13
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa Prostor i vrijeme u jeziku jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 43 UDK 811.163.42’276.6’42:796 811.133.1’276.6’42:796 Izvorni znanstveni rad Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa ZRINKA ŠIMUNSarajevo U ovom se radu analizi prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa pristupa s interakcijskog kognitivnog stajališta. Najprije se definira interakcijski okvir produkcije i recepcije odabranog korpusa tekstova i opisuju transformacije prostorno-vremenskih koordinata analiziranog sportskog dogaĊaja na razliĉitim interakcijskim razinama (§2). Nakon toga se, na najvišoj interakcijskoj razini, ispituje utjecaj prostorne organizacije vizualno-skripturalnih novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju informacija i njihovo vremensko rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća prostorno dekodiranje i linearno praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Na kraju se analiziraju generiĉke transformacije prostorno-vremenskih koordinata odabranog sportskog dogaĊaja, identificiraju glavni oblici i opseg tih transformacija te odreĊuju njihove glavne funkcije u novinarskoj argumentaciji (§4). Ključne riječi: analiza diskursa; sportski dogaĊaj; medijska interakcija; prostorno- vremenska organizacija. 1. UVOD Problematika prostorno-vremenske organizacije razliĉitih tipova i ţanrova diskursa zauzima vaţno mjesto u analizi diskursa interakcijsko-kognitivistiĉkog usmjerenja koja diskurs shvaća kao dinamiĉnu jeziĉnu, tekstualnu i konceptualnu strukturu oblikovanu ljudskom djelatnošću i društvenom interakcijom. S jedne strane, prostorno-vremenske koordinate interakcijskog okvira verbalne razmjene (stupanj prostorne i vremenske suprisutnosti sudionika u interakciji, dominantni interakcijski kanal govorni, pisani ili vizualni kojim se ovi koriste te dvosmjeran ili jednosmjeran karakter njihove interakcijske veze) pripadaju temeljnim materijalnim obiljeţjima samoga procesa produkcije i recepcije diskursa (Burger 1997:

Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SPATIO-TEMPORAL ORGANIZATION OF THE SPORT MEDIA DISCOURSEThe sport media discourse, observed from a cognitive-interactionist viewpoint, appears as a media discourse subtype which has a very complex spatio-temporal organization. This organization articulates the conceptual and praxeological representations of two discourse universes – the universe the discourse speaks about () and the universe where the discourse takes place () – with the conceptual and praxeological structures of actual discourses.The sport event is a “temporally and spatially limited” confrontation between individuals or teams having a comparable force, where spectators, players and referees are the principal actors (Blociszewski 2008:7). As a subject of media interaction, the spatio-temporal structure of the raw event undergoes a set of transformations.In order to show how the media discourses accommodate the spatio-temporal coordinates of media event with different communication aims of sport journalists, we have analyzed a bilingual corpus of newspaper texts. We have used the methods of the linguistic analysis of media discourses, by combining the macroanalysis of the spatio-temporal organization of the newspaper hyperstructures, microanalysis of the spatio-temporal deictic markers and contrastive analysis.The analyzed corpus contains reports and comments of the final match at the Handball World Championship 2009 published by Croatian and French daily press and Internet sports portals.

Citation preview

Page 1: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

43

UDK 811.163.42’276.6’42:796

811.133.1’276.6’42:796

Izvorni znanstveni rad

Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

ZRINKA ŠIMUNIĆ Sarajevo

U ovom se radu analizi prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog

diskursa pristupa s interakcijskog kognitivnog stajališta. Najprije se definira

interakcijski okvir produkcije i recepcije odabranog korpusa tekstova i opisuju

transformacije prostorno-vremenskih koordinata analiziranog sportskog dogaĊaja

na razliĉitim interakcijskim razinama (§2). Nakon toga se, na najvišoj

interakcijskoj razini, ispituje utjecaj prostorne organizacije vizualno-skripturalnih

novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju informacija i njihovo vremensko

rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća prostorno dekodiranje i linearno

praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Na kraju se analiziraju generiĉke

transformacije prostorno-vremenskih koordinata odabranog sportskog dogaĊaja,

identificiraju glavni oblici i opseg tih transformacija te odreĊuju njihove glavne

funkcije u novinarskoj argumentaciji (§4).

Ključne riječi: analiza diskursa; sportski dogaĊaj; medijska interakcija; prostorno-

vremenska organizacija.

1. UVOD

Problematika prostorno-vremenske organizacije razliĉitih tipova i ţanrova diskursa

zauzima vaţno mjesto u analizi diskursa interakcijsko-kognitivistiĉkog usmjerenja

koja diskurs shvaća kao dinamiĉnu jeziĉnu, tekstualnu i konceptualnu strukturu

oblikovanu ljudskom djelatnošću i društvenom interakcijom.

S jedne strane, prostorno-vremenske koordinate interakcijskog okvira verbalne

razmjene (stupanj prostorne i vremenske suprisutnosti sudionika u interakciji,

dominantni interakcijski kanal – govorni, pisani ili vizualni – kojim se ovi koriste te

dvosmjeran ili jednosmjeran karakter njihove interakcijske veze) pripadaju temeljnim

materijalnim obiljeţjima samoga procesa produkcije i recepcije diskursa (Burger 1997:

Page 2: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

44 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

20).

