoliko su Cam dobre pretpostavke.

Detiri su fundamentalnepretpostavke %P&

2


3/22

=. Envestitori u osnovi imaju averziju prema riziku. Ezme$u dva finan.instrumenta s istomstopom prinosa uvijek e odabrati onaj s niim rizikom. ;okaz da je veina investitoranesklona riziku je, primjera radi, kupovina razliitih tipova osiguranja.

?. Envestitorov izbor iz skupa moguih portfolija odre$uje tzv funkcija korisnosti.korisnost predstavlja koncept koji pokazuje stepen zadovoljstva to ga investitor

iima od ulaganja u odre$eni portfolio. Envestitoru mogu razliite kombina.cije prinosai rizika biti jednako atraktivne. !ada se u koordinatni sistem, u kome apcisareprezentuje rizik, a ordinata ooekivani prinos portfolija, unese take koje oznaavajutakve izbore investitora, njihovim se spajanjem dobija kriva indiferencije. Facionalniinvestitor e odabrati portfolio s najvie mogue krive indiferencije.

4. Envestitori se ponaaju racionalno ako uvijek odaberu opciju koja im nudi (obeava)vie, a ako im dvije opcije nude isto%opciju koja je manje rizina. (slika =.?., str =&.)

3arkoitz je konstatovao da racionalni investitori nastoje da odaberu portfolije koji na nalazena tzv efikasnoj granici, koja je na slici =.?. predstavljena gornjim dijelom lijeve graniceskupa moguih portfolija, od portfolija 2 do portfolija #.

Ga portfolio kaemo da je efikasan ako ne postoji drugi portfolio koji ima% Cei oekivani prinos i manju standardnu devijaciju,% Cei oekivani prinos i istu standardnu devijaciju ili% isti oekivani prinos i manju standardnu devijaciju.

;ok je portoflio H rizian kao i portfolio ;, on obeava nii prinos nego portfolio ;. Eli,portfolio H obeava isti prinos kao i portfolio I, s tim to je riziniji nego portfolio I.ortfolio H zbog toga je inferioran u odnosu na efikasne portfolije I i ;.

&. ri odluci o investiranju, presudni faktor je portfolio kao cjelina, a ne pojedinifinan.instrumenti i njihove karakteristike. 1 poveanjem broja finan.instrumenata

unutar portolija, doprinos varijanse pojedinog finan.instrumenta ukupnoj varijansiportolija pribliava se nuli. Ga razliku od varijanse, doprinos kovarijanse pojedinogfinan.instrumenta pribliava se prosjenoj kovarijansi kako se broj finan.instrumenatau portfoliju poveava. ojedinani rizik finan.instrumenta moe se diversifikovati, alise sistemski ili trini rizik ne moe eliminisati.

+ticaj broja finan.instrumenata na ukupni rizik portfolija moe se grafiki predstaviti (slika=.4., str =J.).

Fundamentani prin)ipi %P& 'obratiti panju(

3


4/22

% 3arkoitz je predloio da se investitori fokusiraju na selekciju portfolija zasnovanuna njegovom ukupnom rizik%prinos profilu umjesto na sastavljanje portfolija izfinan.instrumenata tako da svaki pojedinano ima atraktiivne rizik%prinoskarakteristike. 1am proces selekcije portoflija moe se izdiferencirati kroz dvije faze

=. rva faza zapoinje sa opserviranjem i iskustvom, a zavrava sa ubje$ivanjem

vezanim za budue performanse raspoloivih finan.instrumenata.?. ;ruga faza zapoinje sa relevantnim ubje$enjem vezanim za budue performanse, azavrava sa izborom portfolija.

% +koliko prinose razliitih finan.instrumenata u definisanom vremenskom perioduposmatramo kao sluajne varijable, tada prema 3arkoitzu moemo odrediti njihoveoekivane vrijednosti, standardne devijacije i korelacije.

% -d svih moguih portfolija sigurno e barem jedan optimizirati rizik%prinos profil.-vaj portfolio 3arkoitz naziva efikasnom granicom ili efikasnim skupom.

*fikasna grani)apredstavlja skup portfolija koji ima maksimalnu stopu prinosa za bilo kojinivo rizika ili minimalni rizik za bilo koji nivo prinosa.

Iilj kreiranja portfolija nije nita drugo do minimiziranje rizika putem diversifikacijeplasmana. #fekti diversifikacije zavise od dva faktora

stepena koreliranosti komponenti portfolija i stepena razvijenosti trita.

-no to je novo u portfolio pristupu u odnosu na tradicionalni pristup donoenju investicionihodluka jeste diversifika)ija+Iilj kreiranja portfolija nije nita drugo do minimizranje rizika

putem diversifikacije plasmana. ;iversifikacija plasmana je besplatni ruak finansija. #fektidiversifikacije zavise od dva faktora stepena koreliranosti komponenti portfolija i

stepena razvijenosti trita.

#fekti diversifikacije bie vei, to je nii stepen koreliranosti prinosa (manji od perfektnepozitivne korelacije, K=) i obrnuto. + uslovima globalizacije raste koeficijent koreliranostime$u berzama, odnosno nacionalnim ekonomijama. 3e$utim, on je jo uvijek manji od K=."o ima za posljedicu da su efekti me$unarodne diversifikacije vei od efekata nacionalnediversifikacije (unutar granica jedne zemlje). Estraivanja su pokazala da je dobrodiversifikovan portfolio na me$unarodnom nivou =6 puta manje rizian nego neki tipinifinan.instrument i dvostruko manje rizian nego dobro diversifikovan portfolio na +1: tritu(slika =.&., str =>). #fekti diversifikacije bie manji to je trite razvijenije, odnosno blie

perfektnom tritu, i obratno.

Optimani portfoio

4


5/22

Eako se zna da e racionalni investitor odabrati portfolio s efikasne granice, postavlja sepitanje koji je portfolio s efikasne granice optimalan za odre$enog racionalnog investitora.-dgovor na ovo pitanje zavisi od investitorovog odnosa prema me$uzavisnosti rizika i

prinosa sadanog u nekom efikasnom portfoliju, odnosno od njegove krive indiferencije.

