ANALIZA PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA U KANTONU ... · analiza pravnog i institucionalnog okvira u kantonu sarajevo u svrhu smanjivanja siromaŠtva i socijalne iskuuČenosti u

ANALIZA PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA

U KANTONU SARAJEVO U SVRHU

SMANJIVANJA SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKUUČENOSTI U

KANTONU SARAJEVO

Sarajevo, juli 2017.

SADRŽAJ

1. Uvod - Zašto Analiza?................................................................................................................................3

2. Metodologija............................................................................................................................................. 4

3. Socijalna situacija u BiH i FBiH.................................................................................................................... 5

3.1. Uzroci siromaštva u BiH - kratki pregled............................................................................................... 6

3.2. Aktuelni uzroci........................................................................................................................................ б

4. Postojeći zakonski okvir u FBiH................................................................................................................... 7

4.1. Reforma Zakonskog okvira u FBiH........................................................................................................9

5. Socio ekonomska slika KS............................................................................................................................ 10

5.1. Kanton Sarajevo u Federaciji BiH.........................................................................................................10

5.2. Društveni razvoj...................................................................................................................................13

5.2.1. Stanovništvo.....................................................................................................................................14

5.2.2. Socijalno uključivanje........................................................................................................................15

6. Analiza zakonskog i institucionalnog okvira u oblasti socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo sa prikazom

broja korisnika i utroškom budžetskih sredstava za ove namjene u periodu 2011. - 2016. godina...............19

6.1. Pravni okvir...........................................................................................................................................19

6.1.1. Korisnici socijalne zaštite................................................................................................................... 20

6.1.2. Prava iz socijalne zaštite.................................................................................................................... 23

6.2. Zaštita civilnih žrtava rata................................................................................................................... 26

6.2.1. Korisnici prava po osnovu statusa civilne žrtve rata.........................................................................26

6.3. Zaštita porodica sa djecom.................................................................................................................. 28

6.4. Struktura utrošenih sredstava..............................................................................................................29

6.4.1. Javne kuhinje..................................................................................................................................... 30

6.4.2. Sigurna kuća i skloništa za djevojke.................................................................................................30

6.4.3. Stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija.................................................................................. 31

6.5. Zbirni pregled korisnika i utrošenih budžetskih sredstava...................................................................32

6.6. Zbirni prikaz izdvojenih budžetskih sredstava......................................................................................32

1

6.7. Konsolidovani podaci o korisnicima i sredstvima iz Budžeta KS...........................................................33

6.8. Analiza podataka za općine Kantona Sarajeva i Grada........................................................................ 36

6.8.1. Analiza finansijskih izdvajanja.........................................................................................................37

6.8.2. Analiza naknada po korisnicima........................................................................................................ 38

6.9. Nematerijalne pomoći.........................................................................................................................39

6.9.1. Usluge stručnog socijalnog rada..................................................................................................... 39

6.10. Udruženja i humanitarne organizacije čiji se rad finansira iz budžetskih sredstava.........................42

6.10.1. Udruženja....................................................................................................................................... 42

6.10.2. Humanitarne organizacije.............................................................................................................. 43

7. Menadžment i sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini - trenutno stanje i način funkcionisanja.... 44

7.1. Sistem i struktura socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo...................................................................... 46

7.2. Rukovođenje i upravljanje u ustanovama socijalne zaštite................................................................. 47

7.3. Djelatnost i kadrovska struktura ustanova iz oblasti socijalne zaštite na Kantonu Sarajevo...............48

7.4. Menadžment sistema socijalne zaštite - šta ne funkcioniše?............................................................... 61

7.5. Kako unaprijediti menadžment u sistemu socijalne zaštite?................................................................64

8. Prijedlog za izradu jedinstvene baze podataka - pretpostavka ažuriranog uvida u stanje, mjere i politike

66

9. Osnove reforme sistema socijalne zaštite...................................................................................................70

9.1. Identifikovani problemi u Analizi......................................................................................................... 70

9.2. Reforma sistema socijalne zaštite na nivou FBiH................................................................................ 73

9.3. Unapređenje menadžmenta u sistemu socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo.................................... 74

9.4. Socijalno poduzetništvo i radna aktivacija marginalizovanih grupa....................................................75

10. Preporuke................................................................................................................................................. 78

Literatura.........................................................................................................................................................82

Aneks I - Anketni upitnici................................................................................................................................ 84

Aneks II - Detaljni pregled korisnika i realizovanih sredstava svih oblika socijalne zaštite po opštinama i KS

.........................................................................................................................................................................93

2

1. UVOD - ZAŠTO ANALIZA?

Bosna i Hercegovina, u opštem smislu nalazi se u stanju „nedovršene tranzicije". Pri tome su neki elementi tranzicije posljednjih decenija, privatizacija, na primjer, sprovođeni bez odgovarajućeg institucionalnog okvira, i pravne regulative te pod značajnim političkim uticajima. To je vodilo odsustvu razvoja, u ratu već značajno uništene privrede, te velikim socijalnim problemima, prije svega rastu siromaštva.Sam sistem socijalne zaštite je bazično neefikasan zato što je statusno zasnovan, nefukcionalno organizovan, i posljedično, socijalno nepravedan.

Od 2014., nakon velikih socijalnih protesta, posebno u FBiH međunarodna zajednica naglašeno inicira fokus na reforme u pravcu „završetka" tranzicije, od Njemačko-britanske inicijative. Sporazuma za rast i zapošljavanje Evropske komisije (Delegacije u BiH) do Reformske agende.

Krajem 2016. Evropska komisija je prihvatila Aplikaciju BiH za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU i predala BiH upitnik sa preko 3400 pitanja. Odgovori BiH na ta pitanja bit će procjena naše spremnosti za status kandidata.

Veoma važan aspekt reformi je reforma sistema socijalne zaštite.

Reformska agenda za BiH 2015 - 2018. naglašava „moderno i brižno društvo se mora pobrinuti za one koji ne mogu brinuti sami o sebi. Istovremeno, sistemi socijalne zaštite ne smiju remetiti podstreke u ekonomiji i moraju biti fiskalno održivi. Da bi se ti ciljevi postigli, entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta moraju poboljšati ciljanje socijalne pomoći putem paketa mjera kojima će učiniti politike socijalne zaštite efikasnijim, efektivnijim i privlačnijim. Socijalna zaštita treba da je u funkciji onih kojima je zaista potrebna ili koji je plaćaju i mora biti postavljena na stabilne finansijske osnove.

Sistemi socijalne zaštite će biti reformirani (u konsultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om), uključujući i poboljšano ciljanje socijalne zaštite koja se ne finansira iz doprinosa i uspostavljanje centralizirane baze podataka svih korisnika socijalnih davanja u FBiH i kantonima. Reformski napori će imati za cilj dapodstaknu korisnike da budu aktivni učesnici u ekonomiji, a uz zaštitu i povećanje socijalne pomoći za one kojima je najpotrebnija".

Sama Reformska agenda veoma dobro ukazuje na potrebu poboljšanja ciljanja (selekcije) korisnika socijalne zaštite tako da se ona ne zasniva na statusu već na stvarnim potrebama korisnika i na potrebu jedinstvene baze podataka (u FBiH i kantonima) svih korisnika socijalnih primanja te da korisnike radno aktivira.Ona traži „povećanje socijalne pomoći za one kojima je najpotrebnija", „mora biti postavljena na stabilne finansijske osnove" i „fiskalno održiva".

Svakako bi bilo bolje da je Reformska agenda u ovome preciznija i da reformu socijalne zaštite ne vezuje za konsultacije sa MMF-om i Svjetskom bankom, čiji je fokus na fiskalnoj stabilnosti i vraćanju dugova.

Time, Reformska agenda ne uzima u obzir specifičnost socijalne situacije u BiH, entitetima i kantonima u FBiH, što je ne čini „socijalno osjetljivom".

Reforma socijalne zaštite u BiH ne može imati restriktivan karakter, niti su socijalni transferi korisnicima samo „fiskalni trošak". To je oblik preraspodjele budžeta koji uz socijalnu ima i ekonomsku funkciju, povećane potražnje, tj. podstiče privredu uz činjenicu da se kroz PDV 17 % socijalnih davanja vraća budžetima.

Zato u reformi socijalne zaštite treba investirati preraspodjelom između različitih dijelova javne potrošnje. Njen cilj i osnova je smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti što je u punoj mjeri u skladu sa EU standardima i praksama EU članica.

Ovaj opšti uvod u punoj mjeri se odnosi i na potrebu reforme sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo i u FBiH. Osnove za reformu u Kantonu Sarajevo treba da pruži ova Analiza pravnog i institucionalnog okvira u Kantonu Sarajevo u svrhu smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti u Kantonu Sarajevo.

2. METODOLOGIJA

Ministrica ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, inicirala je i organizovala više pripremnih sastanaka, za izradu Analize pravnog i institucionalnog okvira u Kantonu Sarajevo u svrhu smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti u Kantonu Sarajevo.

Na tim pripremnim sastancima dogovoren je okvir i pristup u izradi Analize.

Vlada Kantona Sarajevo je na 75. sjednici održanoj 16.3.2017. donijela Rješenje o imenovanju Tima za izradu Analize pravnog i institucionalnog okvira u Kantonu Sarajevo u svrhu smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti u Kantonu Sarajevo.

Rješenjem je imenovan Tim za izradu Analize u sljedećem sastavu:

• Dr. Žarko Papić, predsjednik

Prof. dr. Suada Buljubašić, član

Dr. Sci. Mirnes Telalovič, član

Mr. sci. Maida Fetahagić, član

Fahrudin Memić, dipl. mat., član

Mirsada Poturković, dipl. scr., član

Azra Mulaomerović, dipl. scr., član

Rješenjem su precizirani zadaci Tima, koji treba da:

- izvrši i izradi detaljnu Analizu stanja u Kantonu Sarajevo u oblasti socijalne politike i definiše ključne uzroke siromaštva, te predloži mjere za prevazilaženje postojećeg stanja,

- da izradi Analizu pravnog i institucionalnog okvira u Kantonu Sarajevo u svrhu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u Kantonu Sarajevo,

- kreira prijedlog za izradu jedinstvene baze podataka kako bi se moglo pratiti stanje u ovoj oblasti i u skladu sa istim poduzimati adekvatne aktivnosti i utvrđivati mjere,

- redovno informiše nadležne organe o realizaciji predviđenih aktivnosti.

Tim je radio u punom sastavu u periodu 16.3. -16.7.2017.

• Održavani su redovni sastanci Tima na kojima su se precizirali, pristup Analizi, način prikupljanja i obrade podataka, sadržaj Analize te podjela zadataka, dijelova Analize koje pripremaju članovi Tima.

• Izvršeno je istraživanje postojećih studija i izvještaja o socijalnoj situaciji u BiH, FBiH i KS.

• Analiziran je zakonodavni okvir sistema socijalne zaštite u FBiH i planirane promjene tog okvira u 2017.

• Analiziran je zakonodavni okvir u Kantonu Sarajevo.

• Pripremljena su i poslata 3 upitnika (opštinske službe, javne ustanove i NVO, humanitarne organizacije i privatne ustanove). Odgovori su analizirani. (Upitnici su dati u Aneksu I). Time je bilo

moguće doći do cjelovite slike izdvajanja za socijalnu zaštitu u KS s obzirom da informacije o opštinskim izdvajanjima nisu bile potpune ili ih nije bilo.

• Prikupljeni su i analizirani svi podaci o korisnicima socijalne zaštite iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS.

• Izvršena je analiza Izvještaja o poslovanju (Izvještaji o radu i Izvještaji o finansijskom poslovanju) ustanova socijalne zaštite.

• Na osnovu obimnih materijala i podataka bilo je moguće konsolidovati sve relevantne podatke za stanje sistema socijalne zaštite u KS (finansijske donacije, korisnike, kapacitete aktera socijalne zaštite).

• Uz cjelovitu sliku stanja u socijalnoj zaštiti i na osnovu nje došlo se do identifikacije osnovnih problema te zaključaka o pravcima njihovog rješavanja.

• Na osnovu toga definisane su preporuke u reformi sistema socijalne zaštite u KS.

Sam sadržaj Analize pokazuje pristup i osnovnu metodologiju kao i usmjerenje na reformu sistema socijalne zaštite u KS.

U izradi Analize ključnu ulogu su igrale sugestije Ministarstva i ministrice Amele Dautbegović koja je učestvovala na nekoliko sastanaka Tima.

3. SOCIJALNA SITUACIJA U BIH I FBIH

1. u BiH problem siromaštva, socijalnih nejednakosti i socijalne pravde su, naročito u političkoj javnosti „zabranjene teme". To se direktno odražava i na statistički sistem koji ne mjeri dinamiku kretanja siromaštva poslije 2011. te na neobjašnjivo odsustvo tog rastućeg problema u programima političkih partija ili nezainteresovanosti akademske javnosti i međunarodnih organizacija. Svjetske banke i Međunarodnog Monetarnog Fonda, prije svega.

Metodološki izlaz iz te situacije nađen je u izračunavanju linije siromaštva za 2007. i 2011. te odabir jedne koju smatramo relevantnom na osnovu metodologije Agencije za statistiku BiH iz 2007.

2. Ocijenili smo da je Apsolutna linija siromaštva (metodom ASBiH uz podršku EUROSTAT-a iz 2007.) najrelevantnija za BiH. Ona je data za 2011. u cijenama iz 2007. ^

U cijenama iz 2011. apsolutna linija siromaštva bila bi 271 KM mjesečno. To ne mijenja procenat pojedinaca ispod apsolutne linije siromaštva u 2011.

S obzirom da ćemo podatke Ankete o potrošnji domaćinstva iz 2016. imati tek polovinom 2017. uz pretpostavku da će ASBiH računati samo relativnu liniju siromaštva ostaje nam da procijenimo procenat stanovništva ispod apsolutne linije siromaštva za 2016.

Procjenu smo uradili ekstrapolacijom trenda rasta siromaštva u BiH, FBiH i RS u periodu 2007 - 2011., tj. prosječan godišnji rast siromaštva iz period 2007 - 2011. prenijeli smo i na prosječan godišnji rast siromaštva u periodu 2011 - 2016.

Opravdanost ovog pristupa temelji se na činjenici da se ništa nije promijenilo u sistemu socijalne zaštite koji je neefikasan i ne smanjuje siromaštvo, da je prosječna godišnja stopa rasta BDP-a u tom periodu bila svega oko 1,7 % da je nezaposlenost neznatno smanjena tek u 2016.

^ Vidi IBHI; „Siromaštvo u BiH 2011 - Trendovi i dostignuća", Sarajevo, juni 2013.

Na opisani način dobili snno procjenu da je 2016. ispod apsolutne linije siromaštva bilo u BiH 28 % stanovništva, u FBiH 28 % i u RS 30 %.

Na indirektan način to potvrđuju i procjene međunarodnih organizacija iz 2016. godine.

BiH je po procjeni EU jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope.

UN istraživanja pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od 3-5 KM dnevno (90-150 KM mjesečno), tj. 17 % stanovništva je u ekstremnom siromaštvu daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 700 000 stanovnika na ivici siromaštva.

Druga strana iste medalje je rast socijalnih nejednakosti (5 milijardi EUR-a štednje drži 1 % stanovništva, 90 multimilijardera postoji u BiH).

Sa takvim siromaštvom BiH ne može pregovarati o poglavlju 19. kad i ako dobije kandidatski status za članstvo u EU. BiH ne ispunjava uslove iz Evropske socijalne povelje koji se odnose na visinu socijalnih davanja.

3.1. UZROCI SIROMAŠTVA U BIH - KRATKI PREGLED

3.1.1. ISTORIJSKI UZROCI

BiH je tokom rata 1992 - 1995. pretrpjela ogromne materijalne i ljudske gubitke. Sa druge strane BiH je u godinama poslije rata primila največu međunarodnu finansijsku pomoć po glavi stanovnika u istoriji. ^

Bez odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira privatizacija se pretvorila u pljačku društvenog bogatstva od strane ratnih profitera. Time je ekonomska struktura BiH dodatno uništena.

Poratni period je tekao u beskrajnim političkim konfliktima bez ozbiljne (entitetske ili državne) strategije i politike ekonomskog i socijalnog razvoja.

Tako je BiH nivo BDP iz posljednje predratne godine (1991.) dostigla, kako se procjenjuje tek oko 2010. tj. 15 godina poslije rata.

Poređenja radi Ex-Jugoslavija je predratni BDP (1940.) dostigla 1952., dakle za 7 godina poslije rata i to u potpunoj izolaciji sa Istoka i Zapada i bez jednog dolara finansijske pomoći.

3.2. AKTUELNI UZROCI

3.2.1. Usporen ekonomski razvoj te rast javnog duga osnovne su karatkteristike aktuelne ekonomske situacije u BiH.

Prosječan godišnji rast BDP-a u periodu 2010 - 2015. je kao što smo vidjeli svega 1,7 % a javni dug BiH čini 43 % BDP-a (2015.). To međutim nije ukupan javni đug jer u tu sumu ne ulaze dugovi javnog zdravstva, javnog školstva, vanbudžetskih fondova, itd. tj. on je višestruko veći.

GDP po glavi stanovnika je 29 % prosjeka zemalja EU. Od 2011., posljednjih pet godina popravili smo se za 1 procentni poen (2011. to je bilo 28 %f. Ovim tempom razvoja, da bi dostigli EU prosjek (a da se EU uopće ne razvija) trebalo bi nam 105 godina.

WB procjenjuje da bi se stopom rasta od 7 % godišnje EU prosjek GDP po glavi stanovnika dostigao 2035. tj. za 19 godina.

Egzaktnih podataka nema, veličina finansijske pomoći u raznim vidovima procijenjena je na blizu 60 milijardi USD (po PPP iz kraja prošlog vijeka) u periodu 1995 - 2000. godina. Vidi FOD BiH, Muller „Međunarodne politike podrške zemljama jugoistočne Evrope - lekcije (ne) naučene u BiH" (urednik Žarko Papić), Sarajevo, 2001., str. 30-31 ^ EBRD „Strategy for Bosnia and Herzegovina", 15 January 2014, str.l2

Druga je stvar što mjerenje javnog duga učešćem u BDP-u nije korektno - korektnije bi bilo mjeriti javni spoljni dug izvoznim rezultatima jer od njih zavisi mogućnost vraćanja kredita. Tada bi slika bila puno realnija i nažalost gora.

Postojeći javni dug (unutrašnji i spoljni) doveo je u pitanje fiskalnu stabilnost BiH i oba entiteta.

U 2017. 65 % budžetskih prihoda FBiH će ići na otplatu duga, a u RS 42 %. Time se ulazi u začarani krug „dužničkog ropstva", mora se ići na novo zaduživanje, unutrašnje (obveznice, trezorski zapisi, itd.) i spoljašnje da bi se otplatili stari dugovi.

Ne prestaje ništa, kad je riječ o budžetima za smanjenje siromaštva i reformu socijalne zaštite.

Svemu tome treba dodati sivu ekonomiju (25 % - BDP-a), stopu nezaposlenosti po ILO metodologiji od 27 %, drastičan pad direktnih stranih investicija (0,27 BDP-a - 2016., itd.)"'

3.2.2. U BiH se značajan dio bruto društvenog proizvoda (BDP) izdvaja za budžetske transfere za socijalnu zaštitu (stalna novčana pomoć, dječija zaštita, zaštita civilnih žrtava rata, civilne osobe s invaliditetom, boračke naknade uključujući i ratne invalide). Ta izdvajanja su u 2012. godini iznosila 3,39 % BDP-a na nivou BiH (FBiH - 3,47 % i RS - 3,39 %). U okviru toga za neboračke naknade izdvajanja su znatno manja; BiH - 1,36 %, FBiH - 1,52 % i RS - 1,1 %.Sam sistem socijalne zaštite je statusno zasnovan i nije fokusiran na stvarne potrebe korisnika. Zbog toga je najsiromašnija petina stanovnika BiH u 2011. godini primala svega 17,3 % ukupnih transfera (FBiH - 15,4 % i RS - 20,07 %), dok je najbogatija petina stanovnika BiH primala 20 % ukupnih transfera (FBiH - 21,2 % i RS - 18,1 %)."

Istovremeno kao što smo vidjeli, u periodu od 2007. do 2016. godine raslo je siromaštvo u BiH.Sa druge strane postojeći sistem socijalne zaštite je okrenut „naopačke", statusna prava su osnov da postanete korisnik a ne stvarna potreba korisnika. Zato više socijalnih transfera dobijaju oni kojima ne treba, nego oni kojima zaista treba pomoći. Stoga je sistem potpuno pasivan u pogledu radne aktivacije korisnika, držeći ih u stanju radne i socijalne isključenosti.

Zato ne smanjuje siromaštvo.

Logično se postavlja pitanje u postojećoj situaciji opšteg siromaštva (28 % stanovništva BiH ispod apsolutne linije siromaštva u 2016., 25 % radnika u siromaštvu), kako građani BiH uopšte preživljavaju.

Osnovni odgovor je u doznakama dijaspore (oko 12,5 % BDP-a BiH, tj. oko 3,5 milijarde KM godišnje) koje se ne prijavljuju i koje i Anketu o potrošnji domaćinstva veoma teško registruju. To je, de facto „siva socijalna zaštita", stalna donacija (nepovratni, beskamantni kredit) dijaspore BiH i ključni „čuvar" socijalnog mira.

4. POSTOJEĆI ZAKONSKI OKVIR U FBIH

U FBiH postojeći Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom pokazao je mnogo nedostataka i širok obuhvat „sektora" socijalne zaštite (njima se regulišu i prava neratnih osoba sa invaliditetom) omogućio je neprecizna i različita tumačenja. Kantoni su na osnovu njega donosili sopstvene zakone s obzirom na „podijeljenu nadležnost" što je sistem socijalne zaštite vodilo u neravnopravnost korisnika, zavisno od ekonomskih i budžetskih mogućnosti kantona. Razlike u naknadama su veoma velike, što se primjera radi vidi iz Tabele 1 (novčana i druga materijalna pomoć).®

Vidi šire CCI, A. Arapović, I. Hota, Z. Adžaip, „Stanje nacije - izvještaj broj 4", Sarajevo, 20.1.2017.® Vidi šire IBHI, MGSE „Budžetske novčane naknade za socijalnu zaštitu u BiH - šta funkcioniše, a šta ne", Sarajevo, juni 2013.® Podaci FMRSP za 2015. (Napomena, podaci za 2016. još uvijek nisu dostupni)

7

Tabela 1.

KANTON

NOVČANA i DRUGA MATERIJALNA POMOĆ Ukupno isplaćenoSTALNA NOVČANA POMOĆ Ukupno isplaćeno NOVČANA NAKNADA ZA POMOĆ 1

NJEGU OD STRANA DRUGOG LICA

Ukupno isplaćeno DRUGE MATERIJALNE POMOĆI

Broj korisnika Mjesečni iznos po

korisniku

Iznosi u KM


korisniku

Iznosi u KM


korisniku

Iznosi u KM

UNSKO SANSKI 372 52,72 235.269,30 198 50,00 119.100,00 15.000,00

POSAVSKI 591 56,00 401.045,00 ■ 33 Ccal00,00 43.500,00

TUZLANSKI 3076 118,00

35,00 porodični

dodatak

4.968.065,00 471 220,00 za osobui

366,00 za porodicu

440.000,00

ZENIČKO DOBOJSKI 509 123,25-166,75 1.173.630,00 1.290 72,50-145,00 Ispi.za 4 prava

mjesec 618.504,00

118 30,00-3.000,00 250.850,00

BOSANSKO

PODRINJSKI

148 297.428,39 352 535.975,00

SREDNJO BOSANSKI 665 101,00 407.524,71 12 195,00 - 207 10,00-350,00 9.150,00

HERCEG.NERETVAN. 695 100,00 847.490,00 ■ ■ 0 156 80,00-400,00 426.312,00

ZAPADNO HERCEG. 667 80,00-136,00 659.964,00 Isplata od 5

dol2/2013.g 1

od 1 do 8.

2014.g.

56,00-80,00 329.512,00 88 120,00 1.044.176,60

KANTON SARAJEVO 504 120,00 1.095.167,00 2.390 - 2.604.240,00 119 - 171.710.00

KANTON 10. 729 100,00 875.400,00 - - - - - 100.760,00

UKUPNO 7.956 10.960.983,34 4.242 4.207.331,00 1.192 2.501.458,60

4.1. REFORMA ZAKONSKOG OKVIRA U FBIH

U svom Programu rada za 2017., a u okviru Programa rada Vlade FBiH, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u oblasti socijalne zaštite ima sljedeće strateške ciljeve:

FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE

(2) Uspostavljanje efikasnog sustava zaštite, rehabilitacije i socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom u Federaciji BiH sukladno EU legislativi,

(5) Unaprijediti sustav socijalne zaštite i zaštite obitelji sa djecom koji će garantovati osnovna i ujednačena prava koja osiguravaju zaštitu socijalno ugroženih kategorija.

U okviru pomenutih strateških ciljeva Ministarstva određeni su slijedeći prioriteti:Osnovni koncept reforme zakonskih okvira u FBiH je da se postojeći jedinstveni Zakon koji reguliše sve oblasti socijalne zaštite zamijeni sa više zakona za posebne oblasti socijalne zaštite.

I Normativni dio:- Zakon o izmjenama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite

obitelji sa djecom, u formi Nacrta na Domu naroda Parlamenta FBiH (povučen iz procedure u maju 2017.)

- Zakon o jedinstvenom registru korisnika naknada na koji se ne uplaćuju doprinosi (vraćen sa Doma naroda Parlamenta FBiH Vladi FBiH na doradu i usaglašavanje teksta Prijedloga)

- Zakon o organizacijama osoba sa invaliditetom u Federaciji BiH (sačinjavanje teksta radnog materijala navedenog Zakona)

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba

- Zakon o djelatnosti socijalnog rada- Zakon o socijalnim uslugama- Zakon o psihološkoj djelatnosti- Zakona o zaštiti obitelji sa djecom- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad

ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine- Zakon o Javnoj ustanovi Zavod za prihvat i odgoj djece i malodobnika - Sarajevo- Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog psiho-socijalnog tretmana

učinilaca nasilja u obitelji

U realizaciji aktivnosti iz Strateškog cilja 2: Uspostavljanje efikasnog sustava zaštite, rehabilitacije i socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom u Federaciji BiH sukladno EU legislativi aktivnosti, procjenjuje se da će postojati određeni problemi kada navedeni zakoni budu u Parlamentarnoj proceduri, te eventualni problemi vezani za nepružanje potpore od strane kantona i Federalnog ministarstva za pitanja branitelja prigodom donošenja ovih zakona, imajući u vidu podijeljenu nadležnost u oblasti socijalne politike između federalne i kantonalnih vlasti, kao i probleme vezane za osiguranje financijskih sredstava potrebnih za njihovu provedbu.

U realizaciji aktivnosti iz Strateškog cilja 5: Unaprijediti sustav socijalne zaštite i zaštite obitelji sa djecom koji će garantovati osnovna i ujednačena prava koja osiguravaju zaštitu socijalno ugroženih kategorija. Moguće je naići na probleme vezane za nepružanje potpore od strane kantona prigodom donošenja ovih zakona, a imajući u vidu podijeljenu nadležnost u oblasti socijalne politike između federalne i

kantonalnih vlasti, kao i probleme vezane za osiguranje finansijskih sredstava potrebnih za njihovu provedbu. ^Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške licima sa invaliditetom, koji uklanja diskriminaciju neratnih OSI u odnosu na ratne OSI bio je u proceduri Parlamenta FBiH u 2014. (usvojen sa amandmanima na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH 2014., nikad nije razmatran na Domu naroda). Povučen je iz procedure u maju 2017.FMRSP planira taj Zakon (sa usvojenim amandmanima iz 2014.) ponovo uputiti u proceduru Vlade FBiH i Parlamenta FBiH do ljeta 2017.Vlada FBiH je u decembru 2016. usvojila Strategiju za unapređenje prava i položaja osoba sa invaliditetom u FBiH 2016 - 2021.Osnovni problem reforme zakonodavnih okvira je što nije predviđeno da se nacrt Zakona o osnovama socijalne zaštite uputi u proceduru Vlade FBiH i Parlamenta FBiH.

5. SOCIO EKONOMSKA SLIKA KS

5.1. KANTON SARAJEVO U FEDERACIJI BIH

Ekonomsku i društvenu poziciju Kantona Sarajevo velikim dijelom određuje činjenica da je Sarajevo glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Glavni gradovi predstavljaju administrativno-političke centre, finansijske centre, obrazovno-naučno-istraživačke centre i centre kulturnog života države. Sarajevo je za BiH centar po svim prethodno nabrojanim osnovama. Buduči da su u Sarajevu locirane ambasade, konzulati, poslovna predstavništva inostranih kompanija i uredi međunarodnih organizacija (Svjetska banka, MMF, različite organizacije Ujedinjenih nacija) efektivna tražnja na području Kantona Sarajevo je znatno veća u poređenju sa ostalim kantonima i regijama u BiH.

Tabelarni pregled ilustruje osnovne potencijale Kantona i Federacije BiH, te daje komparaciju Kantona u odnosu na FBiH.

Tabela 2. Osnovni pokazatelji Kantona Sarajevo i FBiH 2016.

Osnovni pokazateljiKanton

SarajevoFederacija BiH

OdnosKS i FBiH

Površina 1.277,3 26.109,7 4,9

Gustina naseljenosti st/km2 326,0 84,5 3,9

Ukupno stanovništvo (sredinom godine) 417.498 2.206.231 18,9

Stanovništvo ispod 15 godina 75.903 408.724 18,6

Radni kontigent (15-65 godina) 293.170 1.556.536 18,8

Stanovništvo iznad 65 godina 48.425 240.971 20,1

Stopa nataliteta (na 1.000 stanovnika) 11,1 8,7 1,3

Stopa mortaliteta (na 1.000 stanovnika) 10,0 9,3 1,1

Stopa prirodnog priraštaja (na 1.000 stanovnika) 1,1 -0,6 1,8

Broj zaposlenih (XII) 130.535 462.933 28,2

Broj nezaposlenih (XII) 69.163 372.207 18,6

Vidi šire „Program rada Vlade Federacije BiH za 2017. godinu", http://www.fbihvlada.gov.ba (http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/izdvaiamo/Program rada 2017 bos.pdf), str. 122-123

10

http://www.fbihvlada.gov.ba

http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/izdvaiamo/Program_rada_2017_bos.pdf

Radna snaga 199.698 835.130 23,9

Stepen zaposlenosti stanovništva (%) 31,3 20,9 1,5

Stepen zaposlenosti radnog kontigenta (%) 44,5 29,7 1,5

Stopa nezaposlenosti (u odnosu na radnu snagu, %) 34,6 44,6 0,8

Prosječna neto plaća u KM (XII) 1.049 861

Društveni bruto proizvod (u 000 KM, 2015.) 6.248.265 18.677.169 33,5

Društveni bruto proizvod per capita - BDP/pc u KM (2015.) 15.004 8.466 1,8

Poreski prihodi po stanovniku u KM 287 156 1,8

Registrirani poslovni subjekti 34.132 134.019 25,5

Isplaćene investicije (u 000 KM, 2015.) 1.110.308 2.892.819 38,4

Ostvarene investicije (u 000 KM, 2015.) 819.914 2.495.001 32,9

Broj turista 407.567 811.055 50,3

Broj noćenja 822.045 1.613.567 48,2

Izvoz (000 KM) 1.039.432 6.259.782 16,4

Uvoz (000 KM) 3.669.805 10.925.411 33,5

Obim vanjsko-trgovinske razmjene (000 KM) 4.709.237 17.186.193 27,3

Stepen pokrivenosti uvoza izvozom (%) 28,3 57,3 48,8

Broj učenika osnovnih škola (školska 2016/1017.) 36.490 188.430 19,4

Broj učenika srednjih škola (školska 2016/1017.) 15.374 82.816 18,6

Broj studenata (školska 2015/1016.) 34.673 72.112 48,1

Broj Ijekara 1.424 4.764 29,9

Broj stomatologa 253 587 43,1

Broj penzionera 86.316 340.848 25,4

Izvor; Analitičko dokumentaciona osnova Zavod za planiranje razvoja KS. Podaci se odnose na 2016. godinu, ako nije drugačije naznačeno

Kanton Sarajevo, površinom od 1.277,3 km2 jedan je od manjih kantona na području Federacije BiH, zauzima svega 4,9 % teritorije Federacije BiH. Sredinom 2016. godine na području KS živi 417.498 stanovnika, što je oko 18,9 % populacije Federacije BiH.

Sarajevski kanton, sa prosječnom gustinom naseljenosti od 326,9 st/km2, oko 3,9 puta je iznad prosječne gustine naseljenosti Federacije BiH i njen je najgušče naseljen kanton.

Svi parametri vitalne statistike KS veći su u odnosu na parametre FBiH: stopa nataliteta za 2,4 promila, stopa mortaliteta za 0,7 promila, a stopa prirodnog priraštaja je i dalje pozitivna.

Krajem 2016. godine u KS bilo je 130.535 zaposlenih lica, što je najveća koncentracija (28,2 %) radnih mjesta u FBiH. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva KS je 31,3 % što je za oko 50 % veće od ostvarenog stepena u FBiH.

U istom periodu, na području KS bilo je 69.163 nezaposlenih, što je oko 18,6 % nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stopa registrovane nezaposlenosti u KS iznosi 36,4 % i manja je od registrovane u FBiH za 10 procentnih poena.

Na području KS u 2015. godini ostvarena je vrijednost BDP u iznosu od 6,3 milijarde KM, što je 33,5 % društvenog bruto proizvoda ostvarenog u FBiH. Prosječno ostvareni društveni bruto proizvod po

11

stanovniku je 15.004 KM, i prema ovom pokazatelju razvijenosti, KS je 1,8 puta razvijeniji od prosjeka FBiH.

Na području KS isplaćeno je oko 38,4 % investicija u FBiH, a ostvareno 32,9 % ukupnih investicija u FBiH. Ukupno registrirani poslovni subjekti na području KS, njih 34.132, predstavljaju 25,5 % poslovnih subjekata Federacije. U 2016. godini u KS boravilo je 407.567 turista, što predstavlja 50,3 % ukupnog broja turista koji su posjetili FBiH.U toku 2016. godine u KS ostvaren je uvoz u vrijednosti od oko 3,6 milijardi KM ili 33,5 % ukupnog uvoza FBiH. U istom periodu ukupan izvoz roba i usluga sa područja KS ostvaren je u vrijednosti od preko 1,0 milijarde KM, ili 16,4 % ukupno ostvarenog izvoza FBiH. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom u KS je 28,1 %, i značajno je manji od ostvarenog u FBiH.

Na početku 2016./2017. školske godine, područje KS broji 36.490 učenika osnovnog obrazovanja, što je 19,4 % od ukupnog broja učenika osnovnog obrazovanja FBiH. Škole srednjeg obrazovanja pohađa 15.374 učenika, što je učešće od 18,6 % u ukupnom broju srednjoškolskih učenika u FBiH. Na području Kantona Sarajevo na upisano je 34.673 studenata, a to je preko 48 % od ukupnog broja studenata na području FBiH. U 2016. u KS ima 1.424 Ijekara što je 29,9 % od ukupnog broja Ijekara u FBiH, 253 stomatologa ili 43,1 % od ukupnog broja stomatologa u FBiH.

Prema svim raspoloživim pokazateljima. Kanton Sarajevo u okviru Federacije Bosne i Hercegovine, a i države BiH, predstavlja značajno područje koncentracije osnovnih ekonomskih potencijala (stanovništvo, zaposlenost, nezaposlenost), kao i efekata razvijenosti (stepen zaposlenosti, obim vanjsko-trgovinske razmjene). Najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Federacije BiH se ostvaruje u Kantonu Sarajevo. To je najveći obrazovni, zdravstveni i turistički centar u Federaciji BiH.

Sumarni prikaz relativnih nivoa razvijenosti kantona u odnosu na prosječnu razvijenost Federacije BiH daće se preko stepena razvijenosti. U Tabeli 3. su dati stepeni razvijenosti za kantone i Federacije BiH, na osnovu kojih su kantoni i rangirani u odnosu na Federaciju BiH.

Tabela 3; Rang razvijenosti kantona u odnosu na FBiH 2015.

Kantoni

F BiH=100

И t? O o3

<u 2

oV S

o

Unsko-sanskiL,

17,0 57,4 120,0^ 94,0 -21,3^ _57,7 71,9 ^ 97,2

a60,1 93,7 76,1 8

Posavski 19,1 46,6 88,0 113,0 ' -33,3 64,8 96,1 71,2 72,2 33,8 67,6 10

1 Tuzlanski 26,7— ^

28,1

52,0 123,0 111,0 -15,5 90,9 84,1 ' 100,2 71,0 122,5^ 93,7”!'

4

Zeničko-dobojski 47,9 135,0 133,0 -24,7 95,4 93,2 110,0 85,1 76,7 92,1 5

Bosansko-podrinjski 40,9 34,3 122,0 185,0 -43,2 138,8 123,6 99,5 118,4 -16,0 92,9 6

Srednjobosanski 24,3 47,1 128,0 102,0 -25,7 82,6 94,9 103,7~ 65,4”"^ 71,8 83,7 7

Hercegovačko-

neretvanski 31,8 ^ 40,9 118,0 202,0 -18,0 108,0 108,7 95,9 129,2 110,0 110,4 3

Zapadno-

hercegovački 28,4 39,4 127,0 164,0 5,6 96,5 112,1 103,7 105,1 228,1 129,1 2

Sarajevski ' 44,0 p 34,9 124,0 287,0 -15,4 149,6 122,2 101,0 183,9 123,1 ~ 136,0 1

Kanton 10 16,8 48,0 85,0 91,0 -29,2 57,0 92,9 69,1 58,6 54,1 66,3 9

Federacija BiH 29,4 44,8 123,0 156,0 -20,0 100,0 100,0 100,0 1 100,0 100,0 100,0

шo _ ^ S t1 .2 I “-io O' O >2 u ^ ct/i <y51 “O t?б £

Izvori: Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2016. godini

12

I prema indeksu razvijenosti, koji sublimira nivoe razvijenosti mjereno stepenom zaposlenosti stanovništva, stopom nezaposlenosti, brojem učenika na hiljadu stanovnika, poreskim prihodima/pc, te indeksom odsutnog stanovništva. Kanton Sarajevo je rangiran na prvom mjestu, sa vrijednošću indeksa koji je za 36 % iznad prosječne razvijenosti FBiH.

Ilustracija pozicije KS u FBH ne treba i ne može upućivati na razvijenost KS u odnosu na evropske ili balkanske prosjeke. Složenost ekonomske, društvene, političke situacije, kriminal, korupcija, beznađe, izuzetno složeno teritorijalno ustrojstvo cijele države, neminovno se odražava i na ukupni društveno ekonomski razvoj u zemlji i u KS.

Usložnjava situaciju i činjenica da se u KS susreću različiti interesi i lokalne zajednice, općina i Grada, i Kantona i Federacije i Države BiH.

Kratka ilustracija osnovnih indikatora razvijenosti samo će nas podsjetiti koliko smo u cjelini posmatrano daleko još od evropskih i svjetskih prosjeka. Najčešće korišteni pokazatelj ekonomskog razvoja za međunarodne komparacije je BDP/pc. Procjenjuje se da je ostvareni BDP/pc na nivou države 28 % ostavrenog u EU (EU28=100 %) u 2015. godini, na nivou FBiH 31,3 %, a u Kantonu Sarajevo 55,4 %®. Prema Izvještaju o humanom razvoju 2016. )^, s ostvarenim BDP/pc u iznosu od 10.991 PPP$, BiH je pozicionirana na 103 mjesto među 188 zemalja u svijetu.

Bosna i Hercegovina je u svijetu danas rangirana na 81 mjesto prema Indeksu humanog razvoja koji za 2015. godinu iznosi 0,750, indikatoru koji sveobuhvatno mjeri i ekonomski i duštveni razvoj. Među 188 zemalja koje su rangirane u pomenutom Izvještaju o humanom razvoju za 2016., BiH pripada zemljama sa visokim humanim razvojem u svijetu. No, u poređenju sa zemljama Evrope BiH je na posljednjem mjestu, gotove sve zemlje Evrope su među zemljama vrlo visokog humanog razvoja čije je HDI u rasponu od 0,800 do 0,949. Među zemljama Balkana, samo je Makedonija poslije BiH, rangirana na 82 poziciji.