S druge strane, unutarnja prostorno-vremenska organizacija diskursa rezultat je

usklaĊivanja mentalnih predodţbi prakseološke i konceptualne naravi sudionika u

interakciji o aktivnostima, bićima i predmetima koji ĉine dva svijeta diskursa (svijet o

kojem diskurs govori i svijet u kojem se diskurs nalazi), uobliĉavanja tih predodţbi te

njihovog validiranja i pohranjivanja u diskurzivnoj memoriji posredstvom odreĊene

(narativne, deskriptivne, eksplikativne, argumentativne ili dijaloške) tekstualne

konfiguracije i njom uvjetovane parcijalne konceptualne i prakseološke strukture

konkretnih diskurzivnih produkata (Berrendonner 1983: 230-231; Roulet 1999: 52-55;

Adam 2005: 26).

Cilj je ovog rada da, polazeći od analize konkretnih diskurzivnih produkata, uputi

na posebnost, ali i usku povezanost i meĊuovisnost interakcijske, referencijalne i

tekstualne dimenzije prostorno-vremenske organizacije diskursa. Za analizu smo

odabrali diskurs medijske informacije i njegove podtipove koji pruţaju primjer sloţene

prostorno-vremenske organizacije – diskurs pisanih medija i medijsko-sportski

diskurs.

Analizirani korpus obuhvaća izvješća i komentare o tijeku finalne utakmice 21.

svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj 2009. objavljene u hrvatskim i

francuskim dnevnim listovima (Vjesnik, Novi list, Slobodna Dalmacija, Le Monde, Le

Figaro, Libération, Le Parisien) i na internetskim sportskim portalima (Sportnet.hr,

Eurosport.fr, Sport.fr). Sastoji se od 40 tekstova (20 na hrvatskom i 20 na francuskom

jeziku), a odlikuju ga invarijante (isti vremenski period objavljivanja i ista tematika) te

varijable (razliĉite vrste medija, razliĉiti sudionici u interakciji i razliĉiti ţanrovi

medijsko-sportskog diskursa).

U analizi razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog

diskursa primijenjena je silazna metodologija istraţivanja (od većih prema manjim

diskurzivnim jedinicama). Najprije se, u okviru analize interakcijske dimenzije,

uspostavljaju korelacije izmeĊu pojedinih interakcijskih razina i sukcesivnih etapa u

sukonstruiranju medijsko-sportskog dogaĊaja (§2). Zatim se ispituju odnosi izmeĊu

prakseoloških i konceptualnih struktura novinskog teksta, a posebno utjecaj prostorne

organizacije vizualno-skripturalnih novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju

informacija i njihovo vremensko rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća

prostorno dekodiranje i linearno praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Najzad, analiza

tekstualne dimenzije usredotoĉena je na njezine generiĉke aspekte povezane s naĉinom

prezentiranja medijsko-sportskog dogaĊaja odnosno s odabirom diskurzivnog ţanra

objektiviziranog ili subjektiviziranog iskazivanja (§4).

2. INTERAKCIJSKA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Sloţenost prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa rezultat je

sloţenosti medijske interakcije koju ĉine dvije odvojene, ali u isto vrijeme

komplementarne interakcije – interakcija izmeĊu medijske instancije i izvora

Page 3: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 45

informacije koja ukljuĉuje proces medijskog postavljanja na scenu i diskurzivnog

oblikovanja neobraĊenog sportskog dogaĊaja te interakcija izmeĊu medijske instancije

i instancije recepcije koja ukljuĉuje proces interpretiranja medijskog dogaĊaja

(Charaudeau 1997).

Ako te razliĉite etape u sukonstruiranju medijsko-sportskog dogaĊaja pokušamo

shematski prikazati koristeći se metodom analize interakcijskih procesa koju predlaţe

Burger (1997), dobit ćemo sloţen interakcijski okvir koji se sastoji od više

interakcijskih razina: interakcija izmeĊu redatelja (<MEDIJSKA INSTANCIJA>) i publike

(<INSTANCIJA RECEPCIJE>) zauzima najvišu interakcijsku razinu, interakcija izmeĊu

pisca (<SPORTSKI NOVINAR>) i ĉitatelja (<LJUBITELJ SPORTA, NAVIJAĈ>) drugu

interakcijsku razinu, a interakcija izmeĊu sudionika sportskog dogaĊaja (<SPORTAŠI,

SUCI, PUBLIKA>) i gledatelja (<SPORTSKI NOVINAR>) najniţu interakcijsku razinu kada

neobraĊeni dogaĊaj predstavlja jedini izvor informacija za novinara. Osim toga,

vrhunski sportski dogaĊaji predmetom su i izravnog TV-prijenosa i izjava glavnih

sudionika što njihov interakcijski okvir ĉini još sloţenijim. Zbog toga se ispred najniţe

interakcijske razine mogu umetnuti dva dodatna interakcijska okvira koji povezuju

redatelja (<MEDIJSKA INSTANCIJA>) i publiku (<INSTANCIJA RECEPCIJE>) te sudionike

