analize • međunarodna saradnja • tržišta • konferencije • intervju

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 60 • GODINA VII • JULI/SRPANJ 2014.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA •TRŽIŠTA • KONFERENCIJE • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • STANDARDI

• EDUKACIJA TRANSPORT • BH PRIVREDA• ARBITRAŽA

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Katastrofalne posljedice poplava i klizišta • Građevinarstvo i infrastruktura Bosne i Hercegovine

2 INFOKOM – broj 60 – juli/srpanj 2014. INFOKOM – broj 60 – juli/srpanj 2014. 3

INFOKOMBroj 60juli/srpanj 2014.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Bruno Bojić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićNihad BajramovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićOgnjenka LalovićZdravko MarinkovićBoris MarkovićIvan MandićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Uvodnik4 INTERVJU

Nemanja Vasić, predsjednik STK BiH

5 Završeni izborni procesi i konstituisanje organa STK BiH

6 POPLAVE Posljedice katastrofalne elementarne nepogode i aktivnosti Komore

8 GENERALNA SKUPŠTINA EUROKOMORE Upućen apel za pružanje pomoći gospodarstvu BiH

9 Sanacija šteta od poplava u BiH po uzoru na NJemačku

10 Indirektne štete od poplava i klizišta su ogromne

11 Poljoprivreda - štete i mjere za sanaciju

14 Metalski sektor - Tržište ne može čekati

16 Drvna i papirna industrija - Obnova proizvodnje trajat će mjesecima

18 Turizam - Nesagledive posljedice u turističkoj 2014. godini

19 Nova usluga Komore - Potvrda o višoj sili

20 Procjena šteta i gubitaka u sektoru transporta, pošta i telekomunikacija

22 ANALIZA Ekonomski efekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji na BiH u prvoj godini dana

25 CEFTA 2006 Stavovi i preporuke radnih grupa

28 BH PRIVREDA Stop nelegalnom prijevozu

29 100 NAJVEĆIH U BiH Dodijeljena priznanja najuspiješnijima

30 TEMA Građevinarstvo i infrastruktura BiH

31 JP “Autoputevi Republike Srpske”

34 JP “Autoceste Federacije BiH”

36 Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo

38 “Hering” d.d. Široki Brijeg

40 GP “Krajina” Banja Luka

42 U FOKUSU Tržište Republike Mađarske

46 Treća međunarodna konferencija “Ekonomska diplomatija i internacionalizacija”

48 EDUKACIJA Grafička industrija Bosne i Hercegovine - uz edukaciju di uspjeha

50 PREDSTAVLJAMO Belif d.o.o. Jelah

51 REGULATIVA Značaj i uloga arbitraže državama jugoistočne Evrope

52 Standardi, tehnički propisi i procedure za ocjenu usklađenosti

55 NADZOR NAD TRŽIŠTEM BiH Zaštitne rukavice - osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi

58 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja

Sadržaj

Katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu nanije-

le su ogromne štete gospodarstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine poduzela je niz aktivnosti s ciljem sagledavanja i ublažavanja

šteta. Nadležnim tijelima predložene su mjere za sanaciju šteta u gospodar-

stvu po uzoru na poplave u SR Njemačkoj.

U tom smislu, u Vanjskotrgovinskoj komori BiH smo pripremili i uputili svim

komorama svijeta pisma - apel za pomoć i podršku ugroženima sa molbom

da, sukladno njihovim nadležnostima i mogućnostima, pomognu potrebiti-

ma. Uposlenici Komore, najviše rukovodstvo i sekretari grupacija, odmah su

posjetili određeni broj kompanija u poplavljenim područjima. U izravnom

razgovoru s upravom kompanija sagledali smo štete, te uvažili njihove pri-

jedloge mjera za sanaciju istih. Kolike su izravne i neizravne štete i koji su

prijedlozi mjera rukovodstva pogođenih kompanija predstavljamo vam na

stranicama koje slijede.

U ovom broju Infokoma posebnu pozornost posvećujemo potencijalima bh. kompanija iz građevinskog sekto-

ra i poduzećima koja skrbe o prometnoj infrastrukturi. Iz razgovora koje sam osobno obavio sa rukovodstvom

kompanija Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, GP Krajina d.o.o. Banja Luka i Hering d.o.o. Široki Brijeg, te direktorima JP

Autoputevi RS i JP Autoceste FBiH, donosimo vam informacije o njihovom poslovanju i razvojnim planovima.

Pored izdvojenih cjelina o štetama u gospodarstvu i potencijalima građevinskog sektora, uposlenici VTK BiH su

i za ovaj broj pripremili niz aktualnih i zanimljivih tema.

Predsjednik Uređivačkog kolegija,

doc. dr. sc. Bruno Bojić


Konstituisana je Skupština STK BiH od 60 zastupnika koji su na I sjednici iza-brali predsjednika i dva potpredsjed-nika Skupštine, predsjednika i dva potpredsjednika Komore, Upravni i Nadzorni odbor Komore, dok su na I sjednici novoizabranog Upravnog odbora STK BiH imenovana lica koja će u neredne četiri godine obav-ljati funkciju generalnog sekretara Komore.

Skupštinski zastupnici za mandatni period 1.7.2014.-30.6.2018. godine su predstavnici sljedećih kompani-ja: BOSNALIJEK d.d. Sarajevo, TXTV d.o.o. Tuzla, ANĐELIĆ Trebinje, EZ d.o.o. Busovača, BOSNAMONTAŽA Prijedor, UMEL d.o.o. Tuzla, BEKTO PRECISA Goražde, GP PUT d.d. Sarajevo, ELEKTROPRIVREDA BIH d.d. Sarajevo, ENERGOINVEST d.d. Sarajevo, STANDARD FURNITURE FACTORY d.d. Sarajevo, PK RS Banja Luka, TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Sarajevo, WELLMEDIC d.o.o. Gradiška, KLAS d.o.o. Pale, LETRIKA d.o.o. LAKTAŠI, CIVIĆ d.o.o. Cazin, IZAZOV d.o.o. Kalesija, ALMA RAS d.o.o. Olovo, INTERKOMERC d.o.o. Mostar, BOREAS d.o.o. Kreševo, ARCELORMITTAL d.o.o. Prijedor, NOVA BANKA a.d. Banja Luka, SARAJEVSKI KISELJAK d.d. Kiseljak, DEBOS d.o.o. Sarajevo, AIRVENT d.o.o. Velika Kladuša, LEBURIĆ KOMERC d.o.o. Prnjavor, MAKART HOTELI d.o.o. Čapljina, DUVAN a.d. Bijeljina, ŽITOPROMET Bijeljina, DRVO-COMERC-PRIBINIĆ, Gospodarska komora Županije po-savske, MITRAŠEVIĆ TRANSPORT I LOGISTIKA d.o.o. Brčko, BH TELECOM d.d. Sarajevo, NATRON - HAYAT d.o.o. Maglaj, MLJEKARA LIVNO d.o.o. Livno, AUTOPREVOZ TERETNI PROMET d.o.o. Mostar, ALFA - NUR CO d.o.o. Tuzla, NET d.o.o. Mostar, CPI d.o.o. Zenica, PETROPROJEKT d.o.o. Bratunac, KRAS d.o.o. Sarajevo, EURO-ASFALT d.o.o. Sarajevo, MANN+HUMMEL BA Tešanj, PK FBIH Sarajevo, d.o.o. FARMACIJA 2011 Bihać, IZBOR d.o.o. Cazin, KRUPA KABINE d.o.o. Bosanska Krupa, a.d. ALPRO Vlasenica, ENT KOMERC

d.o.o. Bihać, FEAL d.o.o. Široki Brijeg, INTERŠPED d.d. Tuzla, RITE Ugljevik, BIMAL d.d. Brčko, HI DESTILACIJA a.d. Teslić, NOVI JELŠINGRAD a.d. Banja Luka, CONING d.o.o. Sarajevo, PODRUMI VUKOJE 1982 Trebinje, AUTOPREVOZ PUTNIČKI SAOBRAĆAJ d.o.o. Mostar i SHP CELEX Banja Luka.

Za predsjednika Skupštine iza-bran je Asmin Veladžić, dok su pot-predsjednici Ruža Sopta i Svetozar Mihajlović.

Odlukom skupštinskih zastupnika izabrani su predsjednik i potpred-sjednici Komore. Za predsjednika STK BiH izabran je Nemanja Vasić, dok će nakon isteka perioda od šesnaest mjeseci, a u skladu sa principom ro-tacije predsjednika i potpredsjednika definisanim Zakonom i Statutom STK BiH, funkciju predsjednika preuzeti Bruno Bojić a zatim u posljednjih še-snaest mjeseci ukupnog četvorogo-dišnjeg mandata Ahmet Egrlić.

Za članove Upravnog odbora STK BiH izabrani su Borko Đurić, Spasoje Albijanić, Ilija Damir Pehar, Mario Hrkać, Ševal Suljkanović i Šukret Hadžalić. Po funkciji, člano-vi Upravnog odbora STK BiH su i predsjednici Komore Nemanja Vasić, Bruno Bojić i Ahmet Egrlić, tako da Upravni odbor Komore broji ukupno devet članova.

U Nadzorni odbor STK BiH za naredni četvorogodišnji mandatni period izabrani su Milomir Durmić, Vedrana Hamzić i Enes Čengić.

Na prvoj sjednici novoizabranog Upravnog odbora STK BiH imeno-vana su lica koja će u naredne četiri godine obavljati funkciju generalnog sekretara Komore. U okviru četvoro-godišnjeg mandata, prvih šesnaest mjeseci generalni sekretar STK BiH biće Nihad Bajramović, dok će na-kon toga, a u skladu sa propisanim principom rotacije, tu funkciju preu-zeti Zdravko Marinković a zatim Ivan Mandić.

Danijela Kovač n

Završeni izborni procesi i konstituisanje organa STK BiH

U skladu sa Zakonom i Statutom Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine završen je izborni proces i konstituisanje organa STK BiH za mandatni period od 1.7.2014. do 30.6.2018. godine.

Na Konstitutivnoj sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, održa-noj u maju ove godine, ponovo Vam je povjeren predsjednički mandat, odnosno od 01. jula 2014. godine ste predsjednik Komore. Kako gledate na to?

„Konstitutivnu sjednicu Skupštine STK BiH gledam prvenstveno kao ve-liku prekretnicu u radu organa i ti-jela Komore. Izborom istih, usvojeni su akti STK BiH koji su usklađeni sa Zakonom o STK BiH, te je definitivno uređen način upravljanja i rukovođenja Komorom, kao i međusobni odnosi u radu organa unutar Komore.

Konačno je prestala praksa izbora „vječitih“ predsjednika i „vječitih“ se-kretara bez reizbora i rotacije, odnosno, Komora je uređena kao institucija tri naroda i dva entiteta sa svim posljedica-ma koje takvo uređenje nosi.

Na izbor mojih kolega i mene na mjesto predsjednika, odnosno, potpred-sjednika STK BiH, je uticala potreba da na čelo ove institucije dođu ljudi sa pri-vrednim i političkim iskustvom a što su delegati Skupštine prepoznali u nama trojici i dali nam gotovo jednoglasnu podršku. Na nama je obaveza da tu po-dršku i opravdamo“.

Šta ste sebi postavili kao prioritetne zadatke u obavljanju funkcije pred-

sjednika Komore i od čega prvenstve-no zavisi da li ćete ih uspjeti i ostvariti?

„Naš prioritetni zadatak je da što pri-je, radom, vratimo poljuljani ugled STK BiH tako da članstvo u istoj bude izraz potreba privrednika, a ne posljedica zakona po kojem je plaćanje članarine obavezno.

Jedan od najvažnijih zadataka je da budemo istinska spona između privrede i institucija vlasti, sa ciljem da utičemo na izmjene i donošenje zakona i propi-sa koji bi poboljšali uslove poslovanja, a sve to u cilju povećanja izvoza, te zaštite domaće proizvodnje. Takođe, intenzivi-rati međunarodnu saradnju, a sve u cilju većeg uključivanja naše privrede u me-đunarodnu trgovinu i povećanja izvoza.

Aktivirat ćemo rad Međukomorskog vijeća sa koga će usaglašene poruke prema institucijama vlasti ići kao zajed-nička poruka privrednika oba entiteta i Brčko distrikta BiH.

Ako želimo da se ozbiljnije uhvatimo u koštac sa navedenim problemima koji su prisutni u našoj privredi, svjesni smo da prije svega moramo srediti odnose u samoj Komori, odnosno, svi zaposleni se moraju okrenuti budućnosti, a ne da se bave događajima i ljudima iz prošlosti koji su svaki na svoj način ostavili negativne posljedice po Komoru. Njima će se baviti Služba za pravne poslove STK BiH koja će pravnim putem dokazati ispravnost nove politike koju vodimo u STK BiH“.

Šta je potrebno učiniti da bi se pobolj-šao poslovni ambijent u našoj zemlji, te povećao izvoz i smanjio uvoz?

„BiH su potrebne reforme u privre-di, obrazovanju, pravosuđu i drugim oblastima. U te procese će se STK BiH aktivno uključiti jer nesporno raspola-že stručnim kadrovima koji mogu biti nosioci u kreiranju reformske politike u BiH. Nadamo se da će na izborima u BiH doći na vlast ljudi koji shvataju da je privredni razvoj pitanje svih pitanja u BiH i da će biti u stanju da provedu toliko potrebne reforme koje bi bile pre-duslov za povećanje domaćih investici-ja kao i privlačenje stranih investitora čime bi se u ovoj državi počeo rješavati najveći problem a to je ogromna ne-zaposlenost, te bi se spriječio odliv ne samo visoko obrazovanih ljudi, već i stanovništva uopšte“.

Kako ocjenjujete stanje u privredi? „Privreda u Bosni i Hercegovini je u

izuzetno teškoj situaciji, opterećena izu-zetno visokim doprinosima i porezima, nedovoljno zaštićena od konkurencije iz visoko razvijenih zemalja, sa visokom cijenom kapitala, bilo da je on potreban za obrtna sredstva ili investicije, bez do-stignutih standarda za proizvodnju roba sa kojim bi se mogli upustiti u tržišnu utakmicu na ino tržištu.

Opis stanja u privredi BiH kao i mje-re koje bi trebalo preduzeti zahtijevaju

vrlo široku elaboraciju, te se ne može kvalitetno reći u par rečenica, ali zato sa zadovoljstvom svakog koga ova tema za-nima mogu uputiti na izuzetno kvalite-tan dokument urađen u STK BiH a to je Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta: „BH privreda- šanse i izazovi“.

Razorna elementarna nepogoda, koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu u maju mjesecu 2014. godine, imala je za po-sljedicu dodatni udarac za ionaku osla-bljenu bh. ekonomiju. Koliku će štetu zbog poplava pretrpjeti privreda BiH? Koje mjere bi u ovom trenutku najviše pomogle privrednicima da se izbore za nastavak poslovanja?

„Poplave su iza nas, ali će nas poslje-dice pratiti još dugo vremena, posebno u sektoru poljoprivrede, trgovine i infra-strukture. Naravno, moramo pomenuti i stradanje nekoliko većih privrednih su-bjekata koji će se teško oporaviti bez po-moći države.

STK BiH je u vrijeme poplava za potre-be državnih organa učestvovala u snima-nju i procjeni šteta. Razmijenili smo isku-stva sa kolegama iz Komore Njemačke i dobili određene sugestije. Posebno nam je drago što nas je podržala Evropska ko-mora i na našu inicijativu apelovala kod svih članica Evropske komore da traže od svojih vlada podršku BiH na Donatorskoj konferenciji u Briselu što su gotovo sve članice i učinile. Kao Komora smo inici-rali sastanak privrednih komora zemalja koje pripadaju slivu rijeke Save radi po-kretanja zajedničke inicijative za izradu projekta uređenja sliva“.

Na kojim projektima će raditi Komora kako bi pomogla privrednicima u pre-vazilaženju njihovih problema?

„Komora će pružati pomoć privredi u zajedničkim projektima kao i u realizaci-ji pojedinačnih projekata. Nedavno smo imali posjetu delegacije iz Privredne ko-more Srbije gdje je bilo govora o projektu Beograd na vodi te stvaranju konzorcija naših i srbijanskih građevinskih firmi radi lakšeg nastupa na tenderima. Taj razgovor smo proširili i na projekat koji je ponuđen od strane delegacije Kuvajta za izgradnju stanova u Kuvajtu gdje go-vorimo o investiciji vrijednoj milijardu dolara. U čitavom ovom procesu Komora će naći svoju posredničku ulogu, te pru-žiti svu neophodnu pomoć kako bi svaki projekat bio uspješno realizovan“.

Razgovarala Aida Alić n

INTERVJU: Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH

Komora je spona između privrede i institucija vlasti

Konstituisana Skupština Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine za mandatni period 01.07.2014. – 30.06.2018. godine je na svojoj prvoj sjednici izabrala predsjednika i dva potpredsjednika Komore. U prvih 16 mjeseci dužnost predsjednika će obavljati Nemanja Vasić. Novoizabrani predsjednik u intervjuu za „Infokom“ ističe da će Komora pružati pomoć privredi u zajedničkim projektima kao i u realizaciji pojedinačnih projekata, te uticati na izmjene i donošenje zakona i propisa koji bi poboljšali uslove poslovanja zemlji i inostranstvu.


POPLAVE

Posljedice katastrofalne elementarne nepogode

i aktivnosti Komore

Poplave i klizišta koji su pogodili našu zemlju situaciju su učinili još težom. Stotine poplavljenih

privrednih objekata, uništeni proizvodi, otpuštanje radnika, nemogućnost da se ispoštuju ugovori, samo su neke poslje-dice koje su zadesile cijelu državu.

Preliminarna procjena šteta nasta-lih od elementarne nepogode iznosi 4 milijarde KM, objavio je Tim za pro-cjenu šteta koji se sastojao od predstav-nika domaćih institucija, a uz podršku Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.

Prema preliminarnim procjenama nadležnih državnih institucija, oko 950.000 ljudi je napustilo svoje domove, oko 1,5 miliona je direktno ugroženo, a oko 100.000 kuća je oštećeno, od kojih je veliki broj potpuno uništen.

Pouzdano se može tvrditi da je jedna trećina privrede Bosne i Hercegovine ovom katastrofom značajno pogođena, direktno ili indirektno. Velike štete je pretrpjela infrastruktura, posebno sa-obraćajna, elektroenergetska, vodopri-vredna i telekomunikacijska.

Kada je riječ o privrednim sektorima i granama, najteže su pogođeni poljopri-vreda i agroindustrija, jer su poplavljene gotovo sve najplodnije obradive površi-ne, posebno u Posavini i Semberiji, na-mijenjene ratarskoj, povrtlarskoj i vo-ćarskoj proizvodnji, a stradao je i veliki dio stočnog fonda i individualnih poljo-privrednih gazdinstava. Najveći dio šte-te upravo se i odnosi na poljoprivredni sektor budući da je uništena glavnina obradive površine u poplavljenim po-dručjima. Štete u poljoprivrednom sektoru su višemilionske, a ne treba za-boraviti ni činjenicu da poljoprivredni

sektor čini 6% bosanskohercegovačkog bruto društvenog proizvoda.

Privredni subjekti u sektoru malih i srednjih preduzeća pretrpjeli su izra-zite štete. Posljedice su trajno ugrozile opstanak ovih privrednih subjekata, posebno osnovna i obrtna sredstva. Ali isto tako, ovaj sektor je u prvim danima poplava pokazao izuzetnu samoinicija-tivnu solidarnost u materijalnoj i finan-sijskoj pomoći ugroženim poslovnim partnerima.

Industrijska postrojenja širom ugro-ženih područja pretrpjela su velike štete. Može se slobodno reći da, pored poljoprivrede, nema sektora privrede koji nije pogođen u određenoj mjeri: metalna, drvna i tekstilna industrija, transport, građevinarstvo, proizvod-nja plastike... Znatan je broj preduzeća koja su u potpunosti zaustavila svoju proizvodnju i za koja su potrebna zna-čajna finansijska sredstva i vrijeme za oporavak.

Srećom, na terenu se pokazalo da je mjesec i po nakon poplava određeni broj preduzeća, prevashodno proizvod-nog i izvoznog karaktera, već uspjelo da vlastitim naporima i sredstvima ponovo pokrene proizvodnju.