Istraživanje o kvaliteti života u gradovima, Sarajevo pozicionira na 159 mjesto, izvještaj koji sublimira čitav niz pokazatelja ključnih za ugodan i kvalitetan život. Na Mercerovoj listi, koja rangira 231 grad svijeta prema indeksu kvaliteta života, prvo mjesto, već osmu godinu drži Beč, a Sarajevo je u 2017. godini na 159 mjestu. Gradovi se rangiraju na osnovu četrdesetak različitih faktora kao što su; politička stabilnost, infrastruktura, zdravstvena zaštita, obrazovanje, stepen kriminala, mogućnosti za rekreaciju, kulturna ponuda, prirodna okolina...

5.2. DRUŠTVENI RAZVOJ

Društveni razvoj razumijevamo kao procese koji vode do strukturalnih promjena, a s ciljem poboljšanja kvaliteta života ljudi, te unaprjeđenja društvenih veza i društvenih institucija. Poboljšanja do kojih dolazi omogućavaju ravnopravnost i održivost i kompatibilna su sa principima demokratskog upravljanja i socijalne pravde. Ovakva definicija društvenog razvoja, a koju je objavio Istraživački institut Ujedinjenih nacija, uključuje oboje - i materijalna dostignuća kao što su dobro zdravlje i obrazovanje, pristup dobrima i uslugama neophodnim za pristojno življenje, ali i socijalna, kulturološka i politička dostignuća

* Procjena autora. Work package 4, D-STIR Project, Interreg Danube Transnational Programme, April, 2017.^ Human Development Report 2016, UNDP,web hdr.orga

Indeks humanog razvoja - Human Development Index (HDI) je rezultat traženja zajedničke mjere za ekonomski razvoj i socijalni, društveni razvoj. To je doprinos da se kvantificira sveobuhvatan socio-ekonomski aspekt progresa i ukazuje na dostignuća zemlje u temeljnim dimenzijama humanog razvoja:

- dužini trajanja života koja se postiže sposobnošću dostizanja dugog i zdravog života,- dostignutom obrazovanje koje se osvaruje sposobnošću sticanja znanja,- dostignutom životnom standardu koji se postiže sposobnošću ostvarivanja pristojnih prihoda za život.

13

kao što su osjećaj sigurnosti, dostojanstvo, te mogućnost da se bude dijelom zajednice kroz društveno i kulturološko djelovanje, osnaživanje i političku zastupljenost.

5.2.1. STANOVNIŠTVO

Stanovništvo predstavlja demografski okvir za formiranje radne snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sve promjene i poremećaji u demografskom razvoju (kretanje broja stanovnika, prirodno kretanje, migracije i demografske strukture) odražavaju se na dinamiku i smjer društveno- ekonomskog razvoja.

Tabela 4: Pregled broja stanovnika po općinama

Općina

Stari Grad

Centar

Novo Sarajevo

Novi Grad

Grad Sarajevo

Ilidža

Hadžići

Vogošća

Ilijaš

Trnovo

Godine

2011.

37.454

55.921

64.578

118.322

276.275

65.630

23.931

23.819

18.941

2012.

37.165

55.404

64.742

118.374

275.685

65.987

25.911

23.845

19.115

2013.

36.976

55.181

64.814

118.553

275.524

Ukupno Kanton

1.085

409.681

1.125

411.668

66.730

26.343

23.891

19.603

2014.

36.758

54.948

64.690"

118.868

275.264

67.607

26.685

24.018

19.780

2015.

36.578

54.655

64.760

119.307

275.300

68.567

27.106

24.149

20.048

2016.

36.395

54.369

64.639

119.^

275.097

69.164

27.452

24.264

20.283

Indeks

2016./2011.

97,2

97,2

100,1

101,2

99,6

105,4

114,7

101,9

- 4107,1

1.502 1.367' 1.2631 1.238! 114,1

413.593 414.721 416.43з1 417.498 101,9

Izvor: 2011., 2012. procjena Zavoda za planiranje razvoja KS; 2013. - 2016., Federalni zavod za statistiku

Sredinom 2016. godine na području Kantona Sarajevo živi 417.498 stanovnika, a od toga broja na području Grada Sarajeva živi 275.097 stanovnika. Najveća koncentracija stanovnika je na području općine Novi Grad sa 28,7 % učešća u ukupnom stanovništvu Kantona. Najmanje stanovnika živi u općini Trnovo 1.238 ili tek 0,3 % od ukupnog stanovništva KS.

Najgušće naseljena općina u Sarajevskom kantonu je Novo Sarajevo sa gustinom naseljenosti 6.529,2 st/km2, što je 20,1 puta više od prosječne gustine naseljenosti Kantona (326,9 st/km2). Gustina naseljenosti najmanja je u općini Trnovo i iznosi 3,7 st/km2. Veću gustinu naseljenosti u odnosu na prosječnu gustinu naseljenosti Kantona Sarajevo imaju općine Novi Grad, Centar, Stari Grad, Ilidža i Vogošća.

Starosna struktura stanovništva ukazuje da Kanton Sarajevo ima relativno starije stanovništvo, te da Grad Sarajevo ima veći procenat starijeg stanovništva od Kantona ukupno. U godinama poslije Popisa, dolazi do promjena u tendencijama rasta pojedinih dobnih skupina, uočava se brži rast mladog stanovništva u odnosu na kontigent starije populacije.

www.unrisd.org

14

http://www.unrisd.org

Različita dinamika mladog i starog stanovništva prouzrokuje promjene učešća tih dobnih grupa u ukupnom stanovništvu u Kantonu Sarajevo. Između 2013. i 2016. godine, povećano je učešće mladih sa 15,3 % na 18,2 %, a smanjeno je učešće starijih preko 65 godina sa 14,0 % na 11,2 %.

Indeks starenja stanovništva je značajno smanjen sa 91,3 u 2013. godini na 63,8 u 2016. godini i ukazuje smanjenje udjela starog stanovništva. U slučaju jednakih učešća mladih i starijeg stanovništva ovaj indeks iznosi 100. Smatra se da indeks starenja čija je vrijednost veća od 0,40 (ili 40 %) ukazuje na populaciju koja je zašla u proces starenja. Obzirom da je indeks starenja stanovništva Kantona Sarajevo veći od ove granične vrijednosti, možemo kazati da se radi o relativno staroj populaciji.

U 2016. godini stopa nataliteta je iznosila 11,1 promila, mortaliteta 10,0 promila, što je rezultiralo pozitivnom stopom prirodnog priraštaja od 1,1 promila. KS je jedini kanton u FBiH sa stopom prirodnog priraštaja iznad jedan.

Dakle, prema demografskim karakteristikama, rastu broja stanovnika, starosnoj strukturi, vitalnim obilježjima stanovništa, stanovništvo Kantona Sarajevo je najvažniji resurs razvoja. Takođe, Kanton Sarajevo se u Federaciji BiH pokazuje kao kanton sa najizraženijim demografskim karakteristikama.

5.2.2. SOCIJALNO UKUUČIVANJE

Novija definicija socijalnu zaštitu usmjerava ka poboljšanju socijalnog statusa građana na ličnom, porodičnom i širem socijalnom planu i doživljavaju je kao snagu koja jača društvenu koheziju i njeguje neovisnost i sposobnost ljudi da pomognu sami sebi. Novi socijalni problemi i potrebe od socijalne zaštite zahtijevaju da odgovori na aktuelne potrebe građana i da podržava ranjive i marginalizirane grupe i pojedince kojima je neophodna pomoć zajednice i države, kao i građana koji nisu u stanju ekonomskim učešćem da obezbijede svoju egzistenciju i svoje porodice. Zato se poimanje socijalne zaštite u novijem kontekstu veže za prevazilaženje socijalne isključenosti.

Stanovništvo se u BiH suočava sa mnogim socijalnim rizicima koje bi trebali rješavati sistemi socijalne zaštite i socijalne inkluzije. Ti rizici uključuju dugoročnu nezaposlenost, nezaposlenost omladine, bolest, loše standarde u obrazovanju, povećanje tenzija u porodici koje dovode do povećanja broja razvoda, ugroženost djece, nezadovoljstvo među mladima koje dovodi do povećanja problema alkoholizma, ovisnosti o drogama i drugih socijalnih problema, starenje stanovništva uz prateće povećanje potrebe za uslugama njege, te marginalizaciju ugroženih kategorija kao što su lica sa invaliditetom i Romi.^^

Statistički se u BiH ovi pokazatelji ne prate na nivou kantona niti na nivou lokalne zajednice. Za potrebe ove Studije daće se ilustrativno pokušaj da se procijeni stanovništvo u Kantonu Sarajevo koje se po više osnova može smatrati socijalno isključenim.

Slijedeći metodologiju socijalne isključenosti za BiH koja je razvijena u NHDR 2007., procjenjuje se da u KS ima preko 214.000 lica koji se mogu smatrati socijalno isključenim, po nekom osnovu.

Osim armije nezaposlenih, penzionera, tu su i korisnici socijalne zaštite, boračko-invalidske zaštite, osobe sa invaliditetom, Romi, raseljena i izbjegla lica, itd.

Nezaposlenost je veliki i ekonomski i društveni problem, i sa siromaštvom najveći problem i u svijetu. Ekonomski, to je rasipanje ogromnih sredstava. Gubici tokom perioda velike nezaposlenosti najveći su gubici u savremenoj ekonomiji. Zato je Zaposlenost svakako jedan od pokazatelja ukupnog društvenog napretka, jedan od najhitnijih faktora ekonomskog razvoja, kao i temeljni cilj ekonomskih planova razvoja. Zaposlenost na specifičan način ukazuje na nivo razvijenosti jer to nije samo ekonomska varijabla, uticaj zaposlenosti je višedimenzionalan. Zaposlenost je primarna komponenta blagostanja jedne zemlje.

Analiza nedostataka u oblasti politika socijalne zaštite i inkluzije u BiH, UNICEF, Sarajevo, novembar 2009., dostupno na www.europa.ba

15

http://www.europa.ba

Rješavanje zaposlenosti ne uzrokuje samo veće ekonomske efekte već i čitav niz socijalnih, nemjerljivih efekata.

Nezaposlenost je sigurno najvažnija dimenzija socijalne isključenosti. Armiji nezaposlenih u ovom kontekstu se mogu dodati i oni koji rade na crno, iz nužde, ispod svojih kvalifikacija ili rade bez ikakve naknade.

Stopa nezaposlenosti radne snage u Kantonu Sarajevo je visoka, 34,6 %. Žene čine oko 60 % učešća u stopi nezaposlenih u Kantonu Sarajevo.

Kvalifikaciona struktura nezaposlenih pokazuje da je najveći broj nezaposlenih lica sa srednjom stručnom spremom (21.801 ili 31,5 %), zatim nekvalifikovanih radnika (18.793 ili 27,2 %), te kvalifikovanih radnika (18.161 ili 26,3 %).

Opća je ocjena da je dugoročna nezaposlenost veoma visoka, preko 78,3 % nezaposlenih čeka posao duže od jedne godine u KS.

Nezaposlenost je najvažniji problem koji pogađa mladu generaciju, oko 28 % ukupno zaposlenih čine mladi. Prema kvalifikaciji, visokoobrazovani mladi i mladi sa srednjom stručnom spremom imaju dominatno učešće.

Položaj žena se možda najbolje procjenjuje na temelju ekonomske aktivnosti. Žene danas predstavljaju 43,7 % zaposlenih, tj. 60,2 % ukupno nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti žena u 2015. godini iznosila je 43,9 % i veća je za 50 % od ostvarene stope nezaposlenosti muškaraca. Među nezaposlenim najviše je nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom. No, među zaposlenim visokoobrazovanim, žene dominiraju sa 54 % učešća.

Penzioneri su, uz nezaposlene, sigurno najveća kategorija stanovništva Sarajeva koja je dovedena na rub egzistencije. Krajem 2016. godine u KS bilo je 87.820 korisnika penzija, to je 21 % stanovništva KS.

Najveća grupacija penzionera, njih 59.294 ili 68 % prima penziju manju ili jednaku zajamčenoj penziji (434,9 KM), među kojima je 42.275 koji primaju penziju manju ili jednaku minimalnoj (326,2 KM), što nije dovoljno za minimalan životni standard.

Ključni izazov sa kojim se suočava Kanton Sarajevo jeste nepovoljan omjer između penzionisanih i zaposlenih osoba, obzirom na nisku dinamiku zapošljavanja. A broj penzionera u KS konstantno raste, tako da je danas 21 penzionera na 100 stanovnika. Istovremeno, zaposlenih je svega 50 % više nego penzionera (1,5 zaposleni/penzioner) što je nedovoljno za dugoročno punjenje penzionog fonda.

U toku 2016. godine registrirano je ukupno 37.623 korisnika socijalne zaštite, civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom za koje se izdvajaju finansijska sredstva po osnovu zakona, što predstavlja 9 % stanovnika Kantona. Najveći broj korisnika je iz kategorije zaštite porodica sa djecom oko 57,9 %, zatim 29,1 % je korisnika socijalne zaštite a 13,2 % su civilne žrtve rata. U KS je 11.363 odraslih lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom i psihičkom razvoju.

Na temelju primjene Federalnih propisa i propisa Kantona Sarajevo ukupno je bilo 19.763 korisnika boračko invalidske zaštite, lične i porodične invalidnine. U strukturi korisnika, 10.869 (55 %) su korisnici porodične invalidnine, 8.894 (45 %) korisnika lične invalidnine. Za podmirenje korisnika lične invalidnine u mjesecu decembru 2016. godine.

Pravo na novčanu naknadu u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koristilo je 5,1 % od ukupno nezaposlenih lica u Kantonu Sarajevo. Raste broj korisnika zdravstvenog osiguranja po osnovu nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo. Tako je u 2016. godini, pravo na zdravstveno osiguranje koristilo 52.865 lica ili 76,4 % od ukupno nezaposlenih u Kantonu Sarajevo.

Razumijevajući širi kontekst socijalne isključenosti, procjenjuje se da je stopa socijalne isključenosti u KS 51,4 %. To znači da je svaki drugi stanovnik KS po nekom osnovu socijalno isključen.

16

u kontekstu analize siromaštva i socijalne isključenosti treba se podsjetiti na rezultate Popisa 2013. godine koji se odnose na obrazovnu strukturu stanovništva. Naime, nesumnjivo je da je obrazovanje ključno za ljudski napredak. Obrazovanje je pokretačka snaga promjena u svijetu.

Svrha obrazovanja smatra se mnogo širom od jednostavnog razvoja vještina koje če povećati ekonomski rast. Obrazovanje je ključno i za razvoj ljudskog kapitala, koji se u novije vrijeme prepoznaje kao faktor razvoja, za razvoj ličnosti, ključno je za ostvarenje socijalne pravde i ljudskih prava, socijalne uključenosti, itd.

U tom smislu zabrinjavaju rezulati Popisa koji se odnose ne elementarnu pismenost, kompjutersku pismenost i stanovništvo bez obrazovanja.

Na području KS evidentirana je stopa nepismenosti 1,7 %, nešto je niža u odnosu na zabilježenu u FBiH. U KS, 113.462 osobe starije od 10 godine su komjuterski nepismene, što predstavlja 15,7 % stanovništva iste skupine sa područja FBiH. Tako je stopa komjuterske nepismenosti u KS od 30,6 %, a u FBiH 30,6 %.

Na području KS u 2013. godini evidentirane su 23.435 osobe starije od 15 godine koje su bez ikakvog obrazovanja ili imaju nepotpuno osnovno obrazovanje, što predstavlja 7 % stanovništva ove populacije. Istovremeno, to je 20,5 % stanovnika iste dobne skupine u FBiH.

Tabela 5: Obrazovna struktura stanovništva. Popis 2013.Stanovništvo prema Popisu 2013. KS FBiH KS /FBiH

1 Ukupno stanovništvo 413.593 2.219.593 18,62 Ukupno stanovništvo staro iznad 10 godina i više 370.879 1.988.325 18,7

2.1. Nepismeno stanovništvo staro deset i više godina^^ 6.306 52.227 12,12.2. % nepismenih 1,7 2,62.3. Kompjuterski nepismena lica^'* 113.462 723.834 15,72.4.% komjuterski nepismenih lica 30,6 36,4

3 Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi 350.333 1.862.272 18,83.1. bez ikakvog obrazovanja 9.766 82.724 11,83.2. nepotpuno osnovno obrazovanje 14.669 167.956 8,73.3. % stanovništva bez ikakvog obrazovanja 2,8 4,43.4. % stanovništva bez osnovnog obrazovanja 4,2 9,0

4 Osobe sa poteškoćama 35.729 181.927 19,6Izvor: Federalni zavod za statistiku, Popis 2013.

S ciljem da se prikupe osnovni podaci o osobama s invaliditetom, u sadržaj Popisa 2013. uključena su pitanja o poteškoćama prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod kuće, na poslu ili u školi. U KS evidentirano je blizu 36.000 osoba sa poteškoćama, što je oko 20 % osoba sa poteškoćama sa područja Federacije.

Cjelovita socijalna slika KS upućuje i na sagladavanje ekonomske strukture stanovništva prema rezultatima Popisa 2013.

Pismenom se smatra osoba (iznad 15 godina) koja može s razumijevanjem pročitati i napisati izjavu o svom svakidašnjem životu, u suprotnom je nepismena.

Kompjuterska pismenost se definira kao sposobnost lica iznad 19 godina da obradi teskt, izradi tabele, koristi e-mail i internet. Osoba koja ne obalja ni jednu od ovih aktivnosti smatra se komjuterski nepismenom.

Uključeno je set problema koji se odnose na: vid iako nosi naočale, sluh iako koristi slušni aparat, hod ili penjanje uz stepenice, pamćenje ili koncentracija, oblačenje i održavanje lične higijene i komunikacija (sporazumijevanje s drugima). Jedna osoba može imati jedan ili više odgovora/poteškoća.

17

Tabela б. Radno sposobno stanovništvo prema statusu aktivnosti. Popis 2013.Radna snaga Ekonomski neaktivno stanovništvo

Teritorija oato

Radno

sposobno

stanovništvoukupno zaposleni nezaposleni ukupno

Učenici/stu

denti (15 i više godina)

Penzioneri

Osobe koje obavljaju

kućne

poslove

Nesposob

ni za radOstali

s 1.862.272 835.572 ^ 635.246 200.326 1.026.700 181.934 368.934 295.895 33.161 146.776Federacija M 904.850 507.310 390.061 117.249 397.540 87.472 191.190 3.075 17.032 98.771

BiH ž 957.422 328.262 245.185 83.077 629.160 94.462 177.744 292.820 16.129 48.005s 350.333 176.096 137.925 38.171 174.237 35.508 78.963 34.922 4.145 20.699м 162.698 94.881 75.513 19.368 67.817 16.726 35.910 299 2.151 12.731

KS ž 187.635 81.215 62.412 18.803 106.420 18.782 43.053 34.623 1.994 7.968s 18,8 21,1 21,7 19,1 17,0 19,5 21,4 11,8 12,5 14,1

KS/FBiH, u % м 18,0 18,7 19,4 16,5 17,1 19,1 18,8 9,7 12,6 12,9ž 19,6 24,7 25,5 22,6 16,9 19,9 24,2 11,8 12,4 16,6

Izvor: Federalni zavod za statistiku. Popis 2013.

Na području KS ukupno je evidentirano 350.330 radno sposobnog stanovništva, od kojih je 176.096 radna snaga, a 174.237 je ekonomski neaktivno stanovništvo.Tako je stopa ekonomske neaktivnosti 49,7 %, i manja je u odnosu na stopu neaktivnosti u FBiH koja je 55,1 %.

Tabela 7. Stope aktivnosti radno sposobno stanovništvoStope aktivnosti, u % Spol FBiH KS

Stopa ekonomski aktivnosti (radna snaga/radno sposobno stanovništvo)

S 44,9 50,3М 56,1 58,3Ž 34,3 43,3

Stopa ekonomske neaktivnosti (Ekonomski neaktivni/radnosposobno stanovništvo)

s 55,1 49,7м 43,9 41,7ž 65,7 56,7

Stopa zaposlenosti(zaposleni/radnosposobno stanovništvo)

s 34,1 39,4м 43,1 46,4ž 25,6 33,3

Stopa nezaposlenosti (nezaposleni/radna snaga) s 24,0 21,7

Izvor: Proračun autora na temelju podataka iz Popisa 2013.

70.0 -

60.0 -

50.0 -

40.0 -

30.0 -

20.0

10,0

0,0

Stope ekonomske neaktivnosti, u %65,7

II FBiH HKS55,1

49,7

43^941,7

56,7

Ukupno Muški Ženski

30.0

25.0

20.0

15.0

10.0

5,0

0,0

Stope nezaposlenosti, u %

24,0 25,321,7 ^3/2

Ukupno Muški Ženski

Graf 1. Graf 2.

Razlike među spolovima u ekonomskoj aktivnosti su evidente i to: žene imaju veću stopu neaktivnosti i nezaposlenosti, ali i nižu stopu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti.

18

Ovakvi rezultati nesumnjivo upućuju na mnogo složeniju socijalnu sliku Kantona Sarajevo, gdje je pitanje siromaštva i socijalne isključenosti nužno povezano za obrazovnom strukturom ukupnog stanovništva, invaliditetom osoba i ekonomskom neaktivnosti stanovništva.

6. ANALIZA ZAKONSKOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA U OBLASTISOCIJALNE ZAŠTITE U KANTONU SARAJEVO SA PRIKAZOM BROJA KORISNIKA IUTROŠKOM BUDŽETSKIH SREDSTAVA ZA OVE NAMJENE U PERIODU 2011. -2016. GODINA

6.1. PRAVNI OKVIR

Oblast socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u Kantonu Sarajevo uređena je Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09 i 45/16), (u daljem tekstu: Federalni zakon) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 38/16-Prečišćeni tekst i 36/16), (u daljem tekstu: Kantonalni zakon).

Pored navedenih zakona u primjeni je Porodični zakon FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05 i 41/05), Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federaciji BiH" broj 22/05), Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH" broj 37/01, 40/02, 52/11 i 13/13), Krivični zakon BiH ("Službeni glasnik R BiH", br 3/03;32/03;37/03;54/04;32/07; 61/04; 30/05; 53/06; 55/06; 8/10; 47/14; 22/15 i 40/15), Krivični zakon Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11), Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH ("Službene novine FBiH" broj 7/14) i Zakon o ustanovama socijalne zaštite ("Službene novine R BiH" br. 6/92, 8/93 i 13/94).

Osim zakonskim propisima, pojedina pitanja u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u navedenim oblastima regulisana su podzakonskim aktima koje donosi Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog resornog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice (u daljem tekstu: Ministarstvo). Ministarstvo donosi akte na temelju kojih se provode kantonalni propisi. Kantonalni zakon je u cijelosti usklađen sa Federalnim zakonom po pitanju osnova socijalne i dječije zaštite i kategorija korisnika prava, osnivanja i rada ustanova socijalne zaštite, finansiranja i drugih pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom. Iznosi novčanih davanja po pravima, uslovi i postupak za ostvarivanje prava i njihovo korištenje, izuzev za neratne invalide i civilne žrtve rata, uređeni su Kantonalnim zakonom.

U odnosu na Federalni zakon, Kantonalnim zakonom proširene su kategorije korisnika socijalne zaštite i na osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvarivati u skladu sa članom 9. ovog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba i osobe izložene zlostavljanju i nasilju u porodici čime je sistemski riješena njihova zaštita.

Sredstva za finansiranje socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom osiguravaju se iz Budžeta Kantona Sarajevo dok se sredstva za finansiranje zaštite civilnih žrtava rata obezbjeđuju iz Budžeta Kantona Sarajevo (30 %) i Budžeta Federacije BiH (70 %). Tuđa njega i pomoć za osobe sa invaliditetom finansira se u cjelini (100 %) iz budžeta FBIH.

Osnovica za utvrđivanje novčanih i drugih davanja u skladu sa Kantonalnim zakonom u oblasti socijalne i dječije zaštite je prosječna neto plaća ostvarena u Kantonu Sarajevo u prethodnoj kalendarskoj godini

19

pomnožena sa odgovarajućim koeficijentom koji Vlada Kantona svojim aktom utvrđuje za svaku kalendarsku godinu, s tim da osnovica ne može biti manji od one utvrđene u prethodnoj godini, dok se osnovica za utvrđivanje novčanih davanja u oblasti civilnih žrtava rata veže za boračko-invalidsku zaštitu.

Od 2002. godine, od kada je u primjeni Kantonalni zakon, isti je mijenjan, odnosno dopunjavan osam puta s ciljem poboljšanja stanja u oblasti socijalne i dječije zaštite i pojašnjavanja pojedinih odredbi, odnosno usklađivanja sa izmjenama Federalnog zakona. Izmjene nisu bile usmjerene na smanjenje obima utvrđenih prava, niti utvrđenu visinu naknada po pravima.

Za provođenje socijalne politike u Kantonu Sarajevo nadležna je Skupština i Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Putem ustanova socijalne zaštite osiguravaju se socijalna davanja, socijalne usluge i drugi oblici zaštite korisnicima propisani zakonskim i podzakonskim aktima. Značajnu ulogu u pružanju zaštite lica i porodica u stanju socijalne potrebe imaju nevladine organizacije i humanitarne organizacije.

Socijalna zaštita je organizirana djelatnost u Federaciji i kantonima usmjerena na obezbjeđenje socijalne sigurnosti njenih građana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe koja se manifestuje kroz trajno ili privremeno stanje u kojem se nađe pojedinac ili porodica uzrokovano ratnim događanjima, elementarnim nesrećama, ekonomskom situacijom, psihofizičkim stanjem pojedinca i drugim uzrocima koji se ne mogu otkloniti bez pomoći društvene zajednice.

Pregled broja korisnika sa izdvojenim sredstvima u oblasti socijalne zaštite sačinjen je na osnovu evidencije I podataka sa kojima raspolažu Ministarstvo i JU "Kantonalni centar za socijalni rad".

6.1.1. KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE

Korisnici socijalne zaštite u smislu Federalnog i Kantonalnog zakona su lica i porodice koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:

djeca bez roditeljskog staranja,odgojno zanemarena djeca,odgojno zapuštena djeca,djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,stara lica bez porodičnog staranja,lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju, materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica, lica sa društveno negativnim ponašanjem,lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite,lica i porodice koja bi svoju socijalnu sigurnost trebali ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba ilica izložena zlostavljanju i nasilju u porodici

Pregled kategorija korisnika prava i usluga u oblasti socijalne zaštite, evidentiranih u JU „Kantonalni centar za socijalni rad" za period 2011. - 2016. godine dat je u Tabeli 8.

20

Tabela 8.KATEGORIJE KORISNIKA GODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Djeca bez roditeljskog staranja 310 304 304 272 286 283

Lica s invaliditetom i lica ometena u fizičkom i psihičkom razvoju

10.167 9.383 9.387 8.897 8.998 11.363

Djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama

1.154 1.020 1.134 1.494 1.770 1.349

Odgojno zanemarena djeca 498 341 471 493 547 325

Odgojno zapuštena djeca 306 376 393 407 480 245

Materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica

562 529 521 507 502 497

Stara lica bez porodičnog staranja 2.717 3.088 3.171 2.953 2.574 2.104

Lica sa društveno negativnim ponašanjem 64 71 73 126 104 553

Lica i porodice u stanju soc. potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite

12.091 12.585 12.020 10.388 9.034 8.989

Lica i porodice koja bi svoju socijalnu sigurnost trebala ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba

2.156 2.138 2.128 1.491 1.523 1.271

Lica izložena zlostavljanju i nasilju u porodici 1.695 1.554 1.469 1.693 1.845 1.764

UKUPNO 31.720 31.389 31.071 28.791 27.663 28.743

Iz Tabele 8. je evidentno da je prosječan broj korisnika po kategorijama evidentiranih u JU "Kantonalni centar za socijalni rad" u periodu 2011. - 2016. iznosio 29.896.

Ukupan broj korisnika socijalne zaštite po kategorijama korisnika u 2016. godini smanjen je za 9,38 % u odnosu na 2011. godinu. Smanjenje broja evidentira se u svim kategorijama, izuzev lica sa invaliditetom čiji je broj u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu porastao za 20 % (2.365).

Kad je riječ o licima sa invaliditetom i licima ometenim u psihičkom i fizičkom razvoju značajno je napomenuti da nisu posebno definisana djeca sa invaliditetom kao posebna kategorija. Svrstavanje odraslih i djece sa invaliditetom u istu kategoriju korisnika sprječava: precizne evidencije o djeci, vrsti i stepenu invaliditeta kod djece, adekvatne planove zaštite definisane na temelju njihovih potreba i podršku porodicama djece.Najveće smanjenje od 41 % evidentirano je u kategoriji lica i porodica u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite i kod lica i porodica koja bi svoju socijalnu sigurnost trebala ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba za 25,7 %.

Značajno smanjenje broja korisnika prava po kategorijama, u analiziranom periodu posljedica je stava zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu Sarajevo da cenzuse za ostvarivanje propisanih prava zadrži na istom nivou od 2002. godine. Dok su cenzusi za ostvarivanje prava po osnovu socijalne zaštite ostali na istom nivou, prihodi kojima je uvjetovano ostvarivanje prava (prihodi ostvareni po osnovu penzija, plaća i drugih primanja) rasli su od 2002. godine.

Sa porastom prihoda po navedenim i drugim osnovama, korisnici su kontinuirano isključivani iz prava ostvarenih po osnovu socijalne zaštite, a vrlo mali broj je uvođen u pravo.

21

S druge strane, bilježi se kontinuiran rast broja korisnika usluga stručnog socijalnog rada (prva procjena, savjetodavni rad, savjetovališni rad, psihosocijalna podrška, Korisnici usluga stručnog socijalnog rada su najčešče: lica izložena zlostavljanju i nasilju u porodici, lica sa društveno negativnim ponašanjem, djeca bez roditeljskog staranja, vaspitno zapuštena i zanemarena djeca, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama.

Povećanju broja korisnika usluga stručnog socijalnog rada između ostalog doprinosi teška materijalna situacija u kojoj žive socijalno isključene porodice.

Pregled maloljetnih korisnika prava iz socijalne zaštite po kategorijama za period 2011. - 2016. godina dat je u Tabeli 9.

KATEGORIJA KORISNIKA GODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Djeca bez roditeljskog staranja 310 304 304 274 286 283

Djeca čiji je razvoj ometen

porodičnim prilikama

1.154 1.020 1.134 1.494 1.770 1.349

Odgojna zanemarena djeca 498 341 471 493 547 325

Odgojno zapuštena djeca 360 376 393 407 480 245

Djeca u zatečena prosjačenju 350 512 167 165 163 133

Djeca žrtve nasilja 740 667 751 719 744 842

UKUPNO 3.412 3.220 3.053 3.387 3.827 3.860

Informacije date u Tabeli broj 9. upućuju na zaključak da kontinuirano opada broj djece bez roditeljskog staranja, da je broj djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama najveći u 2015. godini, a najmanji u 2012. godini, da raste broj odgojno zapuštene djece u periodu od 2011. - 2015. godine, dok se u 2016. godini broj ove djece smanjio za 10 % u odnosu na 2015. godinu. Broj djece žrtava nasilja u porodici, bilo da se radi o direktnom ili indirektnom nasilju, mijenja se iz godine u godinu.Prema podacima iz tabele najveći broj djece koja su bila direktno ili indirektno žrtve nasilja zabilježen je u 2016. godini.

Ukupan broj djece, evidentirane u statusu neke od kategorija korisnika u porastu je od 2014. - 2016., dok je blagi pad zabilježen u periodu 2011. - 2013. godina.

Iz izvještaja o radu JU "Kantonalni centar za socijalni rad" koji su korišteni kao izvor podataka nije moguće zaključiti šta je uzrok ovakvog kretanja broja djece u analiziranom periodu. Istovremeno izvještaji ne sadrže informacije o tome da li su neka djeca istovremeno razvrstana u više kategorija odnosno da li se podaci preklapaju (npr. djeca žrtve nasilja istovremeno razvrstana i u kategoriju djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama ili neku drugu).

Ovakvo stanje je posljedica neuređenosti vođenja evidencija po kategorijama korisnika. Naime, Federalnim zakonom ili nekim drugim podzakonskim aktom na nivou Federacije BiH nije propisan način vođenja evidencija po kategorijama korisnika, što za posljedicu ima interno uspostavljene evidencije sa ograničenim podacima. Nedovoljni podaci su uzrok lošeg sagledavanja stanja u oblasti i nekvalitetnog planiranja prava, mjera i usluga u oblasti socijalne zaštite.

22

Pregled punoljetnih korisnika prava iz socijalne zaštite po kategorijama za period 2011. - 2016. godina dat je u Tabeli 10.Tabela 10.

KATEGORIJA KORISIKAGODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica 562 529 521 507 502 497

Lica s invaliditetom i lica ometena u psihičkom i fizičkom razvoju 10.167 9.383 9.387 8.897 8.998 11.363

Stara lica bez porodičnog staranja 2.717 3.088 3.171 2.953 2.574 2.104

Lica sa društvenio negativnim ponašanjem 64 71 73 126 104 553Lica i porodice u stanju soc. potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajuči oblik socijalne zaštite

12.091 12.585 12.020 10.388 9.034 8.989

Lica izložena zlostavljanju i nasilju porodici 995 887 718 974 1.101 922

Lica i porodice koja bi svoju socijalnu sigurnost trebala ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba

2.156 2.138 2.128 1.491 1.523 1.271

UKUPNO 28.750 28.680 28.018 25.336 25.851 25.699

Broj odraslih korisnika prava po osnovu socijalne zaštite mijenja se iz godine u godinu.

Primjetan je značajan pad broja odraslih korisnika bez obzira na ukupnu socijalnu situaciju u kojoj žive građani na Kantonu Sarajeva.

Zanimljivo je da ionako mali broj materijalno neosiguranih i za rad nesposobnih lica iz godine u godinu opada. Upoređujući podatke o broju materijalno neosiguranih i za rad nesposobnih lica na području Kantona Sarajevo sa brojem tih lica u drugim kantonima (Kanton 10 ima 729 lica; Posavski Kanton 591 lice; a slična je situacija i kad su u pitanju drugi kantoni) vidljivo je da je taj broj znatno manji bez obzira na činjenicu da navedeni Kantoni imaju znatno manji broj stanovnika.

Kriteriji za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć utvrđeni su u Federalnom zakonu i jednaki su za sve Kantone. Nije moguće na osnovu raspoloživih izvora utvrditi zašto je prisutna ovako velika razlika u broju materijalno neosiguranih i za rad nesposobnih lica u Sarajevskom Kantonu u odnosu na navedene kantone. Pretpostavka je da se u vođenju upravnog postupka različito pristupa utvrđivanju mogućnosti izdržavanja podnosica zahtjeva od strane srodnika koji su po zakonu obavezni na izdržavanje.

Broj odraslih korisnika procentualno je veći od broja maloljetnih korisnika za 85 %.

6.1.2. PRAVA IZ SOCIJALNE ZAŠTITE

Postupak za ostvarivanje prava u oblasti socijalne zaštite u prvom stepenu provodi JU "Kantonalni centar za socijalni rad" (u daljem tekstu: Centar) putem službi socijalne zaštite prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, dok u drugostepenom upravnom postupku rješava Ministarstvo.

Prava koja ostvaruju korisnici socijalne zaštite su:

• stalna novčana pomoć,• dodatak za njegu i pomoć i njegu od strane drugog lica,• jednokratna novčana pomoć,• izuzetna novčana pomoć.

23

novčana naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje, smještaj u drugu porodicu, smještaj u ustanove socijalne zaštite, zdravstvena zaštita, vanredno školovanje, subvencioniranje troškova grijanja, subvencioniranje troškova dženaza/sahrana/ukopa, pravo na topli obrok.

Ostalo: pregled Ijekarskih komisija, smještaj socijalnih kategorija, ukop mrtvorođene djece, pomoć ustanovama i građanima, i poštanski troškovi.

Osnovica za utvrđivanje novčanih i drugih materijalnih davanja po osnovu socijalne zaštite u periodu 2011. - 2016. godina iznosila je 600,00 KM, dok su iznosi po pravima utvrđeni Naredbom o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom za svaku kalendarsku godinu.

Pregled prosječnog mjesečnog broja korisnika po pravima i prosječno mjesečno izdvojenih sredstava iz Budžeta Ministarstva, za period 2011. - 2016. godina, dat je u Tabeli 11. (podaci iz resornog ministarstva i Centra).

Tabela 11.mjesečni broj korisnika i realizovanih

sredstavaGODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

stalna novčana pomoć Broj korisnika 573 553 538 515 505 496

KM mjesečno 102.622 99.341 96.879 93.229 91.263 90.974

Dodatak za njegu i pomoć od druge osobe i novčana naknada za pomoć i njegu od strane osobe za stara i nemoćna lica

Broj korisnika 2.950 3.343 3.624 3.031 2.391 2.195

KM mjesečno 275.968 308.468 341.728 276.436 217.021 200.006

Jednokratna novčana pomoć

Broj korisnika 327 370 334 141 102 71

KM mjesečno 31.096 36.424 31.919 13.574 10.498 7.441

Izuzetna novčana pomoć Broj korisnika 29 35 27 16 16 25

KM mjesečno 6.655 8.276 6.520 3.718 3.812 5.865

Novčana naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje

Broj korisnika 488 501 497 481 487 492

KM mjesečno 59.010 61.040 59.882 57.930 58.820 59.180

Smještaj u drugu porodicu

Broj korisnika 54 53 51 56 55 53

KM mjesečno 23.796 23.037 22.171 23.115 21.680 21.032

Smještaj u ustanovu socijalne zaštite

Broj korisnika 828 844 840 832 864 1.006

KM mjesečno 485.229 501.414 505.143 579.555 603.985 678.150

Zdravstvena zaštita Broj korisnika 1.916 1.943 2.014 1.960 1.912 1.880

KM mjesečno 38.079 39.932 40.278 39.124 37.426 37.638

Vanredno školovanje Broj korisnika 6 65 2 - - -

KM mjesečno 4.235 5.646 269 - - -

Subvencioniranje troškova grijanja

Broj korisnika 912 760 754 717 635 561

KM mjesečno 63..632 63.977 58.917 50.238 44.965 39.674

Regulisanje naknade troškova zadženaze/sahrane/ukopa


KM mjesečno 9.235 8.898 6.702 7.654 6.484 7.103

24

o_1<

o

Pravo na topli obrok Broj korisnika 5.584 6.011 6.226 5.079 4.411 4.016

KM mjesečno 222.474 263.837 293.626 157.330 117.855 147.063

Pregled Ijekarskih komisija

Broj korisnika 152 123 108 136 146 132

KM mjesečno 15.045 11.043 9.314 13.777 17.562 13.397

Mrtvorođena djeca Broj korisnika 1 1 1 1 1 1

KM mjesečno 220 344 139 157 225 332

Pomoć ustanovama i građanima

Broj korisnika - - - - - -

KM mjesečno 17.970 16.916 28.333 27.144 19.420 21.805

Smještaj socijalnih kategorija podsta. i "Otes"


KM mjesečno 79.569 79.585 79.777 80.397 81.130 81.253

РТТ troškovi Broj korisnika - - - - - -

KM mjesečno 8.750 11.043 5.000 6.328 7.818 8.166

UKUPNOPROSJEČNO MJESEČNO

Broj korisnika 13.832 14.551 15.019 12.972 11.529 10.933

KM(Izdvojenasredstava)

1.443.585 1.533.178 1.586.597 1.429.706 1.339.964 1.391.247

Podaci dati u Tabeli 11. ukazuju na povećanje broja korisnika prava u oblasti socijalne zaštite u periodu 2011. - 2013., dok se kontinuirani pad broja korisnika po svim pravima bilježi u periodu 2014. - 2016., osim korisnika prava na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje i prava na smještaj u ustanove socijalne zaštite, prava na smještaj u drugu porodicu i stambeno zbrinjavanje.

Paralelno sa porastom broja korisnika smještenih u ustanove socijalne zaštite, rastao je i iznos sredstava koja su se usmjeravala na ime troškova smještaja. Najveće smanjenje u izdvajanju sredstava bilježi se kod prava na jednokratnu novčanu pomoć i prava na topli obrok i subvencioniranje troškova dženaze/sahrane/ukopa.