(<SPORTAŠI>) i slušatelja (<SPORTSKI NOVINAR>). Na shematskom prikazu br. 1 tri

glavna interakcijska okvira obrubljena su punim, a dva fakultativna interakcijska

okvira isprekidanim crtama.1

redatelj čitateljsudionici gledatelj

vremenska i prostorna udaljenost

vremenska i prostorna blizina

jednosmjerna komunikacija

jednosmjerna komunikacija

vizualni kanal

pisani kanal

<MEDIJSKI DOGAĐAJ>

<NOVINSKI ČLANAK>

<SPORTAŠI,

ARBITRI, PUBLIKA>

<SPORTSKI

NOVINAR>

<MEDIJSKA

INSTANCIJA><LJUBITELJ

SPORTA,NAVIJAČ>

komunikacijska blizinadjelomična uzajamnost

multikanalnost

<NEOBRAĐENI DOGAĐAJ>

publika<INSTANCIJA

RECEPCIJE>

pisac<SPORTSKI

NOVINAR>

<IZRAVNI TV PRIJENOS>

<IZJAVE SUDIONIKA>

redatelj<MEDIJSKA

INSTANCIJA>

vremenska i prostorna blizinadvosmjerna komunikacija

govorni kanal

<INSTANCIJA

RECEPCIJE>

publika

komunikacijska blizinajednosmjerna komunikacija

multikanalnost

sudionici<SPORTAŠI> <SPORTSKI

NOVINAR>

slušatelj

<INTERPRETIRANI DOGAĐAJ>

<PITANJA NOVINARA>

Shematski prikaz br. 1. Interakcijska dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijsko-

sportskog diskursa.

1 Informacije interakcijske naravi oznaĉene su kurzivom, a one referencijalne naravi,

namijenjene lakšem ĉitanju shematskog prikaza, napisane su velikim slovima i stavljene u

zagrade.

Page 4: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

46 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

Sportski je dogaĊaj “vremenski i prostorno ograniĉena” konfrontacija individua ili

timova usporedive snage, a njegovi su glavni sudionici gledatelji, igraĉi i suci

(Blociszewski 2008: 7). Upravo zahvaljujući odreĊenosti njegovih vremenskih i

prostornih koordinata koje su regulirane precizno definiranim pravilima igre, njegov se

interakcijski okvir sastoji od niza jasno razgraniĉenih interakcijskih razina uklopljenih

jedna u drugu. Ono što razdvaja jednu od druge razliĉite interakcijske razine jesu

razlike u njihovim prostorno-vremenskim i drugim interakcijskim parametrima koje

dovode do postupnog transformiranja prostorno-vremenskih koordinata medijsko-

sportskog dogaĊaja, kao što se moţe vidjeti na shematskom prikazu br. 2.

Peta interakcijska razina u analiziranom primjeru razina je na kojoj se odvija

neobraĊeni sportski dogaĊaj. Njegova prostorno-vremenska struktura predstavljena je

pomoću horizontalne vremenske osi sa 60 pododjeljaka koji odgovaraju vremenskom

trajanju rukometne utakmice (30+30 minuta). U odgovarajuće pododjeljke uneseni su

ostvareni pogoci obaju timova (24-19). S obzirom na poĉetnu (17,30 sati) i krajnju

toĉku (19,09 sati) koje ta os povezuje, rijeĉ je o pojednostavljenom shematskom

prikazu koji ne ukljuĉuje prekide igre, već samo bitne prostorno-vremenske elemente

njezinog regularnog dijela.

NeobraĎeni dogaĎaj (peta interakcijska razina)

Direktan TV prijenos (četvrta interakcijska razina)

1 3 5

1

2 4

13

3

Izjave sudionika (treća interakcijska razina)

Novinski tekst (druga interakcijska razina)

Primjer br. 3

Primjeri br. 1 i 2

Primjer br. 4

45 50 55 60

1 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 1

19,09

sati

FRANCUSKA 24

HRVATSKA 19

0

0

1 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60

17,30

sati

HRVATSKA

FRANCUSKA

19

24

19,09

sati

17,30

sati

Shematski prikaz br. 2. Transformiranje prostorno-vremenskih koordinata medijsko-sportskog

dogaĊaja na razliĉitim interakcijskim razinama

Page 5: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 47

Na ĉetvrtoj interakcijskoj razini dolazi do prve transformacije prostorno-vremenskih

koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja u okviru izravnog TV-prijenosa. Rijeĉ je

o promjenama prostorno-vremenskih koordinata regularnog dijela igre ĉiji se

najvaţniji trenuci više puta repriziraju (ponovljeni usporeni snimci iz razliĉitih kutova)

ĉime se kontinuitet praćenja utakmice prekida. Takav postupak stvara kod TV-

gledatelja deformiranu percepciju kako utakmice u cjelini tako i njezinih izdvojenih

dijelova (Blociszewski 2008).

