analize • međunarodna saradnja projekti • tržišta • sajmovi • intervju

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 57 • GODINA VI • SEPTEMBAR/RUJAN 2013.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA PROJEKTI •TRŽIŠTA • SAJMOVI • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • EKOLOGIJA

• TRANSPORT • BH PRIVREDA• ARBITRAŽA

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Novi format Spoljnotrgovinske komore BiH • U fokusu: Republika Turska, Republika Slovenija

2 INFOKOM – broj 57 – septembar/rujan 2013. INFOKOM – broj 57 – septembar/rujan 2013. 3

INFOKOMBroj 57septembar/rujan 2013.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Velibor Peulić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićZdravko MarinkovićBoris MarkovićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Uvodnik4 NOVI FORMAT STK BIH

Savremeni logistički servis privrednika - izazovi i šanse

6 ANALIZA Razorno dejstvo necarinskih barijera - može li CEFTA opstati?

9 Poziv za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom i Crnom Gorom

10 INTERVJU Igor Gavran, savjetnik generalnog sekretara VTK BiH

12 PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE Neophodne promjene u privredi Srpske

14 BH PRIVREDA Trendovi u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa R. Hrvatskom

16 Bosanskohercegovačka firma kao akter na regionalnom nivou

17 Zašto je važna primjena standarda u prehrambenoj industriji

18 Bezbjednost hrane - korist i za privredu i krajnje potrošače

20 Šta je tržišni informacijski sistem u poljoprivredi BiH?

21 Kvalitetni repromaterijali preduslov za kvalitetan proizvod

23 GRAĐEVINARSTVO I IGM Realizacija zaključaka o povratku bh. građevinskih kompanija u Libiju

24 Građevinarstvo BiH u brojkama

25 Kretanja u industriji građevinskih materijala

26 ATA KARNET BiH bilježi stalni rast korisnika ATA karneta

27 TRANSPORT I KOMUNIKACIJE TIR sistem - pojednosta-vljeni carinski prijevoz

30 Razvoj multilateralne kvote CEMT dozvola i ekološki standardi vozila

32 Rezultati nadzora produžnih kablova u BiH pokazali zabrinjavajuće stanje

34 U FOKUSU Republika Slovenija

36 Republika Turska

41 Poslovna zajednica R. Turske zainteresirana za saradnju s BiH

42 Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu GIDA

44 EKOLOGIJA Ekologija i ekološki problemi u BiH

45 Eko turizam

46 Restrukturiranje preduzeća

49 SAJMOVI Uspješan sajamski marketing

52 Sajamska industrija u BiH

54 INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zašto je intelektualno vlasništvo bitno za (malo i srednje) preduzeće

56 INTERVJU prof. dr. Abedin Bikić

58 POSLOVNA SARADNJA

Sadržaj

Ekonomija Bosne i Hercegovine, prema septembarskim ocjenama

i prognozama finansijskih institucija, pokazuje znake oporavka i

bilježi rast izvoza i proizvodnje. Obzirom da ovakve informacije do

javnosti uglavnom dolaze putem medija, bez neophodnih pojašnje-

nja i kritičke analize, ukazala se potreba obuhvatnijeg sagledavanja

ekonomske situacije i aktuelnih ekonomskih trendova u Bosni i

Hercegovini.

Tim povodom, u ovom broju objavljujemo intervju sa Igorom

Gavranom, savjetnikom generalnog sekretara Vanjskotrgovinske

komore BiH i dugogodišnjim ekonomskim analitičarem, analizu

vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proi-

zvodima sa Republikom Hrvatskom, trendove u CEFTA regionu i druge zanimljive anlize kretanja u

industriji naše zemlje.

Na stranicama koje slijede predstavili smo privredne potencijale određenih zemalja, trendove u bosan-

skohercegovačkoj privredi te međunarodne instrumente koji bi mogli biti od koristi bh. privrednicima.

Zbog iskazanog interesa bh. privrednika, posebnu pažnju posvetili smo tržištu Republike Turske, 16.

tržištu u svijetu, osnovnim ekonomskim trendovima i uvjetima poslovanja te zapaženom nastupu bh.

privrednika na sajmu prehrambene industrije GIDA 2013 u Istanbulu i održanim poslovnim susretima

turskih i bosanskohercegovačkih privrednika u Sarajevu.

Niz sklopljenih poslovnih ugovora koji su rezultirali izvozom iz BiH na nova tržišta, razlog su što smo

u ovom broju Infokoma izdvojili značajan broj poslovnih ponuda za koje cijenimo da bi mogle rezul-

tirati uspješnom saradnjom.

Više o privrednim aktuelnostima, predstojećim manifestacijama, aktivnostima i usluga-

ma Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine možete pronaći na web stranici Komore:

www.komorabih.ba

U ime Uređivačkog kolegija,

Aida Alić

4 INFOKOM – broj 57 – septembar/rujan 2013. 5

Informacija da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Spoljnotrgovinskoj ko-

mori Bosne i Hercegovine pred nas je postavila nove zadatke i veću odgo-vornost sa aspekta javnih ovlašćenja te označila početak novog razdoblja pri-lagođenog savremenim servisima pri-vrednika evropskih zemalja.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je most koji povezuje proizvodne i trgovačke sisteme, razne klijente na tržištu sirovina, poluproi-zvoda i gotovih proizvoda, ulazno-izla-zne tokove robe i sirovina. Obezbjeđuje pristup dokumentima i neophodnoj pravnoj pomoći, objedinjava logistički sistem, predvodi udruženja, grupacije i asocijacije, transportnu industriju, ber-ze tereta, obezbjeđuje marketing i pro-mociju u inostranstvu.

U koordinaciji sa privrednim ko-morama Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, STK BiH čini je-dinstven sistem sa jasno naznačenim domenima interesovanja i aktivnosti, podjelom poslova i predvođenja mani-festacija. Ako jedan od podsistema ne funkcioniše, vi nećete imati potpunu uslugu, a naš cilj je obezbjeđenje cje-lovite, pravovremene i potpune usluge članicama.

Novi format Komore nose mladi stručnjaci, eksperti sa znanjem, savre-menim vještinama i iskustvom, spremni da zajedno sa vama rješavaju probleme, savladaju prepreke, ukažu na barijere i zastupaju interese pred nadležnim in-stitucijama od lokalnog do državnog nivoa, kroz paletu međunarodnog na-

stupa u međudržavnim aktivnostima promovišu i predstave vaše ideje te omoguće priključak na međunarodnom tržištu. Njihova svakodnevna obaveza je praćenje standarda, direktiva i legislati-va koje su neophodne za upoznavanje pravila s ciljem uspješnog nastupa na tržištu. Novi format Spoljnotrgovinske komore BiH obezbjeđuje cjeloživotno učenje i sticanje profesionalnih kompe-tencija kroz treninge, edukaciju i speci-jalistička usavršavanja. Jer, mi to tako radimo!

Kakva su iskustva drugih?

Najveće kompanije razvijenih zemalja (Njemačka, Austrija, Turska, Rusija i dr.), predvodnici u oblasti industrije, tr-govine, transporta i uslužnih djelatnosti priznaju značaj i ulogu komorskih siste-

ma. Njihovi nastupi na međunarodnom nivou su nezamislivi bez stručnjaka agencija za promociju izvoza, a pozi-tivnim ocjenjuju i savjete, informacije, sugestije, i to na najvišem nivou uprav-ljanja kompanijama. Bez komorskog sistema i aktivnog pristupa u otklanja-nju “usporivača” nema stvaranja novog ambijenta privređivanja, privlačenja investicija i novog imidža odgovornog i pouzdanog partnera. Poseban značaj komorskog sistema prepoznat je kod onih usluga od kojih se zahtjeva vrhun-ski kvalitet podrške u snabdijevanju materijalnim i informacionim tokovi-ma. Uloga, značaj i razvoj komorskog sistema dokazani su važni elementi iole “ozbiljnih privrednih sistema” zemalja okruženja, a posebno EU.

U uslovima globalizacije i brzog ra-sta međunarodne trgovine, kao i uslo-

Novi format Spoljnotrgovinske komore Bosne i HercegovineSavremeni logistički servis privrednika - izazovi i šanse

Činjenica da Bosna i Hercegovina predstavlja složen logistički, privredni i politički sistem, opterećen nizom prepreka, ograničenja i neprincipijelnih modela savremenog poslovanja, dovoljna je da se shvati koliki izazov stoji pred menadžmentom Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da, u saradnji i koordinaciji sa privrednim komorama Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, pokrene NOVI FORMAT SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BiH i tako ispuni očekivanu i povjerenu misiju pouzdanog partnera još od 1909. godine.

vima dinamizacije procesa pri-druživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, pojavljuju se nove potrebe za unapređenjem i razvojem društveno-ekonom-skog sistema BiH u svrhu njego-vog prilagođavanja i uključivanja u tokove međunarodnih stan-darda. Za ostvarivanje ovih po-treba utvrđuju se ciljevi i zadaci koji se, između ostalog, odnose i na restrukturiranje komorskog sistema Bosne i Hercegovine, u skladu sa savremenim principi-ma poslovne logistike koja u sa-vremenim okvirima optimizira strukturu privrednih sistema. U tom pogledu, u cilju jačanja uku-pnog privrednog ambijenta te efektivnosti privrednog sistema Bosne i Hercegovine, novi for-mat STK BiH će harmonizovati i unaprijediti koordinaciju posto-jećih elemenata sistema.

Spoljnotrgovinska komora u novom formatu i u saradnji i koordinaciji sa Savjetom mini-stara BiH radiće na jačanju i po-vezivanju članica – privrednika u BiH te predvoditi promociju izvoza i nastupa svojih članica na inostranom tržištu. Naime, poznato je da međunarodne ekonomske odnose čine: kreta-nje robe (i usluga), kapitala i lju-di. Spoljna trgovina odvija se u znatno složenijim ekonomskim i političkim uslovima u odnosu na domaće tržište, a STK BiH je punopravni član svih bitnih me-đunarodnih asocijacija u kojima će služiti isključivo vama!

Spoljnotrgovinska komora BiH predvodiće vas na raznim manifestacijama i događaji-ma van zemlje, jer cijenimo da ekonomski odnosi zemlje sa svijetom predstavljaju značajan činilac ekonomskog razvoja. Uspješan nastup na međuna-rodnom tržištu naš je zajednički interes. Svjesni činjenice da su međunarodni ekonomski odno-si uslovljeni, prije svega, objek-tivnim faktorima, spremni smo za nove izazove definisane kroz novi format STK BiH. Jer mi smo vaš pouzdan partner od 1909. godine i mi to tako radimo!

doc. dr. Velibor Peulić

Radionice iz oblasti transporta i špedicije

FIATA Škola špedicije

Digitalni tahograf

Harmonizacija propisa iz oblasti

transporta za zemlje CEFTA-e

„Uspješniji i korisniji nastup

na sajmu“

Radionice

Škola općeg i poslovnog engleskog jezikaŠkola općeg i poslovnog njemačkog jezikaŠkola poznavanja rada na računaru - ECDLŠkola poslovne administracije

ŠKOLE

SeminariArbitražno rješavanje sporovaSeminar na temu profesionalnog lobiranja„Izrada izvoznog marketing plana i istraživanje stranih tržišta“Vanjskotrgovinsko poslovanje

Edukacija za period septembar - decembar 2013. godine

Institut za edukaciju (ECOS) Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine polazi od pretpostavke da je čovjek najveće bogatstvo društva i da zato u njega treba ulagati. Više znanja i stručnosti, bolje vještine i sposobnosti i kvalifikacije su jedan od faktora koji određuju poziciju na tržištu rada.

Obrazovanje i edukacija predstavljaju najbolju investiciju za maksimalno isko-rištavanje ljudskih potencijala, što bitno utiče na razvoj konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta, novih poslova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa potrebama tržišta rada sa traženim kvalifikacijama predstavlja realnu potrebu današnjice. To je proces stalne nadogradnje i povećanja znanja stečenog u formalnom školskom sistemu, sa ciljem da se usavrše postojeće sposobnosti i steknu nova znanja i mo-derne kvalifikacije.

Stoga je edukacija koju pružamo bazirana na stalnom pristupu učenju i eduka-ciji, radi stjecanja novih i obnavljanja već stečenih znanja i vještina, potrebnih za sudjelovanje u radu i društvu znanja, odnosno društvu koje uči.

Institut za edukaciju planira u periodu od septembra do decembra 2013. godi-ne organizirati sljedeće škole, seminare i radionice:

Više informacija na web stanici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine www.komorabih.ba.

Obuke iz oblasti

svježeg voća i povrća

Obuke iz oblasti

metalne industrije

OSTALO

INFOKOM – broj 57


Imajući u vidu da CEFTA 2006 čine države koje će prije ili kasnije po-stati članice Evropske unije, čime će

napustiti CEFTA 2006, i da će se ona u jednom trenutku u budućnosti ugasiti, ne treba smetnuti sa uma da pozici-je stečene na tržištima država CEFTA 2006 prije ulaska u EU neće biti izgu-bljene i nakon ulaska u članstvo Unije. Naprotiv, imat će još veću vrijednost, jer će se tada raditi o državama članicama EU.

Ekonomska integracija kroz CEFTA-u nije bila jedini mehanizam dizajniran da ostvari prethodno spo-menuti cilj, ali je bila najvažniji element inicijative koju je pokrenula EU kako bi pomogla regionu da stane na svoje noge. Sa druge strane, pošto znamo da će zemlje regiona napustiti CEFTA-u sa pridruživanjem EU (kao što je to bio slučaj sa trinaest novih članica EU 2004., 2007. i 2013. godine), ovu zonu slobodne trgovine ne treba posmatrati kao samoj sebi krajnji cilj, već samo kao jedan od stepenika ka članstvu u EU.

Tržište zemalja potpisnica CEFTA sporazuma obuhvata populaciju od oko 25 miliona stanovnika. Riječ je, uglav-nom, o malim privredama koje bilježe vanjskotrgovin-ski i budžetski deficit i slabu konkurentnost svojih pro-izvoda. Također, suočavaju se sa nedostatkom obrtnog kapitala, nedovoljnom kre-ditnom podrškom i visokim učešćem sive ekonomije i korupcije. Najviše se izvoze poljoprivredno-prehram-beni proizvodi, industrijske sirovine i polufabrikati, dok u uvozu dominiraju ma-šine, oprema i industrijski proizvodi visokog stepena

prerade. U ekonomskoj saradnji sa ino-stranstvom ove države su prvenstve-no orijentirane na razvijene zapadne zemlje, posebno EU - učešće trgovine sa EU kreće se u rasponu od 50 do 80 posto ukupne razmjene sa svijetom. Na tržištu članica CEFTA-e najveći rast tra-žnje postoji za energentima, željezom i čelikom, plovilima, konstrukcijama, aluminijem... U uslovima koje diktira svjetska kriza, najveće šanse za rast bh. izvoza pruža upravo tržište CEFTA-e, pa je regionalna saradnja od prioritet-nog značaja. Utoliko prije što najviši stepen podudarnosti uvoza i izvoza BiH ima sa zemljama sa tog područja.

Dublja integracija obuhvata mnogo širi dijapazon oblasti koje su sastavni dio CEFTA sporazuma. Postaje sve ja-snije da dublje međusobno povezivanje u regionu utiče na povećanje trgovine u većoj mjeri nego što bi to bilo moguće sa fokusom samo na elemente koji se tiču direktno trgovine. Imajući u vidu aktivnosti na kojima se do sada radilo u okviru CEFTA-e i koje se planiraju u narednom periodu, mogu se očekivati značajni pomaci u oblastima koje treba da doprinesu povećanju industrijske i

ukupne saradnje u regionu, odnosno dubljem povezivanju ekonomija člani-ca, posebno nakon izlaska Republike Hrvatske iz CEFTA sporazuma.

CEFTA sporazum trebao bi dopri-nijeti političkoj stabilnosti regiona, njegovom ravnomjernijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju in-frastrukture, poboljšanju poslovnog imidža, a posmatrano iz perspektive potrošača, također i osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Prednosti pri-mjene Sporazuma ogledaju se u podsti-canju robne razmjene i stimulisanju re-gionalne privredne kooperacije. Krajnji efekat svih ovih pozitivnih kretanja je-ste rast izvoza, time i zaposlenosti, što bi trebalo rezultirati rastom životnog standarda stanovništva u regionu. Osim toga, od CEFTA sporazuma se očekuje da zemljama potpisnicama olakša ula-zak u EU, ali i da region učini znatno atraktivnijim za strana ulaganja, jer je uspostavljen zajednički pravni okvir za investiranje, što je svakako podsticajni faktor za strane investitore.

Značajno mjesto na listi prioriteta buduće saradnje zemalja regiona za-uzima i stvaranje jednakih uslova za

investicije, što je, zapravo, inicijalna kapisla za privla-čenje što većeg obima in-vesticija u CEFTA region. To podrazumijeva otkla-njanje administrativnih i drugih prepreka, a krajnji cilj je formiranje zajednič-kog investicionog tržišta sa usaglašenim investicionim politikama zemalja regiona.

Ključni strukturni pro-blemi su identični za region u cjelini, pri čemu je vode-ći problem odsustvo poli-tike održivog i efikasnog

restrukturiranja industrijskog sektora. To nije moglo da privuče ozbiljniji pri-liv direktnih stranih ulaganja, tako da je rast zemalja regiona bio finansiran iz strane štednje. Također, nisu značaj-no razvijane ni industrijske politike, razvoj konkurentnog preduzetništva, podsticanje inovacija, istraživanja i ra-zvoja novih proizvoda i tehnologija, razvoj globalnih standarda kvaliteta, olakšavanje restrukturacije preduzeća i diverzifikacija industrijske proizvod-nje. U većini ovih zemalja fokus je bio na privatizaciji a ne na razvoju konku-rentnog industrijskog sektora – sa svim posljedicama odsustva ozbiljnih stranih ulaganja u sektor razmjenjivih dobara. Iako su zemlje regiona u različitim faza-ma integracije u EU, identičnost proble-ma regulatornog okvira podsticajnog za privredu je i dalje ključni sistemski deficit, ne samo za poslovanje nacional-nih privreda već i za jačanje privrednog ambijenta CEFTA regionalnog tržišta. Time nije obezbjeđena atraktivnost re-giona za strana ulaganja i dolazak mul-tinacionalnih kompanija, sa svim pozi-tivnim efektima takvih dolazaka.

Osnovni očekivani efekat primjene o slobodnoj trgovini je sticanje cjenovne konkurentnosti država kojima se omo-gućava bescarinski pristup na vlastito tržište. Indirektni, pozitivan, efekat ca-rinske liberalizacije je ukrupnjavanje tržišta i lociranje proizvođača u zoni ca-rinske unije kako bi jedinstveno tržište snabdijevao sa najpovoljnije lokacije. Znači, očekivani porast priliva stranih direktnih investicija, kao i rast konku-rencije koji bi doveli do snižavanja cije-na i koristi potrošača kroz niže cijene.

Ono što su koristi za potrošače pred-stavlja troškove za države kroz manje budžetske prihode od carina. Za do-maće proizvođače predstavlja pritisak da, ili smanje cijene ili proizvodnju, ili da povećavajući efikasnost proizvodnje opstanu sa većom proizvodnjom i ni-žim cijenama. Iskustvo u međunarod-noj trgovini je pokazalo da carine nisu obavezno i najveća barijera trgovini. Ograničavajući efekat necarinskih ba-rijera, kao što su carinske procedure, administrativna praksa, tehničke bari-jere, standardi, restriktivan vizni režim na trgovinu, mnogo je veći od carinskih mjera, tj. one su mnogo restriktivnije, manje transparentne, kompleksne su, teško ih je definirati i kvantificirati, pa samim tim i otkloniti, a mogu čak total-no blokirati trgovinu.

U članu 1. CEFTA sporazuma u okviru tačke d). predviđa se ukidanje prepreka i poremećaja u trgovini, olak-šanje kretanja robe u tranzitu i preko-graničnog kretanja robe i usluga izme-đu teritorija članica CEFTA-e.

Zapaženo je da se i u okviru CEFTA-e sa sve većom carinskom liberalizacijom trgovine povećava značaj necarinskih barijera, kao što je generalno slučaj u međunarodnoj trgovini. Paradoksalno je, ali proces približavanja EU još uvi-jek ne eliminiše, već kreira barijere u regionalnoj trgovini. Necarinske bari-jere unutar CEFTA-e nastaju jer članice CEFTA sporazuma imaju različite nivoe prilagođavanja svojih regulativa prav-nim tekovinama EU (Acquis communa-utaire). Striktno prilagođavanje jedne ili nekoliko članica visokim standardima koji važe u Uniji utiče mnogo jače na

to da se i ostali tome prilagode što prije, ali dok to ne učine ne mogu izvoziti na pomenuta tržišta. Poznato je da prilago-đavanje zahtijeva i vrijeme i novac i da se to ne može učiniti preko noći.

Trgovinske tokove u CEFTA regio-nu u velikoj mjeri opterećuju necarin-ske barijere. U toku 2011., 2012. i prvoj polovini 2013. godine evidentirano je 102 necarinske barijere, od kojih je ot-klonjeno 48. Osnovne karakteristike necarinskih barijera su da su netran-sparentne, teško se otkrivaju u mreži nacionalnih propisa, poskupljuju trgo-vinu, unose nestabilnost u poslovanje, a efekat im je često razorniji od visokih carinskih stopa.

Ohrabruje podatak da su pokrenute inicijative za otklanjanje nekih od bari-jera što se posebno odnosi na problem međusobnog nepriznavanja certifikata o kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Stoga se nameće potreba da se infra-struktura kvaliteta unaprijedi do nivoa kada će bh. certifikati biti poznati u svim zemljama EU i regiona CEFTA-e. Na tom planu postignut je izvjesni na-predak usvajanjem pojedinih zakona iz te oblasti. Međutim, potrebno je usvo-jiti niz podzakonskih akata u koje će se ugraditi evropske direktive, ali i potpi-sati odgovarajuće sporazume sa pojedi-nim zemljama. Problemi koji se mogu uočiti u domenu infrastrukture kvalite-ta ogledaju se u nedostatku institucio-nalizovanih akreditacionih tijela, zbog čega nije moguće dosljedno sprovoditi CEFTA sporazum. Pozitivan primjer su pojedini sporazumi koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa nekim susjed-nim zemljama. Tako je između BiH i

Tabela važnijih necarinskih barijera u okviru CEFTA-e

Tehničke barijere

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Administrativna procedura Neadekvatna infrastruktura

Različita brzina prihvatanja EU direktiva o teh-ničkim propisima

Nedostatak prihvatanja međunarodno priznatih tijela za ocjenu usa-glašenosti što izaziva skupo, dugotrajno, obi-mno i duplo testiranje proizvoda

Na graničnom prelazu: duga, komplikovana, netransparentna procedura carinjenja; kontrole i verifikacija dokumenta o porijeklu robe; neusklađeno radno vrijeme službi; samovoljno, arbitrarno ponašanje nadležnih prilikom klasifikacija i određivanja carinske osnovice

Logistika u trgovini; saobra-ćaj; bankarstvo i osiguranje; telekomunika-cije; poslovne usluge

Neprihvatanje dokumenata o ocjeni usaglaše-nosti

Neprihvatanje certifi-kata tijela koja se bave ocjenom usaglašenosti

Nedostatak informacija o propisima i procedu-rama i neizvršavanje notifikacijenovih propisa

Obilježavanje i pakovanje

Obilježavanje poljopri-vredno-prehrambenih proizvoda

Komplikovana, skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola

Korupcija

ANALIZA

Razorno dejstvo necarinskih barijera – može li CEFTA opstati?

CEFTA 2006 danas, sedam godina nakon stvaranja, predstavlja drugo najbitnije tržište Bosne i Hercegovine, odmah poslije tržišta Evropske unije, na koje se plasira blizu 30% izvoza.


Mira Idrizović - IN MEMORIAM Trećeg septembra 2013. godine Komora se oprostila od svoje dugogodišnje kolegice, saradnice i drage prijateljice Mire Idrizović.

Kao diplomirana pravnica, radni vijek je počela 1974. godine u IGKRO ‘’Svjetlost’’ Sarajevo gdje je ostala do 1979., kada prelazi u Privrednu komoru Bosne i Hercegovine.

U procesu transformacije Privredne komore BiH, formiranja Vanjskotrgovinske komore BiH, a potom i Privredne komore FBiH, imala je jednu od ključnih uloga i dala svoj puni profesionalni i ljudski doprinos.

U Privrednoj komori FBiH je obavljala radne zadatke šefice Odjeljenja za pravne poslove, a nakon toga direktorice Sektora za pravne poslove te potpredsjednice Komore.

Njen angažman, osim organizacionih nadležnosti, odnosio se i na praćenje legislative Evropske unije. Bila je prepoznatljiva po poznavanju zakona, propisa i preporuka, što je nesebično dijelila s drugima putem redovne rubrike u Glasniku Komore.

Puna entuzijazma, želje za unapređenjem rada i usluga Komore, radila je na mnogim projektima Evropske unije.

Svima koji su je poznavali, nedostajat će njena širina, spremnost da pomogne, otvorenost, a nadasve, njena ljudskost i razumijevanje.

Srbije (u aprilu 2012.) potpisan Protokol o međusobnom priznavanju i prihvata-nju dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje bilj-nog i mješovitog porekla i Protokol o sa-radnji u oblasti zaštite zdravlja bilja. Ovi protokoli trebali bi omogućiti nesmeta-ni promet biljnih i životinjskih vrsta i proizvoda između BiH i Srbije.

Bosna i Hercegovina kontinuirano

ostvaruje izrazito povoljne rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni s područ-jem UNMIK/Kosova, povećavajući izvoz iz godine u godinu, uz zadržava-nje uvoza na minimalnom nivou i više-struku pokrivenost uvoza izvozom, za razliku na izraziti deficit s najvećim di-jelom svijeta, a posebno susjednim ze-mljama. Zbog složenosti političkog pi-tanja (ne)priznavanja Kosova od strane

Bosne i Hercegovine, vanjskotrgovinska razmjena i ekonomski efekti buduće sa-radnje mogu doći u pitanje.

Zato je od iznimne važnosti za izvo-znike iz Bosne i Hercegovine sačuva-ti ovo tržište, posebno nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju.

Prof. dr. Duljko HasićŠejla Delić

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Kosova (u KM) 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. (I-VI)IZVOZ 116.727.489,57 159.026.854,65 168.589.395,62 181.298.986,94 70.403.818,60UVOZ 6.271.114,27 3.715.808,97 2.857.603,59 7.864.251,00 4.927.407,58OBIM 122.998.603,84 162.742.663,62 171.446.999,21 189.163.237,94 75.331.226,18SALDO 110.456.375,30 155.311.045,68 165.731.792,03 173.434.735,94 65.476.411,02Pokrivenost uvoza izvozom %

1.861% 4.280% 5.900% 2.305% 1.429%

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, kao operativne strukture za implementaciju IPA Prekograničnog programa između ovih dviju država, u saradnji sa delegacijama Evropske uni-je u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, 25. jula ove godine objavili su Poziv potencijalnim aplikantima da podnesu aplikacije za projekte u okviru sljedećih mjera:

Mjera I.1 Inicijative prekograničnog privrednog razvoja, sa naglaskom na turizam i ruralni razvoj

Mjera I.2 Inicijative za unapređi-vanje životne sredine, sa fokusom na zaštitu, promovisanje i upravljanje pri-rodnim resursima

Mjera I.3 Društvena kohezija i kul-turna razmjena kroz aktivnosti koje povezuju institucije i ljude

Poziv za dostavljanje prijedlo-ga projekata je otvoren od 25. jula, a procedura apliciranja odvijat će se u

dva koraka. U prvom krugu aplikanti će dostavljati samo konceptne note a samo oni aplikanti čiji prijedlozi budu odobreni u ovoj prvoj fazi bit će pozvani na dostavljanje kompletne aplikacijske dokumentacije. Svi neophodni dokumenti (Uputstva za aplikante, Aplikacioni formular sa dodacima, kao i ostali relevantni doku-menti) mogu se preuzeti na web strani-cama Zajedničkog tehničkog sekretari-jata ovog Prekograničnog programa (www.cbc.bih-mne.org), Direkcije za evropske integracije BiH (www.dei.gov.ba), Ministarstva vanjskih poslo-va i evropskih integracija Crne Gore (www.mip.gov.me) ili EuropeAid-a (http://ec.europa.eu/europeaid).

Kada je riječ o Programu prekogra-nične saradnje između BiH i Hrvatske, Treći poziv za dostavljanje prijedloga projekata objavljen je 6.8.2013. godi-ne a krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 4.11.2013. godine u 16:00 sati po lokalnom vremenu. Svi neop-

hodni dokumenti (Uputstva za apli-kante, Aplikacioni formular sa aneksi-ma, kao i ostali relevantni dokumenti) mogu se pronaći na web stranicama Zajedničkog tehničkog sekretarijata za ovaj Program (www.cbc-cro-bih.net), Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (www.arr.hr), Direkcije za evropske integracije BiH (www.dei.gov.ba) ili EuropeAid-a.

Ovaj poziv je objavljen s ciljem poticanja stvaranja prekogranične sa-radnje i partnerstva, poticanja razvoja zajedničkih prekograničnih aktivnosti revitaliziranja gospodarstva, zaštite prirode i okoliša i unapređenja soci-jalne povezanosti na programskom području. U okviru ovog poziva in-dikativni iznos od 3.822.090,56 € do-stupan je za projektne prijedloge iz obje partnerske zemlje (1.800.000 € za Hrvatsku i 2.022.090,56€ za Bosnu i Hercegovinu).

n

Poziv za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom i Crnom Gorom

U okviru IPA Prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora koji finansira Evropska unija objavljen je Treći poziv za dostavljanje prijedloga projekata. Ovo je ujedno i posljednji poziv u okviru programskog perioda 2007. - 2013. Poziv se odnosi na prioritet pod nazivom „Podrška kreiranju zajedničkog društveno-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i privredu programske oblasti”.

Ukupno izvoz BiH u Kosovo, 2012.

Tarifna grupa Količina (Kg) Vrijednost (KM)7214 Šipke od željeza ili nelegiranog čelika 40.546.630,00 40.651.330,197213 Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika 26.931.350,00 27.530.348,712713 Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte 24.808.250,00 25.272.894,621701 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i hemijski čista saharoza 15.249.235,75 15.314.272,84

1602 Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi 1.550.115,59 12.908.633,25

4407 Obrađeno drvo 30.680.855,96 11.772.139,137308 Željezne ili čelične konstrukcije 1.236.460,10 4.663.572,971512 Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka 2.001.619,88 4.578.637,463004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0) 31.087,69 3.998.543,520401 Mlijeko i pavlaka 3.103.777,40 3.306.524,60

Ukupno top 10 izvoznih proizvoda BiH u Kosovo, 2012. 146.139.382,37 149.996.897,29Ostali proizvodi 17.020.743,19 31.302.089,65

Ukupno izvoz BiH u Kosovo, 2012. 163.160.125,56 181.298.986,94

Uvoz BiH iz Kosova, 2012.

Tarifna grupa Količina (Kg) Vrijednost (KM)1701 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i hemijski čista saharoza 2.190.750,00 2.339.280,572202 Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode 2.204.507,08 1.842.015,444010 Transportne vrpce i pogonsko remenje od vulkaniziranog kaučuka 112.662,87 640.563,018703 Osobni automobili i druga motorna vozila 10.250,00 483.606,947306 Ostale željezne ili čelične cijevi i šuplji profili 259.393,24 428.476,478705 Motorna vozila za specijalne svrhe 81.250,00 346.047,490202 Smrznutno goveđe meso 13.320,80 150.602,727308 Konstrukcije 56.670,00 99.945,677210 Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika 71.064,00 97.594,898483 Transmisiona vratila (uključujući bregasta vratila) 3.500,00 90.300,67

Ukupno top 10 uvoznih proizvoda iz Kosova u BiH u 2012. 5.003.367,99 6.518.433,87Ostali proizvodi 688.122,69 1.345.817,13Ukupno uvoz BiH iz Kosova u 2012. 5.691.490,68 7.864.251,00


Nakon dužeg vremena, svjedoci smo niza pozitivnih i naglašeno optimi-stičnih ocjena ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini. Da li je to znak konačnog oporavka domaće privrede?

‘’Tačno je da određeni pozitiv-ni statistički pokazatelji, prije svega vanjskotrgovinski, navode na optimi-zam i doprinose stvaranju slike postu-pnog ekonomskog oporavka u Bosni i Hercegovini. Pohvalne ocjene predstav-nika Međunarodnog monetarnog fon-da, vezane za praćenje implementacije stand-by aranžmana, dodatno su taj op-timizam ojačale i argumentirale, kreira-jući svojevrsnu virtualnu stvarnost eko-nomskog prosperiteta. Ipak, ekonomska stvarnost Bosne i Hercegovine u 2013. godini je mnogo kompleksnija i nepo-voljnija nego što ove pozitivne brojke i pohvalne riječi govore. Neopravdani optimizam zamagljuje neugodnu stvar-nost i kreira opasnu iluziju oporavka kojeg nema.

Većina makroekonomskih poka-zatelja ne pokazuje ni naznake održi-vih poboljšanja, a iznimke su većinom uvjetovane povoljnijim vremenskim prilikama (energetika, agroindustrija) i niskom osnovicom iz prethodne godi-ne. Nivo direktnih stranih ulaganja ne može se okarakterizirati nimalo blaže nego katastrofalnim, dok enormno vi-soka nezaposlenost i obim tzv. “sive eko-nomije” potvrđuju odsustvo promjena u uređenosti tržišta. Ekonomske reforme i mjere za unapređenje poslovnog okru-ženja pojavljuju se jedino u teorijskim kontempliranjima i deklarativnim želja-ma i najavama, bez primjetnih stvarnih pomaka.

Dakle, ekonomska situacija i aktu-elni trendovi potvrđuju kontinuiranu stagnaciju domaće privrede, uz odre-đene oscilacije u pojedinim segmenti-ma, i najveću vitalnost vanjskog sektora bez čijeg doprinosa bi i ionako upitna ekonomska održivost postala potpuno

nemoguća. Svojevrsni “uvoz stabilno-sti” iz vanjskih tržišta, gdje se privreda oporavlja od recesije, najveća je prilika za razvoj, jer unutarnji poticaji “tradici-onalno” izostaju.’’

Posljednji podaci o ostvarenoj vanj-skotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine čine se veoma ohrabru-jućim. Kakvo je vaše viđenje?