Na smanjenje ukupnog broja korisnika prava u oblasti socijalne zaštite i sredstava izdvojenih iz Budžeta Kantona Sarajevo u izvještajnom periodu, uticala je izmjena Federalnog zakona kojom su u pravo na novčanu naknadu za tuđu njegu i pomoć vraćena u Budžet Federacije BiH sva lica sa invaliditetom bez obzira na godinu nastanka invalidnosti, a po osnovu Odluke Ustavnog suda BiH. Usklađivnjem Kantonalnog zakona sa izmjenama Federalnog zakona, sa kantonalnog nivoa izdvajaju se sredstva za isplatu prava na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe za stara i nemoćna lica preko 65. godine života.

Značajno smanjenje broja korisnika prava po kategorijama i izdvojenih sredstava u analiziranom periodu bilježimo kod prava na jednokratnu novčanu pomoć, prava na topli obrok i prava na subvencioniranje troškova grijanja, a što je posljedica:

- tumačenja člana 18. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Federacije BiH od strane nadležnog prvostepenog organa (za jednokratnu novčanu pomoć),

- preciziranja postupka javnih nabavki prehrambenih artikala za spravljanje i podjelu toplih i distribuciju suhih obroka, kao i detaljnijeg definisanja kontrole korisnika ovog prava (vođenje evidencija 0 redovnim dolascima korisnika po obroke u javnim kuhinjama, poštivanje kućnog reda javnih kuhinja, redovna dostava dokumentacije u postupku revizije), a sve u cilju racionalizacije potrošnje budžetskih sredstava za ove namjene, i

- zadržavanja visine cenzusa za subvencioniranje troškova grijanja (cenzus utvrđen 2005. godine) zbog čega su penzionerska domaćinstva zbog rasta penzija u najvećem broju isključena iz ovog prava.

25

6.2. ZAŠTITA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

6.2.1. KORISNICI PRAVA PO OSNOVU STATUSA CIVILNE ŽRTVE RATA

Federalnim zakonom regulisana su prava civilnih žrtava rata kod kojih su nastupila tjelesna oštećenja od najmanje 60 % zbog rane, povrede i ozljede zadobijene u vezi sa ratnim događajima u toku rata ili neposredne ratne opasnosti ili eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata i nehumanim, ponižavajućim postupanjem i mučenjem, protupravnim lišavanjem slobode, te usljed seksualnog zlostavljanja i silovanja, kao i gubitka člana porodice.

U cilju ostvarivanja određenih prava, status civilne žrtve rata se priznaje i licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma ispod 60 %.

Finansiranje prava civilnih žrtava rata vrši se iz federalnog i kantonalnih budžeta na način da se sredstva za isplatu lične invalidnine i ličnog novčanog primanje za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona obezbjeđuju u omjeru 70 % iz Budžeta Federacije BiH i 30 % iz Budžeta Kantona Sarajevo, dok se za ostala prava sredstva obezbjeđuju u omjeru 71,43 % iz Budžeta Federacije BiH i 28,57 % iz Budžeta Kantona Sarajevo.

Osnovica za utvrđivanje novčanih davanja i iznosa po osnovu zaštite civilnih žrtava rata je Odluka o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2013. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/13) i iznosi 860,50 KM. Osnovica se mjesečno usklađuje sa koeficijentom za usklađivanje visine novčanih mjesečnih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH koji donosi Vlada Federacije BiH.

Iznosi novčanih davanja po pravima u navedenoj oblasti utvrđuju se Naredbom o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom za svaku tekuću godinu.

Status civilne žrtve rata i pripadajuća prava po tom osnovu ostvaruju se rješenjem donesenim u prvostepenom upravnom postupku provedenom od strane općinskih službi uprave općina Kantona Sarajevo, dok u drugostepenom upravnom postupku rješava Ministarstvo.

Reviziju prvostepenih rješenja općinskih službi uprave shodno članu 80. Kantonalnog zakona vrši Kantonalno ministarstvo.

Status civilne žrtve rata stavlja u povoljniji položaj ovih osoba zbog činjenice da se visina naknada veže za boračku i invalidsku zaštitu u kojoj je osnovica za obračun veća od osnovice za neratne invalide, a što za posljedicu ima diskriminaciju neratnih invalida jer za ista prava dobijaju manje naknade.

Civilne žrtve rata i članovi porodice civilnih žrtava rata ostvaruju slijedeće oblike zaštite:

1. Po osnovu oštećenja organizma:

• lična invalidnina,

• mjesečno lično novčano primanje,

• dodatak za njegu i pomoć drugog lica,

• ortopedski dodatak.

2. Po osnovu gubitka člana porodice:

• porodična invalidnina,

• zdravstvena zaštita.

Osim materijalnih davanja, civilne žrtve rata ostvaruju i pravo na pomoč u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala pod uslovima i na način utvrđen propisima iz zdravstvenog osiguranja, dok pravo na osposobljavanje za rad, profesionalnu rehabilitacija, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju i prioritetno

26

zapošljavanje pod uslovima i na način utvrđen propisima o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo.

Pregled prosječnog mjesečnog broja korisnika u oblasti civilnih žrtava rata po pravima i izdvojenih sredstava iz Budžeta Ministarstva i Budžeta Federacije po pravima prosječno mjesečno, za period 2011. - 2016. godina, dat je u Tabeli 12.

Tabela 12.Prosječno mjesečni broj korisnika i

realizovanih sredstavaGODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

<><cco.<tz>oz(/>o

Lična invalidnina Broj korisnika 1.943 1.913 1.873 1.824 1.778 1.723

KM mjesečno 362.893 380.766 402.398 390.953 379.689 369.334

Mjesečno lično novčano primanje za lica iz člana 54. stav 3. Zakona

Broj korisnika 392 415 432 446 453 467

KM mjesečno 205.199 230.102 257.452 263.845 268.360 278.091

Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica

Broj korisnika 130 128 123 116 107 102

KM mjesečno 58.466 61.178 63.112 59.587 55.649 52.758

Ortopedski dodatak Broj korisnika 708 698 687 666 649 624

KM mjesečno 78.136 82.261 87.358 84.443 82.053 79.212

Porodična invalidnina Broj korisnika 1.986 1.963 1.918 1.866 1.813 1.756

KM mjesečno 446.301 466.000 490.935 475.868 461.420 441.334

Zdravstvena zaštita Broj korisnika 304 294 277 262 258 247

KM mjesečno 6.057 5.878 5.565 5.216 5.141 4.911

o<toO

Troškovi komisije za ocjenu oštećenja organizma


KM mjesečno 1.456 885 670 540 546 449

Bankarske usluge Broj korisnika - - - - - -

KM mjesečno - 1 1 - 1 3

UKUPNO PROSJEČNO MJESEČNOBroj korisnika 5.478 5.421 5.318 5.187 5.065 4.924

KM(izdvojenasredstva)

1.158.508 1.227.071 1.307.491 1.280.452 1.252.859 1.226,092

Iz Tabele 12. vidljivo je da broj korisnika po osnovu statusa civilne žrtve rata prirodno pada (smrt korisnika, sticanje punoljetstva/okončanje redovnog procesa obrazovanja, ...) po svim pravima, izuzimajući pravo na mjesečno lično novčano primanje za lica iz člana 54. stav 3. Federalnog zakona.Broj korisnika prava po osnovu statusa civilne žrtve rata u 2016. godini smanjio se u odnosu na 2011. godinu za 3 %.Korisnici prava u oblasti zaštite civilnih žrtava rata u znatno su povoljnijem položaju od korisnika prava po osnovu socijalne zaštite iz razloga što se uvode u prava po osnovu statusa, a osnovica za obračun visine naknada po ostvarenim pravima se veže za osnovicu za boračko-invalidsku zaštitu (834.00 KM) koja je znatno povoljnija u odnosu na osnovicu za obračun visine socijalnih davanja u socijalnoj zaštiti (600.00 KM).

Prava civilnih žrtava rata i njihovih porodica kao i visina davanja po osnovu ostvarenih prava definisana su na nivou Federacije BiH, dok su prava po osnovu socijalne zaštite i visina davanja utvrđena na nivou Kantona Sarajevo. Time je jednim Zakonom definisan različit pristup ostvarivanju prava građana kroz različite; uvjete, osnovice i visine naknada po osnovu ostvarenih prava što ih dovodi u neravnopravan/diskriminirajući položaj.

27

6.3. ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM

Zaštita porodice sa djecom, u smislu Federalnog i Kantonalnog zakona, je osiguranje porodica kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanjanju, odgoju, i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad, u najboljem interesu djeteta.

Osnovna prava koja ostvaruju porodice sa djecom u skladu sa Federalnim i Kantonalnim zakonom su:

dodatak na djecu, uvećani dječiji dodatak, zdravstvena zaštita djece,naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta,novčanu pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta, pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatnu ishranu za majku-dojilju, smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja, osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja, školarina i stipendije,"Dječija nedjelja".

Prava po osnovu zaštite porodice sa djecom u Kantonu Sarajevo ostvaruju porodice u prvostepenom upravnom postupku provedenom od strane općinskih službi uprave općina Kantona Sarajevo, dok u drugostepenom upravnom postupku rješava Ministarstvo.

Osnovica za utvrđivanje novčanih i drugih materijalnih davanja po osnovu dječije zaštite u periodu 2011. - 2016. godina iznosila je 600,00 KM, dok su iznosi po pravima utvrđeni Naredbom o iznosima po Zakonu 0 socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom za svaku kalendarsku godinu.

Pregled prosječnog mjesečnog broja korisnika u oblasti dječije zaštite po pravima i izdvojenih sredstava iz Budžeta Ministarstva po pravima prosječno mjesečno, za period 2011 -2016. godina, dat je u Tabeli 13.

Tabela 13.Prosječno mjesečni broj korisnika i

realizovanih sredstavaGODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

<><ccQ.<>o2(/1O

Dodatak na djecu Broj korisnika 13.820 13.969 14.231 13.829 13.430 12.519

KM 505.707,00 492.589,00 491.959,00 485.104,00 470.598,00 433.138,00

Uvećani dodatak na djecu

Broj korisnika 11.534 11.151 10.526 7.625 4.341 3.900

KM 627.458,00 593.591,00 553.912,00 389.116,00 225.760,00 202.088,00

Zdravstvena zaštita djece

Broj korisnika 934 1.030 1.076 1.124 1.105 1.081

KM 19.071,00 20.543,00 21.520,0 22.680,00 22.449,00 21.787,00

Naknada umjesto plaće ženi - majci u radnom odnosu

Broj korisnika 1.872 1.944 1.935 1.927 1.817 1.727

KM 1.446.357,00 1.519.690,00 1.508.022,00 1.246.098,00 1.090.435,00 1.111.776,00

Novčana pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu

Broj korisnika 1.919 1.877 1.882 1.851 1.863 1.910

KM 253.320,00 247.185,00 245.333,00 262.421,00 362.318,00 386.906,00

Jednokratna novčana pomoč za opremu novorođenog djeteta


KM 17.574,00 19.340,00 18.251,00 14.895,00 14.003,00 13.128,00

Pomoć u prehrani Broj korisnika 496 522 500 435 348 351

28

djeteta do 6 mjeseci ili dodatna ishrana za majku-dojilju

KM 24.107,00 26.168,00 24.251,00 20.168,00 17.479,00 17.479,00

Subvencija obdaništaBroj korisnikaKM

Broj korisnika 224 243 272 268 240 218

KM 26.474,00 26.234,00 28.071,00 26.089,00 23.167,00 25.947,00

o_J<o

Obilježavanje dječije nedjelje

Broj korisnika - - - - - -KM 1.250,00 1.250,00 1.045,00 3.066,00 21.060,00 14.126,00

РТТ troškovi Broj korisnika - - - - - -KM 23.873,00 23.844,00 23.358,00 20.124,00 18.416,00 18.256,00

UKUPNOPROSJEČNO MJESEČNO

Broj korisnika 30.888 30.829 30.509 27.131 23.249 21.767

KM (Izdvojena sredstva)

2.945.196,00 2.970.434,00 2.915.719,00 2.489.751,00 2.265.685,00 2.244.631,00

Tabelarni pregled broja korisnika i visine izdvojenih sredstava ukazuje na kontinuiran pad broja korisnika i visine izdvojenih sredstava po svim pravima, izuzimajući pravo na zdravstvenu zaštitu djece i zanemarljivo prava na novčanu pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu od 2014. godine. Prosječni mjesečni broj korisnika u 2016. godini manji je u odnosu na 2011. godinu za 29,53 %.

Ukupan broj korisnika u 2016. godini u odnosu na 2013. godinu smanjio se za 8.742 ili 29 %.Smanjenje broja korisnika ne prati u istom omjeru smanjenje visine izdvojenih sredstava. Iznos izdvojenih sredstava u 2016. godini manji je u odnosu na 2013. godinu za 671.000 KM ili 23 %.

Odstupanje u praćenju broja korisnika prava u odnosu na visinu izdvojenih sredstava po osnovu ostvarenih prava posljedica je izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom u 2014. godini (dvije izmjene i dopune) kojima je definisano;

- da porodice u kojima jedan od roditelja ima utvrđen invaliditet od 90 %, a pripada boračkoj populaciji, pravo na dodatak na djecu nastavljaju ostvarivati po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica i kada su iz prava na uvećani dječiji dodatak izvedeni roditelji djece sa stepenom invaliditeta nižim od 90 %; (što se direktno odrazilo na broj korisnika uvećanog dječijeg dodatka koji je u 2016. godini manji za 6.626 korisnika (63 %) u odnosu 2013. godinu);

- da je uslov za ostvarivanje prava na naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu dužina trajanja radnog odnosa od najmanje godinu dana i prijava na obavezna osiguranja (zdravstvo, PIO ...) prije stupanja na porodiljske odsustvo.

Znatnije povećanje visine izdvojenih sredstava zabilježeno je po izmjenama i dopunama Zakona kod ostvarivanja prava na novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu. Izmjenama Zakona ova naknada utvrđena je u visini 30 % prosječne plaće ostvarene u Kantonu Sarajevo u predhodnoj godini, što iznosi 180,00 KM odnosno 10 % više u odnosu na ranije utvrđeni iznos (120,00 KM).

Kao što je vidljivo iz Tabele 11. broj prava nije se mijenjao ni po jednom osnovu. I dalje bilježimo najveća izdvajanja na mjesečnom nivou na ime naknade umjesto plaće ženi-majci porodilji u radnom odnosu, što značajno opterećuje oblast socijalne zaštite i ukazuje na potrebu nastavka aktivnosti da se ova naknada izmjesti iz socijalne zaštite, jer je ista proizašla iz radnog odnosa i kao takva se ne treba zadržati u oblasti socijalne zaštite.

6.4. STRUKTURA UTROŠENIH SREDSTAVA

(javne kuhinje. Sigurna kuća, stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija "Otes" i sufinansiranje podstanarstva)

29

6.4.1. JAVNE KUHINJE

U Kantonu Sarajevo funkcioniše pet javnih kuhinja koje pripremaju i distribuiraju tople i suhe obroke za korisnike. Prema podacima Centra ovim vidom zaštite obuhvaćeno je 2.279 porodica. Rad javnih kuhinja se sufinansira iz budžeta Ministarstva, dok se namirnice potrebne za spravljanje toplog obroka i podjelu suhog obroka u potpunosti finansiraju budžetskim sredstvima. Prikaz prosječnog broja broja korisnika dat je kroz prikaz prava iz oblasti socijalne zaštite i isti je na godišnjem nivou u periodu 2011. - 2016. godina iznosio 5.221.

Potrebno je naglasiti da pravo na topli obrok prema broju korisnika u ukupnom broju korisnika ostalih prava učestvuje sa 37,19 %.

Tabela 14: Pregled utroška sredstva za javne kuhinje - namirnice i materijalni troškovi

Godina Crveni križ Stari grad Merhamet Kruh

Svetog Ante

Ca ritaš UKUPNO % Ukupnih

Budžetskih

sredstva

2011. 1.244.240,29 531.236,23 794.791,15 484.856,14 184.720,71 3.239.844,52 4,64 %

2012. 1.508.331,98 536.718,98 954.968,14 517.575,06 241.845,67 3.759.439,83 5,05 %

2013. 1.402.411,42 477.122,92 900.403,40 472.150,95 215.340,77 3.467.429,46 5,13 %

2014. 961.244,27 369.224,75 603.289,49 316.157,36 131.477,91 2.381.393,78 3,68 %

2015. 792.475,95 295.590,76 448.165,51 264.931,52 106.702,98 1.907.866,72 2,89%

2016. 766.490,46 290.521,63 429.071,43 263.794,81 104.235,08 1.854.113,41 2,90 %

UKUPNO 6.675.194,37 2.500.415,27 4.130.689,12 2.319.465,84 984.323,12 16.610.087,72 24,29 %

Prema podacima u Tabeli 14., od 2014. godine smanjuju se sredstva za nabavku namirnica potrebnih za spravljanje toplih obroka i nabavku hljeba. Do smanjenja sredstava je došlo zbog preuzimanja postupaka javnih nabavki za prehrambene artikle od strane Ministarstva, a koji su do 2014. godine bili u nadležnosti Direkcije za robne rezerve. Po preuzimanju javnih nabavki napravljene su značajne budžetske uštede koje se nisu odrazile na kvalitet i kvantitet obroka.

Skoro četvrtina ukupno realizovanih sredstava iz Budžeta Ministarstva izdvaja se za ove namjene. Ovo je ozbiljan pokazatelj koji upućuje na potrebu promjene ukupnog pristupa ovom pravu u sistemu socijalne zaštite.

6.4.2. SIGURNA KUĆA I SKLONIŠTE ZA DJEVOJKE

Definisanjem osoba izloženih nasilju u porodici kao kategorije korisnika, obezbjeđen je pravni osnov za smještaj žrtava nasilja u porodici; žena, djece i djevojaka u Sigurnu kuću koji se realizuje od 2002. godine kada je Ministarstvo i Centar sa Fondacijom lokalne demokratije, kao pružaocem usluga, potpisalo Ugovor o sufinansiranju smještaja žrtava nasilja u porodici. Sklonište za žene, djevojke i djecu je jedino sklonište na području Kantona Sarajevo i jedino na području FBiH i BiH u kome se u cjelosti snose troškovi smještaja žrtava porodičnog nasilja, dok nedostajuća sredstva za nesmetan rad Sigurne kuće. Fondacija lokalne demokratije obezbjeđuje kroz projektne aktivnosti i donacije.

30

Uslugu smještaja žrtvama nasilja pruža nevladina organizacija i to je jedina usluga u čije pružanje je uključen nevladin sektor. Pitanje funkcionisanja Sigurne kuće i usluga koje ista pruža nije sistemski rješeno.

Pregled broja korisnika, kapaciteta, uposlenih, cijene smještaja i izdvojenih sredstava za smještaj za period 2015. - 2016. godine.

Tabela 15.Naziv ustanove Broj korisnika Smještajni Broj zaposlenih Cijena Budžetska sredstva za

kapaciteti smještaja/dan troškove smještaja

2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016. 2015. 2016.

Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici

53 79 35 35 5 5 36,04 36,04 291.378,36 210.942,58

Sklonište za djevojke 25 15 35 35 5 5

Ukupno: 79 94 70 70 5 5 / / 291.378,36 210.942,58

Iz pregleda broja korisnika, kapaciteta, uposlenih, cijene smještaja i izdvojenih sredstava za smještaj za period 2015. - 2016. godine vidljivo je da je broj korisnika u 2016. godini porastao za 19 % u odnosu na 2015. godinu. U 2016. godini ukupan broj noćenja u Sigurnoj kući je bio 7.111 noćenja sa ukupnim prosječnim mjesečnim brojem od 20 korisnica.

6.4.3.STAMBENO ZBRINJAVANJE SOCIJALNIH KATEGORIJA

U skladu sa Odlukom o davanju u podzakup stanova, poslovnih prostora i garaža u objektima 0-9 i 0-10 na lokaciji "Otes" stambeno su zbrinute 164 porodice.

Za 36 porodica u stanju socijalne potrebe se prema Zaključku Vlade Kantona Sarajevo sufinansira podstanarstvo.

U skladu sa Odlukom o oslobađanju troškova ili dijela troškova zakupnine stana i troškova održavanja zajedničkih prostorija i uređaja u objektima 0-9 i 0-10 na lokaciji "Otes" snose se troškovi zakupnine i održavanja zajedničkih prostorija.

Na ime sufinansiranja podstanarstva u 2016. godini izdvojeno je manje sredstava u odnosu na izdvojena sredstva za održavanje objekata 0-9 i 0-10 na lokaciji "Otes". Broj korisnika sufinansiranja podstanarstva u 2016. godini duplo je manji od broja korisnika u 2011. godini.

Pregled utrošenih sredstava za stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija - "Otes" i sufinansiranje podstanarstva.

Tabela 16.Godina Zakup objekata "Otes" Održavanje objekata Sufinansiranje

podstanarstvaUkupno (1+2+3)

2011. 798.518,08 48.613,44 107.700,00 954.831,52

2012. 825.397,60 48.613,44 81.010,00 955.021,04

2013. 848.996,84 48.613,44 59.720,00 957.330,28

2014. 860.797,52 48.613,44 55.360,00 946.770,96

2015. 873.909,44 48.613,44 51.040,00 973.562,88

2016. 880.900,72 48.613,44 45.520,00 975.034,16

Ukupno 5.088.520,20 291.680,64 400.350,00 5.780.550,84

31

S obzirom na činjenicu da troškove zakupnine i održavanje objekata u potpunosti izmiruje Budžet Kantona Sarajevo, putem Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice a da su iznosi enormno visoki za ove namjene, postavja se pitanje opravdanosti realizacije Projekta socijalne stanogradnje na lokaciji "Otes".

6.5. ZBIRNI PREGLED KORISNIKA I UTROŠENIH BUDŽETSKIH SREDSTAVA

Zbirni pregled broja korisnika i izdvojenih sredstava po oblastima prosječno mjesečno

Zbirni pregled broja korisnika i izdvojenih sredstava iz budžeta Ministarstva u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u periodu 2011 - 2016. na prosječnom mjesečnom i ukupnom godišnjem nivou u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima iz ovih oblasti dat je u Tabeli 17.

Tabela 17.Zbirni pregled broja korisnika i izdvojenih sredstava po oblastima prosječno mjesečno

GODINA

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj korisnika socijalne zaštite 13.832 14.551 15.019 12.972 11.529 10.933

Izdvojena sredstva po pravima na socijalnu zaštitu

1.443.585 1.533.178 1.586.597 1.429.706 1.339.946 1.391.247

Broj korisnika zaštite porodice sa djecom

30.888 30.829 30.509 27.131 23.249 21.747

Izdvojena sredstva po pravima za zaštitu porodice sa djecom

2.945.196 2.970.434 2.915.719 2.489.751 2.265.685 2.244.631

Broj korisnika zaštite CŽR 5.478 5.421 5.318 5.187 5.065 4.924

Izdvojena sredstva po pravima za zaštitu CŽR

1.158.508 1.227.071 1.307.491 1.289.452 1.252.859 1.226.092

Zbirni prosječni mjesečni broj korisnika u svim oblastima

50.198 50.801 50.846 45.290 39.843 37.624

Izdvojena sredstva iz Budžeta na mjesečnom nivou za sve oblasti

5.547.289 5.730.683 5.809.807 5.199.909 4.858.508 4.861.970

Procenat izdvajanja ukupnih sredstava iz Budžeta Kantona Sarajevo za prava po osnovu socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom smanjen je u 2016. godini u odnosu na 2011. godinu za nešto više od 1 %.

6.6. ZBIRNI PRIKAZ IZDVOJENIH BUDŽETSKIH SREDSTAVA

U Tabeli 18. dat je prikaz izdvojenih budžetskih sredstava iz Budžeta Ministarstva po pravima u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima u oblastima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, procenat visine izdvojenih sredstava u odnosu na Budžet Ministarstva te procenat učešća Budžeta Ministarstva u ukupnom Budžetu Kantona Sarajevo.

32

Tabela 18.Godina Izdvojena budžetska

sredstva u skladu sa

zakonskim i

podzakonskim aktima

Budžet Ministarstva % Izdvojena sredstva/

Budžet Ministarstva

Budžet Kantona % Budžet

Ministarstva/Budžet

Kantona

2011. 66.567.468 69.771.480 95,41 716.500.000 9,74

2012. 68.768.196 74.360.120 92,48 758.750.000 9,80

2013. 69.117.684 66.449.873 104,01 739.740.000 8,98

2014. 62.398.908 64.733.500 96,40 798.500.000 8,11

2015. 58.302,096 65.995.350 88,35 690.022.000 9,56

2016. 58.343.640 63.811.468 91,44 734.153.820 8,70

Prezentirani podaci ne sadrže sredstva koja se izdvajaju za rad sedam ustanova socijalne zaštite (plaće i materijalne troškove), a koja će biti prezentovani u nastavku ove analize.

6.7. KONSOLIDOVANI PODACI O KORISNICIMA I SREDSTVIMA IZ BUDŽETA KS

U toku 2016. godine u Kantonu Sarajevo bilo je 37.624 korisnika svih oblika zaštite prema primjeni Zakona što je za 12.504 korisnika ili 25 % manje nego u 2011. godini. Za ove namjene iz Budžeta KS mjesečno je izdvojeno 4.861.970 KM, što je za 685.319 KM ili 12,4 % manje nego što je realizirano u 2011. godini.

Različita dinamika broja korisnika i sredstava za sve vidove zaštite, rezultirala je i povećanjem prosječnih sredstava za 16,9 % u 2016. godini u odnosu na ostvareni prosjek u 2011. godini.

Tabela 19: Zbirni pregled korisnika i sredstava izdvojenih za oblasti socijalne zaštite, civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom

Kategorije 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Indeks2016./2011.

Korisnici (broj) 50.198 50.801 50.846 45.290 39.843 37.624 75,0

Naknada u KM (mjesečni prosjek)

5.547.289 5.730.683 5.809.807 5.199.909 4.858.508 4.861.970 87,6

Prosječno mjesečno po korisniku u KM

110,5 112,8 114,3 114,8 121,9 129,2 116,9

Opća ocjena je da je došlo do smanjenja broja korisnika svih vidova zaštite u posmatranom periodu. U strukturi pojedinih vidova zaštite evidentne su promjene.

Najveći broja korisnika je iz oblasti zaštite porodica sa djecom, čije učešće u ukupnom broju korisnika opada sa 61,5 % u 2011. godini na 57,9 % u 2016. godini. Istovremeno, u strukturi se povećava učešće drugih vidova zaštite.

33

Tabela 20: Korisnici prema vidovima zaštite, struktura i učešće u ukupnom broju korisnika

Godine

Broj korisnika Struktura prema vidovima zaštite, u %

Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodica

sa djecomukupno

Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodica

sa djecomukupno

2011. 13.832 5.478 30.888 50.198 27,6 10,9 61,5 100,0

2012. 14.551 5.421 30.829 50.801 28,6 10,7 60,7 100,0

2013. 15.019 5.318 30.509 50.846 29,5 10,5 60,0 100,0

2014. 12.972 5.187 27.131 45.290 28,6 11,5 59,9 100,0

2015. 11.529 5.065 23.249 39.843 28,9 12,7 58,4 100,0

2016. 10.933 4.924 21.747 37.624 29,1 13,1 57,9 100,0

U posmatranom periodu dolazi do smanjenja izdvajanja sredstava za sve vidove zaštite. U strukturi mjesečnih sredstava izdvojenih za sve vidove zaštite, dominiraju sredstva za zaštitu porodica sa djecom, i to sa oko 46,2 % u 2016. godini. Mjesečno učešće sredstava za zaštitu civilnih žrtava rata se povećalo u 2016. u odnosu na strukturu u 2011. godini, a došlo je do izvjesnog smanjenja učešća sredstava za socijalnu zaštitu.

Tabela 21: Mjesečna sredstva prema vidovima zaštite, struktura i učešća u ukupnom mjesečnom prosjeku

Godine

Mjesečna sredstva, prosjek Struktura prema vidovima zaštite, u %

Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodica sa

djecomukupno

Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodica

sa djecomukupno

2011. 1.443.585 1.158.508 2.945.196 5.547.289 20,0 20,9 53,1 100,0

2012. 1.533.178 1.227.071 2.970.434 5.730.683 26,8 21,4 51,8 100,0

2013. 1.586.597 1.307.491 2.915.719 5.809.807 27,3 22,5 50,2 100,0

2014. 1.429.686 1.280.452 2.489.751 5.199.889 27,5 24,6 47,9 100,0

2015. 1.339.964 1.252.859 2.265.685 4.858.508 27,6 25,8 46,6 100,0

2016. 1.391.247 1.226.092 2.244.631 4.861.970 28,6 25,2 46,2 100,0

Pregled korisnika i sredstava izdvojenih iz Budžeta Kantona Sarajevo po općinama za socijalnu zaštiti.zaštitu civilnih žrtava rata i zaštitu porodice sa djecom

Pregled broja korisnika svih oblika zaštite po općinama ukazuje da je najveća koncentracija u općinama Novi Grad i Ilidža, čije se učešće kreće od 43,3 % u 2011. godini do 44,6 % u 2016. godini. Učešće korisnika sa područja općine Novo Sarajevo u ukupnom broju korisnika Kantona Sarajevo kreće se od 12,9 % u 2011. godini do 11,7 % u 2016. godini.

Analiza ove strukture srazmjerna je prostornoj distribuciji stanovnika po općinama u KS. No, u odnosu na broj stanovnika, evidentno je da je najveći broj korisnika po stanovniku u općinama Trnovo, Ilijaš, Vogošća, dakle u općinama koje su prema mnogim pokazateljima i niže razvijene općine od prosječne razvijenosti KS.^^

Vidjeti: Strategija razvoja KS do 2020, Situaciona analiza, Zavod za planiranje razvoja KS

34

Tabela 22: općinama i

Pregled broja godinama

korisnika svih oblika materijalne pomoći zaštite po osnovu zakona, po

Općina2011 i 2012 2013 : 2014 ' 2015 2016

Indeks

2016/2011 2011

Broj korisnika/broj stanovnika (%)

2012 2013 2014 2015 2016

Indeks

2016/2011

Stari Grad 4.329 4.401 4.419 3.915 3.398 3.272 75,6 11,6 11,8 12,0 10,7 9,3 9,0 77,8

Centar 5.240 5.196 5.160 4.647 4.000 3.795 72,4 9,4 9,4 9,4 8,5 7,3 7,0 74,5

Novo Sarajevo 6.453 6.472 8.919 5.451 4.686 4.401 68,2 10,0 10,0 13,8 8,4 7,2 6,8 68,1

Novi Grad 12.636 13.178 13.509 12.205 10.802 10.261 81,2 10,7 11,1 11,4 10,3 9,1 8,6 80,3

Ilidža 9.069 9.054 8.919 7.989 7.045' 6.524 71Д 13,8-

13,4 11,8 10,3 9,4' 68,3

Hadžići 3.897. 3.931 3.905 3.402 3.027, 2.921 75,0 16,3 15,2 14,8 12,7 11,2' 10,6 65,3

Vogošća 3.816 3.842 3.836 3.369 2.938 2.818 73,8 16,016^

16,1 14,0 12,2' 11,6 72,5

Ilijaš 4.126 4.122 4.085 3.750 3.458 3.182 77,1 21,8 21,6 20,8 19,0 17,2 15,7, 72,0

Trnovo 464 47lj 425*419 335 312 67,2 42,8 41,9 28,3 30,7 26,5| 25,2^ 58,9

. --------^ .

12,3'Ukupno općine 50.030; 50.667 50.730 45.147, 39.689 37.486 74,9 12,2 12,3 10,9 9,5 73,5

Ostalo (Ijekarske koinisijt 167; 133 116 143 154' 137. 82,0; 1 i 4Ukupno Kanton 50.198 50.80lj

50.846 45.290 39.843 37.624 75,0 12,3 12,3 12,3 10,9 9,6 9,0 73,^

Smanjenje ukupnog broja korisnika pratilo je i smanjenje broja korisnika u općinama, a značajnije smanjenje (relativno) je u općinama Trnovo (indeks 67,2) i općini Novo Sarajevo (indeks 68,2). Smanjenje broja korisnika u odnosu na stanovnike značajno je u svim općinama, a posebno u Trnovu (indeks 58,9), Hadžićima (indeks 65,3), Novom Sarajevu (indeks 68,1) i Ilidži (indeks 68,3).

Graf 3 - Struktura korisnika svih vidova zaštite po općinama

Na ime socijalnih izdvajanja iz Budžeta KS u toku 2016. godine izdvojeno je 58.343.640 KM, što je za 8.224.828 KM ili 12,4 % manje u odnosu na izdvojena sredstva u 2011. godini. U relativnim odnosima, najveće smanjenje bilježe općine Trnovo (indesk 76,1), Hadžići (indeks 80,8) i Novo Sarajevo (indeks 84,2).

Tabela 23: Pregled realizovanih sredstava iz budžeta Ministarstva za sve oblike socijalnih davanja po osnovu zakona, po općinama i godinamaOpćina 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeks 2016/2011

Stari Grad 5.531.220 5.778.744 5.613.300 5.131.176 4.992.660 5.055.864 91,4Centar 7.626.036 7.728.456 7.739.748 7.230.936 6.582.648 6.877.980 90,2

Novo Sarajevo 9.348.828 9.319.908 9.598.656 8.627.988 7.787.946 7.867.392 84,2

Novi Grad 17.392.164 18.212.160 18.361.224 16.731.276 15.780.060 15.634.500 89,9

Ilidža 9.637.392 9.924.696 9.883.068 9.106.236 8.561.832 8.514.444 88,3

Hadžići 3.892.752 3.957.324 4.004.880 3.632.604 3.372.576 3.144.756 80,8

Vogošća 4.276.488 4.390.404 4.567.356 4.006.872 3.772.680 3.919.920 91,7

Ilijaš 3.639.528 3.804.156 3.883.068 3.503.412 3.426.156 3.371.328 92,6

Trnovo 455.280 477.204 423.672 408.456 350.376 331.236 72,8

Ukupno općine 61.799.688 63.593.052 64.074.972 58.378.956 54.626.934 54.717.420 88,5

Ostalo (Ijekarske komisije itd 4.767.780 5.175.144 5.642.712 4.019.952 3.675.144 3.626.220 76,1

Ukupno Kanton 66.567.468 68.768.196 69.717.684 62.398.908 58.302.078 58.343.640 87,6Prosječna mjesečna sredstva po korisniku, KM 110,5 112,8 114,3 114,8 121,9 129,2 116,9

35

Distribucija sredstava iz budžeta KS pokazuje da i sredstva prate broj stanovnika po općinama. Tako je za najmnogoljudniju općinu izdvojeno 26 % u 2016. godini, a za Trnovo, sa najmanjim brojem stanovnika, 0 % sredstava iz budžeta KS.

U toku posmatranog perioda ova strukutra se nije značajnije mijenjala.

Graf 4: Struktura sredstava za sve vidove zaštite po općinama

Dinamičnije smanjenje broja korisnika (indeks 75,0) u posmatranom periodu u odnosu na smanjenje izdvojenih sredstava za sve vidove zaštite (indeka 87,5) rezultiralo je povećanjem prosječne naknade po korisniku (indesk 116,9). Značajno povećanje naknada po korisniku evidentirano je u općinama Centar (indeks 124,5), Vogošća (indeks 124,1), Novo Sarajevo (indeks 123,4), Ilidža (indeks 122,8), Stari Grad (indeks 120,9) i Ilijaš (indeks 120,9).

Tabela 24: Pregled prosječnih mjesečnih naknada po korisniku za sve vidove zaštiteOpćina

Stari Grad

Centar

Novo Sarajevo ^Novi Grad

Ilidža

I Hadžići

2011

106,5121,3

2012

109,4

123,9

2013

105,9

125,0

2014

109,2

129,7

2015

122,4

137,1

2016

128,8

151,0

Indeks 2106/2011

120,9

124,5

Vogošća

Ilijaš

Trnovo

Ukupno općine

Ostalo (Ijekarske komisije itd)

Ukupno Kanton

2.379,1

110,53242,6

112,8

4053,7

114,3

2342,6

114,8

1988,7

121,9

2205,7

129,2[

92,7

116,9

Dakle, evidentno ja da postoje razlike u visini mjesečnih naknada po općinama, koja je uzrokovana činjenicom da na ove prosjeke utiče struktura broja korisnika prema vidovima zasite (socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodica sa djecom) za koje naknada nije ista. Detaljan pregled korisnika i realizovanih sredstava po osnovu socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom po općinama i godinama u KS, dat je u Aneksu II.

6.8. ANALIZA PODATAKA ZA OPĆINE KANTONA SARAJEVO I GRAD

Analiza izdvajanja iz budžeta općina i Grada za socijalna davanja izvršena je na temelju anketnih upitnika. Anketni upitnici su obuhvatili dva bloka pitanja.Prvi blok se odnosi na korisnike socijalne pomoći za koje općina i Grad izdvajaju posebna sredstva, gdje spadaju penzioneri, učenici, porodilje, osobe sa invaliditetom (djeca i odrasli), kao i socijalno ugroženi

36

pojedinci i porodice. Za socijalno ugrožene pojedince i porodice izdvaja se pomoć za sanaciju individualnih objekata^ pomoć za troškove ukopa, pomoć za troškove smještaja, za troškove lijekova i liječenja, urgentne socijalne pomoći pojedincima itd.

Drugi blok pitanja se odnosi na izdvajanja iz općinskih budžeta i Grada za finansiranje javnih ustanova, nevladinih organizacija, udruženja, crvenog križa, pomoć javnim kuhinjama, itd.Pupunjene upitnike dostavilo je osam općina: Centar, Hadžići, Trnovo, Stari Grad, Novo Sarajevo, Vogošća, Ilijaš i Ilidža, i Grad Sarajevo. U narednim tabelama daje se sumarni prikaz obrađenih dobivenih podataka. Općina Novi Grad dostavila je podatke samo za jednu godinu zbog čega nije uzeta u analizu. Općine: Stari Grad, Ilijaš i Grad Sarajevo nisu popunile podatke koji se odnose na broj korisnika.Bez obzria na nepotpunost obuhvata svih općina u KS i Grada, dobiveni rezultati su reprezentativni i mogu se koristiti za analizu izdvajanja iz općinskih budžeta. Treba istaći da se radi o posebnim izdvajanjima lokalnih zajednica osim sredstava koja se izdvajaju iz Budžeta Kantona Sarajevo.

6.8.1. ANALIZA FINANSIJSKIH IZDVAJANJA

Na temelju raspoloživih podataka izdvajanja općina za korisnike socijalnih prava kreću se od 4.043.290 KM u 2011. do 3.430.008 KM u 2016. godinu, što ukazuje na izvjesnu tendneciju smanjenja ovih sredstava (indeks 0,85). Tabela 23. uključuje ove podatke iz upitnika za osam općina i Grad.

Tabela 25. Sumarni prikaz korisnika socijalnih davanja koji se finansiraju/sufinansiraju iz budžeta općina i Grada

R.br.

Korisnici socijalnih prava

Godina/broj korisnika/KM2011 2012 2013 2014 2015 2016

broj KM broj KM broj KM broj KM broj KM Broj KM

1 Penzioneri 353 313.260 403 303.550 406 303.760 382 302.600 498 350.389 553 407.098

2 Učenici 1.667 1.247.616 1.626 1.203.543 1.861 1.283.848 1.733 1.294.439 1.863 1.548.828 2.239 1.544.0043. Porodilje 0 1.541.251 0 1.722.760 91 109.750 81 97.620 74 95.200 405 199.900

4.Osobe sa invaliditetom (djeca i odrasli) 201 47.300 223 63.169 233 61.994 251 61.184 227 62.500 248 69.650

5Pomoć socijalno ugroženim pojedincima i porodicama 2.965 893.863 3.189 975.404 3.413 999.735 2.610 1.112.020 2.455 1.147.397 2.443 1.209.355

Ukupno 5.186 4.043.290 5.441 4.268.426 6.004 2.759.087 5.057 2.867.863 5.117 3.204.314 5.888 3.430.008

U strukturi izdvajanja, najveća stavka su izdvajanja za učenike i za ugrožene pojedince i porodice. Izdvajanja za učenike su povećana u posmatranom periodu za 24 %, a izdvajanja za pomoć socijalno ugroženim za 35 %.

Iz budžeta lokalne zajednice izdvajaju se značajna sredstva za su/finansiranje javnih ustanova, nevladinih organizacija, udruženja i humanitarnih organizacija, javnih kuhinja, itd.Naredna tabela prezentira sumarni pregled izdvajanja iz budžeta iz općina obuhvaćenih anketom i Grada za navedene namjene.