Do daljnjeg transformiranja prostorno-vremenskih koordinata sportskog dogaĊaja

dolazi na trećoj interakcijskoj razini u okviru izjava za novinare njegovih glavnih

sudionika. Radi se o prilagoĊavanju tih koordinata razliĉitim komunikacijskim

ciljevima i diskurzivnim strategijama, posebno strategijama izbjegavanja:

(1) “Ĉesto se kaţe da je za pobjedu najvaţnije odigrati savršenih posljednjih

petnaest minuta, a upravo smo u tomu uspjeli. No, s ovako talentiranim

igraĉima to nije nikakav problem. Ovo je veliki rezultat za francuski sport”, bila

je prva reakcija francuskog izbornika nakon velikog slavlja. (Vjesnik, 3. 2.

2009.)

(2) “On n'a pas cédé à la pression. On a fait un grand match et on a réussi à les

cogner dans le dernier quart d'heure. C'est vraiment grandiose”, s'est réjoui le

gardien Thiérry Omeyer, une nouvelle fois rayonnant d'efficacité. (Le Figaro, 2.

2. 2009.)

(3) “Naravno da smo tuţni kada se izgubi finale, ali ćemo već sutra biti vrlo

ponosni na ovo srebro, kazao je nakon finalne utakmice izbornik Lino Ĉervar.

Dali smo sve od sebe i bili ravnopravni sve do 50. minute kada smo fiziĉki pali,

a Francuzi to iskoristili.” (elektroniĉko izdanje Slobodne Dalmacije, 1. 2.

2009.)2

Na drugoj interakcijskoj razini novinar usklaĊuje prostorno-vremenske koordinate

sportskog dogaĊaja koji prenosi ili komentira s potrebama vlastitog ĉitateljstva. U (4)

autor teksta mijenja smjer kronološkog odvijanja neobraĊenog dogaĊaja kombinirajući

obrnuti kronološki redoslijed navoĊenja podataka koji karakterizira diskurzivni ţanr

blog (što mu omogućuje stavljanje u prvi plan završnog dijela utakmice) s narativno-

deskriptivnim naĉinom prezentiranja informacija (strategija objektivizacije).

(4) Fin du match. Il est 19h09. La France est championne du monde de handball.

Nous sommes actuellement bousculés par l’organisation croate qui

s’empresse de mettre en place la cérémonie de clôture. Il est l’heure pour

nous aussi de clore ce live. Merci à tous de l’avoir suivi. Bonne soirée.

2 http://www.slobodnadalmacija.hr/Rukomet/tabid/190/articleType/ArticleView/articleId/

40402/Default.aspx.

Page 6: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

48 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

60e. Narcisse enfonce le clou (24-19). Le banc tricolore est un sourire géant.

59e. Il pleut des briquets sur le taraflex de l’Arena Zagreb. Reste une minute.

59e. Fernandez se fait massacrer, mais marque quand même ! (23-19). Dinart,

Kempé, et tout le banc tricolore explosent. Igor Vori aussi: carton rouge.

58e. Il reste 2′30. La Croatie demande un temps mort. Le public a du mal à

rester optimiste. Même les pompom girls n’y croient plus vraiment.

57e. ABALOOOOOOOO !!! (22-19) (…) (LeMonde.fr - Blogs, 1. 2. 2009.)

Najzad, na prvoj interakcijskoj razini, kao što moţemo vidjeti na shematskom

prikazu br. 3, parcijalne strukture konceptualne i prakseološke naravi novinskih

tekstova integrirane su u prostorno-vremenske koordinate “novinskih hiperstruktura”

(Adam – Lugrin 2006).3 U (5) kompleksna hiperstruktura obuhvaća 4 ĉlanka, 4

fotografije i 1 infografiju. U prvom planu nalazi se fotografija najkorisnijeg igraĉa SP,

pivota hrvatske reprezentacije, ispod naslova Sada i rukomet ima milijun izbornika

koji, uz pomoć deiktiĉkog markera sada, pozornost instancije recepcije skreće na nju

samu (strategija izbjegavanja), a u drugom se planu nalaze ĉlanak i fotografija na kojoj

su francuski rukometaši.

Te kompleksne vizualno-skripturalne hiperstrukture integrirane su u prakseološke

jedinice višeg ranga, povezujući proces produkcije i proces interpretacije novinskog

diskursa.

3. REFERENCIJALNA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Za instanciju recepcije, prostorno-vremenska organizacija novinskih hiperstruktura

predstavlja referencijalni okvir za interpretiranje medijsko-sportskog dogaĊaja. Zbog

toga se novinska hiperstruktura, a ne jednostavni novinski ĉlanak, smatra polazišnom

diskurzivnom jedinicom analize procesa produkcije i interpretacije diskursa dnevnog

tiska, koja najprije ispituje diskurzivne relacije izmeĊu konstituenata “skripturalnog

prostora novinske stranice” (Peytard 1975) da bi se nakon uspostavljanja tih relacija

usredotoĉila na diskurzivne relacije izmeĊu konstituenata novinskog ĉlanka.