-ptimalni portfolio odre$enog investitora biti e onaj u kome njegova kriva indiferencijetangira efikasnu granicu. 1amo optimalni portfolio obezbje$uje investitoru maksimalnukorisnost. Ga viu krivu indiferencije nema raspoloivih investicija, a za niu bi se biraleinvesticije manje korisnosti. (slika =.5., str ?6).

Model odreivanja cijene finansijske aktive (!PM"

3odel odre$ivanja cijene finansijske aktive ili model vrednovanja kapitala % I:3 jeekonomska teorija koja nastoji da utvrdi zavisnost izme$u rizika i prinosa na finansijskeinstrumente, odnosno model vrednovanja rizinih fin. instrumenata.I:3, koji proizilazi neposredno iz 3arkoitzeve 3", inicijalno je razvio Lilliam M.

1harpe u lanku pod nazivom Iijene finansijske aktive teorija trinog ekvilibrijuma uuslovima rizika*.

Pretpostavke ,#P%

-snovne pretpostavke od kojih polazi I:3 su=) 0ema transakcionih trokova niti razliitih poreskih optereenja?) rilikom donoenja investicionih odluka, svi investitori su usmjereni na isti

investicioni horizont4) 1vi investitori imaju homogena oekivanja u pogledu oekivane stope prinosa,

rizika i korelacije me$u raspoloivim fin. instrumentima

&) 1vi investitori mogu neogranieno uzimati i davati kredite uz datu nerizinukamatnu stopu5) 1vi su investitori Nlovci na cijeneO tj. pretpostavljaju da njihove kupoprodajne

aktivnosti ne mogu uticati na cijeneJ) 3ogua je bezrizina investicija.

-no to je u fokusu panje racionalnog investitora je tzv. sistemski rizik. 2udui da sesistemski rizik ne moe izbjei diversifikacijom, investitori e prilikom izbora strukture svog

portfolija panju usmjeriti kako na oekivanu stopu prinosa tako i na tzv. beta (P) koeficijent,koji predstavlja mjeru sistemskog rizika posmatranog fin. instrumenta i kljuni element

I:3.

5


6/22

eta koefi)ijent

2eta koeficijent opisuje senzitivnost fin. instrumenta ili portfolija na kretanje trita u cjelini.-n predstavlja najvaniji parametar odnosno nagib, karakteristinog regresionog pravcafinan.instrumenta i mjeri intenzitet promjena prinosa na taj finan.instrument prema

promjenama prinosa na ukupno trite finan.instrumenata. 2eta koeficijent u osnoviobjanjava za koliko e se promijeniti stopa prinosa posmatranog fin. instrumenta ako sestopa prinosa tzv. trinog portfolija promijeni za =.

+ matematikoj formulaciji beta koeficijent jednak je cov (Gp, Zm) Pj Q %%%%%%%%%%%%%%%%%%%% Rm?

gdje je P j % beta koeficijent, cov (Gp, Zm) % kovarijansa izme$u stope prinosa na portfolio iprinosa na trite u cjelini, Rm? % varijansa prinosa na trite u cjelini.

Eako su u praksi beta koeficijenti dionica najee pozitivni, tj. obino se kreu u intervalu od6,S do =,&, ukoliko bismo dionice trebali da klasifikujemo prema vrijednosti bete.doli bismodo sljedee kategorizacije

a) :ko je PQ=, onda se radi o prosjenim dionicamab) P je vee od = za agresivne dionice. !od ovakvih dionica se moe oekivati vea

promjena prinosa nego to je promjena prinosa ukupnog trita, odnosno trinogindeksa.

c) Pje manje od = za defanzivne dionice. !od njih se oekuje manja promjena prinosa

nego to je promjena prinosa ukupnog trita, odnosno trinog indeksa.ks = kf + s(kM - kf)

I:3%ova formula /izraz moe se grafiki predstaviti tzv.trinom linijomfinan.instrumenata (/e)urit0 %arket 1ine 2 /%1). 138 pokazuje nagradu za preuzimanjerizika sa finan.tritima. 138 prua okvir za evaluiranjje atraktivnosti investicija. + principu,za visokorizine investicije pretpostavlja se da generiu visok prinos, i obratno. Ientralo

pitanje glasi ;a li trina cijena odrava rizinost investicija. 1lika =.' ( str ?') ilustrujekako 138 moe da prui investitoru okvir za odgovor na ovo pitanje. 0a slici je prikazano >hipotetikih investicija :, 2, I, 3, 0, -, H, T i G. 2eta koeficijent za investicije :, 3 i H

iznosi 6,'6 a za 2, 0 i T iznose =,66 i za investicije I, - i G iznose =,?6.

Teorija ar#itra$ne procjene vrijednosti - !PT

6


7/22

"eorija arbitrane procjene vrijednosti ili arbitrana teorija procjenjivanja % :" se zasniva naideji da e na konkurentnim finansijskim tritima arbitraa osigurati cjenovnu ravnoteu sobzirom na rizik i prinos.

-snovna razika izme$u ,#P% i #P& je u tome to, za razliku od I:3, :" prihvata

mogunost postojanja nekoliko faktora sistemskog rizika, te pomou njih objanjava stopeprinosa fin. instrumenata ili portfolija, pri emu se kao mogui faktori rizika mogu pojavitinpr. trini rizik uopte i rizik kamatne stope posebno, rizik likvidnosti i drugi relevantnirizici.

Ga razliku od I:3, kod kojeg se pojavljuje 138, kod :" modela se pojavljuje linijaarbitranog vrednovanja % :8, koju kvantitativno moemo izraziti

ks Q kf K bj U

0a slici =.=6 (str 45) su prikazane dvije investicije (+ i -) koje naruavaju zakon jedne cijene.1ve investicije koje se nalaze iznad :8 su podcijenjene, a sve koje se nalaze ispod :8 su

precijenjene.