Tabela 26: Finansiranja javnih ustanova, NVO, udruženja i humanitarnih organizacija iz budžeta općina i Grada

R. Pravni subjekt Godine/KM Indeksbr 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2016/2011

1. Javna ustanova 743.000 647.000 828.250 872.169 821.000 1.319.561 1,78

2.NVO/Udruženja/ Crveni krst/križ 1.641.588 1.737.928 1.591.266 1.624.602 1.444.687 1.638.688 1,00

3. Pomoć Javnim kuhinjama 150.000 165.000 50.000 170.000 54.750 115.000 0,774. Drugo 0 0 0 0 0 0

Ukupno 2.534.588 2.549.928 2.469.516 2.666.771 2.320.437 3.073.248 1,21

37

Izdvajanja općina za finansiranje pravnih subjekata kreće se od 2.534.588 KM u 2011. godini do 3.073.248 KM u 2016. godini, što rezultira povećanjem za 21%. Najznačajnije povećanje evidentirano je u finansiranju javnih ustanova, za 78 %, dok pomoć javnim kuhinjama u posmatranom periodu bilježe opadanje za 23 %.

Ukupna izdvajanja iz budžeta lokalnih zajednica

Ukupna izdvajanja iz budžeta lokalnih zajednica za socijalnu zaštitu obuhvataju izdvajanja za korisnike socijalnih prava koji su predstavljeni u Tabeli 23. i izdvajanja za finasiranje pravnih subjekata datih u Tabeli 24. Dakle, utrošena sredstva za socijalnu zaštitu u 2016. godini iznose 6.503.256 KM i niža su za 1 % u odnosu na 2011. godinu, iako su tokom posmatranog perioda evidentirane oscilacije i nešto niža izdvajanja u 2013., 2014. i 2015. godini.

Tabela 27: Pregled ukupnih finansijskih izdvajanja za socijalnu zaštitu iz budžeta općina i Grada

R.br.

Budžet isredstva za

socijalnu zaštitu

Godine/KM Indeks2016./2011.2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1.Visina Budžeta Općine 156.481.831 159.177.195 155.625.639 161.571.589 172.451.528 188.708.329 1,21

2.

Utrošena sredstva za socijalnu zaštitu iz Budžeta 6.577.877 6.818.354 5.228.603 5.534.634 5.524.751 6.503.256 0,99

2.1.Korisnici socijalnih prava 4.043.290 4.268.426 2.759.087 2.867.863 3.204.314 3.430.008 0,85

2.2. Pravni subjekti 2.534.588 2.549.928 2.469.516 2.666.771 2.320.437 3.073.248 1,21

Učešće sredstava za socijalnu zaštitu u budžetu, % 4,20 4,28 3,36 3,43 3,20 3,45 0,82

Kretanja izdvajanja za socijalnu zaštitu u 2016. manja su za 15 %, ali su izdvajanja za pravne subjekte veća za 21 %. Različita dinamika ove dvije kategorije izdvajanja, rezultirala je i smanjenjem učešća sredstava za korisnike socijalnih prava sa 61,5 % u 2011. godini na 52,7 % u 2016. godini, odnosno do povećanja učešća sredstava za finansiranje pravnih subjekata.

Vrijedno pažnje je analiza izdvajanja lokalnih zajednica za socijalna davanja u odnosu na ukupan budžet općine. U posmatranom periodu budžeti lokalnih zajednica su povećani za 21 %. Učešće sredstva za socijalnu zaštitu pokazuju blagu tendenciju opadanja, i to sa 4,20 % u 2011. na 3,45 % u 2016. godini.

Ukupno izdvajanje za socijalnu zaštitu u KS (ministarstvo i opštine) u 2016. iznosilo je 64.846.896 KM. Pri tome, učešće opština je 10,03 % od ukupnih sredstava za socijalnu zaštitu u KS.To učešće je izvjesno veće jer Grad Sarajevo i opštine Stari Grad i Ilijaš nisu dostavili podatke, a opština Novi Grad nije uzeta u obzir za analizu jer je dostavila podatak samo za jednu godinu.

6.8.2. ANALIZA NAKNADA PO KORISNICIMA

U cilju konzistentnosti dobijanja prosječne naknade na godišnjem nivou za korisnika socijalnih prava u opčinama, analiza broja korisnika moguća samo za šest općina, koje su dostavile i podatke o korisnicima. To su općine: Centar, Hadžići, Trnovo, Novo Sarajevo, Vogošća, i Ilidža.Najveći broj korisnika si učenici koji su povećali učešće u strukturi ukupnih korisnika sa 32 % u 2011. do 38 % u 2016. (indeks 1,34, Tabela 23.).

Najviše korisnika je iz kategorije socijalno ugroženih pojedinaca i porodica kojih je 2.995 u 2011. (57,2 % učešće), a u 2016. godini 2.443 ili manje za 552 korisnika (indeks 0,82). Tako je njihovo učešće u 2016. godini 41,5 % u strukturi ukupnih korisnika.

38

u općinama obuhvaćenih analizom, broj korisnika je povećan sa 5.186 u 2011. godini na 5.888 korisnika socijalnih prava u 2016. godini, odnosno za 14 % (indeks 1,14).U narednoj tabeli, daje se pregled godišnjih naknada kao i prosječno mjesečno izdvajanje po korisniku.

Lokalna zajednica izdvaja godišnje od 789 KM (u 2011.) do 940 KM (u 2016. godini) po korisniku. Tako su i mjesečna izdvajanja po korisniku povećana za 19 %, i to sa 66 KM u 2011. na 78 KM u 2016. godini.

Tabela 28: Pregled broja korisnika i naknada za socijalnu zaštitu

R.br.

Korisnici i sredstvaGodine Indeks

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2016/20111. Broj korisnika 5.186 5.441 6.004 5.057 5.117 5.888 1,142. Sredstva ukupna, u KM 4.091.630 4.262.177 4.305.854 4.256.610 4.746.893 5.534.741 1,35

3.Prosječna godišnja naknada, u KM 789 783 717 842 928 940 1,19

4.Prosječna mjesečna naknada, u KM 66 65 60 70 77 78 1,19

5. Budžet općina ukupni, u KM 107.385.028 118.523.439 117.269.344 122.709.584 130.582.623 135.449.858 1,26

6.Učešće sredstava za socijalnu zaštitu u budžetu, % 3,81 3,60 3,67 3,47 3,64 4,09 1,07

Vrijedno je pažnje mjesečna izdvajanja po korisniku koje izdvajaju lokalne zajednice, porediti sa izdvajanjima iz Budžeta Kantona Sarajevo.

Tabela 29: prosječna mjesečna naknada po korisniku, u KM

Izvor naknade2011 2012 2013 2014 2015 2016

indeks2016/2011

Općinski budžet 65,7 65,3 59,8 70,1 77,3 78,3 119,1

Budžet KS 110,5 112,8 114,3 114,8 121,9 129,2 116,9

Može se zaključiti da se za korisnike socijalne zaštite izdvajaju značajna sredstva iz budžeta lokalnih zajednica .

6.9. NEMATERIJALNE POMOĆI

6.9.1. USLUGE STRUČNOG SOCIJALNOG RADA

U skladu sa odredbama Porodičnog Zakona Federacije BiH, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Zakona 0 zaštiti osoba sa duševnim smetnjama Federacije BiH i Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i omladinom u krivičnom postupku u Frederaciji BiH, JU "Kantonalni centar za socijalni rad" (u daljem tekstu: Centar) pruža usluge stručnog socijalnog rada.

Pregled pruženih usluga po osnovu Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH (Pregled odgojnih mjera i odgojnih preporuka) dat je u Tabeli 30.

Tabela 30.R.br. Vrste odgojnih mjera Pregled broja mjera u periodu 2011. - 2016. godina

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1. Sudski ukor 0 0 0 0 4 18

2. Policijsko upozorenje 0 0 0 0 0 1

3. Upućivanje u Disciplinski centar 27 57 56 58 25 7

4. Pojačan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja 43 23 26 23 14 11

5. Pojačan nadzor u drugoj obitelji 0 0 0 0 0 0

39

6. Pojačan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite 73 61 64 40 34 22

7. Upućivanje u odgojnu ustanovu 1 1 3 10 13 12

8. Upućivanje u odgojno-popravni dom 7 9 8 9 7 4

9. Upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje 0 0 0 0 0 0

10. Upućivanje u maloljetnićki zatvor 9 5 8 9 6 6

Ukupno mjera prema maloljetnicima 160 156 165 149 103 80

11. Broj pokrenutih postupaka 284 167 227 131 5 10

12. Broj obustavljenih postupaka 284 293 89 72 / /

13. Broj prekršajnih postupaka 338 173 298 218 137 116

Odgojne preporuke

14. Posebne obaveze 0 0 0 0 0 0

15. Lično izvinjenje oštećenom 0 0 0 0 6 4

16. Naknada štete oštećenom 0 0 0 0 4 2

17. Redovno pohađanje škole 0 0 0 0 5 6

18. Rad bez naknade u humanitarnim organizacijama ili

poslove socijalnog , lokalnog ili eko sadržaja

0 0 0 0 0 0

19. Bolničko ili ambulantno liječenje u zdravstvenim

ustanovama

0 0 0 0 0 0

20. Uključivanje u pojedinačni ili grupni tetman

vaspitnih, obrazovnih, psiholoških i drugih

savjetovališta

0 0 0 0 6 7

Ukupno odgojnih preporuka0 0 0 0 21 19

Odgojne mjere i odgojne preporuke prema podacima iz Tabele 30. primjenjuju se u različitom omjeru. Mjera nadzora u drugoj porodici, kao i mjera upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje se ne izriču i ne izvršavaju. Broj mjera pojačanog nadzora organa starateljstva iz godine u godinu opada, dok broj mjera upućivanja u odgojnu ustanovu raste.

Broj odgojnih preporuka je takođe relativno mali. Preporuke pod tačkom 18. i 19. Tabele 30. se i ne izriču jer za izricanje istih nisu stvorene pretpostavke, kao i za izricanje odgojne mjere policijskog upozorenja. Generalno opada broj usluga pruženih po osnovu Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u FBIH. Kontinuirano se smanjuje broj pokrenutih postupaka kao i broj obustavljenih postupaka. U 2011. godini evidentirano je više prekršajnih nego krivičnih postupaka. Broj prekršajnih postupaka u 2016. godini dva puta je manji u odnosu na 2011. godinu.

Kad je riječ o drastičnoj razlici u broju pokrenutih krivičnih postupaka u 2011. godini u odnosu na 2016. godinu treba naglasiti da je on rezultat stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, a ne rezultat odsustva činjenja krivičnih djela od strane maloljetnika.

Pregled broja pruženih usluga po osnovu Porodičnog zakona FBiH dat je u Tabeli 31.

R.br. Poslovi po porodičnom zakonu Pregled za period 2011. - 2016. godina

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1. Broj posredovanja 506 583 586 478 651 578

2. Broj mišljenja i prijedloga o povjeri djece u 482 448 400 422 525 448

40

brakorazvodnom sporu i izdržavanje

3. Broj mišljenja i prijedloga o izmjeni sudske odluke o

povjeri djece

17 19 35 38 53 31

4. Mišljenje za izmjenu sudske odluke o visini izdržavanja 80 50 53 50 55 29

5. Broj mišljenja i prijedloga oko regulisanja viđanja djece-

kontaktiranje

69 76 72 59 18 39

6. Broj odluka organa starateljstva o povjeri, izdržavanju i

kontaktiranju sa djecom

24 24 49 23

7. Davanje mišljenja za sklapanje braka maloljetnim licima 3 5 2 4 3 2

8. Mišljenje i prijedlog o povjeri djece iz vanbračne zajednice 33 37 47 32 43 46

9. Upozorenje na propuste i pružanje pomoći 16 22 24 56 27 25

10. Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja 16 9 8 15 16 9

11. Oduzimanje roditelju prava da živi sa djetetom 5 3 2 7 1 0

12. Oduzimanje roditeljskog staranja 4 3 3 4 0 4

13. Punoljetna lica pod starateljstvom 726 751 804 818 806 821

14. Maloljetna djeca pod starateljstvom 247 232 257 215 286 214

15. Posebno starateljstvo 336 325 351 365 463 347

16. Izdato uvjerenja o poslovnoj sposobnosti 1.597 1.172 1.139 1.326 1.318 1.500

17. U svoje nje 14 7 6 10 6 9

18. Utvrđivanje očinstva 0 52 57 45 27 -

19. Osporavanje očinstva 0 8 9 16 - -

20. Utvrđivanje očinstva i materinstva 0 0 0 1 - 25

21. Osporavanje materinstva 0 0 0 1 - 9

22. Priznavanje očinstva i materinstva - - - - 31 6

23. Pomoć u saniranju poremećenih porodičnih i bračnih

odnosa

2.055 387 275 208

24. Saglasnost za raspolaganje imovinom - - - - 134 96

25. Određivanje ličnog imena djeteta - - - - 55 43

UKUPNO 4.175 3.826 5.959 4.365 3.486 4.391

Usluge koje Centar pruža korisnicima imaju naizmjenično trend pada i rasta. U 2013. godini prema Tabeli 31. pružen je najveći broj usluga 5.959, dok je u 2015. godini pruženo 3.486 usluga. Pregledom sadržaja Tabele broj 21., uočljivo je da je najveći obim posla prisutan u oblasti starateljstva. Evidentira se po godinama relativno mali broj predmeta oduzimanja prava roditeljima da žive sa djecom i oduzimanja roditeljskog staranja, kao i predmeta utvrđivanja i osporavanja očinstva. Zanimljivo je da se u izvještajima Centra predmeti raspolaganja imovinom djece i predmeti određivanja ličnog imena djeteta evidentiraju tek u 2015. i 2016. godini. U izvještajima za 2011., 2012., 2013. i 2014. godinu nema podataka o predmetima saglasnost na raspolaganju imovine i pored činjenice da ovaj dio posla u Centru zauzima značajno mjesto. U koloni: 20, 21 i 22 ove Tabele navedeni su poslovi Centra za koje se u izvještajima nalaze podaci samo za 2014., 2015. i 2016. godinu. Treba naglasiti da u koloni 23 nema podataka za 2011. i 2012. godinu o broju pruženih usluga na saniranju poremećenih porodičnih i bračnih odnosa.

41

Prema informacijama iz Tabele može se zaključiti da način vođenja evidencije o pruženim socijalnim uslugama nije uređen. Usluge i podusluge koje pruža Centar u godišnjim izvještajima o radu različito se evidentiraju i različito obrađuju. To dovodi do zaključka da način vođenja evidencije o pruženim socijalnim uslugama nije uređen po svakoj propisanoj i pruženoj usluzi i podusluzi koja se pruža u Centru, a što dalje dovodi do različitog pristupa prilikom obrade podataka i njihove prezentacije kroz izvještaje.

6.10. UDRUŽENJA I HUMANITARNE ORGANIZACIJE ČIJI SE RAD FINANSIRA IZ BUDŽETA MINISTARSTVA

6.10.1.UDRUZENJA

Federalnim i Kantonalnim zakonom kao korisnici socijalne zaštite definisana su lica sa invaliditetom i lica ometena u psihičkom i fizičkom razvoju. Navedenim zakonima definišu se i udruženja osoba sa invaliditetom, kao i način finansiranja istih. U skladu sa navedenim, iz Budžeta Ministarstva zaključno sa 31.12.2016. godine redovno se finansirao rad udruženja čiji je pregled dat u Tabeli 32.

Tabela 32.

R.br. Naziv Udruženja Brojzaposlenih

Stručna sprema Broj članova Budžet2016. (KM)

1. Udruženje slijepih Kantona Sarajevo 6 2 VSS1 VŠS3SSS

406 64.600

2. Udruženje gluhih Kantona Sarajevo 4 ISSS1 VŠS2 VSS

320 57.600

3. Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Kantona Sarajevo

3 ISSSIVŠS1 VŠS

209 50.600

4. Udruženje roditelja i prijatelja za pomoć osobama sa mentalnom retardacijom Kantona Sarajevo "Oaza"

2 2 VSS 543 37.400

5. Udruženje oboljelih od cerebralne dječije paralize Kantona Sarajevo

5 1 VSS4 SSS

331 46.700

6. Udruženje oboljelih od multiple skleroze Kantona Sarajevo

2 1 VSSISSS

343 46.800

7. Udruženje distrofičara Kantona Sarajevo 3 3SSS 213 49.000

8. Udruženje invalida rada Kantona Sarajevo 2 ISSSIVŠS

1.618 28.800

9. Udruženje - Unija civilnih žrtava rata KantonaSarajevo

4 1 VSSISSSIVSŠINSS

3.896 49.000

10. Udruženje oboljelih od polyomelitisa, povrede mozga i kičmene moždine Kantona Sarajevo

4 1 VSS3SSS

379 49.000

11. Udruženje "Žene žrtve rata" 3 3SSS 5.210 23.300

12. Udruženje Nevladina organizacija altruista za pomoć osobama sa umanjenim sposobnostima "Svjetlo" Sarajevo

4 4 SSS 239 18.700

13. Udruženje majke djece sa posebnim potrebama "Radost života"

1 ISSS 170 10.000

14. Savez udruženja penzionera 61.022 19.600

15. Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa" 6.000 23.600

42

16. Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenogSarajeva

1 1.860 6.000

17. Udruženje „Srce za djecu oboljelu od raka U FBiH" 3 3VSS 300 10.000

18. Udruženje oboljelih od Morbus Crohna i ul.col. 1 ISSS 500 11.800

UKUPNO 48 27 SSS14 VSS6 VŠSINS

83.559 553.215

u Tabeli 32. dati su podaci o broju angažiranih u udruženjima i njihovoj stručnoj spremi, broju članova i visini izdvojenih sredstava iz Budžeta Kantona Sarajevo. Visina izdvojenih sredstava za sufinansiranje rada udruženja se nije mijenjala od 2011. godine.

6.10.2. HUMANITARNE ORGANIZACIJE

Budžetskim sredstvima Kantona Sarajevo sufinansira se i rad humanitarnih organizacija. U periodu 2011. - 2013. godina udruženjima se na godišnjem nivou izdvajao iznos od 224.700,00 KM za sufinansiranje programa rada humanitarnih organizacija, dok se za istu namjenu u periodu 2014. - 2016. godina izdvajao iznos na godišnjem nivou od 103.000,00 KM.

Pregled izdvojenih sredstava po humanitarnim organizacijama dat je u Tabeli 33.

Tabela 33.R.br. Naziv

OrganizacijeBroj zaposlenih Stručna

spremaBudžet2011. - 2013.

Budžet2013. - 2016. (KM)

1. Crveni križ Kantona Sarajevo 7 1 VSS IVŠS 5 SSS

100.800 30.000

2. Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet"

11 2 VSS9 SSS

54.200 30.000

3. Caritas - Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

15 10 VSS5 SSS

15.500 10.000

4. Srpsko humanitarno udruženje "Dobrotvor" Sarajevo

5 1 VSS4 SSS

15.500 10.000

5. Crveni polumjesec Bosne i Hercegovine 0 - 15.500 10.000

6. Udruženja llmijje Islamske zajednice u BiH 2 2 SSS 23.200 13.000

UKUPNO40 25 SSS

14 VSS 1 VŠS

224.700 103.000

Analizom podataka datih u Tabeli 33. da se konstatovati da su budžetska sredstva izdvajana za sufinansiranje humanitarnih organizacija od 2013. smanjena za 121.700,00 KM. Takođe se može konstatovati da broj zaposlenih u ovim organizacijama nije zanemariv (40). Značajan procenat angažovanog osoblja u humanitarnim organizacijama je sa VSS (14).

43

7. MENADZMENT I SISTEM SOCIJALNE ZAŠTITE U BOSNI I HERCEGOVINI -TRENUTNO STANJE I NAČIN FUNKCIONISANJA

Polazeći od užeg teorijskog određenja pojma socijalna zaštita, ona u Bosni i Hercegovini obuhvata materijalna davanja ljudima u stanju socijalne potrebe, koji zbog izloženosti različitim socijalnim slučajevima ne mogu sami sebi obezbijediti zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Također, obuhvata i socijalne usluge, kojima se zadovoljavaju specifične potrebe pojedinaca i određenih društvenih grupa. U organizacionom i institucionalnom smislu, socijalna zaštita je poseban sistem, uspostavljen u skladu sa ustavnim i društveno-političkim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Na nivou države Bosna i Hercegovina i njeni organi nemaju formalno i normativno uspostavljen sistem socijalne zaštite, jer je Ustavom BiH utvrđeno đa je socijalna zaštita odgovornost entiteta. Shodno tome, na nivou države BiH se nije razvio ni jedan vid formalne strukture koji bi imao funkciju objedinjavanja ovog sistema. Također, od strane nosilaca državne politike nisu doneseni nikakvi akti koji definišu funkcije i okvirno uređuju socijalnu zaštitu u BiH. Nije donijeta strategija razvoja sitema, zajedničke smjernice, politike, zakoni i uredbe obavezujučeg karaktera.

Kada su u pitanju oblast ljudskih prava i primjena međunarodnih ratifikovanih dokumenata, koji su inkorporirani u pravni sistem BiH, odgovornost imaju svi nivoi organizacije vlasti, s tim što ministarstva koja su uspostavljena pri Viječu ministara (Ministarstvo za civilne poslove i Ministarstvo za ljudska prava) imaju uspostavljene nadležnosti koje proizilaze iz nadležnosti BiH kao države.

Ova ministarstva imaju određenu savjetodavnu i koordinatorsku ulogu u odnosu na međunarodne aktere, a što se tiče odnosa sa domaćim akterima socijalne zaštite, nema nikakvih zakonskih, izvršnih ili bilo kojih drugih nadležnosti.Na državnom nivou nije formirana niti djeluje nijedna ustanova socijalne zaštite, kao ni razvojna ili savjetodavna funkcija koja je direktno u funkciji ovog sistema.

Entiteti uređuju sistem socijalne zaštite, tako da na tom nivou funkcioniše sistem socijalne zaštite u FBiH i sistem socijalne zaštite u RS. Brčko Distrikt kao jedinica lokalne samouprave ima svoj odvojen sistem uređen propisima Distrikta. Institucije BiH nemaju zakonsku obavezu, niti mogućnost da utiču na uređenje sistema u entitetima i Distriktu, da vrše bilo kakav nadzor ili kontrolu, da prate njegovo funkcionisanje, da prikupljaju podatke ili vode evidencije. Obavezujući komunikacijski kanali između sistema u entitetima i državnih institucija nisu uspostavljeni i rad ovih institucija ne utiče na stanje u entitetskim sistemima.

Ostvarivanje koordinatorskih funkcija u predviđenim poslovima, u najvećem broju slučajeva odvija se posredstvom međunarodnih organizacija, a povodom definisanja i sprovođenja projekata koji podržavaju međunarodni donatori. U takvim slučajevima, državne institucije dobijaju mandate od donatora za koordinaciju aktivnosti i praktično upravljanje projektom, putem projektnih timova, koji su sastavljeni od predstavnika institucija BiH, entiteta, Distrikta Brčko i donatora.

44

Shema 1. Organizaciona shema institucionalne strukture sistema socijalne zaštite u BiH

Na osnovu postojećih ustavnih i društveno političkih uslova, organizaciju i funkcionisanje socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini, treba posmatrati i analizirati kroz entitetske sisteme, uz isticanje specifičnosti u organizaciji i nadležnostima svakog sistema. U analiziranju treba imati u vidu i zajedničke osnove predmeta i sadržaja socijalne zaštite sadržane u ranijem jedinstvenom sistemu, koje su poslužile za definisanje osnovnih principa i oblika socijalne zaštite. Uz jasne razlike među entitetskim sistemima, zajedničke osnove i rješenja su prepoznatljivi u zakonskim uređenjima u oba entiteta. U Federaciji Bosne i Hercegovine ključni nosioci sistema socijalne zaštite su entitet i kantoni, a u Republici Srpskoj entitet i općina. Šema organizacije strukture socijalne zaštite u BiH predstavljena je na Shemi 1. i pokazuje svu složenost u uređenosti sistema i nedostatka mehanizma koordinacije među sistemima socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini.

45

7.1. SISTEM I STRUKTURA SOCIJALNE ZAŠTITE U KANTONU SARAJEVO

U analizi sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo neophodno je ukazati i na zakonska uređenja oblasti socijalne politike u Federaciji BiH. Prema Ustavu FBiH, FBiH i kantoni dijele nadležnost za socijalnu politiku (Ustav FBiH, dio III član 2.). Kantoni su posebno nadležni za provođenje socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite (Ustav FBiH, dio III član 4.). Ustav Kantona Sarajevo određuje u okviru isključive nadležnosti da je Kanton nadležan za provođenje socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite (Ustav KS, član 12 .(j)). Ustav KS je sa stanovišta sistema socijalne zaštite specifičan jer za razliku od većine drugih kantonalnih ustava ne sadrži odredbu o delegiranju i prenosu svojih nadležnosti iz domena socijalne politike na općine, kao jedinice lokalne samouprave.

Shodno navedenom, socijalna politika Kantona Sarajevo u nadležnosti je Skupštine, Vlade i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Sistem socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo je dosta specifičan. Postojeća organizacija i uređenost sistema socijalne zaštite su funkcionalno, strukturalno i dinamički kompleksni jer se sastoje iz više dijelova, gdje svaki dio predstavlja samostalan sistem. Ključne aktivnosti Ministarstva su: planiranje, organizacija i nadzor nad funkcionisanjem sistema socijalne zaštite, praćenje stanja socijalne ugroženosti i socijalnih potreba stanovništva i praćenje djelatnosti nevladinih i humanitarnih organizacija u ovoj oblasti.

Jedna od specifičnosti sistema socijalne zaštite je što na području općina ne postoje centri za socijalni rad kao samostalni pravni subjekti. U okviru Kantonalnog centra za socijalni rad djeluje osam službi socijalne zaštite koje se nalaze na području općina koje su u sastavu Kantona Sarajevo, izuzev općine Trnovo u kojoj postoji Odjeljenje koje je u sastavu Službe socijalne zaštite općine Ilidža.

Korisnici svoja zakonska prava na socijalna davanja, socijalne usluge i druge oblike zaštite ostvaruju kroz sedam javnih ustanova, čiji je osnivač Skupština Kantona, i to: JU „Kantonalni centar za socijalni rad", KJU „Gerontološki centar", KJU „Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba", KJU „Porodično savjetovalište", KJU „Dom za djecu bez roditeljskog staranja", KJU „Disciplinski centar za maloljetnike" i JU „Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo".

U narednoj šemi prikazanje sistem funkcionisanja socijalne zaštite i nadležnosti.

Sigurna kućai

!»С)Л<Г!1Г mine epine Osmiir

Opcnr^ Ncivd Sa’aievD

S luiajBlne гпбпе Opcc«e WPgoSc 9

'S Јгин »H3.4iine mšne

Skupština▲

ТVlada

A?

Ministarstvo

Ustanove socgalne zaSifte**▼

^ KJU camv

KJUOotvi гл ајх Mrav чхишл sa 1ггл2Ј1Ш1итп1 i dr.

▼KJU*Pc?odicnD35yfli?lcTvai)Sle*

?. KJU lA djec U Uaf »iHlfeifvkog

K2U tnenlut t-3

▼

općine

UUružanja j NVO

Narodne kuhinje

. & го UjitićH o - ц7A?»«ihqp>č.i» <^>»1

SidSLfccJга гшЈ. H \ 1«саОоСг^ Глгал!

Služba rad. iKxJivitvi {xihi jh.

Novo

■* 5сх1а^пар<л*1р.| rdra'^tvt: Općri« f*?V'

£31тЈ р11У»'4^.■rOićreVJVft I

Biijfda 7Л ixirafJco - tivainJsaku

Operne

SI JtUs хз bcKaCktj - -nvoJidsKu.(и;А04*^41**

m tnimčAo - iT-fiJutPjiu‘ 7.V.ICH, г.<м»аИи ?a1mu

гасе^опд »ca ОрРив

za epeiiL»*.iStwr»>v dtriirnj?« .

46

Iz prethodne šeme vidimo da su ustanove čiji je osnivač Kanton Sarajevo u nadležnosti Ministarstva. Na području Kantona Sarajevo nema ustanova iz oblasti socijalne zaštite čiji je osnivač općina i koje su u nadležnosti lokalnih nivoa što je jedna od specifičnosti sistema socijalne zaštite u poređenju sa drugim kantonima (osim Bosansko-podrinjskog).

Kantonalnim zakonom je regulisano da poslove iz oblasti socijalne zaštite u prvom stepenu obavlja JU Kantonalni centar za socijalni rad putem službi socijalne zaštite. Za obavljanje poslova uprave iz oblasti zaštite civilnih žrtava rata i oblasti zaštite porodice sa djecom u prvom stepenu općinski načelnik organizuje Službu za upravu u skladu sa propisom Vlade Kantona, kojom se propisuje organizacija općinskih službi. Ove službe nadležne su za provođenje prvostepenog upravnog postupka po pravima utvrđenim zakonskim i podzakonskim aktima u oblasti zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, a utvrđena prava isplaćuju se iz Budžeta Kantona i Federacije.

Općine, kao jedinice lokalne samouprave, nisu u sistemu socijalne zaštite Kantona Sarajevo. Međutim, općine izdvajaju značajna finansijska sredstva za socijalna davanja u skladu sa izraženim potrebama stanovništva na njihovom području. Između općina postoje razlike u pogledu visine izdvojenih sredstava i namjena za koje se daju, što prvenstveno zavisi od veličine budžeta općine i potreba stanovništva. Sa stanovišta socijalne politike ova davanja su dobra jer omogućavaju zadovoljavanje potreba stanovništva, ali nepostojanje jedinstvene baze nosi potencijalnu opasnost da jedan broj korisnika po istom osnovu ostvaruje dupla primanja.

7.2. RUKOVOĐENJE I UPRAVUANJE U USTANOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

Sve ove ustanove su samostalni pravni subjekti i imaju upravni odbor, nadzorni odbor i organ rukovođenja. Ustanovama upravlja upravni odbor, a rukovodi direktor. Organ kontrole poslovanja u ustanovi je nadzorni odbor.

Kriteriji i procedure za izbor predsjednika i članova upravnog i nadzornog odbora u ustanovama socijalne zaštite regulisani su Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni zakonom o socijalnoj zaštiti i Odlukom o standardima i kriterijima za imenovanje na poziciju predsjednika i članova upravnog odbora i predsjednika i članova nadzornog odbora javnih ustanova iz oblasti rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Kantona Sarajevo.

Shodno zakonskim odredbama resorni ministar raspisuje oglas za imenovanje predsjednika upravnih i nadzornih odbora ustanova i predlaže Vladi Kantona Sarajevo Komisiju za izbor predsjednika i članove upravnog i nadzornog odbora. Članove upravnog i nadzornog odbora imenuje Vlada Kantona na period od četiri godine, a u skladu sa zakonskom regulativom.

Upravni odbor ustanove ima pet članova, a nadzorni tri uključujući i predsjednika. Prilikom imenovanja upravnih i nadzornih odbora propisano je koliko članova mora biti ispred stručnih radnika zaposlenih u ustanovi koji ispunjavaju kriterije. Tako je precizirano da od pet članova upravnog odbora tri se imenuju ispred osnivača ustanove, a dva ispred stručnih radnika ustanove.

Obaveze i nadležnosti upravnog i nadzornog odbora zakonski su regulisane. Upravni odbor ima veliku odgovornost za cjelokupnu organizaciju i poslovanje ustanove, jer donosi pravila ustanove i druge akte značajne za organizaciju i funkcionisanje ustanove, utvrđuje planove rada i razvoja, godišnji program rada, donosi finansijski plan i usvaja godišnji obračun, te odlučuje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi koje je ustanova i osnovana.

Nadzorni odbor zadužen je da analizira izvještaje o poslovanju ustanove, pregleda godišnji izvještaj o poslovanju i godišnji obračun, pregleda i provjerava urednost i zakonitost vođenja poslovnih knjiga i izvještava osnivača, upravni odbor i direktora o rezultatima nadzora.

Kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom utvrđeni su opšti uslovi za imenovanje direktora, ali je propisano da se pravilima ustanove uređuju bliži uslovi za

47

imenovanje direktora koji se odnose na vrstu stručne spreme, te eventualno drugi uslovi za koje se procjeni da su značajni za vršenje poslova direktora (član 113.).Ovim Zakonom propisano je da se procedura izbora i imenovanja direktora ustanove uređuje pravilnikom koji donosi Kantonalno ministarstvo.

Pravilnikom o proceduri izbora i imenovanja direktora javnih ustanova iz oblasti socijalne zaštite (Službene novine KS, br.22/13) regulisana je kompletna procedura izbora i imenovanja direktora. U postupku izbora i imenovanja direktora upravni odbor ustanove ima izuzetno značajnu ulogu. Nakon prethodno pribavljene saglasnosti resornog ministra upravni odbor objavljuje konkurs, imenuje Komisiju za utvđivanje liste kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa, obavještava kandidate koji ispunjavaju uslove konkursa o mjestu i vremenu obavljanja intervjua, obavlja intervju sa kandidatom koji se odnosi na teme iz oblasti socijalne zaštite, vrši bodovanje kandidata na osnovu pokazanog znanja, utvrđuje rang listu kandidata na osnovu ukupno dobijenih bodova, donosi odluku o imenovanju za direktora kandidata koji se nalazi na prvom mjestu rang liste uz prethodno pribavljene propisane dokaze, dostavlja odluku o imenovanju direktora ustanove putem resornog ministarstva Vladi Kantona Sarajevo na saglasnost.

Direktor ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovo imenovan na još jedan mandat.Direktor ustanove ima veliku odgovornost jer organizuje i rukovodi radom ustanove i odgovoran je za zakonitost rada ustanove. On je top menadžer i odgovoran je za organizaciju menadžmenta srednjeg nivoa i menadžmenta prve linije.Praksa pokazuje da u upravne i nadzorne odbore ustanova u oblasti socijalne zaštite često se imenuju osobe koje nemaju stručna znanja iz ove oblasti i ne mogu dati neophodan doprinos radu i razvoju ovih ustanova. Također, na pozicijama menadžera praksa pokazuje da se u ustanovama socijalne zaštite, a koje imaju specifične djelatnosti često imenuju osobe sa nekompetentnim zanimanjima što naravno zna negativno uticati na poslovanje i ostvarenje vizije ustanove.

7.3. DJELATNOST I KADROVSKA STRUKTURA USTANOVA IZ OBLASTI SOCIJALNE ZAŠTITE NA KANTONU SARAJEVO

Prema Kantonalnom zakonu ustanove iz oblasti socijalne zaštite osnivaju se radi obavljanja stručnih i drugih poslova iz oblasti socijalne zaštite, zbrinjavanja određenih kategorija korisnika socijalne zaštite i proučavanja pojava i problema u oblasti socijalne zaštite. Kao što je već istaknuto, na području Kantona Sarajevo djeluje i radi sedam ustanova iz ove oblasti, te značajan broj međunarodnih i domaćih nevladinih i humanitarnih organizacija.

Broj stručnih radnika u ustanovama socijalne zaštite i drugim institucijama srodne djelatnosti, određuje se na osnovu broja stanovnika koji žive na području koje ta ustanova pokriva svojom djelatnošću, odnosno brojem korisnika smještenih u ustanovu ukoliko se radi o ustanovama za smještaj. Do 2013. godine na snazi je bio Pravilnik o opštim, tehničkim i stručnim uslovima za osnivanje i rad organizacija udruženog rada u oblasti socijalne zaštite („Službeni list SR BiH" broj 17/88). Ovaj pravilnik donesen je na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti iz 1979. godine (SIZ socijalne i dječije zaštite BiH), i nije do kraja primjenjivan u praksi.

Pravilnikom je bio definisan broj stručnih radnika prema broju stanovnika, ali i jasno definisane socijalne usluge, kao i vrijeme koje je potrebno za pružanje odgovarajuće usluge. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je Pravilnik o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013. godine, kojim se, između ostalog, utvrđuje broj stručnih radnika u svim ustanovama prema broju korisnika, ali i broj drugog osoblja po profilima (medicinske sestre - tehničari, njegovateljice,....) prema broju korisnika (Službene novine FBIH, broj 15/13).

Članom 66. ovog Pravilnika propisuje se broj stručnih radnika prema broju stanovnika, koje je neophodno angažovati u centru za socijalni rad - opštinskoj službi socijalne zaštite. Prema Pravilniku:

48

jedan socijalni radnik ide na 4.000 stanovnika, jedan pravnik na 20.000 stanovnika, jedan psiholog na 15.000 stanovnika, jedan pedagog na 15.000 stanovnika i jedan sociolog na 50.000 stanovnika.

Pravilnik također jasno definiše broj stručnih radnika prema broju korisnika u ustanovama socijalne zaštite koje cjelodnevno ali i poludnevno zbrinjavaju različite kategorije korisnika. Broj stručnih radnika u tim ustanovama ovisi od kategorizacije korisnika prema invaliditetu (da li se radi o osobama sa duševnim smetnjama, dualnim dijagnozama, sa mentalnom retardacijom, ovisnicima ili gerijatriskim korisnicima) i starosnoj dobi (djeca, odrasle osobe).

Pravilnikom su definisani i minimalni standardi za rad i pružanje usluga savjetovališta. Shodno Pravilniku, savjetovališta se mogu osnivati kao samostalne javne ustanove ili pri centru za socijalni rad (član 67.). Za ukupan tretman i pružanje usluga savjetovalište je dužno, pored prostornih kapaciteta koji osiguravaju udobnost, sigurnost i diskreciju, osigurati i stručni tim koji treba da ima potreban broj stručnik radnika, i to: po jednog socijalnog radnika, psihologa, pedagoga, pravnika, sociologa i edukatora na 6 korisnika dnevno. Poslove savjetovanja može obavljati samo stručnjak koji je dodatno educiran iz područja savjetovanja (član 68.).

Analiza ustanova iz oblasti socijalne zaštite izvršena je na osnovu podataka iz anketnih upitnika, izvještaja o radu ovih ustanova u posmatranom periodu, podataka resornog ministarstva, zakonskih, podzakonskih i drugih akata. Pravilnika o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine i podataka drugih relevantnih subjekata.

Tabela broj 34: Ukupan broj korisnika, broj zaposlenih i visine budžetskih izdvajanja u javnim ustanovama socijalne zaštite Kantona Sarajevo za period 2011. - 2016.

слк м3 N P 3-

Broj korisnika po godinama Broj zaposlenih po godinama

Izdvajanja iz Budžet KS

S© ^

-4

JU "Kantonalni centar za

socijalni rad"

KJU “Porodično savjetovalište" ^

KJU „Dom za djecu bez

roditeljskog staranja”

KJU"Gerontološ ki centar"

KJU "Dom za socijalno

zdravstveno zbrinjav. osoba sa invaliditetom i drugih osoba"

------- 1-

49

JU „Terapijska zajednica -

Kampus Kantona

Sarajevo”

KJU"Disciplinski

centar za maloljetnike"

UKUPNO

Iz prethodne Tabele jasno se vidi drastična neracionalnost između broja zaposlenih u određenim javnim ustanovama i broja korisnika. Najupečatljiviji su primjeri JU Terapijske zajednice - Kampus Kantona Sarajevo gdje u 2016., 67 zaposlenih radi sa 24 korisnika tj. na jednog korisnika ima skoro 3 zaposlena.

Tabela broj 35: Ukupan pregled kadrovske strukture u ustanovama Sarajevo (2011. - 2016.)

u oblasti socijalne zaštite Kantona

R/b

1.

1.1.

3.

Ukupan broj uposlenih u ustanoviBroj rukovodnog osoblja Broj stručnog osoblja Broj administrativnog osoblja

ro ПЗ

>5 E3 OJ

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

508 515 521 541 514 518

35 34 34 36 34 35261 260 269 262 256 252

57 60 65 74 73 74

SSS 168 174 168 169 162 159VŠS 35 33 31 25 21 20VSS 158 161 170 177 170 170Mr.sc. 2 2 2 2 3 4Dr.sc. 0 0 0 0 0 0Dipl. socijalni radnik 86 88 92 88 88 83Psiholog 19 19 21 19 18 18Dip.Pravnik 29 29 30 37 33 35Ekonomista 9 11 10 15 16 16Sociolog 7 5 6 4 4 7Pedagog 11 11 12 16 16 16Defektolog 0 0 0 0 0 0Kriminalista 0 0 0 0 0 0Politolog 1 1 1 2 2 2Žurnalista 0 0 0 1 1 1Ljekar 2 2 1 2 2 2Medicinska sestra 55 58 52 59 56 55Fizioterapeut 3 3 4 5 4 4Logoped 0 0 0 0 0 0NjegovateljicaTerapeut (okupacioni.