Informacije aktivirane na razliĉitim pozicijama u okviru iste hiperstrukture nemaju

istu vaţnost u procesu interpretiranja diskursa. Neke od njih, zahvaljujući većoj

vizualnoj istaknutosti, zauzimaju vaţnije mjesto u tom procesu jer su prve podvrgnute

memorijskoj obradi (peritekstualne jedinice – naslov, nadnaslov, podnaslov,

3 Novinska hiperstruktura (l'hyperstructure journalistique) zauzima visoko mjesto na

“ljestvici kompleksnosti strukturiranja novinskog teksta, na ĉijem se dnu nalazi jednostavni

ĉlanak, na vrhu tematski dosije od nekoliko stranica, a izmeĊu sloţeni ĉlanak (jednostavni

ĉlanak upotpunjen fotografijom s kratkom referencijalnom egendom), elementarna hiperstruk-

tura (od pola stranice) ili kompleksna hiperstruktura (od jedne ili dvije stranice na kojima je

objedinjeno više ĉlanaka i jedna ili više infografija i/ili fotografija s više ili manje opširnim

legendama)” (Adam – Lugrin 2006: 128–129).

Page 7: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 49

meĊunaslovi, izdvojeni dijelovi teksta, udarni i zakljuĉni dio ĉlanka). Zbog toga

analiza prostorno-vremenske organizacije novinskih hiperstruktura moţe posluţiti i

kao polazište za ispitivanje odnosa izmeĊu prakseoloških i konceptualnih struktura

konkretnih diskurzivnih produkata te za uspostavljanje odnosa subordinacije i

derivacije izmeĊu koncepata aktiviranih na razliĉitim pozicijama (proces produkcije) i

u razliĉitim fazama ĉitanja (proces interpretacije).

Dva tipa meĊusobno isprepletenih diskurzivnih relacija povezuju razliĉite elemente

vizualno-skripturalnog prostora novinske hiperstrukture. Rijeĉ je o diskurzivnim

relacijama prakseološke naravi koje povezuju sukcesivne etape diskurzivnih aktivnosti

produkcije i interpretacije diskursa oslanjajući se na “dva vremena ĉitanja novinske

stranice”.4

(5) Kompleksna novinska hiperstuktura (Vjesnik, 3. 2. 2009.)

Prvi tip diskurzivnih relacija moţemo okarakterizirati kao homogene s

prakseološkog stajališta jer povezuju istu vrstu elemenata novinske hiperstrukture

4 Prema Peytardu, skripturalni prostor novinske stranice (l’aire scripturale de la page) izloţen

je tenziji izmeĊu transverzalnog prelijetanja pogledom naslova i lineranog praćenja

tekstualnog kontinuiteta diskursa. “Novinska je stranica jedinica u okviru koje su moguća

(najmanje) dva tipa ĉitanja: ĉitanje naslova i ĉitanje ĉlanaka” (Peytard 1975: 58-59).

Page 8: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

50 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

(naslove promatrane neovisno od tekstova). One prelaze granice pojedinaĉnih

novinskih ĉlanaka povezujući razliĉite etape parcijalnog ĉitanja dnevnih novina,

odnosno njihovog “prostornog dekodiranja” ili “prvog vremena ĉitanja”.

Drugi tip diskurzivnih relacija moţemo okarakterizirati kao heterogene s

prakseološkog stajališta jer povezuju vizualne jeziĉne (tekstualne jedinice i tekstualna

komponenta peritekstualnih jedinica) i nejeziĉne elemente (vizualno isticanje

peritekstualnih jedinica, topografija, tipografija, ilustracije itd.) istog novinskog

ĉlanka. Taj se tip relacija uspostavlja izmeĊu razliĉitih etapa “linearnog praćenja

kontinuiteta diskursa” ili “drugog vremena ĉitanja.” Da bi ukazali na usku povezanost

razliĉitih etapa procesa interpretiranja novinskog diskursa, neki autori uvode i dodatnu

- prijelaznu - razinu analize koja odgovara “ĉitanju meĊunaslova, izdvojenih dijelova

teksta, poĉetnog (udarnog) i završnog dijela ĉlanka» (Favez, Richard i Windisch

1987: 90).

Medijsko postavljanje na scenu (prva interakcijska razina)

Odabir medijskog

proizvoda

Interpretiranje

ponuđenih informacija

Prihvaćanje

Selekcija i hijerarhizacija

informacija

Privlačenje i usmjeravanje

pozornosti čitatelja

Izvješćivanje

Komentiranje

Izgradnja

kredibiliteta

Odbacivanje

Inkurzija (Vjesnik od 3. 2. 2009.)

Produkcija i interpretacija medijskog proizvoda

Otvaranje inkurzije

Naslovnica

Zaključenje inkurzije

Posljednja stranica

Transakcije

Različite rubrike

Tranzakcije

Različite rubrike

Analizirana tranzakcija

1. epizoda

Sada i rukomet ima

milijun izbornika

2. epizoda

Fernandez: Ovo je

vrhunac moje karijere

3. epizoda

“Nakon Olimpa -

svijet”

4. epizoda

Ždrijeb za

rukometni EP

2. faza

1. faza

3. faza

NOVINSKA

HIPERSTRUKTURA

Primjer br. 5

Shematski prikaz br. 3. Prostorno-vremenska organizacija novinskih hiperstruktura kao

referencijalni okvir za interpretiranje medijsko-sportskog dogaĊaja.