Envesticija + je podcijenjena jer se od nje oekuje da osigura stopu prinosa viu odravnotene. Envesticija - je precijenjena jer nudi oekivanu stopu prinosa niu od ravnotene.Gbog toga e racionalni investitori formirati svoj bezrizini arbitrani portfolijo prodajui nakratko precijenjenu investiciju - i za novanu protuvrijednost ulazei u dugu poziciju(kupujui) u podcijenjenoj investiciji +, ne angaujui pri tome sopstveni kapital.

:rbitrano trgovanje e uzrokovati rast tranje i pad ponude investicije + i rast ponude i padtranje investicije -, to e imati za posljedicu dovo$enje cijena, a time i oekivanih stopa

prinosa na ravnoteni nivo.

%omparacija !PT sa !PM

;ok je kod I:3 osnovni problem nepostojanje pravnog trinog portfolija, kod :"modela pojavljuje se problem nedovoljno preciznog definisanja faktora rizika. 3aj"ei

faktori rizika koriteni u #P& modeunavode se

nepredvi$ene promjene u kamatnim stopama

nepredvi$ene promjene u berzanskim indeksima

nepredvi$ene promjene u stopi inflacije

nepredvi$ene promjene u razlici me$u prinosima na kvalitetne i manje kvalitetne

korporativne obveznice iznenadne promjene bruto drutvenog proizvoda %


8/22

promjene u investitorovom samopouzdanju, itd.

+ sluaju postojanja jednog faktora sistemskog rizika, :" model svodi se na I:3.

Slika 1.11. Komparacija APT sa CAPM

1umma summarum, I:3 i :" predstavljaju interesantne pokuaje objanjavanja odnosarizika i prinosa i evaluacije rizuika i finan.instrumenata na tritu kapitala. 0jihova snaga

predvi$anja moe biti korisna kod upravljanja portfolijom.

&'N!N')%* %+'*

!+'N P/

-vo je najpoznatija katastrofa u historiji bankarstva. oetkom =>>5., desk fjuersa 2aringsau 1ingaporeu kontrolisao je 0ick 8esson. 8esson je odrao duge i neutralizovane spekulativne

pozicije, prije svega, fjuersa na 0ikkei%??5 (indeks vodeih japanskih dionica) i obveznicejapanske vlade, kao i opcija na 0ikkei.

8eeson je kupovao opcione ugovore sa 1E3#H i prodavao ih na -saka tritu provodeistrategiju dizajniranu tako da se iskoriste razlike u cijenama izme$u ekvivalentnih ugovora

kotiranih na dvije berze. "ragajui za profitom iz razlika u cijenama fjuers ugovora na0ikkei kotiranih na -1# i 1E3#H, 8eeson je pretpostavio da e doi do arbitrairanja.+mjesto da heduje svoju poziciju, on se od kraja januara =>>5 god kockao na kretanjafjuersa na japanskom tritu. 0jegove nehedovane pozicije rapidno su rasle. 8eeson jekupio fjuerse na indeks dionica vrijedne S milijardi +1; i prodao fjulerse na obveznice ikamatne stope vrijedne ?6 milijardi +1;. 0ajvei gubitak 2aringsa proizaao je upravo sa

berze fjuersa.

!ao razlozi propasti 2aringsa obino se navode potpuni operativni neuspjeh, sporost berzi,sporost 2ank of #ngland i sl. ostavlja se pitanje kako 2arings, banka koja je egzistirala oddavne =SJ? godine i koja je imala impresivnu historiju, nije kontrolirala 8eesonove aktivnosti

prije nego to je bilo kasnoV -dgovor je u tome da je on bio otjelovljenje 2aringsovogsingapurtskog fjuersa.

8


9/22

0! !'N-!N2-/3!N (4/" 'N20T+5

+ =>'6%im godinama tedno.kreditne institucije odobravale su dugorone zajmove zastambenu izgradnju i nekretnine po fiksnoj stopi, a primale kratkorone depozite, kao to su

hipotekarna plaanja. +prkos trinoj volatilnosti i promjenama u obliku rone strukturekamatnih stopa, ameriki !ongres naini je greku kroz deregulaciju odnosne industrije, kojaje omoguila moralni hazard.9edna od posljedica deregulacije bila je ta da su 1W8 institucije imale pristup ekstenzivnomkreditu putem osiguranja depozita, dok u isto vrijeme nije bilo realnog primjenjivanja limitana rizinost 1W8 investicija. "o je ohrabrilo mnoge 1W8 vlasnike da preuzmu portfolijedugoronih zajmova s visokim leveridom i rizikom, te su mnogi od njih otili uinsolventnost.1umirajui kolaps 1W8 asocijacije, koji se jo procjenjuje na 566 milijardi +1;, analitiaridre da su 1W8 institucije izgubile novac, zbog dva osnovna razloga historijski visokihkamatnih stopa i pretjeranog debalansa u ronoj strukturi izvora i plasmana sredstava (tj rizika

likvidnosti).

/3N-T*+M !P'T!/ M!N!*M*NT (/TM"

1eptembra =>>' asopis -bserver izvijestio je o bankrotstvu 8ong%"erm Iapital3anagementa, koji je spektakularno propao =S augusta =>>', kada je Fusija devalviralarublju i proglasila moratorij duga (odlaganje plaanja svojih dugova). 2io je tu veomaekskluzivan hedge fond. @edge fond inae predstavlja poseban tip investicionog fonda kojinastoji biti neutralan u odnosu na trite, odnosno zatien od promjena na tritu.-snovna strategija 8"3I u cijelom svijetu bila je zasnovana na konvergenciji kreditnogspreada, prema tome postojale su tipine dugorone kreditno%rizine obveznice i kratkoronekreditno%sigurne obveznice. 3e$utim, iskustvo 8"3I pokazuje da hedge fondovi nisu u

potpunosti pote$eni rizika bez obzira na koritenje trino%neutralne strategije. 8"3I je=>>' god oekivao da e se razlika izme$u dugoronih trezorskih obveznica i dugoronihkorporativnih obveznica smanjivati. 0o, mnoga trita dionica irom svijeta naglo su pala,uzrokujui bijeg investitora prema kvalitetnijim finan.instrumentima.Fazlozi propasti 8"I3%a su

% divergencija kredotnog spreada i pritisak na likvidnost nakon ruskog defaulta,% veoma visok leverid koji se poveavao kako se nevolja poveavala i kako se

smanjivala likvidnostX% prekomjerno oslanjanje na CaF bez izvo$enja stress testingaX

% rizik modela B previe kompleksnih igara.