17 18 16 19 18 17

muzikoterapeut, radni terapeut)

24 24 22 20 20 20

odgajatelj 8 8 8 8 8 8Drugo (upisati) 233 233 242 242 224 232

Iz Tabele broj 35. uočava se da je u sedam kantonalnih ustanova u oblasti socijalne zaštite u 2016. godini ukupno 518 zaposlenih, što je u odnosu na 2011. više za deset zaposlenika, lako se broj zaposlenih u posmatranom periodu povećao, došlo je do smanjenja broja stručnog osoblja (sa 261 na

50

252). Istovremeno se značajno povećao broj administrativnog osoblja (sa 57 na 74). Od ukupnog broja zaposlenih njih 174 ili 33,59 % ima visoku stručnu spremu, među kojima su i četiri magistra nauka. Uglavnom su to socijalni radnici, pravnici, pedagozi, psiholozi, ekonomisti. Završenu višu školu ima 20 ili 3,86 % zaposlenih, i njihov broj se kontinuirano smanjuje zbog odlaska u penziju. Srednju stručnu spremu ima skoro trećina zaposlenih, 159 ili 30,69 %. Ostalo osoblje ima niži nivo obrazovanja i to su vozači, tehničko osoblje, spremačice, itd.

U sedam ustanova socijalne zaštite 35 zaposlenika je na rukovodnim pozicijama, a to su to šefovi službi i organizacionih jedinica, i oni predstavljaju menadžment srednjeg nivoa.

Ako posmatramo strukturu zaposlenih po zanimanjima u 2016. godini su 83 diplomirana socijalna radnika. U odnosu na 2011. godinu, 2016. godine došlo je do smanjenja broja diplomiranih socijalnih radnika za tri, ali ovoj brojci treba dodati i 10 socijalnih radnika (VŠS) koji su u ovom periodu otišli u penziju. Najteža situacija je u JU Kantonalni centar za socijalni rad. U 2011. godini u ovoj ustanovi su radila 74 socijalna radnika (57 VSS i 17 VŠS), a 2016. godine 61 socijalni radnik (52 VSS i 9 VŠS). Socijalni radnici su nosioci poslova u oblasti socijalne zaštite. U poređenju sa ostalim zanimanjima, poziva na ozbiljne analize i rasprave na temu zastupljenosti profesije u djelatnosti socijalne zaštite, čiji su, prema svim pa i međunarodnim aktima socijalni radnici glavni nosioci. Poslije socijalnih radnika najzastupljenija zanimanja su pravnici, psiholozi, ekonomisti i pedagozi. Posebno je izraženo povećanje broja pravnika i ekonomista u posmatranom periodu. Tako je broj pravnika u 2016. povećan za šest u odnosu na 2011. (sa 29 na 35) a broj ekonomista se skoro udvostručio, jer je u 2011. bilo 9 ekonomista, a 2016. godine 16.

1. JU „Kantonalni centar za socijalni rad"

JU „Kantonalni centar za socijalni rad" svoju djelatnost obavlja kao samostalna višefunkcionalna javna ustanova socijalne zaštite koja u okviru ovlaštenja utvrđenih propisima iz oblasti socijalne zaštite neposredno pruža usluge socijalnog rada i rješava u prvom stepenu zahtjeve za ostvarivanje prava iz ove oblasti, obavlja poslove u oblasti porodične zaštite, zaštite odgojno zanemarene djece, te učestvuje u izvršavanju odgojnih mjera i mjera zaštitnog nadzora, vrši poslove i ovlaštenja organa starateljstva, zaštitu osoba sa duševnim smetnjama, kao i drugih propisa koji regulišu oblast porodične i socijalne zaštite putem uredbi, odluka i protokola, a odnose se na nadležnost ove ustanove.

Kako je već navedeno, jedna od specifičnosti sistema socijalne zaštite je što na području općina ne postoje centri za socijalni rad kao samostalni pravni subjekti. U okviru Kantonalnog centra za socijalni rad djeluje osam službi socijalne zaštite koje se nalaze na području općina koje su u sastavu Kantona Sarajevo, izuzev općine Trnovo u kojoj postoji Odjeljenje koje je u sastavu Službe socijalne zaštite općine Ilidža.

Analiza podataka o broju korisnika JU "Kantonalni centar za socijalni rad" pokazuje da se ovaj broj smanjuje iz godine u godinu. U 2011. godini bilo je 31.720 korisnika, dok je u 2016. godini evidentirano 28.784 korisnika, što je manje za 2.936 korisnika. Tokom 2011. godine u ovoj ustanovi radila su 154 zaposlenika, a među njima je bilo 74 socijalna radnika (57 VSS i 17 VŠS). Ukupan broj zaposlenih se smanjivao, tako da su u 2016. godini u ovoj ustanovi zaposlene 143 osobe, što je u odnosu na 2011. godinu manje za jedanaest zaposlenika. Međutim, daljnja analiza pokazuje da je ovom periodu došlo do smanjenja isključivo stručnih zaposlenika. Tako je broj socijalnih radnika manji za trinaest (5 VSS i 8 VŠS), pedagoga-psihologa za pet, a ustanovu su napustila i jedina dva sociologa. Istovremeno broj administrativnog i tehničkog osoblja se povećavao. Među stručnim zaposlenicima jedino je došlo je do povećanja pedagoga i njihov broj je povećan sa četiri na sedam. Zanimljivo je da je broj pravnika uglavnom konstantan i iznosi 25 (21 VSS i 4 VŠS) i 2011. i 2016. godine. Analizirajući broj korisnika u odnosu na broj socijalnih radnika uočava se, da je uprkos činjenici što je došlo do smanjenja korisnika, znatno povećan broj korisnika u odnosu na jednog socijalnog radnika. Tako je 2011. godine na jednog socijalnog radnika dolazilo 429 korisnika, a 2016. godine 472 korisnika. Ovako stanje je zabrinjavajuće posebno ako se posmatra u kontekstu širokog spektra poslova u nadležnosti socijalnog radnika i sve

51

složenije problematike korisnika.Analizirajući podatke o broju stručnih zaposlenika u ovoj ustanovi u odnosu na standarde propisane Pravilnikom, vidljivo je da je u 2016. godini u Kantonalnom centru za socijalni rad angažovan 61 socijalni radnik na 417.498 stanovnika (prema podacima Federalnog zavoda za statistiku). To znači da je na 6.884 stanovnika angažovan jedan socijalni radnik ili skoro duplo manje u odnosu na minimalne standarde propisane Pravilnikom. U 2011. godini situacija je, iako nepovoljna, ipak bila bolja jer je na 5.536 stanovnika bio angažovan jedan socijalni radnik.Situacija je još poraznija ukoliko se poredi broj angažovanih psihologa i pedagoga u odnosu na broj stanovnika. U Kantonalnom centru za socijalni rad zaposleno je samo 9 psihologa i 7 pedagoga, a po standardima trebalo bi angažovati po 27 uposlenika ovih profila. Broj angažovanih pravnika prevazilazi standarde jer je zaposleno 25 pravnika, a potreban je 21 pravnik.Primjena minimalnih standarda obavezuje ustanove da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Pravilnika obezbjede minimalne uslove za obavljanje djelatnosti, što uključuje i popunu kadrova, lako je ostavljeni rok prošao, situacija je znatno nepovoljnija. Da bi se ispoštovali minimalni standardi u pogledu broja socijalnih radnika na broj stanovnika. Kantonalni centar bi trebao imati minimalno zaposlena 104 socijalna radnika. Uprkos ovako nepovoljnom broju stručnih zaposlenika u ovoj ustanovi, iz anketnog upitnika je vidljivo da popunjenost ustanove nije u skladu sa sistematizacijom, ali zabrinjava podatak da je iskazana potreba za samo 11 novih uposlenika, od čega za 8 socijalnih radnika, 2 pedagoga i jednog operatera sa SSS. Posebno ističemo da je navedeno da imaju potrebu za 4 dipl. socijalna radnika i za 4 socijalna radnika sa VŠS, a da nije navedena potreba za bacalaureatom ili magistrom socijalnog rada. Viša škola za socijalne radnike prestala je sa radom 1985. godine, kada se na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu formirao Odsjek za socijalni rad, a školovanje po bolonjskim principima na ovom fakultetu počelo je 2005. godine. Sve ovo upućuje na zaključak da sistematizacija radnih mjesta nije urađena u skladu sa utvrđenim standardima i promjena u oblasti obrazovanja koje su nastale primjenom Bolonjske deklaracije.Aktima JU „Kantonalni centar za socijalni rad" jasno je definisano osmočasovno radno vrijeme zaposlenika. Propisima na državnom i federalnom nivou kao što su Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Porodični zakon. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, te drugim propisima definisano je da su zaposlenici Centra dužni reagovati izvan radnog vremena i pružati usluge: imenovanja staratelja, prihvata, zbrinjavanja, zaštite i podrške djeci. Navedene, ali i druge usluge Centar je dužan pružiti djeci bez pratnje, djeci žrtvama nasilja, djeci i maloljetnim počiniocima krivičnog djela i djeci žrtvama krivičnog djela, djeci u pokretu, djeci u postupku readmisije i to u svakom trenutku bez obzira na radno vrijeme. Kako Zakonom nije regulisano pitanje pripravnosti zaposlenika u Centru (pitanje intervencija izvan radnog vremena) u navedenim, ali i drugim situacijama, to pitanje posebno posljednjih godina postaje vrlo ozbiljno i zahtjeva hitno iznalaženje rješenja.Tokom 2011. godine za rad Kantonalnog centra za socijalni rad iz Budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno je 4.054.800 KM, što predstavlja i najveći iznos u posmatranom periodu. U 2016. godini izdvojeno je 3.978.600 KM što je za 76.200 KM manje u odnosu na 2011. godinu. Međutim, analizirajući pregled utroška sredstava u posmatranom periodu vidljivo je da se ova sredstva u cijelosti troše na plate i pripadajuće doprinose, naknade troškova zaposlenih i ostale materijalne troškove, među kojima su i izdaci za komunalne usluge i unajmljivanje prostora, jer tri Službe socijalne zaštite općina Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo rade u iznajmljenim prostorima. Imajući u vidu činjenicu da je u ovom periodu došlo do znatnog povećanja cijena energenata, komunalnih usluga, životnih namirnica i drugih artikala nužno se nameće pitanje rasta plata zaposlenika, odnosno praćenja rasta cijena i osiguranja pristojnog životnog standarda.

2. KJU "Porodično savjetovalište"

KJU "Porodično savjetovalište" djelatnost usmjerava prema pružanju pomoći i podršci pojedincima, porodicama i drugim društvenim grupama na području Kantona Sarajevo, prvenstveno kroz primarnu i sekundarnu prevenciju kroz porodično i grupno savjetovanje i tretmane, individualne tretmane, naučno istraživačko proučavanje pojava i problema iz oblasti socijalne zaštite, te publikovanje rezultata tih

52

istraživanja kao i drugih popularnih publikacija (priručnika, brošura, informativno - propagandnih materijala).

U posmatranom periodu broj korisnika je oscilirao. Najveći broj korisnika evidentiran je u 2011. godini, 740 korisnika, a najmanji 2013. godine, 437 korisnika. U 2016. godini evidentirano je 607 korisnika, što je za 133 korisnika ili 17,9 % manje u odnosu na 2011. godinu. Broj zaposlenih nije se posebno mijenjao. U 2011. godini bilo je 20, a u 2016. godini 21 zaposlenik. Među zaposlenicima najveći broj je sa VSS. Analizirajući zanimanja stručnih zaposlenika postoje značajne razlike u strukturi u posmatranom periodu. Broj zaposlenih socijalnih radnika smanjen je za jedan (sa 5 na 4), psihologa za 4 (sa 6 na 2), a broj sociologa i pedagoga je povećan za po dva zaposlenika (sa 1 na 3). Analizu o primjeni standarda utvrđenih Pravilnikom za ovu vrstu ustanova je nemoguće izvršiti, jer u Izvještaju o radu dat je samo ukupan broj korisnika, realiziranih savjetodavno-terapeutskih seansi po oblicima rada (individualni, dijadni, porodični i grupni) i drugih usluga u okviru sekundarne prevencije, a da nije naveden broj i zanimanje stručnih zaposlenika koji su učestvovali u realizaciji ovih aktivnosti. Pored toga, u Izvještaju o radu navedene su brojne aktivnosti realizovane pretežno u obrazovnim ustanovama (osnovne i srednje škole i predškolske ustanove) koje su se realizovale kroz projekte, gdje je naveden broj učesnika, ciljna grupa (učenici, nastavnici, odgajatelji, roditelji), ali nisu dati nikakvi podaci o zaposlenicima koji su realizovali ove aktivnosti. Za zaposlene nije dat niti jedan podatak o dodatnoj edukaciji iz područja savjetovanja tako da je nemoguće utvrditi da li i ko od stručnih zaposlenika ispunjava ovaj standard utvrđen Pravilnikom. Također, Izvještaji o radu ne sadrže podatke o realizovanim posebnim uslovima koje Porodično savjetovalište ima prema Pravilniku, a to je da najmanje jedanput godišnje informiše Kantonalni centar za socijalni rad i resorno ministarstvo o dostupnosti usluge i broju korisnika koje može uključiti u tretman u tekućoj godini (član 67.). Ovo su sve važna pitanja i u narednom periodu Izvještaji o radu morali bi sadržavati ove podatke kako bi se mogla izvršiti valjana analiza u pogledu pruženih usluga, kadrovske strukture i drugih uslova utvrđenih Pravilnikom.

Treba posebno istaći da je ova ustanova osnovana sa osnovnim ciljem pružanja socijalne usluge savjetovanja i pomaganja porodici. Ova usluga obuhvata sve oblike stručne pomoći u prevazilaženju porodičnih poteškoća i poteškoća roditelja u podizanju, odgoju i zaštiti djece, kao i osposobljavanje porodica za funkcionisanje u svakodnevnom životu. Ova usluga treba da uključuje podršku porodici, intenzivnu podršku porodici u krizi, dugoročan rad s članovima porodice koji je usmjeren na poboljšanje porodičnih odnosa i stvaranje što boljih uslova za djecu, psihološku pripremu djeteta za situaciju u kojoj će se naći i koja može prouzrokovati različite reakcije (teška bolest roditelja ili članova porodice, odlazak roditelja na izdržavanje kazne zatvora, kontakt djeteta sa roditeljem zatvorenikom u penalnoj ustanovi itd.), kao i psihološku podršku nakon stresnih događaja (smrt roditelja ili člana porodice, razdvajanje porodice, nasilje u porodici, itd.).Dakle, primarni zadatak ove ustanove je stručna pomoć porodici u prevazilaženju poteškoća sa kojima se suočava i nije jasno zbog čega se najveći broj aktivnosti ove ustanove realizuje u obrazovnom sektoru. Posebno je neprihvatljivo da je u anketnom upitniku istaknuto da imaju potrebu da u okviru reforme socijalne zaštite u budućem periodu ova ustanova „bude nosilac i koordinator aktivnosti primarne prevencije u Kantonu Sarajevo". Jer, mjere primarne prevencije najčešće se izjednačavaju sa socijalno- političkim mjerama koje su usmjerene na poboljšanje životnih i radnih uslova svih građana, a posebno djece. Među ovim mjerama od posebnog su značaja određena materijalna davanja i različite vrste pomoći u cilju stvaranja socijalne sigurnosti porodice. Među različitim vrstama pomoći, koju društvo treba pružiti porodici, najčešće se naglašavaju različiti vidovi zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja, razni oblici društvene brige o djeci, pomoć oko školovanja i osposobljavanja djece. Sekundarna prevencija usmjerena je na identifikaciju i kontrolu simptoma, zaustavljanje daljnjeg napredovanja problema, te pomoć u rješavanju nekog problema koji se već ispoljio. Sekundarna prevencija u suštini usmjerena je na porodice koje nisu u stanju da, zbog različitih uzroka, svoju funkciju obavljaju na društveno poželjan i prihvatljiv način. To su najčešće porodice sa poremećenim odnosima i strukturom, nesigurnim i niskim primanjima itd., odnosno porodice koje se označavaju kao rizične porodice, jer u njima djeca imaju nepovoljne uslove za život i razvoj. Primarna prevencija jeste najbolja, najpoželjnija i

53

daje najbolje rezultate jer se različitim mjerama i aktivnostima unaprijed djeluje na moguće uzroke ispoljavanja nekog problema, ali ona nikako ne može biti prioritet ove ustanove kojoj je prioritet sekundarna prevencija i radi toga je i osnovana, i svoje aktivnosti treba obavljati u socijalnom sektoru, a nikako u obrazovnom. Svakako da u radu ove ustanove je neophodna saradnja sa obrazovnim sektorom, ali ona mora biti konkretna i odnositi se na djecu koja su u stanju socijalne potrebe ili su pod nekim rizikom.

Budžetska sredstva su uglavnom uvećavana iz godine u godinu. Tokom 2015. i 2016. godine bila su najveća kada su iznosila 634.700 KM, i uglavnom su utrošena za plate i pripadajuće doprinose, naknade troškova zaposlenih i ostale materijalne troškove, među kojima su i izdaci za komunalne usluge i izdaci za iznajmljivanje poslovnog prostora. JU „Porodično savjetovalište" svoju djelatnost obavlja u iznajmljenim prostorima, i sredstva za zakupninu su u prosjeku ispod ЗО.ОООКМ na godišnjem nivou. U toku je izgradnja namjenskog prostora i završetkom ovog objekta ustanova će dobiti adekvatne uslove za rad i neće se izdvajati sredstva za zakup.

3. KJU „Dom za djecu bez roditeljskog staranja"

KJU „Dom za djecu bez roditeljskog staranja" pruža uslugu cjelokupnog zbrinjavanja, odgoja, školovanja, zdravstvene zaštite djece bez roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. Osim navedenog, djelatnost ustanove je usmjerena na obezbjeđenje smještaja i ishrane za djecu kao i brigu o njihovom zdravstvenom stanju i psihofizičkom razvoju, brigu o obrazovanju i vaspitanju i razvijanju pozitivnih osobina i navika djece smještene u ovu ustanovu.Iz podataka o broju djece bez roditeljskog staranja smještenih u ovu ustanovu u posmatranom periodu vidljivo je da je broj djece varirao, ali nije bilo značajnog smanjenja unatoč očekivanju zbog prethodnih aktivnosti oko deinstitucionalizacije i transformacije ovih ustanova. U 2011. godini u ustanovi je bilo 98 djece, a 2016. godine 86 djece. Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine propisani su i posebni uslovi za ustanove za djecu bez roditeljskog staranja. Jedan od posebnih uslova je da kapacitet ustanove ne može biti veći od 40 mjesta. To znači da u ovoj ustanovi boravi dvostruko više djece u odnosu na standarde. Broj zaposlenih je u posmatranom periodu bez većih promjena i u pogledu broja zaposlenih i kvalifikacione strukture i zanimanja zaposlenika. Tako je 2011. godine bilo 58, a 2016. godine 57 zaposlenih. Smanjen je broj stručnog osoblja (sa 51 na 47), a povećan broj administrativnog osoblja (sa 4 na 6). Među stručnim zaposlenicima su po jedan socijalni radnik, psiholog, pedagog i sociolog, 8 odgajatelja sa VSS i 4 sa VŠS, te 14 medicinskih sestara. Sa djecom starijeg predškolskog uzrasta i učenicima koji pohađaju nastavu u tri odjeljenja rade odgajatelji sa VSS (6 odgajatelja), te odgajatelji sa VŠS (2 odgajatelja).Njegu i odgojno-obrazovne aktivnosti sa bebama i djecom mlađeg predškolskog uzrasta realizira 12 medicinskih sestara i dva odgajatelja sa VŠS. Direktno u radu sa djecom radi i 15 domaćica koje se brinu 0 sigurnosti djece u određenom vremenskom periodu, higijeni djece i prostora ali i u pomoći kod odlaska u školu, te drugih školskih obaveza. Samo iz podataka o broju djece i zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi nemoguće je dati valjanu ocjenu o ispunjavanju standarda jer među djecom značajan je broj djece sa poteškoćama u razvoju koja zahtjevaju poseban tretman. Iz dostupnih podataka se vidi da se desetoro djece obrazuje u Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica. Zato je potpuno opravdana iskazana potreba za zapošljavanjem oligofrenologa i psihologa (uža specijalizacija detekcija i rana intervencija u ranom rastu i razvoju).

Dosadašnja praksa pokazuje da djeca koja imaju poteškoće u razvoju ostaju trajna briga institucija. Ova djeca skoro da nemaju nikakve šanse za usvojenje jer usvojitelji traže 'zdravu' djecu.U okviru reforme socijalne zaštite u budućem periodu, ova ustanova se vidi kao Centar za pružanje usluga djeci/mladima bez roditeljskog staranja, hraniteljskim porodicama i porodicama pod rizikom od razdvajanja.U anketnom upitniku je navedeno da bi ova ustanova mogla pružati dodatne usluge jer imaju dovoljan broj obučenog stručnog kadra i djelomično ispunjene uslove u postojećem objektu za: Centar za edukaciju i pomoć porodicama pod rizikom od razdvajanja i hraniteljskim porodicama. Dnevni centar i

54

Prihvatilište. Za druge usluge koje su navedene u Akcionom planu neophodno je prvenstveno osigurati materijalne pretpostavke, a to su Mali porodični domovi i Stanovi za mlade, a za funkcionisanje Mobilnog tima, odnosno Tima za podršku lokalnoj zajednici neophodne su i tehničke pretpostavke. Transformacija institucija u oblasti socijalne zaštite je nužna kako bi se mogao provesti u punom kapacitetu koncept deinstitucionalizacije. Ovaj koncept ne znači potpuno zatvaranje institucija, posebno u našim uslovima, jer jedan broj institucija sa znatno manjim smještajnim kapacitetima će uvijek morati da postoji, naročito radi hitnosti zbrinjavanja tek rođene napuštene djece i hitnog zbrinjavanja djece zbog krize u porodici. Međutim, boravak djece u instituciji treba da bude što kraći zbog posljedica koje dugotrajan boravak u instituciji ostavlja na psiho-fizički razvoj djeteta. Za dijete je posebno štetno odvajanje od majke ili njene stalne zamjenice u prvih osam mjeseci života, i zato bi smještaj djece u ovom uzrastu morao biti kao jedino moguće rješenje. Imajući sve izneseno u vidu, dobro je da ova ustanova vrši određene pripreme za transformaciju.

Dom se u toku 2016. godine finansirao iz tri izvora; sredstava Budžeta Kantona Sarajevo, prihoda po osnovu pruženih usluga smještaja i zbrinjavanja djece, donacija pravnih i fizičkih lica. Ukupna sredstva su u posmatranom periodu oko 1.800.000 KM s povećanjem od oko 100.000 KM u 2016. godini.

4. KJU "Gerontološki centar"

KJU "Gerontološki centar" se teorijski i praktično bavi problemima starenja i starosti, te u tom smislu pruža starim, hronično bolesnim, invalidnim, iznemoglim i drugim licima, socijalne, zdravstvene i servisne usluge primjenom institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika zaštite. Ova ustanova pruža usluge smještaja, usluge dnevnog i poludnevnog boravka, usluge kućne njege i pomoći u kući, a u zasebnom objektu - prihvatilištu prihvat, odnosno privremeno zbrinjavanje punoljetnih osoba u stanju socijalne potrebe.U posmatranom period broj korisnika usluga Gerontološkog centra uglavnom se kreće od 320 do 350. Smještajni kapaciteti su popunjeni i postoji izražena potreba za smještajem što potvrđuje lista čekanja. Broj uposlenih se mijenjao iz godine u godinu. Tokom 2011. bio je 101 zaposlenik, a u 2016. godini 109 zaposlenika, lako se broj zaposlenika povećavao, broj socijalnih radnika se smanjio. Tokom 2011. godine u ustanovi je radilo 7 socijalnih radnika (4 VSS i 3 VŠS), a 2016. godine 5 (4 VSS i 1 VŠS). Prema utvrđenim standardima za ovu vrstu ustanova do 50 korisnika dolazi na jednog socijalnog radnika. Analizirajući podatke o broju korisnika u odnosu na broj socijalnih radnika vidi se da propisana norma nije ispunjena i da je stanje bilo znatno bolje tokom 2011. godine u odnosu na 2016. godinu. Pored smanjenja broja zaposlenih socijalnih radnika treba imati u vidu činjenicu da je u sklopu Gerontološkog centra i Prihvatilište sa kapacitetom od 25 mjesta, i da Pravilnik propisuje da na 50 korisnika u Prihvatilištu dolazi jedan socijalni radnik. Iz izvještaja o radu ove ustanove vidljivo je da je u toku 2016. godine u Prihvatilištu tretirano 78 osoba, i da je usluga kućne njege i pomoći realizovana za 39 korisnika. Ovi podaci upućuju na zaključak da ukupan broj socijalnih radnika ne ispunjava propisane standarde, lako u okviru svoje djelatnosti Gerontološki centar pruža usluge dnevnog boravka za starije osobe, u posljednje tri godine u posmatranom periodu nije bilo korisnika ovih usluga. Kao razlozi su navedeni: nepostojanje adekvatnog prostora, nedovoljan broj zaposlenih i nezainteresovanost starijih osoba za ovom uslugom.Iz Izvještaja o radu ove ustanove za 2016. godini vidi se da je u ovoj godini usvojen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova. Zabrinjava podatak koji je naveden u Izvještaju da kod radnog mjesta šef Službe socijalnog rada „postoji potreba za proširenjem uslova školske i stručne spreme. Za izvršavanje poslova radnog mjesta šef Službe socijalnog rada se osim uslova 'diplomirani socijalni radnik' dodaje i uslov 'diplomirani psiholog'". Treba naglasiti da u ustanovi radi samo jedan psiholog i da standardi utvrđeni Pravilnikom uopšte ne predviđaju rad psihologa. Zato se postavlja potpuno opravdano pitanje: da li je ovo dodatna degradacije profesije socijalnog rada u ustanovama u oblasti socijalne zaštite. Jer, u ovoj ustanovi paralelno sa smanjenjem socijalnih radnika (sa 7 na 5) povećava se broj pravnika i ekonomista (sa 2 na 5). Sve su ovo pitanja koja su od izuzetnog značaja i treba im posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu.

55

Analiza anketnog upitnika pokazuje da je budžet ove ustanove u rasponu od 3.230.541 KM (2014.) do 3.745.100 KM (2012.). Budžet je skoro identičan i 2011. i 2016. godine i iznosi nešto više od 3.349.000 К М. Navedeno je da strukturu budžeta čine sredstva Budžeta KS^ donacije i vlastita sredstva koja su dominantna u ukupnom budžetu ustanove i kreću se u rasponu od 2.570.182 KM do 2.804.075 KM. Postojanje vlastitih prihoda kod nekih od ustanova socijalne zaštite otvara i pitanje ravnopravnog tretmana ustanova.

5. KJU "Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba"

KJU "Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba" je ustanova za socijalno zdravstveno zbrinjavanje odraslih tjelesno invalidnih lica, lica sa trajnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju, duševno oboljelih i hronično bolesnih lica, lica sa specifičnim oboljenjima, ukoliko ne postoje osnovni uslovi za smještaj u vlastitoj, drugoj porodici ili ustanovi, a nije im neophodno bolničko liječenje ili je bolničko liječenje završeno.Podaci o broju korisnika u ovoj ustanovi pokazuju da je ovaj broj u laganom opadanju. U toku 2011. godine bilo je 245, a 2016. godine 219 korisnika. Broj uposlenika se neznatno mijenjao. U ustanovi je 2011. godine bilo 84, a 2016. godine 86 zaposlenika. Kada je riječ o stručnom kadru u ovoj ustanovi, situacija je specifična i analizu je moguće izvršiti pod uslovom da se izvrši kategorizacija korisnika po uzrocima invaliditeta (osobe sa mentalnim invaliditetom, osobe sa tjelesnim invaliditetom, dualne dijagnoze, gerijatrijski korisnici i si.) što Pravilnik indirektno nameće. Kako prema Pravilniku jedan socijalni radnik dolazi na: 100 gerijatrijskih korisnika, 50 psihijatrijskih korisnika, 150 osoba sa umjerenim, teškim i težim mentalnim invaliditetom i 200 osoba sa dualnim dijagnozama, teško je procijeniti da li broj zaposlenih socijalnih radnika ispunjava standard utvrđen Pravilnikom, lako je Pravilnikom utvrđen i broj psihologa i defektologa u odnosu na naprijed navedene kategorije korisnika, u ustanovi u posmatranom periodu nije bilo zaposlenih psihologa i defektologa. Ustanova je iskazala potrebu samo za psihologom, te pravnikom, medicinskim sestrama, njegovateljima i pomoćnim osobljem. U posmatranom periodu broj ekonomista se povećao za dva (sa 1 na 3).Analiza podataka sadržanih u anketnom upitniku pokazuje da bi ova ustanova mogla pružati dodatnu uslugu dnevnog boravka za osobe sa invaliditetom, i to za 15 korisnika. U okviru reforme socijalne zaštite u budućem periodu, navedeno je da vide ovu ustanovu kao ustanovu za smještaj osoba sa invaliditetom sa značajno smanjenim kapacitetima i brojem korisnika, i kao ustanovu za nadzor, brigu i podršku osobama sa invaliditetom koji će u procesu deinstitucionalizacije biti izmješteni u lokalnu zajednicu -život uz podršku.Podaci o budžetu ove ustanove pokazuju da je najniži budžet bio 2014. godine i iznosio je 3.454.608 KM, a najviši 2015. godine, 4.143.477 KM. U anketnom upitniku navedeno je da se novčana sredstva skoro u cijelosti osiguravaju iz Budžeta KS, a u relativno malim iznosima i od donacija i drugih izvora. Međutim, analiza Izvještaja o finansijskom poslovanju pokazuje da se ukupan budžet ustanove sastoji od sredstava iz Bužeta KS, vlastitih prihoda (iz prihoda korisnika po osnovu naplate smještaja) donacija i drugih izvora. I ovdje se postavlja pitanje vlastitih prihoda koji čine skoro polovinu ukupnog budžeta ustanove.JU „Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba" smješten je u iznajmljenim prostorima čiji vlasnik je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Ustanova ovaj prostor koristi po osnovu ugovora koji je sa KCUS kao zakupodavcem zaključilo Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica i Ministarstvo zdravlja KS kao zakupca od 13.02.1998. godine. Ugovorom o zakupu poslovnog prostora precizirana je cijena zakupa i iznosi 8,00 KM/m2 X 3.600 m2, što na mjesečnom nivou sa uključenim PDV-om iznosi 33.626.00 KM, a na godišnjem nivou404.352.00 KM. Analizirajući Izvještaje o poslovanju ove ustanove u posmatranom periodu vidljivo je da je u 2014. godini došlo do smanjenja zakupa sa 8,00 na 6,00 KM po m2, što na mjesečnom nivou iznosi25.272.00 KM, a na godišnjem 303.264,00 KM. Ostalo je nejasno kolika je zakupnina u 2016. godini jer u Izvještaju o poslovanju ove ustanove se poziva na ugovor iz 1998. godine i cijenu koja je tada precizirana. Bez obzira na ove nedoumice, treba posebno naglasiti da su do sada izdvojena izuzetno visoka novčana sredstva za zakupninu kojima se moraju pridodati i sredstva za rekonstrukciju i investiciono održavanje koja su varirala, ali su u jednom periodu bila veća od 270.000 KM. Sredstva za

56

zakupninu obezbjeđena su iz Budžeta KS, a sredstva za rekonstrukciju i investiciono održavanje iz vlastitih prihoda ustanove i donacija. U proteklom periodu na ime zakupnine i sredstava za rekonstrukciju i investiciono održavanje izdvojena su višemilionska novčana sredstva za koja se mogao napraviti nov, funkcionalan i dobro opremljen objekat. Zato je neophodno u narednom periodu raditi na iznalaženju rješenja za ovaj problem.

6. JU Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo

JU Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo je stacionarna ustanova u kojoj se obezbjeđuje socijalno-zdravstvena zaštita ovisnika o psihoaktivnim supstancama u cilju smanjenja somatskih šteta i psihičkih posljedica usljed njihove dugotrajne upotrebe. Također, u ustanovi se izvršava odgojna mjera izrečena maloljetnom licu - upučivanje u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje.Analiza prezentiranih podatka o broju korisnika u ovoj ustanovi pokazuje da je u posmatranom periodu bilo značajnih promjena. Analiza podataka iz anketnog upitnika i Izvještaja o radu ustanove pokazuje značajna neslaganja. Najveći broj korisnika, 36, bio je tokom 2011. i 2014. godine. Najmanji broj korisnika bio je 2015. godine, ali se podaci o korisnicima za ovu godinu značajno razlikuju. U anketnom upitniku je navedeno da su 2015. godine u ustanovi bila četiri korisnika, a u Izvještaju o radu navedeno je da bilo 11 korisnika. Također, u Izvještaju o radu se navodi da je u toku 2015. godine kroz tretman prošlo 30 korisnika. „Od 30 klijenata koji su se nalazili u tretmanu, sa 31.12.2015. godine 11 klijenata se nalazilo u rezidentnom tretmanu, a 1 u produženom tretmanu. Svih 18 klijenata koji su prekinuli tretman, je otpušteno na vlastiti zahtjev." (str. 20)Ne ulazeći u razloge koji su doveli do ovih razlika u broju korisnika, evidentno je da broj korisnika varira, i da su tokom 2016. godine u ustanovi bila 24 štićenika, što je za trećinu manje korisnika u odnosu na 2011. godinu.Podaci o broju zaposlenika pokazuju da u ustanovi u posmatranom periodu radi 69 zaposlenika, osim 2016. godine kada radi 67 zaposlenika. Iz anketnog upitnika se vidi da u ustanovi u 2016. godini radilo 11 socijalnih radnika, 3 psihologa, 20 terapeuta, 3 pravnika, 4 ekonomista, 2 medicinske sestre, a za 24 zaposlenih nisu navedeni podaci o zanimanju. Komparirajući podatke o broju zaposlenih u 2011. i 2016. godini uočava se da je povećan broj socijalnih radnika (sa 9 na 11), psihologa i pravnika (sa 2 na 3), udvostručen broj ekonomista (sa 2 na 4), a smanjen broj terapeuta (sa 24 na 20).Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđeno je da u ovim ustanovama jedan socijalni radnik dolazi na 20 korisnika, psiholog na 40, art terapeut na 30, radno okupacioni terapeut na 10, radni terapeut na 20, sociolog na 50, edukator, okupacioni instruktor i pedagog na 40 korisnika, te jedan socijalni radnik za rad u lokalnoj zajednici izvan ustanove na 40 korisnika. Analiza podataka o broju zaposlenih stručnih zaposlenika u odnosu na standarde, jasno pokazuje da je broj stručnih zaposlenika svih zanimanja znatno veći od potrebnog. U ovakvim okolnostima postavlja se pitanje iskorištenosti (radnog učinka) zaposlenika. Zato nije jasno na osnovu čega (kojih kriterija) je u anketnom upitniku navedeno da u ovoj ustanovi postoji potreba za 10 novih zaposlenika sa VSS i SSS, zanimanje: „Društveni smjer (psiholog, pedagog, defektolog, ...)". Jer, ustanova ne pruža dodatne usluge, a nije navedeno da bi mogli pružati neku od dodatnih usluga. Jednostavno, sva pitanja u upitniku u vezi dodatnih usluga i ne/mogućnosti pružanja, potrebnim kadrovskim, materijalno-tehničkim i drugim resursima ostala su bez odgovora.Međutim, analizom Izvještaja o poslovanju ove ustanove za 2016. godinu dolazi se do nevjerovatnih podataka. Tako je navedeno da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, sistematizovano 70 radnih mjesta sa 168 izvršioca (str. 24), i da je u 2016. godini u ustanovi radilo 66 zaposlenika na neodređeno vrijeme, što je popunjenost od oko 40 % radnih mjesta. U Izvještaju je također navedeno da su Pravilnikom sistematizovana četiri radna mjesta van organizacionih jedinica i pet organizacionih jedinica. U organizacionim jedinicama sistematizovano je od 14 do 50 radnih mjesta, i to uglavnom stručnih savjetnika, viših stručnih saradnika, stručnih saradnika i referenata. Ovaj pravilnik je rađen bez primjene Pravilnika o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite i sagledavanja realnog broja korisnika. Postavlja se opravdano pitanje na osnovu čega je rađena sistematizacija kada se zna maksimalni kapacitet ustanove, i on je skoro pet puta manji u odnosu na broj

57

izvršioca predviđen Pravilnikom o sistematizaciji. Posebno pitanje je ko je i kada odobrio ovakav Pravilnik.Analizom Izvještaja o poslovanju za 2016. godinu se dolazi do podatka da je u ustanovu od 21. septembra 2016. godine primljeno sedam osuđenika na izdržavanje alternativne sankcije rada za opšte dobro, te da su dva osuđenika prekinula sankciju odlukom suda, a petorica su ostala u ustanovi. U Izvještaju se također navodi da je na osnovu evidencije u ovoj ustanovi u periodu od 2011. do 2016. oko 50 osuđenika prošlo i završilo alternativnu sankciju rad za opše dobro na slobodi (str. 21). Ostalo je nejasno da li su ovi osuđenici ulazili u ukupan broj korisnika ove ustanove i koliki je stvarni broj korisnika nad kojima se provode mjere tercijarne prevencije radi koje je ustanova i osnovana. Postavlja se pitanje upitnosti izvršenja ove sankcije u ovoj ustanovi jer je ovo ustanova iz oblasti socijalne zaštite u kojoj se radi sa vrlo osjetljivom i rizičnom populacijom korisnika u cilju resocijalizacije i odvikavanja od ovisnosti od psihoaktivnih supstanci. Postoji realna opasnost da interakcija korisnika i osuđenika može imati negativne posljedice na proces resocijalizacije, posebno zbog činjenice što su osuđenici u većini slučajeva počinioci više krivičnih djela. Pored ovog, postavlja se i pitanje sigurnosti korisnika, jer „neki od njih iza sebe imaju več i desetogodišnje odležane-završene kazne, što nam kazuje da je rad sa njima od velikog rizika a i većina su korisnici psihoaktivnih supstanci. Najčešće presude se odnose na teška krivična djela kao što su: drumsko razbojništvo, teške krađe, pokušaj ubistva, nasilje u porodici, dilanje itd." (str. 21). Također, nije jasno ko snosi troškove boravka osuđenih osoba i da li je njihov smještaj finansiran u cijelosti iz sredstava Budžeta Ministarstva. Treba istaći da Izvještaj o poslovanju ove ustanove za 2016. godinu Upravni odbor nije usvojio većinom glasova (tri protiv, dva za). Međutim, iz Odluke koju je potpisala predsjednica Upravnog odbora ne vide se jasni razlozi ne usvajanja Izvještaja.

Podaci 0 budžetu ove ustanove pokazuju da je najniži budžet bio 2015. godine i iznosio je 2.009.961 KM, a najviši 2012. godine, 2.496.977 KM. Sredstva za rad ustanove obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona i donacija.

7. KJU "Disciplinski centar za maloljetnike"

KJU "Disciplinski centar za maloljetnike" (Odgojni centar) sprovodi izvršavanje odgojne mjere - upućivanja u disciplinski/odgojni centar, izrečene od strane nadležnog suda maloljetnom učiniocu krivičnog djela, na način propisan zakonom kojim se reguliše izricanje i izvršavanje ove odgojne mjere, vršenje dijagnostike i opservacije maloljetnih osoba tokom sudskog postupka prema naredbi nadležnog tužiteljstva ili suda, prihvat i privremeni smještaj maloljetnih osoba tokom pripremnog postupka ukoliko 0 tome odluči nadležni sud i zbrinjavanje djece do 18. godina starosti koja se nalaze u riziku. U okviru ove ustanove je Služba za zbrinjavanje djece u stanju potrebe, osnovana u aprilu 2013. godine i fizički je odvojena od Službe za izvršavanje sudskih mjera.