Na razini novinske hiperstrukture kao prakseološke jedinice višeg ranga

(transakcija) relativna vaţnost novinskog ĉlanka proporcionalna je vizualnoj

istaknutosti njegovog naslova i prateće ilustracije (vizualno istaknutiji ĉlanak prethodi

u memorijskoj obradi vizualno slabije istaknutom ĉlanaku). U analiziranom primjeru

Page 9: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 51

ĉetiri novinska ĉlanka formiraju ĉetiri prijelazne prakseološke jedinice (epizode) ĉija

prostorno-vremenska hijerarhija odgovara njihovoj vizualnoj istaknutosti i

vremenskom redoslijedu njihove memorijske obrade. Na razini pojedinaĉnih epizoda,

prostorno-vremenska hijerarhija konstituenata niţeg ranga uvjetovana je njihovom

ukljuĉenošću u prvu, drugu odnosno treću fazu ĉitanja.

Prakseološka dimenzija prostorno-vremenske organizacije novinske hiperstrukture

usko je povezana s njezinom konceptualnom dimenzijom. Konstituenti prakseološke

strukture koji su obuhvaćeni prvom fazom ĉitanja aktiviraju koncepte koji zauzimaju

najviši rang u konceptualnoj strukturi. Njima su subordinirani i iz njih izvedeni

koncepti aktivirani u konstituentima obuhvaćenim drugom fazom ĉitanja. Najniţi rang

u prostorno-vremenskoj hijerarhiji novinske hiperstrukture zauzimaju koncepti

aktivirani u konstituentima obuhvaćenim trećom fazom ĉitanja.

U (5) najviši rang meĊu konceptualnim obiljeţjima generiĉke predodţbe SPORTSKI

DOGAĐAJ zauzima koncept OSTALI SUDIONICI (→ĈITATELJ, NAVIJAĈ) aktiviran u

glavnom naslovu Sada i rukomet ima milijun izbornika i u udarnom dijelu novinarskog

komentara, zatim slijede koncepti GLAVNI SUDIONICI (→HRVATSKA REPREZENTACIJA)

i VAŢNOST (→VELIKI USPJEH) aktiviran u nadnaslovu, u završnom dijelu glavnog

ĉlanka i na pratećoj fotografiji, dok najniţi rang zauzima koncept REZULTAT

(→IZGUBLJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u središnjem dijelu glavnog ĉlanka –

novinarskom komentaru same utakmice – koji otvara polemiĉki intoniran meĊunaslov

Suci Hrvatima nisu ukrali pobjedu.

Konceptualna makrostruktura istog sportskog dogaĊaja potpuno se razlikuje u

komentarima francuskih novinara. Tako, primjerice, u središnjem komentaru

objavljenom u dnevnom listu Libération od 3. 2. 2009. najviši rang zauzima koncept

REZULTAT (→OSVOJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u naslovu i podnaslovu (Du pur

travail d’«experts»: La France remporte son 3e Mondial, à Zagreb, en battant la

Croatie) te u udarnom i završnom dijelu ĉlanka u kojima se opisuje završnica

utakmice (primjer br. 7, §4).5

Središnji dio ĉlanka posvećen je komentaru ostalih

dijelova utakmice i izjavama njezinih GLAVNIH SUDIONIKA (→FRANCUSKA

REPREZENTACIJA), dok najniţi rang zauzima komentar prvog poluvremena.

4. TEKSTUALNA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Za razliku od prostorno-vremenske organizacije novinske hiperstrukture koja je

usredotoĉena na fiksiranje prostorno-vremenskih koordinanata procesa recepcije

novinskog diskursa (prva interakcijska razina), prostorno-vremenska organizacija

pojedinaĉnih tekstova (druga interakcijska razina) usmjerena je na odvijanje samoga

dogaĊaja koji je predmetom medijske interakcije te na diskurzivno pozicioniranje

medijske instancije odnosno na njezino veće ili manje distanciranje u odnosu na

odabrane ĉinjenice i izjave od kojih se medijski dogaĊaj sastoji. Zapravo, radi se o

5 http://www.liberation.fr/sports/0101316219-du-pur-travail-d-experts.

Page 10: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

52 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

generiĉkim aspektima prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

koji su povezani s naĉinom (narativno-deskriptivnim ili eksplikativno-

argumentativnim) prezentiranja medijsko-sportskog dogaĊaja odnosno s odabirom

odgovarajućeg diskurzivnog ţanra. Ovdje ćemo pratiti generiĉke transformacije

prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja u ţanrovima

objektiviziranog i subjektiviziranog iskazivanja (Moirand 2007) koje na

mikrotekstualnom planu razlikujemo prema kriteriju odsutnosti odnosno prisutnosti

prostorno-vremenskih deiktiĉkih obiljeţivaĉa i drugih tragova subjektivnosti koji

upućuju na proces proizvodnje iskaza (usp. Šimunić 2009).