+!3) 'NT*+N!'3N!/N3 3%'+! ! +*0/!')0 &'N!N')%'6(P3*N3 !N%!+%'6" +''%!

!*/%' %3M'T*T

Cei dio regulacije finansijskih rizika proizaao je iz 2azelskog komiteta za supervizijubanaka. -vaj komitet formiran je pri Ientralnoj banci guvernera S&.godine.

9


10/22

godine odluio da proiri lanstvo te pozove nove lanice :rgentinu, Endoneziju,1audijsku :rabiju, 9unoafriku repoubliku i "ursku, a poziv su dobili i @ong !ong 1:F i1ingapur.

2azelski komitet je ==.jula =>'' god donio konvenciju o adekvatnosti kapitala, tzvaze 5, a=> januara =>>J god usvojio i odgovarajui amandman (:mandman o saglasnosti .obezbje$enju kapitala za pokrie trinih rizika). % 2azelska konvencija o adekvatnostikapitala, ukljuujui :mandman, prevashodno je sraunata na zatitu banaka od kreditnih itrinih rizika.

!*/%' P3+!0M 3 !2*%!TN3T' %!P'T!/! ' 1778. godine(!*/ '"

-vaj historijski ugovor u julu =>''.g. potpisale su zemlje lanice >4.g. "a je pravila do danas prihvatilo

preko =66 zemalja.

ostoji konsenzus da kredibilitet bankarstva neke zemlje nije zadovoljavajui dok se neusvoje bazelska pravila o solidnom poslovanju banaka.2azel E prihvatio je standardnu podjelu ukupnog bankarskog kapitala na dvije osnovnekomponenete primarni i sekundarni kapital.

"ekua stopa potrebnog kapitala jedne banke da bi se okvalifikovala kao adekvatnokapitalizirana podrazumijeva sljedee

!oeficijent odnosa primarnog kapitala i ukupne aktive ponderisane rizikom mora da

iznosi najmanje &7 !oeficijent odnosa ukupnog kapitala i ukupne aktive ponderisane rizikom mora dabude najmanje '7, pri emu je sekundarni kapital ogranien na =667 primarnogkapitala.

2azel E podloan je kritici. 1poitavaju mu se dvije stvari % prilino uopten pristup kreditnomriziku i neuvaavanje uticaja trinog rizika.

1truktura kapitala banaka prema 2azelu EE rimarni kapital

=. ;ioniki kapital?. Gadrani profiti

EE 1ekundarni kapital=. 1ubordinisane obveznice s rokom preko 5 godina

10


11/22

?. -pte rezerve za pokrie gubiztaka4. 8atentne rezerve&. Calorizacione rezerve

EEE (EKEE) +kupni kapital

%+'T'%* !*/! '


12/22

J. 2anka mora da provodi regulatorni program backtestinga svog internog modelatrinih rizika,

S. 2anka mora da ima spreman rigorozan program stress%testinga.

>7%tnom nivou pouzdanosti,?. @olding period za obraun rizika zbog dranja finan.instrumenata iznosi najmanje =6radnih dana,

4. 1tatistika osnova za CaF obraune mora da iznos najmanje godinu dana, s tim da serevizija te osnove vri najmanje u tromjesenim intervalima,

&. 1upervizorske vlasti ne propisuju neki odre$eni interni model kojeg se banke morajupridravati, tako da je mogue koritenje raznih modela s tim da budu ispotovanikvalitativni i kvantitativni standardi.

:. T!%3N3M')! &'N!N')%'6 'NT'T0')!, 0/0! ' +''%!

T!%3N3M')! &'N!N')%'6 'NT'T0')!, P3*N'M 3+T3M N!

0/30 +*/*!NTN'6 !%T'N3 0P+!/)!N'6 &'N!N')%'6

'NT'T0')!

Entermedijatore (posrednike) u transferu finan.sredstava izme$u preduzea (privrede) i

pojedinca (stanovnitva), kao glavnih transaktora u finan.sistemu nazivamo finansijskiminstitucijama.

12


13/22

1am transfer finan.sredstava od krajnjih pozajmljivaa krajnjim uzajmljivaima kada seizme$u njih pojavljuje finan.institucija poznat je pod nazivom finansijska intermedijacija.

Taksonomija finansijskih insiucija i! aspeka ri!ika " aktivno vs+ pasivno upravjanje

finansijske insiucije

Taksonomija finansijskih ;sl;ga

+sluge koje nude finansijske institucije mogu se razvrstati u J osnovnih aktivnosti, to su

originacija, distribucija, servisiranje, pakovanje, posredovanje i pravljenje ili formiranjetrita. (slika ?.4., str >S)

1. 3riginacija % involvira lociranje, evaluaciju i kreiranje novih finansijskih potraivanjaizdatih/emitovanih od strane klijenata institucije. -riginator prvo prikuplja i evaluirainformacije koje se tiu odnosne transakcije.:. 2istri#;cija % podrazumijeva aktivnost prikupljanja finansijskih sredstava putem

prodavanja novonastalih finansijskih proizvoda klijentima koji imaju na raspolaganjuresurse kojima e to izfinansirati. -vu aktivnost institucija moe obavljati ili kao brokerskutransakciju ili, pak, djelovanjem u ulozi principala.