U anketnom upitniku nisu navedeni podaci o korisnicima, a njihov broj je nemoguće utvrditi i iz Izvještaja o radu jer su podaci o korisnicima različito prezentovani. Tako su podaci za korisnike Službe za izvršavanje sudskih mjera predstavljeni po broju korisnika i vremenskom periodu na koji su upućeni, a podaci o korisnicima Službe za zbrinjavanje djece u potrebi kroz broj susreta, broj korisnika dnevnog i poludnevnog tretmana. U posmatranom periodu broj zaposlenika je u stalnom porastu. U 2011. godini bila su 22 zaposlenika, a 2016. godine, 35. U ustanovi je 2016. godine bilo 6 socijalnih radnika, 5 pedagoga, po dva pravnika i politologa i 1 psiholog. Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite utvrđeno je da za ukupan tretman i pružanje usluga Odgojni centar dužan je osigurati potreban broj stručnih radnika i to jednog odgajatelja na 5 korisnika, jednog socijalnog radnika, psihologa i pedagoga na 30 korisnika. Analizu podataka o broju zaposlenih i broju korsnika u odnosu utvrđene standarde nemoguće je uraditi zbog naprijed navedenih razloga, ali se iz Izvještaja o radu Kantonalnog centra za socijalni rad vidi broj maloljetnika kojima je u posmatranom periodu izrečena odgojna mjera upućivanja u disciplinski (odgojni) centar. Tako je 2011. godine od strane nadležnog suda ova mjera izrečena za 27 maloljetnika. Naredne tri godine broj maloljetnika kojima je izrečena ova mjera bio je skoro identičan i kretao se u rasponu od 56 do 58. Tokom 2015. ova mjera je izrečena za 25, a 2016. godine za samo 7 maloljetnika.

58

u anketnom upitniku je navedeno da bi ustanova s obzirom na kapacitete (materijalno-tehničke, kadrovske i druge) mogla pružati „usluge izvšenja alternativnih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, za korisnike i to maloljetnike koji se prvi put pojavljuju kao počinioci krivičnih djela, a njihov broj bi zavisio od iskazanih potreba." Nije jasno koje bi se to alternativne mjere izvršavala u ovoj ustanovi. Na pitanje: „Kako vidite vašu ustanovu u okviru reforme socijalne zaštite u budućem periodu i vaše potrebe u skladu sa ovim procesima", odgovoreno je: „Ustanova bi u narednom periodu u navedenom kontekstu pristupila osnivanju novih službi potrebnih za tretman maloljetnika u skladu sa Zakonom." Također je navedeno daje za pružanje dodatnih usluga neophodno iznalaženje adekvatnih prostornih kapaciteta, upošljavanje stručnog osoblja i povećanje budžetskih sredstava. Nije jasno koje bi se to nove službe osnovale kad i postojeće nisu iskorištene u punom kapacitetu, a što se može indirektno zaključiti analizom Izvještaja o radu, jer značajan broj aktivnosti provode u obrazovnom sektoru kroz predavanja i radionice.

Novčana sredstva za rad ove ustanove osiguravaju se iz Budžeta KS, i u posmatranom periodu došlo je do znatnog povećanja. Tako je za ovu ustanovu 2011. godine izdvojeno 626.200 KM, a 2016. godine 881.427 KM. Povećanje budžeta ustanove može se vezati za osnivanje Služba za zbrinjavanje djece u stanju potrebe, 2013. godine.

Nakon detaljne analize svih ustanova u oblasti socijalne zaštite na području Kantona Sarajevo može se zaključiti da postoje značajne razlike među ustanovama. Ove razlike odnose se na veličinu ustanova, broj zaposlenih, uslove rada, način finansiranja i korisnike.

Ono što je zajedničko je da se uglavnom ne poštuju odredbe sadržane u Pravilniku o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako je u nekim ustanovama izražen problem nedostatka stručnih zaposlenika, dok u drugim ustanovama broj stručnih zaposlenika je znatno veći od propisanog.

Jedan broj ustanova u svom radu odstupa od osnovne djelatnosti i ispunjavanja ciljeva zbog kojih su formirane. To se naročito odnosi na ustanove koje su osnovane sa ciljem tercijarne prevencije maloljetnih učinitelja krivičnih djela, ovisnika o psihoaktivnim supstancama i rad sa pojedincima i porodicama pod rizikom. Analizom Izvještaja o poslovanju vidljivo je da zaposlenici ovih ustanova značajan dio aktivnosti obavljaju u obrazovnom sektoru. Postavlja se pitanje otkud nekome pravo da ulazi u obrazovni segment i koristi ljudske kapacitete i troši sredstva za rad sa učenicima, nastavnicima i roditeljima u cilju primarne prevencije i njihovog osnaživanja, kad to treba biti zadatak obrazovnog sektora i nadležnog ministarstva. Zar nije učinkovitije ljudske kapacitete i sredstva trošiti na rad sa djecom u prosjaćenju koja se svakodnevno sreću na našim ulicama, djecom žrtvama nasilja u porodici,rizičnom djecom iz jednoroditeljskih porodica ...

U Izvještajima o radu nekih ustanova nevedeno je da je ostvarena brojna saradnja sa različitim subjektima, ali nisu navedeni način saradnje i konkretni rezultati saradnje, odnosno kako se saradnja odrazila na ustanovu, zaposlenike i korisnike

Pitanje evaluacije efikasnosti tretmana korisnika je od izuzeznog značaja u radu nekih ustanova. Evaluacija je posebno značajna u procesu resocijalizacije maloljetnih učinitelja krivičnih djela i ovisnika o psihoaktivnim supstancama. Ona mora dati odgovore na tri ključna pitanja:

1. Koliko se promijenila ličnost korisnika i u kojem smjeru?

2. Koliko se promijenilo ponašanje korisnika i u kojem smjeru?

3. Kakve su promjene nastale u socijalnoj sredini korisnika?

Evaluacija je značajna i sa aspekta društva koje izdvaja značajna sredstva za resocijalizaciju ove kategorije korisnika. Zapravo, značajno je pitanje u kolikoj mjeri su te investicije pokrivene odgovarajućim rezultatima rada, odnosno promjenama ponašanja korisnika. Međutim, iz Izvještaja o radu ovih ustanova ne može se pouzdano utvrditi da li se vrši evaluacija efikasnosti tretmana korisnika, ko vrši evaluaciju i kakvi su rezultati.

59

Postoje značajne razlike u pogledu finansiranja ustanova i prava iz socijalne zaštite i prikazivanja ovih sredstava u nekim ustanovama. Zato je potrebno malo pojašnjenje. Plaćanje troškova za korisnike koji su smješteni preko Kantonalnog centra za socijalni rad odvija se na način da Ministarstvo planira sredstva za sve korisnike u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima. Planirana sredstva su na Budžetu Ministarstva. Za svakog korisnika koji je smješten u neku od ustanova iz oblasti socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini isplaćuju se sredstva za tu osobu. Cijenu smještaja za ustanove van Kantona Sarajevo koje su na federalnom nivou utvrđuju Upravni odbori tih ustanova, a saglasnost daje Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku. Cijena je ekonomska i uključuje i troškove korisnika i materijalne troškove ustanova.U Kantonu Sarajevo Vlada KS na prijedlog upravnih odbora ustanova utvrđuje cijenu troškova smještaja korisnika, i ova cijena pokriva samo troškove korisnika. Za plate i materijalne troškove ustanove same planiraju sredstva izuzimajući Gerontološki centar, jer njihove cijene su na ekonomskoj osnovi. Za korisnike Prihvatilišta, koje je u sastavu Gerontološkog centra. Ministarstvo posebno plaća njihove troškove. Kod smještaja koje ide preko KJU Centra za socijalni rad. Centar donosi rješenje o smještaju koje se unosi u sistem Ministarstva i isplate idu mjesečno na ime korisnika prema ustanovama u koje su smješteni. Zato nije jasno na osnovu kojih kriterija neke ustanova u Izvještaju o poslovanju kao vlastite prihode navode sredstva koja su ostvarena po osnovu isplate iz Budžeta Ministarstva na ime korisnika.

Općinske službe za upravu

Kantonalnim zakonom je regulisano da poslove iz oblasti socijalne zaštite u prvom stepenu obavlja JU Kantonalni centar za socijalni rad putem službi socijalne zaštite. Za obavljanje poslova uprave iz oblasti zaštite civilnih žrtava rata i oblasti zaštite porodice sa djecom u prvom stepenu općinski načelnik organizuje Službu za upravu u skladu sa propisom Vlade Kantona, kojom se propisuje organizacija općinskih službi. Ove službe nadležne su za provođenje prvostepenog upravnog postupka po pravima utvrđenim zakonskim i podzakonskim aktima u oblasti zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, a utvrđena prava isplaćuju se iz Budžeta Kantona i Federacije.

Općine, kao jedinice lokalne samouprave, nisu u sistemu socijalne zaštite Kantona Sarajevo. Međutim, općine izdvajaju značajna finansijska sredstva za socijalna davanja u skladu sa izraženim potrebama stanovništva na njihovom području. Između općina postoje razlike u pogledu visine izdvojenih sredstava i namjena za koje se daju, što prvenstveno zavisi od veličine budžeta općine i potreba stanovništva. Sa stanovišta socijalne politike ova davanja su dobra jer omogućavaju zadovoljavanje potreba stanovništva, ali nepostojanje jedinstvene baze nosi potencijalnu opasnost da jedan broj korisnika po istom osnovu ostvaruje dupla primanja.

U narednoj tabeli dat je pregled kadrovke strukture u općinskim službama za upravu (2011. - 2016.)

Tabela 36.: Ukupan pregled kadrovke strukture u općinskim službama za upravu (2011. - 2016.)

Ukupan broj uposlenih u Službi

1. 143 140 140 139 144 136

1.1. Rukovodni kadar 12 12 12 13 13 14Stručni kadar 28 25 25 26 34 49

Administrativno osoblje 43 44 43 43 40 432.

ro ПЗ

■i ii: 9-(У) CO

SSS 46 43 46 46 42 43VŠS 14 14 14 14 14 14VSS 52 49 50 51 56 59Mr.sc. 1 1 1 1 1 1

Dr.sc. 6 6 6 6 6 6

Dipl. socijalni radnik 5 5 5 5 5 5PsihologPravnik 22 23 22 23 25 23Ekonomista 6 4 6 6 9 4

60

Sociolog б 6 6 6 8 7Pedagog 2 2 2 2 2 2Žurnalista 2DefektologKriminalistaPolitolog

Drugo zanimanje (napisati koje)Ekonomi, tehničar 2 2Prof, predškol. uzrasta 1 1Političke nauke 1 1 1 1 1 1

struktura zaposlenih u opštinskim službama za upravu je bez ikakve, sem birokratske logike, i ni na koji način ne odgovara socijalnoj zaštiti. Rukovodni kadar i administrativno osoblje (ukupno 57 zaposlenih) nadmašuje stručni kadar (ukupno 49 zaposlenih). U strukturi stručnog kadra svega je 5 socijalnih radnika a 23 pravnika (2016.). To je jasna posljedica statusnog karaktera socijalne zaštite gdje se svi oblici podrške daju prema statusu a ne prema stvarnim potrebama korisnika.

7.4. MENADŽMENT SISTEMA SOCIJALNE ZAŠTITE - ŠTA NE FUNKCIONIŠE?

Ocjena sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo analizirana je kroz pitanja zakonske regulative, raspodjele odgovornosti i nadležnosti u sistemu među njegovim dijelovima, ostvarivanje koordinacije i komunikacije, aktivnostima sistema i mjerama za povećenje funkcionalnosti sistema. Ova ocjena analizirana je i kroz budžetska izdvajanja, kadrovsko stanje, materijalno-tehničku opremljenost svih aktera sistema, te onih subjekata koji u skladu sa zakonskim odredbama ne spadaju u sistem socijalne zaštite, ali imaju značajan doprinos u rješavanju socijalnih problema stanovništva i prevenciji njihove marginalizacije i socijalne isključenosti.

Socijalna politika Kantona Sarajevo u nadležnosti je Skupštine, Vlade i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Sistem socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo je dosta specifičan. Postojeća organizacija i uređenost sistema socijalne zaštite su funkcionalno, strukturalno i dinamički kompleksni jer se sastoje iz više dijelova, gdje svaki dio predstavlja samostalan sistem. Ključne aktivnosti Ministarstva su: planiranje, organizacija i nadzor nad funkcionisanjem sistema socijalne zaštite, praćenje stanja socijalne ugroženosti i socijalnih potreba stanovništva i praćenje djelatnosti nevladinih i humanitarnih organizacija u ovoj oblasti.

Shodno zakonskim odredbama u Fedearaciji Bosne i Hercegovine menadžeri u kantonima su samostalni u upravljanju sistemom socijalne zaštite. Puno vlasništvo nad funkcijom upravljanja u Kantonu nije ostvareno samo za dio poslova gdje se dijele nadležnosti sa Federacijom. Između menadžmenta Federacije i Kantona nisu uspostavljene jasne i transparentne veze. Menadžment Kantona nije u obavezi da obavještava federalni menadžment o stanju i potrebama u sistemu, da ga konsultuje u donošenju odluka, niti da ga obavještava o svom radu. Izvještaji statističkih organizacija koji prikupljaju, obrađuju i objavljuju propisane podatke su jedini način praćenja stanja u ovoj oblasti.

Sve ustanove, kao dio sistema, imaju svoju menadžment strukturu uspostavljenu u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, karakteristikama i potrebama organizacije. Menadžeri su u okviru svojih zakonskih ovlaštenja samostalni u donošenju odluka. Između dijelova sistema ne postoji hijerarhijska povezanost menadžment struktura, a što je posljedica decentralizacije sistema kojim je odlučivanje u nadležnosti dijelova sistema. U uslovima ovakve decentralizacije sistema nameće se pitanje i koordinacije dijelova sistema jer ona uglavnom nije regulisana ili se ne provodi. Tako je Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine kao poseban uslov navedeno da Porodično savjetovalište ima obavezu da najmanje jednom godišnje informiše Kantonalni centar za socijalni rad i resorno ministarstvo o dostupnosti usluge i broju korisnika koje može uključiti u tretman u tekućoj godini. Uvidom u godišnje izvještaje o radu ovih ustanova ne

61

vidi se da li Porodično savjetovalište ispunjava ovu obavezu. Koordinacija među dijelovima sistema je značajna jer omogućava povezivanje pojedinih dijelova i aktivnosti u sistemu socijalne zaštite. Ključna pretpostavka koordinacije je komunikacija, jer ona podrazumijeva razmjenu informacija, dogovaranje oko ciljeva i aktivnosti i praćenje funkcionalnosti sistema. Komunikacija između dijelova sistema nije na zadovoljavajućem nivou i ne omogućava neophodan vertikalni i horizontalni protok informacija. Ovakvo stanje dovelo je do toga da rezultati reformskih procesa nisu dovoljno dostupni menadžerima u svim dijelovima sistema, nema razmjene informacija, usvajanja dobrih praksi i planiranja zajedničkih aktivnosti u cilju poboljšanja usluga koje se pružaju korisnicima i efikasnijeg i efektivnijeg poslovanja.

Analizirajući stanje u sistemu socijalne zaštite uočava se da menadžeri u sistemu socijalne zaštite ne posvećuju dovoljno pažnje planiranju kao jednoj od svojih osnovnih funkcija. Vrlo malo se bave strateškim planiranjem, planiranjem razvoja ljudskih resursa i planiranjem promjena. Nepostojanje strateških planova i strategija razvoja ukazuje da sistem socijalne zaštite nema definisane ciljeve i određene prioritete, da nisu osmišljene i definisane promjene i da menadžment nema viziju razvoja kao ni strategije ostvarivanja ciljeva. Istovremeno to znači da sistem nije funkcionalan i da nema instrumente da predvodi osoblje u reformi sistema. U ovakvim uslovima upravljanje u sistemu socijalne zaštite je vrlo kompleksno jer menadžeri ne mogu da izvrše jasnu podjelu zadataka i kontrolišu postignute rezultate. Porazna je činjenica da ni jedna ustanova iz oblasti socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo nema usvojenu strategiju razvoja.

U sistemu socijalne zaštite dominantno je planiranje koje se sprovodi na nivou godišnjih planova. Organizacije u okviru sistema opredjeljuju se za kratkoročne planove i oni su u suštini uslovljeni odobrenim sredstvima, i ona postaju osnov za planiranje, dok svi drugi faktori među kojima su i potrebe korisnika imaju manji značaj. Zato je osnovna zamjerka ovim planovima što nisu zasnovani na utvrđenim potrebama, jer je izostalo kontinuirano praćenje i analiza potreba. Potrebe nisu ključni faktor u ovim planovima, a korisnici skoro i da ne učestvuju u procesu planiranja. Ovi planovi služe menadžerima za donošenje odluka i kontrolu odvijanja djelatnosti od strane osnivača.

Projektno planiranje nije dovoljno zastupljeno u sistemu socijalne zaštite. Projekti se najviše koriste za zadovoljavanje specifičnih potreba korisnika, razvoj organizacije i edukaciju zaposlenih. Projekti su posebno značajni za zadovoljavanje potreba korisnika koje ne mogu zadovoljiti kroz prava definisana zakonskim i podzakonskim aktima. Projekti koji imaju za cilj razvoj organizacije i edukaciju zaposlenih su izuzetno važni ali ih menadžeri dovoljno ne koriste.

U sistemu socijalne zaštite među najvažnije resurse ubrajaju se ukupni institucionalni kapaciteti i ljudski resursi. Najvažniji institucionalni kapaciteti nalaze se u institucijama Kantona i ustanovama iz oblasti socijalne zaštite. Ove ustanove su od iznimnog značaja za sistem, a među njima ključnu ulogu ima centar za socijalni rad, radi svojih ovlaštenja i djelokruga rada.

Jedna od specifičnosti sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo je što na području općina ne postoje centri za socijalni rad kao samostalni pravni subjekti, a što srećemo u drugim dijelovima Federacije, osim Bosansko-podrinjskog kantona. U okviru Kantonalnog centra za socijalni rad djeluje osam službi socijalne zaštite koje se nalaze na području općina koje su u sastavu Kantona Sarajevo, izuzev općine Trnovo u kojoj postoji Odjeljenje koje je u sastavu Službe socijalne zaštite općine Ilidža. Korisnici svoja zakonska prava na socijalna davanja, socijalne usluge i druge oblike zaštite ostvaruju kroz sedam javnih ustanova, čiji je osnivač Skupština Kantona.

Analizirajući broj i djelatnost ustanova u sistemu socijalne zaštite Kantona u odnosu na broj stanovnika i potrebe korisnika, može se zaključiti da se osjeti nedostatak ustanova koje bi pružale dnevne usluge kao što su dnevni centri za sve kategorije korisnika, savjetovališta, centri za kućnu njegu i pomoć, te druge ustanove za specifične grupe korisnika.

U pogledu materijalno - tehničkih uslova u ustanovama iz oblasti socijalne zaštite situacija je dosta složena, jer sve ustanove nemaju dobre prostorne kapacitete, neophodnu opremu i dovoljna sredstva za svoj rad. Jedan broj ustanova smješten je u iznajmljenim prostorima koji su stari, dotrajali i neuslovni za

62

rad i traže znatna investriranja u saniranju postojećeg stanja kako bi se stvorili bolji uslovi za ukupan rad ustanove.Ljudski resursi u većini ustanova socijalne zaštite su nedovoljni da zadovolje narastajuće i složenije potrebe korisnika. Posebno se osjeća nedostatak stručnih radnika u odnosu na standarde.

Najteža situacija je u Kantonalnom centru za socijalni rad u kojem radi samo 61 socijalni radnik, a po standardima u odnosu na broj stanovnika trebala bi biti 104 socijalna radnika. Ako imamo u vidu činjenicu da u svim ustanovama u oblasti socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo rade ukupno 92 socijalna radnika, i ako tome dodamo još pet socijalnih radnika koji rade u općinama, to znači da jedan socijalni radnika dolazi 4.304 stanovnika, i standard ne bi bio ispunjen i pod pretpostavkom da su svi zaposleni u Kantonalnom centru za socijalni rad.

Pored nedovoljnog broja stručnjaka izražen je problem i nedovoljne obučenosti za rad u novom društvenom kontekstu i ulogu socijalne zaštite i socijalnog rada u njemu. Jer, ključni mandati profesije socijalnoga rada su: promocija društvene promjene, socijalni razvoj, socijalna kohezija, te osnaživanje i oslobađanje ljudi. Da bi uspješno odgovorili zadacima koji im se nameću neophodna je permanentna edukacija koja podrazumijeva usvajanje novih metoda u radu, razvijanju vještina neophodnih u rješavanju vrlo složenih problema korisnika i praćenje promjena koje se dešavaju u i van sistema. Motivacija zaposlenih je posebno važna u povećanju produktivnosti rada, ali ovom pitanju se ne posvećuje dovoljno pažnje. Menadžment sistema nema razvijene mehanizme motivacije zaposlenih i menadžeri ne posvećuju dovoljno pažnje pitanju razvoja ljudskih resursa. Ovakvo stanje proizlazi iz činjenice da se razvoju adekvatnih programa, koji uvažavaju savremene zahtjeve i dostignuća menadžmenta ljudskih resursa, ne posvećuje dovoljno pažnje i ne primjenjuju postignuti standardi u ovoj oblasti.

Ograničeni i nedovoljni resursi ozbiljna su prepreka u boljem funkcionisanju sistema socijalne zaštite. Zato je u ovakvim uslovima posebna odgovornost menadžmenta da pronađu načine efikasnog i efektivnog upravljanja kako bi se mogle zadovoljiti potrebe korisnika. Ostvarujući funkcije menadžmenta, menadžeri su pokretači i realizatori promjena, kreatori vizije, strateški planeri, upravljači projektima i odgovorni su za kvalitet rada u organizacijama u kojima upravljaju. Ovi složeni poslovi neminovno traže da menadžeri posjeduju stručna znanja i dodatne vještine koje se stiču kroz edukacije i obavljanje poslova menadžera.

Analizirajuči stručnu kvalifikaciju menadžera u ustanovama u oblasti socijalne zaštite uočava se da među menadžerima nema nijedan socijalni radnik. Ovakvo stanje je krajnje zabrinjavajuće posebno ako se ima u vidu činjenica da se u Bosni i Hercegovini već skoro 60 godina školuju socijalni radnici, te da u nastavnim planovima i programima postoje predmeti iz menadžmenta u socijalnom radu i socijalnoj zaštiti. Pored toga, porazna je činjenica da su donedavno u pet ustanova direktori bili socijalni radnici, a da su novi direktori imenovani na te funkcije bez odgovarajućih kvalifikacija, potrebnih znanja i radnog iskustva što su značajne pretpostavke za uspješno vođenje ustanove. Politička - stranačka imenovanja direktora potpuno su degradirala časnu profesiju socijalnog radnika. Najčešće su direktori ustanova imenovani u ponovljenim konkursnim procedurama uz pretdodnu promjenu pravila koja odgovaraju pripremljenim političkim - stranačkim imenovanjima. Ovakvo stanje imalo je dvostruke negativne posljedice. Prvo, degradiralo je i destimuliralo stručne radnike jer direktor ustanove mora posjedovati stručna znanja iz ove oblasti, što je ključno za organizaciju procesa rada i postizanja efektivnosti i efikasnosti u poslovanju. Drugo, ovakva imenovanja direktora za posljedicu imaju i zapošljavanje osoba koje posjeduju kvalifikacije za kojim ustanova nema potrebu ili ima znatno manju potrebu u skladu sa propisanim standardima. Sve ovo se vrlo negativno odražava na ukupno funkcionisanje pojedinih ustanova.

Sredstva za rad ovih ustanova osiguravaju se iz Budžeta Kantona Sarajevo, sa pozicije Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice. Godišnje se izdvoje značajna sredstva i čini se da je osnovni kriterij za visinu odobrenih sredstava broj zaposlenih, materijalni troškovi i vlastiti prihodi ustanove. Ovo nije dobar kriterij jer analiza pokazuje da postoje značajne razlike među ustanovama u pogledu broja korisnika i stručnih radnika. U nekim ustanovama izražen je nedostatak stručnih

63

zaposlenika, posebno socijalnih radnika u odnosu na standarde, dok u jednom broju ustanova postoji izuzeno velik broj socijalnih radnika i drugih stručnjaka u odnosu na propisanu normu.

7.5. KAKO UNAPRIJEDITI MENADŽMENT U SISTEMU SOCIJALNE ZAŠTITE?

Da bi se sistem socijalne zaštite unaprijedio neophodno je više pažnje posvetiti svim vrstama planiranja.Strateško planiranje je od posebnog značaja jer pomaže sistemu ili organizaciji da fokusira svoju viziju i prioritete u odnosu na promjenljivu okolinu, te da osigura da članovi sistema ili organizacije rade na ostvarivanju istih ciljeva.

Strategije donose top menadžeri na nivou sistema ili organizacije. Strategije su važne menadžerske odluke jer se njima na nivou sistema planira razvoj cjelikupnog sistema ili pojedinih grupa problema i potreba. Kod donošenja strategija neophodna je primjena procesa strateškog planiranja. Kroz proces strateškog planiranja na nivou sistema ili organizacije utvrđuju se ciljevi, prioriteti i strategije, te definišu mjere za procjenu uspješnosti ostvarenja postavljenih ciljeva. Strateški plan predstavlja integrisani skup strateških i operativnih ciljeva i aktivnosti koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat. Strateški plan je osnova za izradu godišnjih planova rada. U godišnjem planu rada se detaljno definišu aktivnosti, nosioci aktivnosti, potrebni resursi, rokovi za izvršenje planiranih aktivnosti i odgovorne osobe za pojedine aktivnosti.

U sistemu socijalne zaštite strateško planiranje je od izuzetnog značaja. Ova vrsta planiranja može se provoditi na nivou sistema i u dijelovima ovog sistema, odnosno ustanovama i organizacijama. Na nivou sistema menadžment ministarstva je glavni akter strateškog planiranja, a na nivou ustanova i organizacija njihov menadžment.

U ustanovama i organizacijama u sistemu socijalne zaštite menadžeri bi trebali biti zaduženi za donošenje strategije razvoja organizacije. Ove strategije pored toga što definišu aktivnosti za ostvarivanje ciljeva organizacije, definišu i aktivnosti za poboljšanje kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima i aktivnosti vezane za razvoj kapaciteta ustanove ili organizacije. Donošenje strategije razvoja i definisanje aktivnosti za ostvarivanje ciljeva ustanove proizlazi iz uloge koju ona ima u socijalnoj zaštiti i usaglašeni su sa ciljevima razvoja sistema, zakonskim odredbama i osnovnim etičkim načelima na kojima počiva sistem. Definisanje aktivnosti za poboljšanje kvaliteta usluga korisnicima i aktivnosti vezane za razvoj kapaciteta ustanove ili organizacije polazi od rezultata prethodne analize o ljudskim resursima, finansijskim mogućnostima, tehničkoj opremljenosti i sposobnosti resursa za obavljanje funkcionalnih aktivnosti. Ova analiza pruža realnu sliku o stanju u ustanovi ili organizaciji i na osnovu nje se procjenjuju snage i resursi koji mogu biti izvor prednosti i novih mogućnosti u organizaciji. Posjedovanje strategije u ustanovama ili organizacijama u socijalnoj zaštiti je značajno jer one pokazuju da znaju s čime raspolažu, koje su prednosti i nedostaci postojećih resursa, kako će ih efikasno i efektivno upotrijebiti i koje aktivnosti su neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Pitanje izbora menadžera je iznimno važno jer posao menadžera uključuje sve aktivnosti koje oni obavljaju putem osnovnim menadžerskih funkcija.

U sistemu socijalne zaštite direktor ustanove je menadžer ustanove i ima veliku odgovornost za cjelokupno poslovanje ustanove. On planira, organizuje, vodi i kontroliše aktivnosti svih članova ustanove i odgovoran je za organizacione rezultate. Menadžerski posao je izuzetno složen, odgovoran i zahtjevan i menadžeri moraju raspolagati širokim obrazovanjem i brojnim vještinama kako bi odgovorili na višestruke izazove iz okruženja i upravljali promjenama. Najčešće se vještine i znanja razvrstavaju u tri grupe. Prva grupa vještina i znanja su tehnička (stručna) znanja, a što podrazumijeva poznavanje načina odvijanja samog poslovnog procesa u određenoj oblasti. Stručna znanja stiču se završetkom određene vrste obrazovanja i pretpostavka su za dobro obavljanje poslova. Druga grupa vještina su ljudske vještine, a podrazumijevaju sposobnost rada sa drugim ljudima. Posjedovanje ovih vještina je od ključnog značaja jer menadžeri koji posjeduju ove vještine mogu da od ljudi sa kojima rade izvuku

64

najbolje rezultate. Oni imaju sposobnost i znanja kako da komuniciraju, delegiraju, rješavaju probleme, pregovaraju, upravljaju sukobima, upravljaju grupama, da rukovode i da motivišu, a što ima izuzetan značaj za ostvarivanje poslovnih rezultata. Treća grupa vještina su konceptualne ili pojmovne vještine i podrazumijevaju sposobnost pojmovnog određivanja i izrade koncepta za složene i apstraktne situacije. Posjedovanje ovih vještina omogućava menadžeru da sagleda organizaciju u cjelini i da predvidi kako da se organizacija uklopi u šire okruženje. Ove vještine pomažu menadžerima u rješavanju najsloženijih poslovnih situacija, u razumijevanju odnosa između pojedinih dijelova organizacije i organizacije i okruženja. Za uspješno obavljanje poslova menadžmenta važno je posjedovanje svih navedenih znanja i vještina za najviši nivo menadžmenta.

Menadžer koji posjeduje odgovarajuća znanja i vještine biće u stanju da napravi dobru menadžment strukturu u organizaciji, a koja podrazumijeva dobar odabir menadžera srednjeg novoa i menadžera prve linije.

Neophodno je veću pažnju posvetiti menadžmentu ljudskih resursa. Menadžment ljudskih resursa je važan za svaku organizaciju jer doprinosi većoj efektivnosti i efikasnosti organizacije. Posjedovanje pravog broja ljudi sa odgovarajućim znanjima, vještinama i kompetencijama omogućava ostvarivanje kratkoročnih i strateških ciljeva organizacije i usklađivanje raspoložive ponude radne snage sa potrebama. Proces menadžmenta ljudskih resursa najčešće podrazumijeva: planiranje, selekciju, edukaciju (obuku), ocjenu i nagrađivanje radnog učinka. Planiranje obuhvata procjenu postojećih ljudskih resursa, procjenu potreba u budućnosti i program njihovog razvoja. Selekcija podrazumijeva izbor pojedinaca koji imaju potrebne kvalifikacije (kompetencije) za obavljanje konkretnih poslova. Edukacija osoblja je važna za sve zaposlenike i ona bi trebala biti permanentna. Ocjena (procjena) radnog učinka podrazumijeva ocjenu ostvarenih i/ili prethodnih rezultata zaposlenih na osnovu jasno definisanih kriterija. Iz rezultata ocjenjivanja proizlazi faza upravljanja ljudskim resursima u kojoj se definiše kompenzacija za rad. To podrazumijeva utvrđivanje plate zaposlenog, napredovanje u karijeri, odnosno premještaj na druge poslove, osiguranje dodatne obuke, ili, ako je ocjena negativna, vrši se premještanje na radno mjesto nižeg ranga, i, u najgorem slučaju otkaz, odnosno prestanak radnog odnosa. Sistem kompenzacije je jedan od najmoćnijih instrumenata koji menadžeri imaju na raspolaganju i pomoću njega mogu motivisati zaposlene, oblikovati i korigovati ponašanje zaposlenih.

U ustanovama je neophodno uraditi sistematizaciju radnih mjesta u skladu sa Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine i promjenama u oblasti obrazovanja. Nakon toga izvršiti analizu trenutne popune i potreba ustanova i izvršiti preraspodjelu utvđenih viškova zaposlenika. Ova preraspodjela odnosi se na samu ustanovu, odnosno premještaj zaposlenika sa jednog na drugo radno mjesto, ali i prelazak u drugu ustanovu u kojoj je izražen nedostatak stručnih zaposlenika.

Riješiti pitanje smještaja ustanova koje izdvajaju značajna novčana sredstva za zakup iznajmljenih prostora.

Pravilima regulisati čvršću vezu ustanova sa Kantonalnim centrom za socijalni rad radi sticanja potpunijeg uvida u rad i direktnijeg uticaja na ostvarivanje kantonalnih strateških planova. Centar za socijalni rad je ključna ustanova u sistemu socijalne zaštite i mora biti u stanju da odgovori svojoj ulozi u pogledu zadovoljavanja različitih potreba korisnika, ali i da prati i analizira potrebe korisnika u lokalnim zajednicama i koordinira aktivnosti različitih dijelova sistema u cilju osiguranja pravovremenih i adekvatnih usluga za korisnike.

65

8. PRIJEDLOG ZA IZRADU JEDINSTVENE BAZE PODATAKA - PRETPOSTAVKAAŽURIRANOG UVIDA U STANJE, MJERE I POLITIKE

Uvid u stanje baza podataka Kantonalnog ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice

Tehničko tehnološki kapacitet Ministarstva da samostalno održava IT baze podataka je ograničen s obzirom na ograničene IT resurse (broj IT osoblja stalno zaposlenih u Ministarstvu), starosnu strukturu uposlenih (sposobnost usvajanja najnovijih informatičkih tehnologija) i na fluktuaciju kako uposlenih državnih službenika (odlazak u penziju) tako i Ministara i pomoćnika Ministara.

Ovo upućuje na potrebu specifičnog pristupa prilikom izgradnje informatičkog sistema Ministarstva koji uzima specifičnu dinamiku rada javnih institucija karakteriziranu čestim promjenama politika, fluktuacijom osoblja i niskim nivoom informatičke obučenosti državnih službenika, slabom motivisanošću za usvajanjem novih znanja i tehnologija te otporom prilikom automatizacije zadataka (zbog starosti, straha od gubitka posla ili uticaja) s jedne strane te s druge strane potrebom za dinamičnim i stabilnim informacionim sistem koji posjeduje visok stepen autonomnosti, analitičnosti i stabilnosti uslijed čestih sistemskih promjena kako ljudi tako politika i zakona.

U idealnom slučaju Ministarstvu treba partner s iskustvom u implementaciji informatičkih sistema u javnom sektoru a implementatoru odnosno implementacijskoj IT kompaniji je neophodan dinamičan tim ili komisija ispred Ministarstva koja će biti u stanju da promptno odgovara na zahtjeva IT kompanije u smislu kako informatičkih tako formalno -pravnih upita; a koja će biti u interakciji sa Ministrom i pomoćnicima Ministra koji pružaju podršku donošenju i/ili promjeni pravilnika koji regulišu data prava i koji su u stalnom kontaktu sa vanjskim interesnim grupama u čitavom procesu (općinske administracije, Kantonalnim centar za socijalni rad, drugim kantonalnim institucijama i drugim).

Postojeće baze podataka koje imaju potencijal da podrže statističko-analitičku funkciju Ministarstva su;

■ SOTAC - baza Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku koja je počela sa 2004. godina i koju implementira i održava firma COMP2000

■ Integrisani QSS - IIS sistem u vlasništvu Kantonalnog ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice razvijenog u partnerstvu sa u partnerstvu sa informatičkom firmom QSS

■ Ad-hoc baze Kantonalnog ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice

1. SOTAC

Implementacija SOTAC baze podataka počela je još 2004. godine na nivou FBiH. U ovom momentu (sredinom 2017.) SOTAC baza podataka pokriva sva socijalna davanja u FBiH na federalnom nivou te sva druga socijalna davanja u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom Kantonu dok su u drugim kantonima zastupljeni u manjoj mjeri. SOTAC baza podataka je uspostavljena u saradnji sa Svjetskom Bazom, povezana je sa CIPS bazom podataka i omogućuje provjere isplata za pojedinačne osobe po više prava ukoliko je to u suprotnosti sa zakonom. Firma COMP2000 obezbjeđuje podršku korisnicima (help desk) i odgovara na sva pitanje u roku od 24 sata. Baza omogućuje korisnicima rad na BI sistemu (Business Inteligence) koji omogućuje da autorizirani korisnici sami dizajniraju i prave izlazne tabele te pristup individualnim podacima za autorizirane korisnike preko sigurne internet veze.

Na SOTAC bazi podataka radi 9 informatičara. Jedan dio troškova SOTAC baze podataka pokriva Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Mjesečni troškovi održavanja baze podataka iznose oko 400-500 KM.

Svojevremeno 2014. u pristupu i korištenju podataka ove baze podataka Kantonalno ministarstvo je naišlo na čitav niz problema od kojih su najevidentniji problemi:

66

- Licence - nije definisano pravo korištenja prema Kantonalnom ministarstvu- Pravo vlasništava podataka - nije definisano što posljedično onemogućuje neometan pristup i

pretragu podataka SOTAC baze od strane Kantonalnog Ministarstva- Pravo pristupa statističkim pokazateljima - ovo pravo se naplaćuje poslije 3 besplatna izvještaja- Pravo na proširenje sistema prema potrebama Kantonalnog Ministarstva nije definisano- Troškovi održavanja, nadogradnje i licence nikada nisu bili jasno definisani što otvara

mogućnost manipulacije po pitanju troškova licenci.

Zbog tadašnje situacije koja je prethodno navedena Kantonalno ministarstvo pokreće projekt vlastitim sredstvima na izradi vlastitog informacionog sistema koji će objediniti sve Kantonalne ustanove, službe koje su pod ingerencijom Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

2. AD-HOC BAZE U VLASNIŠTVU KANTONALNOG MINISTARSTVA

Ad-hoc baze u MS Excel-u i MS ACCESS-u u koju se ubraja i MAGIC baza podataka Kantonalnog centra za socijalni rad Kantonalno ministarstvo je razvijalo na ad-hoc bazi na osnovu svojih potreba i trenutnih IT kapaciteta. Ove baze imaju ograničenu mogućnost uvezivanja zbog različitih informatičkih platformi na kojima su rađene, različitih tipova i kvalitete podataka i u velikoj mjeri zavise od pojedinačnog osoblja koje radi na njihovom održavanju. Kao takve one predstavljaju prvu fazu u razvoju jedinstvenog informacionog sistema koji bi bio potpuno uvezan, uniformisan u smislu tipova podataka i standardizovan u smislu procedura unosa i obrade podataka. U ovu kategoriju spadaju slijedeće baze podataka:

■ MS EXCEL baza podataka - podaci koji se prikupljaju prema Članu 143 resornog zakona■ MS ACCESS baza podataka koja obuhvata revizije postupaka Kantonalnog ministarstva■ MS EXCEL baza podataka u kojoj se nalaze podaci o jednokratnim pomoći Kantonalnog

ministarstva■ MAGIC baza podataka koja obuhvata prvostepene procese koji obrađuju prava iz oblasti

socijalne zaštite - Korisnici kuhinja i razne subvencije po pitanju kantonalnih prava u okviru Kantonalnog centra za socijalni rad

■ MS ACCESS baza podataka koja obuhvata žalbe i revizije i nalazi se na kantonalnom serveru (prijem dokumenata) obrada I stepeni i II stepeni proces (Ministarstvo -odjeljenje za socijalni rad i socijalnu zaštitu a u okviru sektora za socijalnu politiku)

■ Druge neevidentirane baze podataka u formi spiskova u MS EXCEL-u

3. INTEGRISANI QSS - IIS/UKN sistem

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo je u toku 2014. godine pokrenulo projekt vlastitog informacionog sistema. QSS informacioni sistem je namjenski urađen sredstvima Ministarstva, a osnova za ovu bazu podataka urađena je iz osnova Kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti i podzakonskim propisima koji proističu iz njega.

U QSS sistem su ubačeni podaci za 2014. godinu međutim sistem nikad nije zaživio u praksi u smislu regularnog unosa podataka od strane općinskih službi pa je server isključen iz funkcije krajem 2016.

U bazu je uključeno 27 osnovnih prava (od kojih se 11 isplaćuje) i oko 127 dodatnih prava koja su definisana Kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti po kojem se vrši finansiranje i sufinansiranje iz budžeta Kantona Sarajevo a koja također QSS-UKN informacioni sistem obrađuje.

Sistem obuhvata:

67

■ 9-Postojećih općinske baze socijalne zaštite u QSS Sistem-u koje obuhvataju 24 standardna prava oko 120 dodatnih prava te imaju mogućnost nadogradnje

■ Prethodno pomenute ad-hoc baze podataka s mogućnošću nadogradnje dodatnih baza podataka

Sistem nije povezan sa CIPS-ovom bazom podataka niti omogućuje provjeru pojedinačnih korisnika u drugim kantonima - ova provjera bi se mogla radi tek nakon povezivanja sa SOTAC bazom podataka i CIPS-om.