Prema prvim preliminarnim po-dacima prikupljenim s terena, radi se o ogromnim direktnim materijalnim štetama, dok se indirektne štete još ne mogu ni sagledati, iako je izvjesno da će biti višestruko veće. Od prvih dana, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine pokrenula je niz aktiv-nosti kako bi pokušale da se sagledaju štete u privrede, te kako bi se pokrenule određene inicijative i prijedlozi mjera za sanaciju šteta u privredi od strane nad-

ležnih državnih organa. U tom smislu, STK BiH je pripremila

i uputila nekoliko pisama – apela za po-moć i podršku ugroženima, u skladu sa nadležnostima i mogućnostima, kako slijedi:1. Apel trgovinskim lancima registro-

vanim u Bosni i Hercegovini da, ko-liko god im to prilike i mogućnosti dozvoljavaju, pokušaju putem do-datnih akcija sniziti cijene osnovnih životnih namirnica i higijenskih pro-izvoda, kao i hrane i higijenskih pro-izvoda za bebe;

2. Dopisi za Međunarodnu privrednu komoru (ICC), Međunarodnu fe-deraciju komora (WCF), Islamsku komoru i Evropsku komoru (Eurochambres) putem kojih je animirano pružanje prve, huma-nitarne pomoći BiH, kao i ini-ciranje uključivanja privrednih subjekata,prvenstveno iz evropskih zemalja, u prikupljanju pomoći BiH;

3. Dopis Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini putem kojeg smo zahtijevali da se, iako BiH nema status zemlje kandidata, iznađu me-hanizmi i mjere za efikasnu i što veću pomoć EU devastiranoj ekonomiji BiH;

4. Dopis privrednim komorama SR Njemačke i Republike Mađarske s ciljem pružanja stručnih savjeta za implementaciju određenih mjera za sanaciju i revitalizaciju privrede bu-dući da su navedene države nedavno i same doživjele slične nepogode;

5. Dopisi Udruženju banaka u Bosni i Hercegovini i entitetskim agencijama za bankarstvo putem kojih se inicira-lo stavljanje moratorija za plaćanje

Razorna elementarna nepogoda koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine imala je za posljedicu gubitak dragocjenih ljudskih života, ali je u isto vrijeme predstavljala i dodatni udarac za ionako oslabljenu bh. ekonomiju.

postojećih kreditnih obaveza kod komercijalnih banaka te reprogra-miranje istih pod povoljnijim uslo-vima sa maksimalno mogućim grejs periodom;

6. Podrška inicijativi Uprave za indirek-tno oporezivanje BiH za olakšavanje od dadžbina i olakšanje uvoznih procedura za dopremu inostrane pomoći.Poseban apel je upućen putem evrop-

skog komorskog sistema s ciljem da svi ino partneri naših kompanija imaju senzibilitet prema trenutnoj situaciji u smislu ispunjavanja ugovorenih poslov-nih obaveza.

Na osnovu do sada prijavljenih šteta privrednih subjekata (100 privrednih subjekata je do sada dostavilo STK BiH popunjene obrasce), dolazi se do sljede-ćih podataka: ugroženo je oko 12.000 radnih mjesta, direktne štete se broje desetinama miliona KM, a indirektne štete su još i veće.

Nimalo optimistične nisu ni progno-ze stručnjaka u pogledu posljedica po-plava na makroekonomske pokazatelje. Od očekivanog rasta BDP-a od 2,2% ove godine, on će pasti na 1,1% do kraja godine. Prema trenutnim procjenama EBRD-a, prognozirani industrijski rast od 1,1% biće revidiran naniže, a pora-žavajući je podatak da štete iznose 16% BDP-a. Naravno, očekuje se i povećanje spoljnotrgovinskog deficita.

Evidentno je da sve nadležne insti-tucije moraju što hitnije reagovati kako bi se što prije krenulo sa kratkoročnim, a onda i srednjoročnim i dugoročnim mjerama sanacije i revitalizacije.

Hitno treba sanirati infrastrukturne objekte (pogotovo putnu i željezničku infrastrukturu) kako bi se smanjile in-direktne štete privrednika.

U svojim dosadašnjim aktivnostima, STK BiH je tokom svojih kontakata sa nadležnim domaćim i inostranim insti-tucijama u BiH naročito naglašavala ne-ophodnost sprovođenja sljedećih mjera: a) Saniranje i obnova infrastruktu-

re (putne, željezničke, energetske, komunikacione, vodoprivredne i komunalne);

b) Oslobađanje od carina i PDV-a na uvoz opreme za revitalizaciju pro-izvodnje preduzeća pogođenih elementarnom nepogodom, te re-promaterijala za obnovu oštećenog mašinskog parka, stočnog fonda, obradivih površina i usjeva - plaste-nika (sjemenski i sadni materijal, vje-štačko đubrivo) i dr; u vremenskom

periodu od do jedne godi-ne (nadležnost Uprave za indirektno oporezivanje BiH);

c) Formiranje fonda za ob-novu i razvoj postradalih područja;

d) Oslobađanje pogođenih preduzeća od plaćanja po-reza na dobit i imovinu na period od jedne godine;

e) Oslobađanje pogođenih preduzeća koja su zadrža-la sve radnike koji su bili zaposleni u tom predu-zeća i prije elementarne nepogode, od plaćanja doprinosa na plate osim za PIO na period od jedne godine;

f) Oslobađanje od plaćanja opšte i posebne vodne naknade za preduzeća pogođena ele-mentarnom nepogodom;

g) Umanjenje cijene energenata koji su u vlasništvu entiteta (električna energija, drvo, voda) u periodu od godinu dana za pogođene privredne subjekte;

h) U procesu javnih nabavki povećanje preferencijalnih tretmana domaćih preduzeća na 30% za period od jedne godine na poslovima otklanjanja šte-ta u infrastrukturi i privredi;

i) Reprogramiranje koncesione naknade;

j) Iskorištavanje po povoljnim uslovi-ma neraspoređenih sredstava razvoj-nih banaka entiteta za privredne su-bjekte pogođene poplavama;

k) Obezbijeđenje novih kredita sa du-žim grejs periodom i subvencionisa-nim kamatama, u saradnji sa među-narodnim finansijskim institucijama;

l) Obezbjeđenje moratorija za plaćanje postojećih kreditnih obaveza kod komercijalnih banaka te reprogrami-ranje istih pod povoljnijim uslovima sa maksimalno mogućim grejs perio-dom itd.Takođe, kako bi se donekle niveli-

sale štete, neophodno je puno angažo-vanje domaćih kompanija u obnovi, uz transparentne procedure, kao i usmje-ravanje strateških partnera za nove in-vesticije ili reinvestiranje u poplavama ugroženim područjima.

Implementacijom navedenih mjera donekle bi se olakšalo privredi Bosne i Hercegovine da što prije sanira i revita-lizuje svoje potencijale.

Budući da Bosna i Hercegovina

nema dovoljno snage da se sama izbori sa štetama prouzrokovanim poplava-ma i klizištima, mnogo se očekuje od međunarodne pomoći. Ako sagledamo sve statističke podatke, evidentno je da će oporavak trajati duži vremenski pe-riod, te da je potrebno što hitnije kre-nuti sa kratkoročnim mjerama obno-ve, pa posljedično i sa srednjoročnim i dugoročnim.

Ohrabrujući je podatak da je na Donatorskoj konferenciji u Briselu za BiH prikupljeno 809,2 miliona evra za pomoć ugroženima od poplava i klizi-šta. Za prekogranične aktivnosti obe-ćano je 41,1 milion evra. Delegacija EU u BiH je saopštila da od 809,2 miliona evra pomoći za BiH, 40 posto predstav-ljaju donacije, a 60% krediti sa dugim grejs periodom i povoljnom kamatom.

Pomoć će biti sprovođena na koor-dinisan način uz podršku EU putem postojećih struktura u BiH u bliskoj sa-radnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.

Na Konferenciji je usaglašena i im-plementacija prevencije od poplava i menadžment za procjenu rizika od poplava. Paralelno s tim, potrebno je ojačati rad na odbrani od poplava i in-frastrukturi koja će biti otporna na kli-matske promjene.

Takođe, iz Delegacije Evropske unije u BiH je najavljeno da će obećana po-moć vrlo brzo biti formalizovana te da se nakon utroška datih sredstava očeku-je poboljšanje prilika u BiH.

Ognjenka Lalović n


Eurokomora, kao udruženje ko-mora Europe, čini jedinstvenu silu koja podržava rast poslova-

nja na cijelom kontinentu te predstavlja svakako mnogo više od mreže poslovnih subjekata. Radi na tome da promovira i unaprijedi lokalne poslovne zajednice gradova i regija, podržavajući pri tome tvrtke u shvaćanju mogućnosti koje im se pružaju kako bi se uhvatile u koštac s novim izazovima, ne samo na lokalnoj nego i na nacionalnoj i globalnoj razini.

Mreža od oko 1.700 komora iz cijele Europe, pa i šire, pruža mogućnost za-stupanja preko 20 milijuna poduzeća, od kojih čak 93% čine mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju preko 120 milijuna ljudi.

Članice Eurokomore, predvođene uglednim poslovnim ljudima, proiste-klim iz lokalnih poslovnih zajednica u kojima uživaju veliki ugled, snažan su glas koji zastupa interese svojih čla-nica u tijelima javne uprave na svim razinama.

Zajednička vizija pristupa održivom i konkurentnom poslovnom okruženju za sve članice po pitanjima kao što su: pravni, fiskalni i administrativni susta-vi poticanja poduzetništva; odgovorno preuzimanje rizika, inovacija i stranih ulaganja; neograničeno kretanje roba, kapitala i ljudi unutar jedinstvenog tr-žišta Europske unije; olakšan pristup fi-nancijskim sredstvima za stvaranja po-duzeća, razvoj i inovacije; radna snaga sposobna da odgovori na rastuće potre-be tržišta; održiva i učinkovita opskrba energijom; poboljšanje gospodarskih prilika, te olakšana i proširena integra-cija van granica EU, olakšavaju uvjete poslovanja za sve.

Svakodnevno, više od 10.000 člano-

va komorskog osoblja u cijeloj Europi obvezuje se svojim članicama osi-gurati širok raspon kva-litetnih usluga, od općih odredbi do gospodarskih i političkih informacija, a sve to s ciljem prilago-đavanja usluga posebnim uvjetima. Potpora člani-cama ogleda se ponajviše kroz redovno obavješta-vanje o poslovnim izazo-vima i prilikama, potporu integracijama EU te jedinstvenom eu-ropskom tržištu, potporu razvoju vješti-na organizacijom edukativnih treninga, kao i kroz poticanje međunarodnog ra-zvoja članica organiziranjem poslovnih misija i potporu EU projektima za ra-zvoj i promicanje poslovnih odnosa sa zemljama u integraciji.

Kroz razvoj, članice Eurokomore stekle su znanja o potrebama i očeki-vanjima poslovne zajednice, te razvile komunikacijske kanale putem kojih za-stupaju te iste potrebe i očekivanja pred kreatorima politike, olakšavajući time komunikaciju među predstavnicima vlasti i gospodarskih subjekata najviše uključenih u razvoj pojedinih regija.

Upravo rasprostranjenost mreže europskih komora omogućava nevje-rojatna znanja i iskustva te daje sna-gu za težnju ka boljem, pravednijem, uspješnijem i održivijem poslovnom okruženju.

Na sastanku u Briselu, dopredsjed-nik Bojić iskoristio je prigodu i pred-stavnike gospodarskih komora zemalja članica Eurokomore upoznao sa po-sljedicama koje je Bosna i Hercegovina pretrpjela uslijed katastrofalnih poplava

koje su je zadesile u trenucima kada se još uvijek oporavlja od svjetske eko-nomske krize. Posebno se osvrnuo na štete u gospodarstvu, koje su još uvijek neprocjenjive budući da su tvornice i poduzeća pretrpjeli ogromne gubitke te je u nekima proizvodnja obustavljena, dok je agroindustrijski sektor pogođen najteže od svih.

Apelirao je pritom na pružanje po-moći u vidu pokretanja novih projekata za poplavljena područja, te je predstav-nike komora zamolio da upute apel svo-jim članicama kako bi imale razumije-vanja za tvrtke iz Bosne i Hercegovine koje nisu u mogućnosti ispuniti ugovo-rene obveze.

Dopredsjednik Bojić je, na sastan-ku sa predsjednikom Eurokomore Richardom Weberom, razgovarao o na-činu realizacije mjera koje je VTK BiH dobila od strane DIHK-a, a koje je SR Njemačka primijenila tijekom poplava koje su zahvatile zemlju 2013. godine.

Snježana Zelenika n

Upućen apel za pružanje pomoći gospodarstvu BiH

U Briselu je 6. lipnja održana Generalna skupština Eurokomore kojoj je nazočio dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. Bruno Bojić.

Bosnu i Hercegovinu su ne-davno pogodile popla-ve katastrofalnih razmjera

ostavljajući za sobom nesagledive po-sljedice. Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je od prvog dana pokrenula niz aktivnosti s ciljem pru-žanja pomoći ugroženim i procjene na-stalih šteta. Asocijacija privrednih ko-mora Njemačke (DIHK) među prvima je reagovala na apel za pomoć upućen privrednim komorama širom svijeta, te dostavila prijedlog mjera za što bržu procjenu posljedica i oporavak ugrože-nih područja. Podsjećamo da je u 2013. godini oblast Saksonije u Njemačkoj ta-kođe bila pogođena poplavama ali da su posljedice istih manje u odnosu na štete u BiH.

Na poziv predsjednika, STK BiH je posjetio predstavnik Asocijacije pri-vrednih komora Njemačke (DIHK) g. Mark Evers i sa rukovodstvom razgo-varao o proteklim poplavama i sanaciji šteta.

Povod posjete g. Eversa jeste pre-nošenje iskustava, te pružanje savjeta u vezi sanacije i revitalizacije privrede nakon nemilih događaja iz maja mje-seca. Prema njegovim riječima, pro-ces oporavka od posljedica poplava u Njemačkoj sastojao se iz tri faze od kojih se prva odnosila na primjenu direktnih mjera te pružanje hitne novčane pomo-ći u iznosu od 1.500 evra bez ikakvih bi-rokratskih procedura, kao i obilaska po-plavljenih područja i procjene nastale štete. Direktne mjere podrazumijevale su uspostavljanje centralne tačke kon-takta za „poplave“, dežurne telefonske linije i vebsajta, uspostavljanje direktnih kontakata sa kompanijama, organizo-

vanje usluga ovlaštenih stručnjaka za procjenu štete i prilagođavanje, pruža-nje pomoći pri podnošenju zahtjeva za finansiranje, organizovanje platforme koordinacije kojom kompanije koje nisu ugrožene poplavom mogu pomoći onima koje su pretrpjele štetu, dogovor da pripravnici iz ugroženih kompanija završe obuku u drugim kompanijama, obezbjeđenje informacija o aspektima zakonskog i poslovnog menadžmenta, izdavanje izvoznih sertifikata u slučaju poteškoća u snabdijevanju uzrokovanih poplavama, posredovanje po pitanju finansija, organizovanje donacija, akti-viranje gradonačelnika i drugih pred-stavnika lokalnih zajednica u pružanju pomoći, osiguranje brze i nebirokratske podrške kompanijama. Druga faza od-nosila se na pružanje novčane pomoći u iznosu od 15.000 evra kompanijama za koje je utvrđeno da su značajno ošteće-ne poplavama, dok se treća faza odnosi-la na pripremu kompanija i mjere zaštite od eventualnih novih poplava.

Prema riječima g. Eversa, federalna vlada je preko Razvojne banke obezbje-dila 100 miliona evra uz kamatnu stopu od 1% uz istovremeno oslobađanje fon-dova za pomoć u poplavama u iznosu od 8 milijardi evra od strane Savezne vlade i federalnih vlada. Federalne države su takođe osnovale fondove za hitnu nov-čanu pomoć namijenjenu za neosigura-ne štete, te su implementirale određene poreske olakšice za poplavama pogođe-ne kompanije u vidu odlaganja plaćanja prispjelog poreza, odricanja od napla-te penala zbog kašnjenja sa plaćanjem prethodnih obaveza, pojednostavljenje poreskih kredita nakon podnošenja do-kaza o donaciji itd.

Predsjednik STK BiH Nemanja Vasić izrazio je veliku zahvalnost DIHK-u na brzoj reakciji i pružanju pomoći, nagla-sivši da se STK BiH od samog početka angažovao i proveo veliki dio predlo-ženih mjera. Takođe je istakao da to ne smatra dovoljnim i vjeruje da je neop-hodan intenzivniji angažman Komore s ciljem što bržeg oporavka privrede i ze-mlje u cjelini. S tim u vezi, potrebno je uputiti nove inicijative i izaći sa novim prijedlozima sa realizaciju postavljenih ciljeva. Od izuzetne je važnosti dobro se pripremiti i zaštititi od potencijalnih poplava koje bi nas mogle zadesiti u bu-dućnosti. S tim u vezi, rodila se i ideja o pokretanju zajedničkog projekta ure-đenja sliva rijeke Save. Cilj projekta je spojiti zemlje koje mogu biti ugrožene potencijalnim poplavama, prvenstveno kroz spajanje komorskog sistema.

Odmah po završetku sastanka iz Kabineta predsjednika i potpredsjedni-ka STK BiH upućena je inicijativa pri-vrednim komorama zemalja kroz koje protiče rijeka Sava. Ova inicijativa pred-stavljaće apel vladama i snažan podsti-caj za pokretanje pomenutog projekta. Pored ove inicijative, upućen je još je-dan dopis Evrokomori kojim se apelu-je da države članice iskoriste uticaj na vlade svojih zemalja s ciljem pružanja podrške i učešća na Donatorskoj konfe-renciji koja je u međuvremenu i održa-na u Briselu od koje BiH mnogo očekuje obzirom da bez međunarodne pomoći oporavak bh. privrede neće biti moguć.

Danijela Kovač n

Predstavnik DIHK-a posjetio STK BiH

Sanacija šteta od poplava u BiH po uzoru na Njemačku

Proces oporavka od posljedica poplava u Njemačkoj sastojao se iz tri faze od kojih se prva odnosila na primjenu direktnih mjera te pružanje hitne novčane pomoći u iznosu od 1.500 evra bez ikakvih birokratskih procedura, kao i obilaska poplavljenih područja i procjene nastale štete

GENERALNA SKUPšTINA EUROKOmORE


Poplave će također imati značajan makroekonomski utjecaj, ugro-zit će kratkoročni privredni rast

i izmijeniti prioritete, budžet za 2014. i naredne godine. Privredna aktivnost do kraja ove godine će biti u stagna-ciji ili blagoj recesiji koji će se odraziti kroz prevladavajuće negativne makroe-konomske trendove – pad društvenog bruto proizvoda, smanjenje zaposleno-sti, gubitak tržišta, posebno za izvozno orijentirana preduzeća, neodrživu fi-skalnu poziciju (visok i rastući javni dug i visok deficit), smanjenje investicija, nisku kreditnu aktivnost, usporavanje izvoza i drugo.

Katastrofalne poplave i klizišta utje-cat će na rast fiskalnog deficita kako preko smanjenja poreskih prihoda tako i preko povećanje rashoda. Utjecaj po-

plava na smanjenje poreskih prihoda ostvarit će se najvećih dijelom auto-matski - zbog pada privredne aktivnosti opast će oporezivi dohoci i promet, a time i poreski prihodi. Također, lokal-ne zajednice će osloboditi poreske ob-veznika plaćanja godišnjeg poreza na uništenu i oštećenu imovinu. Gubitak poreskih prihoda po osnovu poplava bit će srazmjeran padu GDP-a. Saniranja ovih šteta jedinim dijelom će se izvršiti iz budžetskih sredstava, što bi moglo da dovede do povećanje javnih rashoda, a time i fiskalnog deficita.

Štete su zaista velike, zapravo ogro-mne. Osim direktnih, i indirektne ekonomske štete ostavit će dugoročne posljedice na privrednom tkivu naše zemlje. Najveći negativan utjecaj koji poplave imaju na ekonomsku aktivnost

ostvaruje se smanjenjem poljoprivredne proizvodnje. Poplavljen je veliki dio naj-plodnije zemlje u Bosni i Hercegovini. I ne samo što je poplavljen. Zbog siline ri-jeka i bujica, voda je na mnogim mjesti-ma odnijela plodni dio zemlje ostavivši samo kamen. Ali šteta je daleko veća, jer imamo i druge povezane gubitke u uni-štenoj stoci, mehanizaciji, u objektima, a i indirektne gubitke koji će se javiti zbog gubitka moguće proizvodnje koje će se javiti u narednim godinama, tamo gdje su uništeni višegodišnji zasadi ili objek-ti koji neće moći da se privedu funkciji poljoprivredne proizvodnje u relativno kratkom vremenskom periodu.

U Bosni i Hercegovini je poplava opustošila regije Posavinu i Semberiju, koje na izvjestan način hrane BiH. Ove posljedice ćemo vrlo brzo osjetiti na zelenim pijacama kroz cijene voća i po-vrća. Osim toga, u narednom periodu ćemo morati uvoziti povećane količi-ne hrane, što će se odraziti i na platni bilans zemlje te na ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku razmjenu kroz po-većanje vanjskotrgovinskog deficita. Proizvodnja struje i rudarstvo, putevi, pruge, infrastruktura za prijenos vode i struje, također su pogođeni, što će pred-stavljati veliki problem za slobodan pro-met robe i kretanje ljudi, ali i utjecati na poslovanje širom regiona.