‘’Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2013. godini je zaista značajno poboljšana i do kraja augusta je vrijednost izvoza dostigla 5,7 mi-lijardi KM, oko 7 % više nego u istom periodu prethodne godine, uz vrijed-nost uvoza od 9,6 milijardi KM, što je smanjenje za oko 1,6 %. Time je i defi-cit smanjen za oko 12 %, a pokrivenost uvoza izvozom povećana za skoro 9 %. Ovi pokazatelji jesu respektabilni, po-sebno u poređenju s 2012. godinom, ali struktura same vanjske trgovine mnogo je manje respektabilna.

Naime, dominantno učešće u stva-ranju ovakve slike imao je samo jedan proizvod – električna energija – čiji je izvoz povećan za čak 241 milion KM, odnosno 307 %, dok u najvećem dijelu izvoza nije ni bilo osjetnijih poboljša-nja. Čak ni ovaj izvoz nije bio potaknut izgradnjom novih proizvodnih kapa-citeta, već najvećim dijelom poboljša-njem hidroloških prilika i okončanjem remonta pojedinih termoenergetskih blokova.

I najveći dio smanjenja uvoza odno-si se na uvoz sirovina (sirova nafta za preradu, kameni ugalj za proizvodnju koksa), pa je više odraz smanjenja ak-tivnosti domaće prerađivačke industri-je nego povećanog plasmana domaćih proizvoda na unutarnjem tržištu.

U promatranom osmomjesečnom razdoblju, vodeća izvozna i uvozna tržišta ostala su ista kao i ranije, limi-tirajući najveći dio naše vanjske tr-govine na susjedne države i pojedine članice CEFTA 2006 i Evropske unije (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija). Značajna promjena odnosi se samo na posljednja dva mjeseca, zbog “prelaska” Republike Hrvatske iz područja CEFTA 2006 u Evropsku uniju, ali je ova izmje-na uzajamnog omjera dva velika tržišta u strukturi naše trgovine tek formalna.’’

U situaciji kada domaći privredni su-bjekti oskudijevaju kapitalom i mo-gućnostima proširenja vlastitih kapa-citeta, direktna strana ulaganja često se najavljuju kao izvor „spasa“ i te-

melj budućeg ekonom-skog razvoja. Međutim, najavljeni grandiozni projekti i astronomski iznosi ulaganja već go-dinama izostaju. Zašto je tako i možemo li oče-kivati neke promjene u narednom periodu?

“Nastavak trenda smanjenja direktnih stra-nih ulaganja najjasnije potvrđuje izostanak po-boljšanja uvjeta poslova-nja u Bosni i Hercegovini i bilo kakvih promjena u njenoj (ne)atraktivnosti potencijalnim ulagači-ma. Dok se u prethodnih nekoliko godina izgovor pokušavao pronaći u glo-balnoj ili regionalnoj re-cesiji, aktuelna ekspanzi-ja ulaganja u susjedstvu, posebno u Republici Srbiji, nedvojbeno govori

kako problem nije ni u svijetu ni u regiji već u samoj Bosni i Hercegovini. Sistem koji ne osigurava ni domaćim kompani-jama odgovarajuće uvjete za konkuren-tnost, a time i održivi rast i razvoj po-slovanja, ne može nikome biti privlačan, što rezultati i dokazuju.

Projekti temeljeni na prirodnim re-sursima, posebno energetskim, kakav je npr. planirana izgradnja bloka 7 u TE Tuzla, perspektivni su i atraktivni čak i u ovakvim uvjetima, jer je njiho-va isplativost neupitna, a rizik plasmana gotovog proizvoda – električne energi-je – praktično je nepostojeći. Međutim, prerađivačka industrija, posebno final-na prerada i proizvodnja sofisticiranijih proizvoda s visokom osjetljivošću na troškove, neuređenost tržišta i nelojalnu konkurenciju, još uvijek ne nalazi plod-no tlo za razvoj u Bosni i Hercegovini. Pored brojnih drugih prepreka, ukupni troškovi radne snage i formalne i nefor-malne administrativne barijere prednja-če po negativnom utjecaju na potenci-jalne ulagače.

Rijetki pozitivni primjeri iz prethod-nog perioda u pravilu su se događali samo u onim područjima čija je lokalna vlast prepoznala neophodnost kreiranja “dodatne vrijednosti” za potencijalnog ulagača i osigurala bitno povoljnije uv-jete od okruženja. Onda kada politika privlačenja ulaganja, ne samo stranih nego i domaćih, bude stvarna i kon-kretna, podrazumijevajući besplatan ili veoma povoljan pristup infrastrukturi, ekspresno rješavanje svih administrativ-nih procedura, kontinuiranu podršku u svim fazama realizacije projekta i puno razumijevanje za potrebe ulagača, tada će se i ukupna situacija promijeniti.’’

Pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine

Struktura vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine po sektorima privrede

Sektor Izvoz (KM)

2013. 2012.

Uvoz (KM)

2013. 2012.

Agroindustrija 444.546.247 9,25 % 1.795.712.748 -0,13 %Mineralna goriva i elektr. energija 684.700.471 34,41 % 1.912.768.758 -10,77 %Hemijski i farmac. proizvodi i dr. 496.303.850 4,65 % 1.418.051.852 -1,70 %Kamen, kreč, cement, beton i dr. 68.724.752 -1,71 % 246.888.909 -2,60 %Koža, krzno, tekstil i proizvodi 740.869.866 12,66 % 955.601.391 8,54 %Drvo, papir i namještaj 1.090.358.581 9,61 % 457.222.822 -1,85 %Rude, metali i proizvodi 1.301.471.719 -6,44 % 886.543.778 0,89 %Mašine, aparati, meh. uređaji i dr. 842.493.351 5,68 % 1.843.228.882 2,32 %Ostali razni proizvodi 50.015.634 20,64 % 110.770.174 -5,70 %UKUPNO 5.719.484.471 7,06 % 9.626.789.314 -1,58 %

Struktura izvoza i uvoza Bosne i Hercegovine po tržištima

IZVOZNjemačka: 898 miliona KM (+ 3 %)Hrvatska: 871 milion KM (+ 8 %)Italija: 651 milion KM (+ 7 %)Srbija: 499 miliona KM (- 2 %)Slovenija: 453 miliona KM (+ 7 %)Austrija: 448 miliona KM (+ 2 %)Crna Gora: 201 milion KM (+13 %)Turska: 113 miliona KM (- 11 %)

UVOZHrvatska: 1,772 milijardi KM (- 2 %)Srbija: 1,130 milijardi KM (+ 2 %)Njemačka: 941 milion KM (- 2 %)Slovenija: 914 miliona KM (- 1 %)Švicarska: 880 miliona KM (+ 2 %)Italija: 820 miliona KM (+ 7 %)Austrija: 579 miliona KM (-17 %)Mađarska: 363 miliona KM (+ 9 %)

Ocjene i prognoze međunarodnih finansijskih institucija, kao i pojedini ohrabrujući statistički pokazatelji govore o izlasku iz ekonomske krize i recesije, kako u Evropskoj uniji tako i u samoj Bosni i Hercegovini. Obzirom da ovakve informacije do javnosti uglavnom dolaze putem medija, bez neophodnih pojašnjenja i kritičke analize, ukazala se potreba obuhvatnijeg sagledavanja ekonomske situacije i aktuelnih ekonomskih trendova u Bosni i Hercegovini iz ugla Igora Gavrana, savjetnika generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH i dugogodišnjeg ekonomskog analitičara.

INTERVJU >>> Igor Gavran, savjetnik generalnog sekretara VTK BiH

Nepovoljna ekonomska stvarnost ne smije biti izgovor za nečinjenje i rezignaciju, već izazov i poticaj za preokret


Privrednici su još jednom istakli neophodnost donošenja novog Zakona o radu, koji bi bio prila-

gođen tržišnim uslovima privređivanja i kojim bi se pojednostavile procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu, odnosno postigla veća mobilnost radne snage, povećala odgovornost prema preuzetim obavezama i radnika i poslodavca te smanjilo opterećenje privrede.

Kada je u pitanju rad kontrolnih organa, prioritetno pitanje na čijem rješavanju insistira Poslovna zajednica je preklapanje nadležnosti opštinskih i republičkih inspekcija (dupliranje kon-trola), gdje se kao poseban problem javlja preklapanje ovlaštenja inspektora i komunalne policije. Takođe, potreb-no je riješiti pitanje formiranja jedin-stvenog inspekcijskog sistema na istom nivou, preciznije definisati najave kon-

i funkcionisanje inspekcijskih organa. Tu, prije svega, mislimo da se ne smi-ju preklapati nadležnosti opštinskih i republičkih inspekcija, odnosno da se dio inspekcijskih ovlaštenja prenese na resorna ministarstva kako bi se jedno-stavnije vršila kontrola poslovanja su-bjekata. Nadležni organi moraju se kon-kretno pozabaviti onim subjektima koji su u zoni sive ekonomije’’, rekao je pred-sjednik Đurić i dodao da se bilježe blagi pomaci u oporavku privrede u odnosu na prethodnu godinu, ali da je ukupno stanje daleko od željenog.

Da su neophodne određene inter-vencije u privredi Srpske potvrdila je i premijerka RS Željka Cvijanović.

‘’Bez obzira na određene pomake, domaća privreda i dalje je izložena istim izazovima kao i ranije. Stvari na doma-ćem terenu zavise od prilika u okruže-nju i EU. Rast inostrane tražnje odraziće se i na privredne aktivnosti u Republici Srpskoj’’, izjavila je Cvijanović i napo-menula da će sastanci sa predstavnicima Privredne komore Srpske biti održavani svaka tri mjeseca, kao i da će biti nastav-ljena saradnja sa Odborom za regulator-nu reformu.

Prema njenim riječima, u skupštin-skoj proceduri u septembru trebao je da bude Zakon o multilateralnoj kompen-zaciji, a neophodno je donijeti i Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

‘’Opredijeljenost Vlade je da do kraja godine uputi u parlamentarnu proce-duru ili da barem izradi Nacrt zakona o rokovima izmirenja novčanih oba-veza. Vlada Republike Srpske jedina u okruženju nije povećavala poreze, ali se istovremeno trudila da zadrži dinami-ku podsticaja’’, podsjetila je premijerka Cvijanović.

Predstavnici Vlade, između ostalog, upoznali su privrednike i o načinu na koji je koncipiran Fond za podršku pri-vredi od 260 miliona KM, a koji će biti koncentrisan u Investiciono-razvojnoj banci.

Sastanku su prisustvovali i potpred-sjednici Vlade Jasmin Komić i Nada Tešanović, ministar finansija Zoran Tegeltija, ministar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević, ministri-ca trgovine i turizma Maida Ibrišagić-Hrstić, ministar poljoprivrede, šumar-stva i vodoprivrede Stevo Mirjanić i ministar rada i boračko-invalidske za-štite Petar Đokić.

Vladimir Blagojević n

Neophodne intervencije u privredi Srpske

Na sastanku predstavnika Poslovne zajednice RS i Vlade RS, koje su predvodili predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić i premijerka RS Željka Cvijanović, održanom krajem jula u Banjaluci, privrednici su, kao jedno od ključnih mjera za rasterećenje privrede, istakli neophodnost izmjene Zakona o porezu na dohodak, u pravcu vraćanja neoporezivog dijela dohotka i poboljšanja opšte likvidnosti privrede te ukidanja obaveze plaćanja poreza na dohodak koji se ostvari prilikom prometa poljoprivrednog zemljišta u slučajevima kada se promet vrši s ciljem ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava.

trole, ali i definisati kaznene odredbe za neodgovoran i neprofesionalan rad inspektora, za grešku ili zloupotrebu službene dužnosti. U posljednje vrijeme privrednici se žale na rad i visinu kazni koju izriču devizni inspektori a na koje privrednici, realno, ne mogu uticati, kao što je slučaj nemogućnosti naplate po-traživanja iz inostranstva. U narednom periodu, kako su istakli predstavnici Poslovne zajednice, mora se veća pažnja posvetiti kontroli aktivnih neregistrova-nih i neprijavljenih poslovnih subjekata.

Predsjednik PKRS Borko Đurić, na-kon sastanka, izjavio je novinarima da je neophodan što viši stepen fiskalnog i parafiskalnog rasterećenja privrede u Republici Srpskoj.

‘’Novim Zakonom o radu ova oblast bi se regulisala na najbolji mogući na-čin i ne na štetu radnika i poslodava-ca. Jedan od zahtjeva odnosi se na rad

PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE

iščekivalo se kao svojevrstan „Dan D“ za bosanskohercegovačku privredu. Koliko se toga promijenilo u među-sobnim ekonomskim odnosima od tada?

‘’Promjena trgovinskog režima iz-među Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nakon njenog istupanja iz CEFTA 2006 i pristupanja Evropskoj uniji je već dugo u fokusu intere-sa velikog dijela privrede u Bosni i Hercegovini, s “kulminacijom” oko 1. jula ove godine, kada se promjena i do-godila. Naravno, nisu ostvarene ni ka-tastrofične ni euforične najave kako će cjelokupna privrede jedne ili druge ili čak obiju država doživjeti trenutnu pro-past ili prosperitet. Ostvarilo se tek ono što je od početka i bilo jedino realno – prestanak (do ispunjenja preostalih uvjeta) izvoza većine proizvoda animal-nog porijekla, kao i krompira iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku te privremeni prestanak, smanjenje i/ili preusmjerenje uvoza proizvoda opterećenih carinskim dadžbinama iz Hrvatske.

Potpunije sagledavanje posljedica i dugoročnog utjecaja na strukturu i po-slovanje privrede u Bosni i Hercegovini još uvijek nije moguće i ovisi primar-

no o periodu nemogućno-sti izvoza, odnosno kada će aktuelne prepreke biti trajno uklonjene. Štete su svakako značajne i protekom vremena se uvećavaju, ali i pozitivni aspekti novog trgovinskog režima daju određene rezul-tate i doprinose povećanju učešća domaćih proizvoda na domaćem tržištu. Ukoliko se do kraja 2013. i početkom 2014. godine sukcesivno is-pune svi preostali uvjeti za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, potom jaja i mesa peradi i prerađevina, te krompira i ostalih proizvoda, pristup cjelokupnom tržištu Evropske unije i povećan pla-sman na alternativna tržišta bi mogli anulirati u međuvre-menu akumulirane štete.

Nužno je i ovom prilikom naglasiti da su za nemoguć-nost izvoza isključivo odgo-vorne nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini, najvećim di-jelom u ranijim godinama, a ne sami proizvođači, te da je i ekonomski i moralno oprav-dano da te iste nadležne vlasti

pomognu proizvođačima u prevlada-vanju aktuelnih poteškoća. Određene mjere je poduzelo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje je u aktuelnom mandatu zaslužno za ve-like pozitivne pomake, ali potrebno je mnogo više od toga.’’

Nakon duge pauze, u Bosni i Hercegovini se ponovno održava po-pis stanovništva. Koliko će na ovaj način prikupljeni statistički poda-ci pomoći strateškom ekonomskom planiranju?

‘’Ekonomski relevantni podaci pri-kupljeni popisom stanovništva neop-hodni su svakom strateškom promi-šljanju i analizi te bi njihova konačna dostupnost u narednom periodu trebala omogućiti mnogo realnije sagledavanje stanja, ne samo u ekonomiji. Nažalost, ekonomskim analizama i strateškim razvojnim dokumentima se u Bosni i Hercegovini ne pridaje dovoljno pažnje i mnogi nakon složenog procesa izrade ostaju neiskorišteni. Zato ne smijemo imati ni pretjerana očekivanja od poda-taka koje ćemo dobiti popisom. Ipak, to bi mogao biti poticaj za promjenu uku-pnog odnosa nadležnih vlasti prema

relevantnim bazama podataka i struč-nim i naučnim osnovama za dugoroč-no planiranje i djelovanje. Kombinacija pouzdane statistike i konkretnih zahtje-va i interesa privrede, sublimiranih i za-stupanih od Vanjskotrgovinske komore BiH, optimalan je osnov za donošenje pravih odluka.’’

Nakon Vaših pojašnjenja i argumena-ta koje ste naveli, početni optimizam pretvorio se u svoju suprotnost, a svje-tlo u našem „ekonomskom tunelu“ čini se još daljim nego ranije. Kako u takvim uvjetima uopšte poslovati?

“Očekivani trendovi u narednom periodu ne daju nadu u neophodan strateški preokret i relativna stagnacija do kraja godine mogla bi se smatrati zadovoljavajućim scenarijem, u odno-su na rizik daljnjeg pogoršanja. Tek je naredna godina stvarna prilika za pozi-tivne promjene i preusmjeravanje eko-nomskih tokova u pravom smjeru, ali još uvijek je prerano i nezahvalno pro-gnozirati njihovu ostvarivost.

Aktuelna ekonomska stvarnost jeste izrazito nepovoljna već godinama, ali to ne smije biti izgovor za nečinjenje i rezi-gnaciju, već izazov i poticaj za preokret. Upravo ogroman zaostatak za okruže-njem i razvijenim ekonomijama ostavlja širok prostor za napredak, jer gotovo u svakoj oblasti je i mali poticaj dovoljan da napravi značajnu razliku. Uspješne domaće kompanije i poduzetnici kon-tinuirano su suočeni s preprekama koje bi se njihovim konkurentima iz uređe-nijih društava činile nepremostivim, ali ih prevladavaju vanrednom upornošću i vještinama i ostvaruju impresivne rezultate.

U tom duhu djeluje i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kako bi pojačanim aktiv-nostima olakšala pristup potencijalnim izvoznim tržištima i onim članicama koje oskudijevaju vlastitim resursima, uz konstantan poticaj nadležnim vla-stima za prilagođavanje sadržaja i pri-mjene relevantnih propisa potrebama i interesima privrede. Novi format dje-lovanja, usluge i projekti učinit će ovog “pouzdanog partnera bosanskoherce-govačke privrede od 1909. godine” još efikasnijim i produktivnijim u ispunje-nju svoje uloge u ekonomskom životu Bosne i Hercegovine.”

Razgovarala: Aida Alić n


Republika Hrvatska je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Godinama

unazad, trgovinska saradnja dviju ze-malja odvijala se u okviru pravila iz Sporazuma CEFTA 2006, odnosno kroz obostran bescarinski režim. Politika i jedne i druge zemlje težila je pristupa-nju i ulasku u Evropsku uniju, kao jed-nom od najvažnijih poteza ka napretku i razvoju. Republika Hrvatska je puno ozbiljnije shvatila svoj put ka evropskim integracijama, što ju je 1. jula 2013. učinilo punopravnom članicom Unije. Budući da su u EU sigurnost i zdrav-stvena ispravnost proizvoda na prvom mjestu, to se automatizmom prenijelo i na Republiku Hrvatsku. Kaskajući ka vlastitim evropskim integracijama, naša država se uhvatila u koštac sa proble-mom i nemogućnosti izvoza proizvo-da koji sa sobom nose najveći rizik po zdravstvenu ispravnost, a to su proizvo-di animalnog porijekla.

Vodeći se svim dešavanjima prote-klih godinu dana na polju ispunjavanja uslova za izvoz proizvoda animalnog

porijekla u Republiku Hrvatsku, kao i ostalih proizvoda, Vanjskotrgovinska komora BiH je izradila analizu koja pokazuje kakve promjene u vanjskotr-govinskoj razmjeni agroindustrijskog sektora donose prvi mjeseci nakon pro-mjene na granicama sa komšijama.

Kod pet grupa proizvoda došlo je do značajnog povećanja izvoza, i to kod: masti i ulja biljnog i životinjskog porije-kla, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, meda, proizvoda na bazi žitarica, braš-na, škroba, pića, alkohola i sirćeta i šeće-ra i proizvoda od šećera. Značajan pad izvoza zabilježen je kod povrća, gomolja i korijenja, te ribe i proizvoda od ribe.

Uvoz proizvoda agroindustrijskog sektora u protekle tri godine povećao se za oko 75 miliona KM. Značajno po-većanje uvoza uočeno je kod pet grupa proizvoda: pića, alkohola i sirćeta, ži-tarica, živih životinja, prerađevina od mesa, riba i ljuskavaca i raznih proizvo-da za ishranu.

U istom periodu uvoz je značajno pao kod sljedećih grupa proizvoda: meso i jestivi klaonički proizvodi, voće

i orašasti plodovi, uljano sjemenje i plodovi i duhan i proizvodi zamjene duhana.

U osam mjeseci tekuće godine iz BiH u Hrvatsku izvezeno je 132.961.349,36 KM, što predstavlja pad izvoza za 10% u odnosu na isti period prošle godine.

Značajniji pad izvoza primjećuje se kod grupa proizvoda kao što su mlije-ko, mliječni proizvodi, jaja i med (19%), meso i jestivi klaonički proizvodi (97%), žive životinje (72%), voće i orašasti plo-dovi (34%) i prerađevina od mesa, riba i ljuskavaca (36%). Značajnije povećanje izvoza uočeno je kod grupa kao što su pića, alkoholi i sirće (10%), šećer i proi-zvodi od šećera (22%), povrće, korijenje i gomolji (15%).

Analizirajući uvoz za osam mjeseci tekuće godine u odnosu na isti period protekle godine uočava se porast uvoza za 2%. Porast vrijednosti uvoza primje-ćuje se kod šećera i proizvoda od šeće-ra (735%), povrća, korijenja i gomolja (55%), voća i orašastih plodova (54%), kao i kod proizvoda od voća i povrća (17%).

Pad vrijednosti uvoza primijećen je kod mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda –(33%), ribe, ljuskavaca i meku-šaca –(51%), žitarica –(50%), mesa i je-stivih klaoničkih proizvoda (6%) i pića, alkohola i sirćeta –(4%).

Izvoz/uvoz proizvoda iz grupe životinjskog porijekla

Posmatrajući vanjskotrgovinsku raz-mjenu animalnim proizvodima iz-među Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci 2013. godine uočava se značajan pad i uvoza i izvoza.

Izvoz UHT sterilizovanog mlijeka manji je za 20%, dok je uvoz također smanjen za 42%. Mlijeko i mliječni pro-izvodi, prije svega UHT sterilizovano mlijeko, su vodeći izvozni proizvodi

od proizvoda animalnog porijekla, koje smo na godišnjem nivou u Hrvatsku izvozili u vrijednosti od preko 40 mili-ona KM.

Izvoz proizvoda animalnog porijekla u Evropsku uniju je u proteklom peri-odu bio nezaobilazna medijska tema. Tačno je da su nadležne institucije jako kasnile sa donošenjem zakonskog okvi-ra usklađenog sa EU propisima za izvoz ovih proizvoda, ali su zadnjih godinu dana Ministarstvo vanjske trgovine Bosne i Hercegovine, Ured za veterinar-stvo Bosne i Hercegovine i Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ubrzano radili na donošenju spome-nutih propisa. I pored svih spomenutih napora i ubrzanog objavljivanja pravil-nika, još uvijek nisu ispunjeni svi uslovi za izvoz u EU. Domaći proizvođači su prisiljeni tražiti plasman na alternativ-

nim tržištima poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili Bliskog istoka.

Tržište za koje se u posljednje vrije-me proizvođači jako interesuju i u ko-jem vide šansu za plasman proizvoda je tržište Republike Turske. Dozvolu za izvoz svojih proizvoda u Tursku ne-davno su dobile četiri bh. Kompanije, a riječ je o tri mljekare i jednom mesopre-rađivačkom pogonu.

Vanjskotrgovinska komora BiH svim sredstvima pomaže svojim članicama i nastoji opravdati svoju ulogu u unaprje-đenju bh. privrede, pogotovo u današ-nje vrijeme kada se vodi svakodnevna borba za mjesto domaćih proizvoda na policama trgovina. U tom cilju poja-čan je angažman na promociji na ranije spomenutim aktuelnim i potencijalnim izvoznim tržištima. Ovaj angažman ne ograničava se na traženje alternative za distribuciju isključivo onih proizvoda čiji je plasman na tržište Hrvatske pri-vremeno onemogućen, već i dugoročno širenje područja na kojem će proizvodi iz Bosne i Hercegovine biti dostupni i prepoznati kao kvalitetni i kupcima atraktivni.

U cilju sagledavanja svih aktuelnih izazova agroindustrijskog sektora Bosne i Hercegovine, u narednom periodu će se intenzivirati i aktivnosti asocijacija privrednih subjekata iz ovog sektora kako bi Vanjskotrgovinska komora BiH svoje djelovanje kontinuirano prilago-đavala njihovim potrebama i interesima te doprinijela strateškim poboljšanjima i njegovom održivom razvoju.

Mr. Tijana Slagalo n

Trendovi u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa

Republikom HrvatskomAnalizirajući izvoz agroindustrijskog sektora iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku u protekle tri godine, uočava se porast izvoza za preko 40 miliona KM, odnosno povećanje izvoza za oko 25 % u odnosu na 2010. godinu.

Tabela 3. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Republiku Hrvatsku u periodu I - VIII 2012./13.

NAZIV PROIZVODA Količina2012.

Vrijednost Količina 2013.

Vrijednost %(kg) (KM) (kg) (KM)

Mlijeko i pavlaka, nekoncentrisani i bez dodatog šećera

24.744.366 22.839.875 18.229.526 18.256.318 -20%

Mlijeko i pavlaka, koncentrisani ili s dodatim šećerom

24.724 74.890 568 1.513 -98%

Mlaćenica, kiselo mlijeko, pavlaka, jogurt, kefir

1.737.386 3.021.131 703.441 1.316.202 -56%

Surutka, koncentrisana ili nekoncentrisana

15.000 66.547 5.000 25.655 -61%

Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka

54.548 84.929 22.690 113.593 -70%

Sir i skuta 888.173 5.927.160 612.495 5.165.668 -13%TOTAL 27.464.197 32.314.532 19.573.721 24.878.951 -23%

Tabela 1. Izvoz i uvoz agroindustrijskog sektora iz BiH u Republiku Hrvatsku (2010. - 2012.)

2010. 2011. 2012.

IZVOZ IZ BiH U HRVATSKU (KM) 175.414.217 201.432.873 219.342.572

UVOZ IZ HRVATSKE U BiH (KM) 724.539.727 786.843.429 799.564.693

Tabela 2. Izvoz i uvoz agroindustrijskog sektora iz BiH u Republiku Hrvatsku (I - VIII 2012./13.)

i - VIII 2012. I - VIII 2013. %

IZVOZ IZ BiH U HRVATSKU (KM) 147.666.591,60 132.961.349,36 -10

UVOZ IZ HRVATSKE U BiH (KM) 518.403.915,29 528.405.513,45 2

BH PRIVREDA


Cilj ovog vrlo važnog projekta je unapređenje ekonomske sarad-nje, češća trgovina i, naravno,

što bolja konkurentnost. AGRONET projekat se realizira

kao dio IPA programa jadranske pre-kogranične saradnje, a države partne-ri su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija i Slovenija.

Ovim projektom želimo ujednačiti

države koje okružuju Jadransko more tako što želimo uspostaviti web mrežu putem koje će se razmjenjivati infor-macije o proizvodima, uslugama i, što je najvažnije, putem koje će se stvara-ti nove poslovne prilike. Web portal je zamišljen i napravljen kao ‘servisni centar’ za kompanije koje žele proši-riti svoje poslovanje na međunarodni nivo. On je instrument komunikacije

ponude i potražnje među kompanija-ma u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, transportu i distribuciji koji će svim učesnicima uveliko skratiti vrije-me pretraživanja ponude i potražnje po internetu, a samim time učiniti da pri-vrednici i proizvođači ušteđeno vrijeme iskoriste u neke druge, njima efikasne svrhe.

Uloga bh. partnera, tj. AgroLinka u saradnji sa OdRazom, u AGRONET-ovom projek-tu je ključna, jer je upra-vo AgroLink zadužen za izgradnju web platforme (www.agronetadriatic.eu) na kojoj će se objediniti sve prikupljene informa-cije i uspostaviti servis za razmjenu proizvoda i usluga među zemljama ja-dranskog područja. Ovo je zaista dobra prilika i za domaće firme koje žele plasirati svoje proizvode i usluge na regionalna trži-šta ili koje su u potrazi za strateškim partnerima i investitorima. Registracija profila je jednostavna i besplatna, a na usluzi vam stoji AGRONET mreža pu-tem koje se otvaraju nove poslovne mogućnosti.

Mr. Nežla Adilagić nAgroLink, direktor

Proizvođači i trgovci sve više ulažu u identitet svog proizvoda (mar-ke) i žele ga zaštititi. U njihovom

je primarnom interesu uspostaviti kon-trolu koja će osigurati da njihovi proi-zvodi doista ispunjavaju očekivanja po-trošača u pogledu sigurnosti i kvalitete. Cilj standardizacije jeste omogućiti pro-izvođaču efektivan sistem upravljanja.

Proizvodnja hrane i marketing ui-stinu su globalna industrija od pamti-vijeka. Vlade, ali i organizacije kao što je Codex Alimentarius imaju glavnu ulogu u uspostavljanju kontrole hrane. Uloga nacionalnih vlada jeste usposta-viti jedinstvene sigurnosne standarde, tako da:

– Svi potrošači imaju isti nivo zaštite;

– Svi proizvođači hrane, domaći ili strani, se jednako tretiraju;

– Potrošači su upoznati sa standar-dima zaštite koji se primjenjuju.

Svi sistemi i standardi koji trebaju osigurati kontrolu kvalitete dizajnirani su sa posebnim naglaskom na korištenje analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka.

Bh. firme se sve češće odlučuju im-plementirati standard jer su shvatile da to zahtijevaju kupci u zemljama EU. Pojedine kompanije i proizvođači su svjesni da je to jedan od osnovnih pre-duvjeta koje moraju ispuniti kako bi uopće imali šansu na EU tržištu. Da je to tako svakim će danom postajati sve jasnije onima koji žele svoje proizvode prodati na tržištu EU. Ipak, razumijeva-nje standarda u BiH još uvijek nije na zavidnom nivou. Vrlo često se menad-žment firme ne uključuje u aktivnosti implementacije sistema i uposlenici

nemaju razumijevanje pri implementa-ciji ovog sistema kroz korake proizvod-nje. A trebalo bi. Ovo je velika kočnica, iako postoji rješenje koje može donijeti mnogo novca svima koji ga odluče pri-hvatiti. Za svoje dobro.

Obuka o implementaciji standarda je veoma bitan element i neophodna je kod svih poslovnih aktivnosti uključe-nih u proizvodnju sigurne, visokokvali-tetne hrane. Svi zaposleni u proizvodnji hrane moraju biti odgovorni za njen kvalitet.

AgroLink tim sa višegodišnjim isku-stvom uspješno pruža usluge implemen-tacije standarda, posebno standarda kao što su GlobalG.A.P i Organic, i elektron-sku implementaciju sljedivosti. U 2013. godini AgroLink tim je implementirao GlobalG.A.P standard u tri bh. firme, te elektronsku sljedivost također u tri fir-me za tri izvozno orijentirana proizvo-da. U ovoj sezoni AgroLink je sarađivao sa Acertom, certifikacijskom kućom iz Španije koja je akreditovana i ovlaštena za GlobaG.A.P (za voće i povrće), BRC, Međunarodni istaknuti standard – IFS i kontrolu sadržaja glutena u hrani.

Svi znamo da je organska hrana „hit“ u svijetu kod osviještenih potrošača, a taj se trend prenosi i kod nas u BiH. Kada je riječ o certifikaciji organskih proizvoda, AgroLink sarađuje sa Organskom kon-trolom koja je od 2007. godine akredi-tovana od strane Međunarodnog akre-ditacijskog servisa IOAS (International Organic Acreditation Service) u skladu sa ISO/IEC vodičem 65. Također, firma sarađuje i sa AKOL-om (Agricultural Knowledge Online) iz Izraela i koristi ePack softwere za sljedivost. Elektronska sljedivost je nešto na što svaki veći pro-

izvođač jednostavno treba obratiti pa-žnju. O tome namjeravamo više pisati i o ovome trebaju znati svi koji rade u proizvodnji voća i povrća, ali i općeni-to. Elektronska sljedivost će svima ušte-djeti novac, ubrzati rad i učiniti svakog proizvođača konkurentnijim nego što je danas.

Više o sljedivosti možete saznati u toku nekih od AgroLinkovih edukacija i treninga koji se provode u saradnji sa Acerta Academy. U ponudi je široka pa-leta treninga dizajniranih prema potrebi i želji klijenta i, naravno, u dogovoru s klijentom. Svi treninzi su ”skrojeni po mjeri”, a posebno su popularni oni o održavanju certifikata za sigurnost hra-ne. Treninzi osiguravaju da je svaki kli-jent dobro obaviješten o tome kako da praktično implementira neki standard, kako da se pripremi za njegovu reviziju i kako da, na koncu, ostvari svoj cilj: cer-tifikaciju. AgroLink tim će ujesen pri-premiti trening kurs za vodeće ocjenji-vače ISO 22000:2005 (ISO 22000:2005 Lead Auditor Course) koji je primje-njiv za sve standarde u industriji hrane. Firma distribuira sedmične biltene svim zainterensiranim subjektima, a na osno-vu prikupljenih podataka radi i razne izvještaje o historiji i trendovima cijena, nešto u čemu će menadžeri prepoznati velike mogućnosti.

Mi u AgroLinku vjerujemo da smo na pravom putu, da zajedno sa našim međunarodnim partnerima radimo prave stvari i da će naša višegodišnja zalaganja i ekspertize pomoći bh. pro-izvođačima i (poljo)privrednicima da plasiraju svoje proizvode na velika i profitabilna tržišta EU. Svima zainte-resiranima ili onima kojima treba bilo kakva pomoć, AgroLink tim uvijek je na usluzi.

Mr. Eldina Muftić nAgroLink,

menadžer za kontrolu kvalitete

Bosanskohercegovačka firma kao akter na regionalnom nivou

AgroLink, u saradnji sa Fondacijom za održivi razvoj – OdRaz FBiH, postao je partner na AGRONET projektu koji ima za cilj uspostavljanje stalne mreže za logistiku, distribuciju i infrastrukturu u prehrambeno-prerađivačkoj industriji u jadranskoj regiji.

Zašto je važna primjena standarda u prehrambenoj industriji?

Uspjeh svih u lancu prehrambene industrije, od primarne proizvodnje, prerade, distribucije hrane, od njive do maloprodajnih trgovina i restorana ovisi upravo o zadovoljstvu potrošača.


Bolesti koje se prenose hranom u najgorim slučajevima mogu da imaju čak i smrtan ishod.