U ţanrovima objektiviziranog iskazivanja, zbog djelovanja jakih ograniĉenja

tekstualne naravi (redoslijed nizanja razliĉitih elemenata unutar narativnih ili

deskriptivnih sekvencija) ograniĉene su mogućnosti znaĉajnijih transformacija

prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja, što potvrĊuje i

ujednaĉenost u izvješćima hrvatskih i francuskih sportskih novinara. Dominantni

narativno-deskriptivni naĉin prezentiranja informacija ipak ostavlja mogućnost većeg

ili manjeg isticanja pojedinih elemenata sportskog dogaĊaja njihovim smještanjem u

prvi ili u drugi plan, a ta je mogućnost u svim analiziranim izvješćima iskorištena za

vrednovanje nastupa vlastite reprezentacije, u pravilu praćeno izraţavanjem respekta

prema protivniĉkoj ekipi. Osim toga, prenošenje izjava glavnih sudionika o pojedinim

trenucima utakmice doprinosi parcijalnosti i diskontinuiranosti njezine medijske

prezentacije.

Labavija prostorno-vremenska organizacija u ţanrovima subjektiviziranog

iskazivanja i veća sloboda novinara u hijerarhiziranju informacija otvaraju mogućnost

za znaĉajnije transformacije prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog

dogaĊaja. Upotreba prostorno-vremenskih deiktiĉkih obiljeţivaĉa (kao što su prezent

kao referentna toĉka ţanrova subjektiviziranog iskazivanja ili liĉna zamjenica mi – fr.

on – kojom su “obuhvaćeni” vlastita reprezentacija, novinar i ĉitatelji-navijaĉi) stvara

dojam prostorne i vremenske suprisutnosti razliĉitih sudionika u ovoj sloţenoj

interakciji i simultanog odvijanja razliĉitih interakcijskih situacija od kojih se ona

sastoji:6

(6) Da li je pritisak slomio hrvatsku reprezentaciju, jesmo li bili previše umorni,

jesmo li se loše pripremili za Francusku - nije na kraju ni bitno. [...]

Izjednaĉeno se tako ušlo u posljednjih 15 minuta i tu su nas Francuzi slomili...

(Sportnet.hr, 1. 2. 2009.)

Eksplikativno-argumentativni naĉin prezentiranja informacija koji dominira u

ţanrovima subjektiviziranog iskazivanja dopušta kombinacije razliĉitih postupaka – od

već spomenutih, kao što su veće ili manje isticanje pojedinih elemenata sportskog

dogaĊaja njihovim smještanjem u prvi ili u drugi plan (u sluĉaju upotrebe narativnih i

deskriptivnih sekvenci u argumentacijske svrhe), zatim parcijalno i diskontinuirano

prezentiranje sportskog dogaĊaja, do obrtanja kronološkog redoslijeda njegova

odvijanja. Ovaj posljednji postupak su, zbog same strukture neobraĊenog sportskog

6 http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=371915.

Page 11: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 53

dogaĊaja, preferirali francuski pisani mediji.

U (7) obrtanje kronološkog redoslijeda kombinira se s isticanjem završnog dijela

utakmice i diskontinuiranim naĉinom prezentiranja njezina odvijanja (prva reĉenica

navedenog primjera nalazi se u udarnom, a druga u završnom dijelu novinarskog

komentara):

(7) Et le silence se fit. On jouait la 58e minute de cet opéra diabolique quand un

ange passa après un éclair du bras droit de Jérôme Fernandez. 23-19. […] Les

Bleus ont triomphé (24-19) dans le sacro-saint du hand, dans l’adversité la plus

totale. (Libération, 2. 2. 2009.)

Razliĉite oblike generiĉkih transformacija prostorno-vremenskih koordinata

odabranog medijsko-sportskog dogaĊaja i njihovu relativnu zastupljenost u

analiziranom korpusu moţemo predstaviti i uz pomoć grafikonskog prikaza.

0

2

4

6

8

10

12

(1) Razlikovanje prvog idrugog plana

(2) Parcijalnost (3) Diskontinuiranost (4) Obrnut kronološkiredoslijed

Francuskipisani mediji

Hrvatskipisani mediji

Grafikon 1. Generiĉke transformacije prostorno-vremenskih koordinata odabranog medijsko-

sportskog dogaĊaja.

On nam omogućuje razlikovanje nekoliko stupnjeva u izraţavanju subjektivnosti –

od najniţeg (razlikovanje prvog i drugog plana) do najvišeg (obrnut kronološki

redoslijed). Frekvencija prijelaznih tipova transformacija (parcijalnost,

diskontinuiranost) u analiziranom korpusu tekstova govori o nepostojanju ĉvrste

granice izmeĊu razliĉitih ţanrova medijsko-sportskog diskursa kad je u pitanju

njegova prostorno-vremenska organizacija. Razlike u naĉinu prezentiranja istog

sportskog dogaĊaja izmeĊu francuskih i hrvatskih pisanih medija moţemo

interpretirati kao odraz njihovih nastojanja da odgovore potrebama vlastite

ĉitateljske/navijaĉke publike isticanjem u prvi plan pozitivnih elemenata sportskog

dogaĊaja i potiskivanjem u drugi plan njegovih negativnih elemenata. Najzad, sama

brojnost i opseg razliĉitih transformacija prostorno-vremenskih koordinata

analiziranog sportskog dogaĊaja te preferiranje subjektiviziranog tipa iskazivanja

pokazuju da medijska obrada diskurzivnog trenutka obiljeţenog jakim individualnim i

kolektivnim emocijama zahtijeva, prije svega, paţljivo elaboriranje diskurzivnih

strategija kojima se izbjegavaju ili ublaţavaju povrede lica i integriteta sudionika u

Page 12: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

54 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

interakciji – od potpunog uzdrţavanja (Vjesnik od 2. 2. 2009.), preko razliĉitih

strategija izbjegavanja “osjetljivih” elemenata, do strategija vrednovanja pozitivnih

elemenata kojima su ispunjena oĉekivanja vlastite ĉitateljske/navijaĉke publike – dok

su narativne i deskriptivne strategije izvješćivanja o samome tijeku sportskog dogaĊaja

slabije zastupljene.