Poplavom je posebno uništena infra-struktura: oštećene su ceste, mostovi, građevinski i stambeni objekti, a ogro-man problem predstavljaju i klizišta na pojedinim dionicama. Za sanaciju štete bit će potrebno nekoliko godina, a osnovni radovi na sanaciji trajat će mjesecima, pa i godinama kako bi se objekti sredili, popravila komunalna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, omogućila električna energija i cestovna infrastruktura. Posljedice ove prirodne katastrofe u Bosni i Hercegovini osjećat će se u narednih desetak godina.

Budžetskim sredstvima bi se treba-la djelimično finansirati obnova putne, željezničke i komunalne infrastrukture, dok bi drugi dio troškova trebala finan-sirati javna preduzeća. Država (entiteti) bi mogla dio subvencioniranih kredita preusmjeriti kako bi privrednici obno-vili aktivnost sanacijom poslovnog pro-stora, namještaja i kupovinom novih za-liha repromaterijala i gotovih proizvoda, prvenstveno od domaćih proizvođača.

Prof. dr. Duljko Hasić n

Indirektne štete od poplava i klizišta u BiH su ogromneKoliki je iznos direktnih i indirektnih šteta koje su poplave i klizišta nanijele privredi i infrastrukturi Bosne i Hercegovine još se sa sigurnošću ne zna precizno, ali grube procjene pokazuju da bi mogle iznositi preko dvije milijarde eura. One se odnose na socijalni i ekološki aspekt, proizvodnju i druge aspekte koje će pretrpjeti naša ekonomija narednih nekoliko godina.

Stotine povrtlarskih parcela na području Semberije, Posavine i Lijevče polja su uništene. Kulture

poput ranih lubenica, krastavaca, ku-pusa, mrkve, cvekle i paprika skoro su potpuno uništene. Osim povrtlarskih kultura, stradale su i žitarice čiji će kva-litet biti umanjen.

Brojni proizvodni i prerađivački po-goni također su poplavljeni, uništeni su gotovi proizvodi namijenjeni prodaji, a na farmama širom BiH uginulo je preko 250.000 grla stoke. Problem predstavlja i nedostatak hrane za životinje koja je također uništena.

Bosna i Hercegovina je uvozno ori-jentisana zemlja, kada je hrana u pita-nju. Kapacitet domaće proizvodnje ne zadovoljava potrebe ishrane stanov-ništva BiH. Iako naša zemlja raspola-že izvanrednim klimatskim i drugim uslovima za razvoj različitih oblika po-ljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije,

ovaj sektor je suočen sa velikim proble-mima, kao što su: hektari neobrađenog plodnog zemljišta, stočni fond nedovo-ljan čak i za zadovoljenje domaćih pre-rađivačkih kapaciteta i potrošnje. Među ključnim problemima opšteg karaktera izdvajaju se problemi finansiranja i osi-guranja obrtnog kapitala, nedovoljnih ili nepostojećih poticaja za proizvod-nju i izvoz, prekomjeran uvoz i nelojal-na konkurencija na domaćem tržištu, sporost preuzimanja i implementacija propisa Evropske unije, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)for-miranje institucijalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz doku-menta Mapa puta i nedovoljna kontrola inspekcijskih organa, posebno uvoznih proizvoda.

Uvoz poljoprivrednih proizvoda će sasvim sigurno porasti narednih mje-seci, a ono što se proizvede u Bosni i Hercegovini će biti skuplje.

Mjere za sanaciju šteta u poljoprivredi

Za prevazilaženje ovakve krize poljopri-vrednicima je primarno potrebna sva podrška nadležnih ministarstava poljo-privrede u oba entiteta, kako novčana tako i savjetodavna. Osim toga, privred-nici navode kako je bitan segment po-moći u ovom periodu i odgoda ili otpis obaveza za repromaterijal i koncesione naknade, sanacija proizvodnih parcela, zasnivanje nove proizvodnje, obnova infrastrukture, odgoda plaćanja kre-ditnih obaveza, reprogram kreditnih, poreskih i drugih obaveza, pretvaranje investicionih kredita u obrtna sredstva i odobrenje povoljnih kredita za obnav-ljanje zasada gdje god je to moguće.

Na stranicama koje slijede donosimo vam priče iz nekoliko poplavama zahva-ćenih bh. kompanija koje smo proteklih dana posjetili.

Mr Tijana Slagalo n

Poljoprivreda – štete i mjere za sanaciju

Ovogodišnje poplave nanijele su katastrofalne štete poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini. Osim poplavama, ove je godine područje voćarske proizvodnje bilo pogođeno i gradom, što će za posljedicu imati prepolovljen urod u voćnjacima.


Poplave proteklih mjeseci nisu zaobišle ni ZP KOMERC, pa je kompanija bila prisiljena obustaviti rad na više od 10 dana. Ukupna direktna šteta ove firme nastala je većinom na proizvodima i živim životinjama te jednoj mesnici u Doboju, a iznosi preko 300.000 KM. Osim toga, indirektna šteta izražena kroz nefunkcionisanje proizvodnje procje-njuje se na oko 200.000 KM.

I ova kompanija, kao i ostale nastradale u poplavi, radiće na obnovi opreme i sanaciji objekata, oštećenih dijelova na farmi i sl. Kao jednu od neophodnih mjera od nadlež-nih institucija zahtijevaju zaprašivanja nametnika biološ-kim sredstvima, tačnije komaraca koji onemogućavaju svakodnevan rad na farmama.

Mesna industrija ZP KOMERC d.o.o. posluje od 2000. go-dine. Od samog osnivanja, kompaniju karakteriše uzlazni poslovni, razvojni i proizvodni karakter, tako da je za 14 godina postojanja dostigla evropske standarde.

Kompanija posjeduje vlastiti proizvodni pogon za proi-zvodnju mesa i mesnih prerađevina sa najsavremenijim mašinama kapaciteta 20 tona dnevno, zatim repro-centar za uzgoj svinja, farmu za uzgoj brojlera i farmu za uzgoj junadi. Visokokvalitetne domaće sirovine prerađuju ko-rištenjem tradicionalnih recepata, a kao krajnji rezultat proizvodnje je paleta od 90 suhomesnatih proizvoda koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Na planu razvoja tehnologije i kvaliteta proizvoda, u ZP KOMERCU se provode i modernizovane mjere organiza-cije, pa posjeduju i HACCP sistem analize rizika i kritičkih kontrolnih tačaka i standard ISO 9001:2000.

Domaće tržište je fokus njihovog djelovanja i sada i u budućnosti, tako da će se firma isključivo oslanjati i ra-diti na razvoju stočarstva u semberskom kraju i domaćoj proizvodnji, s ciljem razvoja vlastite selekcijske službe i kooperativnog tova sa individualnim poljoprivrednicima.

VITINKA a.d. KozlukProizvodi kompanije Vitinka a.d. Kozluk su prepoznatlji-vi kvalitetom na domaćem i regionalnom tržištu. Osim postojeće fabrike u Kozluku, kompanija u svom sastavu ima još jednu punionicu vode u mjestu Raševo kod Milića (Vivia). Izvor Banjica sa kojeg se fabrika snabdijeva vodom ima kapacitet od 30 litara u sekundi, a trenutni kapacitet punionice je 8 hiljada jedinica na sat. Voda koja se flašira je izuzetnog kvaliteta, obogaćena kiseonikom i selenom. Trenutno se puni u PET ambalaži od 0,33 i 1,5 litara.

Osim negazirane vode, u svom proizvodnom programu imaju prirodnu mineralnu vodu, aromatizirane vode, so-kove, sirupe i čajeve.

Zbog poplava koje su nedavno zahvatile područje na ko-jem je smještena punionica, bili su primorani privremeno obustaviti proizvodnju. Štete na pogonu i infrastrukturi puta koji vodi do punionice procjenjuju se na preko 500.000 KM.

Iz Vitinke smatraju da obnova oštećene putne infrastruk-ture, nastale uslijed izlijevanja rijeke Drinjače i aktiviranje klizišta do proizvodnog pogona Roševo, u dužini od 4.600 m predstavlja prioritet u obnovi infrastrukture.

Vitinka iz Kozluka je punionica vode sa tradicijom dugom 131 godinu. Njihova „priča“ je počela davne 1880. godine kada su doktor F. Katzer i E. Ludvig započeli istraživanje u širem regionu Kozluka kod Zvornika, u prelijepom pri-rodnom okruženju gdje su pronašli izvore čiju su vodu opisali kao dar koji je “priroda vjekovima čuvala u svojim njedrima”. Akademik prof. Josip Bać je na osnovu tih nala-

za 1952. godine radio kaptažu bunara mineralne vode na ovom području i definisao lokalitet za izgradnju fabrike i vršenje eksploatacije mineralne vode.

Fabrika za proizvodnju mineralne vode izgrađena je 1973. godine, a Društveno preduzeće fabrika mineralne vode i bezalkoholnih pića Vitinka, kao osnovna organi-zacija udruženog rada u sastavu tadašnjeg Veleprometa Zvornik, počela je sa radom 25. maja 1974. godine, sa pro-izvodnim programom flaširanja i prodaje mineralne vode.

Od 2001. godine Vitinka je rješenjem Osnovnog suda u Bijeljini registrovana kao akcionarsko društvo, pod fir-mom Fabrika mineralne vode i bezalkoholnih pića Vitinka a.d. Kozluk, pod čijim nazivom posluje i danas.

ZP KOMERC d.o.o. Bijeljina

Posljedice ovogodišnje poplave koje su zahvatile regiju opštine Dvorovi – Bijeljina za kompaniju Tanasić d.o.o. značile su i štetu u vrijednosti od 50.000 KM. Najveća šte-ta zahvatila je gotove proizvode, sirovinu i ambalažu za pakovanje. Pogoni za proizvodnju, kao i objekat sa kance-larijama su bili nekoliko dana pod vodom. Vanredna situ-acija je onemogućila i zaustavila proizvodnju na nekoliko dana. Kompanija je vlastitim sredstvima sanirala štetu i pustila pogone u rad. U razgovoru sa odgovornima iz kompanije saznali smo da im jedan od najvećih problema u poslovanju predstavlja nemogućnost prijavljivanja se-zonskih radnika u radni odnos na osnovu ugovoru o djelu.

Kompanija Tanasić d.o.o. uspješno posluje nekoliko go-dina. Njena osnovna djelatnost je prerada voća i povrća. Kompanija je u nekoliko godina postojanja kvalitetom svojih proizvoda obezbijedila svoje mjesto na domaćem i regionalnom tržištu. Njihovi proizvodi su izazvali poseb-

no interesovanje i u zemljama Evropske unije, Švedskoj i Australiji.

Svi proizvodi su proizvedeni savremenom tehnologijom, ali bez štetnih dodataka prehrambene industrije, odno-sno konzervansa, a trajnost proizvoda osigurava se isklju-čivo pasterizacijom.

Zdravstvena ispravnost proizvoda i kvalitet od 2009. godine osigurani su implementacijom standarda ISO 9001:2008 i principa HACCP sistema. U svojoj proizvodnji imaju slatki program od voća (kompoti, marmelade, dže-movi i pekmezi), te kiseli program (sok od paradajza, ajvar i pinđur).

Koristeći raspoložive resurse i dosadašnja iskustva u do-menu svoga poslovanja, firma TANASIĆ permanentno po-boljšava i proširuje svoju paletu proizvoda radi osvajanja novih i zadržavanja postojećih tržišta.

DUVAN a.d. BijeljinaOvogodišnje poplave nanijele su štetu AD Duvanu u vrijednosti od preko 250.000 KM. Potopljeno je skladište sa duhanom, a šteta je nastala i na objektima i gotovim proizvodima. Prema riječima ljudi iz ove kompanije, potrebno je izvršiti obnovu infrastrukture, objekata i opre-me, a od nadležnih institucija očekuju pomoć.

Nadalje, nadležni bi takođe trebali obezbijediti ili barem raditi na obezbjeđivanju reprograma kreditnih, poreznih i drugih obaveza poput odgode plaćanja, smanjenja ili otpisa obaveza i kamata.

Osnovna djelatnost ove kompanije je proizvod-nja, otkup i obrada duhana, kao i promet, tj. pro-daja cigareta na veliko i malo. Njihovi proizvodi, osim na domaćem, mogu se pronaći i na regionalnom tržištu poput Srbije, Makedonije i Grčke.

AD DUVAN je jedino preduzeće na području Semberije koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom duhana. Kompanija je počela sa radom 1989. godine kao zemljo-radnička zadruga Duvan-bilje, da bi naknadnom reorga-nizacijom i privatizacijom prešla u akcionarsko društvo.

Od samog osnivanja ova kuća počinje raditi sa savreme-nijom opremom za proizvodnju duhana (sadilice, auto-matske sušnice na lož ulje itd.), pa je u tom periodu na području Semberije proizvodnja duhana dostigla najviši nivo. Površine zasađene duhanom tipa Virdžinija i Berleja (jedan manji dio) iznosile su oko 500 i više ha.

Uslijed pada ekonomičnosti proizvodnje i nedostatka fizičke radne snage te niza drugih okolnosti, u nared-nim godinama dolazi do pada proizvodnje duhana.

Proizvodnja Berleja je ukinuta zbog neekonomičnosti. Sorte duhana tipa Virdžinija koje se koriste za sjetvu na području Semberije su DH 17 hrvatske sorte proizvedene u Kutjevu, a pored ovih koriste se i mađarske sorte Ceveši.

Neriješen sistemski status proizvođača duhana stvara ne-sigurnost u proizvodnji duhana pa su zbog toga izuzetni primarni resursi i instalirana oprema samo djelimično u ovoj funkciji. Kako stvari sada stoje, proizvodnja duhana na području Semberije postaje upitna. Jedina prednost koja motiviše proizvođače duhana da ostanu u ovoj proi-zvodnji je siguran plasman u ovoj kompaniji i kreditiranje proizvodnje u 100% iznosu. Međutim, i ova stimulacija sa naše strane nije dovoljna da bi se proizvodnja povećala. Naprotiv, nepostojanjem jedinstvenog zakona o duhanu na prostoru BiH koji bi omogućio zaštitu domaćim proi-zvođačima u odnosu na konkurenciju u okruženju, povr-šine pod duhanom se drastično smanjuju.

TANASIĆ d.o.o. Bijeljina


Prema zadnjim podacima, pri-je poplava je metalski sektor u višegodišnjem prosjeku činio

oko 32% od ukupnog izvoza zemlje (u 2013. godini 3.168.421.486 KM što čini 37,8%), 25% od ukupne proizvod-nje Bosne i Hercegovine, te upošljavao 30.380 radnika ili 25,18% od svih upo-slenih u prerađivačkoj industriji, odno-sno 4,7% uposlenih u privredi BIH.

Nastradale kompanije iz oblasti metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine se suočavaju sa skoro istim problemima - uništenim mašinama i smanjenim proizvodnim kapacitetima što je rezultiralo gubitkom značajnog domaćeg ali i međunarodnog tržišnog udjela. Realna prijetnja ugroženom di-jelu metaloprerađivačkog sektora je io-nako nizak stepen iskorištenosti kapaci-teta i stara oprema. Međutim, za razliku od agrarnog sektora, procjena indirek-

tne štete u metalskom i elektro sektoru je znatno veća.

Primjera radi, kompanija Trudbenik a.d. Doboj je pretrpjela velike štete na lokaciji Usora (prema preliminarnoj gruboj procjeni šteta iznosi 5.612.528 KM), na mjestu centrale gdje su po-plavljeni svi objekti (pogon livnice tople obrade i galvanizacije, pogon bravarije, pogon razvoja i prototipa, pogon velikih kompresora, pogon malih kompresora, pogon servisa i remonta, farbarija, ispit-na stanica, upravna zgrada sa aneksom, restoran i portirnica). Dubina vode, za-visno od terena, iznosila je od 1,5 do 2 metra. Trudbenik a.d. Doboj ima u vla-sništvu cca 300 mašina. Sve mašine su potopljene, a najveća šteta je na CNC mašinama zbog uništene elektronike. Stoga je potrebno na svakoj mašini za-mijeniti ili remontirati motore i regu-lacionu i mjernu opremu. Gotovo sve

mašine su strane proizvodnje zbog čega je njihovo servisiranje izuzetno skupo. Ukupna preliminarna direktna šteta kompanije Trudbenik na svim lokacija-ma iznosi 5.717.328 KM.

Efekti štete su dvostruki - raskinuti ugovori u slučaju direktnog plasmana robe domaćih kompanija na strano trži-šte, sa jedne strane, i izgubljeni ugovori sa kupcima na poplavom zahvaćenim područjima, sa druge. Kao i u ostalim privrednim granama, konkurentnost kompanija metalskog i elektro sektora ugrožena je uništenom infrastrukturom i otežanim komunikacijama. Dodatni problem na putu pronalaska strateških ino partnera je ugrožena atraktivnost Bosne i Hercegovine kao lokacije za privlačenje domaćih i direktnih stranih investicija zbog prijetnje od ponovnih poplava u slučaju da se ne izgradi ade-kvatan sistem zaštite i prevencije od sličnih katastrofa. Realna prijetnja za budućnost ovog sektora je i prognoza da će se zbog novonastale štete još ma-nji iznos neto profita preusmjeravati na aktivnosti istraživanja i razvoja (0,5% prije poplava), što će direktno ugroziti našu poziciju na međunarodnom trži-štu. S tim u vezi, u narednom periodu je potrebno intenzivnije razvijati istra-živačke projekte EU fondova u metal-skom sektoru i omogućiti tehničku po-moć za podršku pripremi tih projekata u kompanijama.

Mnoge su kompanije revidirale svo-je strateške planove i donijele konkret-ne akcione planove za sanaciju štete i oporavak koji se uglavnom odnose na dokapitalizaciju i strateška partnerstva, remont i servis postojeće opreme, apel i inicijative ka državnim organima za lobiranje u korist interesa poplavom ugrožene privrede, finansijsku podršku u vidu grant sredstava i povoljnih kre-dita, te oslobađanja od plaćanja određe-nih doprinosa i poreza na profit.

Tržište ne može čekatiNakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu očekivati je da će metalski sektor kao njen najjači, najuspješniji industrijski i izvozni sektor pokazati negativne trendove rasta u narednom periodu.

Trudbenik u 2013. godini zapošljavao 220 radnikaTrudbenik a.d. Doboj proizvodnu djelatnost obavlja u okviru metalske industrije. U 100% vlasništvu Trudbenika nalaze se i Trudbenik FKO Teslić i Trudbenik FPA Doboj.

Ukupna površina na kojoj se nalazi društvo na lokaciji Usora iznosi 68.000 m², Trudbenik FKO Teslić se nalazi na površini od 45.000 m2, a Trudbenik FPA Doboj, koji se nalazi u predgrađu Doboja u naselju Bare, zauzima površinu od 26.700 m². U poplavi 15. 5. 2014. godine nastala je šteta na objektima, opremi i robi (materijali za reprodukciju, poluproizvodi, proizvodnja u toku, gotova roba itd.) na sve tri lokacije. Osnovna djelatnost ,Trudbenik kompani-je je proizvodnja pumpi i kompresora. Proizvodni program obuhvata: velike kompresore (klipni i vijčani), male kompresore, kompresorsku opremu za prečišćavanje i sušenje komprimiranog vazduha, kao i rezervoare za kompri-miranje vazduha, pneumatske alate (brusilice, bušilice, uvrtači, čekići, nabi-jači, balanseri, centrifugalne pumpe itd.), pribor za pneumatski alat, kućišta visokonaponskih prekidača (čelična i aluminijska) elektroindustrije, metalne rasklopne palete (automobilska industrija), metalne palete sa mehanizmom (livnice), rezervoare za tečna i gasovita goriva (naftna industrija), usluge ma-šinskog parka (mašinska obrada, bravarsko-varilački poslovi, livnica aluminij-skih legura, termička obrada, pjeskarenje, farbanje i sl.) itd. Trudbenik je u 2013. godini zapošljavao 220 radnika.