14/22

=. Pakovanje % je relativno novija aktivnost. Envolvira prikupljanje ili udruivanjeindividualnih finansijskih aktiva u pulove i moguu ponovnu dekompoziciju finansijskihtokova tih aktiva u razliite tipove finansijskih potraivanja. "akvo prepakovanjefinansijskih tokova provodi se radi poveanja likvidnosti ili prilagodjavanja finansijskihtokova za specifine klijente.>. Posredovanje % podrazumijeva istovremeno izdavanje i kupovinu razliitihfinansijskih potraivanja od strane istog finansijskog entiteta. 9avlja se kada institucijakupuje jedan tip finansijskog instrumenta za vlastiti raun i finansira tu transakciju putemizdavanja nekog drugog finansijskog potraivanja na teret svog

bilansa stanja.% ostoje tri uobiajena tipa aktivnosti finansijskog posredovanja, i to

a) potpisivanje osiguranja kod kojeg izdavalac preuzima kontingent obavezeXb) potpisivanje zajmova gdje posrednik koristi vlastite resurse za proirenje kredita

zajmoprimcuX

c) potpisivanje finansijskih instrumenata u ulozi principala kako bi se isti distribuisaliinvestitorima.9.?Pravljenje tr$i@taA % je aktivnost koja ukljuuje kupovinu i prodaju istih finansijskihinstrumenata od strane jednog dilera. Mirma koja pravi trite ili, ee, market mejker jeobino, ali ne i uvijek, principal u transakciji. 3arket mejker djeluje kao posrednik kadafinansira zalihe finansijskih instrumenata putem izdavanja vlastitih finansijskih

potraivanja, npr. potpisivanjem finansijskih instrumenata.;obici i gubici vezani za promjene vrijednosti zaliha znae za market mejkera finansijskukorist ili gubitak.

!ada je u pitanju pruanje finan.usluga vano je napraviti distinkciju izme$u aktivnostiprin)ipaai aktivnosti agenta. Fizici i podsticaji u tim aktivnostima su dijametralno suprotni.rincipal angauje kapital i rizikuje oboje % vrijeme i novac. otrebe ovakvog poslovanja zakapitalom mogu biti znaajne. rincipal posjeduje portfolio i izloen je sistemskim inesistemskim rizicima.

0asuprot tome, agent radi za nekog drugog i rizikuje samo vrijeme. + agencijskom poslu,investiranje kapitala je skromno. Fizici su u potpunosti nesistemski.

Taksonomija finansijskih rizika

+ taksonomiji rizika finansijskih usluga nezaobilazni su sljedei tipovi "rini (trgovinski) rizik, koji subsumira rizik kamatne stope i rizik deviznog

kursaX !reditni ili tzv. default rizikX Fizik (od) saugovaraa ili druge ugovorne straneX Fizik likvidnostiX -perativni rizikX Fizik inherentan polisama osiguranja ili tzv. underriting rizikX

Gakonski rizikX Fizik modelaX

14


15/22

Fizik doga$aja ili tzv. event rizikX 1trateki rizikX oslovni rizikX Feputacijski rizikX 1istemski rizikX Fizik solventnosti ili rizik kapitala.

Tr$i@ni rizik

Ga finansijsku instituciju kaemo da se izlae trinom riziku onda kada aktivno trgujefinansijskim, posebno derivatnim, instrumentima na organizovanim finansijskim tritima.1am trini rizik moe se definisati kao rizik negativnih ili nepovoljnih odstupanja trinevrijednosti trgovinskog portfolija usljed fluktuacija kamatnih stopa, deviznih kurseva, prinosana dionice i/ili drugih cijena instrumenata tog portfolija tokom perioda u kome se zahtijevalikvidiranje transakcija.

;ok bankarske regulatorne institucije kao utrivu aktivu obino tretiraju onu koja se drikrae od = godine, privatne finansijske institucije uzimaju u obzir krai period.+ finansijskoj teoriji i praksi trini rizik se obino razdvaja na dvije komponente

% rizik kamatne stope (kamatni rizik, kamatnu izloenost)X i% rizik deviznog kursa (valutni rizik, kursni rizik, valutnu izloenost).

+izik kamatne stope

F.k.s. je rizik smanjenja dobitka finansijske institucije usljed nepovoljnog kretanja kamatnihstopa. -vaj tip rizika nastaje zbog fiksnih (niskih) kamatnih stopa na kredite, odnosno

plasmane, dok uporedo rastu cijene (kamatne stope) na izvore sredstava. ;rugi izvor rizikakamatne stope ugra$en je u implicitne opcije finansijskih usluga (opcijski rizik).#klatantan primjer je prijevremeno plaanje kredita koji nosi fiksnu stopu. !orisnik kreditamoe uvijek otplatiti kredit i uzeti novi po novoj stopi % pravo koje e iskoristiti kada kamatnestope znatno opadnu."ransakcioni depoziti tako$e nose opcije zbog toga to mogu biti transferisani u oroenedepozite kada kamatne stope porastu.-pcijski rizici ponekad se nazivaju indirektim rizicima kamatnih stopa. -ni ne nastajudirektno iz promjene kamatne stope, ve rezultiraju iz ponaanja klijenata koji komparirajukoristi i trokove koritenja opcija ugra$enih u finansijske usluge i prave izbore u zavisnostiod trinih uslova.

6isina rizika kamatne stope u veikoj mjeri zavisi i od toga kakvu strategijuodnosa premariziku praktikuje menadment finansijske institucije.

:ko menadment finansijske institucije primjenjuje strategiju manjeg stepena averzije premariziku % tzv. ofan!i#ni ili agresi#ni prisup% onda on svjesno prihvata vii nivo rizika kamatnestope uvaavajui oekivanja budueg kretanja kamatnih stopa na finansijskom tritu.;rugim rijeima, menaderi agresivnog pristupa nastoje anticipacijom promjena kamatnihstopa da izvuku profit iz pekulativnih transakcija na tom polju. rimjera radi, ako oekuju

porast kamatnih stopa na finansijskom tritu, ovi e menaderi nastojati da skrate rokove nastrani aktive i da produe rokove na strani pasive, odnosno formiranja svojih finansijskihobaveza.