5. ZAKLJUĈAK

Sportski dogaĊaj kao predmet medijske interakcije pruţa mogućnost za ispitivanje

razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijskog diskursa, a posebno

interakcijske dimenzije. Zahvaljujući odreĊenosti njegovih prostorno-vremenskih

koordinata koje su regulirane precizno definiranim pravilima igre, interakcijski okvir

njegova medijskog postavljanja na scenu sastoji se od niza jasno razgraniĉenih

interakcijskih razina. U prvom dijelu rada pokazano je da promjene prostorno-

vremenskih interakcijskih parametara na razliĉitim interakcijskim razinama dovode do

razliĉitih transformacija prostorno-vremenskih koordinata sportskog dogaĊaja. U

drugom i trećem dijelu rada utvrĊeno je da su uzroci transformacija na najvišim

interakcijskim razinama ograniĉenja situacijske i tekstualne naravi. Identificirani su

glavni oblici i opseg tih transformacija u analiziranom korpusu te njihove glavne

funkcije u novinarskoj argumentaciji (vrednovanje pozitivnih i izbjegavanje negativnih

aspekata sportskog dogaĊaja) i u nastojanjima medijske instancije da diskurzivni

trenutak obiljeţen jakim individualnim i kolektivnim emocijama prilagodi

oĉekivanjima vlastite ĉitateljske/navijaĉke publike.

LITERATURA

Adam, Jean-Michel (2005). La linguistique textuelle: Introduction à l’analyse textuelle des

discours. Paris: Armand Colin.

Adam, Jean-Michel i Gilles Lugrin (2006). Effacement énonciatif et diffraction co-textuelle

de la prise en charge des énoncés dans les hyperstructures journalistiques. Semen 22: 127-

144.

Berrendonner, Alain (1983). “Connecteurs pragmatiques” et anaphore. Cahiers de linguis-

tique française 5: 215-246.

Blociszewski, Jacques (2007). En vue de l'Euro de foot de 2008. Observatoire des médias

Acrimed: 1-8.

Burger, Marcel (1997). Positions d’interaction: une approche modulaire. Cahiers de linguis-

tique française 19: 11-46.

Charaudeau, Patrick (1997). Le discours d’information médiatique: La construction du miroir

social. Paris: Nathan.

Page 13: Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog

znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55 55

Favez Jean-Claude, J.-E. Richard, i Uli Windisch (1987). La presse genevoise et l’accident

nucléaire de Tchernobyl. Genève: Université de Genève & Union des Editeurs de Journaux

et l’Association de la Presse Genevoise.

Moirand, Sophie (2007). Les discours de la presse quotidienne: observer, analyser, com-

prendre. Paris: Presses Universitaires de France.

Peytard, Jean (1975). Lecture(s) d’une “aire scripturale”: la page de journal. Langue française

28: 39-59.

Roulet, Eddy (1999). La description de l’organisation du discours: du dialogue au texte. Pa-

ris: Didier.

Šimunić, Zrinka (2009). Deiktiĉka referencija i generiĉko strukturiranje diskursa. Rasprave

Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 371-391.

SPATIO-TEMPORAL ORGANIZATION OF THE SPORT MEDIA DISCOURSE

The sport media discourse, observed from a cognitive-interactionist viewpoint, appears as a

media discourse subtype which has a very complex spatio-temporal organization. This

organization articulates the conceptual and praxeological representations of two discourse

universes – the universe the discourse speaks about (<SPORT EVENT>) and the universe where

the discourse takes place (<MEDIA INTERACTION>) – with the conceptual and praxeological

structures of actual discourses. The sport event is a “temporally and spatially limited”

confrontation between individuals or teams having a comparable force, where spectators,

players and referees are the principal actors (Blociszewski 2008: 7). As a subject of media

interaction, the spatio-temporal structure of the raw event undergoes a set of transformations.

In order to show how the media discourses accommodate the spatio-temporal coordinates of

media event with different communication aims of sport journalists, we have analyzed a

bilingual corpus of newspaper texts. We have used the methods of the linguistic analysis of

media discourses, by combining the macroanalysis of the spatio-temporal organization of the

newspaper hyperstructures with the microanalysis of the spatio-temporal deictic markers and

contrastive analysis. The analyzed corpus contains reports and comments of the final match at

the Handball World Championship 2009 published by Croatian and French daily press and

Internet sports portals.

Key words: discourse analysis; sport event; media interaction; spatio-temporal organization.