Epidemije prouzrokovane hranom osim negativnog uticaja na zdravlje potro-šača indirektno mogu da imaju i nega-tivne posljedice na privredu: trgovina i turizam, smanjenje prihoda primarnih proizvođača i prerađivača, a utiču i na povećanje nezaposlenosti.

Bezbjednost hrane je opsežan i slo-žen princip zaštite potrošača i njiho-vog zdravlja koji obuhvata sve faze u prehrambenom lancu. Predstavlja ne-prisustvo ili prisustvo prihvatljivog i sigurnog nivoa određenih tvari u hrani koji je mogu učiniti štetnom za ljudsko zdravlje na akutnoj i hroničnoj bazi.

Proizvođači prehrambenih proizvo-da su dužni da, uz poštovanje važećih propisa, osiguraju odgovarajući kvali-tet proizvoda koje plasiraju na tržištu. Moraju biti sigurni da su oni bezbjedni. Svi propisi o kvalitetu i zdravstvenoj be-zbjednosti moraju da se primjenjuju u toku proizvodnje i u toku prometa proi-zvoda. Ozbiljni problem za proizvođače mogu da nastupe ako dođe do kvarenja proizvoda, odnosno ukoliko se utvrdi neispravnost proizvoda/hrane koja je već plasirana na tržište.

Neispravnost hrane ima dalekosež-ne posljedice, kao što su gubitak ugleda preduzeća u očima potrošača, smanje-nje povjerenja potrošača, finansijski gu-bici i rizik po zdravlje potrošača...

U cilju obezbjeđenja visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi, povećanja nivoa bezbjednosti hrane i nesmetanog pro-meta roba, u zemljana EU se preduzi-maju aktivnosti na usaglašavanju za-konskih propisa, pa tako i propisa koji se odnose na higijenu u proizvodnji hrane namijenjene za ishranu ljudi. Ovi propisi se moraju primjenjivati u svim

zemljama članicama EU. Osim toga, svi prehrambeni proizvodi koji se uvoze u EU moraju da ispunjavaju zahtjeve na-vedenih propisa. Usvajanje navedenih propisa ima za cilj obezbjeđenje pri-mjene jedinstvene politike u proizvod-nji hrane u svim fazama prehrambenog

lanca.Jedan od osnovnih principa na koji-

ma počiva bezbjednost hrane je neop-hodnost visokog stepena bezbjednosti u svim fazama proizvodnje, od farme-ra i poljoprivrednika, proizvođača i prerađivača, lica u doticaju s hranom, trgovaca i ugostiteljskih objekata do po-

trošača. Svi učesnici u lancu prehrane su podjednako odgovorni za svoje po-stupke i za bezbjednost proizvoda koje proizvode, prerađuju, uvoze, plasiraju na tržište ili distribuiraju. Preduzeća i drugi subjekti koji posluju sa hranom u praksi moraju primjenjivati odgova-rajući sistem evidentiranja i sljedljivosti proizvoda u poslovanju sa hranom.

Uvođenje i primjena programa anali-ze rizika i kritičnih kontrolnih tačaka u procesu proizvodnje (HACCP concept) je sastavni dio aktivnosti koje se odnose

na upravljanje bezbjednošću hranom u preduzećima prehrambene industrije. Sistem monitoring u prehrambenoj in-dustriji treba da bude uobičajena praksa koja se provodi u skladu sa principima dobre proizvođačke prakse, sistema kontrole kvaliteta i obezbjeđenja kvali-teta i HACCP sistema.

Služba kontrole kvaliteta u preduze-ću je zadužena za kontrolu karakteristi-ka kvaliteta proizvoda, kontrolu sistema proizvodnje, skladištenja, distribucije i prodaje gotovih proizvoda. Ako se obezbijedi provođenje svih propisanih

mjera kontrole u procesu proizvodnje i provođenje drugih aktivnosti pove-zanih sa proizvodima, može se očeki-vati proizvod odgovarajućeg kvaliteta i bezbjednosti.

Savremeni način poslovanja zahtije-va stalno poboljšanje kvaliteta ali i ušte-de i smanjenje troškova proizvodnje.

Privredna komora Republike SrpskePodručna privredna komora Bijeljina

Bezbjednost hrane - korist i za privredu i krajnje potrošače

Velika konkurencija i raznovrsna ponuda proizvoda koji se danas mogu naći na tržištu uticali su na strožije zahtjeve bezbjednosti i kvalitetu proizvoda. Potrošači imaju pravo da očekuju da je hrana koju konzumiraju bezbjedna i prihvatljiva za upotrebu. Proizvođači ne smiju ignorisati zahtjeve potrošača, odnosno kupaca koji su sve više informisani o principima pravilne ishrane.

Projekat “Region bezbjedne hrane”Projekat “Region bezbjedne hrane” je jedan od 16 projekata koji finansira Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Srbija - Bosna i Hercegovina a provodi Područna privredna komora Bijeljina zajedno sa Regionalnom privrednom komorom Valjevo. Projekat ima za cilj unapređe-nje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, prevenciju rizika po zdravlje potrošača u Bosni i Hercegovini, Srbiji i EU, kao i razmjenu najboljih praksi među svim uključenim u lanac prehrane. Ukupna vrijednost Projekta oba prekogranična partnera je 87.910,00 €.Regije obuhvaćene Projektom su zapadna Srbija – Kolubarski i Mačvanski okrug - i sjeveroistočna Bosna i Hercegovina. U okviru Projekta planirano je održavanje seminara o bezbjednosti hrane, posjeta privrednim društvima iz Srbije, posjeta Agenciji za bezbjednost hrane BiH.Bezbjednost hrane predstavlja princip zaštite potrošača i njihovog zdravlja i obuhvata sve faze od „njive do trpeze“. U skladu s tim koncipirani su seminari za primarne proizvođače, prerađivače hrane, distributere, trgovce, ugostite-lje, izvoznike, kao i potrošače.Posjeta grupe privrednika privrednim društvima u Srbiji biće prilika ne samo da se upoznaju sa standardima o bezbjednosti hrane nego i da se ostvare poslovni kontakti i eventualna saradnja među firmama. Posjeta Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine je prilika da se privrednici upoznaju sa načinom rada Agencije koja je referentna za pitanje bezbjednosti hrane u Bosni i Hercegovini.Štampanjem i distribucijom brošure koja će obuhvatiti svu legislativu po pitanju bezbjednosti hrane Bosne i Hercegovine i Srbije biće okončan osmo-mjesečni projekat ‘’Region bezbjedne hrane’’.

Poziv za dostavu zahtjeva za Poboljšanje konkurentnosti i pristupa tržištima za sektore mljekarstva, voća, povrća, ljekovitog/aromatičnog bilja i meda

Fostering Agricultural Market Activities (FARMA) poziva kvalificirane farmere i/ili proizvodne organizacije da dostave aplikacije za Poboljšanje konkurentnosti i pristupa tržištima za sektore mljekarstva, voća, povrća, ljekovitog/aromatič-nog bilja i meda i tako pomognu uspostavljanju konkurentnog poljoprivrednog sektora.

Zainteresirane organizacije legalno registrirane u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine mogu preuzeti paket Javnog poziva sa web stranice projekta FARMA www.bosniafarma.ba. Paket Javnog poziva uključuje: kriterije kvalifi-ciranosti, uputstva podnosiocima zahtjeva, uvjete za podnošenje zahtjeva, opis aktivnosti, obrazac zahtjeva i prateću dokumentaciju.

Zahtjevi moraju biti dostavljeni u jednu od kancelariju FARMA projekta (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla ili Mostar) ne kasni-je od 16:00 sati, na dan 1. novembra 2013.

Sva objašnjenja i uputstva će biti objavljena putem e-mail adrese [email protected] ili na FARMA web stranici www.bosniafarma.ba. Izjave i/ili interpretacije od strane bilo koga drugog se smatraju nevažećim.

Seminari o bezbjednosti hrane - 1. oktobar - Bezbjednost hrane za trgovine - uvoz, distribucija i prodaja hrane, Zvornik - 14. - 16. oktobar - Bezbjednost hrane za prehrambenu industriju, Bijeljina - 12. – 15. novembar - Bezbjednost hrane za izvoznike hrane, Bijeljina


Uz podršku Norveške vlade i USAID-Sida FARMA projek-ta, sretni smo da možemo po-

tvrditi da je AgroLink uspostavio prvi tržišni informacijski sistem u poljopri-vredi Bosne i Hercegovine i započeo sa objavljivanjem dnevnih veleprodajnih cijena svježeg voća i povrća.

Svi zainteresirani proizvođači, uz-gajivači i poljoprivrednici mogu svaki dan imati uvid u cijene sa četiri vele-tržnice u našoj zemlji: Arizone, te trž-nice u Banjoj Luci, Čapljini i, naravno, Sarajevu. Informacije o cijenama su lako dostupne putem AgroLink SMS usluge i web portala www.agrolink.ba, što znači da svi oni koji nemaju pristup internetu, ovu uslugu mogu dobiti putem SMS-a,. Naime, danas svi imaju mobitele, a sa-mim time i sms, što olakšava ostvarenje našeg cilja - omogućiti lak pristup cije-nama svim zainteresiranim.

Da obrazložimo, dakle, šta jetržiš-

ni informacijski sistem u poljoprivredi Bosne i Hercegovine. To je sistem cen-tralizovanog, redovnog prikupljanja i obrade podataka o tržištu poljoprivred-no-prehrambenih proizvoda koji pruža sve važne informacije svim važnim igra-čima na tržištu. Osim toga, kreiranje ovakvog sistema zahtjev je i Evropske unije te je svaka zemlja obavezna imati jedan ovakav sistem. Nažalost, Bosna i Hercegovine zaostaje i po ovom pitanju za zemljama u regiji, obzirom da još nije uspostavila tržišni informacijski sistem u poljoprivredi na državnom nivou.

Mi u AgroLinku smo, zajedno sa na-šim norveškim i američkim partnerima, pronašli rješenje za ovaj problem i PTIS doveli u BiH. Želja nam je da ga preuz-mu državne institucije, jer kao što smo rekli, to je zahtjev EU, odnosno tržišta prema kojem je BiH okrenuta. Sistem je namijenjen:

a) proizvođačima, trgovcima i potro-

šačima ib) kreatorima politika i onima koji

donose odluke (ministarstva, državne institucije, vlade itd.).

Cilj je stvoriti temelje za kreiranje kvalitetnih i objektivnih politika, stra-tegija i programa poticaja, osigurati transparentnost i jednak pristup infor-macijama svim učesnicima u poljopri-vredno-prehrambenom lancu te na taj način omogućiti bolju pregovaračku moć onima koji trguju poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Osim navedenog, uz podršku USAID-Sida FARMA projekta, ove sezone AgroLink je pokrenuo i regi-onalno praćenje veleprodajnih cijena svježeg voća i povrća. Dakle, ne samo za BiH nego i za Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju.

Mr. Nežla Adilagić nAgroLink, direktor

Šta je tržišni informacijski sistem u poljoprivredi BiH?

PTIS je sistem koji proizvođačima i distributerima poljoprivrednih proizvoda daje informacije o cijenama proizvoda u BiH i regionu, što poljoprivrednicima omogućava planiranje proizvodnje u skladu sa potražnjom na tržištu, odabir profitabilnih tržišta i lakše pregovaranje sa distributerima.

Papir je osnovni i najznačajniji materijal za proizvodnju svih grafičkih proizvoda koji se do-

biva iz mehaničke i hemijske celuloze kombinacijom dugih i kratkih vlakana. Osnov za proizvodnju papira i celuloze je drvo. 11% ukupne drvne mase kori-sti papirna industrija, 53% drvna indu-strija, 28% se koristi za energiju i 3% u ostale svrhe. Drvna, papirna i grafička industrija čine 18,5% GDP-a u svijetu, tako da je to značajna reprocjelina.

Prilikom proizvodnje papira dodaju se: punila, skrob, aditivi i voda, čiji je za-datak da poboljšaju kvalitet papira, da ga ojačaju i izbijele. Kako bi se izbjegli ne-ugodni mirisi papira koji su prouzroko-vani prisustvom sumpora dodaju se bio-cidi. Voda je veoma važna komponenta za proizvodnju papira, jer se nalazi na početku i na kraju proizvodnje papira. Za 1 kg papira potrebno je između 4 i 12 l vode. U procesu proizvodnje papira voda se akumulira i iz nje se proizvodi struja. Sva voda koja služi za proizvod-nju papira treba da bude čista i pitka, jer prljava i onečišćena voda doprinose lo-šem kvalitetu papira. Tvornice papira su veliki proizvođači električne energije i u stanju su da energijom opskrbljuju grad između 1-2 miliona stanovnika.

Greške koje se javljaju na papiru su uglavnom zbog grešaka u celulozi. Najučestalije greške koje se mogu pri-mijetiti na papiru su: nabori, balonči-ći, loši formati, krutost, neelastičnost, što svakako negativno utiče na kvalitet finalnog štampanog proizvoda. Nakon proizvodnje papira obavljaju se završne operacije: premazivanje, rezanje, namo-tavanje na kaleme, oblaganje limom i pakovanje. Premazivanje papira se vrši da bi se uklonile sitne nepravilnosti, ali i da bi se dobili glatki papiri.

Kod odabira papira veoma je važno voditi računa o kvaliteti papira, referen-ci proizvođača, servisnoj podršci proi-zvođača papira i cijeni (jedinična, koli-

činski rabat, odgoda plaćanja) te imati papire iz više alternativnih tvornica.

Papirna industrija je danas u velikoj krizi u cijelom svijetu. Pad GDP-a se reflektuje na 5% smanjenje potrošnje papira. Zbog smanjene potrošnje papi-ra, računa se da će u 2014. biti zatvo-rene mnoge tvornice papira, tako da se procjenjuje da će proizvodnja papira u Evropi biti smanjena za oko 4,5 miliona tona. To je razlog što su proizvođači pa-pira izašli sa najavom povećanja cijena papira za grafičku industriju. Ukoliko se to prihvati doći će do poskupljenja gra-fičkih proizvoda.

Boje su takođe značajan reproma-terijal za grafičku proizvodnju. Danas postoji velika paleta boja od raznih pro-izvođača, ali je veoma važno da papir dobro upija boju, da su boje postojane i da je sušenje ravnomjerno. Svi navedeni elementi utiču i na krajnju cijenu boja. Zato je veoma važno testirati manje količine boje na postojećim tehnologi-jama, a tek onda se opredijeliti za kupo-vinu. Veliki raspon cijena je posljedica velikog raspona kvaliteta boja pa i ovdje prilikom kupovine treba voditi računa o kvaliteti boja (uticaj na kvalitet štampe, uticaj na makulaturu, potrošnja po jedi-nici), referencama proizvođača, servi-snoj podršci i cijeni.

Ploče su neophodan repromaterijal bez kojeg danas nema grafičke proi-zvodnje. Kod izbora ploča takođe se mora voditi računa na to kakav uticaj imaju na štampu, na makulaturu, koji tiraž mogu izdržati i kakav je kvalitet rezanja. I kod odluke o kupovini plo-

ča treba voditi računa o referencama proizvođača, servisnoj podršci i cijeni. U proizvodnji ploča javili su se novite-ti - izbacuju se razvijačice, izbacuje se hemija, a nove ploče su finansijski i eko-loški prihvatljivije i nema zbrinjavanja opasnog otpada.

Navedeni repromaterijali imaju zna-čajnu stavku u ukupnim troškovima štamparije, tako da u nekim slučajevima učestvuju i do 60%, a njihov kvalitet naj-direktnije utiče na kvalitet štampanog proizvoda.

Budući trendovi razvoja grafičke industrije

Ekonomska kriza i nestabilnost u evro-zoni uzrokovali su znatne promjene na tržištu koje još traju. Tržište štampe u zapadnim zemljama je u fazi stagnacije, dok tržište štampe u zemljama u razvoju i azijska tržišta rastu velikom brzinom.

Trendovi grafičke industrije bi se mogli svesti na sljedeće:

– porast važnosti digitalne štampe; – kombinacija digitalne i ofset štampe; – štampa putem interneta - najveći

uspjeh mogu postići štamparije koje pružaju cjelokupne usluge na jednom mjestu;

– automatizacija i standardizacija; – ulaganje u stručno osposobljavanje

uposlenih u štamparijama; – dorada i posebne aplikacije pomoću

kojih štamparije mogu ostvariti kompa-rativne prednosti;

– zaštita okoliša - presudan faktor u odabiru klijenata;

– integracija tradicionalnih štampar-skih medija sa ostalim komunikacij-skim platformama;

– uključivanje QR kodova - specijalnih kodova koji povezuju štamparski mate-rijal i internet i koji trebaju biti sastavni dio svih promotivnih materijala.

Selma Bašagić n

Kvalitetni repromaterijali preduslov za kvalitetan proizvod

Grafička industrija je privredna grana koja zahtijeva velika ulaganja u tehnologiju i materijale kako bi finalni proizvodi bili konkurentni. Nova tehnologija zahtijeva i nove repromaterijale, kvalitetnije, otpornije, ekološki prihvatljivije.


Shodno cirkularnoj noti Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Libije, a na

zahtjev Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora Bosna i Hercegovine je putem Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala VTK BiH 4. aprila 2013. godine organizovala sasta-nak predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, predstavnika nadležnih entitetskih organa i institucija sa pred-stavnicima bh. građevinskih kompanija. Cilj sastanka bio je sagledavanja aktuel-ne situacije u kompanijama i na terenu i dogovor o pripremi bh. građevinskih kompanija za njihov povratak na ranije napuštene poslove u Libiji.

Na ovom skupu, kojem su prisustvo-vali skoro svi od pozvanih, razgovaralo se o situaciji u kompanijama, aktuelnoj sigurnosnoj situaciji u Libiji, potraživa-njima bh. kompanija od libijske strane i spremnosti bh. građevinskih kompanija za što skoriji povratak u Libiju.

Tokom sastanka, naglašen je velik

značaj koji je libijsko tržište imalo i koje još uvijek ima za bh. građevinske kom-panije, te konstatovano da su kompanije spremne za povratak na ranije poslove i pored činjenice da politička i sigurno-sna situacija u Libiji nije na potrebnom nivou. Međutim, zaključeno je da je skori povratak kompanija u Libiju di-rektno vezan za naplatu potraživanja od investitora za izvršene poslove, posebno imajući u vidu informacije i špekulacije libijskih investitora i pojedinih zvanič-nika o mogućnosti i načinu plaćanja ovih potraživanja. U tom pravcu, kon-statovano je da se naši državni organi moraju aktivno uključiti i djelovati pre-ma libijskoj strani u razrješavanju ove problematike.

Na sastanku su, nakon rasprave o spomenutim pitanjima, usvojeni sljede-ći zaključci:

– da Vanjskotrgovinska komora BiH uputi inicijativu Vijeću ministara Bosne i Hercegovine za organiziranje posjete državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Libiji na visokom nivou, a u cilju unapređenja daljnjih bilateralnih

odnosa dviju zemalja i otvaranja prego-vora sa libijskom stranom o dugovanju libijskih firmi,

– da bh. kompanije u što kraćem roku Vanjskotrgovinskoj komori BiH dostave podatke o potraživanjima na ime dugovanja i nastalih šteta, a koji će biti tema razgovora predstavnika resor-nih institucija naše zemlje i Libije,

– da Vanjskotrgovinska komora BiH uputiti dopis nadležnim organima i institucijama BiH u cilju iznalaženja rje-šenja za podršku izvozno orijentiranim firmama.

Polazeći od navedenih zaključaka, Vanjskotrgovinska komora BiH je do-pisima broj PK-651-1/13 od 9. aprila 2013. godine i PK-651-3/13 od 10. apri-la 2013. godine upućenim na adrese predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te predsjednika Izvoznog vijeća BiH, upoznala iste sa zaključcima sastanka održanog 4. aprila 2013. go-dine i zatražila što skoriju operaciona-lizaciju usvojenih zaključaka od strane spomenutih nosilaca.

Iako navedeni zaključci zahtijevaju određenu hitnost u operacionalizaciji, pokazalo se, po ko zna koji put, da do-stavljeni dopisi nisu našli odjeka kod odgovornih u institucijama kojima su upućeni, niti je shvaćena ozbiljnost situ-acije pred kojom se nalaze bh. građevin-ske kompanije koje su bile angažovane u Libiji. Nažalost, ni pet mjeseci nakon upućivanja ovih dopisa nema naznaka operacionalizacije navedenih zaklju-čaka, niti naznaka da će se to uskoro dogoditi.

Džemal Kalajdžisalihović n

Realizacija zaključaka o povratku bh. građevinskih kompanija u Libiju

U posljednje vrijeme, pojedine bh. građevinske kompanije obraćaju se Asocijaciji građevinarstva i industrije građevinskih materijala Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za informacije o sudbini zaključaka sa sastanka od 4. aprila 2013. godine, na kojem je sagledana aktuelna situacija u kompanijama i na terenu i razgovarano o pripremi bh. građevinskih kompanija za njihov povratak na ranije napuštene poslove u Libiji.

GRAĐEVINARSTVO I INDUSTRIJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, kao samostalan poslo-van subjekt, nastao je prvoga

siječnja 2003. razdvajanjem Hrvatske pošte i telekomunikacija. U lipnju 2009. izvršena je preregistracija poduzeća u dioničko društvo, a dionice podu-zeća uvrštene su na Sarajevsku burzu. Dioničari HT Mostar su Federacija BiH 50,10%, T-HT Hrvatske telekomunika-cije d.d. Zagreb 39,10%, Hrvatska po-šta d.d. Zagreb 5,23% i Mali udjeličari 5,57%.

Poduzeće pruža usluge fiksne i mo-bilne telefonije, prijenosa podataka, internetske usluge, te veleprodaju go-vornih i IP usluga i telekomunikacij-skih kapaciteta. U okviru poduzeća brand HT ERONET Mostar nedvojbe-no je cijenjen u BiH po inovacijama u ponudi usluga i po kvalitetno organi-ziranoj podršci korisnicima. Potvrda takvih pozitivnih trendova jest i izbor HT Mostar u anketi portala Posao.ba za najpoželjnijega poslodavca u kategoriji Informatika i telekomunikacije u 2011. HT Mostar član je Međunarodne teleko-munikacijske unije ITU (International Telecommunications Union).

U fiksnoj telefoniji korisnici mogu odabrati više tarifnih paketa, koristi-ti prepaid telefonske kartice i govorne automate s različnim uslugama. Usluge Net Phone omogućuje polovnim kori-snicima funkcionalnost kućne centrale. U mobilnoj telefoniji pretplatnici HT Eroneta mogu odabrati više tarifnih pa-keta i opcija (MI tarife za poslovne kori-snike i MI tarife za privatne korisnike). Za korisnike koji žele potpuno nadzira-

HT ERONET – telekomunikacijski lider u regiji

Javno poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, kao jedan od triju vodećih telekomunikacijskih operatera u Bosni i Hercegovini, konstantno prati trendove suvremenoga tehnološkog razvoja, uz implementaciju najnovijih komunikacijskih servisa. Strateška je vizija HT-a Mostar postati prepoznatljiva tvrtka u regiji, sa širokim spektrom usluga i kvalitetnom stručnom podrškom uz atraktivne cijene.

PREDSTAVLJAMO

ti troškove bez registracije u ponudi je usluga !hej. Veliki broj standardnih i na-prednih dodatnih usluga (SMS, MMS, GPRS, WAP) i druge pogodnosti tako-đer su na raspolaganju HT Eronet ko-risnicima. U ISDN (Integrated Services Digital Network) mreži korisnik ime više prednosti - dvije neovisne linije, spajanje na Internet većim brzinama i može birati više tarifnih paketa. HT omogućuje korisnicima, na područjima gdje ne postoji odgovarajuća infrastruk-tura nepokretne mreže, ostvarivanje veze mobilnom tehnologijom, ali po cijenama i funkcionalnosti fiksne tele-fonije (Homebox).

HT::NET, internetski provider HT-a Mostar, nudi kvalitetnu uslugu i velike brzine prijenosa. Pristup Internetu mo-

guć je u više korisničkih profila, kao i u posebnim paketima. HT Mostar vodeći je brand u ADSL tehnologiji (počet-kom 2013. više od 90% korisnika). U sklopu novih usluga HT Mostar također nudi korisnicima WiFi Roaming (beži-čan pristup Internetu na različitim lo-kacijama), usluge web hostinga (najam diskovna prostora i serverskih resursa) i VPN privatnu mrežu. Usluge prijenosa podataka omogućuju poslovnom kori-snicima HT-a Mostar najam telekomu-nikacijskih vodova za izgradnju vlastite mreže, te prijenos podataka različitim brzinama. HT ERONET pokrenuo je od prvoga svibnja 2012. novu promotivnu uslugu IPTV-a nazvanu HOME TV. Korisnicima te usluge omogućeno je da u svojim domovima gledaju preko 60 najgledanijih i najatraktivnijih TV ka-nala, kao i snimanje različitih programa.

Unatoč nepovoljnim tržišnim uvje-tima HT Mostar pomaže različite ma-nifestacije i programe u cijeloj zemlji – filmske (Sarajevo Film Festival, West Herzegowina Fest, Dani filma Mostar, Mediteran Film Festival Široki Brijeg, Dani hrvatskoga filma u Orašju), glaz-bene (festival Melodije Mostara), šport-ske (sponzorstvo HKK Širokoga Brijega, NK Zrinjskoga i HKK Zrinjskoga), kul-turne, znanstvene, humanitarne i druge. Tako se u 2012. putem humanitarnih te-lefona prikupilo više od 82.000 KM. HT Mostar, kroz pokroviteljstva i sponzor-stva, iskazuje visok stupanj društvene odgovornosti i socijalnoga senzibiliteta i pomaže razvoju gospodarstva i civil-nih vrijednosti društva u cjelini.

Radoslav Dodig n


Industrija građevinskih materijala Bosne i Hercegovine, prema poda-cima Agencije za statistiku Bosne

i Hercegovine, u prvih sedam mjeseci 2013. godine bilježi izvoz proizvoda u vrijednosti od 54.899.000 KM, dok je vrijednost uvezene robe u našu zemlju iznosila 215.867.000 KM.

Ukupan izvoz ruda i kamena iz BiH u julu 2013. godine iznosio je 2.037.000 KM i manji je u odnosu na prethodni mjesec za 10,3%, dok je ukupni izvoz to-kom sedam mjeseci iznosio 13.460.000 KM i povećan je za 33,9% u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan uvoz ruda i kamena u BiH u julu 2013. godi-ne iznosio je 2.477.000 KM i povećan je u odnosu na prethodni mjesec za 0,7%, dok je ukupni izvoz tokom sedam mje-

seci 2013. godine iznosio 16.286.000 KM i smanjen je za 3,6% u odnosu na isti period prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom za sedam mjeseci 2013. godine iznosila je 82,6%.

Ukupan izvoz ostalih nemetalnih mi-neralnih proizvoda iz naše zemlje u julu 2013. godine iznosio je 6.952.000 KM ili 6,1% više u odnosu na prethodni mje-sec, dok je ukupan izvoz tokom sedam mjeseci 2013. godine iznosio 41.419.000 KM i smanjen je za 15,3% u odnosu na isti period 2012. godine. Ukupan uvoz ostalih nemetalnih mineralnih proi-zvoda u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 34.019.000 KM ili 15,3% manje u odno-su na prethodni mjesec, dok je ukupan uvoz tokom sedam mjeseci 2013. godini iznosio 199.581.000 KM, što je sma-

njenje za 3,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom u posmatranom periodu izno-sila je 20,8%.

Kretanja u posmatranom periodu od sedam mjeseci tekuće godine poka-zuju da bi do kraja godine ipak moglo doći do anuliranja pozitivnih kretanja u izvozu i uvozu građevinskih materija-la u i iz Bosne i Hercegovine s početka godine i svođenje na nivo 2012. godine, prvenstveno zahvaljujući porastu po-treba za određenim materijalima zbog očekivanog izvjesnog rasta aktivnosti u građevinarstvu naše zemlje do kraja godine.

Prisutna kretanja u industriji građe-vinskih materijala Bosne i Hercegovine su posljedica prisutne prakse u našoj stvarnosti da uvozimo sve i svašta, i to dosta lošijeg kvaliteta. Zbog tehnološ-kog zaostajanja daleko više proizvodi-mo i izvozimo proizvode niskog stepena prerade (klasični proizvodi, sirovine ili poluproizvodi) a uvozimo iste proizvode višeg stepena prerade (gotov proizvod) i savremene građevinske proizvode. S druge strane, zastarjela tehnologija, ne-dostatak novih tehnologija i znanja u proizvodnji savremenih građevinskih materijala i visoki transportni troškovi, utječu na cjenovnu nekonkurentnost naših proizvoda i smanjene mogućnosti izvoza. Stoga smo zbog tehnološkog za-ostajanja za svijetom jako ovisni o uvo-zu savremenih građevinskih materijala.

Dž.K. n

Efekti ulaska Republike Hrvatske na IGM BiH

U junu 2013. godine BiH je u Hrvatsku izvezla građevinskih materijala u vri-jednosti od 3.155.639 KM, a istovremeno iz Hrvatske uvezla građevinskih ma-terijala u vrijednosti od 10.162.741 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 31,05%. U julu ove godine, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU, BiH je u ovu zemlju izvezla građevinskih materijala u vrijednosti od 3.331.027 KM, a istovremeno iz Hrvatske uvezla građevinskih materijala u vrijednosti od 8.723.752 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 38,18 %. Dakle, u julu, u odnosu na juni mjesec 2013. godine, izvoz BiH u Hrvatsku porastao je za 5,56 %, dok je uvoz iz Hrvatske u BiH opao za 14,16 %.

Inače, u razdoblju januar - juli 2013. godine BiH je u Hrvatsku izvezla građe-vinskih materijala u vrijednosti od 21.388.690 KM, a iz Hrvatske uvezla gra-đevinskih materijala u vrijednosti od 53.114.442 KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 40,27 %.

Kretanja u industriji građevinskih materijala

Kretanja u posmatranom periodu od sedam mjeseci tekuće godine pokazuju da bi do kraja godine moglo doći do anuliranja pozitivnih kretanja u izvozu i uvozu građevinskih materijala u i iz Bosne i Hercegovine s početka godine i svođenje na nivo 2012. godine.

U građevinarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda

za statistiku, u periodu januar – juni 2013. godine ukupna vrijednost izvr-šenih građevinskih radova iznosila je 346.461.000 KM, odnosno 13,2% više u odnosu na isti period 2012. godine, što je 63,4% vrijednosti ukupno ugovore-nih radova za realizaciju u 2013. godini. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova 32,9% se odnosi na objekte visokograd-nje a 67,1 % na objekte niskogradnje.

Prema podacima Republičkog zavo-da za statistiku Republike Srpske, vri-jednosti izvršenih građevinskih radova na području Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine je manja za 3,4%, dok je broj radnika angažovanih na gradilištima manji za 5,7%. Izvršeni efektivni časovi rada u prvih šest mjese-ci 2013. godine u odnosu na isti period prethodne godine su manji za 5,5%.

Rast građevinske aktivnosti na po-dručju Federacije BiH dolazi kao rezul-tat veće aktivnosti građevinarstva FBiH na izgradnji Koridora Vc i povećanim rekonstrukcijama putne infrastrukture na području Federacije BiH.

Stambena izgradnja u BiH

U prvih šest mjeseci 2013. godine, pre-ma podacima Agencije, u BiH je završe-no 1.185 stanova, što je 9,4% više izgra-đenih stanova u odnosu na isti period 2012. godine kada ih je završeno 1.083. Kada je u pitanju površina tih stanova, ona u prvih šest mjeseci 2013. godine iznosi 62.906 m² ili 17,5% više u odnosu na isti period 2012. godine. U posmatra-nom periodu ostalo je nezavršeno 2.776 stanova, što je za 37,1% manje u odnosu na isti period 2012. godine. Značajan pad broja nezavršenih stanova ukazuje na daljnje opadanje obima stambene iz-gradnje u BiH, što je direktna posljedica smanjene potražnje uslovljene padom životnog standarda i lošom bankarskom politikom u BiH.

Od ukupnog broja završenih stano-va, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH, u Federaciji BiH je završeno 760 stanova, ukupne površi-ne 39.233 m2, a nezavršeno njih 1.029. Prema istim podacima, broj završenih stanova u prvih šest mjeseci 2013. go-dine je u porastu za 25,2%, dok je nji-hova ukupna površina veća za 30,5%. Istovremeno, broj nezavršenih stanova u prvih šest mjeseci 2013. godine sma-njen je za čak 54,3%.

Na osnovu broja izgrađenih stano-va, površine izgrađenih stanova, kao i njihove prosječne površine, može se zaključiti da je u prvih šest mjeseci 2013. godine u BiH prisutan rast broja završenih stanova i smanjenje ukupne kao i prosječne površine novoizgrađe-nih stanova. Međutim, zabrinjavajuće je osjetno smanjenje broja nezavršenih stanova u odnosu na isti period pret-hodne godine. Ostaje da se vidi da li će rast broja završenih stanova pozitivno ili negativno utjecati na prodaju stanova na tržištu BiH.

Posmatrano u cjelini, građevinarstvo BiH je u prvih šest mjeseci 2013. godine zabilježilo blagi rast u odnosu na pret-hodnu godinu. Značajan rast bilježi se u oblasti izgradnje objekata niskogradnje, prvenstveno zahvaljujući povećanom obimu radova na održavanju postojeće putne infrastrukture i izgradnji autopu-ta na Koridoru Vc kroz Federaciju BiH i izgradnji autoputa na dijelu Doboj - Prnjavor, dok izgradnja objekata vi-sokogradnje bilježi pad, posebno u iz-gradnji poslovnih objekata i održavanju zgrada, kao i broj nezavršenih stanova.

Građevinski radovi u inostranstvu

Vrijednost novih narudžbi preduzeća iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu u drugom kvartalu 2013. godine izno-sila je 3,55 miliona KM ili 70,1% manje nego u drugom kvartalu prošle godine. Istovremeno, vrijednost izvršenih rado-va u drugom kvartalu iznosila je 27,045

miliona KM ili 22,4% manje u odnosu na drugi kvartal prethodne godine.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova, 19,82 miliona KM ili 73,3% se odnosi na objekte niskogradnje a osta-lih 7,23 miliona KM ili 26,7% na objekte visokogradnje. Radovi su realizovani u zemljama Afrike (50%) i Evrope (50%). Najveća vrijednost izvršenih radova ostvarena je u Etiopiji (8,7 miliona), Slovačkoj (5,2 miliona), Hrvatskoj (4,7 miliona) i SR Njemačkoj (2 miliona KM).