15


16/22

0astojanja su suprotna ako se oekuje pad kamatnih stopa. +koliko menadment finansijskeinstitucije praktikuje strategiju averzije prema riziku % tzv. $efan!i#ni prisup, onda e on teitida redukuje nivo kamatne izloenosti.

7pravjanje rizikom kamatne stopepodrazumijeva operativni monitoring, zatim utvr$ivanje

prihvatljivih ogranienja kamatne izloenosti i, najzad, korektivne akcije koje pretjeranukamatnu izloenost treba da svedu u tolerantne okvire.

+izik deviznog k;rsa

9avlja se u sluaju da do$e do promjene deviznih kurseva, pretpostavljajui vievalutnukompoziciju aktive i pasive u bilansu stanja finansijske institucije.

"o je rizik da promjene deviznih kurseva imaju negativan uticaj na vrijednost sredstava iobaveza finansijske institucije denominiranih u stranim valutama. Eli, radi se o vjerovatnoinastajanja gubitka usljed promjena deviznih kurseva.

+koliko do$e do promjene kursa strane valute koja se nalazi u bilansu stanja finansijskeinstitucije, efekti te promjenezavise od dva faktora

da li je odnosna valuta aprecirala ili deprecirala, i da li je bilans finansijske institucije u odnosnoj valuti pozitivan ili

negativan.

!ada je u pitanju upravjanje rizikom deviznog kursa.menadmentu finansijske institucijestoje na raspolaganju sljedee dvije opcije da se odredi, odrava i kontrolie nivo rizika deviznog kursa koji je u skladu sa

njenom poslovnom politikom, i

da se otvorene devizne pozicije, u cilju redukovanja rizika deviznog kursa,kompenziraju odgovarajuim derivativnim transakcijama.

%reditni rizik

!reditni rizik se ogleda u vjerovatnoi ili mogunosti da dunici ne vrate kredite o rokovima

dospijea zajedno sa pripadajuim kamatama. 0eplaanje kreditnih obaveza uzrokuje totalniili parcijalni gubitak bilo kojeg iznosa pozajmljenog duniku, odnosno klijentu finansijskeinstitucije. 3oe proistei iz nesposobnosti ili nevoljnosti postupanja na unaprijed ugovoreninain. -vo moe uticati na kreditora koji je potpisao ugovor, ostale kreditore, pa sve dodioniara kreditora i dunika.

+ anglosaksonskoj terminologiji kreditni rizik nerijetko se naziva $efaul risk, pri emu$efaul nastaje u tri sluaja

ako dunik ne izvri plaanja po kreditnom ugovoru ni poslije minimalno 4 mjeseca oddana dospijea (default plaanja)X

ako dunik prekri neku od zatitnih klauzula u kreditnom ugovoru (tehniki default)X i

16


17/22

ako ekonomska vrijednost aktive dunika padne ispod vrijednosti njegovog duga(ekonomski default).

reditni rizik ima dvije dimenzijeB k#anie ri!ika, ili iznos koji moe biti izgubljen, i k#alieri!ika, ili vjerovatnoa defaulta. !valitet rizika nerijetko se procjenjuje putem rejtinga, koji jeinterni za finansijsku instituciju i/ili eksterni (ako dolazi od rejting agencije). #valuacijakvaliteta rizika u konanici bi vodila prema kvantifikovanju vjerovatnoe defaulta dunika,kao i vjerovatnoe bilo kakvog oporavka od sluaja defaulta. Cjerovatnou defaulta nije lakokvantifikovati. 1tepen mogueg oporavka od $efaulatako$e je nepoznat.


18/22

Fizik likvidnosti sastoji se u mogunosti da sposobnost plaanja banke ili neke drugefinansijske institucije bude ugroena. -vaj tip rizika javlja se usljed neto odliva depozita,izostanka oekivanog priliva sredstava, aktiviranja uslovnih obaveza i kreditnih zahtjevaklijenata koji su relevantni za finansijsku instituciju, panine navale (ivotnog) osiguranja,

otkazivanja ili neobnavljanja polisa (neivotnog) osiguranja, velikog broja otkupa dionica, itd.

-snovni razlog nastanka rizika likvidnosti banke lei u ronoj transformaciji sredstava %banke formiraju izvore sredstava na osnovu kratkoronijih depozita, dok plasmaneprikupljenih sredstava ostvaruju u vidu dugoronijih kredita. ri ovom gapu ronosti uvijekpostoji rizik likvidnosti, kao i troak likvidnosti.

Prema :estu postoje dva tipa rizika ikvidnostiB

&ormalni ili uo'i%ajeni ri!ik lik#i$nosi % rizik koji proizilazi iz poslovanja natritima koja u svojim standardnim dnevnim operacijama nisu u potpunosti likvidna.risutan je na svim finansijskim tritima, ali je mnogo ozbiljniji na razvijenimtritima i za specijalne -"I instrumente.

Kri!ni ri!ik lik#i$nosi% rizik likvidnosti koji proizilazi iz trinih kriza, kao to sukrah na all Sreeu=>'S.god, ruska 8"I3 kriza iz =>>'.god, aktuelna globalnafinansijska kriza i sl.

+ takvim uslovima neko moe likvidirati pozicije samo preuzimajui velike gubitke.

;va modusa upravjanja rizikom ikvidnosti

klasifikacija izvora sredstava i plasmana finansijske institucije iz aspekta preostaleronosti, i/ili

koritenje kredita za odravanje likvidnosti, tj. uzajmljivanje novca na finansijskomtritu, pretpostavljajui solidan kreditni rejting odnosne finansijske institucije.