Mjere za sanaciju šteta

Treba imati u vidu da je i građevinski sektor pretrpio znatne štete. Tako je tokom poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu kompanija Širbegović, i pored preduzetih mjera predostrožno-sti, pretrpjela direktne i indirektne štete. S tim u vezi, kompanija Širbegović je za-jedno sa još 16 firmi sa područja opšti-na Lukavac i Gračanica predložila mjere za sanaciju šteta od poplava ugroženih privrednih subjekata. U cilju očuvanja radnih mjesta i pokretanja proizvodnje g. Faruk Širbegović je u ime privredni-ka ovog regiona naveo da je potrebno osigurati grant sredstava u iznosu od po 5.000 KM po jednom radniku koja bi se

uplatila na račun privrednih subjekata u najkraćem roku, te osigurati poreske olakšice privrednim subjektima koji su pogođeni poplavama, što se prvenstve-no odnosi na oslobađanje od plaćanja svih doprinosa koji se plaćaju na svako radno mjesto u narednih godinu dana, odnosno minimalno 5.000 KM godiš-nje po radniku, oslobađanje od obave-ze plaćanja poreza na dobit i akontacije poreza na dobit, te oslobađanje od bilo kakvog plaćanja koja se odnose na in-vestiranje, izmještanje pogona na svim nivoima vlasti (plaćanje rente, priklju-čaka na elektro, vodne, kanalizacione i telefonske instalacije, pretvaranje po-ljoprivrednog zemljišta u građevinsko i slično). Smatraju da je potrebno osigu-

rati i posebne kreditne linije iz kojih bi se odobrila povoljna kreditna sredstva za privredne subjekte u iznosu od po 10.000 KM po uposlenom radniku.

Jedna od kompanija stradalih u po-plavama je i RPC Superfos Balkan (biv-ši Helioplast) koji je pretrpio direktnu štetu od cca 1.250.000 KM, a indirektnu od 2.000.000 KM. Budući da su i ostale dvije firme, Trgoplasttrans i Plastoflex Gračanica, koje su u vlasništvu suvla-snika RPC Superfos Balkan poslovno vezane za firmu koja je pretrpjela velike štete u poplavama (FEN BH Puračić) i koja još nije pokrenula svoje poslovanje, procjenjuje se da je u navedenim indi-rektna šteta cca 800.000 KM. Zbog obu-stavljenog poslovanja u Trgoplasttransu i Plastoflexu Gračanica je već došlo do otpuštanja pet radnika. Direktor Helioplasta g. Suad Helić naglašava da je neophodna pomoć od strane države, prvenstveno u organizaciji zaprašivanja (Helioplast se bavi proizvodnjom am-balaže za prehrambenu industriju tako da najezda kukaca koja se desila može značajno ugroziti proizvodnju), te oslo-bađanja poreza i doprinosa na plaće.

Privrednici sa poplavljenih područ-ja opravdano smatraju da je realizacija ovih mjera u interesu zajednice, oču-vanja firmi i radnih mjesta. Kako kažu: „Tržište ne može čekati. Dok se sami suočavamo sa posljedicama, kupci se opredjeljuju za nove dobavljače iz regi-ona. Gubljenjem tržišta gubimo svi - i radnici i poslodavci i država“.

Mr. sc. Adela Vukotić-Terek n

Tri hiljade objekata i preko 5 miliona m2 prostoraKompanija Širbegović je vodeća građevinska firma na regionalnom tržištu u dijelu izvođenja prefabrikovanih armirano betonskih, prednapregnutih montažnih konstrukcija. Sjedište i proizvodni pogoni kompanije Širbegović se nalaze u Gračanici.

Misija kompanije je zadovoljiti potrebe klijenata za prostorom u skladu sa njihovim zahtjevima i očekivanjima, u najkraćim rokovima, kvalitetno i po povoljnim uslovima.

Glavne djelatnosti kompanije Širbegović su:- projektovanje- izvođenje ab prefabrikovanih montažnih konstrukcija- proizvodnja ab prefabrikovanih olakšanih ploča

Kompanija Širbegović je do sada izgradila više od tri hiljade objekata uku-pne površine preko 5 miliona m2. Temeljni cilj kompanije je ispuniti preuzete ugovorne obaveze te sa klijentima uspostaviti dugoročnu saradnju i dobre poslovne odnose.

Helioplast d.o.o. Gračanica je kom-panija nastala iz porodične zanatske radnje, čiji se početak bilježi još davne 1979. godine. Osnivači iste bavili su se proizvodnjom i preradom plastič-nih masa, te prevozom u drumskom saobraćaju. Početkom devedesetih godina radnja prerasta u firmu TPT d.j.l. Gračanica, nakon čega uslijed sve većeg razvoja poslovanja, kao i efika-snijeg praćenja i daljnjeg rasta dolazi do diverzifikacije djelatnosti poslova-nja i nastajanja dviju firmi - Helioplast d.o.o. i Trgoplasttrans d.o.o. Glavna djelatnost firme Helioplast d.o.o. po-staje proizvodnja i prerada ambalaže za prehrambenu industriju, proizvod-nja tehničkih dijelova od plastičnih

materijala te izrada alata za preradu plastične mase, dok djelatnost firme TPT d.o.o. ostaje prevoz u domaćem i međunarodnom saobraćaju. Od sa-mog osnivanja firme izvršena su inve-sticiona ulaganja u osposobljavanje i modernizaciji kapaciteta sa ciljem zadovoljavanja sve većih zahtijeva i potreba kupaca kako kvantitativno tako i kvalitativno. U toku 2013. go-dine društvo je osnovalo novu firmu Plastoflex d.o.o. Gračanice sa preno-som kompletnog pogona – opreme i građevinskog objekta na ime unosa u kapital, kao i izdvajanje biznisa pro-izvodnje tehničkih dijelova od proi-zvodnje ambalaže. Iste godine, druš-tvo Helioplast je kupila ino firma RPC

Packaging Holdings Limited United Kingdom sa većinskim vlasništvom u kapitalu od 80% (preostalih 20% su raniji vlasnici). Proizvodno-poslovni objekat je lociran u Gračanici nedale-ko od magistralnog puta Doboj-Tuzla na adresi Branilaca grada, 75 320 Gračanica, u novoizgrađenom objek-tu veličine cca 4.000 m2 .

Navedena lokacija ima svu potrebnu infrastrukturu za organizaciju proi-zvodnje, nalazi se pored magistral-nog puta i u blizini grada, tako da ispunjava sve potrebne zahtjeve za uspješno poslovanje. Društvo je u junu 2014. godine promijenilo naziv u RPC Superfos Balkan.

Proizvodnja i prerada ambalaže za prehrambenu industriju

mETALSKI SEKTOR


Katastrofalne poplave koje su ove godi-ne zahvatile Bosnu i Hercegovinu ima-le su štetne posljedice i za kompanije iz

oblasti drvne i papirne industrije. Najveće šte-te je pretrpjela kompanija Natron-Hayat d.d. iz Maglaja koja je u fazi saniranja i procjene štete pa pogone još uvijek nije pokrenula.

U okviru drvne industrije, prema ras-položivim informacijama, veće ili manje posljedice od poplava su imale tvornice iz oblasti namještaja (DI Vrbas Banja Luka, Nova Forma Šamac, GMP Kompani Laktaši, Malagić Živinice, ISO Wood Gračanica, Tišleraj Odžak, Sejdić Komerc Odžak, Jadrina Gračanica, Drvo-Commerce Teslić, Finalna prerada drveta Šekovići, Minalli Živinice...), kao i jedan broj tvornica koje imaju proizvo-de drugih vrsta asortimana iz oblasti drv-ne industrije (Raševići Bijeljina, Krivaja-Furnirnica Zavidovići, Prominvest Stupčanica Olovo, Krin Zenica, Boksit Milići, Tursun Prom Gračanica, Milići Pelet, BMD Bijeljina, Novoform Bijeljina...).

Većina kompanija je uspjela osposobiti pro-izvodnju za 10-15 dana, mada ima kompanija koje još nisu očišćene i čija postrojenja nisu sa-nirana. Samo jedan dio kompanija ima procje-nu direktnih šteta, dok veći broj ne zna kolike su im direktne štete. Osim direktnih, svaka će kompanija imati i indirektne štete (gubitak tr-žišta, izvoza, proizvodnje, problemi sa dobav-ljačima koji su pretrpjeli štetu i sl.). Kompanije procjenjuju da je za obnovu proizvodnje po-trebno od 7 do 90 dana.

Kompanije cijene da su prioriteti u sanaci-ji posljedica šteta nastalih od poplava: repro-gram kreditnih, poreskih i drugih obaveza (odgode plaćanja, smanjenje ili otpis obaveza i kamata), dobivanje kredita po povoljnijim uslovima, smanjenje cijene energenata za ve-like potrošače i sl., kao i obnova projekata i stradale opreme.

Selma Bašagić n

Obnova proizvodnje trajat će mjesecimaObnova proizvodnje trajat će mjesecima

Krin d.o.o. Zenica

NATRON-HAYAT d.o.o. MaglajKompanija Natron-Hayat privatizovana je 2005. godine spaja-njem kompanije Natron d.d. Maglaj, koja je egzistirala 50 godina, i kompanije Kastamonu Entegre, koja je članica internacionalno renomirane Hayat Holding grupacije iz Turske. U Natron je ulo-ženo 87 miliona eura i to je jedna od najvećih investicija stranih partnera u Bosni i Hercegovini.

Natron-Hayat je ugledna evropska firma koja proizvodi razne vrste papira, kartona, papirne i kartonske ambalaže. Posljednjih godina ova firma je realizovala brojne projekte, a među najvećim je svakako projekat generacijskog postrojenja, odnosno termoe-nergetskog postrojenja za proizvodnju toplotne i električne ener-gije. Također, investirano je u potpuno novi pogon za proizvodnju sječke i u modernizaciju pogona za proizvodnju celuloze. Nekada najveći proizvođač natron papira i ambalaže na Balkanu i jedan od najvećih proizvođača u Evropi, Natron Maglaj je pretrpio ve-like štete tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

Natron-Hayat trenutno zapošljava 905 radnika i veliki broj mladih i visokokvalifikovanih kadrova koji, zajedno sa starijim stručnjacima različitih obrazovnih profila, predstavljaju značajan resurs kompanije.

Kompanija trenutnom proizvodnjom zadovoljava tržišne po-trebe kako unutar granica Bosne i Hercegovine tako i izvan njih. Natron-Hayat najviše izvozi kraft papir pretežno u Tursku, Egipat i Italiju, dok vreće, vrećice i karton plasira na domaćem tržištu i u regiji. Preko 90% ukupne proizvodnje je orijentisano u izvoz.

Kada je dostigao visok nivo proizvodnje i izvoza, Natron-Hayat je pretrpio teške posljedice od poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu sredinom maja ove godine. Uposlenici i rukovod-stvo Natron-Hayata su poduzeli sve mjere koje su bile u njihovoj mogućnosti kako bi spriječili veću štetu u fabrici. Sa brojem rad-nika koji je u tom momentu bio u fabrici, u tome, nažalost, nisu uspjeli. Također, pokušali su vlastitom mehanizacijom i pumpama spriječiti poplavu u krugu fabrike, ali bezuspješno, s obzirom da je nivo rijeke rastao iz minute u minutu.

U trenutku probijanja vode u krug fabrike, oko 70-ak zaposle-nika je bilo zarobljeno zbog bujice i vode čija je visina bila između 1,5 i 3 metra. Turska jedinica pri sastavu EUFOR-a je spasila 13 zaposlenika i obezbijedila profesionalne raftere koji su uspješno evakuisali ostale zarobljene radnike. Srećom, niko nije poginuo i svi su zdravi i živi izvučeni iz fabrike.

Trenutno, u fabrici su svi uključeni u čišćenje postrojenja, fa-bričkih hala i okolnog prostora, tako da su sanirali i odstranili ve-ćinu mulja. Za sada nije poznata procjena štete u Natron-Hayatu, a očekuje se da će detaljnije informacije biti poznate nakon što se fabrika očisti i pregledaju pogoni koji su bili izloženi poplavi. Kompanija je osigurana i ekipe trenutno vrše pregled i procjene na licu mjesta.

Iz Natron-Hayata očekuju da će se postrojenja osposobiti za 2-3 mjeseca, kada cijene da će pogoni moći raditi i izvoziti kao i prije poplava.

GMP KOMPANI d.o.o. LaktašiKatastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu imale su i teške posljedice za GMP KOMPANI d.o.o. Laktaši. U roku od pola sata kompa-nija je bila potpuno poplavljena (mašine, repromate-rijal, gotovi proizvodi). Zahvaljujući dobroj organiza-ciji i angažmanu svih uposlenih, u roku od 10 dana, radeći po 24 sata, uspjeli su osposobiti tvornicu za rad. Izbacili su kompletne mašine, sve materijale, go-tove proizvode. Dio mašina su uspjeli očistiti. Među njima je i jedna CNC mašina, dok drugu nisu uspjeli spasiti. Količina mulja i ostalog „smeća“ koje su izba-cili iz tvornice se procjenjuje na cca 100 tona.

To su bili teški dani za GMP Kompani ali, zahva-ljujući maksimalnim naporima, uspjeli su pokrenuti postrojenja. Direktna šteta se procjenjuje na 900 000 KM, dok još uvijek ne mogu procijeniti indirektnu štetu.

Sada tvornica radi sa 80% kapaciteta, ali postoji bojazan da će neke mašine koje su bile pod vodom obustaviti rad nakon 3 mjeseca ili pola godine. Kompanija nije osigurana, jer u njoj vjeruju da im osiguravajuća društva ne bi nadoknadila štetu koju su pretrpjeli.

Jedino kreditno zaduženje kompanije predstavlja kredit za prostor gdje je smještena maloprodaja. Sve ostalo što je nabavljano za tvornici opremano je vla-stitim sredstvima.

GMP KOMPANI d.o.o. Laktaši posluje već više od deceniju i u privatnom je vlasništvu. Trenutno zapo-šljava 137 radnika, ali je taj broj u stalnom porastu. U fabriku namještaja uloženo je mnogo truda i rada da bi se ideje i težnje pretočile u današnje proizvode i poslovne rezultate.

Danas je GMP Kompani jedna od najpoznatijih fabrika namještaja u Bosni i Hercegovini i regionu. Osnovna djelatnost je proizvodnja tapeciranog na-mještaja za stanovanje.

GMP je izvozno orijentisana fabrika namješta-ja i zbog toga ima jaku transportnu organizaciju. Posjeduje vozni park kojim brzo i efikasno dostavlja robu i na taj način čuva povjerenje i vrijeme kupaca.

Namještaj kompanije GMP se prodaje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Italiji, Njemačkoj i Holandiji. U posljed-nje tri godine, GMP je izlagala svoje eksponate na prestižnom sajmu namještaja IMM Cologne u Kelnu, u okviru zajedničkog bh. štanda, imala je brojne posjete zainteresiranih kompanija i ostvarila zna-čajne izvozne rezultate. Tvornica je radila sa 100% kapaciteta.

DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

KRIN d.o.o. datira od 1963. godine kao mala privatna radionica koja se tokom godina rada i poslova-nja usavršila u izradi građevinske stolarije. Od 1997. godine regi-struje se kao privatno preduzeće. Trenutno, osim građevinske sto-larije, KRIN d.o.o. proizvodi sklo-pive tavanske stepenice i drvene “A” ljestve, a odnedavno drvene, ekološke i edukativne igračke (KRINIGRAČKE). Pri uvođenju svakog novog proizvoda usvajaju se i primjenjuju svi tehnološki, sigurnosni i ekološki standardi propisani za takav proizvod.

Ideja za izradu igračaka se javi-la 1998. godine, a njen pokretač je bila dugogodišnja prosvjetna radnica Zijada Suljić. Kao što im i samo ime kaže, naziv su do-bile po maloj firmi Krin d.o.o. iz Zenice. Prva Kringračka bila je kućica slagalica, motiv svih prvih dječijih crteža i simbol onoga što je u djetinjstvu, kao i u cijelom ži-votu, najvažnija stvar – topli dom.

Nakon drvene kućice slagalice uslijedile su nove igračke nastale kao rezultat spontanih želja za proširenjem dječijeg asortimana. Neke od nastalih su modifikacija tradicionalnih didaktičkih igrača-ka, dok su neke originalan dizaj-nerski proizvod. Poznati dizajner i istaknuti autor Kringračaka je i Kenan Zekić koji je dizajnirao ma-štalicu i šarenu slagalicu, veoma omiljene igračke među djecom.

Osim dizajnera, za nastanak novih Kringračaka zaslužni su i

konsultanti psiholozi i pedagozi. Upravo su ove igračke didaktičko sredstvo koje treba da oblikom i dimenzijama bude prilagođeno mogućnostima djeteta određene dobi.

Sve Kringračke su izgrađene od mekog i laganog drveta koje ne sadrži štetne materije. Boje i premazi koji se koriste u izradi su atestirani i certificirani prema EU standardima o zaštiti zdravlja djeteta, te namijenjeni upravo za bojenje drvenih igračaka. Linije su jednostavne i blago zaobljene, pri tome drvo ne skuplja prašinu i proizvodi prijatne zvukove za vrijeme igre, što ga čini posebno pogodnim za djecu oslabljenog imuniteta i sklonu alergijama.

Zahvaljujući certifikatima koje je morala posjedovati za izvoz, kompanija je uspjela svo-je proizvode plasirati na tržište Njemačke i izlagati na čuvenom sajmu igračaka u Nirnbergu.

Velike poplave koje su zahvati-le Bosnu i Hercegovinu imale su porazne posljedice na proizvod-ne pogone kompanije koji su smješteni u Nemiloj. Poplavljeni su svi strojevi, ambalaža, drvo za proizvodnju igračaka, a šteta se procjenjuje na cca 400.000 KM. Gotovo 1/2 magacina je poplav-ljena, a iz Krina očekuju da će tek za 2-3 mjeseca uspjeti osposobiti pogone za proizvodnju. Nadaju se da će mašine uspjeti oprati. Nisu osigurani, jer vjeruju da ne bi mogli naplatiti štetu od poplava.

KRIN d.o.o. Zenica


Osvrćući se na razdoblje od pro-teklih šest mjeseci, sa žaljenjem konstatiramo da je turizam po-

sebno pogođen te da je nerealno očeki-vati pozitivan napredak i drastično po-boljšanje u ovoj oblasti do kraja godine.

Kronološki promatrano, sam poče-tak godine bio je poražavajući. Uslijed loših vremenskih uvjeta i nedostatka snijega na bosanskohercegovačkim pla-ninama, zimska turistička sezona bila je jedna od najlošijih od okončanja ratnih sukoba do danas, te je hotelijerima i tu-rističkim djelatnicima proizvela nepre-mostive probleme i negativne bilance u poslovanju odmah na početku poslovne godine.

Na krah zimske sezone, kao ne-gativan trend, nadovezale su se i de-monstracije organizirane u većim bo-sanskohercegovačkim gradovima u veljači ove godine. Posjet turista Bosni i Hercegovini u tom razdoblju bio je go-tovo nikakav, te su nanesene nesagledi-ve posljedice za kompletan imidž zemlje na stranim turističkim tržištima, jer je Bosna i Hercegovina nakon demonstra-cija i blokiranja prometnica postala ne-poželjna destinacija.

Nakon normalizacije stanja u državi i početka ljetne turističke predsezone stvari su se donekle popravile te su se turistički radnici s pravom počeli nada-ti. Očekivali su uspješnu ljetnu sezone koja bi donekle popravila stanje u pra-znim proračunima turističkih subjekata u Bosni i Hercegovini.

U srcu predsezone Bosnu i Hercegovinu zahvaćaju antologijske oborine koje prouzrokuju nezapamćene poplave u većem dijelu države (zabilje-ženi vodostaji bili su najveći otkad po-stoji njihovo praćenje i mjerenje).

U poplavama je prvenstveno stradala turistička infrastruktura (putevi, staze, signalizacija...), kao i hoteli, moteli i turistička naselja. Najveća izravna šteta na turističkim objektima zabilježena je u Etno selu Stanišić pored Bijeljine gdje se šteta na objektima procjenjuje na milijun i sto tisuća konvertibilnih ma-raka. Kompleks sačinjen od dvadesetak autentičnih drvenih kuća prenijetih iz sela općine Vareš i sa planina Zvijezde i Romanije, restorana, hotela, kuća za od-mor, sportskih terena, svečanih salona, amfiteatara, zabavnih parkova i drugo, potpuno je onesposobljen za dalji rad.

Uz izravne štete na turističkim objek-tima i infrastrukturi, svakako treba spo-menuti i neizravne štete koje će tek po-stati vidljive u narednom razdoblju jer, kao što je poznato, u jedinom bosansko-hercegovačkom ljetovalištu na moru, Neumu, 80% gostiju čine domaći gosti koji su uslijed poplava pretrpjeli ogro-mne štete, a koji materijalna sredstva namijenjena za godišnje odmore preu-smjeravaju na sanaciju šteta i osnovne životne potrebe.

Pored izravnih i neizravnih šteta, svakako treba spomenuti i međunarod-ne organizacije i donatore koji su svoja sredstva namijenjena za razvoj turistič-kog gospodarstva u Bosni i Hercegovini usmjerili ka poplavom ugroženim po-dručjima kako bi se u tim krajevima život što je prije moguće vratio u nor-malne okvire.