U drugom kvartalu ove godine na ra-dovima u inostranstvu bilo je angažova-no 935 radnika, od čega 45 rukovodioca i administrativnog osoblja i 365 radnika iz naše zemlje. Za ovaj angažman radni-ka utrošeno je 112.470 sati.

Vrijednost ugovorenih radova pre-duzeća sa područja Federacije BiH na građevinskim radovima u inostranstvu, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci 2013. go-dine u odnosu na isti period prethodne godine manja je za 7,7%, dok je vrijed-nost izvršenih radova u istom periodu veća za 13,4%. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova 22,5% se odnosi na objekte visokogradnje a 77,5% na objek-te niskogradnje.

Posmatrano po kontinentima, 60,8% vrijednosti izvršenih radova preduze-ća sa područja Federacije BiH u ino-stranstvu je realizovano u zemljama Afrike, 38,2% u zemljama Evrope i 1% u zemljama Azije. Po zemljama, najveća vrijednost izvršenih radova realizovana je u Etiopiji ($ 9,70 miliona), Libiji ( $ 5,89 miliona), Slovačkoj ($ 5,42 milio-na), Hrvatskoj ($4,83 miliona) i Keniji ($ 4,40 miliona).

Podaci Republičkog zavoda za sta-tistiku Republike Srpske o vrijednosti građevinskih radova u inostranstvu u prvih šest mjeseci 2013. godine nisu bili objavljeni do izlaska ovog broja „Infokoma“.

Džemal Kalajdžisalihović n

Građevinarstvo BiH u brojkamaU prvih šest mjeseci tekuće godine došlo je do porasta građevinske aktivnosti na području Federacije Bosne i Hercegovine i pada građevinske aktivnosti na području Republike Srpske.


TIR SISTEM - Pojednostavljeni carinski prijevozSistem pojednostavljenog carinskog prijevoza roba je osmišljen kako bi se omogućio što jednostavniji prijevoz robe pod carinskim pečatom u međunarodnoj razmjeni, a koji obezbjeđuje potrebnu carinsku zaštitu i garanciju. Da bi takav sistem funkcionirao zadovoljavajuće, nužno je da sve procedure ovog procesa nisu komplicirane za carinarnike, špeditere i prijevoznike.

Kada se roba prevozi bez TIR karneta preko teritorija jedne ili više država, za robu koja se

prevozi u međunarodnom transportu svaka država primjenjuje vlastite nacio-nalne carinske kontrole i procedure. Te procedure variraju od zemlje do zemlje i uključuju kontrolu roba na svakoj na-cionalnoj granici te zahtijevaju carinska pokrića za robu (garancija, zadužnica) koja pokrivaju eventualne troškove ca-rine i poreze za rizik dok je roba u tran-zitu preko teritorija pojedinih država. Takve mjere, koje se primjenjuju u sva-koj zemlji, nužno dovode do povećanja troškova transporta a time i same robe, kašnjenjima u isporuci robe u međuna-rodnom transportu.

Kako bi se poteškoće carini, špedi-terima i prijevoznicima otklonile, te istovremeno ponudila međunarodna administracija carine koja bi zamijeni-la tradicionalne nacionalne procedure i efikasno zaštitila prihode svake države kroz koju roba prolazi, osmišljen je TIR sistem.

Početak TIR sistema

Izrada TIR tranzitnog sistema je za-počela ubrzo nakon Drugog svjetskog rata pod okriljem UNECE-a (United Nations Economic Commission for Europe). Prvi TIR dogovor je zaklju-čen 1949. godine između malog broja

evropskih zemalja. Iskustvo prikupljeno u korištenju ovog sistema prvih 10 do 15 godina je također korišteno kako bi se TIR sistem učinio efikasnijim, manje složenim i sigurnijim za carinu. Drugi razlog zašto je originalni TIR sistem morao biti modificiran je to što se 1960. godine izradila nova tehnika prijevoza: kontejnerski sistem. Ubrzo nakon toga je slijedio kopneni kontejnerski sistem korišten na evropskim željeznicama te uz pomoć brze promjene sredstva prije-voza povećao efikasnost cestovno-želje-zničkog transporta.

Ova nova kombinirana tj. multimo-dalna tehnika transporta zahtijevala je prihvaćanje kontejnera, pod određenim uvjetima, kao sigurnosnu carinsku cjeli-nu. To je značilo da Konvencija TIR više ne pokriva samo cestovni transport već i željeznicu, riječni i brodski transport, iako jedan dio transporta još uvijek mora biti obavljen cestom. Nakon pri-mjene, nova Konvencija je poništila i zamijenila staru iz 1959. godine.

U novembru 1975. godine održana je UNECE konferencija gdje je donese-na Konvencija TIR 1975 koja se poče-la primjenjivati 1978. godine. Od toga vremena Konvencija TIR se pokazala kao jedna od uspješnijih međunarod-nih transportnih konvencija te je do sada bila i jedino univerzalno sredstvo za carinu. Iza ideje o ovoj konvenciji i njezinog tranzitnog režima stvorila se baza za mnoge regionalne tranzitne si-steme te je direktno i indirektno prido-nijela jednostavnijem međunarodnom transportu, pogotovo međunarodnom cestovnom transportu, i to ne samo u Evropi i na Bliskom istoku već i u dru-gim dijelovima svijeta, poput Afrike i Latinske Amerike.

Ipak, prethodna Konvencija je još uvijek u primjeni iz različitih razloga. Jedan od njih je da Japan još uvijek nije primijenio Konvenciju iz 1975. godine.

Danas je lako prepoznati plave TIR tablice koje se nalaze na tisućama kami-

Vanjskotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, na osno-vu Ugovora sa IRU-om, je jedina ovlaštena za

izdavanje TIR karneta u Bosni i Hercegovini.

TRANSPORT I KOMUNIKACIJE

Implementacijom Konvencije o pri-vremenom uvozu robe, odnosno prihvaćanjem Međunarodnog ca-

rinskog dokumenta o privremenom uvozu – ATA karneta, omogućen je pri-vremeni uvoz određenih kategorija robe u carinsko područje zemalja članica Konvencije bez popunjavanja nacional-nih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz.

Naša zemlja bilježi stalni porast ko-risnika ovog pojednostavljenog načina privremenog uvoza u stranu zemlju, tako da trenutno raspolažemo bazom od 1320 pravnih i fizičkih lica, korisnika ATA karneta.

Prema godišnjem izvještaju Svjetske trgovinske organizacije, ATA Odjel u Bosni i Hercegovini bilježi povećanje broja izdatih karneta u 2012. godini za 60,7% u odnosu na 2011 godinu. Također, u 2013. godini, s obzirom na stalni porast broja korisnika, naš Odjel očekuje porast izdatih ATA karneta za dodatnih 20%.

Veoma nas raduje činjenica da su

naši privredni subjekti, kao i fizička lica prepoznali značaj i pogodnosti koje nudi Konvencija za privremeni uvoz robe što nam potvrđuje i podatak o sva-kodnevnom interesovanju novih člano-va za takvom vrstom usluge.

Kao podsjetnik želimo kratko nagla-siti koje su prednosti ATA karneta:

– izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita

– za carinske organe zemlje privre-menog uvoza ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne dažbine ako ne dođe do ponov-nog izvoza

– karnet pojednostavljuje prelazak granice, odnosno omogućava izvoznici-ma i uvoznicima upotrebu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti

– omogućava određivanje unaprijed carinskih troškova prema već utvrđenoj cijeni

– omogućava posjetu više zemalja – mogućnost upotrebe istog ATA

karneta više puta u toku godine dana važenja karneta

– izvezena roba se bez problema i

odgoda može vratiti u zemlju – troškovi izdavanja ATA karneta su

zanemariv dio u odnosu na vrijednost robe koja je navedena u karnetu

Kako bi se privremeni uvoz okončao bez problema po korisnika ATA karne-ta, obaveza bilo pravnog ili fizičkog lica je da ukoliko želi da koristi ATA karneta vodi računa da prilikom prelaska grani-ce, odnosno ulaska i izlaska u pojedinu zemlju, carinskim organima obavezno podnese na uvid dokument o privre-menom uvozu, odnosno poduzme sve neophodne korake kako bi se ATA ope-racija propisno okončala.

Ako u izuzetnim situacijama roba ostane u inostranstvu obaveza korisni-ka je da istu neodložno uvozno ocarini u najbližoj carinskoj ispostavi koja će o tome unijeti podatke u karnet.

Više informacija o ATA karnetu, pro-ceduri izdavanja i uslovima korištenja, zainteresirani mogu pronaći na web stra-nici Komore www.komorabih.ba ili do-biti na telefon 033/ 566 173 ili 033/ 566 171.

Sabina Podbićanin n

ATA KARNET >>> Pasoš za robu

BiH bilježi stalni rast korisnika ATA karneta

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je 1. decembra 2010. godine postala aktivna članica ATA sistema u okviru izdavačko-garantnog lanca pod okriljem Međunarodnog ureda trgovačkih komora iz Pariza (ICC).

Zemlje u kojima se može koristiti ATA karnetAlbanija, Alžir, Andora, Australija, Austrija, Bjelorusija, Belgija/Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Čile, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gibraltar, Hrvatska, Holandija, Hong Kong, Island, Indija, Iran, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Kanada, Kina, Kipar, Litvanija, Latvija, Libanon, Mađarska, Makao, Makedonija, Malezija, Malta, Mauricijus, Moldavija, Mongolija, Maroko, Norveška, Novi Zeland, Njemačka, Obala Bjelokosti, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Tajland, Tunis, Turska, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, SAD.


Ilustracije radi, u tabeli je prika-zana vanjskotrgovinska razmjena sa Republikom Turskom u posljednjih pet godina, gdje se jasno uočava ten-dencija povećanja izvoza iz Bosne i Hercegovine, što navodi na jednostavan zaključak da je i izvoznicima olakšan pristup turskom tržištu sa uvođenjem TIR sistema u Bosnu i Hercegovinu.

Broj zahtjeva za uključenjem prije-voznika u TIR sistem se povećava. Broj izdatih karneta za prvih 7 mjeseci teku-će godine veći je za 58% u odnosu na isti period prethodne godine. Za očeki-vati je da se tendencija rasta zahtjeva za uključivanjem u TIR sistem povećava i u narednom periodu.

Procedura za uključenje/isključenje prijevoznika u TIR sistem

Minimalni uvjeti i zahtjevi koje prijevo-znik mora ispuniti ukoliko želi pristup TIR sistemu su: ■ Dokaz o potrebnom iskustvu, odno-

sno da je sposoban obavljati međuna-rodni cestovni prijevoz tereta. Dokazom se smatra:

– Licenca prijevoznika za obavlja-nje međunarodnog cestovnog prijevoza tereta;

– Izjava o vozilima za prijevoz pod

TIR karnetom zajedno sa Uvjerenjem o odobrenju vozila za cestovni prijevoz tereta pod carinskim obilježjem, kopi-jom licence za vozila iz Izjave i potvr-dom o registraciji; ■ Dokaz o solidnom finansijskom sta-

nju. Dokazom se smatra: – Bilanca stanja i uspjeha u posljed-

nje dvije godine (za novoformirane firme, obavezno dostavljanje bilance stanja i uspjeha po periodičnim obraču-nima u naredne dvije godine); ■ Dokaz da je stručno osposobljen da

pravilno primjenjuje Konvenciju TIR. Dokazom se smatra:

– Izjava prijevoznika da je osposo-bljen za pravilnu primjenu Konvencije TIR; ■ Potpisan i ovjeren obrazac (MAF

obrazac) od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, koji označava da prema raspoloživoj eviden-ciji Uprave prijevoznik može obavljati prijevoz pod TIR karnetom; ■ Pisana Izjava lica o obavezivanju

Udruženju da prihvata obaveze da će: – poštivati sve carinske formal-

nosti koje se zahtijevaju Konvencijom TIR, u polaznoj, usputnoj i odredišnoj carinarnici;

– platiti sve iznose koje duguje, iz člana 8. tačka 1. i 2. Konvencije, ukoliko to od njega traže nadležni organi, nave-

deni u članu 8. tačka 7. Konvencije; – odobriti Udruženju da izvrši pro-

vjeru informacija o gore navedenom minimumu uvjeta i zahtjeva.

Procedura uključivanja prijevoznika u TIR sistem je vrlo brza ukoliko su is-punjeni neophodni uvjeti.

Da bi transportno vozilo moglo biti u TIR sistemu, mora biti građeno tako da:1. roba ne može biti izvađena ili unese-

na u zatvoreni dio vozila bez ostav-ljanja vidnih tragova pokušaja ili bez povrede carinskih obilježja;

2. carinska obilježja se mogu lako i uspješno staviti;

3. ne sadrži skriveni prostor u kojem bi se roba mogla sakriti;

4. svi prostori u koje se može stavi-ti roba su pristupačni za carinski pregled.

Kontejner mora biti:1. potpuno ili djelimično zatvoren;2. trajne i dovoljno čvrste građe za više-

struku uptrebu;3. posebno namijenjen olakšanju pri-

jevoza robe jednim ili različitim pri-jevoznim sredstvima bez posebnog pretovara robe;

4. namijenjen lakom manipuliranju;5. napravljen tako da se lako puni i

prazni.Za vozilo ili kontejner koje ispunjava

uvjete izdaje se Uvjerenje o odobrenju za prijevoz robe pod carinskim oznaka-ma, s rokom od dvije godine. Na vozilo ili kontejner mora biti stavljena pločica TIR.

Isključenje iz TIR sistema ima za cilj da se onim prijevoznicima koji nanesu štetu integritetu sistema, odnosno po-čine prijevaru ili nezakonitim postup-cima prouzroče potraživanja, trajno zabrani pristup TIR karnetima. Onda kada je Udruženje prinuđeno da isključi prijevoznika iz TIR sistema, obavještava IRU i Upravu za indirektno oporeziva-nje Bosne i Hercegovine. Isključenje se primjenjuje samo u slučaju kada po-stoje jasni dokazi o prijevari ili kada prijevoznik uporno ne sarađuje u rje-šavanju potraživanja ili potencijalnih potraživanja.

Regulativa, informacije i obras-ci za prijem u TIR sistem nalaze se na web stanici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine www.komorabih.ba.

Pripremila: Belma Hasić n

ona i poluprikolica koji koriste sistem TIR karneta. Za vozača, prometnog operatora i logističke centre ona znači brzi i efikasni međunarodni transport.

Šta označava TIR na teretnim vozilima?

Oznaka TIR na teretnom vozilu znači da je vozilo u TIR sistemu i da vrši pri-jevoz pod TIR KARNETOM.

Karnet TIR (franc. Transport International par la Rout) je carinski dokument kojim se pojednostavljuje carinske formalnosti u međunarodnom prijevozu robe. Nadzor i postupak nad cestovnim prijevoznim sredstvima, kontejnerima i robom u režimu karneta TIR određen je Carinskom konvenci-jom o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR.

Korice TIR karneta na prednjoj stra-ni sadrže podatke o izdavatelju, pri-jevozniku i vozilu ili kontejneru. Na stražnjoj strani korica su pravila za upo-trebu na francuskom jeziku, a na prvoj strani zadnjeg lista korica je prijevod pravila na engleski jezik.

Obrazac TIR karneta štampa se na francuskom jeziku, dok se na koricama uz francuski nalazi i engleski prijevod. Sastoji se od korica narandžaste boje s osnovnim podacima, talona 1/2, odgo-varajućeg broja listića 1 i 2, te obrasca zapisnika o očevidu. Broj listića u kar-netu ovisi o broju otpremnih i odre-dišnih carinarnica (jedan par za svaku carinarnicu) i broju zemalja provoza (jedan par za svaku zemlju).

Međunarodno udruženje cestov-nih prijevoznika (IRU) sa sjedištem u Ženevi jedino je ovlašteno za štampanje TIR karneta. Istovremeno, IRU rukovo-di izdavanjem, vraćanjem i čuvanjem TIR karneta.

IRU, pod nadzorom Izvršnog odbo-ra TIR (TIRExB), na globalnom nivou izdaje i distribuira karnete TIR nacio-nalnim garantnim udruženjima, prema

uvjetima koji su utvrđeni ugovorom o obvezivanju koji je zaključen između udruženja sa IRU. Shodno tome, svako nacionalno udruženje izdaje TIR kar-nete prijevoznicima u svojoj zemlji, a u skladu sa uvjetima utvrđenim u izjavi o obvezivanju koju je prijevoznik zaklju-čio sa Udruženjem.

TIR karnet, u koji su upisani IRU i naziv nacionalnog udruženja izdavaoca, sa njihovim pečatima i potpisima, i po-što ga je vozač propisno popunio, pred-stavlja međunarodnu važeću garanciju za robu koja se prevozi na osnovu TIR karneta.

TIR karnet kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, predstavlja među-narodno prihvaćen carinsko-kontrolni dokument za međunarodni prijevoz (MDP) robe od strane carinskih orga-na, kako u zemlji polaska, tako i zemlji tranzita i odredišta.

Prednosti korištenja TIR sistema

TIR sistem predstavlja neprocjenjivo olakšanje prijevoznicima koji obavlja-ju prijevoz preko nacionalnih granica. Najveća prijetnja održivosti sistema su štete koje nastaju zloupotrebom, ne-sposobnosti ili neupućenosti. Iz ovoga slijedi da održavanje sigurnosti i osigu-ranja garantnog lanca mora biti prvi cilj udruženja i IRU-a. To podrazumijeva pažljiv odabir onih koji uzimaju karne-te, stručno upravljanje administrativ-nim procedurama, brzu komunikaciju, preciznu kontrolu i strogu provedbu sankcija ukoliko je to potrebno.

TIR sistem donosi brojne prednosti za sve karike u lancu međunarodnog tranzitnog prijevoza roba. Naprimjer:

– smanjuje troškove transporta smanjujući formalnosti i kašnjenja u tranzitu,

– olakšava kretanje u tranzitu pri-mjenom standardizirane regulative i dokumentacije i, kao krajnji rezultat,

potiče razvitak međunarodne trgovine, – roba se kreće preko međunarod-

nih granica s minimalnim ometanjima i stajanjima,

– kašnjenja i troškovi transporta su smanjeni,

– dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani,

– nema potrebe za depozitom (ga-rancijom) na granicama tranzitnih država,

– garantirano plaćanje carinskih i poreznih taksi u slučaju zloupotrebe (do 50 000 $),

– samo “bona fide” prijevoznicima je dozvoljeno korištenje TIR karneta, čime se povećava sigurnost sistema,

– smanjena je potreba fizičke kon-trole robe u tranzitu,

– sistem olakšava carinsku kontrolu i popratnu dokumentaciju…

TIR sistem u Bosni i Hercegovini

Inicijativa za uspostavu TIR sistema potekla je 2003. godine, ali su uvjeti za to stečeni tek formiranjem Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Uključivanje Bosne i Hercegovine u TIR sistem početkom 2010. godine predstavlja značajan iskorak za bosan-skohercegovačke prijevoznike koji do tada nisu mogli ravnopravno konkuri-rati na prometnom tržištu. Do uvođe-nja TIR sistema, Bosna i Hercegovina i Irska bile su jedine države u Evropi bez ovog sistema.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, na osnovu Ugovora sa IRU-om, je jedina ovlaštena za izdava-nje TIR karneta u Bosni i Hercegovini.

Nepobitna je činjenica da je uvođe-njem TIR sistema u Bosnu i Hercegovinu znatno olakšan pristup istočnim zemlja-ma, prvenstveno Turskoj, čija vanjskotr-govinska razmjena je značajno poveća-na od početka uvođenja TIR sistema.

Vanjskotrgovinska razmjena sa Republikom Turskom (u €)

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. I - VII 2013.

Izvoz 10.638.913 26.521.254 41.937.282 82.961.809 93.623.334 53.231.236

Uvoz 206.586.424 166.929.598 172.539.204 208.101.960 199.213.401 123.160.865

Obim 217.225.337 193.450.852 214.476.486 291.063.770 292.836.734 176.392.101

Saldo 195.947.511 1.40.408.344 130.601.922 125.140.151 105.590.067 69.929.629

Pokrivenost % (I/U) 5,15 % 15,89% 24,31% 39,87% 47% 43,22%


prijevoza tokom perioda njene važno-sti, uz određena ograničenja uvedene od 2005. godine. Broj takvih dozvola predstavlja kvotu koja se preračunava svake godine, a ovisi prvenstveno o kva-litetu voznog parka mjerenom na osno-vu broja vozila određenog ekološkog standarda.

Period od 1991. do 1993. godine predstavlja period uvođenja vozila EURO 1 standarda, koja su se u postup-ku raspodjele CEMT dozvola u pojedi-nim državama zadržala do 2007. godi-ne. Od 1995. do 1997. godine dolazi do uvođenja EURO 2 vozila, koja su uče-stvovala u raspodjeli CEMT dozvola sve do 2008. godine. Vozila EURO 3 stan-darda uvode se od 2000.do 2002. godine i ista još uvijek učestvuju u postupku raspodjele. Nesumnjivo je da se radi o vozilima koja su se najduže zadržala „u igri“, na što je utjecalo nekoliko bit-nih faktora, a ponajviše pojava EURO 4 vozila i odmah zatim i vozila EURO 5, te poremećaji izazvani krizom na globalnom ekonomskom planu. Vozila EURO 4 uvedena su u periodu od 2005. do 2007. godine, a odmah zatim i vo-

zila EURO 5 (od 2007. do 2009. godi-ne). Planirano uvođenje vozila EURO 6 standarda u periodu od 2012. do 2014. godine prema trenutnim pokazateljima ide poprilično otežano, a već se mogu čuti i ocjene da bi vozila EURO 6 stan-darda mogla doživjeti sudbinu vozila EURO 4.

Na koji način se upravljalo kvotom CEMT dozvola, odnosno kako se vr-šila preraspodjela baznih kvota i na taj način opredjeljivalo za određenu kate-goriju prema ekološkim standardima vozila, govori i grafički prikaz 1 (Izvor: E. Shatberashvilli ITF - IRU meeting november 2012.): Bosna i Hercegovina kao punopravna članica Međunarodnog transportnog foruma već dugi niz godi-na nastoji aktivno i potpuno ravnoprav-no sudjelovati u donošenju najvažnijih odluka ovog međuvladinog tijela, a po-sebno u pogledu poboljšanja početne pozicije, što uz svu složenost vanjskih i unutarnjih prilika nije bio nimalo jednostavan zadatak. Svakako, u sve-mu tome, presudnu ulogu imali su i bosanskohercegovački prijevoznici, sa upornim i konstantnim investiranjem u

vozni park te poštivanjem ponekad ne baš tako jednostavnih zahtjeva tržišta i pravila CEMT-a.

Za razliku od prijevoznika u drugim zemljama, naši prijevoznici se ne mogu pohvaliti da su imali bilo kakvu potporu u obnavljanju voznog parka, iako se ovaj trajan proces nikako ne smije tretirati samo kao interes poslovnog subjekta. O kakvim zahvatima se radi najbolje po-kazuju podaci u tabeli:

Iz godine u godinu smanjivan je broj vozila nižeg, a povećavan broj vozila višeg ekološkog standarda, što je omo-gućilo i stalno povećanje ukupne kvote CEMT dozvola, što se vidi i iz grafičkog prikaza 2:

Ove godine, sasvim je izvjesno da će ukupan broj CEMT dozvola za 2014. godinu, u odnosu na 2004. , biti udvo-stručen. Međutim, potrebno je imati u vidu da su ograničenja u pogledu broja austrijskih, italijanskih i grčkih CEMT dozvola takva da se broj tih dozvola praktično ne može povećati i da iz go-dine u godinu predstavlja konstantu, te da se povećanje ukupnog broja dozvola ogleda u povećanju broja dozvola koje važe za prijevoze između svih drugih država članica ITF-a (osim u/iz/preko teritorija Austrije, Italije i Grčke).

Iako postoje nagovještaji u međuna-rodnim krugovima da bi moglo doći do promjena koje bi omogućile da višego-dišnji, maksimalno mogući broj CEMT dozvola (96 za Austriju, 282 za Italiju i 90 za Grčku) bude povećan, imaju-ći u vidu kretanja u oblasti transporta na međunarodnom planu, osnovanost ovih nagovještaja je više nego upitna.

Zijad Sinanović, dipl.ing.saob. n

Ukupan broj CEMT dozvola po godinama

EKO STANDARD

UKUPAN BROJ CEMT DOZVOLA PO GODINAMA - BIH

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

EURO 1 13 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EURO 2 432 448 418 60 0 0 0 0 0 0

EURO 3 202 247 277 648 706 319 409 420 285 160

EURO 4 0 0 0 0 109 529 395 0 0 0

EURO 5 0 0 0 0 0 0 0 520 700 870

UKUPNO: 647 695 695 708 815 848 804 940 985 1030

U skladu sa tim ciljevima djelo-vanja, Konferencija evropskih ministara transporta, koja je

tada brojala ukupno 18 zemalja člani-ca (trenutno ih je 43), 1. januara 1974. godine uspostavila je Sistem multilate-ralne CEMT kvote kako bi se osigurala postepena liberalizacija cestovnog pri-jevoza tereta, racionaliziralo korištenje vozila kroz smanjenje kretanja praznih vozila, harmonizirali uvjeti konkurenci-je, a od 1991. godine, kao dodatni cilj, osiguralo korištenje ekološki prihvatlji-vijih i sigurnijih vozila.

Kod Sistema multilateralne CEMT kvote najvažniji je njegov multilateral-ni karakter, jer omogućava obavljanje prijevoza između 43 zemlje članice sa jednom dozvolom (CEMT dozvola). Dozvola omogućava neograničen broj

Razvoj multilateralne kvote CEMT dozvola i ekološki standardi vozila

Međunarodni transportni forum (International Transport Forum) sa sjedištem u Parizu je međuvladina organizacija (do 2007. godine pod nazivom Konferencija evropskih ministara transporta – CEMT/ECMT) koja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) aktivno djeluje već punih 50 godina na unaprjeđenju globalne prometne politike sa ciljem osiguranja održivog razvoja, socijalne uključenosti, kvaliteta življenja i prosperiteta.

Raspodjela CEMT dozvola prema ekološkim kategorijama vozila u periodu 2002. – 2012. (prema ukupnim podacima sekretarijata ITF)


Sigurnosni zahtjevi za produžne kabloveProdužni kablovi za upotrebu u do-maćinstvu su obuhvaćeni Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih napon-skih granica (Službeni glasnik BiH br. 98/09) i Naredbom o elektromagnetnoj kompatibilnosti (Službeni glasnik BiH br. 41/10). Naredba o električnoj opre-mi propisuje sigurnosne zahtjeve koje mora ispuniti električna oprema prije njenog stavljanja na tržište i u upotre-bu, dok Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti propisuje zahtjeve za elektromagnetnu kompatibilnost koje mora ispunjavati električna i druga teh-nička oprema koja se proizvodi, uvozi, stavlja na tržište i/ili upotrebu u Bosni i Hercegovini.

Obje naredbe su podzakonski akti Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti (Službeni glasnik BiH br. 45/04) koji predstavlja tzv. krovni zakon i propisu-je način donošenja posebnih tehničkih propisa kojima se propisuju sigurnosni zahtjevi za posebne grupe proizvoda, prava i obaveze pravnih lica koji pred-metne proizvode stavljaju na tržište BiH, postupke ocjenjivanja usklađenosti tih proizvoda, kao i ulogu tijela za ocje-njivanje usklađenosti u tom procesu.

Sa aspekta navedenih naredbi, po-slovni subjekti trebaju znati da:

Produžni kablovi za upotrebu u do-maćinstvu moraju biti proizvedeni u skladu sa standardima ili drugim teh-ničkim specifikacijama koji se na njih odnose, a koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

Proizvođač produžnih kablova mora izraditi tehničku dokumentaciju za svoj proizvod i on ili njegov ovlašteni za-stupnik mora čuvati tu dokumentaciju na teritoriji Bosne i Hercegovine i, na zahtjev, staviti je na raspolaganje nad-ležnim inspekcijskim organima u pe-riodu od najmanje 10 godina od dana proizvodnje posljednjeg proizvoda. Tehnička dokumentacija mora sadržati opise, crteže, idejna rješenja, tehnič-ke proračune i ispitne izvještaje za dati proizvod, u mjeri dovoljnoj za ocjenji-vanje usklađenosti proizvoda sa zahtje-vima naredbi koje se na njega odnose.

Proizvođač ili njegov ovlašteni za-stupnik mora sastaviti pisanu Izjavu o usklađenosti proizvoda sa propisanim sigurnosnim zahtjevima, te na svaki ko-mad proizvoda postaviti bosanskoher-cegovački znak usklađenosti „C“ tako da

bude vidljiv, čitljiv i neizbrisiv.Uvoznik mora posjedovati kopiju

Izjave o usklađenosti i, na zahtjev, staviti je na raspolaganje nadležnim inspekcij-skim organima.

Najlakši put ka usklađenosti proizvo-da sa zahtjevima tehničkih propisa koji se na njih odnose je ispunjavanje zahtje-va odgovarajućih tehničkih standarda u procesu proizvodnje. Što se tiče pro-dužnih kablova za upotrebu u domaćin-stvu, važeći standardi za ove proizvode u Bosni i Hercegovini su:

BAS IEC 60884-1:2011 (identičan standardu IEC 60884-1:2002) koji pred-stavlja tzv. opšti standard za utikače i utičnice,

BAS IEC 60884-2-7:2011 (identičan standardu IEC 60884-2-7:2011) koji propisuje sigurnosne zahtjeve isključivo za produžne kablove.

Navedeni standardi detaljno propi-suju sve sigurnosne zahtjeve koje mora-ju da ispune produžni kablovi prije nji-hovog stavljanja na tržište. Neki zahtjevi mogu se i vizuelno provjeriti te mogu

poslužiti kao indikacija da su produžni kablovi (ne)sigurni:

Svaki produžni kabal mora na sebi da ima oznake dozvoljenih vrijednosti struje, napona, prirode napona i mak-simalne snage. Za korisnika je posebno bitna oznaka maksimalne snage koja pokazuje zbirnu snagu električnih ure-đaja koji se istovremeno smiju napajati putem produžnog kabla.

Dijelovi koji se u normalnom režimu rada nalaze pod naponom ne smiju biti dostupni korisniku.

Kabal uređaja mora da ima odgova-rajući presjek provodnika u zavisnosti od dužine kabla i jačine struje za koju je projektovan. Takođe, utikač i utičnice moraju da odgovaraju projektovanim vrijednostima struje i napona cjeloku-pnog uređaja.

Na uređaju mora da postoji odgo-

varajuća zaštita protiv strujnog udara, bilo u vidu kontakata za uzemljenje ili u vidu dvostruke izolacije provodnih dijelova uređaja (tzv. klase zaštite). U sklopu ovog, upotrebljena klasa zaštite mora biti označena na samom uređaju.

Produžni kablovi na otvorima svih svojih utičnica moraju da imaju tzv. za-tvarače (eng. „shutters“) koji onemogu-ćuju da se u otvore utičnica gurne bilo šta osim kontaktnih igala utikača dru-gog električnog uređaja, što predstavlja novi zahtjev propisan standardom BAS IEC 60884-2-7:2011. (slika 2.)

Spojevi između kabla i utikača sa jedne, te kabla i kutije sa utičnicama sa druge strane moraju biti adekvat-no učvršćeni (tzv. „sidro“) tako da se spriječi mogućnost da se ovi spojevi u normalnom režimu rada prekinu, a ko-risnik time dovede u opasnost od struj-nog udara.

Standardi za produžne kablove ne propisuju postavljanje nikakvih upo-zorenja ili uputstva za upotrebu na ili uz proizvod. Međutim, ukoliko je pro-

izvođač predvidio postojanje bilo ka-kvih dodatnih informacija uz proizvod, one moraju biti napisane na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija o nadzoru pro-dužnih kablova i drugih električnih pro-izvoda posjetite web stranicu Agencije za nadzor nad tržištem BiH www.annt.gov.ba ili kontaktirajte Agenciju putem telefona 057/ 340 718 ili e-maila [email protected].

Pripremio: Slaven Džindo, viši stručni saradnik

u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH

Slika 2. – Zatvarači na utičnicama produžnog kabla

Produžni kablovi za upotrebu u domaćinstvu spadaju u široko rasprostranjenu grupu proizvo-

da koje posjeduje gotovo svako doma-ćinstvo i kancelarija. Zbog toga, kao i zbog potencijalnih rizika koje ovaj proizvod može predstavljati po kori-snika, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i tržišne inspekcije Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH već drugu godinu zaredom sprovode pojačane aktivnosti nadzora produžnih kablova za upotrebu u domaćinstvu. Rezultati nadzora produžnih kablova u 2012. i 2013. godini pokazali su zabri-njavajuće stanje na tržištu BiH, odno-sno da 80% ispitanih uzoraka ne zado-voljava sve sigurnosne zahtjeve Naredbe o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih napon-skih granica (Službeni glasnik BiH br. 98/09), te da predstavljaju ozbiljan rizik od požara i strujnog udara.

U toku provedbe nadzora produžnih kablova na tržištu BiH obavljene su 24 inspekcijske kontrole u kojima je kon-trolisano 20 različitih tipova produžnih kablova za upotrebu u domaćinstvu. Tržišni inspektori entiteta i Brčko dis-trikta BiH su izvršili administrativnu i vizuelnu kontrolu proizvoda na tr-žištu BiH i na tom osnovu odabrali 20 uzoraka za laboratorijsko ispitivanje. Laboratorijskom analizom je utvrđe-no da 16 od 20 uzoraka ne ispunjava sigurnosne zahtjeve Naredbe o električ-noj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica, te da za potrošače predstavljaju rizik od strujnog udara i požara. Od toga su u 4 slučaja neusklađenosti naknadno ot-

Rezultati nadzora produžnih kablova u BiH pokazali zabrinjavajuće stanje

SIGURNOST NEPREHRAMBENIH POTROšAČKIH PROIZVODA

Odgovornost za sigurnost neprehrambenih potrošačkih proizvoda koji se stavljaju na tržište isključivo je na proizvođačima i /ili uvoznicima, a u određenoj mjeri i na distributerima. Rukovodeći se rezultatima nadzora ovih proizvoda iz prethodnih godina, kao i zbog postojanja većeg broja poslovnih subjekta koji se bave njihovim uvozom i prodajom, Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine je pokrenula aktivnosti u cilju podizanja svijesti poslovnih subjekata u oblasti sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda. Podršku aktivnostima Agencije dala je i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kroz informiranje poslovnih subjekata o aktuelnostima iz oblasti sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda. S tim u vezi, u narednim bojevima „InfoKoma“ i na web stranici www.komorabih.ba bit će objavljivani instruktivni tekstovi Agencije.