3perativni rizik

+ 2azelu EE, operativni rizik se definie kao rizik direktnog ili indirektnog gubitka kojirezultira iz neadekvatnih ili neprimjerenih internih procesa, osoblja i sistema, ili iz eksternihdoga$aja.2azelska definicija operativnog rizika ukljuuje zakonski rizik, ali iskljuuje strateki ireputacijski rizik.5zvori 'uzro)i( operativni! rizikabanaka mogu biti

=. interna prevara?. eksterna prevara4. prekid u poslu i otkazivanje informacionih i drugih sistema&. izvrenje, isporuka i upravljanje procesima5. oteenje fiksne imovineJ. prakse (kod) zapoljavanja i sigurnost radnog mjesta iS. klijenti, proizvodi i poslovna praksa.

-perativni rizici se javljaju na dva razi"ita nivoa tehnikom nivou, kada su informacioni sistemi neefikasni i18


19/22

organizacionom nivou, tj. u vezi sa izvjetavanjem i monitoringom rizika isvim povezanim pravilima i politikama.

rgani!acija monioringa ri!ika, tj osnovni principi koji mogu pomoi u izgradnji ispravnogsistema su

pravila upravljanja ne bi trebala previe ograniavati proces preuzimanja rizika.revelika opreznost usporava proces donoenja odluka i limitira volumen poslovanja.

!omercijalne poslovne jedinice koje generiu rizike trebale bi biti odvojene od onihija je misija supervizija i ograniavanje rizika.

"rebali bi postojati podsticaji za otkrivanje rizika, kada oni postoje, umjesto da semenaderi podstiu da ih skrivaju.

+mjetnost upravljanja rizicima podrazumijeva i uspostvljanje balansa izme$u pridravanjapravila o preuzimanju rizika i sposobnosti razvoja poslovanja, izme$u otkrivanja rizika isnanih podsticaja menadmenta unutar organizacije. #fikasnost monitoringa rizika u velikojmjeri zavisi od uloga i uticaja poslovnih jedinica i jedinice za kontrolu rizika.

Zahije#ani kapial !a operai#ni ri!ik * 'ruo $o'iak + fakor pon$erisanja.

+ tom kontekstu, uzima se prosjek bruto dobitka u posljednje 4 godine i zbraja neto kamatnidobitak, tj. iskljuuje loe duniko optereenje i operativni trokovi. -vo je tzv. prisup'a!nog in$ikaora% 2E:.2azelski komitet je ponudio jo dva pristupa za izra"unavanje za!tijevanog kapitaa zaoperativni rizik% san$ar$i!o#ani prisup% 1":, u kojem se bankarske aktivnosti dijele na '

poslovnih linija, a zatim se prosjeni bruto dobitak u posljednje 4 godine za svaku poslovnuliniju mnoi sa Nbeta faktoromO (P) i u rezultatu sabire sa ostalim dobijenim iznosima radiodre$ivanja ukupnog kapitala za operativni rizik i prisupe napre$nog ili ra!#ijenog mjerenja :3:, prema kojima se regulatorni kapitalni zahtjevi za operativni rizik izraunavaju putem

baninog internog koritenja kvalitativnih i kvantitativnih kriterija.

+izik inherentan polisama osig;ranja

Probem negativne seek)ije postavlja pitanje koje polise osiguravajue drutvo trebaprihvatiti. 1 obzirom da postoji vea vjerovatnoa da e osoba loijeg zdravlja ugovoritipolisu dopunskog zdravstvenog osiguranja nego neko potpuno zdrav, bilo bi razumljivo da utakvim sluajevima osiguravajua drutva odbiju svakog ko se prijavi. 2udui da se to ustvarnosti ne deava, osiguravajua drutva su zasigurno nala alternativno rjeenje.

Fecimo, veina osiguravajuih drutava zahtijeva zdravstveni pregled, te provjeru medicinskedokumentacije prije ugovaranja zdravstvenog ili ivotnog osiguranja. :ko iza$e na vidjelo da

postoji neka bolest koja za zdravlje te osobe igra vanu ulogu, osiguravajue drutvo moeizdati polisu osiguranja koja ne pokriva dijagnosticiranu bolest. -siguravajua drutva obinonude povoljnije stope pri osiguranju grupe ljudi, jer tako izbjegavaju problem negativneselekcije, u skladu sa zakonom velikih brojeva.

+vaavajui personalne karakteristike aplikanata za osiguranje, za osiguravajua drutva sutako$e vane informacije koje otkrivaju prisustvo moralnog hazarda.

%orani !azardpredstavlja rizik ukljuivanja osiguranika u aktivnosti koje su iz aspekta

osiguravatelja nepoeljne jer se zbog njih poveava vjerovatnoa deavanja osiguranog

19


20/22

sluaja. ;o moralnog hazarda dolazi kada osiguranik propusti preduzeti potrebne mjere daizbjegne mogui gubitak jer zna da e mu taj gubitak nadoknaditi osiguranje.

rema tome, dok je negativna selekcija problem povezan sa asimetrinim informacijama koji

se pojavljuje prije izdavanja polisa osiguranja, moralni hazard nastaje nakon njihovogizdavanja. -tuda je rizik inherentan polisama osiguranja iri pojam od underriting rizika,koji je prisutan samo prije izdavanja polisa.

akonski rizik

Minansijski ugovori esto su kompleksni, pa su finansijske institucije izloene riziku da senjihovo razumijevanje sporazuma razlikuje od razumijevanja od strane suda. !od finansijskihugovora, zakonski rizici su endemini, tj. vezani za mjesto njihovog zakljuenja. 0ovi zakoni,miljenja suda i propisi mogu ranije dobro uspostavljene transakcije dovesti u koliziju, ak ikada su sve strane prethodno adekvatno ispunile svoje obaveze i u budunosti su u potpunosti

sposobne da ih izvravaju.;rugi tip zakonskog rizika proistie iz aktivnosti menadmenta finansijske institucije, njenihzaposlenika i agenata. revare, krenja propisa o finansijskim instrumentima i ostale slineaktivnosti mogu dovesti do katastrofalnih gubitaka. Dak i situacija kada, primjera radi,osiguravatelj ispunjava sve obaveze iz ugovora moe rezultirati masivnim sudskim sporovimaako neki vlasnici polisa imaju drugaija oekivanja ili shvatanja u pogledu performansinjihovih polisa nego to je to specifikovano ugovorom.