Uprkos činjenici da sistem nije „proradio" analiza „ručno" unesenih podataka je omogućila budžetske uštede u Ministarstvu kroz provjeru nezakonito ostvarenih prava koje višestruko prevazilaze cijenu izrade ovog sistema (izrada ovog sistema je koštala ok 50 hiljada konvertibilnih maraka).

QSS informacioni sistem u sebi sadrži sistem za upravljanje dokumentima i ima mogućnost formiranja pojedinačnih predmeta. Budući da je QSS informatička firma i bavi se razvojem i održavanjem širokog spektra informatičkih sistema postoji više paketa održavanja sistema od kojih je najjeftiniji obuhvata 8 stranu podršku tokom dana i odgovor na upite u toko 24 sata radnim danima a koji košta oko 600 KM mjesečno. Cijena dodavanja novog prava srednje težine iznosi oko 2.000 KM a dodatni razvoj sistema se naplaćuje po cijeni od 560 KM za dan rada programera.

Zakonodavni okvir

U pripremi je novi Zakon o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi^^. Potrebno je obratiti pažnju na član 6 i 7 nacrta zakona koji eksplicitno navodeSOTAC bazu podataka kao osnovu budućeg registra (Član 6.) i migraciju svih podataka u jedinstveni registar (Član 7.Također nacrt Zakona spominje budući Indirektni Imovinski Cenzus - SOTAC baza podataka u sebi već sadrži Indirektni Imovinski Cenzus koji trenutno nije u primjeni.

Razlog za donošenje Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi prvenstveno se nalazi u stvaranju potrebnih pretpostavki za uspostavu Jedinstvenog registra u kojem će se evidentirati isplate svih vrsta gotovinskih naknada koje se isplaćuju pojedincima kako iz Budžeta Federacije, tako i iz kantonalnih, odnosno općinskih budžeta. Implementacijom ovog zakona stvaraju se pretpostavke da se buduća zakonska rješenja gotovinskih naknada pojedincima u Federaciji BIH mogu bazirati na institutu cenzusa, čime bi se riješio niz nedostataka u postojećem sistemu gotovinskih naknada pojedincima i omogućila adekvatnija socijalna pomoć porodicama i pojedincima u stanju socijalne potrebe. Uspostavom Jedinstvenog registra osigurat će se centralizovani sistem informacija i izvještavanja o svim izvršenim isplatama gotovinskih naknada po bilo kojem osnovu što će nadležnim institucijama biti od koristi u postupku kontrole namjenskog utroška budžetskih sredstava, planiranju budžeta, kvalitetnom i transparentnom finansijskom izvještavanju te kreiranju ekonomske i fiskalne politke u Federaciji BiH.

Član 6.Jedinstveni registar formirat će se na osnovu:a) podataka postojeće elektronske baze za naknade po propisima iz oblasti boračko- - 3 - invalidske zaštite (IISBIZ),b) podataka postojeće elektronske baze za naknade po propisima iz oblasti socijalne zaštite (SOTAC),c) podataka koji se vode u drugim elektronskim i izvan elektronskih baza na nivou Federacije, kantona i općina.

Član 7.(1) Podaci koji se nalaze u elektronskim bazama u Jedinstveni registar se unose migriranjem podataka.(2) Subjekti iz člana 5. ovog Zakona obavezni su da podatke koji se nalaze u drugim oblicima evidencija unesu u Jedinstveni registar, te odgovaraju za njihovu tačnost i vjerodostojnost u dijelu iz svoje nadležnosti.(3) Subjekti iz člana 5. će posebnim aktom utvrditi način pristupa Jedinstvenom registru i lica ovlaštena za unos podataka u Jedinstveni registar.

68

Mjere i politike

Situacija u kojoj se nalazi Kantonalno nninistarstvo je situacija u kojoj baza podataka SOTAC ne zadovoljava sve funkcionalne potrebe Kantonalnog Ministarstva, ad-hoc baze podataka su zastarjele, prevaziđene, nesigurne i skupe za održavanje a QSS - ISS/UKN nije nikad u potpunosti zaživio - a Nacrt zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi predviđa skoru migraciju svih elektronskih i neelektronskih podataka u registar.

Postoji više izlaznih scenarija za izlazak iz ove situacije od kojih je prvi preporučeni scenario.

Scenario 1: Nastavak rada na QSS - iSS/UKN sistemu

Ovaj scenario u suštini dovodi do uspostave naprednog informatičkog sistema za unos i obradu podataka pa tako i statističko-analitičke funkcije ministarstva budući da je sistem fleksibilan i nadogradiv te poveziv sa vanjskim bazama podataka iz drugih institucija.

U narednom periodu bi trebalo napraviti migraciju podataka iz 2015., 2016. i 2017. u tekući sistem te obezbjediti da općinske službe unose podatke u sistem.

Loša strana ovog scenarija su potreba za nadogradnjom sistema u smislu povezivanja sa SOTAC bazom i/ili novom bazom Jedinstvenog registra, slab tehnički kapacitet Ministarstva da pruža administrativno- logističku podršku QSS-u, te dalji troškovi nadogradnje analitičko-statističke funkcije sistema. Pored toga potrebno je odgovarajuće vrijeme da se testira unos podataka i dokumentacije u ovaj sistem. A također potrebno je povezati sistem sa drugim bazama podataka kao što je SOTAC, CIPS itd...

Scenario 2: Odustajanje od QSS - ISS/UKN sistema i prelazak na SOTAC bazu podataka

Prelazak na SOTAC bazu podatak ima svojih prednosti a to je dosadašnje iskustvo i razvijen sistem podrške korisnicima koje firma COMP2000 ima u implementaciji sličnih sistema u javnom sektoru - u Kantonu Sarajevo i drugim kantonima, povezanost sa CIPS-om i mogućnost kontrole na nivou svih prava i svih općina u SOTAC bazi te mogućnost da korisnici sami prave statističko-analitičke izvještaje.

Sredstva i rad uloženi u izradu i migraciju podataka u QSS sistem mogli bi se djelomično iskoristiti budući da je Ministarstvo vlasnik podataka za 2014. godinu. Ovi podaci bi mogli migrirati prema SOTAC bazi podataka.

Loša strana ovog scenarija je da bi čitavo migriranje na SOTAC bazu podataka kao i prilagodba same SOTAC baze podataka u smislu novih prava zahtjeva određeni vremenski period i novčana sredstva - koja se u ovom momentu ne mogu predvidjeti.

Scenario 3: Prelazak na SOTAC bazu podataka uz saradnju sa QSS-om

Ovaj scenario nije vjerovatan u ovoj fazi jer u biti predviđa veoma proaktivan odnos Ministarstva prema tzv. hibridnom informacionom sistemu u kome SOTAC baza podataka pruža osnovne podatke i unos podataka se vrši preko SOTAC-a koji i komunicira sa bazom Jedinstvenog registra s jedne strane a QSS povlači te podatke i radi naprednu integraciju sa poslovnim procesima u samom Ministarstvu i izvan njega te obezbjeđuje naprednu analitiku kako same baze tako i poslovnih procesa.

Preduslovo ovakvog sistema je napredna standardizacija procedura i procesa u Ministarstvu kao i uspostava odsjeka za plan, razvoj i analizu sa odgovarajućim osobljem.

Scenario 4. Odustajanje od QSS - ISS/UKN sistema i SOTAC baze i razvoj vlastitog sistema unutar Kantonalnog ministarstva

Ovaj scenario pored što predstavlja korak unazad ima značajne ljudske i tehnološke izazove a to je nedostatak IT osoblja unutar Ministarstva (potreban je tim od 3-4 vrsna informatičara koje je jako teško naći na tržištu imajuću u vidu visinu plata državnih službenika), sjedne strane a s druge strane potrebno je prebaciti 9 općinskih baza koje sada funkcionišu u QSS Sistemu u novi sistem. Neke od ovih baza su u

69

MS Excelu i sadrže samo ime i prezime korisnika, vrstu naknade i financijske podatke pa bi bilo potrebno raditi i na unaprjeđenju općinskih baza kao preduslov razvoja informatičkog sistema Ministarstva.

Scenario 5. Povratak na ad-hoc baze unutar Kantonalnog ministarstva

Ovaj scenario je korak unazad koji doduše ne zahtjeva dodatne troškove ali statističko-analitičku funkciju ministarstva dovodi na minimum s tim da odlazak u penziju osoblja ili na druga radna mjesta osoblja koje održava baze podataka praktično onesposobljuje čitav sistem u periodu od 3 do 6 mjeseci dok se nova osoba ne uhoda na radu sa bazom podataka.

Uspostavom baze Jedinstvenog registra situacija bi se olakšala i stvorila bi se neka vrste analitičke osnove jer bi opčinske službe po sili zakona morale dostavljati podatke u bazu Jedinstvenog registra ali bi to bio veliki napor za opčinske službe kao i pritisak na osoblje koje če raditi na implementaciji Jedinstvenog registra.

Prethodna analiza različitih scenarija za izradu jedinstvene baze podataka svakako treba biti razmatrana sa stanovišta prednosti i nedostataka svakog od scenarija.

Stanovište Tima za izradu Analize pravnog i institucionalnog okvira u Kantonu Sarajevo u svrhu smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti u Kantonu Sarajevo je da su sve prednosti na strani prvog scenarija, SOTAC baze podataka.

9. OSNOVE REFORME SISTEMA SOCIJALNE ZAŠTITE

9.1. IDENTIFIKOVANI PROBLEMI U ANALIZI

U prethodnim dijelovima Analize identifikovani su osnovni problemi funkcionisanje sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo. Reforma sistema socijalne zaštite ove probleme treba rješavati u najvećoj mogućoj mjeri.

Identifikovane probleme ovdje navodimo u skraćenom i konkretnom obliku:

• Lokalne zajednice u KS, općine i Grad izdvajaju značajna sredstva za socijalnu pomoć, mimo sredstava koja se po zakonu izdvajaju iz budžeta KS i FBiH

• Ne postoji jedinstvena evidencija korisnika budžetskih naknada u sistemu socijalne pomoći koja se izdvaja iz budžeta općina i Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, uz opasnost da socijalnu pomoć primaju korisnici po više osnova (ne na bazi socijalne potrebe)

• Naknade za socijalnu pomoć koja direktno ide iz općine, ovise od budžetskih mogućnosti lokalnih zajednica, zbog čega su i građani u različitim mogućnostima u KS a koja ovisi od općine stanovanja

• Prevaziđena i neusaglašena rješenja sadržana u Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom F BiH sa ratificiranim konvencija i poveljama te sa drugim propisima na nivou Federacije BiH (Krivičnim zakonom F BiH,, Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici F BiH, Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama F BiH, Zakonom o azilu BiH, Zakon o kretanju i boravku stranaca BiH)

• Neusaglašenost propisa iz oblasti socijalne zaštite sa gore navedenim i drugim propisima u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje novih kategorija korisnika (djeca u pokretu, djeca u riziku, djeca žrtve nasilja, djeca žrtve radne eksploatacije, djeca žrtve trgovine, djeca bez pratnje, porodice u riziku...), Definisane tri različite oblasti jednim zakonom (socijalna zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom)

• Podjeljena nadležnost u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom između Federacije i kantona bez normiranih obaveza lokalnih zajednica (grad/opčina)

• Postojećim propisima u oblasti socijalne i dječije zaštite nije napravljena jasna distinkcija između

70

socijalnih prava i socijalnih uslugaPoseban problem predstavlja oblast dokumentiranja i evidentiranja korisnika u oblasti socijalne zaštite, a koja nije propisana federalnim i kantonalnim zakonom niti je predviđeno da će ista biti propisana posebnim aktomOsnovice za tri oblasti regulisane jednim zakonom su različite Nije definisan minimum socijalne sigurnostiOsnovica pomnožena sa koeficijentom za socijalnu i dječiju zaštitu ista je od stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (2002. godine) Visina davanja na ime ostvarenih prava po osnovu socijalne zaštite (izuzimajući subvencioniranje troškova grijanja) i zaštite porodice sa djecom (izuzimajući novčanu pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu) ista su od 2002. godine dok se visina davanja po osnovu statusa civilne žrtve rata usklađuju sa Odlukom o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji Bosne koju donosi Vlada Federacije BiFI Kao posljedica visine utvrđenog cenzusa za ostvarivanje prava po osnovu socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom koji se ne mijenja od 2002. godine, evidentno je kontinuirano smanjenje broja korisnika u oblasti socijalne zaštite i zaštite porodice sa djecom Izdvajanja na ime socijalne zaštite opterećuje izdvajanja na ime zaštite porodice sa djecom (koja su procentualno najveća) u dijelu visine izdvojenih sredstava za naknadu porodiljama iz radnog odnosa, koje bi pravo na naknadu umjesto plaće trebale ostvarivati po osnovu radno pravnog statusaDavanja po osnovu socijalne zaštite (obzirom na visine davanja) ne utiču hitnije na eliminaciju siromaštva korisnika pravaZabrinjava kontinuiran rast broja korisnika smještenih u ustanove socijalne zaštite što za posljedicu ima procentualno najveća izdvajanja sredstava u odnosu na druga prava korisnika po osnovu socijalne zaštiteRaste broj osoba koje se obraćaju za pomoć ustanova socijalne zaštite koje ostvaruju prihode po raznim osnovama (plaće, penzije itd.) ali im isti nisu dovoljni za podmirenje osnovnih životnih potrebaUmanjenje budžetskih sredstava za finansiranje redovnih aktivnosti Ministarstva, ustanova socijalne zaštite i udruženjaNeuvezanost informacionih sistema između pružaoca uslugaNedovoljni tehnički, kadrovski i materijalni kapaciteti JU "Kantonalni centar za socijalni rad" u čijoj nadležnosti je provođenje svih prvostepenih postupaka za ostvarivanje prava po osnovu socijalne zaštiteNeriješena pitanja poslovnih prostora za rad jednog broja ustanova socijalne zaštite (KJU "Dom za socijano i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba" i Služba socijalne zaštite općine Stari grad, Centar i Novo Sarajevo)Sistemski neriješeno pitanje funkcionisanje dnevnih centara za djecu i odrasle osobe sainvaliditetom u kojim bi se vršila okupaciona terapija, a čime bi bile stvorene pretpostavke zavaninstitucionalno zbrinjavanje ovih lica i njihov ostanak u porodiciNemogućnost trajnog zapošljavanja lica sa invaliditetomNeadekvatan smještaj lica zatečenih u skitnji i prosjačenjuNepostojanje dnevnih centara za zbrinjavanje starih licaNovi propisi koji su doneseni na nivou Federacije kojima se nameću neplanirane aktivnosti službama socijalne zaštite. U 2009. godini doneseno je pet novih propisa i to:

- Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na socijalnu zaštitu osoba kojima je priznata međunarodna zaštita u BiFI ("Službeni glasnik BiFI", broj 3/09)

- Uredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/09)

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH", broj 9/09)

71

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine BiH", broj 14/09)Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku

Nisu stvorene pretpostavke za primjenu i provedbu:Porodičnog zakona i to u dijelu obezbjeđenja sredstava za: izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava Federacije BiH (član 237. Porodičnog zakona), naknadu troškova za učestvovanje u postupku organa starateljstva kao stranke u bračnim sporovima (član 285. Porodičnog zakona) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kojim su propisane obaveze obezbjeđenja sredstava za: smještaj osoba sa nasilničkim ponašanjem u odgovarajuće ustanove zdravstvene i socijalne zaštite (član 381. Porodičnog zakona), smještaj nasilnika kojima je izrečena zaštitna mjera udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora, (član 9. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici) i privremenu materijalnu pomoć žrtvi nasilja (član 32. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici)Zakona o duševnim bolesnicima kojim su propisane obaveze obezbjeđenja sredstava za propraćaj osoba sa duševnim smetnjama do zdravstvene ustanove i ustanove socijalne zaštite, kao i osnivanje zdravstveno-socijalne ustanove za smještaj duševnih bolesnika (član 41. Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama)Uredbe o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima( koja je donesena na osnovu Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u sukobu sa zakonom), u dijelu obezbjeđenja sredstava: za edukaciju stručnog kadra, uslova za realizaciju vaspitnih preporuka i materijalno - tehničkih pretpostavki za radPravilnika o visini i načinu isplate opravdanih troškova i mjesečne naknade osobi koja vrši nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja, a koji propisuje visinu i način isplate (član 152. stav 6. Porodičnog zakona)Pravilnika o visini i načinu isplate mjesečne novčane naknade za rad staratelja i osobe imenovane za vršenje dužnosti staratelja u organu starateljstva, koji propisuje vrstu i način isplate (član 181. stav 7. i 8. Porodičnog zakona)Navedeni zakoni i podzakonski akti, doneseni na nivou Federacije BiH ne preciziraju izvore sredstava za provođenje istihNijedan zakonski propis donesen na nivou Federacije ne prati finansijska konstrukcija kojom bi se obezbijedio potreban kadar, prostor i materijalna naknada za rad na poslovima propisanim federalnim zakonimaEvidentan je nedostatak stručnih radnika (socijalnih radnika i psihologa) u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, policijskim upravama, mjesnim zajednicama i drugim institucijama sa kojima usko sarađuju službe socijalne zaštiteNeodgovarajuća stručnost kadrovske strukture, posebno na menadžerskim funkcijama za koje je izbor politizovanU upravnim i nadzornim odborima nedovoljno je stručnih kadrova sa ekspertskim znanjima i iskustvimaMenadžment nije fokusiran na dugoročna planiranja aktivnosti „svojih" ustanova i posebno razvoj projektnog planiranjaSistematizacija radnih mjesta nije u skladu sa potrebama, obrazovanjem, i novim vještinama koje odgovaraju 21 vijekuUstanove nisu čvršće integrirane u sistem socijalne zaštite i neophodna je njihova racionalizacija i transformacija uključujući i mogućnost ukidanja nekih od njihNepostojanje integrisanog informacionog sistema koji će uvezati korisnike iz budžeta KS i budžeta lokalnih zajednica (općina KS i Grada)

72

9.2. REFORMA SISTEMA SOCIJALNE ZAŠTITE NA NIVOU FBIH

S obzirom na složenu organizacijsku strukturu FBiH i podijeljene nadležnosti u sistemu socijalne zaštite za KS je veoma važna reforma sistema socijalne zaštite na nivou FBiH.

Ključno pitanje, u ovom kontekstu je Zakon o osnovama socijalne zaštite u FBiH koji je osnovni zakon, „kostur" čitavog sistema.

Prednacrt tog Zakona pripremljen je već prije dvije godine (uz podršku Svjetske banke) ali ne postoji spremnost da se uputi u proceduru zbog „straha" od mogućih fiskalnih efekata.^°

9.2.1. Prednacrt Zakona o osnovama socijalne zaštite čine tri uzajamno povezana činioca:

• Minimum socijalne sigurnosti• Indirektni imovinski cenzus kojim se vrši selekcija korisnika, ne na bazi statusa

već na bazi stvarne socijalne potrebe• Radna aktivacija korisnika

Ta tri segmenta čine socijalnu zaštitu socijalno pravednom, efikasnom i aktivnom u pogledu „vraćanja" korisnika u „svijet rada".Prednacrt Zakona o osnovama socijalne zaštite FBiH u punoj mjeri znači sprovođenje već citiranih stavova iz Reformske agende za BiH 2015 - 2018.

9.2.2. Osnovni razlozi, svrha minimuma socijalne sigurnosti su;

• Na cijeloj teritoriji FBiH, u svim kantonima obezbjeđuje punu ravnopravnost korisnika, nezavisno od kantona u kome žive, u ostvarivanju prava na minimum socijalne sigurnosti. To znači ista veličina minimalne naknade za sve koji ispune kriterije za njena primanja u FBiH.

• Time se ostvaruje socijalna pravda, kantoni rasterećuju dio finansijskih obaveza koje preuzima budžet FBiH,

• Kriteriji za ostvarivanje prava na minimum socijalne sigurnosti su jednaki za sve u FBiH i definisani su indirektnim imovinskim cenzusom kao novim metodom selekcije korisnika.

• Cilj minimuma socijalne sigurnosti je da obezbijedi socijalnu pomoć onima kojim je najpotrebnija te time doprinese smanjenju siromaštva u FBiH, stabilizuje socijalnu situaciju i smanji socijalne tenzije.

Prednacrt Zakona o osnovama socijalne zaštite u FBiH minimum socijalne sigurnosti definiše kao osnovno pravo iz socijalne zaštite.

9.2.3. Način utvrđivanja minimuma socijalne sigurnosti u daljem radu na prednacrtu bit će i važan i delikatan. Logično je da se utvrđuje u procentualnom iznosu od osnovice, najniže cijene rada utvrđene Općim kolektivnim ugovorom na teritoriji FBiH (na kome se još radi). Visina tog procentualnog iznosa treba biti optimum između stvarnih, minimalnih potreba socijalne sigurnosti korisnika sa jedne, i fiskalne mogućnosti sa druge strane. Pri tome, procjenjujemo da će morati doći do povećanja sredstava za obezbjeđivanje minimuma socijalne sigurnosti. To se povećanje može uskladiti sa budžetskim mogućnostima kroz određivanje nižeg procentualnog iznosa od najniže cijene rada te, njegovim kasnijim povećanjem u skladu sa projektovanim rastom BDP te time i budžeta, kao i strožim kriterijumima za pravo na minimum socijalne sigurnosti.

° Vidi šire; FSU u BiH; „Zašto minimum socijalne sigurnosti i novi Zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH", Sarajevo, februar 2017.

73

Indirektan imovinski cenzus zasniva se na uvidu u stvarno imovinsko stanje potencijalnog korisnika (a ne na potvrdi o formalnom odsustvu prihoda). Za njegovo korištenje u CSR razvijen je softver koji socijalnim radnicima omogućava selekciju kandidata za korisnike socijalne pomoći.

9.2.4. Važan segment novog Zakona o osnovama socijalne zaštite je aktivacija korisnika. Ovim se od sistema pasivne socijalne zaštite prelazi u sistem aktivne socijalne zaštite, ide se od „socijale" ka zapošljavanju.

Primjera radi, radno sposoban korisnik minimuma socijalne sigurnosti poslije 12 mjeseci korišćenja prava dužan je da volontira kod pružaoca usluga socijalne zaštite, dužan je da prihvati posao koji mu ponudi organizacija nadležna za poslove zapošljavanja u skladu sa Zakonom o radu, itd.

9.2.5. Uz zakone navedene u dijelu 4.2. Analize (Reforma zakonskog okvira u FBiH) koji su značajni, ocijenjeno je da najveću pažnju treba posvetiti Zakonu o zaštiti obitelji sa djecom na kome se takođe radi već 2 godine i koji je komplementaran prednacrtu Zakona o osnovama socijalne zaštite u FBiH.

Osnovni problem, preporuka njegovog usvajanja je nepostojanje saglasnosti između FMRSP i FMZ oko toga iz čijeg će se budžeta finansirati porodiljske naknade zaposlenih žena. Ispravan stav FMRSP da to nije stav „socijale" jer su zaposlene žene, porodilje, uplaćivale doprinose za zdravstveno osiguranje i da bi to trebala biti odgovornost zdravstvenog sektora.

Čudno je da sa stanovišta budžeta FBiH nešta što nema fiskalni efekat (u osnovi, veličina transfera, naknade ostaju iste) zbog administrativnog neslaganja koči reformu zaštite obitelji sa djecom.

9.3. UNAPREĐENJE MENADŽMENTA U SISTEMU SOCIJALNE ZAŠTITE U KANTONU SARAJEVU

Menadžment se ovdje shvata u širem smislu, kao upravljanje sistemom socijalne zaštite i koordinacijom njegovih različitih nivoa te upravljanje njegovim dijelovima.

Naime, sistem socijalne zaštite ima tri nivoa, trostruke nadležnosti - FBiH - kantoni - Opštine.

U slučaju Kantona Sarajevo s obzirom na negovu veličinu situacija je složenija nego u drugim kantonima.

9.3.1. Za unapređenje relacije FBiH (posebno FMRSP) i KS (posebno Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo) važna je koordinacija. Ta je koordinacija uobičajena praksa a njeno unapređenje je moguće kroz češće koordinacione sastanke na konkretnije teme. Uključivanje eksperata izvan ministarstava, predstavnika akademske zajednice i NVO-a bilo bi korisno.

Oblike koordinacije treba institucionalizovati kroz odgovarajuće pravne akte. Time bi koordinacija postajala redovna i efikasna.

9.3.2. Kao što smo u Analizi ustanovili opštine koje su izvan kantonalnog sistema, imaju važnu ulogu i izdvajaju značajna sredstva za socijalnu zaštitu. Svakako bi trebalo tražiti modalitet njihovog uključivanja u sistem uz puno poštovanje značaja lokalne samouprave. Jedna od mogućnosti je da se u opštinama formiraju Centri za socijalni rad (umjesto dosadašnjih službi) a da sadašnja Javna ustanova Kantonalni centar za socijalnu rad preraste u koordinatora politike socijalne zaštite u KS.

U finansijskom smislu KS bi dalje obavljao svoje funkcije a opštine bi se mogle „pratiti" za ukupna izdvajanja, korisnike, resurse, itd. To bi bila pretpostavka za strateško planiranje reforme i razvoja socijalne zaštite u KS.

Dio toga je i racionaliziranje pojedinih kantonalnih javnih ustanova, posebno onih gdje broj zaposlenih premašuje potrebe na osnovu broja korisnika uključivši i ukidanje nekih.

Također, veoma je važno imati jedinstvenu bazu podataka za Kanton Sarajevo.

74

u okviru predložene reorganizacije JUKCSR bi bila nadležna za sve druge javne ustanove KS u socijalnoj zaštiti za njihovu reorganizaciju, planiranje, te definisanje budžeta. Time bi one de facto postali odjeljenja Javne ustanove Kantonalni Centar za socijalni rad.

9.3.3. Za unapređenje mendžmenta u sistemu socijalne zaštite važno je najveću pažnju posvetiti strateškom planiranju. To će omogućiti realnu identifikaciju potreba (korisnika kojima stvarno treba socijalna zaštita), definisanje prioriteta, uvođenje inovacija u menadžment, radnu aktivaciju korisnika kroz socijalno poduzetništvo, itd.Dakle, izrada i usvajanje Strategije reforme i razvoja socijalne zaštite Kantona Sarajevo do 2018-2023. koja ima osnov u usvojenoj Strategiji razvoja Kantona Sarajevo do 2020. bila bi važan prvi korak.

Jedan od najvećih problema sistema socijalne zaštite u KS je nedostatak stručnog kadra. Na primjer u JUKCSR, drugim JU i opštinskim službama, dakle, čitavom sistemu socijalne zaštite KS, zaposleno je svega 88 socijalnih radnika što znači da 1 socijalni radnik dolazi na 4.744 stanovnika KS (2016., 417.498 stanovnika u KS - procjena Zavoda za planiranje razvoja KS). To je daleko ispod normi utvrđenih propisima i međunarodnih standarda (1 socijalni radnik na 4.000 stanovnika).Depolitizacija zapošljavanja u javnim ustanovama i opštinama preduslov je temeljnog stručnog restruktuiranja svih aktera u sistemu socijalne zaštite.Takođe, bilo bi značajno kadrovski ojačati Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, posebno u oblasti nadzora i monitoringa funkcionisanja sistema socijalne zaštite u KS. Na menadžerske funkcije moraju se birati stručnjaci za socijalni sektor, socijalnu zaštitu i politiku. U upravnim i nadzornim odborima JU socijalne zaštite važno je birati stručne osobe kao i predstavnike akademskih zajednica i NVO-a.Uz naglašen fokus na strateško planiranje, sistematizacijama radnih mjesta u JU socijalne zaštite moraju se obezbijediti stručnost, racionalnost, i vještine koje odgovaraju 21 vijeku.

9.4. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO I RADNA AKTIVACIJA MARGINALIZOVANIH GRUPA

9.4.1. U kontekstu analizirane socijalne situacije, socijalno poduzetništvo čini važan faktor reforme i sistema socijalne zaštite i jačanja aktivnih mjera tržišta rada usmjerenih na zapošljavanje. Socijalno poduzetništvo čini spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, tranziciju „socijale" u zapošljavanje, dakle ima i socijalni i ekonomski značaj. Istovremeno to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene itd.). Ono aktivira pasivne sisteme socijalne zaštite i zapošljavanja te je bitno za realizaciju reforme. Stoga je pravi trenutak za razvoj politika i mjera koje če razvijati socijalno poduzetništvo i ublažiti socijalnu krizu.

Socijalno poduzetništvo predstavlja inovativne aktivnosti pojedinaca ili grupa usmjerene na efikasno rješavanje socijalnih problema građana stvaranjem novog tipa proizvodnih organizacija - socijalnih preduzeća koja djeluju na tržištu ali svoju dobit koriste samo za nova zapošljavanja i sopstveni razvoj.)^^

Temeljne vrijednosti koje ih karakterišu:Primarnost pojedinca i socijalnih ciljeva nad kapitalom Dobrovoljno i otvoreno članstvo Demokratska kontrola članovaKombinacija interesa članova, kupaca,lokalne zajednice i opšteg interesa Primjenjivanje principa solidarnosti i socijalne odgovornosti Autonomija upravljanja

Vidi šire; IBHI, FSU u BiH; Žarko Papić, Zdenka-Marija Kovač, Emir Kurtović, Ranka Ninković-Papić, Dubravka Halepović „Socijalno poduzetništvo u Kantonu Sarajevo", juli 2015., Sarajevo

75

Umjesto bespovratneg davanja socijalne pomoći što ne rješava problem ni siromaštva ni nezaposlenosti, treba investirati u socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje, posebno unutar marginalizovanih grupa. Time i oni ostvaruju jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na rad i život dostojan ljudskih bića.

9.4.2. Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. (usvojena 25.8.2016. od strane Vlade KS) u okviru Strateškog cilja 2: Povećati zaposlenost i kreirati nova bolje vrednovana radna mjesta kao jedan od prioritetnih ciljeva i mjera ima planiranje razvoja socijalnog poduzetništva, (str. 88)

Prioritetni cilj Mjere Projekti2.3. Razvijati

preduzetničkukulturu

2.3.1. Razvijati poslovne modele socijalnog preduzetništva

2.3.1.1. Priprema Programa razvoja socijalnog preduzetništva i jačanje kompetencija za socijalno preduzetništvo

2.3.1.2. Kreiranje Zakona o socijalnom preduzetništvu2.3.1.3. Uspostavljanje Centra za razvoj socijalnog

preduzetništva KS2.3.1.4. Podrška pilot projektima socijalnog

preduzetništva uz primjenu različitih poslovnih modela (zadrugarstvo, radno-integracijska preduzeća, fondacije, itd...)

2.3.1.5. Podrška uključivanju socijalno isključenih kategorija u aktivno tržište rada (mladih, žena, invalidnih osoba, boračke populacije)

Ovi projekti i mjere detaljno su razrađeni u Studiji IBHI, FSU u BIH; "Socijalno poduzetništvo u Kantonu Sarajevo" (Sarajevo, juli 2015.) čije dijelove prenosimo u nastavku, (str. 148 - 157)

9.4.2.1. PRIPREMA STRATEGIJE RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U KANTONU

SARAJEVO

Definisati strateški okvir za razvoj relevantnog pravnog i institucionalnog okvira za socijalno poduzetništvo uključujući i definisanu politiku podrške razvoja socijalnog poduzetništva.

• Analiza i modifikacija relevantnog pravnog okvira za socijalno poduzetništvo; Pravni okvir zapošljavanja svih ranjivih grupa (Romi i druge posebno ugrožene socijalne grupe, liječeni ovisnici, itd.) pod sličnim uslovima kao što je rješeno za invalide; Pri tome sljediti EU praksu tzv.WISE (radnointegracijskih preduzeća)

• Nadograditi pravni okvir za osnivanje i funkcioniranje radničkih, socijalnih i drugih tipova zadruga sa prilagođenim tipovima podsticaja, uključujući poreske olakšice za poreze koji su u nadležnosti Kantona; Propisi koji uređuju volontiranje; Propisi vezani za mjerenje društvene dodatne vrijednosti stvorene socijalnim preduzećima, te za praćenje i kontrolu u socijalnim preduzećima

Sektor socijalnih preduzeća u Evropskoj uniji danas zapošljava više od 14 miliona ljudi, što čini oko 6-7 % radne populacije, u 10 % registriranih organizacija od ukupnog broja organizacija (dakle oko 200.000 organizacija). Samo u Velikoj Britaniji sektor socijalnih preduzeća broji preko 65.000 organizacija (7 % broja svih registriranih preduzeća koja su imala bar 1 zaposlenu osobu, s ukupnim godišnjim prihodima od 27 milijardi funti).Zadruge, su danas, kao najučestaliji oblik socijalnog poduzetništva prisutne kako u razvijenim ekonomijama, tako i u društvima u razvoju.Procjenjuje se da danas, u svijetu ima preko milijardu članova zadruga organiziranih u preko 750.000 zadruga. U SAD i Njemačkoj svaki četvrti stanovnik član je zadruge, u EU svaki treći stanovnik je član zadruge, u Francuskoj u 21.000 zadruga zaposleno je 700.000 ljudi, u Belgiji je više od 20 % apoteka organizirano kao zadruge, u Singapuru zadruge imaju 55 % tržišta u odnosu na sve trgovačke lance, a u Velikoj Britaniji su najveće turističke agencije upravo zadruge.

76

• Prijedlog smjernica za izradu Zakona o socijalnom poduzetništvu u Kantonu Sarajevo• Definisanje politika podrške socijalnom poduzetništvu• Procjena efekata razvoja socijalnog poduzetništva na ekonomsko-socijalni razvoj Kantona

Sarajevo

9Л.2.2. PRIPREMA ZAKONA O RAZVOJU SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U KANTONU SARAJEVO

Stvoriti povoljan pravni okvir za stimluaciju socijalnog poduzetništva u Kantonu Sarajevo.Detaljna Analiza pravnih okvira o socijalnom poduzetništvu u zemljama EU i okruženju Polazeći od Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u pripremi Zakona sproveden konsultativni proces (2 SWOT/PEST) radionice sa relevantnim akterimaUspostaviti saradnju sa Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta koje u planu rada ima slične aktivnosti (Strategija)Pripremiti radni nacrt Zakona i organizovati javne debate o njemuZakon treba biti i osnova za statističku identifikaciju organizacija socijalnog poduzetništva i njihovo praćenjeZakonom ostvariti pravni osnov za formiranje Centra za razvoj socijalnog poduzetništva Pripremiti, na osnovu sugestija, iz javnih debata nacrt Zakona za razmatranje na Vladi KS i Skupštini Kantona Sarajevo

9.4.2.3. USPOSTAVUANJE I PODRŠKA FUNKCIONIRANJU CENTRA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U KANTONU SARAJEVO

Centar za razvoj socijalnog poduzetništva je institucionalni pokretač stvaranja povoljnog socijalnog, poslovnog i pravnog ambijenta za razvoj socijalnog poduzetništva, nosilac obuke svih relevantnih aktera, monitoring i evaluacija rezultata razvoja socijalnog poduzetništva, nosilac saradnje CSR i Zavoda za zapošljavanje u cilju radne aktivacije korisnika socijalne zaštite kroz socijalno poduzetništvo.

• Pripremljen poslovni nacrt Centra i Program rada za 2 godine, koji će uključivati obezbjeđivanje sljedećih poslovnih usluga za potencijalna i postojeća socijalna preduzeća:

• Informativno/edukativni, poslovno savjetovanje, konsultantski, stvaranje partnerskih modela za obezbijeđivanje potrebne finansijske podrške, pomoć kod pripreme investicionih projekata socijalnih preduzeća

• Pomoć kod razvoja programa osposobljavanja zaposlenih i osoba na osposobljavanju u socijalnim preduzećima

• Obezbijeđivanje stručno tehničke podrške kod umrežavanje organizacija socijalnog poduzetništva

• Priprema i distribucija elektronskog biltena o socijalnom poduzetništvu sa promocijom dobrih praksi

• Razvoj saradnje sa nevladinim organizacijama i stručna pomoć kod razvoja relevantnih socijalnopoduzetničkih poslovnih modela

• Obezbijeđivanje stručne podrške vladi, kod uspostavljanja registra i observatorija socijalnih preduzeća

• Razvoj politika podrške razvoju socijalnom poduzetništvu u oblastima:• Poljoprivrede (zadrugarstvo, organska proizvodnja voća i povrća, itd.)

77

• Komunalne usluge (održavanje javnih površina i parkova, održavanje čistoće naselja, itd.)

• Okoliša (reciklaža otpada i upravljanje otpadom)• Socijalne zaštite (vaninstitucionalna socijalna zaštita, socijalne usluge, itd.)• Zdravstvene zaštite (usluge palijativne njege, patronažna skrb, itd.)• Revitalizacije radničkog zadrugrastva u rješavanju preduzeća u stečaju

9.4. Z.4. AKTIVNO PROMOVISATI RAZLIČITE POSLOVNE MODELE SOCIJALNOGPODUZETNIŠTVA TE RAZVIJATI VJEŠTINE POTREBNE ZA PRIMJENU RAZLIČITIH POSLOVNIH MODELA (ZADRUGARSTVO, RADNO-INTEGRACIJSKA PREDUZEČA, FONDACIJE, ITD.)

Povećati prepoznatljivost i značajnost upotrebe različitih poslovnih modela socijalnog poduzetništva za dalji razvoj i povećanje zaposlenosti u Kantonu Sarajevo, te definisati stratešku platformu za razvoj socijalnog poduzetništva u Kantonu Sarajevo.

Pripremiti i sprovesti edukativno-promotivne događaje sa promocijom dobrih praksi u EU i BiH.• Pripremiti i realizirati programe obuke uposlenih u državnoj upravi koji su na bilo koji način

vezani za socijalno poduzetništvo• Podržati obuku za razvoj socijalno - poduzetničkih kompetencija u nevladinim i javnim

institucijama na nivou Kantona Sarajevo, te opština• Podržati pilot projekte socijalnog poduzetništva uz primjenu različitih poslovnih modela

Navedeni, planirani strateški projekti u cjelini znače podršku uključivanju socijalno isključenih kategorija u oblasti tržišta rada (mladih, žena, osoba sa invaliditetom, boračka populacija).

9.4. Z.5. POVEZIVANJE „SOCIJALE" I ZAPOŠUAVANJE

Reforma sistema socijalne zaštite usmjerena je i na radnu aktivaciju korisnika i posebno socijalno poduzetništvo. U tom kontekstu „socijala" i „zapošljavanje" nisu dva odvojena sektora. Veoma je važno uspostaviti saradnju i koordinaciju Zavoda za zapošljavanje KS, JU KCSR i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS.Ta se saradnja može formalizovati kroz akcione planove koji bi bili pripremljeni na osnovu predložene Strategije reforme i razvoja sistema socijalne zaštite KS 2018 - 2023.Za sve, prethodne prijedloge postoje osnove, ciljevi i mjere u usvojenoj Strategiji razvoja KS do 2020.

lO.PREPORUKE

10.1. Strategija razvoja KS do 2020. (usvojena na Skupštini KS, 6.9,2016., Službene novine KS, br. 44/16), utvrdila je Strateški cilj 3: Stvoriti uslove za uključujući društveno ekonomski rast i smanjenje siromaštva i unaprijediti dostupnost i pouzdanost svih javnih servisa. Implementacija Strategije nalaže i izradu Akcionog plana za njenu implementaciju.

U tom smislu, Akcioni plan za implementaciju Strategije za period 2018-2020. godine, predvidjeti realizaciju klučnih projekata u okviru mjere 3.1.1. i mjere 3.2.2.

Važno je napomenuti da je rad na Analizi pravnog i institucionalnog okvira u KS u svrhu smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti u KS, temelj za realizaciju mjere koja se odnosi na Reformu socijalne zaštite (projekat 3.1.1.1. i 3.1.1.2.).