Slika 1. – Produžni kabal za upotrebu u domaćinstvu sa tri utičnice, bez prekidača

klonjene i proizvodi vraćeni na tržište, a u preostalih dvanaest slučajeva su nad-ležni inspekcijski organi naložili mjeru povlačenja s tržišta, uz obavezu obavje-štavanja potrošača o rizicima i načinu povrata spornih proizvoda. Ukupno je sa tržišta povučeno 875 komada pro-dužnih kablova, a od toga je uništeno 103 komada.

S obzirom na ovako loše rezultate, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i tržišne inspekcije Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH će i naredne godine, u sklopu proaktiv-nog nadzora tržišta BiH za 2014. godi-nu, ponoviti projekat nadzora nad trži-štem produžnih kablova za upotrebu u domaćinstvu.

Uzimajući u obzir gore navedeno, u nastavku teksta vam dajemo osnovne informacije na koje poslovni subjekti trebaju obratiti pažnju prilikom proi-zvodnje, uvoza, distribucije i prodaje produžnih kablova na tržištu BiH.

O proizvodu

Produžni kabal je jednostavan električni uređaj koji se sastoji od utikača i kutije sa utičnicama, te provodnog kabla odre-đene dužine između njih. Pored ovih di-jelova, produžni kablovi često posjeduju i niskonaponski prekidač putem kojeg se može prekinuti napajanje uređaja. Složeniji tipovi produžnih kablova po-sjeduju i jedinicu za stabilizaciju napo-na. Sam uređaj se koristi za napajanje više električnih uređaja iz jedne utičnice ili za napajanje električnog uređaja u uslovima kada njegovo mjesto ugradnje ne dozvoljava napajanje električnom energijom iz postojećih utičnica kućne instalacije. Cijeli proizvod je napravljen najčešće od plastike osim provodnih di-jelova i omotača kabla koji se sastoji od gume ili PVC mase. Jedan tipičan pro-dužni kabal predstavljen je na slici 1.


Poslovanje sa SlovenijomSlovenija je poznata kao pouzdan par-tner. Visokoobrazovana radna snaga je doprinijela kreaciji uspješno brendiranih i inovativnih proizvoda, kao što su Elan skije, Seaway jedrilice i Pipistrel ultrala-ke letjelice, dizajnirani Gorenje kućanski aparati itd.

Privreda je usmjerena prema usluga-ma, a Slovenija se može pohvaliti vrhun-skim uslugama u oblasti informacionih tehnologija. Također, razvijena je far-maceutska i automobilska proizvodnja. Ostali glavni privredni sektori uključuju prehrambenu industriju, električne ure-đaje, obradu metala i hemikalije. U me-đuvremenu turizam postaje sve važniji sektor, čemu doprinosi moderna saobra-ćajna infrastruktura.

Strani investitori se ponovo vraćaju u Sloveniju, koju je uvijek krasila visoka poslovna etika i predanost kvalitetnom radu, dobre veze s tržištima u zapadnoj i jugoistočnoj Evropi, centralni položaj u Evropi i odlična infrastruktura te zako-nodavstvo u skladu sa standardima EU. Tu su i niski porezi, neograničen prije-nos profita i povrat kapitala, a klasteri povezanih industrija i gotove mreže do-stupnih dobavljača u Sloveniji stoje iza mnogih investicionih izbora.

Slovenačko zakonodavstvo je prošlo kroz velike promjene korporativnog i fi-nansijskog zakonodavstva. Između osta-log, usvojen je čitav niz novih zakona, među njima Zakon o privrednim druš-tvima, Zakon o bankama, Zakon o tržiš-nim i finansijskim instrumentima, Zakon o investicionim fondovima i upravljanju trgovačkim društvima te cijeli novi paket poreznih zakona. Znatno je promijenje-no zakonodavstvo koje reguliše uvozne procedure, spajanja i akvizicije, javne na-bavke i javno-privatna partnerstva (JPP) te zapošljavanje stranaca.

U Sloveniji, strani investitori mogu uspostaviti bilo koji pravno-organizacij-ski oblik opisan u Zakonu o trgovačkim društvima (društva sa ograničenom od-govornošću, dionička društva, koman-ditna društva sa osnovnim kapitalom, komanditna društva, opća partnerstva i

tiha partnerstava). Stranci mogu biti is-ključivi ili vlasnici dijela kompanija. Sve kompanije stječu status pravne osobe po njihovom upisu u sudski registar. Prije upisa, moraju se provesti brojne formalnosti. Stoga je korisno, što je prije moguće, obaviti konsultacije sa advokatom kako bi se izbjegle poteškoće koje mogu nastati tokom procesa osni-vanja kompanije (od usvajanja memo-randuma i statuta do njihove ovjere kod notara i upisa u sudski registar).

Strane kompanije imaju ista pra-va, obaveze i odgovornosti kao doma-će kompanije koje posluju u Sloveniji. Ograničenja su, međutim, stavljena na strana ulaganja u pojedinim sektorima koji su nacionalnog strateškog ili drugog posebnog značaja. Naprimjer: stranci ne mogu osnovati kompanije za proizvod-nju ili prodaju oružja ili vojne opreme. Za određene aktivnosti, kao što su cestovni prijevoz, ketering i druge specifične stru-ke, potrebno je certificiranje.

Kompanije koje žele koristiti distri-buciju, franšizno poslovanje i agencij-ske aranžmane moraju osigurati da su ugovori koje sklapaju u skladu sa EU i nacionalnim zakonima država članica. Direktiva Vijeća 86/653/EEC utvrđuje određene minimalne standarde zaštite za samozaposlene komercijalne agente koji prodaju ili kupuju robe u ime njiho-vih pretpostavljenih. U suštini, Direktiva utvrđuje prava i obaveze direktora i nje-govih agenata, naknadu agentima te za-ključivanje i otkazivanje ugovora od neke agencije, uključujući naknadu šteta koje mogu nastati u tom procesu.

Međutim, Slovenija ima malo domaće tržište od 2 miliona ljudi, sporo je provo-dila privatizaciju te ima netransparentan i birokratski sistem javnih nabavki. Osim toga, nije baš naklonjena direktnim stra-nim ulaganjima. Ima visoko kvalificira-nu, ali rigidnu radnu snagu zbog Zakona o radu i stacionarnog karaktera stanov-ništva. Visok je nivo socijalnih doprino-sa i poreza na dohodak a, sa druge stra-ne, ima i veliki broj neriješenih sudskih slučajeva.

Robna razmjena BiH i SlovenijeUkupni bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije se ocjenjuju kao dobri, što je obostrani in-teres dviju zemalja. Bosna i Hercegovina, obzirom na tradicionalnu povezanost BiH i Slovenije, očekuje snažnu podršku Slovenije, kao zemlje članice EU, kako u rješavanju otvorenih pitanja u njihovim međusobnim odnosima tako i u procesu integracije BiH u evroatlantske strukture.

Obzirom da je trgovinska politi-ka na nivou EU, trgovinski odnosi sa Slovenijom su regulisani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropskih zajednica. Naime, u skladu sa Ugovorom o pristupanju Slovenije EU, 30. aprila 2004. godine je otkazan bilate-ralni Ugovor o slobodnoj trgovini izme-đu BiH i Slovenije. Strateška orijentacija Slovenije je EU, a sa državama na prosto-ru bivše Jugoslavije želi imati, prije svega, dobru ekonomsku saradnju.

Bosna i Hercegovina je za prvih šest mjeseci 2013. godine ostvarila ukupnu razmjenu sa Slovenijom u iznosu od 1,025 milijardi KM, što Sloveniju pozi-cionira na peto mjesto po tom kriteriju. Posljednja je u „Klubu 5 zemalja“ koje su ostvarile razmjenu u navedenom pe-riodu veću od milijardu KM (Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija, Slovenija), što čini 9,01% sveukupne razmjene Bosne i Hercegovine. U odnosu na isti period iz prethodne godine, uvoz je porastao za 0,95%, a izvoz za 7,01%.

U ukupnoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Slovenije u istom perio-du izvoz je učestvovao sa 379,5 miliona KM, gdje je Slovenija 5. partner Bosne i Hercegovine, a uvoz sa 674,7 miliona KM, gdje je Slovenija 4. partner Bosne i Hercegovine.

Interesantno je napomenuti da Bosna i Hercegovina najviše izvozi dijelove za klipne motore sa unutrašnjim sagorije-vanjem, otpatke i lomljavinu od željeza, umjetni korund (aluminijev oksid), drvo obrađeno po dužini, ogrjevno drvo, sje-dala (auto industrija), obuću, izolovanu žicu, električne aparate, otpatke od alu-minija i bakra, šećer, električnu opremu, konstrukcije od aluminija...

Kod uvoza iz Slovenije dominiraju nafta i bitumenska ulja, lijekovi, automo-bili, kafa, prehrambeni proizvodi, nove gume, električni aparati, proizvodi od kože, sirovi aluminij, vode, uključujući mineralne, aparati za brijanje i šišanje, električni aparati za žičnu telefoniju, tek-stilni materijali...

Amir Hujić n

Strana ulaganja Direktna strana ulaganja (FDI) u Sloveniju su prilično niska, unatoč slovenač-kim ukupnim osobinama kvalitetne i relativno atraktivne lokacije za ulaga-nja. Ukupna FDI u Sloveniji na kraju 2010. godine su bila 10,8 milijardi eura. Veliki ulagači u Sloveniju su: Austrija, Švicarska, Italija, Francuska, Njemačka, Holandija, Hrvatska, Belgija, Luksemburg i Kipar. S druge strane, Slovenija je najviše ulagala u: Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Rusku Federaciju, Holandiju, Njemačku, Liberiju i Crnu Goru.

Nakon osamostaljenja 1991. go-dine, Republika Slovenija bilje-ži više nego uspješan privredni

rast, iako je to mala ekonomija u tran-ziciji, s populacijom od samo dva mili-ona stanovnika. Registrovala je drama-tično povećanje BDP-a po stanovniku i ukupnog bogatstva, a ekonomski rast je pratio rast životnog standarda, uvođenje tržišnih principa i reformu društvenog sistema. Za kratko vrijeme, Slovenija izrasta u državu sa stabilnom demokrati-jom i postaje značajan regionalni i među-narodni subjekt. To se posebno odnosi za razdoblje od 1994. do 2008. godine kada je zabilježen prosječan privredni rast od 4%. Ekonomski rast je dodatno pojačan dinamičnim rastom lične i investicione potrošnje, koja je bila najviše izražena u 1999. godini.

Veći privredni rast u poređenju sa pro-sjekom EU je omogućio postepeno sma-njenje razvojnog zaostajanja Slovenije. Tako je u 2007. godini Slovenija dostigla 89,2% od prosječnog BDP-a po stanovni-ku u EU-27, po paritetu kupovne moći.

Međutim, globalna finansijska i ekonom-ska kriza značajno je utjecala na slove-načku privredu od kraja 2008. godine do danas, mada je i 2011. godine Slovenija imala 84% prosječnog BDP-a po stanov-niku u EU-27, što je bilo više od svih dru-gih pridruženih članica EU (osim Kipra). To je tada pozicioniralo Sloveniju na 15. mjesto u okviru EU-27. U četvrtom kvar-talu 2008. godine Slovenija je prvi put registrovala pad BDP-a nakon drugog kvartala 1993. godine. To ju je primoralo da se okrene preduzimanju antikriznih mjera, što je rezultiralo, zahvaljujući prije svega oporavljenom izvozu, blagom opo-ravku u drugoj polovini 2010. godine, kada je BDP porastao za 1,2%, što je bio evropski prosjek. U 2011. godini privred-ni rast je na nivou 0,6%, mada je u drugoj polovini iste godine došlo do usporava-nja rasta obima glavne poluge slovenač-kog razvoja, a to je izvoz. U 2012. godini se ponovo ulazi u recesiju, uzrokovanu evropskim i globalnim recesijskim tren-dovima. Dolazi do pada potrošnje zbog mjera konsolidacije javnih finansija, ali i

do uvođenja mjera privrednog podsticaja od strane Vlade. Tako je u martu 2012. usvojen prvi, a u junu iste godine drugi paket mjera koje su trebale još više oba-rati administrativne barijere i učiniti „ko-motnijim“ privredni prostor u Sloveniji. Paket čini ukupno 75 mjera podsticaja privrednog rasta koje su fokusirana na finansijska rasterećenja slovenačke pri-vrede. U septembru 2012. godine usvojen je treći paket od 50 mjera koje regulišu tržište rada, penzijski i bankarski sistem te šire poslovno okruženje, uključujući poljoprivredu i okoliš. To je utjecalo na pad rasta stope nezaposlenosti sa 2,2% na 1,4%.

Veoma važan faktor slovenačkog ra-zvoja je obrazovanje. Slovenija mnogo ulaže u svoj primarni i sekundarni sistem obrazovanja tako da danas spada u krug zemalja koje imaju najviši udio srednjoš-kolsko obrazovanih osoba u dobi od 25 do 64 godine starosti. Također, 23,7% posto osoba u dobi od 25 do 64 godine starosti ima visoko obrazovanje, čime je Slovenija dostigla evropski prosjek.

Osim toga, 2009. godine došlo je do povećanja investicija u istraživanje i ra-zvoj i sva su sredstva raspoređena, što dokazuje da su programi vrlo dobro dizajnirani.

Sloveniju prati ugled otvorene, izvo-zno-trgovinski orijentisane privrede, čije trgovinske integracije stalno jačaju. Izvoz je glavna poluga razvoja ove zemlje, što je vrlo karakteristično obzirom na veli-činu slovenačkog ekonomskog prostora. U izvoznoj strukturi se stalno povećava udio usluga, posebno onih vezanih za turizam i promet koje čine 45% i 30% od ukupnog izvoza usluga. Oko dvije trećine slovenačke trgovine se odvija sa Evropskom unijom, a prvenstveno sa Njemačkom i Austrijom. Osim toga, Slovenija je uspješno prodrla na tržišta na jugu i istoku, uključujući i regiju bivšeg Sovjetskog saveza.

Osnovni ekonomski pokazatelji u 2012. godiniBDP per capita (2012.): EUR 17.2447/KM 33.726BDP rast (Q1 2013.): - 4,8%.Godišnja inflacija (VII-13/VII-12): 2,6%.Broj preduzeća: 169.360.Stopa nezaposlenosti (VII-13): 11,2%.Neto mjesečna plata (V-13): EUR 982,72Bruto mjesečna plata (V-13): EUR 1.495,45Izvoz (2012.): EUR 21,061 milijardiDržave izvoza: Njemačka, Italija, Austrija, Hrvatska, Francuska, Rusija, Srbija i Poljska Struktura izvoza: vozila (putnička), električne i druge vrste mašina, lijekovi i far-maceutske sirovine, pneumatske gume, hladnjaci i zamrzivači, električno-termal-ni kućanski aparati, namještaj, naftna ulja, dijelovi i pribor za traktore...Uvoz: EUR 22,776 milijardi/KM 44,546 milijardiDržave uvoza): Njemačka, Italija, Austrija, Mađarska, Francuska, Hrvatska, Holandija i KinaStruktura uvoza: nafta, hemijski proizvodi, vozila (putnička), mašine i transportna oprema, hrana, električne mašine i oprema, električni uređaji...Pokrivenost uvoza izvozom: 92,47%

Republika SlovenijaBosna i Hercegovina je za prvih šest mjeseci 2013. godine ostvarila ukupnu razmjenu sa Slovenijom u iznosu od 1,025 milijardi KM, što Sloveniju pozicionira na peto mjesto po tom kriteriju. Slovenija je posljednja u „Klubu 5 zemalja“ koje su ostvarile razmjenu u navedenom periodu veću od milijardu KM.

U FOKUSU


svijetu, zahvaljujući rastućoj potražnji za energijom u zemlji, liberalizaciji tr-žišta i potencijalnoj poziciji energetskog terminala regije (zbog strateške lokacije između Azije i Evrope).

Tursko energetsko tržište nudi širok spektar aktivnosti, od eksploatacije si-rove nafte do distribucije i izvoza ulja i petrohemijskih proizvoda, od proizvod-nje električne energije iz svih poznatih izvora energije do proizvodnje mašina i opreme.

Turska ima značajan broj jezera i rije-ka (sa otprilike 36.000 MW energetskog potencijala) kao i geotermalni potenci-jal po kome zauzima 7. mjesto u svijetu i 3. mjesto u Evropi. Takođe, ima visok potencijal u poljoprivredi i instaliranim kapacitetima za biodizel i bioetanol. Na 1. je mjestu u svijetu po stopi rasta vje-tro parkova, a samo 15% potencijala je iskorišteno na ovom polju do sada.

Energetska efikasnost je bitan dio ekološke politike u Republici Turskoj, koja je implementirala većinu evrop-skih propisa o energetskoj efikasno-sti. Primarni izvori energije uključuju: hidroenergiju, geotermalnu energiju, drvo, biljni i životinjski otpad, solarnu i energiju vjetra.

Sektor prehrambenih proizvodaRepublika Turska postaje jedno od

najvećih tržišta pekarskih proizvoda sa svojim hljebom – važnim elementom ishrane u zemlji čija je potrošnja po stanovniku jedna od najvećih u svije-tu. Hrana, piće i duvanska industrija su imali najveći udio u potrošnji domaćin-stava u Turskoj u 2010. godini (27%). Prednosti industrije uključuju veličinu tržišta u odnosu na populaciju mladih u zemlji, dinamičnu ekonomiju privatnog sektora, značajan prihod od turizma i povoljnu klimu.

Mašinska industrijaMašinska industrija u ovoj zemlji

konstantno raste od 1990. godine po stopi od skoro 20% godišnje. Ovaj rast je podržan visoko konkurentnim i pri-lagodljivim malim i srednjim preduze-ćima, koja čine najveći dio industrij-ske proizvodnje u zemlji. Osim toga, Republika Turska ima visoku stopu domaćih inputa u proizvodnji mašina, odnosno oko 85% domaćih inputa ne samo da smanjuje zavisnost od stranih izvora nego pomaže i drugim domaćim industrijama. Bez obzira na veliku do-maću proizvodnju mašina, vrijednost uvoza mašina nadmašuje vrijednost

izvoza, što ukazuje na povećanje doma-će tražnje za mehanizacijom.

Porezi, carine i dokumenti za izvoz

PoreziRepublika Turska ima najkonkuren-

tniju stopu poreza na dobit preduzeća u cijelom OECD regionu. Novi Zakon o korporativnom porezu od 21. juna 2006. godine je donio neke značajne izmjene tadašnjim odredbama i uklju-čivao nove koncepte u poreznoj legisla-tivi. Otkako je Zakon stupio na snagu, legislativa o korporativnom porezu u Republici Turskoj je postala vidno ja-snija, objektivnija i harmonizovana sa internacionalnim standardima.

Porezni sistem Turske se može podijeliti u tri glavne grupe:

1. Porez na prihodPorez na prihod u Turskoj se plaća

na sve prihode, uključujući i prihode domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica koja imaju prebivalište u Turskoj. Nerezidenti koji ostvaruju prihod u Republici Turskoj kroz zaposlenje, vla-sništvo nad imovinom, poslovne tran-sakcije ili bilo koju drugu aktivnost koja stvara prihod, su takođe predmet opo-rezivanja, ali samo na prihod ostvaren u Turskoj.

▶ Porez na dobit preduzeća Osnovna stopa poreza na dobit pre-

duzeća u Republici Turskoj iznosi 20%. Porez na zadržanu dobit rezidentnih

kompanija: – Dividende podliježu oporezivanju

po stopi od 15 %; – Kamate na trezorske zapise i ob-

veznice od rezidentnih korporacija ne podliježu oporezivanju (0%);

– Kamate na ostale obveznice i ra-čune rezidentnih korporacija ne podli-ježu oporezivanju (0%), a porez na ban-karske depozite iznosi 10% - 18% (za bankarske depozite otvorene nakon 2. januara 2013. godine);

– REPO sporazumi podliježu opo-rezivanju po stopi od 15%.

Porez na zadržanu dobit nereziden-tnih kompanija:

– Dividende podliježu oporezivanju po stopi od 15 %;

– Kamate na trezorske račune i ob-veznice nerezidentnih korporacija ne podliježu oporezivanju;

– Kamata na ostale obveznice i ra-

čune nerezidentnih korporacija ne pod-liježu oporezivanju (0%), a porez na bankarske depozite iznosi 10% - 18% (za bankarske depozite otvorene nakon 2. januara 2013. godine);

– REPO sporazumi podliježu opo-rezivanju po stopi od 15 %.

▶ Porez na prihod pojedinca Stopa poreza na prihod pojedinca

varira između 15% i 35%. Porez na prihod se primjenjuje na

godišnji bruto prihod, kao što je prika-zano (od 2013. godine):

Skala prihoda (YTL)

Stopa poreza (%)

do 10.700 15 %10.701 − 26.000 20 %26.001 − 60.000 27 %60.001 i iznad 35 %

2. Porezi na rashode ▶ Porez na dodatu vrijednost

(PDV)Stopa poreza na dodatu vrijednost

koja se generalno primjenjuje varira između 1%, 8% i 18%. Komercijalne, industrijske, poljoprivredne robe i us-luge, nezavisne profesionalne robe i usluge, robe i usluge uvezene u zemlju i one koje proističu iz nekih drugih ak-tivnosti, podliježu porezu na dodatu vrijednost.

▶ Posebni porezi na potrošnju (akcize)

Postoje četiri glavne grupe proizvoda koje podliježu posebnom porezu na po-trošnju, sa različitim poreskim stopama:

– Naftni derivati, prirodni gas, ulja za podmazivanje, rastvarači i derivati rastvarača;

– Automobili i druga motorna vozi-la, motocikli, avioni, helikopteri, jahte;

– Duvan i duvanski proizvodi, alko-holna pića;

– Luksuzni proizvodi.Za razliku od PDV-a koji se primje-

njuje na svaku isporuku, posebni porezi na potrošnju se naplaćuju samo jednom.

▶ Porez na transakcije banaka i osiguranja

Transakcije banaka i osiguravajućih kompanija su oslobođene od PDV-a ali su predmet poreza na transakcije bana-ka i osiguranja. Ovaj porez se primje-njuje na prihod koji zarade banke, npr. kamate od kredita. Opšta stopa je 5%, dok se kamate na depozitne transakcije između banaka oporezuju sa 1%, a pro-daja iz transakcija vanjskotrgovinske razmjene se ne oporezuje.

U FOKUSU

REPUBLIKA TURSKAZnačajan ekonomski napredak u kratkom periodu istakao je Republiku Tursku na svjetskoj ekonomskoj skali kao izuzetno razvijenu ekonomiju, 16. najveću ekonomiju svijeta, prema BDP-u u 2012. godini.

Ekonomija Republike Turske je pokazala izuzetne performanse sa svojim stabilnim rastom to-

kom proteklih osam godina. Realna ma-kroekonomska strategija, u kombinaciji sa razboritom fiskalnom politikom i velikim strukturalnim reformama koje su na snazi od 2002. godine, integrisa-la je tursku ekonomiju u globalizirani svijet, pretvarajući ovu zemlju u jednog od najvećih primalaca direktnih stranih ulaganja u svom regionu.

Strukturalne reforme i ubrzan proces pristupanja Republike Turske Evropskoj uniji su utrli put za sveobuhvatne pro-mjene u brojnim oblastima. Glavni cilje-vi ovih nastojanja su da se poveća uloga privatnog sektora u turskoj ekonomiji, poveća efikasnost i otpornost finansij-skog sektora i ojačaju temelji sistema socijalne sigurnsti. Kako su ove refor-me ojačale makroekonomske osnove zemlje, ekonomija je rasla sa prosječ-nom godišnjom stopom rasta realnog BDP-a od 5% u proteklih 10 godina (2002.-2012.), što je ohrabrilo eksper-te i međunarodne institucije da prave pozitivne projekcije turske budućnosti. Naprimjer, prema OECD-u, očekuje se da Republika Turska ima najbrže rastu-ću ekonomiju od svih članica OECD-a tokom perioda 2012.-2017., sa prosječ-nom godišnjom stopom rasta od 5,2%.

Uz stabilan ekonosmki rast Republika Turska je učinila pomak i na polju jav-nih finansija; generalni nominalni dug zemlje je pao sa 74% na 36,1% u perio-du od 2002. do 2012., a budžetski deficit je smanjen sa 10% na manje od 3%.

Kako se nivo BDP-a više nego utro-stručio sa 213 milijardi US$ u 2002. na 786 milijardi US$ u 2012., BDP po sta-novniku je porastao sa 3.500 US$ (koliko je iznosio 2002. godine) na 10.504 US$.

Vidljiva poboljšanja turske ekonomi-je su uticala pozitivno i na vanjsku tr-govinu. Izvoz je od 2002. do kraja 2012.

godine porastao sa 36 milijardi US$ (2002.) na 153 milijarde US$. Slično, prihod od turizma, koji je bio na oko 8,5 milijardi US$ u 2002. godini, 2012. godine premašuje 25 milijardi US$.

Ovako značajan ekonomski napredak u kratkom periodu istakao je Republiku Tursku na svjetskoj ekonomskoj skali kao izuzetno razvijenu ekonomiju, 16. najveću ekonomiju svijeta i 6. najveću ekonomiju u poređenju sa zemljama EU, prema BDP-u u 2012. godini.

Takođe, Republika Turska je rangi-rana kao 13. najatraktivnija destinacija svijeta po direktnim stranim ulaganji-ma, sa 123 milijarde US$ uloženih stra-nih direktnih investicija tokom posled-njih 10 godina.

Najznačajniji sektori privrede

PoljoprivredaZbog povoljnih geografskih uslo-

va i klime Republika Turska se smatra jednom od vodećih zemalja svijeta u oblasti poljoprivrede i srodnih grana in-dustrije. Oko 40% površine Turske čini obradivo zemljište čiji veliki potencijal nudi širok spektar proizvoda, kao što su: žitarice, mahunarke, uljarice, voće, povrće, rezano cvijeće, perad, mlijeko i mliječni proizvodi, riba, med i duvan. Uzgoj žitarica, stočarstvo i ribarstvo/šumarstvo čine 67%, 26% i 7% ukupne poljoprivredne proizvodnje.

Na međunarodnom planu Republika Turska ima veliku dominaciju u proi-zvodnji i izvozu mnogih poljoprivred-nih proizvoda, kao što su: lješnici, su-šene marelice, grožđice i suve smokve. Osim toga, njena prehrambena indu-strija je mnogo razvijenija nego u su-sjednim zemaljama. S obzirom na ove faktore, jedan je od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda u Istočnoj Evropi, Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku.

Automobilska industrijaTemelji turske automobilske indu-

strije datiraju iz davne 1960. kada su preduzeti prvi koraci ka razvoju i pro-izvodnji prvog turskog putničkog auto-mobila. Tokom perioda brze industrija-lizacije i napretka, ovaj ključni sektor se transformisao iz partnera za sklapanje vozila u cjelovitu industriju sa sposob-nostima dizajniranja i kapacitetom za masovnu proizvodnju.

Napredujući uz istovremeno očuva-nje svoje inovativne i fleksibilne struk-ture u intezivno konkurentnom okru-ženju, turska automobilska industrija je uzdigla zemlju na prestižan gobalni po-ložaj. Tako je među zemljama proizvo-đačima automobila u 2010. godini bila rangirana na 16. mjesto, sa proizvod-njom od preko milion vozila, te ujedno bila najveći proizvođač komercijalnih putničkih vozila u Evropi. Oko 70% do-maće proizvodnje se izvozi, a broj pro-datih vozila na domaćem tržištu 2010. godine se kretao oko 800.000.

Hemijska industrijaRepublika Turska ima konkurentske

prednosti kao jedan od glavnih proi-zvođača sode, hroma i bora na svijetu. Primarni izvozni proizvodi turske he-mijske industrije su: prerađeni plastič-ni proizvod (cijevi, crijeva, oprema...), gnojiva, lijekovi, sintetička vlakna i pre-diva, sapuni, deterdženti, kozmetika i dr.

Vrijednost izvoza turske hemijske industrije je u stalnom porastu, što je či-nilo najznačajnijim izvoznim sektorom u cijelom industrijskom izvozu 2010. godine. Vrijednost izvoza 2010. godine je bila 7,5 milijardi US$, što je iznosilo 6,5% ukupnog izvoza Turske.

Energetski sektorRepublika Turska je postala jedno

od najbrže rastućih tržišta energije u


Određivanje cijena i plaćanjePredračun mora biti u obliku pro-

forma računa (prema FOB i CIF). Ako nije drugačije naznačeno, robe moraju u potpunosti biti osigurane na CIF vrijed-nost tokom cijelog putovanja. U ovim slučajevima, poželjan način plaćanja je akreditiv (do 60 dana).

Ne zahtijeva se poseban format fak-ture, ali treba osigurati da faktura sa-drži zemlju porijekla robe, kvantitet, jediničnu cijenu, oznaku, neto težinu, vrijednost (FOB i CIF) i detaljan opis robe. Za najmanje greške u opisu roba, težine, vrijednosti itd. se naplaćuju teže novčane kazne. Carinska uprava zahti-jeva dvije potpisane kopije fakture (do-zvoljen je potpis pečat). Ukoliko se radi o proizvodima kao što su pamuk, vuna, svila i proizvodi od svile, potrebno je detaljno navesti kvantitet robe, kvalitet, mjere, težinu itd.

Certifikat o porijeklu robeVaši klijenti u Republici Turskoj

mogu zahtijevati certifikat o porijeklu robe (1 original, 2 kopije) i dozvolu o kretanju robe. Certifikat o porijeklu robe mora sadržavati naziv i adresu pošiljaoca i primaoca, prirodu robe, način pakovanja robe i broj paketa, oznaku, bruto i neto težinu u kg, FOB i CIF vrijednosti i smjer brodske lini-je. Pomenuti certifikat o porijeklu robe može se dobiti kod ovlaštene privredne

komore, a EUR 1 kod Carinske uprave u Bosni i Hercegovini.

Opis robe na tovarnom listu mora biti potpuno isti kao na fakturi. Potrebno je imati dva originala tovarnog lista i dvije kopije.

Zabrane za uvoz Alkoholna pića koja nisu namijenje-

na za maloprodaju se ne mogu uvoziti u Tursku. Uvoz korištenih mašina se generalno ne dozvoljava, iako postoje odstupanja od ovog pravila za mašine koje nisu starije od 10 godina. Postoje ograničenja na uvoz sljedećih proizvo-da: supstance koje oštećuju ozon i ostale štetne hemikalije, oružje, municija i ek-sploziv, petrohemijske supstance i ra-stvarači, radioaktivni materijali ili pro-izvodi koji sadrže radioaktivne sastojke, oprema za telekomunikacije.

Pripremila: Ivana Knežević n

Vanjskotrgovinska politika Republike Turske se bazira na međusobnim od-nosima Turske sa Evropskom unijom koji su uspostavljeni potpisivanjem Ankarskog sporazuma 1963. godine, a detalji sprovođenja Sporazuma su utvrđeni Protokolom koji je stupio na snagu 1973. godine. 1987. godine Republika Turska je aplicirala za pu-nopravno članstvo u Evropskoj uniji i započela je sa prilagođavanjem svog političko-privrednog sistema. Uspostavljajući Carinsku uniju sa Evropskom unijom 1996. godine (izuzev poljoprivrednih proizvoda), Turska je došla u posljednju fazu priprema i u decembru 1999. godine na samitu u Helsinkiju proglašena je zemljom kandidatom, te je početak pregovora sa Evropskom unijom o punopravnom članstvu počeo u de-cembru 2004. godine.

Sporazumom o Carinskoj uniji je po-stignuto da se ukinu carinske stope između Turske i Evropske unije, dok se prema trećim zemljama počela sprovoditi zajednička carinska tarifa. Ukidanjem carinskih stopa Evropska unija je postala prvi vanjskotrgovin-ski partner Republike Turske.Republika Turska je u okviru sprovo-đenja zajedničke trgovinske politike Evropske unije potpisala ili je u fazi potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini sa mnogim zemljama jugo-istočne Evrope, kao što su Bosna i Hercegovina, Makedonija, Hrvatska i dr. Vanjskotrgovinska politika koju Republika Turska primjenjuje u po-sljednjih pet godina dovela je do toga da Turska pridaje poseban značaj ze-mljama u susjedstvu. Ekonomski i tr-govinski odnosi Turske sa susjednim

zemljama, u okviru vanjskotrgovin-ske politike, dostigli su prvorazredan značaj. Turski preduzetnici su sa svojim ulaganjima doprinijeli povećanju proizvodnje i rastu zapošljavanja u srednjoj Aziji i na Balkanu.2011. godine je izvoz Turske dostigao 135 milijardi US$, odnosno ostvario porast od 19%. Zbog sprovođenja procesa liberaliza-cije od 1980-ih, ekonomija Republike Turske je doživjela period značajnog rasta. Vanjskotrgovinska razmjena, u pogledu i izvoza i uvoza, je naglo po-rasla, a primijećene su i značajne pro-mjene u strukturi izvoza i uvoza - in-dustrijski proizvodi su stekli prednost nad poljoprivrednim proizvodima. Turska je postala član Svjetske tr-govinske organizacije (WTO) 1995. godine.

Vanjskotrgovinska razmjena Republike Turske za posljednjih 7 godina (u mil. US$)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Izvoz 73.476 85.535 107.272 132.002 102.143 113.883 134.969Uvoz 116.774 139.576 170.063 201.961 140.929 185.544 240.838Obim 190.251 225.111 277.334 333.963 243.072 299.428 375.807Saldo -43.298 -54.041 -62.791 -69.959 -38.786 -71.661 -105.869

Vanjskotrgovinska razmjena Republike Turske

▶ TakseTakse se primjenjuju na širok spek-

tar dokumenata, uključujući ugovore, sporazume, garancije, zapisnike, finan-sijske izvještaje, platne liste i sl. Taksa se obračunava kao procenat od vrijednosti dokumenta po stopama u rasponu od 0,189% do 0,948% i prikupljaju se kao fiksna cijena (predeterminisana cijena) za neke dokumente.

3. Porez na imovinuPostoje tri vrste poreza na imovinu:

porez na nasljedstvo i darove, porezi na posjed i motorna vozila.

– Zgrade, stanovi i zemljište koji se steknu u Republici Turskoj podlije-žu porezu na nekretnine po poreskim stopama od 0,1 % i 0,6%, dok se dopri-nos za očuvanje nepokretnih kulturnih dobara obračunava po stopi od 10% od ove takse na nekretnine.