U svijetu je dobro poznato da svaka iole krizna situacija ili elementarna ne-pogoda prvo utječe na razvoj turističkog gospodarstva jer se ljudi najprije odri-ču putovanja. S obzirom da su Bosnu i Hercegovinu za prvih 6 mjeseci ove go-dine zadesile tri takve situacije, jedino što je preostalo turističkim radnicima je

Katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u svibnju tekuće godine ostavile su za sobom posljedice enormnih razmjera. Iako još uvijek nema preciznih podataka o ukupnom iznosu šteta, stručnjaci prognoziraju da će oporavak trajati godinama.

Nesagledive posljedice u turističkoj 2014. godini

nada da se slične nedaće neće i dalje nadovezi-vati jedna na drugu i da će se turističke brojke i rezultati popraviti do kraja ove turistički tur-bulentne i loše 2014. godine.

Promocija seoskog turizma

Da stvari u turizmu ipak kreću u pozitivnom smjeru ukazuje i nedavno potpisivanje ugo-vora o suradnji između turističkih agencija i seoskih domaćinstava u Bosni i Hercegovini a koji je rezultat pokretanja pilot-projek-ta razvoja ruralnog turizma iniciranog od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID-Sida FIRMA projekta.

U posljednje vrijeme seoski turizam privla-či sve više pozornosti, ali je zahvaljujući slaboj promociji, nepostojanju međusobne koordina-cije aktera, nedostatka adekvatne zakonske re-gulative i mnogih drugih čimbenika bh. seoski turizam nekonkurentan u odnosu na zemlje u okruženju. Pilot-projekat ima za cilj unapre-đenje kvaliteta usluga koje se pružaju u oblasti seoskog turizma i njihovoj promociji na među-narodnom tržištu.

Krajem prošle godine pripremljena je ana-liza stanja u seoskom turizmu u BiH suklad-no čijim je rezultatima dat niz preporuka za uspostavu određenog mehanizma održavanja i unapređenja kvaliteta usluga u ovoj oblasti, kao i kvalitetnije ponude ruralnog turizma BiH. Početni cilj bio je uvođenje definiranog standarda kvaliteta te certificiranje domaćin-stava. Nažalost, obzirom na trenutne uvjete, to je teško izvodljivo te je predložen efektniji mehanizam koji obuhvata suradnju bh. turi-stičkih agencija sa odabranim seoskim doma-ćinstvima u cilju selekcije određenog broja domaćinstava i njihovog uvrštavanja u progra-me turističkih agencija u BiH. Očekuje se da će na ovaj način same turističke agencije koje prihvate da promoviraju i prodaju ponudu seo-skih domaćinstava samim tim na sebe preuzeti ulogu kontrole kvaliteta usluga i proizvoda u odabranim seoskim domaćinstvima.

Nadamo se da će druga polovina godine biti povoljnija kako za turizam tako i za ostale gospodarske grane. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine nastavit će sa započetim aktivnostima i projektima s ciljem pružanja pomoći gospodarskim subjektima da se što prije normaliziraju i vrate u tokove poslovanja. Vjerujemo da će uništeni objekti vratiti svoj stari sjaj i da će na najbolji način promovirati prirodne potencijale i turističke mogućnosti kojima Bosna i Hercegovina raspolaže, te iz dana u dan i iz godine u godinu obogaćiva-njem svojih turističkih sadržaja privlačiti sve veći broj gostiju.

Mirko Bošković n

POTVRDA O VIŠOJ SILI (Vis Maior)Sektor za javna dokumenta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru svojih nadležnosti i redovnih poslova, za firme iz Bosne i Hercegovine izdaje Potvrdu o višoj sili.

Potvrda o višoj sili je dokument koji služi da se objektivnim razlo-zima (vremenske nepogode, redukcije energenata, zemljotres, rat itd.), privremeno ili trajno, obesnaži obaveza proistekla iz ugovor-nog odnosa dviju ili više kompanija.

Ovaj dokument aktualiziran je naročito nakon katastrofalnih po-plava koje su zadesile veliki dio naše zemlje, zbog čega su mnoge firme ometene u svojim redovnim poslovnim aktivnostima.

Kompanije iz poplavljenih područja koje zbog šteta na proizvod-nim kapacitetima, pokretninama i nekretninama, ili zbog zastoja u transportu, nefunkcioniranja graničnih prijelaza ili drugih razloga nisu bile u mogućnosti ispoštovati ugovorene obaveze, mogu za-tražiti od Vanjskotrgovinske komore BiH izdavanje Potvrde o višoj sili.

Dokument se izdaje isključivo na zahtjev firme, a služi joj da svojim poslovnim partnerima dokaže nemogućnost poštivanja ugovo-renih obaveza iz objektivnih razloga – odnosno iz razloga na koje ona nije mogla utjecati.

Potvrda nije zakonski obavezna, osim ako nije navedena u odred-bama ugovora, međutim, zavisno od poslovne saradnje i dobrih poslovnih običaja, može biti prihvaćena.

Da bi se dobila ova Potvrda potrebno je dostaviti:

1. Pisani zahtjev na memorandumu firme s podacima o poslov-nom partneru. U zahtjevu se moraju navesti konkretni podaci o usluzi / proizvodu koji nije mogao biti realiziran zbog više sile, kao i razlozi nemogućnosti ispunjenja ugovorenih obaveza (npr. oštećeni proizvodni kapaciteti proizvođača ili dobavljača repro-materijala, nemogućnost transporta i slično),

2. Ugovor s poslovnim partnerom za koji se izdaje potvrda,

3. Pisanu potvrdu o slučaju „više sile“ koju izdaje nadležni općinski organ na području/mjestu gdje se desila „viša sila“.

Više informacija na telefon 033/566-195 ili putem e-maila [email protected].

Mira Kurtagić

NOVA USLUGA KOmORETURIZAm


Procjena štetaProcjena šteta u sektoru transporta, po-šta i telekomunikacija izvršena je isku-stvenom metodom (analizom svakog oštećenja i troškova njegove popravke ili zamjene) u svrhu identificiranja fi-nansijskih izvora (fondova) za hitnu

rekonstrukciju. Dobijeni rezultati pred-stavljeni su u tabeli 1.

Procjena gubitaka

Pored direktnih šteta, privreda Bosne i Hercegovine pretrpjela je, a trpi i da-

lje, značajne direktne i indirektne štete, koje predstavljaju gubitke nastale kao posljedica nastalih šteta. Ovaj segment, radi hitnosti pripreme konačnih poda-taka za Donatorsku konferenciju, nije detaljno obrađen i ima dosta propusta.

Tabela 1 - Procjena šteta u KM

SEKTOR Brčko distrikt BiH Federacija BiH Republika Srpska U K U P N O

1. Željeznice Uključeno u podatke za entitete 40.000.000 57.500.000 97.500.0002. Glavni putevi 1.000.000 42.000.000 58.000.000 101.000.0003. Regionalni putevi 2.000.000 35.000.000 90.000.000 127.000.0004. Lokalni putevi 3.500.000 93.000.000 30.000.000 126.500.0005. Autobuske stanice - 56.000 - 56.0006. Riječne luke 3.100.000 - 300.000 3.400.0007. Plovni put rijeke Save - - - 8.000.0008. Aerodromi - - 500.000 500.0009. Pošte Uključeno u podatke za entitete 3.500.000 3.500.000 7.000.00010. Telekomunikacije Uključeno u podatke za entitete 5.500.000 35.500.000 41.000.000UKUPNO 9.600.000 219.056.000 275.300.000 511.956.000

Tabela 2 - Očekivani gubitak na godišnjem nivou u KM

S E K T O R Federacija Bosne i Hercegovine

Republika Srpska i Brčko distrikt BiH U K U P N O

1. Željeznice 45.000.000 24.000.000 69.000.0002. Cestovni transport (transportne kompanije) 35.000.000 40.000.000 75.000.0003. Riječne luke, plovni put rijeke Save - - 2.500.0005. Aerodromi - - 100.0006. Pošte 120.000 360.000 480.0007. Telekomunikacije 2.000.000 19.000.000 21.000.000UKUPNO 82.120.000 83.360.000 168.080.000

Procjena šteta i gubitaka u sektoru transporta, pošta i telekomunikacijaProcjenu šteta izazvanih vremenskim nepogodama u Bosni i Hercegovini u maju 2014. godine je obavio tim međunarodnih eksperata Svjetske banke, Ujedinjenih nacija i Evropske unije, uz veliku pomoć naših eksperata, sa različitih noivoa vlasti.

Podaci Sektora za transport i komunikacije VTK BiHSektor za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine kreirao je i proslijedio svojim članicama koje se bave cestovnim transportom anketni upitnik s ciljem prikupljanja informacija sa terena i sa-gledavanja stepena pretrpljenih šteta uzrokovanih poplavama koje su u maju 2014. godine pogodile Bosnu i Hercegovinu.

Imajući u vidu obim prirodne nesreće, jasno je da su pretrpljene štete velike i teško nadoknadive u dugom vremenskom periodu ispred nas.

Zahvaljujući ozbiljnosti i razumijevanju odgovornih osoba u cestovnim tran-sportnim firmama koje su pretrpjele štete u poplavljenim područjima, u prilici smo da prezentiramo podatke koje smo dobili putem spomenutog anketnog upitnika. Podaci obuhvataju šezdeset i pet firmi koje su dostavile i ovjerile popunjeni anketni upitnik.

Podaci o direktnim i indirektnim štetama, prema izjavama odgovornih osoba, u oštećenim firmama su sljedeći:

� 16.750 m² poplavljenih i oštećenih objekata, što iznosi cca 1.081.980 KM. � 142 vozne jedinice su potpuno ili djelimično uništene, što iznosi cca

1.186.935,00 KM. � Direktna finansijska šteta na alatima, rezervnim dijelovima, gorivu, mazivu

i sl. iznosi cca 1.000.746 KM. � Direktna finansijska šteta na ostalim mašinama i opremi uništenoj popla-

vama (kancelarijski namještaj, tehnička oprema itd.) u finansijskom obliku iznosi cca 545.728 KM.

� Podaci o indirektnim štetama nastalim kao rezultat nemogućnosti izvr-šenja ugovorenih obaveza (blokirani cestovni pravci, blokirana vozila na graničnim prijelazima, nemogućnost realizacije unaprijed dogovorenih poslovnih aktivnosti, prekidi redovnih i vanrednih autobuskih linija, kori-štenje alternativnih putnih pravaca itd.)u finansijskoj vrijednosti iznose cca 2.578.007 KM.

� U poplavljenim firmama, direktno ili indirektno, ugroženo je 2.438 uposle-nika, odnosno isti ili veći broj radnih pozicija.

Na osnovu navedenog, šezdeset i pet firmi koje su dostavile popunjen anketni upitnik, a koje se bave cestovnim transportom, pretrpjele su štete uzrokovane poplavama u Bosni i Hercegovini u novčanom iznosu od cca 6.393.396 KM.

Uzmemo li u obzir vanrednu situaciju na terenu, sanacione radove, obustav-ljanje proizvodnje firmi koje koriste usluge cestovnog transporta, potpuno ili djelimično oštećene cestovne infrastrukture, nemogućnost da odgovorne osobe iz oštećenih transportnih firmi popune i dostave podatke itd., ukupni iznos direktnih i indirektnih šteta zasigurno premašuje i daleko će premašiti trenutni ukupni iznos šteta.

Sektor za transport i komunikacije VTK BiH iskoristit će sve mogućnosti iz svo-je nadležnosti da iznađe načine i modalitete za pomoć poplavama oštećenim a poslovno ugroženim bosanskohercegovačkim cestovnim prijevoznicima.

Irnis Delija n

Gubici u cestovnom transportu zasnivaju se na podacima koje su dostavila pravna i fizička lica koja obavljaju prijevoz putnika ili tereta, a iste je objedinilo Ministarstvo ko-munikacija i transporta BiH, tako da predstavljaju podatke za cijelu Bosnu i Hercgovinu. Ove transpor-tne kompanije analizirale su gubit-ke za otprilike mjesec dana, tj. od prvog dana vremenskih nepogoda do druge sedmice juna i oni izno-se cca 6,1 milion KM. Budući da se ove štete računaju za period do godinu dana, a protekom vremena njihov iznos se smanjuje, izvršena je procjena gubitaka za period od 12 mjeseci.

Gubici u kompanijama želje-zničkog transporta su izračunati na osnovu procjene gubitka očeki-vanih prihoda od prvog dana vre-menskih nepogoda do sredine mje-seca juna. Ovi gubici bit će prisutni i u narednim mjesecima, tako da je u tabeli 2 predstavljen očekivani gubitak na godišnjem nivou dat na osnovu procjene mjesečnih gubita-ka u iznosu od 5,7 miliona KM.

Gubici u sektoru poštanskih usluga zasnivaju se na procjeni gu-bitaka za vrijeme poplava, a njiho-vo povećanje u ukupnom iznosu tokom godine ovisit će od vremena potrebnog za obnovu transporta u cjelini.

Gubici u sektoru komunikacija zasnivaju se na procjeni gubitaka za vrijeme poplava, a njihovo pove-ćanje u ukupnom iznosu zavisit će od vremena potrebnog za stavljanje svih usluga u funkciju.

Danas, nakon održane veoma uspješne Donatorske konferencije u Briselu 16. jula 2014. godine, može se reći da su timovi i pojedinci iz na-vedenih oblasti uspješno i na vrije-me obavili ovaj važan zadatak pro-cjene šteta izazvanih vremenskim nepogodama u Bosni i Hercegovini.

dr. sc. Izet Bajrambašić n pomoćnik ministra za trasportnu

infrastrukturu u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH


Ovaj događaj, a pogotovo nje-gove dugoročne posljedice, u velikoj su mjeri obilježili

prethodnu i tekuću, a odražavaće se i u narednim godinama, što je povod obuhvatnije analize prve godine od nje-govog nastanka. Obzirom na vanredne okolnosti krajem razmatranog perioda, odnosno katastrofalne prirodne ne-pogode i njihove razorne posljedice u Bosni i Hercegovini i okruženju, dije-lom je narušena konzistentnost razma-tranih statističkih podataka o vanjsko-trgovinskoj razmjeni, ali ne i cjelokupna slika.

Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske prije 1. jula 2013. godine

Kako bi se objektivno sagledale na-stale promjene i suština poboljšanja, odnosno pogoršanja položaja Bosne i Hercegovine u novim odnosima, neop-hodno je sagledati i sve aspekte ranijih ekonomskih odnosa kada su obje drža-ve bile članice iste regionalne ekonom-ske integracije, kao i prije toga. Ovaj se period, opet, može segmentirati u tri faze: nastavak tradicionalnih ekonom-

skih veza iz vremena zajedničke države i jedinstvenog tržišta; uređenje trgovin-skih odnosa bilateralnim ugovorom o slobodnoj trgovini; regionalna slobodna trgovina u okviru Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom spo-razumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006).

Katastrofalno stanje ekonomije Bosne i Hercegovine nakon završet-ka rata učinilo je njeno tržište ovisnim o uvozu gotovo svih vrsta proizvoda. Veliki dio uvoza, a u kategoriji agroin-dustrijskih proizvoda i uvjerljivo naj-veći, odnosio se na uvoz iz susjednih država, posebno Hrvatske. Carinska opterećenja u ovoj su trgovini bila mno-go podnošljivija hrvatskoj privredi, te se ukazala potreba za njihovim postupnim ublažavanjem i uklanjanjem kako bi se olakšao izvoz iz Bosne i Hercegovine. Nažalost, ova je potreba iskorištena kao izgovor za zaključenje izrazito nepovolj-nog bilateralnog ugovora o slobodnoj tr-govini između dviju država. Iako je ovaj ugovor formalno sadržavao asimetrič-nost i trogodišnji period prilagođavanja u korist Bosne i Hercegovine, suštinski je raniju neravnopravnost višestruko pogoršao potpunim otvaranjem nera-

zvijenog tržišta Bosne i Hercegovine za slobodan uvoz iz mnogo razvijenije Hrvatske, bez ikakvih pratećih mjera podrške domaćoj privredi.

Carinske su barijere izvozu iz Bosne i Hercegovine zaista uklonjene, ali su ih necarinske, posebno tehničke i admini-strativne, uveliko nadmašile i u mno-gim segmentima potpuno ga onemogu-ćile. Obzirom da je paralelno zaključen sličan bilateralni ugovor o slobodnoj tr-govini i sa Republikom Srbijom, njihova je primjena praktično pretvorila tržište Bosne i Hercegovine u „El Dorado“ za prekomjerni i nedovoljno (ili nika-ko) kontrolirani izvoz, uz istodobni „Kineski zid“ sveobuhvatnih necarin-skih barijera za plasman bh. proizvoda. Štete tada načinjene domaćoj privredi se više nikada nisu mogle nadomjestiti, a u mnogim oblastima je domaća pro-izvodnja minimizirana ili čak potpuno prestala postojati kao relevantan faktor. Period primjene bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini za privredu Bosne i Hercegovine se slobodno može pro-glasiti za „mračno doba (ne)slobodne trgovine“.

Katastrofalne posljedice primjene ovakvih bilateralnih ugovora o slobod-

Punopravno članstvo Republike Hrvatske u Evropskoj uniji, koje se dogodilo 1. jula 2013. godine, odnosno promjena njenog vanjskotrgovinskog statusa, nesporno je najveća i najvažnija promjena u okruženju Bosne i Hercegovine, sa značajnim ekonomskim, političkim i općedruštvenim implikacijama.

ANALIZA

Ekonomski efekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji na BiH u prvoj godini dana

Ekonomski efekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji na BiH u prvoj godini dana

noj trgovini i kompleksnost primjene cijele mreže različitih uzajamnih prefe-rencijalnih aranžmana između država regije nametnule su potrebu za pro-mjenom trgovinskih odnosa, a logično rješenje je bilo njihovo reguliranje na regionalnom nivou. Ovakav pristup rezultirao je dugotrajnim pregovorima i zaključenjem Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom spo-razumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), koji je Evropska unija označila svojevrsnim uvodom u buduću slo-bodnu trgovinu s njenim članovima, odnosno iskorakom u smjeru integra-cije regionalnog sa njenim jedinstvenim tržištem. Ovakva trgovinska integracija predviđena je i sporazumima o stabili-zaciji i pridruživanju sa Evropskom uni-jom, čime je i formalno postala dijelom ukupnog procesa evropskih integracija.

CEFTA 2006 je potpisana 19. de-cembra 2006. godine, a za Bosnu i Hercegovinu je stupila na snagu 22. novembra 2007. godine. Iako daleko od optimalnog rješenja, CEFTA 2006 je bila značajan iskorak ka ravnopravnijim trgovinskim odnosima u regiji, te je do-prinijela i znatnom povećanju izvoza iz Bosne i Hercegovine. Tako je vrijednost robnog izvoza iz Bosne i Hercegovine u članice CEFTA 2006 od 2007. do 2012. godine (kao posljednje godine sa istim brojem članova) povećana sa 2,13 mili-jardi na 2,48 milijardi KM, odnosno za 16,81%, uz paralelno smanjenje vrijed-nosti deficita sa 1,92 milijarde KM na 1,36 milijardi KM.

U okviru CEFTA 2006 se i trgovina s Republikom Hrvatskom, i pored po-stupnih poboljšanja i ekspanzije izvoza iz Bosne i Hercegovine u pojedinim segmentima (npr. izvozu mlijeka i mli-

ječnih proizvoda), najvećim dijelom na-stavila odvijati u neravnopravnom i dis-kriminatornom odnosu, gdje su se tek malobrojne domaće kompanije uspje-le barem djelomično izboriti sa svim preprekama i ostvare uspješan izvoz. Neefikasnost mehanizama CEFTA 2006 i nespremnost Hrvatske na dogovor, ali i neodlučnost nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, ovakav su odnos zadržali sve do istupanja Republike Hrvatske iz CEFTA 2006 i njenog pri-stupanja Evropskoj uniji. Aktivniji od-nos i zalaganje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u nekoliko posljednjih godina doveli su do uklanjanja određenih barijera, ali je sve to ipak bilo nedovoljno za suštinsku promjenu.

Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske od 1. jula 2013. godine

Obzirom da je promjena statusa Hrvatske već godinama bila očekivana, vodeći izvoznici su neophodna ulaga-nja u unapređenje kvaliteta proizvoda i implementiranje neophodnih standar-da koje zahtjeva Evropska unija izvršili mnogo ranije i najvećim dijelom uskla-dili svoje poslovanje, očekujući da će i nadležne institucije ispuniti svoje oba-veze. Nažalost, i pored ostvarenog na-pretka u oblasti usvajanja propisa iz tzv. higijenskog paketa, te usklađivanja dru-gih akata i pokušaja da se „improvizira-nim“ protokolom privremeno premosti jaz između zahtijevanog i aktuelnog si-stema nadzora i kontrole sigurnosti re-levantnih proizvoda i procesa, kašnjenje je bilo nenadoknadivo, a aktuelni sistem nepremostiva zapreka.