78

Projekti3.1.1.1. Analiza siromaštva i socijalne

isključenosti u KS3.1.1.2. Analiza pravnog i institucionalnog

okvira Sistema socijalne zaštite uKS

3.1.1.3. Definisanje novih modela ciljanja korisnika i uvezivanja mjera socijalne zaštite i radnog angažiranja korisnika

3.1.1.4. Uspostavljanje mehanizma za efikasnu koordinaciju u oblasti socijalne zaštite između opčina i Kantona Sarajevo

3.1.1.5. Izrada višegodišnjeg programa za razvoj ljudskih resursa u centrima za socijalni rad i resornom ministarstvu

3.1.1.6. Izrada Programa razvojavaninstitucionalnih oblikasocijalne zaštite u lokalnojzajednici

3.1.1.6. Izrada Programa razvoja mreže socijalne zaštite kroz jačanje međusektorske saradnje sazdravstvom, obrazovanjem,institucijama tržišta rada i NVO- ima

3.1.2.1. Izrada i implemenacija Programa socijalnog uključivanja i radne aktivacije

3.1.2.2. Definiranje institucionalnog okvira i instrumenata za socijalnu uključivanje pojedinih ranjivih grupa

3.1.2.3. Izrada Programa rješavanjastambenih potreba boračkih kategorija, raseljenih porodica i porodica u stanju socijalne potrebe, po principu socijalnog stanovanja na području Kantona Sarajevo za razdoblje 2016-2020

3.1.2.4 Definiranje modela i pristupa, te načina radne aktivacije radno sposobnih ranjivih grupa (prije svega dugoročno nezaposlenih lica u starosti 15- 65 godina)

3.1.2.5 Uspostavljanje mehanizmakoordinacije implementacije i pračenja Programa

Prioritetni cilj Mjere3.1. Osnažiti socijalnu i radnu

aktivaciju ranjivih grupa stanovništva i unaprijediti sistem socijalne zaštite za smanjenje siromaštva

3.1.1. Reforma Sistema socijalne zaštite - od pasivnog sistema socijalnih transfera ka aktivnim politikama socijalnih investicija i socijalnog uključivanja

3.1.2. Izrada i implemenacija zajedničkog Programa socijalnog uključivanja i radne aktivacije 2017- 2020 u opčinama i KS

10.2. Na osnovu toga najvažnija preporuka je da se pripremi i usvoji Strategija reforme i razvoja sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo 2018 - 2023. koja bi razradila ciljeve i mjere, kao i organizacione promjene za unapređenje efikasnosti sistema socijalne zaštite.Ova Analiza je istovremeno i realizacija projekta 3.1.1.2. iz Strategije razvoja KS do 2020. i može biti osnova za dalju konkretizaciju strateških usmjerenja.

Pri tome, Strategija reforme i razvoja sistema socijalne zaštite u KS imala bi u vidu i nalazila rješenja za realizaciju sljedećih preporuka koje su rezultat Analize.

79

10.3.Problem neusaglašenosti, neujednačenosti i neharmonizovanosti pravnog okvira na nivou F BiH riješiti donošenjem četiri nova zakona koja bi regulisala odvojeno oblast: socijalne zaštite, porodice sa djecom, civilnih žrtava rata i osoba sa invaliditetom;U Zakonu 0 osnovama socijalne zaštite FBiH kao korisnike socijalne zaštite pored postojećih definisati kao korisnike i; djecu sa invaliditetom, djecu u pokretu, djecu u riziku, djecu žrtve nasilja, djecu žrtve radne eksploatacije, djecu žrtve trgovine, djecu bez pratnje, porodice u riziku i samohrane roditelje i time stvoriti pravni osnov za njihovu zaštitu;Razmotriti mogućnost stvaranja pretpostavki za prenos nadležnosti na lokalne zajednice u oblasti socijalne zaštite kroz izmjenu postojećih propisa kojima je ova oblast uređena;Posebnim Zakonom o socijalnim uslugama propisati prava građana na socijalne usluge, definisati vrstu i obim socijalnih usluga, korisnike socijalnih usluga, pružaoce socijalnih usluga, način utvrđivanja cijena socijalnih usluga, nadzor, sankcije, izvore sredstava za finansiranje socijalnih usluga kao i druga pitanja;Propisati obrasce za vođenje evidencija po kategorijama korisnika, kao i minimum elemenata koje evidencije treba da sadrže;Utvrditi jedinstvenu osnovicu za obračun visine novčanih davanja po svim pravima definisanim u oblasti socijalne zaštite, zaštite porodice sa djecom, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite osoba sa invaliditetom (osnovicu vezati za prosječnu plaću FBiH) čime bi se eliminirala diskriminacija po osnovu statusa i mjesta prebivališta;Zakonom o osnovama socijalne zaštite Federacije BiH utvrditi socijalni minimum, odnosno minimalni nivo socijalne sigurnosti za lica i porodice u stanju socijalne potrebe, te kriterije za njegovo određivanje;Kako bi eliminirali praksu kantona, među kojima je i Kanton Sarajevo, da utvrđenim koeficijentom zadržavaju na istom nivou osnovicu za davanja koja se ostvaruju po osnovu socijalne zaštite. Zakonom o osnovama socijalne zaštite FBiH propisati jedinstvenu osnovicu koja će se vezati za prosječnu plaću ostvarenu u FBiH;Na nivou FBiH cenzus za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite vezati za utvrđeni minimum socijalne sigurnosti;Naknade umjesto plaće ženi-majci porodilji koja je u radnom odnosu dislocirati iz oblasti socijalne zaštite na način da se pravo na naknadu temelji na propisma iz radno pravnog statusa ili da se formira zaseban Fond za zaštitu porodice sa djecom koji bi se finansirao iz zasebnog doprinosa. Utvrditi jedinstven cenzus na nivou F BiH za majke porodilje koje su nezaposlene; Obezbijediti pretpostavke za kvalitetnije usmjeravanje sredstava prema socijalno isključenim kategorijama korisnika;Razvijati alternativne oblike zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, djece i odraslih lica sa invaliditetom i starijih osoba bazirane na porodičnom okruženju, te stvarati pretpostavke za implementaciju Zakona o hraniteljstvu u Kantonu Sarajevo, čime bi institucionalni oblik zbrinjavanja korisnika bio zamijenjen vaninstitucionalnim;Utvrđivanjem minimuma socijalne sigurnosti spriječiti socijalno isključivanje siromašnih građana Kantona Sarajevo;Uvezati postojeće informacione sisteme sa svim subjektima koji raspolažu bazama podataka budžetskih korisnika;Obezbijediti pretpostavke (prostorne i finansijske) za zapošljavanje stručnih kadrova u skladu sa Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u F BiH; Obezbijediti finansijska sredstva za rješavanje poslovnih prostora (KJU "Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba" i Služba socijalne zaštite općine Stari grad. Centar i Novo Sarajevo);Na nivou Kantona Sarajevo posebnim aktom utvrditi mrežu pružalaca usluge dnevnog boravka na temelju utvrđenih potreba djece i odraslih osoba sa invaliditetom;Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo obavezati kantonalna javna preduzeća, ustanove socijalne

80

zaštite, obrazovne ustanove i nevladine organizacije na uključivanje u izvršenje vaspitnih preporuka;

• Za sve akte koji se donose na nivou F BiH treba obezbijediti predhodno mišljenje kantona iz razloga što se istima ustanovama socijalne zaštite čiji su kantoni osnivači sa federalnog nivo nameću nove obaveze koje zahtijevaju dodatna sredstva iz kantonalnih budžeta;

• U zakonima donijetim na nivou F BiH i podzakonskim aktima donesenim na temelju navedenih zakona, jasno definisati iznose i izvore sredstava za provođenje istih;

• Neophodno je izvršiti reorganizaciju ustanova:- preciznije definisati djelatnost ustanove, ciljeve i zadatke,- definisati koordinaciju i kontrolu ustanova,- promjeniti metodologiju izrade izvještaja o poslovanju ustanova. Izvještaji o poslovanju

moraju sadržati podatke o broju stručnih zaposlenika i broju korisnika u skladu sa Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na taj način moglo bi se precizno utvrditi koliko korisnika je ustanova imala i opterećenost zaposlenika u skladu sa standardima;

• U sistematizaciji u potpunosti implementirati odredbe Pravilnika o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine;

• Za članove UO i NO kao i direktore ustanova imenovati samo stručne ljude, odnosno osobe koje u skladu sa svojim zanimanjem mogu biti članovi Stručnog tima ustanova. Neophodno je u Pravilima (Statutu) ustanova precizno navesti zanimanja za direktora ustanove;

• Poboljšati materijalne i tehničke uslove za rad pojedinih ustanova;• Izvršiti transformaciju i racionalizaciju pojedinih ustanova;• Važna je reorganizacija sistema socijalne zaštite u KS kroz formiranje općinskih centra za

socijalni rad čiji bi koordinator bila Javna ustanova Centar za socijalni rad KS (vidi tačku 9.3.2.);• Unaprijediti targetiranje socijalne zaštite prema stvarnim socijalnim potrebama;• Uspostaviti sveobuhvatnu, jedinstvenu evidenciju korisnika budžetkih naknada u sistemu

socijalne pomoći kroz razvoj integrisanog informacionog sistema koji će uvezati korisnike iz budžeta KS i budžeta lokalnih zajednica (općina na području KS i Grada Sarajevo);

• Analizirati detaljno predložene scenarije u poglavlju 8. i izabrati onaj koji najbolje odgovara ministarstvu;

• Napraviti internu strategiju i akcini plan ministarstve za uspostavu informacionog sistema u skladu sa izabranim scenarijem;

• Mišljenje tima je da je u ovom momentu najoptimalniji odnosno najsigurniji scenario za Ministarstvo prelazak na SOTAC sistem.

10.4. Osnovni nalaz i zaključak ove Analize je da što prije treba pristupiti pripremi i usvajanju Strategije reforme i razvoja sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo 2018 - 2023. Inkluzivno pripremanje Strategije i ona sama bi bili usmjerenje, alat za angažman svih aktera socijalne zaštite na njenoj reformi i razvoju.

81

KORIŠTENA LITERATURA I DOKUMENTI:

IBHI „Siromaštvo u BiH 2011 - Trendovi i dostignuća", Sarajevo, juni 2013.FOD BiH, Muller „Međunarodne politike podrške zemljama jugoistočne Evrope - lekcije(ne)naučene u BiH" (urednik Žarko Papić), Sarajevo, 2001. str. 30-31EBRD „Strategy for Bosnia and herzegowina", 15 January 2014, str. 12CCI, A. Arapović, I. Hota, Z. Adžaip „Stanje nacije - Izvještaj broj 4", Sarajevo, 20 januar 2017.IBHI, MGSE „Budžetske novčane naknade za socijalnu zaštitu u BiH - šta funkcioniše, a šta ne",Sarajevo, juni 2013.„Program rada Vlade Federacije BiH za 2017. godinu", str. 122-123 (http:/Mww.fbihvlada.gov.ba/bosanski/izdvaiamo/Program rada 2017 bos.pdf)FSU u BiH „Zašto minimum socijalne sigurnosti i novi zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH", Sarajevo, februar 2017.Work package 4, D-STIR Project, Interreg Danube Transnational Programme, April 2017.Human Development Report 2016, UNDP, web hdr.undop.orgIndeks humanog razvoja - Human Development Index (HDI) je rezultat traženja zajedničke mjere za ekonomski razvoj i socijalni, društveni razvoj. To je doprinos da se kvantificira sveobuhvatan socio-ekonomski aspekt progresa i ukazuje na dostignuća zemlje u temeljnim dimenzijama humanog razvoja: dužini trajanja života koja se postiže sposobnošću dostizanja dugog i zdravog života; dostignutom obrazovanje koje se osvaruje sposobnošću sticanja znanja; dostignutom životnom standardu koji se postiže sposobnošću ostvarivanja pristojnih prihoda za život.www.unrisd.orgAnaliza nedostataka u oblasti politika socijalne zaštite i inkluzije u BiH, UNICEF, Sarajevo, novembar 2009. (www.europa.ba)Zakon 0 osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine FBiH" br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09 i 45/16)Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 38/14 - Prečišćeni tekst, 38/16)Uredba o priznavanju prava na topli obrok u javnim kuhinjama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 10/17)Uredbe o visini koeficijenta za obračun prosječne neto plaće ostvarene u Kantonu Sarajevo koja se donosi za svaku kalendarsku godinu (2011-2016) ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 14/17)Uredba o regulisanju troškova dženaze/sahrane/ukopa ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 14/06 i 27/13)Uredba o subvencioniranju troškova grijanja ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 4/05, 7/08, 37/13 i 51/14)Odluka o utvrđivanju visine novčanog dodatka na ime plaćanja komunalnih usluga ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 23/02)Odluka o oslobađanju troškova ili dijela troškova zakupnine stana i troškova održavanja zajedničkih prostorija i uređaja u objektima 0-9 i 0-10 na lokaciji "Otes" ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 12/04 - Prečišćeni tekst i 27/04)Odluka o davanju u podzakup stanova, poslovnih prostora i garaža u objektima 0-9 i 0-10 na lokaciji "Otes" ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 16/03)Pravilnik o finansiranju/sufinansiranju troškova rada javnih kuhinja ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 18/07)Pravilnik o normativu namirnica za jedan topli obrok ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 11/11, 30/11, 45/13, 44/14 i 45/15)Naredba o iznosima po zakonu o socijalnoj zaštiti,zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom koja se donosi za svaku kalendarsku godinu (2011.-2016.) ("Službene novine Kantona

82

http://www.unrisd.org

http://www.europa.ba

Sarajevo" br. 16/16 i 31/16)Izvještaji o primjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom za period 2011. - 2016. godinaIzvještaji o radu i finansijskom poslovanju ustanova socijalne zaštite za period 2011. - 2016. godinaBilten Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" - Tabela 1. Stanovništvo, zaposlena lica i registrovana nezaposlena lica u Kantonu Sarajevo (2011.-2016.)Pravilnik o proceduri izbora i imenovanja direktora javnih ustanova iz oblasti socijalne zaštite. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 22/13.Lakićević, М. i Gavrilović, A. (2008.) Socijalni razvoj i planiranje. Fakultet političkih naukaUniverziteta u Beogradu, BeogradŠehić, Dž. (2002.) Strateški menadžment. Slovo, MostarĆuk, М. i Gavrilović, A. (2015.) Menadžment u sistemu socijalne zaštite, Univerzitet u Banjoj Luci Fakultet političkih nauka. Banja LukaOdluka o standardima i kriterijima za imenovanje na poziciju predsjednika i članova upravnog odbora i predsjednika i članova nadzornog odbora javnih ustanova iz oblasti rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Kantona Sarajevo (SI. novine KS, br.22/13)Buljubašić, S. (2012.) Savremena socijalna politika, Arka Press, Sarajevo Buljubašić, S. (2012.) Socijalni rad s maloljetnim prestupnicima. Arka Press, Sarajevo Pravilnik o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Flercegovine (Službene novine FBIH, broj 15/13)Informacija o razvoju KS u 2015., Zavod za planiranje razvoja KS, decembar 2015.Strategija razvoja KS do 2020., Službene novine KS, br. 44/16

83

ANEKS I - ANKETNI UPITNICI

• ZA JAVNE USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE

• ZA NVO, НО I PRIVATNE USTANOVE

• ZA JAVNE OPĆINSKE SLUŽBE SOCIJALNE ZAŠTITE

84

ANKETNI UPITNIK(za javne ustanove socijalne zaštite)

1. Naziv ustanove:__________________________2. Djelatnost ustanove (iz Rješenja o registraciji):3. Stručna sprema rukovodioca ustanove______

3.1. Zanimanje rukovodioca ustanove:____4. Kadrovska struktura:

R/b Godina/broj uposlenih2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Ukupan broj uposlenih u ustanovi1.1. Broj rukovodnog osoblja

Broj stručnog osoblja Broj administrativnog osoblja

пз пз

.5 £3 F

SSSVŠSVSS

Mr.sc.Dr.sc.

Dipl. socijalni radnikPsihologPravnikEkonomistaSociologPedagogDefektologKriminalista _PolitologŽurnalistaLjekarMedicinska sestra FizioterapeutLogopedNjegovateljicaTerapeut (okupacioni,muzikoterapeut, radni terapeut) odgajateljDrugo zanimanje (navesti koje)

5. Da li je popunjenost vaše ustanove u skladu sa Sistematizacijom?_

6. Da li imate potrebu za zapošljavanjem novog kadra?6.1. Ukoliko je odgovor Da, navedite:6.2. Broj potrebnog kadra:____________________6.3. Stručnu

spremu:________________________________

1. Ne; 2. Da,

6.4. Zanimanje:_

7. Da li Ustanova ima usvojenu Strategiju razvoja?

85

8. Socijalna prava i korisnici u KS

8.1. Socijalna prava u KSR/b

Socijalna pravaGodina/broj ostvarenih prava

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM1 Stalna novčana pomo novčana2. Nočana naknada za pomoč i za

njegu od strane druge osobe

3. Jednokratna novčana pomoč4. Izuzetna novčana pomoć5. Osposobljavanje za život i rad6. Smještaj u ustanovu socijalne

zaštite

7. Kućna njega i pomoč u kući8. Subvencioniranje troškova

grijanja

9. Regulisanje troškova dženaze/sahrane/pokopa

10. Sufinansiranje troškova podstanarstva

11. Pravo na topli obrok u javnim kuhinjama Kantona Sarajevo

12. Smještaj u drugu porodicuUKUPAN BROJ

8.2. Korisnici socijalnih prava u KSR/b Godina/broj ostvarenih prava

Korisnici socijalna prava2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM Broj KM

1. Djeca bez roditeljskog staranja

2. Odgojno zanemarena djeca3. Odgojno zapuštena4. Djeca čiji je razvoj ometen

porodičnim prilikama5. Lica sa invaliditetom i ometena

u fizičkom i psihičkom razvoju

6. Materijalno neosigurana i za rad nesposobna licau

7. Stara lica bez porodičnog staranja,

8. Lica sa društveno negativnim ponašanjem

9. Lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je

usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik

socijalne zaštite10. Osobe izložene zlostavljanju i

nasilju u porodici

11. Osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale

ostvariti od primanja u skladu sa članom 9. Zakona a ta primanja nisu dovoljna za

podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba

UKUPNO

86

9. Finansiranje ustanova i prava iz socijalne zaštite u KSR/b Izvori prihoda

ustanoveGodine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.1. Budžet BiH2. Budžet FBiH3. Budžet KS4. Budžet općine5. Donacije6. Drugi izvori:

6.1.6.2.

UKUPNO

Napomena: Navesti ukupna finansijka sredstva doznačena iz nevedenih izvora

10. Materijalno-tehnička opremljenost ustanova(Molimo Vas da date odgovore na sljedeća pitanja u odnosu na Pravilnik o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne )

a) Da li po Vašem mišljenju ustanova ispunjava uslove za rad u pogledu: lokacije dostupnosti, prostora, opreme i namještaja? a.l. lokacija 1. Ispunjava u potpunosti;

2. Djelimično;3. Ne ispunjava

a.2. dostupnosti:1. Ispunjava u potpunosti;2. Djelimično;3. Ne ispunjava

а.З. prostora: 1. Ispunjava u potpunosti;2. Djelimično;3. Ne ispunjava4. Navedite površinu prostora__________________________________

a.4. opreme 1. Ispunjava u potpunosti;2. Djelimično;3. Ne ispunjava

a.5. namještaja 1. Ispunjava u potpunosti;2. Djelimično;3. Ne ispunjava

11. Da li Vaša ustanova pruža dodatne usluge?1. Ne;2. Da,

11.1 ako je odgovor da navedite koju vrstu usluga pružate korisnicima, a koja nije definisana upitnikom, kao i broj korisnika

11.2. Navedite koju bi uslugu, obzirom na vaše kapacitete (materijalno-tehničke, kadrovske i druge) ustanova mogla pružati korisnicima, kojoj kategoriji korisnika i procjenu broja istih _______________________________________________________

87

11.3. Kako vidite vašu ustanovu u u okviru reforme socijalne zaštite u budućem periodu i vaše potrebe u skladu sa ovim procesima

12. Molimo Vas da detljnije odgovorite i pojasnite razloge zašto vaša ustanova ne može ili zašto bi mogla pružati dodatne usluge i koje (npr. ne postoji adekvatan prostor, ne postoji dovoljan broj stručnog osoblja i si.)

Sarajevo, _2017. godine Odgovorna osoba

88

ANKETNI UPITNIK(za NVO, НО i privatne ustanove)

1. Naziv NVO/HO ili privatne ustanove

2. Kadrovska strukturaR/b

Ukupan broj uposlenih2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1.1.1. Rukovodni kadar

Stručni kadarAdministrativno osoblje

2.пз пз

>S £Cl

1Л ui

SSSVŠSVSS

Mr.sc.Dr.sc.

3.

O)E’03EcП!м

Dipl. socijalni radnikPsihologPravnikEkonomistaSociologPedagogSocijalni pedagogDefektologKriminalistaLjekarŽurnalistaPolitologDrugo zanimanje (napisati koje)

3. Djelatnost ustanove (iz Rješenja o registraciji):_________________

4. Usluga koju pružate je:a) cjelodnevna (24 sata); b) dnevno (do 12 sati), poludnevna (do 6 sati); c) do 4 sata

5. Opremljenost:5.1. Ukupna površina prostora_5.2. Kvadratni prostor po korisniku___________________________________________5.3. Kakva je opremljenost /namještajem/ tehničkom opremom/ sredstvima za rad:

6. Gdje se usluga pruža: a) U sjedištu; b) Na terenu; c) Kombinovano

89

7. KorisniciR/b Kategorija korisnika Godina/broj korisnika

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.1.2.3.

UKUPAN

8. Cijene uslugaR/b Usluga Godina/cijena po korisniku

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.1.2.3.

UKUPNO

9. FinansiranjeR/b Izvori prihoda ustanove Godine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.1. Budžet BiH2. Budžet FBiH3. Budžet KS4. Budžet općine5. Donacije6. Drugi izvori:

6.1. Lično učešće korisnika6.2.

UKUPNO

10. Da li Vaša ustanova pruža dodatne usluge?3. 1. Ne;3.2. Da, koje___________________________

11. Molimo Vas da detaljnije odgovorite i pojasnite razloge zašto vaša ustanova ne može ili zašto bi mogla pružati dodatne usluge i koje (npr. ne postoji adekvatan prostor, ne postoji dovoljan broj stručnog osoblja i si.)

Sarajevo, 2017. godine Odgovorna osoba

90

ANKETNI UPITNIK(za javne općinske službe socijalne zaštite)

1. Općina/Služba:_

2. Kadrovska struktura:R/b

Ukupan broj uposlenih u Službi2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1.

1.1. Rukovodni kadarStručni kadarAdministrativno osoblje

2. SSS05 05 VŠS

>U ^P E! VSS

Mr.sc.Dr.sc.

Dipl. socijalni radnikPsihologPravnikEkonomista

'Е' Sociolog3. E Pedagog

c05 Žurnalista

DefektologKriminalistaPolitologDrugo zanimanje (napisati koje

3. Socijalna prava i korisnici u KS3.1. Korisnici socijalnih prava koji se finansiraju iz Općinske Službe (broj i sredstva)

R/b Korisnici socijalnih prava

Broj korisnika/Godina2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

broj KM broj KM broj KM broj KM broj KM Broj KM1. Penzioneri

1.1. Prijevoz1.2. Pomoć u prehrani1.3. Pomoć u liječenju i

lijekovima1.4. Drugo:

UKUPNO2. Učenici2.1 Prijevoz2.2. Užina2.3 Stipendije2.4. Drugo:

UKUPNO3. Porodilje4. Osobe sa

invaliditetom (djeca i odrasli)

5 Pomoć socijalno ugroženim

pojedincima i porodicama

91

5.1. Transferi socijalno ugroženim

pojedincima za sanaciju

individualnih objekata

5.2 Socijalna pomoć/urgentne socijalne pomoći

pojedincima5.3. Socijalnea pomoć

pojedincima za troškove ukopa

5.4. Pomoć socijalno ugroženim na ime troškova smještaja

UKUPAN BROJ/KM

Finansiranje javnih ustanova, NVO, udruženja i humanitarnih organizacija iz općinskih Budžeta

R/b Pravni subjekt Godine/ KM2011. 1 2012. 1 2013. 1 2014. | 2015. 2016.

1. Javna ustanova1.1.1.2.1.3.

2. NVO/UdruženJa/ Crveni krst/križ

2.1.2.2.2.3.2,4.3. Pomoć Javnim kuhinjama

3.1.3.2.3.3.4. Drugo

UKUPNO

Napomena: Navesti ukupna finansijska sredstva doznačena iz nevedenih izvora.

5. Pregled ukupnih finansijskih izdvajanja za socijalnu zaštitu iz Budžeta OpćineR/b Godine/ KM

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.1. Visina Budžeta

Općine1.1. Utrošena

sredstva za socijalnu zaštitu

iz Budžeta

Sarajevo, 2017. godine Odgovorna osoba

92

ANEKS II

DETAUNI PREGLED KORISNIKA I REALIZOVANIH SREDSTAVA SVIH OBLIKA SOCIJALNE ZAŠTITE PO

OPŠTINAMA I KS

93

DETAUNO KORISNICI ZA SVAKU GODINU PO OPŠTINAMA

Tabela 1: Korisnici oblika materijalne pomoći zaštite po osnovu zakona za 2011. godinu

Općina

Prosjeci mjesečni broj korisnika I Zaštita Zaštita

Broj

zaštitacivilnih

žrtava rataporodice sa

djecomukupno

stanovnika (%)

Stari Grad 1.597 441 2.291 4.329 11,6Centar 1.673 755 2.812 5.240 9,4Novo Sarajevo 1.985 875 3.593 6.453 10,0Novi Grad 3.686 1.768 7.182 12.636 10,7Ilidža 2.229 852 5.988 9.069 13,8Hadžići 718 219 2960 3.897 16,3Vogošća 701 341 2.774 ; 3.816 16,0Ilijaš 830 187 3.109 4.126 21,8Trnovo 260 25 179 j 464 42,8Ukupno općine 13.679 5.463 30.888 ^ 50.030 12,2Ostalo (Ijekarske komisije itd) 152 15 167Ukupno Kanton 13.831 5.478 30.888 50.197 12,3


1" Prosječni mjesečni broj korisnika

Općina Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodice sa

djecom ukupno

ВГОЈ

korisnika/broj stanovnika (%)

Stari Grad 1.711 447 2.243 4.401 11,8Centar 1.736 735 2.725 5.196 9,4Novo Sarajevo 2.079 862 3.531 6.472 10,0Novi Grad 3.857 1.754 7.567 13.178 11,1Ilidža 2.397 837 5.820 9.054 13,7Hadžići 745 215 2971 3.931 15,2Vogošća 759 342 2.741 3.842 16,1Ilijaš 849 194 3.079 4.122 21,6Trnovo 294 25 152 471 41,9Ukupno općine 14.427 5.411 30.829 50.667 12,3Ostalo (Ijekarske komisije itd) 123 10 133Ukupno Kanton 14.550 5.421 30.829 50.800 12,3


Općina

Prosječni mjesečni broj korisnika Broj

Socijalnazaštita

Zaštita civilnih

žrtava rata

Zaštita porodice

sa djecom ukupno

korisnika/brojstanovnika

(%)Stari Grad 1.745 446 2.228 4.419 12,0Centar 1.775 706 2.679 5.160 9,4Novo Sarajevo 2.457 809 5.653 8.919 13,8Novi Grad 3.933 1.723 7.853 13.509 11,4Ilidža 2.457 809 5.653 8.919 13,4Hadžići 867 210 2828 3.905 14,8Vogošća 768 342 2.726 3.836 16,1Ilijaš 968 197 2.920 4.085 20,8Trnovo 249 1 24 152 425 J 28,3Ukupno općine 14.911 5.310 30.509 50.730 12,3Ostalo (Ijekarske komisije itd) 108 8 0 116Ukupno Kanton 15.019 5.318 30.509 50.846 12,3

94


Prosječni mjesečni broj korisnika

Općina Zaštita ZaštitaBroj

zaštitacivilnih

žrtava rataporodice sa

djecom ukupno1чиг1^ткс1/ urujstanovnika (%)

Stari Grad 1.531 440 1.944 3.915 10,7Centar 1.425 662 2.560 4.647 8,5Novo Sarajevo 1.703 826 2.922 5.451 8,4Novi Grad 3.385 1.685 7.135 12.205 10,3Ilidža 2.120 798 5.071 7.989 11,8Hadžići 772 210 2420 3.402 12,7Vogošća 671 344 2.354 3.369 14,0Ilijaš 955 194 2.601 3.750 19,0Trnovo 274 21 124 419 30,7Ukupno općine 12.836 5.180 27.131 45.147 10,9Ostalo (Ijekarske komisije itd)

Ukupno Kanton136

12.9727

5.187 27.131

143

45.290 10,9


Prosječni mjesečni broj korisnika

Općina Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata

Zaštita porodice

sa djecom ukupno 1oroj

korisnika/broj stanovnika (%)

Stari Grad 1.354 430 1.614 3.398 9,3Centar 1.182 629 2.189 4.000 7,3Novo Sarajevo 1.483 799 2.404 4.686 7,2Novi Grad 2.983 1.641 6.178 10.802 9,1Ilidža 1.821 795 4.429 7.045 10,3Hadžići 698 210 2119 3.027 11,2Vogošća 623 340 1.975 2.938 12,2Ilijaš 1020 192 2.246 3.458 17,2Trnovo 218 22 95 335 26,5Ukupno općine 11.382 5.058 23.249 39.689 9,5Ostalo (Ijekarske komisije itd) 147 7 154Ukupno Kanton 11.529 5.065 23.249 39.843 [ 9,6

Tabela 6; Korisnici oblika materijalne pomoći zaštite po osnovu zakona za 2016. godinu

Općina

Stari GradCentarNovo Sarajevo Novi GradIlidžaHadžićiVogošćaIlijašTrnovoUkupno općineOstalo (Ijekarske komisije itd)

Ukupno Kanton

Socijalnazaštita

Prosječni mjesečni broj korisnika Zaštita civilnih

žrtava rata1.2821.1151.4642.879 1.608

_ 728 589 925 210

10.800 132

10.932

Brojkorisnika/broj stanovnika (%)

4.924 21.767

95

REALIZOVANA SREDSTVA ZA SVE OBLIKE SOCIJALNIH KORISNIKA PO OSNOVU ZAKONA

Tabela 7: Pregled realiziranih sredstava po osnovu primjene zakona u 2011. u KM

Općina

Prosječno mjesečno realizovana sredstva

Ukupno 2011.Socijalnazaštita

Zaštita civilnih

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek

stari Grad 135.677 91.495 233.763 460.935 5.531.220Centar 143.386 146.191 345.926 635.503 7.626.036Novo Sarajevo 152.709 187.451 438.909 779.069 9.348.828Novi Grad 248.665 379.332 821.350 1.449.347 17.392.164Ilidža 158.535 174.427 470.154 803.116 9.637.392Hadžići 83.989 51.147 189.260 324.396 3.892.752Vogošća 65.437 78.268 212.669 356.374 4.276.488Ilijaš 89.318 43.545 170.431 303.294 3.639.528Trnovo 21.841 5.196 10.903 37.940 455.280Ukupno općine 1.099.557 1.157.052 2.893.365 5.149.974 61.799.688Ostalo (Ijekarske komisije itd) 344.028 1456 51.831 397.315 4.767.780Ukupno Kanton 1.443.585 1.158.508 2.945.196 5.547.289 66.567.468Prosječna sredstva po korisniku 104Д 211,5 95,4 110,5


Općina



Zaštita civilnih

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek

Stari Grad 135.711 99.478 246.373 481.562 5.778.744Centar 150.206 151.482 342.350 644.038 7.728.456Novo Sarajevo 157.708 198.027 420.924 776.659 9.319.908Novi Grad 271.642 401.627 844.411 1.517.680 18.212.160Ilidža 169.519 184.596 472.943 827.058 9.924.696Hadžići 84.419 53.685 191.673 329.777 3.957.324Vogošća 69.798 84.223 211.846 365.867 4.390.404Ilijaš 92.792 47.733 176.488 317.013 3.804.156Trnovo 24.658 5.335 9.774 39.767 477.204Ukupno općine 1.156.453 1.226.186 2.916.782 5.299.421 63.593.052Ostalo (Ijekarske komisije itd) 376.725 885 53.652 431.262 5.175.144Ukupno Kanton 1.533.178 1.227.071 2.970.434 5.730.683 68.768.196Prosječna sredstva po korisniku 105,4 226,4 96,4 112,8


Općina



Zaštitacivilnih

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek


96


Općina



Zaštita civilnih

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek



Općina


Ukupno 2015., ZaštitaSocijalna ........'. civilnihzaštita .

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek



Općina

Prosječno mjesečno realizovana sredstvaUkupno

2016.Socijalnazaštita

Zaštitacivilnih

žrtava rata


djecom

Mjesečniprosjek


97

SOCIJALNA ZAŠTITA

Tabela 13: Pregled kategorija korisnika socijalne zaštite Kantona Sarajevo u periodu 2011 - 2016.

Kategorije - Korisnici socijalne zaštite

Djeca bez roditeljskog staranjaLica sa invaliditetom i lica ometena u fiz.ipsih. razvojuDjeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikamaOdgojno zanemarena djecaOdgojno zapuštena djeca

Kanton Sarajevo

Materijalno neobezbijeđena i za rad nesposobna lica _Stara lica bez porodičnog staranja Lica sa društveno negativnim ponašanjemLica i porodice u stanju soc. potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik zaštiteLica i porodice koja bi svoju socijalnu sigurnost trebali ostvariti od primanja u skladu sa članom 8. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba Lica izložena zlostavljanju i nasilju u porodici Ukupno

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.310 304 304 272 286

10.167 9.383 9.387 8.897 8.9981.154 1.020 1.134 1.494 1.770

498 341 _ 471 493 547306 376 393 407 480562 529 521 507 502

2.717 3.088 3.171 2.953 2.57464 71 73 126 104

12.091 12.585 12.020 10.388 9.034

2.156 2.138 2.128 1.491 1.523

1.695 1.554 1.4б9~ 1.693 1.84531.720 ]_31.389 31.071 28.721 27.663

4- 2016.283

i 11.363 1.349

325 245 497

I 2.104

553

98

Tabela 14: Korisnici i sredstva socijalne zaštite, materijalni oblici u periodu 2011 - 2016.

Korisnici Sredstva (KM) Prosjek po korisniku (KM)

Materijalni oblici socijalne zaštite2011. 2012.

—

2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.".т

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Stalna novčana pomoć 573 553 538 515 505 496 102.622 99.341 96.879 93.229 91.263 90.974 179,1 179,6 180,1 181,0 181,0 183,4Novčana naknada za pomoć i njegu od strane druge osobe 2.950 3.343 3.624 3.031 2.391 2.195 275.968 308.468 341.728 276.436 217.021 200.006 93,5 92,3 94,3 91,0 91,0 91,1

Jednokratna novčana pomoč 327 370 334 141 102 71 31.096 36.424 31.919 13.574 10.498 7.441 95,1 98,4 95,6 96,0 103,0 104,8Izuzetna novčana pomoč 29 35 27 16 16 25 6.655 8.276 6.520 3.718 3.812 5.865

229,5 1236,5 241,5 232,0 238,0 234,6

Osposobljavanje za život i rad 488 501 497 481 487 492 59.010 61.040 59.882 57.930 58.820 59.180 120,9 121,8 120,5 120,0 121,0 120,3Smještaj u drugu porodicu . 54 53 51 56 55 53 23.796 23.037 22Л7Ц 23.115 21.680 21.032 440,7 434,7 434,7 413,0 394,0 396,8Smještaj u ustanove socijalne zaštite 828 844 840 832 864 1.006 485.229 501.414 505.143 579.555 603.985 678.150 586,0 594,1 601,4 697,0 699,0 674,1Zdravstvena zaštita 1.916 1.943 2.014 1.960 1.912 1.880 38.079 39.932 40.278 ^ 39.124 37.426 37.638 19,9 20,6 20,0 20,0 20,0 20,0Vanredno školovanje 6 6 0 4.235 5.646 269

------------------- 1- i~705,8 941,0

Subvencioniranje troškova grijanja 912 760 754 717 635 561 63.632 63.977 58.917 50.238 44.965 39.674 69,8 84,2 78,1 70,0 71,0 70,7Subvencioniranje troškova dženaza/sahrana/ukopa 12 г 6

i8 4 5 9.235 8.898 6.702 7.654 6.484 7.103 769,6 1112,3 1117,0 957,0 1621,0 1420,6

Narodne kuhinje 5.584 6.011 6.226 ■ 5.079 4.411 4.016 222.474 263.837 293.626 157.330 117.855 113.347 39,8 1 43,9 47,2 31,0 27,0 28,2Ostali korisnici 153 124 136 147 133 121.554 112.888 160.392 127.803 126.155 130.837

—h794,5 910,4 940,0 858,0 983,7

Ukupno 13.832 14.551 15.019 12.972 11.529 10.933 1.443.585 1.533.178 1.624.426 1.429.706 1.339.964 1.391.247104,4 * 105,4 108,2 110,0 116,0 127,3

99

CIVILNE ŽRTVE RATA

Tabela 15: Korisnici i realizirana sredstva na osnovu prava civilnih žrtava rata

Prava civilnih žrtava rataKorisnici Realizirana sredstva (KM) Prosjek po korisniku (KM)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Lična invalidnina i 1.943 1.913 1.873 1.824 1.778 1.723 362.893 380.766 1 402.398 390.953 379.689 369.334 186,8 199,0 214,8 214,3 213,5 214,4

Član 54. stav 3.Zakona 392 415 432 446 453 467 205.199 230.102 257.452 263.845 268.360 278.091 523,5 554,5 596,0 591,6 592,4 595,5

Tuđa njega i pomoć , 130 128 123 116 107 102 58.466 61.178 1 63.112 1 59.587 55.649 52.758 449,7 478,0 513,1 513,7 520,1 517,2

Ortopedski dodatak 708 698 687 666 649 624 78.136 82.261 87.358 ' 84.443 82.053 79.212 110,4 117,9 127,2 126,8 126,4 126,9

Porodična invalidnina , 1.986 1.963 1.918 1.866 1.813 1.756 446.301 466.000 490.395 475.868 461.420 441.334 224,7 237,4 255,7 255,0 254,5 251,3

Zdravstvena zaštita 304 294 277 262 258 247 6.057 5.878 5.655 j 5.216 5.141 4.911 19,9 20,0 20,4 19,9 19,9 19,9Br. pregleda kom. za ocj. oštećenja organizma

1510

7 7 5 1.456885

1 540—

546 449—

97,1 88,5 77,1 78,0 89,8

Ukupno 5.478 5.421 5.318 5.187 5.065 4.924 1.158.508 1.227.070 1.306.370 1.280.452 1.252.858 1.226.089 211,5 226,4 245,7 246,9 247,4 249,0

100

ZAŠTITA PORODICA SA DJECOM

Tabela 16: Korisnici i realizirana sredstva po osnovu prava zaštite porodica sa djecom

Zaštita porodice sa djecomKorisnici Realizirana sredstva (KM) Prosjek po korisniku (KM)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Dječiji dodatak i uvećani dječiji dodatak

25.354 25.120 35.283 21.454 17.811 16.419 1.133.170 1.086.180 1.045.868 874.210 696.358 635.226 44,7 43,2 34,6 40,7 39,1 38,7

Zdravstvena zaštita djece 939 1.030 1.076 1.124 1.105 1.081 19.071 20.543 21.548 22.680 22.449 21.787 20,3 19,9 20,0 20,2 20,3 20,2Naknada umjesto plaće ženi- majci u radnom odnosu

1.872 1.944 1.940 1.927 1.817 1.727 1.446.357 1.519.690 1.509.491 i 1.246.098 1.090.435 1.111.776 772,6 781,7 778,1 646,7 600,1 643,8

Novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu .

1.919 1.877 1.882 1.851 1.863 1.910 253.320 247.185 245.214 262.421 362.318 386.906 132,0 131,7 130,3 141,8 194,5 202,6

Jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta

84 93 87 72 65 61 17.574 19.340 18.237 ' 14.895 14.003 13.128 209,2 208,0 209,6 206,9 215,4 215,2

Pomoć u prehrani djeteta ili majke

496 522 500 435 348 351 24.107 26.168 24.251 ; 20.124 17.479 17.479 48,6 50,1 48,5 46,3 50,2 49,8

Subvencija obdaništa 224 243 272 268 240 218 26.474 26.234 28.071 ' 26.089 23.167 25.947 118,2 108,0 103,2 97,3 96,5 119,CРТТ i ostali troškovi П 23.873 23.844 23.358 23.234 39.476 18.256Ukupno 30.888 30.829 30.509 27.131 23.249 21.767 2.943.946 2.969.184 2.915.719 ' 2.489.751 2.265.685 2.230.505 95,3 96,3 95,6 91,8 97,5 102,5

101

Documents

ANALIZA PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA U KANTONU ... · analiza pravnog i institucionalnog okvira u kantonu sarajevo u svrhu smanjivanja siromaŠtva i socijalne iskuuČenosti u