– Porezi na motorna vozila se obra-čunavaju na bazi fiksnog iznosa koji va-rira zavisno od godina i kapaciteta mo-tora vozila svake godine.

– Međutim, porez na nasljeđe i po-klone se obračunava po stopi od 1% do 30%.

CarineCarine na uvoz iz neevropskih zema-

lja su za oko 3% iznad EU stopa, ali vari-raju od proizvoda do proizvoda.

U Turskoj se PDV primjenjuje bez obzira na zemlju porijekla. PDV na većinu poljoprivrednih proizvoda je u rasponu od 1% do 8%, a može dosti-ći i 18% za neke prerađene proizvode. Kapitalna dobra, neke sirovine, uvoz dr-žavnih agencija i preduzeća u državnom vlasništvu i proizvodi za investiranje sa uvjerenjem o podsticaju su oslobođeni od uvoznih dažbina. Uvozne carine se obračunavaju na vrijednost, osiguranje i prevoznu vrijednost.

Kao dio Carinske unije između Republike Turske i EU od 1.1.1996. go-dine, Vlada Republike Turske je usvo-jila EU zajedničke vanjskotrgovinske standarde. Zbog toga su carinske tarife i naknade (sa nekoliko izuzetaka) jed-nake onima iz EU. Turska ponderisana stopa zaštite za uvoz neosjetljivih indu-strijskih proizvoda je nula za proizvode porijeklom iz EU i EFTA zemalja. Stope za druge zemlje kao što je Australija sni-žene su sa 10% na oko 4,1% za većinu proizvoda.

Usprkos EU Carinskoj uniji, Republika Turska primjenjuje različite carinske i necarinske barijere kako bi

kontrolisala i ograničavala uvoz, poseb-no poljoprivrednih proizvoda, uključu-jući vino.

Prosječne carinske stope po sektori-

ma u poslovanju sa Turskom – Prosječna carinska stopa za sve

proizvode: 6,19% – Prosječna carinska stopa za poljo-

privredne proizvode: 60,93% – Prosječna carinska stopa za indu-

strijske proizvode: 2,51%

Dokumenti za izvozSpecijalni certifikati1. Biljke i biljni proizvodi zahtijeva-

ju fitosanitarni certifikat. Fitosanitarne kontrole se primjenjuju pri uvozu nekih biljaka, sjemena, materijala koji su po-trebni za razmnožavanje bilja i biljnih proizvoda, treseta.

2. Životinje i proizvodi životinjskog porijekla moraju imati certifikat ovla-štene veterinarske institucije (obratiti pažnju na zabrane i restrikcije).

3. Neke robe široke potrošnje, kao npr. kućni uređaji, električni uređaji i automobili moraju imati garanciju na proizvod.

4. Certifikati o zdravstvenoj isprav-nosti, izdati od strane neke oficijelne institucije, se zahtijevaju za proizvode kao što su hrana i prehrambeni proizvo-di, uključujući voće i povrće. Pomenuti certifikat je potreban i u slučaju prevoza uzoraka.

5. Regulativa je sprovedena u pogle-du etiketiranja medicinskih proizvoda te je moguće da se zahtijeva etiketa o zdravstvenoj ispravnosti. Certifikat o zdravstvenoj ispravnosti je potreban i za medicinsku opremu.

6. Second hand odjeća mora posje-dovati certifikat o fumigaciji.

7. Neki hemijski i farmaceutski pro-izvodi, vakcine, kozmetički proizvodi zahtijevaju certifikat o analizi (CoA).

Etiketiranje i pakovanjePosebna regulativa se primjenju-

je kada je u pitanju etiketiranje nekih proizvoda, kao što su npr. prehrambeni proizvodi, robe široke potrošnje, farma-ceutski proizvodi i insekticidi. Prevod na turski jezik je neophodan.

Svi industrijski proizvodi moraju na sebi imati registrovani zaštitni znak. Sva pakovanja, kutije i paketi moraju na sebi imati oznaku pošiljke, brojeve, dimenzi-ju i bruto težinu tereta.

Pakovanje treba biti čvrsto i treba ču-vati proizvod od vrućine, vlage i eventu-alnog skladištenja na otvorenom.

Poreske olakšice � Zone prioritetnog razvoja � Zone tehnološkog razvoja � Organizovane industrijske zone � Slobodne zone � Istraživanje i razvoj � Privatne obrazovne institucije � Kulturne investicije i preduzeća � Alokacija kredita � Podsticaji za turski međunarodni

pomorski sektor

Oslobađanje od plaćanja poreza i odbici

Slijedeće aktivnosti su oslobođene PDV-a:

� Izvoz roba i usluga � Usluge rominga izvršene u

Republici Turskoj za klijente iz inostranstva (nerezidentne klijente) u skladu sa međuna-rodnim sporazumom o romin-gu, gdje se primjenjuju uslovi reciprociteta

� Aktivnosti istraživanja petroleja � Međunarodni transport � Pošiljke za diplomatske pred-

stavnike, konzulate i međuna-rodne organizacije koji su izu-zeti od oporezivanja i za njihove radnike

� Snabdijevanje mašinama i opre-mom, uključujući uvoz prema osobama ili korporacijama koje su porezne platiše i koje imaju potvrdu o investiranju izdatu od strane nadležnog organa

� Usluge izvršene na aerodro-mima i u lukama za plovila i vazduhoplove

� Socijalni i drugi izuzeci od po-reza, u slučaju pošiljki za vladu i druge vezane institucije, u kul-turne, obrazovne, zdravstvene i slične svrhe

� Bankovne transakcije i osigu-ranja su oslobođene poreza na dodanu vrijednost, jer plaćaju posebni porez na bankovne transakcije i osiguranje po stopi od 5 %

� Naknade za istraživanje i razvoj � Drugo


U okviru plenarnog dijela su-sreta prisutnima su se obrati-li Ahmet Egrlić, predsjednik

Vanjskotrgovinske komore BiH, Naci Sahin, predsjednik BALKANSiAD-a, i Ahmet Hamdi Usta, zamjenik guverne-ra Burse.

U svom obraćanju prisutnima, pred-sjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je kazao da susreti imaju za cilj, prije svega, uspostavljanje bolje privredne saradnje i stvaranje moguć-nosti za ulazak zainteresiranih privred-nih subjekata iz Turske na područje Bosne i Hercegovine.

‘’Dosadašnji poslovni susreti pri-vrednika dviju zemlja rezultirali su uspješnom poslovnom saradnjom tako da smo od 2008. godine do danas pove-ćali robnu razmjenu i sa 5,15% dostigli pokrivenost uvoza izvozom od 50%’’, kazao je Egrlić.

Turska, kako je kazao Egrlić, investi-ra u različita područja u BiH, od infra-strukture, kulturnih i vjerskih objekata, do poljoprivrede. Međutim, istakao je da investicije ne prate dobre bilateralne odnose, uz napomenu da BiH još puno

treba raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta kako bi mogla prihvatiti veće investicije.

Predsjednik Udruženja bizni-smena iz Burse, Balkana i Rumelije (BALKANSiAD) Naci Sahin je kazao da su na susrete s bh. privrednicima došli i biznismeni porijeklom iz BiH.

‘’Udruženje BALKANSiAD u svom članstvu ima 300 biznismena porije-klom s Balkana. To su biznismeni koji su značajni u Turskoj, ali i na području Evrope. Neki od njih već su uspostavi-li poslovne odnose s BiH, koja je jako značajna za poslovni svijet u Turskoj’’, kazao je Sahin.

Sahin je napomenuo da je cilj današ-nje posjete Bosni i Hercegovini sagleda-vanje mogućnosti za proširenje i jačanje poslovne saradnje biznismena iz Burse i BiH, posebno u sektorima tekstila, gra-đevine te u automobilskoj i prehram-benoj industriji. Kao razlog disbalansa u trgovinskoj razmjeni dviju zemalja Sahin je kao jedan od razloga naveo bi-rokratiju u BiH.

Pomoćnik guvernera Burse Ahmet Hamdi Usta istakao je da obim trgovin-

ske razmjere između BiH i Turske nije na zadovoljavajućem nivou te naglasio da je važno da obje strane imaju želju da se poslovna saradnja unaprijedi i trgo-vinski obim poveća.

‘’Da bi se to ostvarilo, jedan od zna-čajnih faktora je stabilnost u zemlji. Kao što možemo primijetiti, u posljednje vrijeme u BiH je to sve izražajnije, što je privlačno za naše investitore. Pored ostvarenja eventualnih investicija, da-nas je naš cilj da uspostavimo saradnju i sa lokalnim privrednicima te plodove te saradnje plasiramo u zemlje Evropske unije’’, rekao je Usta.

Član Upravnog odbora Unije komo-ra i berzi Burse Aytug Onur podsjetio je na ugovor koji je potpisan prošle godine sa VTK BiH, u okviru kojeg se odvija i današnja posjeta.

‘’Mi želimo ostvariti saradnju u obla-stima koje su najzastupljenije u Bursi, a to su autoindustrija, prehrambeni, tek-stilni i mašinski sektor, kako jačanjem investicija u BiH tako i ostvarivanjem saradnje sa lokalnim privrednicima. Želim naglasiti da se moraju preći odre-đene prepreke, a javnosti treba približiti želju naših privrednika za investicija-ma”, kazao je Onur.

U okviru Poslovnih susreta održane su prezentacije o investicionim mo-gućnostima u Bosni i Hercegovini, po-slovnim prilikama u našoj zemlji i eko-nomskoj saradnji BiH sa Republikom Turskom. Istodobno, turskim privred-nicima su predstavljeni projekti iz obla-sti poljoprivrede, turizma, prehrambene industrije i građevinarstva.

Nakon plenarnog dijela susreta odr-žani su bilateralni sastanci turskih i bo-sanskohercegovačkih privrednika.

Učesnici Poslovnih susreta izrazili su nadu da će skup rezultirati konkretnim dogovorima o poslovnoj saradnji pri-vrednika dviju zemalja.

Hilva Pezo n

Saradnja između MUSIAD-a i BIGMEV-a u BiHUdruženje nezavisnih industrijalaca i biznismena iz Turske (MUSIAD) i Fondacija za razvoj odnosa sa Bosnom i Hercegovinom (BIGMEV) su 23. septembra 2013. godine u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji, putem kojeg će MUSIAD svoja ulaganja i poslovne aktivnosti u BiH realizirati kroz saradnju sa BIGMEV-om.Potpisnici Memoranduma su kazali da je važnost sporazuma neupitna i da su uvje-reni da će spoj dosadašnjeg fokusiranog rada BIGMEV-a i 23-godišnje iskustvo MUSIAD-a rezultati, između ostalog, boljim plasman bosanskohercegovačkih proizvoda na tržištima na kojima posluje MUSIAD. Inače, MUSIAD je organizacija koja broji 5.500 članova koji su vlasnici 15.000 kom-panija koje posluju na međunarodnom nivou.

Poslovna zajednica Republike Turske zainteresirana za saradnju s BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je 23.9.2013. godine organizirala Poslovne susrete turskih i bosanskohercegovačkih kompanija, na kojima su učestvovali predstavnici 17 turskih i 15 bh. kompanija te predstavnici institucija i komorskog sistema dviju zemalja.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Turske

Ekonomska saradnja između dviju zemalja se, uglavnom, zasniva na robnoj razmjeni. Viši oblici ekonomske saradnje nisu dovoljno zastupljeni.

Obim razmjene BiH sa Republikom Turskom posljednjih 5 godina i prvih 7 mjeseci 2013. godine (u eurima) 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1. - 7. 2013.Izvoz 10.638.913 26.521.254 41.937.282 82.961.809 93.623.334 53.231.236Uvoz 206.586.424 166.929.598 172.539.204 208.101.960 199.213.401 123.160.865

Obim 217.225.337 193.450.852 214.476.486 291.063.770 292.836.734 176.392.101

Saldo 195.947.511 1.40.408.344 130.601.922 125.140.151 105.590.067 69.929.629Pokrivenost I/U % 5,15 % 15,89% 24,31% 39,87% 47% 43,22%

Top 10 izvoznih proizvoda BiH u Tursku po proizvodima za period 1. - 7. 2013.

Tar. br. Naziv proizvoda Euro7204 Otpaci i lomljevina od željeza ili čelika; otpadni ingoti od željeza ili čelika za pretaljivanje 12.101.3201512 Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinisano ili nerafinisano, ali hemijski nemodifikovano 7.830.1344205 Ostali proizvodi od kože ili od vještačke kože 6.115.9434804 Kraft-papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima, osim onih iz tarifnih brojeva 4802 i 4803 4.502.9487108 Zlato (uključujući zlato prevučeno platinom) neobrađeno ili u obliku poluproizvoda ili u obliku praha 3.439.4879306 Bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, municija (patrone) i ostala municija i projektili 2.507.6062917 Polikarboksilne kiseline, njihovi anhidridi, halogendi, peroksidi i perkiseline, njihovi halogeni, sulfo-, nitro- i nitrozo derivati 2.021.2454102 Sirove ovčije i jagnjeće kože (svježe ili soljene, sušene, lužene, pikalne ili drugačije konzervisane ali neštavljene, ...niti pergamentno 1.899.4127112 Otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima... 1.839.3823603 Sporogoreći štapini, detonirajući štapini, udarne i eksplozivne kapsule, upaljači, električni detonatori 1.535.788

Ukupno top 10 43.793.265

Top 10 uvoznih proizvoda BiH iz Turske po proizvodima za period 1. - 7. 2013.

Tar. br. Naziv proizvoda Euro6109 T-majice, majice bez rukava i ostale potkošulje, pletene ili heklane 4.724.3113916 Monofilamenti bilo koje dimenzije poprečnog presjeka većeg od 1 mm, šipke, štapovi i profilni oblici od plastičnih masa,

uključujući površinski obrađene ali drugačije neobrađivane 3.195.611

5702 Tepisi i ostali tekstilni podni pokrivači, tkani, koji nisu dobiveni tafting–postupkom i nisu flokirani, dovršeni ili nedovršeni, uključujući “Kelem”, “Schumacks”, “Karamanie” i slične ručno tkane pokrivače

3.104.357

8419 Mašine, uređaji i laboratorijska oprema, pa i električno grijana za obradu materijala postupcima koji se temelje na promjeni temperature kao što je grijanje, kuhanje, prženje, destilacija, rektifikacija, sterilizacija, pasterizacija, parenje, sušenje, ...

2.656.619

1905 Hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa; hostije, prazne kapsule za farmaceutske proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi

2.293.952

3925 Građevinski proizvodi od plastičnih masa, koji nisu spomenuti ili uključeni na drugom mjestu 2.178.6128516 Električni protočni ili akumulacijski grijači vode i uronjivi grijači; električni aparati za grijanje prostora i električni uređaji za grijanje

tla; elektrotermički aparati za uređivanje kose… 2.145.377

0702 Paradajz, svježi ili rashlađeni 2.052.1238418 Hladnjaci, zamrzivači i ostali uređaji za proizvodnju hladnoće, električni i ostali; toplotne pumpe, osim uređaja za klimatizaciju ... 2.029.7958528 Monitori i projektori, koji ne sadrže televizijski prijemnik; televizijski prijemnici, neovisno imaju li ugrađeni prijemnik radiodifuzije

ili aparat za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike ili ne 2.024.447

Ukupno top 10 26.405.204

Investicije Republike Turske u BiH

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, zaključno sa decembrom 2012. godine, investitori iz Republike Turske su investirali 292,1 miliona KM (149 miliona eura). Republika Turska se nalazi na devetom mjestu na listi najznačajnijih stranih investitora u BiH, sa učešćem od 2,7% u ukupnim investicijama (5.605 miliona eura ili 10.963 miliona KM).

Više informacija o tržištu Republike Turske zainteresovani mogu dobiti u Agenciji za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

I.K.

42 INFOKOM – broj 57 – septembar/rujan 2013. 43

(mlijeko i mliječne prerađevine, sir tipa feta), Elmar, Trebinje (eterična ulja, ljekovito i aromatično bilje) te Elmar Aroma Care, Bileća (prirodna kozmeti-ka) i Halilović, Sarajevo (eterična ulja, ljekovito i aromatično bilje, žitarice).

Pored kompanija izlagača, na sajmu su učestvovale i četiri bh. kompanije u svojstvu posjetilaca. To su: Perutnina Ptuj, Srbac (mesne prerađevine), Mlijekoprodukt, Bosanska/Kozarska Dubica (mlijeko i mliječne prerađevi-ne), Bimal, Brčko (ulje) i Terra Sana, Sanski Most (ljekovito bilje, eterična ulja).

Štand Bosne i Hercegovine nalazio se u hali 2 – CNR Istanbul Expo Centra, a nastup bh. izlagača bio je popraćen od strane velikog broja pisanih i elektron-skih medija.

Prvog dana sajma štand naše zemlje posjetio je i zamjenik ministra poljo-privrede Republike Turske Kudbettin Arzu, koji se upoznao sa ponudom bh. kompanija i održao kraći sastanak sa ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerkom Ivankovićem Lijanovićem.

Ovom prilikom, predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH uručila je prigodan poklon zamjeniku ministra poljoprivrede Republike Turske u ime bh. privrednika, a on je poželio privred-nicima iz BiH uspjeh u izlasku na tur-sko tržište. Zamjenik ministra Arzu de-gustirao je mesne i mliječne proizvode te se upoznao sa proizvodima iz sektora ljekovitog bilja i pohvalio kvalitet bh. proizvoda. Bh. kompanije su na sajmu održale preko 150 sastanaka sa poslov-nim partnerima iz Turske te značajan broj razgovora sa firmama sa Bliskog i Srednjeg Istoka koje bi preko Turske uvozile naše proizvode na tržište ovih zemalja. Za očekivati je da će bh. kom-panije iz oblasti proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno one koje su dobile dozvolu za izvoz na tursko tr-žište, početi izvoziti svoje proizvode u Tursku. Veliki interes turskih kompani-ja bio je primjetan i za organske proi-zvode (čajeve, eterična ulja, kozmetiku na bazi organski proizvedenih sirovi-na). Firme iz ovog sektora ocijenile su navedene sastanke kao vrlo ozbiljne i obećavajuće, tako da postoji mogućnost zaključivanja i niza ugovora vezanih za izvoz ljekobilja, eteričnih ulja, žitarica i prirodne kozmetike na tursko tržište.

Eldina Begović n

INFOKOM – broj 57

WorldFood (GIDA) Istanbul jedan je od najvećih i naj-značajnijih sajmova pre-

hrambene industrije i pakiranja hrane u Turskoj koji spaja lokalne i međuna-rodne proizvođače i brendove te kreira platformu za razmjenu njihovih proi-zvoda i poboljšanje poslovanja. U pro-tekloj godini, sajam je privukao više od 15.000 posjetilaca iz cijeloga svijeta i pokazao se kao efikasna ulaznica na tržište Turske. Sajam pruža mogućnost ostvarivanja kontakata sa mnogobroj-nim kompanijama iz ove zemlje, cen-tralne Azije, Evrope, ali i ostatka svijeta.

Paralelno sa ovom sajamskom ma-nifestacijom, koja se realizira na 40.000 m², održavao se i sajam IPACK na kojem se predstavljaju nova dostignuća na po-lju pakiranja prehrambenih proizvoda i ambalaže. Tako su izlagači i posjetioci iz Bosne i Hercegovine koji su učestvovali na sajmu GIDA imali mogućnost da se upoznaju i sa najnovijim tehnologijama koje se koriste u procesu pakiranja pre-hrambenih proizvoda.

Inače, sajam WorldFood Istanbul redovno posjećuju velike marketing kompanije i veletrgovci, predstavnici supermarketa, hipermarketa, velikih

trgovinskih centara, uvoznici i izvozni-ci, predstavnici hotela, restorana, baro-va i odmarališta, lanaca restorana brze hrane, ugostiteljskih firmi, operatori za kioske i kantine, izvršni direktori kom-panija iz prehrambene industrije, inži-njeri iz oblasti prehrambene i hemijske industrije, kao i predstavnici medija.

Kada je riječ o proizvođačima koji imaju priliku nastupiti na WorldFood Istanbul definirane su slijedeće katego-rije privrednih subjekata: proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i prerađevina od mesa, konditorskih proizvoda, smrznutih prehrambenih proizvoda, konzerviranih prehrambe-nih proizvoda, aditiva koji se koriste u proizvodnji hrane, alkoholnih i bezal-koholnih pića, čajeva i kafe, smrznutih morskih plodova, biljnih masti, ulja i maslina, džemova, marmelade, melase, halve, suhog voća i orašastih plodova, umaka i preljeva, hrane za bebe i svje-žih proizvoda. Upravo u nekim od ovih oblasti proizvodnje bh. privreda može dati značajnije rezultate u izvozu kada je riječ o sektoru poljoprivrede i prehram-bene industrije.

Na odluku da privrednici iz Bosne i Hercegovine kolektivno učestvuju na

sajmu WorldFood Istanbul 2013, koji je održan od 5. do 8. septembra 2013. godine, utjecao je niz faktora. Naime, Turska ima blizu 77 miliona stanovni-ka što je svrstava na 17. mjesto u svijetu po veličini tržišta. Cijene domaćih pre-hrambenih proizvoda su prilično viso-ke, pa se uvoz hrane u Turskoj povećava iz godine u godinu. Posebno je primjet-no povećanje potražnje za zdravom hranom, energetskim pićima, gotovim jelima, organskim proizvodima, jagodi-častim i bobičastim voćem, prirodnom kozmetikom i sl. Također, na ovom saj-mu izlažu i najveći turski, ali i međuna-rodni brendovi iz oblasti prehrambene industrije. Rezultati ostvareni tokom prethodnog učešća bh. privrede na WorldFood sajmu bili su dodatni motiv za organizaciju kolektivnog nastupa bh. poduzeća na ovom sajmu.

Vođena svim ovim saznanjima, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine odlučila je i ove godine organizirati promociju bh. kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije te stvoriti šansu za produ-bljivanje postojećih i stvaranje novih poslovnih odnosa sa turskim i inter-nacionalnim partnerima. Finansijsku podršku u organizaciji kolektivnog na-stupa, ovog puta, pružili su USAID-Sida FARMA projekt i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Budući da su prepoznali šansu za plasman svojih proizvoda na tržištu Turske, sedam bh. kompanija izlaga-lo je na kolektivnom štandu Bosne i Hercegovine na prostoru od 99 m² i predstavilo šarolik asortiman svojih proizvoda. To su: Meggle, Bihać (vrhnja za kuhanje, bešamel i šampinjon sos), ZDI produkt - Junita, Široki Brijeg (me-sne prerađevine), Udruženje proizvođa-ča sira u BiH (sirevi), Milkos, Sarajevo

Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu GIDA

Kompanije iz Bosne i Hercegovine su održale preko 150 sastanaka sa poslovnim partnerima iz Republike Turske te značajan broj razgovora sa firmama sa Bliskog i Srednjeg Istoka koje bi preko Turske uvozile bh. proizvode na tržište ovih zemalja.

Na samu GIDA privrednici iz cijelog svijetaU 2012. godini na navedenom sajmu je učestvovalo 358 izlagača iz Turske i inozemstva. Od stranih zemalja koje su kolektivno izlagale tu su: Afganistan, Argentina, Bangladeš, Brazil, Bugarska, Kina, Grčka, Indija, Italija, Koreja, Malezija, Nizozemska, Poljska, Rusija, Saudijska Arabija, Srbija, Singapur, Tajvan, Tajland i SAD, kao i mnogobrojni drugi individualni izlagači iz cijelog svijeta.

SAJMOVI


Međunarodno društvo za turi-zam (TIES) je definiralo eko turizam kao ‘’odgovorno pu-

tovanje u prirodu kojim se čuva okoliš i unaprjeđuje položaj lokalnog stanov-ništva’’. Međutim, eko turizam je mož-da i najčešće zloupotrebljivan termin u turističkoj industriji, jer se raznorazne vještačke i umjetne ponude pokušava-ju podvući i prezentirati kao eko turi-stički proizvod, iako to, ustvari, nisu. Tako, npr., šetnja šumom ili rafting tura sami po sebi ne spadaju u domen eko turizma., Ali, ukoliko će ove aktivnosti proizvesti određenu korist za prirodu, lokalno okruženje i stanovništvo na po-dručju na kojem se događaju, mogu se smatrati eko turističkom ponudom.

Osnovne karakteristike koje idu uz eko turizam su prirodno očuvan pro-stor, korištenje jednostavnih stambenih jedinica i strogo pridržavanje pravila o zaštiti okoliša uz ograničen broj posjeta.

Gosti koji koriste ovakvu vrstu od-mora očekuju netaknuti okoliš ili samo djelomično transformiran te, na neki način, žele doživjeti stapanje sa priro-dom. Uz eko turizam vrlo često povezu-jemo i još neke vrste turizma, kao što su prirodni, ruralni, agro, pa čak i robin-zonski turizam.

Marija Knežević, predsjednica Udruženja za turizam Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, mišljenja je da Bosna i Hercegovina obiluje ne-taknutom prirodom i da spada u sam

Uz standardnu turističku ponudu sve češće se rađa potreba za nečim novim i neotkrivenim, jer sunce i more već odavno sami po sebi nisu dovoljni za kvalitetnu turističku ponudu neke destinacije. Jedna od takvih, u zadnje vrijeme sve popularnijih ponuda, je i eko turizam.

Hutovo blato

vrh destinacija za koje su zainteresovani evropski turisti.

‘’Na mnogim mjestima se, sa pove-ćanim interesovanjem za eko turizam, prave vještačke “eko turističke destina-cije”, kao što su: Eko selo Stanišić kod Bjeljine, Uljarice kod Prijedora, Hutovo Blato, Blidinje… Postoji velika zaintere-sovanost savremenih turista za ovaj vid turizma i vrlo su tražene destinacije za njega. Bosna i Hercegovina spada u sam vrh zainteresovanosti evropskih turista, pogotovo zbog izražene heterogenosti

destinacija netaknute prirode’’, kazala je Knežević i dodala da postoji nekoliko ključnih problema u razvoju ovog obli-ka turizma.

‘’Nedovoljna obrazovanost svih ni-voa vlasti po pitanju stava prema priro-di, ekologiji, turizmu i privredi uopće, nedovoljno obrazovanje i nerazvijena ekološka svijest o važnosti čuvanja i unaprjeđenja prirodne sredine te njeno ograničeno korištenje u turističke i dru-ge svrhe. Ovo je važno posebno zbog infrastrukture i činjenja ovih destinacija dostupnim korisnicima bez narušava-nja njihove netaknutosti’’, pojasnila je Knežević.

Mnoge turističke agencije diljem Europske unije okrenule su se eko tu-rizmu kao elitnoj vrsti turizma kojoj su pridodali i zdravstveni značaj, pa se tako svojim potencijalnim klijentima obraćaju s ponudama ‘’Odmorom do boljeg zdravlja, šetnjom u prirodi do dužeg života’’ i slično.

Međutim, Knežević je mišljenja da se u Bosni i Hercegovini ne smije pre-više očekivati od ovog oblika turizma. Odnosno, eko turizam ne može biti generator razvoja ekonomije ili turiz-ma, ali može uz ostale selektivne oblike turizma biti važan i profitabilan razvoj-ni faktor. Ipak, eko turizam može biti element naše konkurentnosti, jer raste potražnja za prirodom i prirodnim am-bijentima a Evropa je svoje destinacije “istrošila”.

Mirko Bošković n

Globalno gledano, svijet je već uveliko suočen sa potrebom zajedničke odgovornosti za ra-

zvoj u skladu sa potrebama ljudi i pri-rode i shvatanjem da se planeta Zemlja mora očuvati kako za sadašnju tako i za buduće generacije ljudi na prihvatljiv način. Treba imati na umu da čovjek ni-kada nije uništio prirodu, nego priroda čovjeka. Dokazi su cunamiji, zemljotre-si, poplave... koji su alarm da se stvari moraju mijenjati i da je krajnje vrijeme da počnemo privređivati na održiv na-čin. To je neprekidan, sveobuhvatan i si-nergijski proces koji utiče na sve aspekte života (ekonomski, socijalni, ekološki i institucionalni) na svim nivoima. Takav dugoročni koncept podrazumijeva stal-ni ekonomski rast koji, pored ekonom-ske efikasnosti i tehnološkog napretka, donosi dugoročno bolje korišćenje re-sursa, unaprjeđivanje kvaliteta života i smanjenja nivoa zagađenja na nivo koji mogu da izdrže činioci životne sredine, sprječavanje budućih zagađenja i oču-vanje biodiverziteta.

Za Bosnu i Hercegovinu otpad je jedan od vodećih ekoloških problema. Njegova nedovoljna iskorišćenost, veli-ki broj divljih deponija, konstantan rast otpada... samo su neki od problema. Zakon o upravljanju otpadom postoji na nivou entiteta, ali problemi su i da-lje prisutni. Naime, otpad je resurs koji bi pravilnim iskorišćavanjem donosio mnoge koristi, a koji u suprotnom po-staje veliki problem. Sagorijevanje otpa-da i pretvaranje u električnu energiju ne samo da bi iskoristilo i samim tim sma-njilo otpad nego bi i eksploatacija ruda uglja i iskorišćenost vodenog kapaciteta mogla da teče srazmjerno potrebama u smislu očuvanja ovih resursa budućim generacijama. Postoje jaki moralni ra-zlozi da današnja generacija ostavi po-tomstvu u nasljeđe ništa manje šansi za razvoj no što ih ona ima sada. Ovo re-zonovanje je zasnovano na fundamen-talnom principu moralne pravde da svi

ljudi imaju podjednaka prava na najši-re osnovne slobode koje ne protivrječe slobodi drugih. Pravo sadašnje genera-cije na iskorišćavanje resursa i na zdra-vu životnu sredinu ne smije ugroziti isto takvo pravo narednim generacijama.

Ono što mi kao pojedinci može-mo da uradimo jeste da se racionalno ponašamo prema prirodi i kupujemo proizvode koji nisu štetni za okolinu, odnosno koji na sebi imaju utisnut eko-loški znak, koristimo baterije za punje-nje koje se mogu puniti i do 500 puta, metalne limenke za piće zamijenimo povratnim staklenim bocama, umjesto plastičnih koristimo platnene vrećice...

Sve navedeno ima uporište u sljede-ćim činjenicama:

– Povratna staklena boca zamjenju-je najmanje 30 staklenih ili plastičnih boca!

– Fabrike staklene ambalaže mogu i do 90% nove proizvodnje zasnivati na staklenom otpadu!

– Stiropor je biološki nerazgradiv, nikada se ne raspada i nikada sam ne

nestaje! – Stiropor je poguban za vodeni svi-

jet, jer pluta vodom, drobi se u mrvice koje ribama liče na hranu i koje kada ga pojedu umiru!

– Za proizvodnju jedne tone bijelog papira potrebno je 2 tone drveta,vode 85.000 l,7400 kWh energije, a za proi-zvodnju recikliranog papira 1.2 tone otpadnog papira, 16.000 l vode i 3600 kWh energije!

– Da bi izašle jedne novine potreb-no je posjeći 36 stabala!

– Za proizvodnju 700 papirnih kesa potrebno je posjeći stablo staro između 15 i 20 godina!

– Svaka tona recikliranog kancela-rijskog papira uštedi 1.436 l nafte!

– Bacanjem plastične ambalaže u prirodu zagađuje se okolina na od 100 do 1000 godina, jer je to potrebno vrije-me njene razgradnje!

– 1 kg aluminija u reciklaži mijenja: 8 kg boksita, 4 kg hemijskih preparata, kWh električne energije

– Samo jedna kap otpadnog motor-nog ulja zagadi jedan kubni metar vode!

– Recikliranje jedne aluminijske konzerve može sačuvati energiju do-voljnu da vaš televizor radi 3 sata!

Sve ovo nam govori kako već danas moramo napraviti promjene i početi razmišljati o tome šta kupujemo, koli-ko koristimo, a koliko bacamo. To ne samo da će pomoći u očuvanju životne sredine nego i naših novčanih sredstava. Takođe, prijeko je potrebna i odgovara-juća državna podrška koja bi trebala u stopu pratiti razvoj preduzeća koja se bave ili odluče baviti ovom djelatnosti. Ključnu ulogu u ovom procesu ima-ju opštine koje bi trebale promovisati programe, sprovoditi zakone i pružiti podršku i pomoć ovim preduzećima, jer samo zajedničkim djelovanjem pojedin-ca i države obezbjeđuje se siguran put ka ekonomskom napretku i blagostanju.

Marina Savić n

EKOLOGIJA

Ekologija i ekološki problemi u BiHOtpad je resurs koji bi pravilnim iskorišćavanjem donosio mnoge koristi, a koji u suprotnom postaje veliki problem* Samo jedna kap otpadnog motornog ulja zagadi jedan kubni metar vode* Reciklažom tone kancelarijskog papira uštedi se 1.436 l nafte

Zašto je bitno recikliranje » smanjuje korišćenje ograničenih

prirodnih resursa, » smanjuje količine otpada koji

treba odložiti, » obezbeđuje sekundarne

sirovine, » štedi energiju, » smanjuje troškove proizvodnje, » otvara nova radna mjesta i » direktno utiče na očuvanje

životne sredine.


temeljno preispitivanje tržišnog okru-ženja i dosadašnjih performansi pre-duzeća. U tom pogledu, značajno može da pomogne revizija koja se opisuje kao sveobuhvatno, sistematično, nezavisno i periodično preispitivanje marketing okruženja, ciljeva, strategije i aktivnosti preduzeća ili poslovne jedinice sa ciljem da se identifikuju problemi i šanse i predloži plan akcije za poboljšanje po-slovnih performansi. Tako, smatra se da ona treba da obuhvati segmente analize kao što su:

1. Preispitivanje marketing okruženja raščlanjenog, kako po komponentama makrosredine (demografske, ekonom-ske, ekološke, tehnološke, političke) tako i kada je u pitanju ciljna sredina (tržište, kupci, konkurencija, dobavljači, tržišne institucije i sl.);

2. Revizija marketing strategije, koja, prije svega, obuhvata preispitivanje: mi-sije, marketing ciljeva i strategije;

3. Preispitivanje organizacije mar-ketinga, gdje je akcenat na ocjeni po-zicioniranosti marketinga, efikasnosti funkcionisanja segmenata marketinga i odnosa sa ostalim poslovnim funkcija-ma u preduzeću;

4. Preispitivanje marketing sistema iz ugla funkcionisanja marketing in-formacionog sistema u cjelini, zatim funkcionisanje sistema planiranja kao i sistema kontrole;

5. Revizija produktivnosti marke-tinga, koja, prije svega uključuje anali-zu rentabilnosti kao i analizu sa stano-višta efikasnosti ulaganja u marketing aktivnosti;

6. Reviziju funkcija marketinga, gdje se kroz kvalitativnu analizu ocjenjuju područja kao što su upravljanje: proi-zvodnim miksom, cijenama, miksom distribucije i promocije.