Posljedica neuspjeha nadležnih insti-tucija da ispune svoje obaveze i usklade relevantne aspekte domaćeg sistema sa zahtjevima i standardima Evropske uni-je je potpuna obustava izvoza svih proi-zvoda animalnog porijekla u Hrvatsku, osim sirove kože, svježe ribe i meda, od 1. jula 2013. godine, bez ikakvih jasnih naznaka kada bi se mogao nastaviti. Isto važi i za krompir, čiji je izvoz u ranijim godinama bio respektabilan, a hrvatsko tržište najznačajnije. Važno je napome-nuti da je i bescarinski izvoz svježe ribe, vina i šećera znatno ograničen, uklju-čivanjem u ranije određenu i svakako nedovoljnu, kvotu za Evropsku uniju. Dodatni limitirajući faktor i negativna promjena u vanjskotrgovinskom režimu je i ograničenje izvoza proizvoda ani-malnog porijekla na samo dva granična prijelaza – Bosanska Gradiška i Bijača, kojima je dodijeljen status Pograničnih inspekcijskih tački (BIP), kao i određe-nih proizvoda biljnog porijekla na nešto veći broj prijelaza.

Ključna pozitivna promjena u vanj-skotrgovinskom režimu svakako je ca-rinsko opterećenje uvoza velikog broja proizvoda iz Republike Hrvatske, po-sebno agroindustrijskih, među kojima se po značaju ističu mlijeko i mliječ-ne prerađevine, mesne prerađevine, duhanske prerađevine, konditorski proizvodi i drugi, a sve u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridru-živanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, odnosno Privremenim sporazumom, kao njegovim trgovin-skim dijelom u primjeni.

Ova je carinska „zaštita“ praktično je-dina nepovoljna promjena za Republiku Hrvatsku, ali dovoljna da uzrokuje enorman pritisak cijele Evropske unije

Tabela 2 – Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom u prvoj godini dana nakon njenog pristupanja Evropskoj uniji (VII 2013. – VI 2014. / VII 2012. – VI 2014.)

Sektor privredeVII 2012. - VI 2013. VII 2013. - VI 2014. Promjena (%)

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Agroindustrijski sektor 227.181.866 860.702.468 115.698.484 661.846.503 -32,85 -23,10

Mineralna goriva i el. energija 295.484.131 837.505.175 283.647.509 863.597.096 -15,92 3,12

Hem. i farmac. proizvodi, đubriva.. 80.177.800 314.669.035 73.463.065 304.936.844 -21,25 -3,09

Kamen, kreč, cement, beton... 43.758.094 124.974.444 38.692.557 122.611.494 -47,73 -1,89

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 25.743.972 67.559.288 37.959.697 97.861.212 8,18 44,85

Drvo, papir i namještaj 161.513.160 120.077.216 171.297.498 127.300.164 7,12 6,02

Rude, metali i proizvodi 357.746.698 139.410.656 258.017.677 116.974.374 6,96 -16,09

Mašine, aparati, meh. uređaji... 120.771.233 387.053.270 45.674.570 293.406.492 -25,62 -24,19

Ostali razni proizvodi 18.720.286 13.863.350 16.545.261 12.255.256 -23,48 -11,60

UKUPNO 1.331.097.239 2.865.814.902 1.040.996.318 2.600.789.436 -36,02 -9,25


i pokrene cijelu kampanju otvorenih i „prikrivenih“ aktivnosti u cilju da se Bosna i Hercegovina „natjera“ da sve ranije koncesije iz CEFTA 2006 nasta-vi primjenjivati na hrvatske proizvo-de, proširujući ovo pravo bescarinskog uvoza i na odgovarajuće proizvode iz ostatka Evropske unije. Ovaj sramotni zahtjev za svojevrsnim „ekonomskim samoubistvom“ Bosne i Hercegovine je postavljen kao uslov za formalno okon-čanje procesa „prilagođavanja“ važećeg Privremenog sporazuma i SSP-a novim okolnostima zaključenjem posebnog Protokola, te takav protokol još uvi-jek nije ni zaključen. Nadležne insti-tucije Bosne i Hercegovine, primarno zahvaljujući odlučnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa BiH i obuhvatnoj podršci i saradnji Vanjskotrgovinske komore BiH i cjelo-kupne privrede, istrajale su u odbrani ekonomskih interesa države, te su sve povlastice iz CEFTA 2006 za proizvode iz Republike Hrvatske trajno okončane danom njenog istupanja iz članstva.

Najuočljivija negativna ekonomska posljedica nesporno je znatno smanje-nje vrijednosti izvoza, koja je u razma-tranom periodu (VII 2013. – VI 2014.) smanjena za čak 36,02%. Najveći dio ove razlike se odnosi na agroindustrij-ske proizvode čiji je izvoz obustavljen. Najilustrativniji i vrijednosno najdra-stičniji je primjer mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je samo po osnovu pre-stanka izvoza proizvoda iz jednog tarif-nog broja (TB 0401 – Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatnog šećera) izvoz smanjen za više od 30 miliona KM.

Jednako uočljivi pozitivni efekat sva-kako je paralelno smanjenje vrijednosti uvoza onih proizvoda koji su izgubili bescarinski status, a među njima je po-novno najindikativniji ranije spomenuti tarifni broj (TB 0401), čija vrijednost uvoza je manja za oko 15,3 miliona KM. Obzirom da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proi-zvoda na tržištu Bosne i Hercegovine te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog uče-šća domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza.

Pozitivnog efekta imao je i pritisak na domaće proizvođače i izvoznike da in-tenziviraju aktivnosti za prodor na nova tržišta, što su mnogi od njih uspješno učinili te preusmjerili dio ranijeg izvoza u Hrvatsku na tržište CEFTA 2006, kao i neka sasvim nova tržišta izvan regije.

Kada se u budućnosti omogući njihov povratak na tržište Hrvatske, ukupan izvozni potencijal će im biti veći nego prije nastalih promjena. Također su po-većali prisutnost na domaćem tržištu i time pomogli ukupnom smanjenju defi-cita i poboljšanju strukture ponude.

Pozitivnim se ekonomskim efekti-ma svakako može označiti i prijenos proizvodnje određenih proizvoda iz Hrvatsku u Bosnu i Hercegovinu, ali velika očekivanja u ovom pogledu ipak nisu ispunjena. Naime, proizvodni ka-paciteti i paleta proizvoda „hrvatskih“ kompanija u Bosni i Hercegovini su prošireni, ali je pokretanje potpuno novih kapaciteta uglavnom izostalo. Svojevrstan izuzetak je dolazak mesne industrije Gavrilović d.d. Petrinja u Bosnu i Hercegovinu, ali i u ovom slu-čaju ipak je riječ o preuzimanju posto-jećih kapaciteta. Pojedini domaći proi-zvođači su preuzeli ili povećali licencnu proizvodnju za hrvatske partnere, ali sve to nije ni približno optimističnim očekivanjima o punoj supstituciji uvoza iz Hrvatske.

O konkretnim efektima na (ne)za-poslenost u Bosni i Hercegovini, obim direktnih stranih ulaganja, pa i ukupne vrijednosti industrijske proizvodnje i izvoza je nemoguće govoriti, jer su mnogi drugi faktori bitno utjecali na izmijenjene ekonomske performanse domaće privrede. Npr. rekordni proi-zvodni i izvozni rezultati elektroener-getskog sektora drastično su izmijenili proizvodne i izvozne pokazatelje, a pre-usmjerenje dijela ranijeg izvoza agro-industrijskih proizvoda na alternativna izvozna, kao i domaće tržište umanjili su prepoznatljivost i ovih implikacija. Poslovno okruženje i ukupni uslovi po-slovanja u Bosni i Hercegovini, kao i po-litička nestabilnost i njene ekonomske posljedice, ostali su trajna konstanta i u ovom periodu, otežavajući i onemogu-ćavajući ekonomski oporavak i razvoj.

Cjelovita slika ekonomskih impli-kacija razmatrane promjene na Bosnu i Hercegovinu nikada se neće moći sa-svim precizno kvantificirati zbog inte-rakcije s ukupnim ekonomskim deša-vanjima i raznovrsnim „distrakcijama“, ali je izvjesno njihovo dugoročno dje-lovanje. Svojevrstan obrat mogao bi se dogoditi u trenutku ponovnog omogu-ćavanja povratka na tržište Hrvatske do-maćim proizvođačima proizvoda ani-malnog porijekla čiji plasman još nije moguć. Sve dok se ovaj izvoz ne obnovi i ne proširi na tržište cijele Evropske uni-

je, prevladavat će negativni efekti. Kada se ovaj veliki iskorak konačno realizira, odnosno domaće nadležne institucije ispune svoje odavno preuzete obaveze, moguća je ekspanzija izvoza agroindu-strijskih proizvoda, kako na hrvatsko tako i na ostala evropska tržišta. Tada će doći do izražaja i uklanjanje brojnih ne-tarifnih barijera koje su ranije sputavale rast i razvoj izvoza.

Svakako da privreda Hrvatske, po-sebno poljoprivreda, u novim okol-nostima raspolaže znatno povoljnijim izvorima finansiranja i poticajima nego privrednici u Bosni i Hercegovini, ali je također suočena i sa konkurencijom još konkurentnijih i bogatijih privreda najrazvijenijih članica Evropske unije, te ni implikacije novog statusa na samu Hrvatsku nisu jednoznačno pozitivne. Svi ovi faktori, uzajamno povezani, ali često i suprotnog djelovanja, kreiraju novu sliku ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Nisu se ostvarila ni katastrofična predviđanja potpunog kolapsa bh. pri-vrede, ali jednako tako ni optimistična o nadoknađivanju svih višegodišnjih kašnjenja i ispunjavanju uslova za izvoz svih proizvoda prije 1. jula 2013. godi-ne. Stvarni je ishod „negdje između“, pa tako i njegove posljedice, ali uz jasnu perspektivu da dalji razvoj i prevladava-nje pozitivnih ili negativnih posljedica ovisi gotovo isključivo o samoj Bosni i Hercegovini, posebno njenim nadlež-nim institucijama. Naime, za najveći dio negativnih efekata odgovorne su is-ključivo domaće vlasti, jer nisu ispunile svoj dio preuzetih obaveza, te bi njihovo konačno ispunjavanje u najskorijoj bu-dućnosti minimiziralo negativne i mul-tipliciralo pozitivne efekte.

Koliko god je pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji, (ne)odgovornošću domaćih vlasti, opteretilo ekonomsku stvarnost Bosne i Hercegovine i oteža-lo ionako nepovoljan položaj brojnih privrednih subjekata, toliko je i velika razvojna prilika za iskorak izvan rani-jih okvira i otvaranje novih perspekti-va postojećim i novim proizvođačima i izvoznicima. Hrvatska u ekonomskom, a pogotovo vanjskotrgovinskom smislu, od 1. jula 2013. godine više nije zaseban subjekat, već tek dio ogromnog jedin-stvenog tržišta Evropske unije, ali upra-vo onaj dio na kojem imamo najveće šanse za uspjeh. Do nas je samih koliko ćemo ih iskoristiti.

Igor Gavran n

Predstavnici DIHK-CEFTA pro-jekta obećali su da će nastaviti pružati pomoć u oblasti transfera

njihovog znanja i ekspertiza, konsulta-nata, obuka, publikacija, a u skladu sa potrebama komora korisnica projekta. Podrška će biti pružana u cilju realizaci-je aktivnosti na putu za članstvo u EU, s

posebnim akcentom na: – minimiziranje necarinskih

barijera, – podršku prekograničnoj saradnji

između regionalnih komora iz različitih zemalja,

– podršku komorama u primjeni novih usluga,

– osnivanje mreže edukacionih cen-tara u trgovinsko-industrijskim komo-rama za potrebe kompanija itd.

Na sastanku su razmijenjene infor-macije o obimu međuregionalne trgo-vine, trgovini i trgovinskim barijerama, stanju u sektoru poljoprivrede, kao i no-vinama koje proizilaze iz sporazuma o slobodnoj trgovini koji su počeli da se primjenjuju u 2012. godini.

Komore prepoznaju primjenu CEFTA 2006 kao instrument za brže približavanje regiona Evropskoj uniji. U svakoj zemlji, različiti prioriteti u ovom procesu su uzrok nastanka novih NTB i onemogućavanja slobodnog kretanja robe, usluga i finansija, uključujući i ne-povoljniju percepciju regiona kao inve-sticione destinacije.

Predstavnici komora pozdravili su dostignuti nivo u liberalizaciji trgovi-ne u CEFTA regionu, očekujući daljnju liberalizaciju usluga i drugih pitanja obuhvaćenih CEFTA 2006, kao što su intraregionalno približavanje u drugim oblastima utvrđenim ugovorom (javne nabavke, državna pomoć, konkurencija, itd.).

I dalje će se insistirati na punoj im-plementaciji CEFTA 2006 kako bi se izbjegla česta praksa uvođenja trgovin-skih barijera. Ovo doprinosi nesigur-nosti u poslovanju te je prepreka olak-šanom kretanju robe i izaziva dodatne troškove za preduzeća. Također, vrlo često je praćeno uvođenjem recipročnih mjera. Posebno je naglašeno da loša sa-obraćajna infrastruktura u CEFTA regi-onu ima direktan utjecaj na regionalni razvoj i atraktivnost regiona kao investi-cione destinacije.

Prof. dr. Duljko Hasić n

Forum privrednih komora CEFTA 2006

Stavovi i preporuke radnih grupaU Privrednoj komori makedonije, uz podršku DIHK-CEFTA partnerskog projekta, krajem juna ove godine su održani sastanci radnih grupa stalnog Foruma privrednih komora CEFTA 2006.

Preporuke Radne grupe za carine i porijeklo proizvodaDostignuti nivo trgovinske liberalizacije u okviru CEFTA 2006, kako je kazano, nije praćen zadovoljavajućim nivoom olakšavanja kretanja robe - granični prelazi i procedure su još uvijek ograničenje iz nekoliko razloga:

� Da bi se izbjegle fizičke kontrole svake pošiljke, što je redovna praksa u CEFTA regionu, komore insistiraju na regionalnom uvođenje postupka pre arrival. Za tu svrhu je potrebna bolja povezanost carinskih službi zemljama CEFTA regiona;

� Prioritet u zemljama CEFTA regiona trebalo bi da bude pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku i implementaciji ovog si-stema, uključujući povezivanje i funkcioniranje novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema;

� Na regionalnom nivou, razdvajanje nadležnosti svih inspekcijskih službi - strogo razgraničavanje nadležnosti je potrebno kako bi se izbjeglo prekla-panje kontrola inspekcijskih službi, što je trenutna praksa. Postoji potreba za usaglašavanjem dokumenata i liste proizvoda koji su podložni kontroli od strane nekoliko inspekcija na graničnim prelazima kako bi se smanjile nepotrebna čekanja na granici. Praksa uzimanja nekoliko istih uzoraka za potrebe raznih inspekcija trebalo bi da bude smanjena;

� Nekonzistentnost razumijevanja i primjene carinskih propisa od strane carinskih službenika dovodi do nesigurnosti u protoku robe i povećava troškove;

� Insistirati na hitnom olakšavanju provođenja dijagonalne kumulacije roba između CEFTA - EFTA – EU;

� Jednostrano priznanje dijagonalne kumulacije robe iz EU za zemlje CEFTA od strane Kosova uvećalo bi obim i diversifikaciju trgovine u CEFTA regionu;

� Implementacija Regionalne konvencije za Pan-Evro-mediteranska prefe-rencijalna pravila o porijeklu treba da bude prioritet u svakoj zemlji CEFTA regiona. CEFTA poslovna zajednica insistira na nastavku aktivnosti na uključivanju u proces Pan-Evro-mediteranske kumulacije porijekla i podr-žava proces bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama članicama EU-mediteranske ekonomske zone.


Aktivnosti Radne grupe za trgovinu uslugamaNa sastanku Radne grupe za trgovinu uslugama Foruma CEFTA komora utvrđena su težišta aktivnosti koje je potrebno realizirati u predstojećem periodu, a odnose se na sljedeće:1. Transportne usluge u okviru CEFTA - Pokrenuti aktivnosti u cilju poboljšanja uvjeta poslovanja i harmonizacije pro-

pisa radi ujednačavanja i međusobnog priznavanja licenci, uz mogućnost formiranja radnog tijela za transport roba i putnika;

2. Liberalizacija tržišta cestovnog transporta - Pristupiti aktivnostima na postepenoj liberalizaciji tržišta cestovnog transporta, u pogledu transportnih dozvola za prijevoz roba unutar CEFTA regiona, koje predstavljaju otežavajući faktor u slobodnoj trgovini između članica CEFTA-e;

3. Konferencija sa temom liberalizacija transportnih usluga i tržišta - Uz podršku DIHK-CEFTA projekta, u maju 2015. godine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj će biti predstavljeni prijedlozi mjera i rešenja za liberalizaciju transportnih usluga na tržištu CEFTA-e;

4. Zajednički turistički proizvod u okviru CEFTA regiona - Kroz aktivnosti ove Radne grupe pokrenuti aktivnosti na har-monizaciji propisa i pronalaženju rješenja koja će osigurati realizaciju i plasman zajedničkog turističkog proizvoda u okviru CEFTA regiona;

5. Priznavanje ličnih licenci inženjera - razmotrit će se mogućnosti potpisivanja sporazuma u okviru CEFTA-e o prizna-vanju ličnih licenci inženjera. U ove aktivnosti trebaju biti uključeni predstavnici komora i nadležnih ministarstava;

6. Sloboda kretanja u CEFTA regionu - Pokretanje aktivnosti u CEFTA regionu kako bi se ostvarila sloboda kretanja građana (liberalizacija viznog režima između članica CEFTA-e i sl.), harmonizacija i pojednostavljenje postupaka za dobijanje radnih dozvola i dozvola za boravak, sa krajnjim ciljem - ostvarenje slobode kretanja radne snage u CEFTA regionu.

Ovi prijedlozi aktivnosti bit će dostavljeni svim nadležnim institucijama i organima zemalja članica CEFTA-e.

Zijad Sinanović n

Zaključci Rаdne grupe zа poljoprivredu, sаnitаrnа i fitosаnitаrnа pitаnjаRаdnа grupа zа poljoprivredu, sаnitаrnа i fitosаnitаrnа pitаnjа je diskutovala o vanjskotrgovinskoj rаzmjeni poljoprivredno-prehrаmbenih proizvodа između potpisnicа CEFTA 2006 i aktivnostima s ciljem eleminisаnjа barijera u trgovini roba.

Bilo je riječi i o međusobnom nepriznаvаnju certifikаtа nаcionаlnih аkreditаcionih i certifikаcionih tijelа zemalja regio-na, kаo i o potrebi međusobnog priznavanja fitosаnitаrnih, veterinаrskih i sаnitаrnih certifikаtа.

Nаkon diskusije tokom koje su rаzmijenjene informаcije sа kojimа se problemima suočаvаju privredni subjekti u regi-onu, konstаtovаni su sljedeći zаključci:1. Nаstаviti prаćenje vanjskotrgovinske rаzmjene poljoprivredno-prehrаmbenih proizvodа u okviru CEFTA regionа;2. Kontinuirаn rаd nа poboljšаnju regulisаnjа prometа robа poljoprivredno-prehrаmbenog porijeklа i međusobno

priznаvаnje veterinаrskih, sаnitаrnih i fitosаnitаrnih certifikаtа koji prаte robu;3. Rаd nа obezbjeđivаnju priznаvаnjа rezultаtа аnаlizа аkreditovаnih lаborаtorijа zа poljoprivredno-prehrаmbene

proizvode između potpisnicа CEFTA 2006 u sаrаdnji sа nаdležnim orgаnimа;4. Edukаcije iz domenа zdrаvstvene bezbjednosti hrаne životinjskog porijekla s ciljem izvozа ovih proizvodа nа tržište

EU (usklаđivаnje propisа i stаndаrdа potpisnicа CEFTA 2006 sа EU);5. Rаdnа grupа će kroz direktno povezivаnje privrednikа rаditi nа mogućnostimа kooperаcije sа kompаnijаmа CEFTA

regionа rаdi zаjedničkog nаstupа nа tržištu trećih zemаljа;6. Zаhtijevati od nаdležnih institucijа dа u svome rаdu uvаžаvаju potpisаne protokole – sporаzume o međusobnom

priznаvаnju certifikаtа vanjskotrgovinskoj rаzmjeni poljoprivredno-prehrаmbenih proizvodа, te dа se eventuаlni problemi u formi necаrinskih bаrijerа rješаvаju odmаh nаkon identifikаcije, а ne dа se čekа održаvаnje sаstаnаkа rаdnih grupа CEFTA 2006.