+izik modela

Minansijske institucije koriste razne modele kako bi odredile vrijednost finansijskihinstrumenata, kao to su opcije, i kako bi evaluirale nivo rizika kojem su u svojim trgovinskimaktivnostima izloene.-vi su modeli kompleksni, a greke do kojih eventualno moe doi pri njihovom koritenjudodatno izlau finansijske institucije riziku. +sljed ovog rizika, finansijske institucije mogu

preplatiti finansijske instrumente ili, pak, podcijeniti nivo trinog ili trgovinskog rizika kojisu preuzele.raktina rjeenja ovog rizika su

revizija strategija i pozicija, upotreba viestrukih modela, i simulacija uticaja hipotetikih greaka modela.

+izik dogaaja

Fizik doga$aja ili tzv. e#en rizik predstavlja mogunost nastupanja neuobiajenih iliekstremnih doga$aja. Gbog toga ne iznena$uje stav da se pod rizik doga$aja svrstavaju svi

preostali tipovi rizika, koji nisu trini, kreditini, operativni, rizik likvidnosti i sl.

Fizik doga$aja odnosi se na vjerovatnou da, recimo, do$e do sloma berze iznenadnih promjena u poreskom sistemu iznenadnih promjena u regulatornoj politici kolapsa kursa neke valute teroristikih napada

20


21/22

raznih katastrofa itd.

trate@ki rizik

1trateki rizik je rizik povezan sa poslovnim planovima i strategijama finansijske institucije.

-vaj tip rizika ukljuuje planove za ulazak u nove poslovne linije, proirenje postojeihusluga putem merdera i akvizicija i poboljanje infrastrukture.

Poslovni rizik

Eako operativni rizik ukljuuje mnoge aspekte onoga to eksperti za upravljanje rizicima zovuposlovnim rizikom, on tako$e iskljuuje ostale. 0pr. mnoge definicije operativnog rizika neukljuuju poslovni ciklus, fluktuacije prihoda finansijskih institucija po osnovu provizija,fluktuacije potranje za finansijskim uslugama kao i trokova njihovog generisanja itd., to jeustvari poslovni rizik.rema tome, poslovni rizik podrazumijeva fluktuacije prihoda finansijske institucije koje su

uzrokovane prirodom njenog poslovanja.

+ep;tacijski rizik

Gahtijeva specijalan tretman finansijskih institucija zbog toga to priroda njihovog poslovanjazahtijeva povjerenje kreditora, regulatora i trita uopte. + konanici, stabilnost svakogfinansijskog sistema imperativno se temelji na povjerenju.-vaj tip podrazumijeva mogunosti da negativni publicitet u pogledu poslovne praksefinansijske institucije dovede do gubitka prihoda ili, pak, sudskog spora. Ga sisteme povezanesa plaanjima na malo reputacijski rizik je povezan sa oekivanjima klijenata u pogleduisporuke ili, pak, usluga plaanja i sa tim da li institucija ispunjava svoje regulatorne iobaveze zatite klijenata povezane s tim uslugama.

Feputacija finansijske institucije, posebno povjerenje koje uiva od strane klijenata ili treihlica, moe biti nepovratno ocrnjena zbog njenih propusta u tome da poslovne aktivnostiobavlja sigurno i odgovorno. roblem evaluacije reputacijskog rizika je kompleksanfinansijska institucija koja bi rezervisala novac za sluaj opasnosti od gubitka reputacije

preutno bi unaprijed priznala da njeno upravljanje zasluuje (negativnu) kritiku.

;a bi se osigurale od ovog rizika, finansijske institucije moraju imati kodeks ponaanja,

otvorenu kulturu informisanja, kao i procese koji u ranim fazama omoguuju identifikovanjeovog rizika i problematinih segmenata.

istemski (vs. nesistemski" rizik

1istemski rizik prestavlja onaj rizik koji utie na sve finansijske instrumente i zbog toga se nemoe diversifikovati. rethodna definicija sistemskog rizika nije, me$utim, u cjelostiopteprihvaena.

0eki drugi autori koji tretiraju problematiku investiciono%projetnog i/ili finansijskogmenadmenta argumentovano istiu da se sistemski rizik moe diversifikovati, i tome$unarodnom diversifikacijom. -tuda bi kriterij kategorizacije rizika na sistemski i

nesistemski trebalo nadopuniti i formulisati kao mogunost diversifikacije unutar granicajedne zemlje.

21


22/22

1istemski rizik se inae javlja zbog rizinih faktora koji utiu na cijelo trite, tj. zbogpromjena u ekonomskom, politikom i drutvenom okruenju. 0esistemski rizik je onaj rizikkoji je jedinstven za odre$eno preduzee ili djelatnost.-n zavisi od ekonomskih, politikih i ostalih faktora koji utiu na sve finansijske instrumente

u smislu sistema%konkretne finansijske institucije, sektora ili regionalne oblasti % a moe seredukovati ili, ak, eliminisati diversifikacijom, ako je ona uinkovita.

+izik solventnosti

-dnosi se na vjerovatnou da finansijska institucija ne bude sposobna da raspoloivimkapitalom pokrije gubitke generisane od svih tipova rizika. -tuda je rizik solventnosti zapravorizik $efaulafinansijske institucije.

+izik zemlje

odrazumijeva situaciju kada strani dunik % emitent, pored svoje likvidnosti i mogunosti daplati dospjele obaveze, zbog nemogunosti zemlje u kojoj ima sjedite, nije u stanju da platina vrijeme, ili uopte da plati, dospjele kamate ili otplatu.Fadi se zapravo o posebnom tipu kreditnog rizika, odnosno inostranog investicionog rizika, skojim se finansijska institucija suoava kada kupuje aktivu kao to su obveznice i zajmovi odinostranih korporacija.

22

Documents

Analiza i Upravljanje Finansijskim Rizicima I Parcijalni