Kada je riječ o tržišnom restruktu-riranju, to onda znači konstatovanje, objašnjavanje i iznalaženje puteva za poboljšanje performansi na relevan-tnim segmentima marketing aktivnosti. U tom smislu poželjno je da se:

prvo, analizom i anticipacijom fakto-ra koji opredjeljuju volumen tražnje za proizvodima otkriju:

a) nove mogućnosti za ponudu proi-zvoda dotične grane

b) novi segmenti korisnika proizvo-da i

c) mogućnosti za diferenciranje proizvoda

drugo, provjeri da li postoji jaz i sa-gledaju mogućnosti njegovog popunja-vanja na područjima kao što su:

a) kompletiranost proizvodnih linija,b) pokrivenost tržišta kanalima

distribucije,c) razvoja tržišta, odnosno širine

upotrebe dotičnog proizvoda id) tržišnog učešća preduzeća i stanje

njegovih diferentnih prednosti.U tom pogledu, nužno je na bazi

ocjene brzine razvoja novih i odumira-nje postojećih tržišta kao i identifikova-nje uzroka opadanja sopstvenog tržiš-nog učešća pripremiti program tržišnog restrukturiranja. U tu svrhu korisno može da posluži matrica šansi i opasno-sti, porfolio presjek proizvodnog pro-

grama, aproksimacija životnog ciklusa grana i proizvoda, rezultati PIMS programa i sl.

Zavisno od okol-nosti, proces tržišnog restrukturiranja može da uključi napuštanje ili utvrđivanje na po-stojećem tržištu, kao i ulazak na nova tržišta i to kroz pročišćava-nje postojećeg pro-grama ili pak njegovu diverzifikaciju.

Naime, kao što je vidljivo iz slike 1, si-tuacija može da bude

takva da je oportuno i dalje zadržati po-stojeće tržište, te defanzivnim (strategija konsolidacije) ili ofanzivnim (strategija potiskivanja) pristupom popraviti pozi-ciju na njemu.

U situaciji kada je izvjesno da tržište stagnira ili iščezava ili pak da su naše prednosti značajno erodirale, uput-no je ići na strategiju promjene tržišta. Naime, okolnosti mogu da budu takve da se nameće potreba da se kroz strate-giju žetve ili „izmuzanja“ dosadašnjih investicija preduzeće planski povuče iz određene grane, a što se sprovodi kroz operacije divezmenta.

Budući da je tržišno restrukturiranje obično u funkciji ozdravljenja ili obe-zbjeđivanja propulzivnijeg rasta i razvo-ja preduzeća, to se njegovo izvođenje mora sinhronizovati sa ostalim kompo-nentama na kojima će bazirati poslovno restrukturiranje. U takvim okolnostima, kao što je upozoravao J. Ansoff, nužno je prepoznati da li se radi o djelovanju u uslovima kontinuiteta ili diskontinu-iteta, te tome primjeriti tempo inova-tivne i marketinške aktivnosti. Naime, ako se radi o kontinuitetu, tehnološka i marketinška inovativnost treba da budu usmjerene na revitalizaciju utvrđivanje ili povećanje učešća na postojećem ili obazriv ulazak na nova sa postojećim povezana tržišta i tehnološka područja, dok ako se radi o diskontinuitetu zahtje-va se radikalnija inovativnost, odnosno širi spektar promjena u konceptu mar-ketinga i tehnologije budući da se često radi o potrebi ulaska na strana tržišta ili kreiranje, tehnologijom gurane tražnje, odnosno da se kroz lansiranje tehnološ-ki superiornog proizvoda kreira tržište i konkurentska prednost na njemu.

Tržišno restrukturiranje je složen proces koji treba planski izvesti, a ne da se on svodi na iznuđeno i brzopleto reagovanje na pojavu novih okolnosti. Kreiranje strategije tržišnog restruktu-riranja svoje puno opravdanje i rezultate pokazuje tek u implementaciji. Ako se pod implementacijom podrazumijeva prevođenje idejnih rješenja u praktična

Slika br. 1: Strategije tržišnog restrukturiranja

Područje aktivnosti Osnovni stav

Promjena tržišta Zadržavanje tržišta

Defanzivan Strategija povlačenja Strategija konsolidacije

Ofanzivan Strategija diverzifikacije Strategija potiskivanja

Postoje i različita manje ili više određena shvatanja sadržine i ciljeva restrukturiranja. Ovo pi-

tanje je posebno aktuelizovala tranzi-ciona stvarnost u našoj zemlji. Inače, u literaturi se koriste sintagme i pojmovi kao što su: transformacija organizacije, organizacione promjene, reorganizaci-ja, učeća organizacija i slično. Za potre-be ovogčlanka, imajući u vidu njegovu sadržinu, predmet i cilj istraživanja, čini nam se prihvatljivom definicija koja re-strukturiranje objašnjava kao preuređi-vanje poslovnog portfolia, redefinisanje poslovne filozofije, strategije i sistema menadžmenta, redizajniranje makroor-ganizacione strukture i preformulisanje tehnološkog portfolia sa ciljem da se ispostavi bolji odnos sa novonastalim okruženjem i konstalacijom intere-sa stakeholdera, kao i kreiranje novih uslova za ostvarivanje konkurentske prednosti. Kao takvo, ono podrazumi-jeva krupnije promjene koje su usmje-rene na to da se preduzeće prevede u novo stanje odnosa sa okruženjem i preferencijama menadžmenta i drugih stakeholdera. U odnosu na strategijsko upravljanje, restrukturiranje je genera-tor onih promjena kojima se proizvodi brzo reagovanje na diskontinuitete u razvoju egzogenih faktora ili pak čini zaokret zbog razvoja saznajnih moguć-nosti i preferencija postojećeg i novog menadžmenta.

Održivi rast i razvoj složenog di-verzifikovanog preduzeća uključuje u proces promjena poslije otkrivanja svih neuralgičnih mjesta nakon izvršene de-taljne analize pozicije i glavnih perfor-mansi, pojedini autori navode moguće razloge na podsticaju restrukturiranja:

1. obezbjeđenje željenog rasta po-slovnih performansi,

2. vraćanje istorijskom jezgru djelat-nosti kako bi se kroz razdvajanje pove-ćala distinktivna kompetentnost,

3. preorijentacija na drugi poslovni portfolio,

4. promjena tržišnog i tehnološkog portfolia,

5. smanjivanje obima poslovanja kroz prodaju pojedinih pogona i biznisa,

6. osamostaljivanje pojedinih dijelova,

7. merdžeri i akvizicije i sl.Budući da se restrukturiranjem ot-

klanjaju ili smanjuju određeni gepovi i distrukcionalnosti, moglo bi se reći da ono nadomješćuje nedostatak revizi-je i kontrole kao završnih faza procesa strategijskog menadžmenta i kontigen-tnog (uslovnog, više varijantnog) pla-niranja koje, kao što je poznato, bazira na korišćenju alternativnih scenarija budućnosti u turbulentnim uslovima privređivanja. Naime, u mjeri u kojoj je prisutna kontrola i revizija kao blago-vremeno i sistematično preispitivanje da li je ostvareno sa planiranim, odno-sno mogućim i razvijen sistem osma-tranja i predviđanja okruženja, utoliko će manje biti potrebe za iznenadnim promjenama budući da se one trebaju uključiti u redovan proces strategijskog menadžmenta. U tom smislu može se reći da restrukturiranje proizilazi iz re-vizije strategije i iznenadnih promjena vlasnika i menadžmenta. U prvom slu-čaju, restrukturiranje je usmjereno da se rezultatima revizije predlože pravci poboljšanja poslovnih performansi te je kao takvo redovna komponenta strate-gijskog menadžmenta, dok je u drugom

slučaju restrukturiranje posljedica men-talne mape na koju se oslanjaju novi vla-snici i menadžment u konceptualizaciji preduzeća i načina ostvarivanja njego-vih poslovnih performansi.

Taj proces mora biti prožet nastoja-njima da se realizacijom vizije promjena ponovo uspostavi kompatibilnost izme-đu mogućnosti, strategije preduzeća i zahtjeva novog tržišnog okruženja. U tržišnoj privredi, preduzeće je pozvano da:

a) stalno kreira kupce time što će pa-ket svoje ponude prilagođavati razvoju njihovih potreba i želja,

b) kroz racionalno upravljanje rele-vantnim aktivnostima iz tzv. lanca vri-jednosti stiče konkurentske prednosti,

c) iste adekvatno inkorporira u stra-tegiju tržišnog nastupa, odnosno opre-djeljivanjem za strategiju vođstva u troškovima, diferenciranje proizvoda i/ili segmentaciju tržišta, kapitalizuje prednosti na ciljnom tržištu.

Budući da preduzeće vrijedi onoliko koliko je u stanju da, u datom tržišnom ambijentu, ostvaruje profit, poželjno je da se uz pomoć tržišnog restrukturira-nja obezbijedi novi strategijski levridž, tj. da se kroz inoviranje poslovnog port-folia, struktura ciljnih tržišta i kombina-cija instrumenata marketinga, poboljša tržišna pozicija, odnosno vrijednost preduzeća. Pri tome, realno je očekiva-ti da redefinisanje tržišne orijentacije, a koja podrazumijeva balansirani fokus i na potrošače i na konkurenciju, obu-hvati i realokaciju marketing zadataka zavisno od toga da li tražnju treba rea-firmisati, smanjiti, eliminisati, uravniti i sl.

Pretpostavka restrukturiranja jeste

Restrukturiranje preduzećaDinamičnost uslova privređivanja, razvoj saznajnih mogućnosti i aspiracija menadžmenta afirmišu potrebu vršenja pravih i blagovremenih promjena kao konstantu. U tom smislu restrukturiranje se javlja kao permanentan izazov i zadatak poslovnog upravljanja.

Piše: Dr. Momir Lazarević


Izvršni donositelji odluka dosljed-no rangiraju sajmove kao njihov “Number One” – ili prvi izbor za

dobivanje informacija o kupovini - po-bjeđujući time 12 drugih medijskih po-slovnih mogućnosti, uključujući direk-tnu poštu, oglašavanje, telemarketing itd.

Sajmovi ili izložbe su jedini prodaj-ni i marketinški medij koji unaprijed osigurava kvalificirane posjetitelje na štandu vaše kompanije u direktnom (fa-ce-to-face) prodajnom okruženju, a koji investiraju svoje dragocjeno vrijeme i troškove da bi bili na sajmu, odnosno izložbi. Zato oni uistinu predstavljaju izvanrednu marketinšku priliku.

Peter Drucker u svojoj knjizi Postkapitalističko društvo naziva ovo novo stoljeće vremenom specijalizacije i znanja: “Mi više ne pravimo ili pomjera-mo stvari; mi primjenjujemo znanje na znanje”. Budući da su sajmovi prva pri-lika za ostvarenje ove konstatacije, UFI - Globalna asocijacija sajamske industrije (Global Association of the Exhibition Industry) - je predstavila marketinški program za izlaganje kompanijama i organizatorima sajmova, kako bi mogli podijeliti ove informacije sa svojim izla-gačima. Velik dio istraživačkih podata-ka koje UFI koristi temelji se na studija-ma izvorno urađenim od strane Centra za istraživanje u sajamskoj industriji (CEIR) sa sjedištem u Čikagu (SAD).

U nastavku je nekoliko prijedloga/koraka za uspješan odabir i izlaganje na sajmu.

Korak 1: Odabir pravog sajma/izložbe za vašu kompaniju

Odabir najboljeg sajma koji odgovara prodajnim, marketinškim, branding ili drugim ciljevima vaše kompanije je vaš prvi korak prema uspjehu. Međutim, to i jeste najveći izazov obzirom na procje-nu da se svake godine u cijelom svijetu održava 30.000 business-to-business (B2B) izložbi.

Zato su ovdje date neke sugestije kako biste olakšali proces odabira:

1. Fokusirajte se na one globalne saj-move koji se nude u industrijskom sek-toru prikladnom za vašu kompaniju.

2. Procijenite ove sajmove prema njihovoj važnosti u tom sektoru, kao i njihove lokalne, nacionalne ili međuna-rodne utjecaje. Naprimjer, koliko dugo su oni bili aktivni (operativni)?

3. Ako vaša konkurencija izlaže na ovim događajima, to može biti dobar pokazatelj da i vi trebate razmotriti mo-gućnost izlaganja.

4. Pažljivo pogledajte demografski pregled, objavljenu statistiku ili podat-ke o posjetiteljima, izlagačima, štampi, VIP gostima i sl.). Profil posjetitelja saj-ma treba ponuditi vašoj kompaniji do-bar potencijal za realizaciju prodaje ili vođenje pregovora o prodaji. Pogledajte da li vaši kupci prisustvuju sajmu.

5. Ako se fokusirate na brendiranje kompanije, ovi pokazatelji o posjetitelji-ma bi vam trebali pomoći da odredite da li postoji mogućnost da to i postignete.

6. Budite sigurni da kompanija koja organizuje sajam ima dobar finansijski

ugled. Saznajte koliko dugo su u poslu i kakva je organizacija njihovih ranijih sajmova.

7. Ukupno geografsko područje koje opslužuje sajam bi trebalo odgovarati vašim marketinškim potrebama.

8. Objekt/prostor u kojem će se odr-žati sajam treba vrjednovati i procije-niti, posebno zbog njihove tehnološke ponude.

9. Procijenite grad u kojem će se odr-žati sajam. Da li postoje dobri hoteli u blizini? Kakve su mogućnosti zabave za susrete s vašim trenutnim kupcima (re-kreacija, sport, razonoda, značajne turi-stičke destinacije, bioskopi, noćni život, restorani i sl.)?

10. Razmotrite mogućnosti pristupa sajmu avionom, željeznicom, automo-bilom, jer to će imati utjecaj na njegovu posjećenost. Da li su dostupne i druge opcije prijevoza?

11. Procijenite ponuđenu podršku uslužnih djelatnosti koje se nude na saj-mu. Naprimjer, hostesa na štandu koja govori strani jezik je obično potrebna i sl.

12. Na kraju, doba godine kada se sajam održava, te ekonomski i politički razlozi mogu biti važni faktori kod oda-bira pravog sajma za vašu kompaniju.

Nakon temeljitog studiranja i ana-lize, kontaktirajte one sajmove koji su prikladni za ostvarenje potreba i marketinških ciljeva vaše kompanije. Zapamtite da je cilj sajma prodaja od-mah (direktno ugovaranje) ili značajno skraćivanje i smanjenje prodajnog pro-cesa kod buduće prodaje.

Uspješan sajamski marketingSajmovi ili izložbe su najbolja marketinška prilika za susret „licem-u-lice“ za kompanije širom svijeta. Oni pružaju izvanredne prodajne, marketinške, istraživačke, branding, finansijske i druge nagrade za kompanije koje razumiju neke važne osnove sajamskog marketinga.

SAJMOVI

Poziv na seminare o brendiranju i uspješnom sajamskom nastupu

Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHKBiH), u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Područnom privrednom komorom Banja Luka i Privrednom komorom Brčko distrikta, uz podršku Njemačkog društva za internacionalnu saradnju GIZ, organizira seminare:

1. “Put do uspješnog brenda - metode i tehnike” – Banja Luka ponedjeljak, 21. 10. 2013., Područna privredna komora Banja Luka – 119,00 KM

2. „Fit for Fair: Uspješan sajamski nastup - Šta je potrebno znati?“– Brčko

utorak, 22. 10. 2013., Privredna komora Brčko distrikta – 95,00 KM

3. “Put do uspješnog brenda - metode i tehnike” – Sarajevo srijeda, 23. 10. 2013., Vanjskotrgovinska komora BiH – 119,00 KM

4. TRENING „Fit for Fair: Uspješan sajamski nastup“ – Sarajevo (seminar za napredne polaznike; akcenat na praktičnim vježbama) četvrtak, 24. 10. 2013., Vanjskotrgovinska komora BiH – 145,00 KM

Seminare će održati Spomenka Kolar-Zovko, jedna od najuspješnijih komunikacijskih trenerica u Njemačkoj sa oko 1.000 polaznika godišnje. Kolar-Zovko već niz godina vrši edukaciju odraslih (treninzi za nastupanje na sajmovima, prezentacije firme i proizvoda, kultura komunikacije i dr), a neki od njenih klijenata su IBM Deutschland, T-COM, SIEMENS, XELLA, Miele, Deutsche Messe AG. Kolar-Zovko je od 1999. godine voditeljica edukacijskog programa Akademije Sajma Frankfurt.

Program seminara i prijava učešća može se preuzeti na zvaničnim web stranicama organizatora i partnera. Učešće na željenom seminaru potrebno je potvrditi prijavnim obrascem i poslati ga na faks ili e-mail (u prijavi) do 16. 10. 2013. godine. Instrukcija za plaćanje kotizacije se nalazi na prijavi.

Svi učesnici će po završetku seminara dobiti certifikat. Broj učesnika je ograničen.

Kontakt osoba za dodatne informacije: Lejla Hujić - Predstavništvo njemačke privrede u BiHTelefon: 033 260 430 • e-mail: [email protected]

ostvarenja, onda, imajući u vidu širinu promjena koju podrazumijeva tržišno restrukturiranje, njegova implementa-cija će, pored ostalog, podrazumijevati:

1. znajuće motivisane i hrabre ljude kao agense promjena,

2. organizacionu strukturu i kulturu koje će biti prohodne za realizaciju di-namičnog preduzetništva,

3. razvijen informacioni sistem,4. adekvatan sistem nagrađivanja i

kontrole,5. adekvatno organizovana i pozicio-

nirana marketing funkcija.Izvođenje tržišnog restrukturiranja

nije, međutim, solistički čin, koji je u domenu marketing funkcije, već je to proces koji podrazumijeva indoktrina-ciju i mobilizaciju svih ostalih elemena-ta njegovog mikrookruženja. Budući da je osnovna odrednica promjena „proi-zvodnja različitog“, što sa sobom nosi neizvjesnost, značajno je da se uzmu u obzir svi aspekti njihove implementa-cije. Smisao promjena jeste da se pre-duzeće osposobi da u novim okolno-stima zadrži i poboljša svoju poziciju, odnosno obezbijedi rast i razvoj. To je svojevrstan proces obnavljanja i kapi-talizacije učenja preduzeća. Ishodišna tačka tržišnog restrukturiranja treba da bude kupcu orijentisano preduzeće koje će svojim poslovnim portfoliom, orga-nizacionom strukturom i kulturom, kao i sistemom menadžmenta biti podređe-no kreiranju vrijednosti i satisfakcije za kupca. Shodno davnašnjim konstata-cijama P. Druckera „da je kupac osnov preduzeća i njegov poslodavac“ logično je očekivati da se kroz tržišno restruk-turiranje otklanjaju frikcije, barijere, propusti i nezadovoljstva u dosadaš-njem marketinškom poslovanju.

Proces restrukturiranja počinje rede-finisanjem poslovne filozofije, strategije i sistema menadžmenta, redizajnira-njem makroorganizacione strukture i preformulisanjem tehnološkog portfo-lia sa ciljem da se uspostavi bolji odnos sa novonastalim okruženjem i konsta-lacijom interesa stakeholdera, kao i kreiranje novih uslova za ostvarivanje konkurentske prednosti.

Složeno preduzeće da bi imalo održi-vi rast i razvoj treba da radi prave poslo-ve i na pravi način. Logičan je zahtjev za kontinuiranim praćenjem i razumijeva-njem okruženja i adekvatno reagovanje na njegove impulse.

n


Ustvari, istraživanje pokazuje da oko 15 posto posjetitelja sajma ima opći interes za bilo koju proizvodnu ili uslužnu ka-tegoriju. Da biste bili sigurni u svoje sa-jamsko planiranje, razmislite i o 10 po-sto vaših specifičnih ciljanih posjetitelja.

Korak 4: Predsajamska komunikacija sa novim posjetiteljima

Kontaktiranje ciljanih posjetitelja je stvar izbora između mnogih mogućno-sti komunikacije, ali imajte ovo na umu: posjetitelji će potrošiti vlastiti novac i odvojiti dragocjeno vrijeme da se nađu na sajmu. Zbog toga morate učiniti sve što je moguće kako bi im ta investicija bila vrijedna truda. Također, koristite odgovarajući jezik ili dijalekt u vašoj komunikaciji.

Na tipičnom sajmu, 40 posto posje-titelja dolazi prvi put. Nadalje, više od 50 posto tih važnih kupaca i/ili speci-fikatora kupovine neće prisustvovati drugom sajmu u narednoj godini. To stvara ogromnu marketinšku priliku za vaše poduzeće. Ustvari, istraživanje po-kazuje da 88% njih vjerojatno nisu kon-taktirali jedno od vaših prodajnih polja u prethodnoj godini. Zbog toga trebate dopustiti i omogućiti ovim novim po-sjetiteljima da saznaju sve o vašem su-djelovanju. Evo nekoliko prijedloga o tome kako to učiniti:

1. Oglašavanje u pre-show publikaci-jama - printanim i elektronskim - kroz posebna pitanja prikazati svoju trgovin-sku industriju u časopisima. Ne zabora-vite spomenuti važne mogućnosti, od prodaje na svom štandu, njegove loka-cije, do toga ko će biti na štandu. Pre-show oglašavanje može više nego dvo-struko povećati posjetu vašem štandu tokom sajma, budući da 83% posjetitelja koristi „showpreview“ (pregled sajam-skih dešavanja) kako bi im pomogao u planiranju njihove posjete,

2. Ponuda “showspecials” ili druge promocije su dobrodošle da poboljša-ju položaj vaše kompanije i proizvoda. Trebate personalizirati vašu marketinš-ku poruku za svaki segment posjetitelja, npr.: neka znaju da, ako posluju s vama, život će im biti bolji i uštedjet će novac.

3. Iskoristite sve nove mogućnosti promocije na Internetu. Većina sajam-skih organizatora pruža direktne veze sa web stranicom vaše kompanije, kao i odlične on-line mogućnosti oglašava-nja. “Banner oglašavanje” ili web-logo-ve, pod nazivom “blogovi,” mogu učin-

kovito upozoriti na vaš štand, njegove posebne osobine i lokaciju. Ne zabora-vite koristiti i odgovarajuće jezike.

Korak 5: Oglašavanje - reklama

Oglašavanje za ovu grupu je tako-đer važno, jer ojačava i pokazuje vašu prisutnost i poboljšava status vaše kompanije.

Također, treba vrjednovati razne mogućnosti oglašavanja, jer svaka od njih može biti učinkovita, ovisno o va-šim potrebama: web stranica, printano oglašavanje u sajamskoj publikaciji, industrijskim časopisima, lokalnom i regionalnom izdanju novina, plakatira-nje, radio i televizija, hotelski video pro-gram, multimedijalni kiosk ili banneri postavljen kroz sajam, oglašavanja u shuttle busu i još mnogo toga.

NewsletteriPrintani ili elektronski bilteni su još

jedan učinkovit način promoviranja va-šeg sudjelovanja na sajmu. Oni trebaju biti jednostavni za čitanje i puni vri-jednih informacija koje ciljaju na vaše trenutne kupce i klijente. Ovi bilteni/brošure se mogu uraditi na nekoliko je-zika, prema profilu posjetitelja, ali i biti usmjereni na tehnike kojima povećava-te profitabilnost. Newsletter vam omo-gućava da prezentirate ukratko položaj vaše kompanije u specijalnoj branši. On je učinkovitiji kad ga pošaljete prije sajma, ali i poslije sajma, kao konačnu promociju kompanije.

SponzorstvaSponzorstva su posebno učinkovita

u demonstriranju vaše podrške sajmu. Budite sigurni da sponzorski paket nudi mogućnosti za povećani interes za vašu kompaniju i provjerite da li vaša ciljna publika zna da ste sponzor sajma, kao što naglašavate kroz svoju opredijelje-nost za određenu industriju.

Konačno, ne prepustite ništa slučaju: sajmovi čine sastavni dio ukupnog mar-keting mixa vaše kompanije.

Istraživanja su pokazala da su izlaga-či koji su pažljivo planirali i integrirali druge medije u svoj marketinški sajam-ski program uspješniji u privlačenju ci-ljane publike.

Korak 6: Upravljanje mogućnostima

Nikada nemojte misliti da predsajamske aktivnosti nisu vrijedne truda. Naime,

75% posjetitelja sajma doći će na sajam sa unaprijed određenim programom u kome su najčešće predvidjeli da vide ono što planiraju procijeniti i kupiti. Kad želite da vaša kompanija bude jed-na a od njih, predsajamske promocije su najbolji način za to. Također, kod većih prezentacija morate biti vrlo efikasani imajući u vidu vrijeme koje posjetitelji mogu odvojiti za prezentaciju, kao i to da su u velikoj mjeri pod utjecajem ono-ga što su ranije vidjeli ili čuli.

CEO studijeIncomm International (sa sjedištem

u Chicagu, IL) je pitao glavne menadže-re kompanija zašto su prisustvovali ne-kom sajmu i dobio različite odgovore:

– 84% je reklo da prisustvuje zbog ličnog kontakta sa svojim kupcima

– 78% je željelo procijeniti tržište, a sajam je najbolji način za to

– 69% je htjelo vidjeti što njihova konkurencija radi

– 66% je došlo podržati svoje oso-blje na sajmu

Jedno istraživanje među glavnim izvršnim direktorima je utvrdilo da je 18% njih prisustvovalo sajmu jer su im neke kompanije koje izlažu dale pozivnice. Ako organizator sajma nudi besplatnu sajamsku prijavu, svim sred-stvima to iskoristite da dodatno pojača-te svoje učešće u ovoj skupini izvršnih menadžera.

Konačno, nedavnim istraživanjem najuspješnijih sajamskih kompanija utvrđeno je da su sve one imale jednu zajedničku karakteristiku - bavljenje predsajamskom promocijom, odnosno ciljanim marketingom.

Neke kompanije pogrešno misle da je organizator sajma isključivo odgovoran za dovođenje kvalitetnih posjetitelja na manifestaciju. „Pametni“, pak, izlaga-či znaju da i oni dijele odgovornost za uspješnost sajma i da su njihove vlastite promocije ključni faktor.

U konačnici, sve ono što učinite una-prijed, vraća i plaća vam dividende na sajmu.

Pripremio: Muris Pozderac n

Korak 2: Postavljanje ciljevaDrugi korak za uspješno izlaganje je uspostavljanje/utvrđivanje ciljeva vaše kompanije za sudjelovanje.

Nažalost, poražavajući je podatak da čak 71% kompanija/izlagača ne postavi svoje ciljeve ili ne planira strategiju svog sudjelovanja. Što je još i gore, samo pola kompanija s utvrđenim ciljevima ih zai-sta i slijedi na svome štandu.

Međutim, one kompanije koje uspo-stave, slijede i mjere svoje ciljeve, poslje-dično postižu veliki uspjeh. Ciljevi daju pravac za svaki aspekt sudjelovanja vaše kompanije na izložbi/sajmu: vaše mar-ketinške strategije, branding planovi, budžet, arhitektura i dizajn štanda i izla-ganje, grafička priprema, proizvodi, lite-ratura, IT podrška i potrebno osoblje.

Ciljevi i prodajaCiljevi također potiču i prodajne mo-

gućnosti na štandu, osobito ako su mje-reni količinom i kvalitetom ostvarenih kontakata od strane osoblja. To znači da biste trebali okrenuti ciljeve vaše kom-panije u lične ciljeve za svakog člana va-šeg osoblja kako bi ih ostvarili na sajmu. Dosljedna istraživanja su dokazala da uspješni izlagači/kompanije ostvaruju prodaju u zavisnosti od svojih prioritet-nih ciljeva.

Osnovni ciljeviDa biste postavili ciljeve, morate

definisati ono što vaša kompanija želi prodati, promovisati na tržištu, brendi-rati ili komunicirati na izložbi, i kome to želi prodati. Tipični ciljevi mogu biti bilo koja kombinacija ovdje navedenih: 1. Povećanje prodaje putem novih

narudžbi ili kvalificiranih vodećih sajmova

2. Uvođenje novih proizvoda ili usluga3. Poboljšanje odnosa sa trenutnim

kupcima4. Istraživanje tržišta5. Dobivanje imena kontakata za vašu

e-mail listu kompanija6. Otvaranje novih tržišta ili područja7. Dobivanje medijske pažnje8. Provjera konkurencije9. Poboljšanje slike kompanije ili

brenda10. Provođenje (organizacija) prodajnih

sastanaka u vezi s eksponatima11. Osiguranje edukacije za posjetitelje12. Angažovanje novih zaposlenika

Postavljanje ciljeva je prvi korak u bilo kojoj uspješnoj sajamskoj marke-tinškoj aktivnosti. Kao što je i marketing guru Lawrence J. Peter jednom napisao: “Ako ne znate kamo idete, vjerovatno ćete završiti negdje drugdje.”

Korak 3: Ciljani marketingCiljani marketing je sljedeći važan ko-rak u procesu sajamskog marketinga. U teoriji, to je prilično jednostavno: kontaktirajte posjetitelje, pozovite ih na sajam/izložbu i recite im gdje se nalazi vaš štand i ono šta izlažete, brendirate, pokazujete…

Kategorije posjetiteljaNa određenom sajmu grupe posjeti-

telja se sastoje od slijedećih kategorija: 1. Kupci i/ili specifikatori nabavke

(dobavljači), od kojih će neki prisustvo-vati po prvi put, dok su ostali lojalni posjetitelji, koji se vraćaju iz godine u godinu;

2. Predstavnici medija (štampanih i elektronskih);

3. Vrlo važne osobe, VIP gosti ili do-nositelji odluka;

4. Međunarodni posjetitelji;5. Učenici, koji mogu biti utjecajni

kupci u budućnosti;6. Svi ostali koji su uključeni u

industriju.

Aktuelna ciljana publikaVažno je u ovom trenutku biti realan

o broju posjetitelja koje možete očekiva-ti na bilo kojem sajmu. Vi i vaš tim mo-rate razumjeti da svaki posjetitelj nema interes za ono što vaša tvrtka izlaže.


pokuša potencijalnim izlagačima na adekva-tan način predstaviti, ponuditi, promovisati i na kraju prodati „poslovnu priliku“. Kada izlagač vidi i shvati da je organizatorima zaista stalo da on uspije i da čini sve da mu omogući da „napravi posao“ na sajmu, te da mu je prioritet uspjeh izlagača, a ne samo veća prodaja sajamskog prostora i njegova lična korist (bez obzira o kom sajmu se ra-dilo), tek tada će se odnosi i red veličina u bh. sajamskoj industriji pokrenuti nabolje i moći ćemo očekivati kvalitetnije, popunje-nije i posjećenije sajmove.

Naravno da sami organizatori sajmova ili upravitelji sajmišta (a moramo priznati da u BiH imamo svega nekoliko prostora za koje možemo kazati da jesu sajmišta sa osnov-nom neophodnom pratećom infrastruk-turom) neće moći sami napraviti velike i značajne pomake. U tome će biti neophodna pomoć šire društvene zajednice i nadležnih državnih organa i institucija kako bi se ova branša dovela u položaj da bude samoodrži-va i da prati, što je više moguće, međunarod-ne standarde. Samo tako možemo očekivati dolazak stranih izlagača i poslovnih posjeti-laca, što će zaista potvrditi i opravdati „me-đunarodnost“ nekog domaćeg sajma. Iako su neki od njih i sada u prilici da pokušavaju bar malo pratiti globalna sajamska dešava-nja, ponovo su rijetki slučajevi da se izlaga-čima ponudi što više kvalitetnih informacija, podataka ili eventualno nešto drugačije što će još više zadržati stare i privući potencijal-ne nove izlagače.

Kako su posljednja istraživanja AUMA-e (Asocijacija sajmova Njemačke) pokazala, ne treba zanemariti činjenicu da su u okvi-ru Marketing – mix komunikacijskih alata, u ovim istraživanjima sajmovi i izložbe po-novo zauzeli drugu poziciju (sa 85% glaso-va) poslije interneta (vlastita web stranica – 91%), ali daleko ispred ostalih alata, kao što su: direktna prodaja (76%), direktni „mai-ling“ (61%), stručni časopisi i žurnali (48%), internet prodaja (42%), razni drugi događaji (41%) i odnosi sa javnošću (39%).

Za nadati se da će organizatori sajmova i izložbi u BiH generalno pokušati promijeni-ti koncepciju svojih manifestacija i što više ih prilagoditi zahtjevima izlagača, odnosno konkretnog tržišta jer, kako je predsjednik Asocijacije AUMA prokomentarisao rezul-tate istraživanja,: “Kompanije i dalje zadr-žavaju čvrstu kontrolu potrošnje na sajmo-vima. Izlagači pažljivo obraćaju pažnju na sajmove na kojima će stvarno moći ostvari-ti svoje ciljeve, ali žele imati i kontrolisane troškove dok se prodaja postepeno ne opo-ravi nakon posljednje recesije”.

Muris Pozderac n

EVROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA

EUROPEAN SECURITYAND DEFENCE POLICY-ESDPPOLITIQUE EUROPÉENNE DE SÉCURITÉ ET DE

DÉFENSE-PESD

Evropska sigurnosna i obrambena politika dio je zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije. Njen cilj je jačanje sposobnosti Evropske unije za vanjsko djelovanje kroz razvoj vla-stitih civilnih i vojnih resursa za prevenciju sukoba i upravljanje kriznim situacijama na međunarodnom nivou te podrške miru i međunarodnoj sigurnosti u skladu s Poveljom UN-a. Historijski, prvi korak u stvaranju zajedničke sigurnosne i odbrambene politi-ke Evropske unije bio je pokušaj da se uspostavi Evropska odbram-bena zajednica (1954.), te uspostavljanje Evropske političke sa-radnje (1970.). Međutim, pravni okvir za uspostavljanje evropske sigurnosne i odbrambene politike dat je tek Ugovorom o Evropskoj uniji (1992./1993.) koji uvodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu po-litiku EU i daje Evropskoj uniji odgovornosti za sva pitanja koja se odnose na njenu sigurnost te mogućnost uspostavljanja zajedničke odbrambene politike.