Mr Tijana Slagalo n

Na sjednici Radne grupe razmotreni su zaključci sa prethodne sjednice i CEFTA Sedmice i usuglašene preporuke i plan aktivnosti za naredni period. Među barije-rama koje otežavaju trgovinu i narušavaju načela CEFTA 2006 posebno su naglašene prekomjerne kontrole i diskriminatorne uvozne dadžbine koje primjenjuje Albanija.

1. Potrebno je nastaviti aktivnosti kako bi se uklonile prepreke i povećala učinko-vitost u njihovom otklanjanju skraćiva-njem vremenskog razdoblja od trenutka kada poslovni subjekt prijavi barijeru do trenutka rješavanja predmeta. Primjeri barijera koje i dalje stvaraju proble-me u regiji su evidentirani u trgovini između Srbije i UNMIK/Kosova, Makedonije i Albanije, UNMIK/Kosova i Albanije, Srbije i Albanije, Crne Gore i Albanije itd.

2. Radna grupa za TBT i NTB podržava potpisivanje spora-zuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaćanju indu-strijskih proizvoda na tržištima drugih članica CEFTA 2006. U cilju smanjenja tehničkih barijera trgovini, potpisnici CEFTA 2006 trebaju pregovarati i potpisati Sporazum o ocjeni usklađenosti i prihvaćanju industrij-skih proizvoda ne samo među njima već i sa Evropskom unijom. Potpisivanje takvog sporazuma između EU i CEFTA 2006 bi pridonijelo automatskom uzajamnom priznavanju rezultata ispitivanja proizvoda, što je tre-nutno najveća tehnička prepreka trgovini. Međusobno nepriznavanje ocjene usklađenosti za industrijske proizvode dovodi do povećanja troškova i dvostrukih kontrola na graničnim prijelazima.

3. Istražiti mogućnosti za zaključenje multilateralnih/plu-rilateralnih sporazuma u području normiranja, akrediti-ranja i mjeriteljstva između odgovarajućih nacionalnih tijela svih potpisnica CEFTA 2006. Međusobno nepri-znavanje certifikata o kvalitetu proizvoda (sanitarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i potvrda za industrijske proizvode) je ozbiljna prepreka trgovini. Nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacij-skih tijela i nedovoljan broj akreditiranih laboratorija i institucija su razlozi zašto je nemoguće dosljedno provoditi CEFTA 2006. Pozitivni primjeri u ovom dijelu su Sporazum o zdravstvenoj suradnji i Ugovor o sigur-nosti hrane i veterinarstvu između Srbije i Makedonije; Sporazum o suradnji u području biljnog zdravstva, Sporazum o suradnji u području veterinarstva i uzaja-mnom priznavanju i prihvaćanju dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta za proizvodnju hrane i stočne hrane za biljke, mješovitog/kombiniranog porijekla između Crne Gore i Srbije, kao i Protokol o međusobnom pri-znavanju dokumenata izdanih od akreditiranih tijela i olakšavanju bilateralne robne razmjene između Bosne

i Hercegovine i Republike Srbije. Radna grupa predla-že potpisivanje tih protokola između svih potpisnica CEFTA 2006. Radna grupa za TBT i NTB potiče članice CEFTA 2006 da potpišu multilateralne/plurilateralne sporazume u području normiranja, akreditiranja i mje-riteljstva, koji će utjecati na brže usklađivanje tehničkih propisa, standarda, akreditacije i mjeriteljstva unutar CEFTA 2006.

4. Intenziviranje aktivnosti na uspostavi sustava za anali-zu rizika u svim članicama CEFTA 2006. Činjenica je da većina zemalja u regiji ne koristi kontrolne postupke na temelju analize rizika. Iz tog razloga, učestalost provje-re je visoka, uključujući troškove i vrijeme potrebno za njihovo vođenje. Kako bi se smanjio broj provjera, troš-kova i vremena i olakšala regionalna trgovina, Radna grupa za TBT i NTB predlaže uspostavu i/ili poboljšanje sustava za analizu rizika u članicama CEFTA 2006.

5. Uključiti predstavnike privrednih komora na sastanke Pododbora CEFTA 2006 za TBT i NTB u cilju poboljša-nja razmjene informacija i transparentnosti između predstavnika vlasti i poslovne zajednice. Na ovaj način, predstavnici privatnog sektora će biti informirani o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se poboljšalo praćenje trgovinskih barijera i podnošenje preporuka za rješavanje u strukturama CEFTA 2006 koje su uklju-čeni u smanjenje i uklanjanje barijera trgovini.

6. Radna grupa za TBT i NTB preporučuje da predstavnici privrednih komora CEFTA 2006 dobiju pristup bazi po-dataka o necarinskim barijerama objavljenoj na CEFTA web portalu. Ovaj zahtjev će biti osiguran u okviru za-jedničke liste preporuka svake Radne grupe posebno za CEFTA-kontakt tačke svake potpisnice CEFTA 2006.

Igor Gavran n

Preporuke Radne grupe za tehničke barijere trgovini (TBT) i necarinske barijere (NTB)


Nelegalni prijevoz postao je gorući problem bosansko-hercegovačkih registriranih cestovnih prijevoznika. Ovaj oblik prijevoza naročito je istaknut u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i pravi ogromnu štetu državi i prijevoznicima.

Najčešće, ovaj se prijevoz obav-lja motornim vozilima sa 1+8 sjedišta, iako se na određenim

putnim pravcima obavlja i putnič-kim motornim vozilima sa pet sjedi-šta. Jednom od analiza ovog pojavnog oblika koja je rađena na bosanskoher-cegovačkim graničnim prijelazima u augustu 2011. godine, na bazi 2.000 obrađenih obrazaca, utvrđeno je da se oko 100 „kombi“ vozila mogu direktno dovesti u vezu sa obavljanjem međuna-rodnog prijevoza putnika u ustaljenim terminima najmanje jedanput sedmič-no. Oko 95% evidentiranih vozila nosila su strane registarske oznake, a vozilima su upravljali građani BiH, sa odobre-nim privremenim ili stalnim boravkom u državama registracije evidentiranih vozila.

Korištenjem nelegalnog prijevoza, putnici najčešće nesvjesno učestvuju u nedopuštenim radnjama stjecanja pro-tivpravne imovinske koristi određenih osoba ili grupa, a sebe dovode u nepo-

voljan položaj u slučaju prometne nez-gode, kvara vozila i sl.

Kupovinom karte i ulaskom u vozi-lo registriranog prijevoznika, putnik je ujedno i korisnik polise osiguranja od posljedica nesretnog slučaja u skladu sa važećim propisima koji reguliraju ovu oblast.

Imajući u vidu rastući trend obima nelegalnog prijevoza, koji na godišnjem nivou odnosi desetine miliona KM, re-gistrirani bosanskohercegovački prije-voznici trenutno se nalaze u iznimno teškom položaju. Bez poduzimanje hit-nih mjera na suzbijanju nelegalnog pri-jevoza doći će do ukidanja registriranih međunarodnih linija, smanjenja broja zaposlenih u cestovnom prijevozu i do zatvaranja većeg broja prijevozničkih firmi.

Odbor Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitet-skom cestovnom prijevozu putnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine već godinama upozora-

va nadležna državna tijela i institucije o potrebi preduzimanja koordiniranih mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti u cilju otkrivanja, sprječavanja i sankcioniranja nelegalnog prijevoza.

U cilju iznalaženja rješenja ovog problema, organizirano je više sasta-naka sa predstavnicima Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Granične policije BiH, entitetskim prometnim i inspektorima Inspektorata Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Od mi-nistra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine traženo je da uradi Plan aktivnosti i mjera za suzbijanje nelegal-nog prijevoza.

Nažalost, loši rezultati na suzbijanju ovog nedozvoljenog pojavnog oblika u međunarodnom cestovnom prijevo-zu putnika natjerali su prijevoznike da 27.6.2014. godine u 11:55 sati obusta-vom prijevoza i protestnim vožnjama, poštujući mjere sigurnosti prometa, na miran i dostojanstven način, upozore nadležna tijela vlasti na neophodnost hitnog pristupa i preduzimanja neop-hodnih mjera i radnji u sprječavanju svih oblika nelegalnog prijevoza.

Ukoliko se ne uoče značajni rezul-tati aktivnosti nadležnih institucija na suzbijanju nelegalnog prijevoza, pri-jevoznici će poduzeti mjere kojima će se blokirati granični prijelazi, važniji putni pravci i institucije vlasti u Bosni i Hercegovini.

Očito je da se problem nelegalnog prijevoza ne može riješiti bez koordini-ranih akcija više nadležnih tijela i insti-tucija, tj. inspekcija cestovnog prometa, tržišne, porezne, inspekcije rada i nad-ležnih policijskih tijela, a potrebno je provesti multidisciplinarnu kampanju jačanja svijesti putnika o direktnoj i in-direktnoj šteti koja proizilazi iz nelegal-nog prijevoza.

Stop nelegalnom prijevozu

BH PRIVREDA

Na osnovu završnih računa koje je ove godine AFIP-u i APIF-u predalo 29.363 kompanije u BiH, Poslovne no-vine su, u saradnji sa Agencijom TEC, rangirale kompanije u BiH prema po-stignutim rezultatima u 2013. godini. Rangirane su, kao i obično, velike, sred-nje i male kompanije prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investi-cijama. Za stavku investicija korištena je pozicija investicije gotovinskog toka, a odlučivano je po sljedećim kriteriji-ma: da se godinu na godinu izvještaj ne razlikuje više od 5%, da najmanje 70% dobiti dolazi iz operativne dobiti, te da kompanija nije imala blokirane transak-cione račune duže od 25 dana.

Alena Ahmetspahić-Fočo, urednica Poslovnih novina i specijalnog izdanja 100 najvećih u BiH, je izjavila: „Rezultati poslovanja 100 najvećih u BiH pokazuju da njihov ukupni prihod u 2013. godi-ni iznosi 19,8 milijardi KM nešto više nego godinu prije. Ukupne investicije 100 najvećih kompanija u BiH u proš-loj godini iznosile su 2,3 milijarde KM. Ukupno su izvezle nešto više od četiri milijarde KM, dok je ukupni izvoz bh.

privrede bio 8,6 milijardi KM.“Specijalno izdanje Poslovnih novina

donosi i analize iz tri oblasti prerađivač-ke industrije u BiH sa najvećim opera-tivnim prihodima. Iz analiza je moguće uočiti trendove u domenu prihoda, izvo-za, strukture kapitala i prosječnog broja zaposlenih od 2009. do 2013. godine. Prema dostupnim podacima iz navede-nog perioda, na nivou BiH su ukupno obrađene i analizirane 1.184 kompani-je u oblasti proizvodnje prehrambenih proizvoda, pića i duhana; 1.429 kompa-nija koje se bave proizvodnjom drveta i proizvoda od drveta; 1.038 kompanija koje se bave proizvodnjom baznih me-tala i metalnih proizvoda.

Objavljena je i analiza poslovanja prerađivačke industrije u Federaciji BiH, sa rejtingom privrednih društava. Obrađeni su i podaci za Federaciju BiH, odnosno 14 oblasti proizvodnje za 4.635 pravnih lica u prerađivačkoj industriji, koja je u 2013. ostvarila ukupan opera-tivni prihod od 8,6 milijardi KM i uku-pni izvoz od 3,5 milijardi KM, a broji oko 80 hiljada zaposlenih.

Prvi put rangiran je i bankarski sek-

tor u BiH po neto dobiti ostvarenoj u 2013. godini.

U kategoriji velikih kompanija najve-ći ukupni prihod u 2013. godini ostva-rila je Optima GRUPA d.o.o. Banja Luka, u iznosu od 1.278.995.956 KM. U kategoriji srednjih kompanija na pr-vom mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu je Sport Vision d.o.o. Bijeljina sa ostvarenih 70.738.208 KM. U katego-riji malih kompanija na prvom mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu je COBA Automotive BH d.o.o. Sarajevo sa ostvarenih 50.983.270 KM.

U kategoriji velikih kompanija naj-veću neto dobit ostvario je BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od 126.638.660 KM. U kategoriji srednjih kompani-ja najveću neto dobit ostvario je Sport Vision d.o.o. Bijeljina u iznosu od 6.207.256 KM. U kategoriji malih kom-panija najveću neto dobit ostvario je Telegroup d.o.o. Banja Luka u iznosu od 3.273.923 KM.

U kategoriji velikih kompanija najve-ći izvoznik je Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet u automotivima Prevent BH d.o.o. Visoko sa ostvarenih 417.304.845 KM izvoza. U kategoriji srednjih kompanija na prvom mjestu je Petrolinvest d.d. Sarajevo sa ostvare-nih 21.750.883 KM izvoza. U katego-riji malih kompanija na prvom mjestu je Metax d.o.o. Bugojno sa ostvarenih 8.132.781 KM izvoza.

Najveći investitor u BiH su JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar sa 439.203.235 KM ostvarenih investicija.

„Srebreni pečat“ - specijalno pri-znanje Poslovnih novina za ukupne re-zultate poslovanja u 2013. godini, koji podrazumijevaju doprinos razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinos lokalnoj zajednici, ove godine dodije-ljen je preduzeću Sisecam Soda Lukavac d.o.o.

Prvi put dodijeljena su i specijal-na priznanja u okviru projekta koji Poslovne novine realizuju sa Federalnim ministarstvom poduzetništva, obrta i razvoja „Žene u biznisu - žene po-duzetnice i menadžeri“. Priznanja su dobile Enisa Bekto, direktorica Bekto-Precise d.o.o. i Ivana Bunoza, izvršna direktorica za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Ove godine prvi put Poslovne novine dodijelile su i Priznanje Općini Tešanj za kreiranje povoljnog poslovnog ambi-jenta, u okviru projekta „Gradovi/opšti-ne i biznis”.

Dodijeljena priznanja najuspješnijima

100 najvećih u BiHProjekat 100 najvećih u privredi BiH, koji Poslovne novine (izdanje Privredne štampe d.o.o. Sarajevo) realizuju već 27 godina, i ove godine okrunjen je dodjelom priznanja vodećim kompanijama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2013. godini. Ceremonija dodjele priznanja održana je 26. juna 2014. u Sarajevu.


Јавно предузеће “Аутопутеви Републике Српске” Бања Лука носилац је неколико значајних

инфраструктурних пројеката у Републици Српској чија ће реализација, без сумње, бити огроман допринос цјелокупном привредном расту и развоју Републике Српске, који је готово незамислив без квалитетне путне мреже.

У свега пет година постојања, ЈП „Аутопутеви РС” окончали су раније започету изградњу првог аутопута у Републици Српској, односно аутопута Е - 661 Градишка – Бања Лука, који ће послије изградње моста преко ријеке Саве код Градишке представљати саобраћајну жилу куцавицу Републике Српске и БиХ, али и започели изградњу аутопута Бања Лука – Добој, на правцу од Добоја до Прњавора, те ушли у сами финиш избора најповољнијег приватног партнера за изградњу аутопута Добој – Вукосавље, на паневропском коридору 5ц.

Осим изградње започетих дионица аутопутева, задатак и циљ ЈП „Аутопутеви РС” јесте и израда планске и студијске документације неопходне за изградњу нових дионица аутопута и брзих путева, затим увођење и примјена савремених метода у области заштите животне средине при изградњи аутопутева и брзих путева, као и развој сарадње у области грађевинарства са домаћим и међународним субјектима. Остваривањем зацртаних циљева, ЈП „Аутопутеви РС”, уз помоћ и подршку

надлежних републичких органа, успјеће у намјери да у наредних неколико година Република Српска буде премрежeна савременим саобраћајницама, којима ће, сасвим сигурно, доћи и нове инвестиције.

Петља „Маховљани”

Први корак је већ начињен, а то је аутопут Градишка – Бања Лука, који је званично пуштен у саобраћај 30. новембра 2011. године. Неколико мјесеци касније, тачније 15. јула 2012. године, завршен је и званично пуштен у употребу најзначајнији објекат на поменутом аутопуту – петља „Маховљани”. Денивелисана петља повезује овај аутопут са будућим аутопутем Бања Лука -

Добој. Након завршетка израде пројектне документације (изведбени пројекат) за аутопут Бања Градишка – Бања Лука, дионица Маховљани – Гламочани (38+237,169 – 43+966,310), приступило се изради пројектне документације за дионицу аутопута од споја са дионицом Градишка - Маховљани, коју је завршила пројектантска фирма „C. Lotti & Associati” – Рим, од ријеке Саве до стационаже 36+736,01 до моста број 1 (на дионици Маховљани - Гламочани).

До изградње аутопута Бања Лука – Добој изведен је привремени спој на постојећи магистрaлни пут М 16 Бања Лука – Градишка, у виду трокраке раскрснице у нивоу. Петља је постављена у три нивоа, и то са

ЈП „Аутопутеви Републике Српске“ Бања Лука

Пројекти за будућност

У свега пет година постојања, ЈП „Аутопутеви РС” окончали су раније започету изградњу првог аутопута у Републици Српској, односно аутопута Е - 661 Градишка – Бања Лука, који ће послије изградње моста преко ријеке Саве код Градишке представљати саобраћајну жилу куцавицу Републике Српске и БиХ, али и започели изградњу аутопута Бања Лука – Добој, на правцу од Добоја до Прњавора, те ушли у сами финиш избора најповољнијег приватног партнера за изградњу аутопута Добој – Вукосавље, на паневропском коридору 5ц.

Петља „Маховљани”

Građevinarstvo i industrija gra-đevinskih materijala su zna-čajan segment privrede svake

države u svijetu, pa samim tim i Bosne i Hercegovine. Građevinska preduzeća iz Bosne i Hercegovine su stekla ugled u svim aspektima građevinskih proje-kata, počev od dizajna, graditeljstva, građevinarstva, pa do proizvodnje viso-ko kvalitetnih građevinskih materijala. Kvalificirana radna snaga se u velikoj mjeri preporučuje za građevinsko trži-šte u inostranstvu, zbog raspoloživih ka-paciteta u domaćem građevinarstvu koji su visoko prepoznati u širom svijeta.

Stanje i razvoj građevinarstva i indu-strije građevinskog materijala u direk-tnoj su korelaciji sa obimom investicija. Period iza nas je pokazao da investicije imaju cikličan tok, pa samim tim i ak-tivnost i razvoj građevinarstva i indu-strije građevinskog materijala dijele sudbinu takvih kretanja. Do 90-ih godi-na, Bosna i Hercegovina je imala inten-zivnu investicionu aktivnost, od kada počinje njena stagnacija i osjetan pad. U takvim uslovima rasta, građevinarstvo i industrija građevinskih materijala su u predratnom periodu postigli pravi bum, sa značajnim i respektabilnim kapaci-tetima, ne samo u zemlji nego i širom svijeta.

U predratnom periodu bh. građe-vinarstvo je sa oko 1.200 privrednih subjekata upošljavalo oko 10.00 radni-ka, dok je industrija građevinskih ma-terijala upošljavala oko 10.00 radnika. Sve zajedno, to je iznosilo 10% ukupno zaposlenih u privredi BiH. U tom peri-odu nastali su veliki sistemi, kao što su Energoinvest, Hidrogradnja, Vranica, Kozara, GP Bosna, GP Put i dr., koji su

bili vrlo značajni i poznati širom bivše zemlje i svijeta.

Danas se slika osjetno izmijenila. Teška situaciji u građevinarstvu je po-sljedica niske investicione aktivnosti, prvenstveno u strateškim granama privrede, zbog nedovoljnih vlastitih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infra-strukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na ni-skom nivou.

Trenutno u građevinarstvu BiH eg-zistira skoro 300 privrednih subjekata, sa oko 3.450 radnika, što je oko 7,5% ukupno zaposlenih u BiH. Sa stanovišta kapaciteta i značaja za privredu BiH, to djelatnosti građevinarstva i industri-je građevinskih materijala i dalje čini značajnim djelatnostima na domaćem planu, a sa stanovišta pružanja usluga u inostranstvu i benefita koji donose ovoj državi, potencijalnim i respektabilnim kapacitetima.