Ugovorom iz Amsterdama (1997./1999.) osiguran je pravni osnov za operativni razvoj evropske sigurnosne i odbrambene po-litike. Ovim ugovorom omogućeno je Evropskoj uniji da, u okviru evropske sigurnosne i odbrambene politike, pokreće humanitarne i operacije spašavanja, operacije očuvanja mira, te da koristi vojne snage prilikom upravljanja kriznim situacijama, uključujući i ope-racije uspostavljanja mira (Petersburški zadaci Zapadnoevropske unije). Također, Evropskoj uniji je, u okviru evropske sigurno-sne i odbrambene politike, omogućeno i pokretanje preventivnih operacija.

S ciljem daljnjeg razvoja evropske odbrambene i sigurnosne po-litike, postignut je dogovor o formiranju snaga za brzo djelovanje (50 do 60 hiljada u roku od 60 dana; djelovanje najmanje godinu dana), o stvaranju policijskih snaga (5000 policajaca za potrebe ci-vilnih aspekata upravljanja krizama, hiljadu u roku 30 dana), te o osnivanju pokretnih borbenih grupa.

Odlukom Evropskog vijeća u Nici 2000. godine osnovana su trajna politička i vojna tijela koja čine institucionalnu strukturu evropske sigurnosne i odbrambene politike: Politički i sigurnosni odbor (PSC), Vojni odbor EU (EUMC) i Vojni štab EU (EUMS), a od 2004. godine dio institucionalne strukture je i Evropska od-brambena agencija. Evropska unija razvija evropsku sigurnosnu i odbrambenu politiku kao kompatibilnu i u koordinaciji s NATO-om (Deklaracija NATO-EU o Evropskoj sigurnosnoj i odbrambe-noj politici 2002. i Sporazum „Berlin Plus“ 2003.).

U okviru evropske sigurnosne i odbrambene politike, prva poli-cijska misija EU pokrenuta je u Bosni i Hercegovini u januaru 2003. godine, a prva vojna misija u Makedoniji u martu 2003. godine.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, svjesna trenutne situacije u sajamskoj

industriji naše zemlje, formirala je Grupaciju organizatora sajmova u BiH s ciljem da stručnjaci iz prakse kroz međusobnu saradnju i dijalog daju svoj maksimalni doprinos kako bi zajednič-kim snagama uspostavili jedinstvene kriterije organizacije, bazirajući se, prije svega, na utvrđenim i općeprihvaćenim međunarodnim standardima, te popra-vili i promijenili nabolje sliku bh. sajam-ske industrije.

Samo na takav način, uz istovremeno novo investiranje u modernizaciju naših sajmišta, uvođenje novih tehnologija i opreme, stalno usavršavanje stručnih (a posebno „mladih“) sajamskih pro-fesionalaca, mnogo detaljnije plansko pripremanje događaja, adekvatnu pro-mociju, sa što više direktnih kontaka-ta sa potencijalnim izlagačima, daleko značajnije korištenje mogućnosti inter-neta (vlastita web stranica te poslovne i društvene mreže), uvezivanje sa prizna-tim međunarodnim sajamskim asocija-cijama i razmjenu „know-how“, stalnu kontrolu podataka i certificiranje doma-ćih sajmova te uz brojne druge segmen-te koje organizacija događaja kakav je „međunarodni sajam“ zahtijeva, moći ćemo u budućnosti i kod nas očekivati kvalitetne i dugo očekivane promjene u ovoj industrijskoj branši.

Trenutno stanje

Kada je u pitanju domaća sajamska in-dustrija, možemo reći da je većina saj-mova opšteg tipa („multi – branch“ saj-

movi). Dakle, radi se o sajmovima roba široke potrošnje. Oni su obično dobro posjećeni od strane široke publike, me-đutim, nesporna je činjenica da je jako teško privući stručne poslovne posjeti-telje na takve događaje.

U našoj zemlji, u gradovima i drugim mjestima gdje se organizuju sajmovi, mnogo je lakše organizovati takve op-šte sajmove nego usko specijalizirane i stručno-poslovne sajmove namijenjene prvenstveno užem krugu domaćih i ino-stranih poslovnih posjetilaca. Nažalost, ponovo smo svjedoci da se svaka iole veća izložba, festival ili okupljanje izla-gača na jednom mjestu u našoj zemlji zvučno naziva“sajam“ iako ne ispunjava ni minimum uslova za to, a često uz taj naziv ide i prefiks „međunarodni“.

Ipak, kako globalni i evropski sta-tistički podaci govore, najveći broj i izlagača i poslovnih posjetilaca zain-

teresovan je daleko više za specijali-zirane sajmove jer je to pravo mjesto gdje zaista s pravom mogu očekivati i adekvatan povrat svog ulaganja u na-stup na sajmovima. Također, od strane većine domaćih organizatora sajmova, stalna komunikacija i izlazak u javnost sa neprovjerenim i nekontrolisanim sa-jamskim pokazateljima, počevši od po-vršine sajmišta, prodatog prostora, bro-ja domaćih i stranih izlagača, zemalja učesnica, pa do broja posjetitelja, razlog su zašto u gornjim statističkim anamne-zama i izvještajima najznačajnijih glo-balnih asocijacija u sajamskoj industriji nema podataka o sajmovima u Bosni i Hercegovini i zašto govorimo o „skro-mnom“ broju inostranih izlagača na do-maćim međunarodnim sajmovima.

Još uvijek većina organizatora doma-ćih sajmova se trudi da „proda što više m² prostora“, umjesto da za promjenu

Sajamska industrija u Bosni i HercegoviniGeneralno gledano, sajmovi i izložbe su marketinški događaji određenog trajanja koji se održavaju u intervalima, odnosno mjesta na kojem veliki broj privrednih subjekata predstavlja proizvodni asortiman jednog ili više industrijskih sektora radi pružanja informacija te unapređenja prodaje. Značenje sajma u svijetu raste iz dana u dan te stoga danas, i pored sve prisutnijeg interneta i društvenih mreža, velik broj privrednih subjekata koristi upravo sajmove, a posebno „specijalizirane sajmove“ kao osnovni i najvažniji element marketinškog predstavljanja.

Jesenji sajmovi i manifestacije u BiH06.–7. 9. 2013. Sajam privrede Modriča www.armsp.org12.–14. 9. 2013. Dani zdravstva 2013 www.skenderija.ba 12.–14. 9. 2013. INFO 2013 www.skenderija.ba 12.–15. 9. 2013. EKOBIS 2013 www.ekobis.info 17.–23. 9. 2013. Sajam knjige www.glassrpske.com18.–21. 9. 2013. INTERAGRO 2013 www.adgradbn.com 25.–29. 9. 2013. IFATEX 2013 www.skenderija.ba 01.–05. 10. 2013. ZEPS 2013 www.zeps.com 01.–05. 10. 2013. ZEPS INTERMETAL 2013 www.zeps.com 10.–13. 10. 2013. AGROS 2013 www.banjalukafair.com 11.–12. 10. 2013. DANI JABUKE GORAŽDE 2013 www.dani-jabuke.ba 16.–19. 10. 2013. DOBOJ EXPO 2013 www.sajam.doboj.net 08.–11. 11. 2013. LORIMES 2013 www.banjalukafair.com 14. -17. 11. 2013. Sajam privrede BRČKO 2013 www.brcko-pkomora.com


Žigovi su važni u poslovanju jer: – osiguravaju da potrošači mogu

praviti razliku između proizvoda, – omogućavaju firmama da svoje

proizvode učine drugačijim od proizvo-da drugih proizvođača,

– predstavljaju marketinški alat i osnovu za gradnju imidža i ugleda u javnosti,

– se mogu licencirati kako bi osi-gurali direktan izvor prihoda na osnovi naknada,

– su ključan element ugovora o franšizama,

– predstavljaju jedan od izvora kon-kurentske prednosti.

Šta je industrijski dizajn?

Industrijski dizajn se općenito odnosi na cjelokupan izgled i funkciju proizvo-da. Kada govorimo o intelektualnom vlasništvu, industrijski dizajn se odno-si samo na ukrasne ili estetske aspekte proizvoda. Drugim riječima, on se od-nosi samo na vanjski izgled proizvoda. Iako dizajn nekog proizvoda može imati tehničke ili funkcionalne osobine, indu-strijski dizajn, kao kategorija prava in-telektualnog vlasništva, odnosi se samo na estetsku prirodu gotovog proizvoda i odvojen je od bilo kojeg tehničkog ili funkcionalnog aspekta.

Industrijski dizajn se primjenjuje na širok spektar industrijskih proizvoda, poput modnih predmeta i ručnih rado-va, tehničkih i medicinskih instrume-nata, satova, nakita i drugih luksuznih predmeta, proizvoda za kućanstvo, igračaka i električnih aparata, vozila i građevinskih struktura, dezena tekstila, sportske opreme. Industrijski dizajn je važan i za pakovanje, ambalažu i poseb-nu opremu proizvoda.

Industrijski dizajn se sastoji od tro-dimenzionalnih karakteristika, kao što je oblik proizvoda, dvodimenzionalnih karakteristika, kao što su ukrasi, uzorci, crte ili boja proizvoda, ili kombinacija jedne ili više ovih karakteristika.

Šta je patent?Patent je isključivo pravo koje država dodjeljuje za izum koji je nov, ima ino-vativni nivo i industrijski je primjen-ljiv. Nosilac patenta ima isključivo pra-vo da spriječi ili zaustavi sve druge da proizvode koriste ili nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili postupak zasnovan na priznatom patentu bez nje-govog dopuštenja.

Patent je moćno poslovno sredstvo koje omogućava privrednim subjektima da steknu isključivo pravo na novi pro-izvod ili postupak, da zauzmu snažan tržišni položaj i da licenciranjem ostva-re dodatne prihode. Složeni proizvodi (npr. automobil) mogu sadržavati u sebi više izuma zaštićenih većim brojem pa-tenata, koji mogu biti vlasništvo razli-čitih nosilaca patenata. Patent priznaje državna ustanova za patente jedne ze-mlje ili regionalna ustanova za patente grupe zemalja. Zaštita vrijedi u ograni-čenom vremenskom periodu, obično 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta, pod uvjetom da su na vrijeme plaćene propisane takse za održavanje. Patent je teritorijalno pravo ograničeno geografskim granicama odgovarajuće zemlje ili regije.

U zamjenu za isključiva prava stečena patentom od podnosioca prijave se traži da otkrije izum javnosti dostavljanjem detaljnog, tačnog i potpunog pisanog opisa izuma u prijavi patenta. Priznati patent, a u mnogim zemljama i prijava patenta postaju dostupni javnosti objav-ljivanjem u službenom listu ili glasniku.

Šta su autorsko i srodna prava?

Autorsko pravo osigurava autorima, kompozitorima, računarskim pro-gramerima, dizajnerima internetskih stranica i drugim stvaraocima pravnu zaštitu za njihove književne, umjetnič-ke, dramske ili druge tvorevine koje se uobičajeno nazivaju “djelo”. Autorskim pravom štiti se široko područje origi-nalnih djela, kao što su knjige, časopisi,

novine, muzička djela, slike, fotografije, skulpture, arhitektonska djela, film, ra-čunarski programi, videoigre i original-ne baze podataka.

Autorsko pravo daje autoru, od-nosno stvaraocu djela raznolik paket isključivih prava na njegovom djelu tokom ograničenog, ali prilično dugog vremenskog perioda. Ova prava omo-gućuju autoru da na različite načine kontrolira ekonomsko iskorištavanje svoga djela i da za to naplati naknadu. Autorsko pravo, također, osigurava tzv. “moralna prava”, koja, između ostalog, štite ugled i čast autora.

S drugu stranu, “srodna prava” su prava interpretatora, proizvođača fo-nograma i emitera. U nekim zemljama, kao što su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, ova prava su, jedno-stavno, uključena u autorsko pravo. Druge zemlje, kao što su Njemačka i Francuska, ova prava štite u sklopu po-sebne kategorije prava koja se naziva “susjedna prava”.

Postoje tri vrste “srodnih prava”, odnosno:

– prava interpretatora (npr., gluma-ca, muzičara) na njihove interpretacije

– prava proizvođača zvuč-nih zapisa na njihove zapise (npr., kompakt-diskove)

– prava emitera na njihove radijske i televizijske emisije koje se emitiraju bežično, a u nekim zemljama i prava na emitiranje djela putem kablovskih sistema.

U većini privrednih subjekata neki oblici poslovanja zaštićeni su autorskim pravom. To su npr.: računarski progra-mi ili softver, sadržaj na internetskim stranicama, katalozi proizvoda, bilteni, uputstva za upotrebu ili priručnici za korištenje mašina ili proizvoda širo-ke potrošnje, priručnici za korisnike, popravku ili održavanje raznih vrsta opreme, grafika i tekst u literaturi koja se odnosi na proizvod, grafika i tekst na etiketama ili ambalaži, marketinški i oglašivački materijali na papiru, re-klamnim panelima, internetskim stra-nicama itd. U većini zemalja autorskim pravom se, također, osigurava zaštita za skice, crteže ili dizajn proizvedene robe.

U slučaju da želite zaštititi neki od oblika intelektualnog vlasništva, više informacija možete naći na web strani-ci Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine www.ipr.gov.ba.

Pripremio: mr. Senad Hromić n

Intelektualno vlasništvo je svuda oko nas i prati ga ljudska kreativ-nost i inventivnost. Svaki proizvod

koji svakodnevno koristimo je proizvod ljudske kreativnosti, odnosno veće ili manje inovativnosti kao što su promje-ne u dizajnu, odnosno poboljšanja koja omogućavaju proizvodima da izgledaju ili funkcioniraju na današnji način.

Posmatrajmo primjer CD playera. Patentna zaštita je, vjerovatno, dobive-na za različite tehničke dijelove uređa-ja. Njegov dizajn je zaštićen različitim pravima industrijskog dizajna. Brend je, vjerovatno, zaštićen žigom (trademark), a muzika koju reprodukuje uređaj je za-štićena autorskim pravima.

Skoro svako malo i srednje predu-zeće (MSP) ima ime ili jedan ili više žigova i trebalo bi razmišljati o zaštiti istih. Većina preduzeća ima povjerljive poslovne informacije, od listi kupaca do prodajne taktike koje mogu željeti da zaštite. Veliki broj MSP je razvio kre-ativan i originalan dizajn. Pored toga, mnoga preduzeća su pripremila ili uče-stvovala u pripremi publikacija i prodaji autorskih prava (copyright).

Vrijednost intelektualnog vlasništva MSP obično se ne cijene u dovoljnoj mjeri kao ni potencijal intelektualnog vlasništva da se ostvari profit. Međutim,

kada je intelektualno vlasništvo pravno zaštićeno i kada na tržištu postoji potra-žnja za zaštićenim intelektualnim vla-sništvom nad proizvodima ili uslugama, tada intelektualno vlasništvo postaje vrijedna poslovna imovina.

Naime, intelektualno vlasništvo može generirati prihod za MSP putem licenciranja, prodaje ili komercijaliza-cije proizvoda ili usluga sa zaštićenim intelektualnim vlasništvom. Prava in-telektualnog vlasništva mogu povećati vrijednost MSP u očima investitora i finansijskih institucija, a u slučaju pro-daje ili spajanja sa drugim preduzećem vrijednost imovine intelektualnog vla-sništva može značajno podići vrijednost preduzeća.

Inovativne i kreativne ideje su u centru svakog uspješnog biznisa. Ideje same po sebi nemaju veliku vrijednost. One se moraju razviti, pretvoriti u ino-vativan proizvod ili uslugu i uspješno komercijalizirati kako bi MSP imao koristi od iste. U tom smislu, patenti su posebno značajni za pretvaranje inova-tivnih ideja i inovacija u konkurentne proizvode koji mogu značajno povećati profit.

Intelektualno vlasništvo može biti prodano, licencirano, korišteno kao kolateral ili osiguranje za finansiranje

duga i može obezbijediti dodatnu ili al-ternativnu osnovu za traženje udjela u vlasništvu od prijatelja, porodice, pri-vatnih investitora (tzv. “poslovnih anđe-la” koji investiraju u MSP koji nisu na berzi i često prenose iskustvo i poslovne vještine) te specijaliziranih banaka i po-nekad od regularnih banaka.

Šta je žig?

Žig je znak koji služi za razlikovanje robe i usluga jednog preduzeća od roba i usluga drugih preduzeća. Pažljivo oda-bran žig je dragocjeno poslovno dobro za većinu firmi. Za neku firmu to može biti najvrednija imovina koju posjeduje.

Procjena vrijednosti nekih od svjet-skih najpoznatijih žigova, kao što su Coca-Cola ili IBM, pojedinačno prelazi 50 milijardi dolara. Razlog za to se na-lazi u činjenici da potrošači vrednuju žigove, njihovu reputaciju, njihovu sliku u javnosti i skup kvaliteta povezanih sa žigom, te su spremni platiti više za pro-izvod koji nosi njima prepoznatljiv žig i koji ispunjava njihova očekivanja. Zbog toga, samo vlasništvo na žigu s dobrim imidžom i reputacijom daje firmi kon-kurentsku prednost.

INTELEKTUALNO VLASNIšTVO

Zašto je intelektualno vlasništvo bitno za (malo i srednje) preduzeće?Intelektualno vlasništvo se suštinski dijeli na industrijsko vlasništvo, koje obuhvaća izume, odnosno patente, žigove (trademark), industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla, topografije integriranog kola i biljne sorte i autorsko pravo, koje obuhvaća književna i umjetnička djela, kao što su romani, pjesme, pozorišni komadi, filmovi, muzička djela, umjetnička djela, kao što su crteži, slike, fotografije i skulpture, te arhitektonski dizajn.


Zbog čega bi se neka stranka odlučila za arbitražu (a ne za redovni sud)?

‘’Prije svega, arbitre biraju same stranke. To su sigurno osobe od njiho-vog povjerenja koje su izrazito specija-lizirane za predmet spora koji se izno-si pred arbitražni sud. Zatim, stranke mogu izabrati materijalno i procesno pravo koje će se primijeniti u njiho-vom sporu. To može biti pravo koje oni najbolje poznaju ili pravo koje se pri-mjenjuje u tačno određenoj privrednoj (trgovačkoj) praksi, kao što je drvna industrija, rudarstvo, energija, građevi-narstvo i sl. Kada se radi o procesnom pravu, stranke i tu imaju potpunu auto-nomiju. To znači da one mogu izabrati da se i postupak vodi prema pravilnici-ma važećim pred određenim instituci-onalnim arbitražama, a zakonska pra-vila da se primjenjuju tek supsidijarno. Jedan od važnih razloga zbog kojeg bi se stranke odlučile rješenja spora povjeriti arbitražnom sudu je i to što je u arbi-tražnom postupku isključena javnost. U privrednom poslovanju veoma je bit-no da stranke sačuvaju poslovni ugled bez obzira na ishod spora. Arbitraža im pruža punu zaštitu podataka iznesenih u toku postupka, a i sama arbitražna odluka nije dostupna javnosti; ona se može objaviti samo na izričiti pristanak stranaka i uz dopuštenje predsjednika arbitražnog suda.’’

Koje su prednosti arbitraže u odnosu na redovni sud?

“Govoreći o prednostima arbitraže, koja je i sama jedna vrsta suda, ali ne-državnog i izabranog od strane samih stranaka, postoji nesumnjiva prednost arbitražnog rješavanja sporova u od-nosu na redovan sudski postupak, a to je, prije svega brže rješavanje sporova. Prosječan sudski postupak (do donoše-nja pravosnažne sudske presude) traje oko 5 godina, dok se arbitražna odluka donese, u pravilu, u roku od šest mjese-ci od pokretanja arbitražnog postupka. Ovo je moguće ostvariti, jer je arbitražni postupak jednostupanjski, za razliku od sudskog koji je dvostupanjski. Drugačije rečeno, arbitražna odluka je pravosnaž-na i na nju nije dozvoljena žalba. Za razliku od odluke arbitražnog suda, na odluku prvostepenog suda dozvoljena je žalba višem sudu i tek ta odluka dru-gostepenog suda je pravosnažna.’’

Koji su to sporovi koji se najčešće rje-šavaju arbitražnim sudovanjem?

“Kao spor pred Arbitražnim sudom pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine može se javiti svaki tr-govački (privredni) spor kojim stranke slobodno mogu disponirati, pod uslo-vom da za tu vrstu spora nije određena isključiva nadležnost redovnog suda. Do sada smo imali sporove vezane za oblast

drvne industrije (firma iz BiH i firma iz Holandije). Zatim smo imali nekoliko slučajeva vezanih za razne vrste i obave-ze proistekle iz ugovora o prodaji (loše ispunjenje, neplaćanje cijene na vrijeme i sl.). A nedavno smo imali i spor vezan za obavljanje određenih uslužnih radnji u pogledu pružanja konsalting usluga.’’

Da li se Arbitražnom sudu VTK obra-ćaju poslovni subjekti koji žele da rije-še međunarodni privredni spor?

“Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da se našoj arbitraži obraćaju i domaća i strana pravna lica. Naša arbitraža rješa-va sporove između stranaka koje imaju sjedište, odnosno boravište na teritori-ji Bosne i Hercegovine, kao i sporove u kojima najmanje jedna stranka ima sjedište, odnosno prebivalište na teri-toriji druge države. Do sada smo imali sporove između privrednih subjekata sa područja BiH i nekih od susjednih zemalja. Najčešće sa firmama iz Srbije, Hrvatske, Makedonije i sl. Imali smo i jedan spor između naše domaće firme i firme iz Holandije. Svi ovi sporovi su uspješno riješeni ili je rješavanje po-stupka u toku.’’

Kako izabrati advokata koji će zastu-pati stranku u arbitražnom postupku?

“Na ovo pitanje svaka stranka mora sama naći svoj odgovor. Velike firme najčešće već imaju svoje advokate koji im daju pravne savjete ili obavljaju dru-ge pravne poslove. U tom slučaju te fir-me će se vjerovatno odlučiti da ih „nji-hov“ advokat zastupa i u arbitražnom postupku. Moram dodati, da ako se radi o značajnijem sporu firme angažiraju i nekoliko advokata, odnosno advokat-skih kuća.

Kako bi se ovakav način rješavanja sporova približio privrednim subjekti-ma, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u martu 2013. godine organizirala seminar ‘Arbitražno rje-šavanje sporova’. Seminar je bio nami-jenjen svim privrednim subjektima na teritoriji BiH, a učešće na seminaru bilo je besplatno.

U oktobru 2013. godine Komora pla-nira ponovno organizirati seminar na spomenutu temu koji će biti namijenjen isključivo advokatima, advokatskim komorama BiH te komorama entiteta BiH.’’

Hilva Pezo n

Arbitraža je jedan od mogu-ćih načina rješavanja sporova između stranaka, najčešće u

oblasti privrednog (trgovačkog) prava. Naravno, i druge grane prava pozna-ju arbitražni način rješavanja sporova. Moglo bi se reći da je arbitraža stara ko-liko i ljudski rod, jer se ona, kao način rješavanja nesporazuma, javlja u različi-tim oblicima od prvih poznatih sporova među ljudima. Historijski posmatrano, arbitražno rješavanje sporova koristilo se prije nego su nastali pisani zakoni ili što su ustanovljeni formalni sudovi. Arbitraža je tijelo nedržavnog karakte-ra sastavljeno od jedne ili više osoba o čijem su se izboru stranke sporazumjele da meritorno odluči o njihovom sporu. Arbitražna odluka ima snagu pravo-snažne presude. Arbitraža pomaže da se spor riješi pravedno i pravično, uz uzi-

manje u obzir profesionalnih običaja i odgovarajućih pravila ponašanja.

Profesor Bikić smatra da se arbitraža u Bosni i Hercegovini još uvijek bori za svoje „mjesto pod sunce“ te da je to mla-da institucija, ali vremenom postaje sve važniji način alternativnog rješavanja sporova. U zadnje vrijeme prepoznaje se značaj arbitraže i sve više privred-nih subjekata odlučuje da svoje sporove umjesto redovnom sudu povjeri arbi-traži. Broj predmeta pred arbitražnim sudom, kako je napomenuo Bikić, je sve veći i arbitražno sudovanje postaje sve značajnije u rješavanju privrednih (tr-govačih) sporova.

U kojim slučajevima se (uopće) može jedan spor iznijeti pred arbitražu?

‘’Da bi jedan spor mogao biti pred-met arbitražne odluke stranke moraju

svojom slobodnom voljom odlučiti da ga povjere na odlučivanje određenoj ar-bitraži. Dakle, stranke moraju zaključiti pismeni ugovor u kojem ugovaraju nad-ležnost arbitraže (tzv. arbitražna klauzu-la). Takva klauzula može biti unesena u glavni (osnovni) ugovor u kojem stranke za slučaj budućeg spora rješenje istog po-vjeravaju arbitraži, dakle prije nastanka spora. U tom slučaju govorimo o kom-promisornoj klauzuli, tj. povjeravanju spora arbitraži prije nego je bilo kakav spor i nastao. Za razliku od toga, mo-guće je i naknadno ugovoriti arbitražu, kada se spor već pojavio. U tom slučaju govorimo o kompromisu. Arbitražna klauzula, zaključena kao kompromis ili kompromisorna klauzula, mora se od-nositi na određeni pravni odnos i mora biti zaključena u pismenoj formi sa jasno vidljivim potpisima stranaka.’’

INTERVJU >>> prof. dr. Abedin Bikić, predsjednik Arbitražnog suda pri VTK BiH

Arbitražni sud sve važniji faktor u rješavanju privrednih sporovaIako se sporovi između poslovnih subjekata putem arbitraže rješavaju puno brže, ali i jeftinije nego sudskim putem, u Bosni i Hercegovini još uvijek takva praksa alternativnog načina rješavanja sporova nije razvijena. No, nekih pomaka ipak ima, mišljenja je doc. dr. Abedin Bikić, predsjednik Arbitražnog suda pri VTK BiH, redovni profesor Obligacionog prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu, koji je u razgovoru za Infokom govorio o mogućnostima i načinu rješavanju arbitražnih sporova u BiH.


EICC BiH PS 1 - septembar 2013.Hrvatska firma koja se bavi uvozom, veleprodajom, skladištenjem i distribucijom nudi usluge trgovinskog posredništva za proizvođače papira, papirnatih vrećica, PELD i PEHD vrećica, ukrasnih vrećica i celofana. Razvila je program distribucije hrane (kutije za pice, posude za salate, EPS kutije, salvete, čačkalice i sl.), toaletni program, program za proslave, distribuciju igračaka, kancelarijskog i školskog pribora, ali i program za proizvođače drugih vrsta proizvoda. Firma posjeduje vlastita vozila i skladište. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje da bude specijaliziran u navedenom proizvodnom programu.

EICC BiH PS 2 - septembar 2013.Srbijanska firma specijalizirana za distribuciju ribe, trgovinu na veliko i malo nudi usluge trgovinskog posredništva. Firma trenutno ima 700 različitih profila kupaca (restorani, hoteli, ribarnice, supermarketi). Posjeduje frižider sa kapacitetom od 800 tona i vlastita vozila za distribuciju. Prednosti koje ova firma nudi je odlična prodajna i distributivna mreža, odgovorno poslovanje i priznato ime na tržištu. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje pouzdanost i odgovornost.

EICC BiH PS 3 - septembar 2013.Litvanska firma specijalizirana za trgovinu na veliko i malo u oblasti farmaceutskih i medicinskih proizvoda nudi usluge distribucije ili osnivanja predstavništva za proizvođače navedenih proizvoda. Uz pomoć iskusnog osoblja i dobrog poznavanja farmaceutskog tržišta, firma također pruža konsultativne usluge prilikom pristupa litvanskom tržištu, kao i tržištu drugih baltičkih zemalja. Posjeduje dugogodišnje iskustvo u zastupanju farmaceutskih firmi i distribuciji raznih lijekova, dodataka prehrani, korektivne kozmetike i hirurških instrumenata. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje proizvodnja kvalitetnih farmaceutskih i medicinskih proizvoda i interes za dugoročnu saradnju.

EICC BiH PS 4 - septembar 2013.Njemačka firma za konsalting i inženjering koja posluje na međunarodnom nivou u okviru grupacije za zaštitu okoliša u potrazi je za partnerima za zajedničke projekte ili joint venture. Potencijalni partneri bi trebale biti firme iz oblasti arhitekture i inžinjeringa. Firma nudi sveobuhvatan program iz oblasti savjetovanja i inženjeringa u području zaštite okoliša, kao što su sanacija zagađenih područja i građevina (npr. građevine kontaminirane azbestom), upravljanje otpadom i obnova zgrada s ciljem omogućavanja energetske efikasnosti. Prednosti koje ova firma nudi je saradnja u razvoju poslovanja na visoko-potencijalnom tržištu i dugogodišnje iskustvo u ovom poslovnom području.

EICC BiH PS 5 - septembar 2013.Slovenski distributer organskih kozmetičkih proizvoda u potrazi je za dobavljačima iz zemalja Evropske unije, Švicarske i jugoistočne Evrope. Firma je odličan poznavalac tržišta, posjeduje pristup maloprodajnoj mreži i spremna je za dugoročnu saradnju s proizvođačima i trgovcima organskih kozmetičkih proizvoda. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje posjedovanje certifikata prirodne kozmetike.

EICC BiH PS 6 - septembar 2013.Poljska firma koja se bavi distribucijom kozmetike u potrazi je za novim proizvođačima ekološke kozmetike i deterdženata. Firma je također zainteresirana i za franšizno poslovanje. Od 2009. godine se bavi prodajom razne vrste prirodne kozmetike visokog kvaliteta. Kako bi zadovoljila potrebe tržišta, u stalnoj je potrazi za novim brendovima kako bi ih dalje promovirala u Poljskoj. Kozmetički proizvodi trebaju biti izrađeni od prirodnih sastojaka i posjedovati eko certifikat.

EICC BiH PS 7 - septembar 2013.Italijanska firma koja se bavi proizvodnjom kućanskog i kancelarijskog namještaja (stolice, stolovi, dijelovi namještaja od drveta, metala i plastike) nudi usluge trgovačkog posredništva. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje dugoročna saradnja, odgovornost i ozbiljnost u poslovanju.

EICC BiH PS 8 - septembar 2013.Firma iz Rumunije koja je aktivna u oblasti distribucije namještaja i kuhinjskog pribora u potrazi je za poslovnim partnerima u Evropi s ciljem trgovačkog posredništva za strane proizvođače, te za poslovnim partnerima koji proizvode kvalitetne proizvode prema strogim etičkim i profesionalnim standardima.

EICC BiH PS 9 - septembar 2013.Francuski komercijalni agent specijaliziran za distribuciju materijala za izgradnju i javne radove u potrazi je za proizvođačima mreža i plastičnih traka za upozorenje o izvođenju građevinskih radova. Proizvodi trebaju odgovarati evropskoj normi EN 12613. Ova firma posjeduje iskustvo u saradnji sa firmama iz Belgije, Njemačke i Austrije, posjeduje veliko znanje u ovoj oblasti i odlične kontakte s glavnim industrijskim trgovinama na sjeveroistoku Francuske.

EICC BiH PS 10 - septembar 2013.Mađarska firma specijalizirana za proizvodnju metalnih proizvoda nudi podugovaračke usluge i zainteresirana je za joint venture. Firma posjeduje prostor od 2.000 kvadratnih metara tvorničke zgrade u kojoj se može vršiti obrada metala, auto i drugih proizvodnih dijelova. Također, posjeduje dugogodišnje iskustvo, odgovarajuću industrijsku infrastrukturu, finansijski kapacitet, inovativne sposobnosti i proizvodnu efikasnost.

Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mre-

že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam osam novih ponuda za poslovnu sa-radnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u na-šoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-mai-la: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adre-se, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centa-ra u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se pu-tem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj na-čin Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremile: Jadranka Stany i Stanislava Sorajić n

Poslovna saradnja

www.een.ba

EICC BiH PS 1 - juli/august 2013.Hrvatska firma sa dugogodišnjim iskustvom na tržištu u potrazi je za dobavljačima, licenciranim distributerima (franšize) ili proizvođačima stolarije koji žele da uđu na nova tržišta. Firma nudi svoje kapacitete i iskustvo kao trgovački posrednik.

EICC BiH PS 2 - juli/august 2013.Turska firma specijalizirana za koordinaciju poslovanja između uvoznika i proizvođača uz pomoć svog kvalitetnog tima i iskustva na području uvoza, izvoza i istraživanja tržišta, traži poslovne partnere i nudi trgovačko-posredničke usluge. Firma je specijalizirana za međunarodni marketing (marketing proizvoda i usluga turskih firmi učestvujući u direktnom marketingu, posjeti ciljanim zemljama zbog sastanka sa kupcima i prodavačima).

EICC BiH PS 3 - juli/august 2013.Hrvatska firma specijalizirana za trgovinu i izvoz proizvoda od drveta i menadžment konsalting nudi usluge trgovačkog posredništva.

EICC BiH PS 4 - juli/august 2013.Turska firma specijalizirana za nabavku sirovina koje se koriste u proizvodnji deterdženata i kozmetike traži partnere (proizvođače navedenih proizvoda) koji žele distribuirati svoje proizvode.

EICC BiH PS 5 - juli/august 2013.Hrvatska firma specijalizirana za veleprodaju, distribuciju, logistiku i skladištenje nudi usluge posredništva i transportne/logističke usluge potencijalnim poslovnim partnerima.

EICC BiH PS 6 - juli/august 2013.Turska firma specijalizirana za proizvodnju namještaja traži distributere. Firma, također, nudi usluge distribucije u Turskoj i usluge proizvodnje namještaja stranim preduzetnicima.

EICC BiH PS 7 - juli/august 2013.Srbijanska firma specijalizirana za preradu drveta u potrazi je za partnerima koji nude ili traže usluge trgovačkog posredništva, te nudi svoje kapacitete za podugovaranje.

EICC BiH PS 8 - juli/august 2013.Poljska firma koja se bavi distribucijom i trgovinom hranom i hemijskim proizvodima nudi usluge koje bi pomogle firmama da plasiraju proizvode na poljsko tržište.

EICC BiH PS 9 - juli/august 2013.Kiparska firma specijalizirana za proizvodnju i prodaju tjestenine, šećera i jestivog ulja traži distributera za svoje proizvode i nudi usluge trgovačkog posredništva.

EICC BiH PS 10 - juli/august 2013.Rumunska firma koja se bavi veleprodajom i maloprodajom građevinskog materijala i građevinskih proizvoda nudi usluge trgovačkog posredništva (zastupnik, distributer). Kompanija vrši prodaju građevinskih materijala i proizvoda kao što su: keramičke pločice, beton, armirani beton, ploče, boje, cement.

EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA

Documents

analize • međunarodna saradnja projekti • tržišta • sajmovi • intervju