Arhitektonska djelatnost u BiH je po obimu mali ali po značaju veoma bitan segment bh. privrede, posebno za gra-đevinarstvo i industriju građevinskih materijala. Ona je ujedno i indikator budućih kretanja u djelatnostima gra-đevinarstva i industrije građevinskih materijala i faktor od kog zavisi u kom pravcu će dalje teći razvoj ovih djelat-nosti u tehnologijama, kadrovima i ma-terijalima za građenje. U dosadašnjem periodu arhitektonske djelatnosti su ostvarile impresivne rezultate u projek-tovanju objekata, inženjeringu i nadzo-ru nad izvođenjem objekata, ne samo u BiH i u bivšoj zajedničkoj državi nego i u brojnim zemljama u svijetu.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni sa

svijetom, građevinarstvo, industrija građevinskih materijala i arhitektonske djelatnosti BiH oduvijek su imali, a i da-lje će imati, veoma značajno mjesto. U periodu do rata u BiH, građevinarstvo je imalo vrlo značajne kapacitete koji su godišnje ostvarivali 150-250 miliona USD. Pri tome su značajno upošljavani kapaciteti ostale bh. privrede za pripre-mu poslova u inostranstvu, kroz čiju je realizaciju obezbjeđivan izvoz zna-čajnog dijela proizvoda ostale privrede BiH. Ratovi u Perzijskom zalivu bili su prekretnica u izvozu investicionih usluga BiH, dok je povlačenje iz Libije početkom 2011. godine, izgleda, samo ponovljeni scenario već viđenog na iračkom tržištu.

Iako angažman bh. građevinskih kompanija u inostranstvu nije adekva-tan našim potencijalima i mogućno-stima, izvozni rezultati industrije gra-đevinskih materijala se kontinuirano poboljšavaju a uvoz i deficit postupno smanjuju. Problemi u izvozu industri-je građevinskih materijala proizilaze iz činjenice da su domaći prirodni resur-si nedovoljno istraženi i verifikovani, a firme iz ove oblasti ne raspolažu vla-stitim sredstvima niti su u mogućnosti obezbijediti značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda. Poseban problem predstavlja certificira-nje njihovih proizvoda koje je dosta za-htjevno i skupo, uz nepostojanje dovolj-nog broja akreditovanih certifikacijskih kuća u BiH.

Više o potencijalima bh. građevinar-stva na stranicama koje slijede...

Građevinarstvo i infrastruktura BiH

Građevinarstvo je privredna grana koja upošljava velik broj radnika. Iskustva drugih zemalja u svijetu su pokazala da u teškim ekonomskim uslovima u državi povećana aktivnost građevinarstva značajno ublažava i rješava probleme nezaposlenosti. S druge strane, nepobitno je multiplicirajuće dejstvo građevinarstva na rast i razvoj ostalih grana privrede, prvenstveno industrije, čime direktno doprinosi rastu proizvodnje ostale privrede, ali i doprinosi ukupnom razvoju svake zemlje.

TEmA


и „Граниту“, који је побиједио на међународном конкурсу, достављајући најнижу технички прихватљиву понуду у износу од 158 милиона евра. Новац је обезбјеђен из кредитног аранжмана са Европском инвестиционом банком.

Аутопут Добој – Вукосавље

Конзорцијум „RS Autoput Invest“, сачињен од неколико фирми предвођених француским „Буигом“ и аустријским „Штрабаком“, доставио је у априлу ове године Детаљну понуду, која садржи и финансијску понуду за реализацију пројекта изградње аутопута Добој – Вукосавље, на траси коридора 5ц кроз Републику Српску. Ријеч је о дионици дугој 46 километара коју Република Српска намјерава да гради кроз модел јавно-приватног партнерства. На јавни позив за реализацију јавно-приватног партнерства за изградњу аутопута Добој – Вукосавље, на европском коридору 5ц, објављеном 1. августа 2012. године, до предвиђеног рока, тачније до 21. децембра 2012. године, пристигле су укупно двије понуде заинтересованих понуђача, удружених у два конзорцијума. Први конзорцијум чинили су корејски „Самсунг“ и француски „Ежис“, а други предузећа окупљена око француског „Буига“ и аустријског „Штрабака“. Послије вишемјесечних, детаљних преговора о техничким аспектима понуда, као најозбиљнији понуђач издвојио се конзорцијум „Буига“ и „Штрабака“, односно „RS Autoput Invest“, који је и званично доставио Детаљну понуду, чији је саставни дио и финансијска понуда за реализацију овог пројекта. Влада Републике Српске формирала је комисију која треба да прегледа и детаљно анализира понуђена рјешења, послије чега ће бити познати сљедећи кораци у реализацији наведеног пројекта.

Кинези заинтересовани за улагања

Јавно предузеће „Аутопутеви Републике Српске” очекује финансијску понуду од кинеске грађевинске компаније „Синохидро”, која је заинтересована за изградњу аутопута од Бање Луке до Млиништа,

на граници са Федерацијом БиХ, те даље према Гламочу и Сплиту.

Кинеска компанија већ је обезбиједила подршку кинеске Ексим банке да кредитним аранжманом подржи изградњу ове саобраћајнице, што показује колико су Кинези озбиљни у намјери да реализују овај пројекат.

Наглашено је да ће по достављању финансијске понуде са прецизно дефинисаним цијенама, премјерима и јединичним цијенама километра аутопута, бити донесена одлука о почетку преговора са Ексим банком о кредитном аранжману и условима.

Поменута банка за пројекте у југоисточној Европи нуди повољне услове, односно максимално два одсто камате и рок отплате до 20 година, уз грејс период од три до пет година, што ће бити предмет даљих преговора.

Аутопут од Бање Луке до Сплита дуг је око 190 километара, од чега 93 километара пролазе кроз Српску, 70 километара кроз Федерацију БиХ, а 20 до 30 километара иде преко територије Хрватске, у зависности од коначног избора трасе. Траса аутопута требала би да иде од чвора “Гламочани”, преко Кола и платоа Мањаче, те даље западно од Мркоњић Града до мјеста Бараћи и даље према граници са ФБиХ.

Осим овог правца, за кинеске градитеље интересантан је још један правац – дионица између Брчког и Бијељине, у дужини од 30 километара. Средином априла, представници Кинеске корпорације за путеве и мостове потписали су са министром саобраћаја и веза Републике Српске Недељком Чубриловићем Меморандум о о разумијевању о реализацији пројекта аутопута Брчко - Бијељина у дужини од 30 километара.

Инфо тим ЈП „Аутопутеви РС“n

Predstavnici VTK BiH i PK FBiH posjetili bh. građevinare u Njemačkoj Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ivan Mandić i Ante Ostojić i predstav-nici Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Avdo Rapa i Dženana Hodžić održali su sasta-nak sa predstavnicima kompanija iz Federacije Bosne i Hercegovine angažiranim na izvođenju građe-vinskih radova u SR Njemačkoj.

Sastanku, organiziranom u Minhenu u okviru redovne šesto-mjesečne posjete, prisustvovalo je preko 50 privrednika, predstavnika kompanija korisnica detašmana. Na sastanku je razgovarano o gorućim problemima korisnika detašmana, odnosno pitanjima vezanim za konzorcije, povećanje kontingenta detašmana i pitanjima vezanim za sastav komisija, kao i tome kako zadovoljiti potrebe građevinskih kompanija iz Bosne i Hercegovine.

U okviru ove posjete upriličen je i obilazak nekoliko gradilišta u Minhenu i njegovoj bližoj okolini na kojima su angažirane kompani-je iz Bosne i Hercegovine.

Predstavnici komora imali su priliku vidjeti kapacitete i obim radova bh. kompanija. Jedan od posjećenih objekata je i aerodrom u Minhenu gdje kompanija MMC d.o.o. radi na kompletnom grijanju i hlađenju, a Euro-Asfalt d.o.o. izvodi radove na hidroizolaciji.

Inače, od početka godine Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je poduzela niz aktiv-nosti i inicijativa u cilju povećanja kontingenta detašmana i pravo-vremene raspodjele detašmana za detašmansku 2014./2015. godinu.

аутопутем Градишка – Баља Лука у првом нивоу, затим крак од Добоја према Бањој Луци у другом нивоу (крак 1), те крак од Градишке према Добоју, као трећи, односно највиши ниво (крак 2).

Укупна дужина петље по аутопуту износи 1.578 m, дужина крака 1 је 1.800 m, крака 2 је 1.358 m, док су рампе дужине 1.650 m и 940 m. На петљи су два велика вијадукта дужине 580 и 405,75 m, те шест мањих мостова дужине од 22 до 52 m.

Изградња Маховљанске петље финансирана је из кредитних средстава Европске банке за обнову и развој (EBRD) – 21 милион евра, као и грантом Европске комисије – пет милиона евра. Извођач радова биле су фирме „ОХЛ ЖС” Брно, Чешка и „Нискоградња” Лакташи, док је надзор повјерен њемачком „KuK” и бањолучком „Пројекту”.

Аутопут Бања Лука – Добој

Јавно предузеће „Аутопутеви Републике Српске“ Бања Лука посебно је поносно на чињеницу да је обезбједило континуитет радова на изградњи мреже аутопутева у Српској, а у прилог томе говори чињеница да је недуго по завршетку петље „Маховљани“ започета изградња аутопута Бања Лука – Добој, дионица Добој – Прњавор. Наиме, од јесени 2012. године, правац између Прњавора и Добоја претворен је у велико градилиште, а извођач радова, конзорцијум сачињен од фирми „Интеграл инжењеринг“ Бања Лука и „Гранит“ Скопље, имају три године да посао приведу крају. Градња је финансирана из кредитних средстава Европске банке за обнову и развој, у износу од 150 милиона евра, плус 30 милиона евра, које ће из сопствених средстава обезбједити Република Српска, с обзиром да је најнижа понуда износила 180 милиона евра.

Током ове године планиран је завршетак градње насипа и дренаже, а очекује се и почетак асфалтирања, које ће трајати непрекидно годину и по дана. Дужина дионице аутопута Добој – Прњавор је 36 километара са

шест трака, у које ће бити уграђена три слоја асфалта.

На овој дионици предвиђена је изградња 64 објекта, односно великих и малих мостова, надвожњака, подвожњака, пропуста и тунела. Највећи и најзначајнији објекат је, без сумње, мост преко ријеке Босне, у мјесту Кладари, код Добоја. Ријеч је о двојној грађевини, на самом завршетку аутопута непосредно испред чвора „Добој“, који прелази магистрални пут и ријеку Босну. Мост је, као и све остале грађевине у трупу аутопута, пројектован као двојна грађевина, односно за сваки коловоз посебан мост. У основи, систем моста је бетонска конструкција, а у градњи се користи метод нагуравања, што је један од савремених начина и технологија у изградњи оваквих и сличних грађевина. Карактеристика овог система јесте у чињеници да у изградњи нису потребне скеле. Укупна дужина моста је 412 метара. Укупна ширина једног моста износи 12,60 метара, са раздјелним појасом од 2,10 метара. Доњу конструкцију представљају два упорњака и 11 стубова, који су темељени на шиповима, пречника 120 центиметара. Шипови су дужине 10, 12 и 20 метара, укупно 106

шипова. Распонска конструкција је сандучастог пресјека, висине 2,80 метара, а гради се технологијом постепеног нагуравања, односно један мост чине 23 сегмента дужине 18 метара. У оба моста, како је предвиђено, биће уграђено 12.720 кубних метара бетона, 1.918.600 килограма арматуре и 218.400 килограма каблова.

До данас је завршено око 50 одсто планираног посла на изградњи моста „Босна“, односно, за десни мост завршен је доњи дио строја и распонске конструкције, а преостали су завршни радови, односно постављање ограде, хидроизолације, дилатације и асфалта.

Распонска конструкција десног моста завршена је за 6,5 мјесеци, а толико је планирано и за лијеви мост. Први сегмент лијевог моста завршен је 27. јуна 2014. године. За лијеви мост је завршен и дио доњег строја, као и сви шипови, а преостало је да се изведу још три стуба.

На поменутој дионици предвиђена је и изградња још једног великог моста, и то преко ријеке Укрине, а његова изградња требало би да почне ових дана.

Поред тога, све је спремно за почетак радова на другој дионици аутопута, на правцу од Прњавора до Бање Луке, односно до споја на петљу „Маховљани“. Као што је познато, изградња ове дионице повјерена је истом конзорцијуму, односно „Интеграл инжењерингу“

Изградња моста преко ријеке Босне


autocesta na Sarajevskoj zaobilaznici. Tako su za manje od deset mjeseci završini radovi na jednom od najznačajnijih saobraćajnih projekata u BiH u posljednjih trideset godina te je u promet pušteno devet novih kilometara.

Autoceste FBiH su otvorile prvi Centar za održavanje i kontrolu prometa koji će doprinije-ti povećanju sigurnosti učesnika u saobraćaju. Iz ovog centra će se upravljati i ostalim sistemima implementiranim na autocesti i tunelima, kao što su videonadzorni, prometni, informacijski, vatro-dojavni, telefonski, pozivni, sistem radio difuzije u tunelu, daljinskog vođenja i nadzora, upravljiv elektroenergetski sistem itd.

Preduzeće je već otpočelo novi investicioni ciklus od 80 kilometara. U toku je evaluacija pri-stiglih ponuda za dionicu Zenica sjever – Zenica jug (Donja Gračanica - Drivuša), poddionica Zenica jug – Klopče (Drivuša – Klopče), pozna-tija i kao Zenička obilaznica. Druga dionica je od Međugorja do Počitelja (čime bi se povezala dva važna bh. turistička i kulturno-historijska centra), pa sve do granice sa Hrvatskom. Riječ o novih 20 kilometara i investiciji od 500 miliona KM. I ta sredstva su obezbijeđena.

Pored toga, JP Autoceste FBiH je nedavno an-gažiralo IFC za pomoć u vezi s realizacijom dio-nice od Žepča do Doboja, što je nešto što se radi prvi put u FBiH. Naime, kako bi ova dionica bila izgrađena, IFC će pomoći da se ona pokuša dati u koncesiju. To je nešto što se ranije nije radilo, a po-moć IFC ogleda se u traženju partnera za izgrad-nju novih dionica i slično.

Autoceste FBiH sutraPutna infrastruktura je imperativ društvenog i pri-vrednog standarda. Određena društveno-politička zajednica svoju vrjednotu, prije svega, mjeri u po-krivenosti putnom mrežom - infrastrukturnim sa-držajima. Zato su sve aktivnosti koje poduzimaju Autoceste FBiH usmjerene ka što bržoj realizaciji najvažnijeg državnog projekta, jer su to investi-cije za budućnost a ne za kratkoročne rezultate. Izgradnja i upravljanje velikim putnim infrastruk-turama zahtijeva trajne napore na nekoliko fron-tova: saobraćajna uvezanost, sigurnost putnika i radnika na radu, visoki standardi kvalitete usluga, zaštita životne sredine i efikasno korištenje resur-sa. Izgradnja autoceste kroz BiH nije djelo jednog čovjeka, jedne partije, jedne vlade. To je djelo jed-ne zemlje, njenog naroda i onih pojedinaca koji znaju koje su im moralne i patriotske obaveze. To je, naravno, i ekonomski projekat koji će donijeti korist svim građanima BiH.

Izgradnja autoceste je generacijski projekat koji će ostati našoj djeci i našim unucima, što ga čini projektom budućnosti. Utoliko je veća čast i od-govornost što su upravo Autoceste Federacije BiH dio tog historijskog projekta.

Autocesta na Sarajevskoj zaobilaznici

Petlja Visoko

Dionica Drivuša - Gorica

JP Autoceste FBiH je mlado i dinamič-no preduzeće kako po osnutku tako i po starosnoj strukturi zaposlenika, kolektiv koji u posljednje četiri godine svakim danom dokazuje da ima kapacitet i sna-gu da odgovorno i transparentno bude u službi građana i velikog međunarod-nog projekta kakav je Koridor Vc.

Autoceste FBiH jučer Prvih 37 kilometara autoceste na Koridoru Vc kroz BiH je uradila Federalna direkcija za izgradnju, uprav-ljanje i održavanje autocesta, kao or-gan u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija FBiH. Riječ je o dionici Jošanica - Kakanj čija je izgradnja traja-la devet godina.

Od 1.1.2011. godine počinje s radom Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine društvo sa ogra-ničenom odgovornošću Mostar u sto-postotnom vlasništvu Vlade FBiH, te u skladu sa odredbama Zakona o cestama Federacije BiH postaje pravni nasljed-nik Direkcije. S tom promjenom sta-tusa intenziviraju se radovi na brojnim dionicama i poddionicama. Otvaraju se gradilišta za novih 65 kilometara: Vlakovo – Tarčin, Zvirovići – Kravice, Svilaj – Odžak, Bilješevo – Drivuša i LOT 3 A dio Sarajevske zaobilaznice.

Uspjeh kompanije su tri uspješno okončana projekta za manje od tri go-dine: Bijača – Kravice i međunarodni GP Bijača, Kakanj – Bilješevo i tunel 1. mart. Također, Autoceste FBiH su pot-pisale ugovor za izgradnju GP Svilaj, projekta od strateškog značaja.

Svjesni da izgradnja autoceste utječe i na život lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc, u Autocestama FBiH se pronalaze načini za uspostavu kvalitetne saradnje sa lokalnim zajedni-cama, jer kompanija učestvuje u izgrad-nji i rekonstrukciji blizu sto kilometara regionalnih i lokalnih cesta, ali i drugih infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama.

Na autocesti A1 preduzeće je uvelo zatvoreni sistem naplate cestarine, po svim ocjenama najnapredniji i tehnički najsofisticiraniji sistem naplate u regiji, što je rezultirao bržim, jednostavnijim, sigurnijim i kvalitetnijim korištenjem autoceste.

Kvalitetno i profesionalno poslovanje je sistem vrijednosti Javnog preduzeća Autoceste FBiH. Zato dobivanje certi-fikata ISO 9001:2008 predstavlja veliki uspjeh i pokazuje opredijeljenost ka uvođenju sistema kvaliteta i istrajnosti na radu u preduzeću koje u svom poslo-vanju koristi najsavremenije poslovne trendove u svijetu.

U okviru svog poslovanja, Autoceste FBiH nisu zaboravile ni svoje buduće stručnjake. Studenti građevinskih fa-kulteta u okviru svoje praktične nastave su posjetioci gradilišta, a svake godine Autoceste FBiH stipendiraju po 25 naj-boljih studenta građevinskih i saobra-ćajnih fakulteta.

Autoceste FBiH danasKada je aktuelna Uprava pravila trogo-dišnji plan poslovanja, jedan od ciljeva je bio – do kraja 2014. godine izgradi-

ti 102 kilometra moderne autoceste. Godina koja je iza preduzeća je bila godina vjerovanja da se može. U po-sljednje tri godine investirano je četiri puta više sredstava nego u prethodnih 11 godina.

Stoga nije slučajno da su upravo Autoceste FBiH ponijele epitet pokre-tača privrednog rasta u BiH. U prošloj godini preduzeće je zabilježilo 472 mi-liona investicija, dok je njegov finansij-ski rezultat iznosio 77 miliona maraka. Dvije godine zaredom „Privredne novi-ne“ odaju priznanje kolektivu Autocesta FBiH jer je kompanija prva po investici-jama, a treći po dobiti u Federaciji BiH.

Autoceste FBiH su osigurale posao za oko 5.000 radnika iz 90 domaćih kompanija te tako postale motor zapo-šljavanja u teškim vremenima ekonom-ske krize i recesije i pokrenule bosan-skohercegovačku privredu.

Ono što ovaj projekat čini posebno važnim je činjenica da su na brojim gra-dilištima angažovane domaće kompani-je kojima će stečene reference biti od ve-likog značaja za njihove buduće poslove u regiji, ali i u cijelom svijetu. Također, preduzeće je prvi put uspostavilo sistem zaštite domaćih podizvođača od mo-gućih malverzacija i propusta kakvih je ranije bilo, kao u slučaju slovenske kompanije SCT koja je ostala dužna do-maćim podizvođačima milione maraka. Autoceste FBiH su te dugove naplatile u rekordnom roku.

U kompaniji su iznađena i rješe-nja za projekte na koje se čekalo deset godina – položaj mosta kod Počitelja i

JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar

Mlado i dinamično preduzeće u službi građana BiH i velikog međunarodnog projekta

Razvoj putne infrastrukture predstavlja osnovu za brz i ravnomjeran ekonomski, kulturni i demografski razvoj cijele Bosne i Hercegovine. Zato je izgradnja autocesta jedan od najvažnijih projekata za bh. društvo – povezuje ljude, unaprjeđuje kvalitet življenja, otvara nove poslovne mogućnosti i mijenja razumijevanje pojma mobilnosti. To nije samo priča, to je život hiljada radnika, tone građevinskog materijala utkane u razvoj infrastrukture, to su stotine miliona investicija, što su, opet, mogućnosti novih zaposlenja.

Ensad Karić


većih i najdražih graditeljskih pobjeda ove kompanije je i izgradnja tunela “1. mart” (Vijenac) na Koridoru Vc koji je po ukupnoj dužini obiju tunelskih cijevi (2.914 i 2.942 metara) za sada najduži i tehnološki najsavremeniji tunel u regi-onu, a radovi se uspješno izvode u koo-peraciji sa sarajevskim ŽGP-om. Samo u toku druge faze gradnje ovog tunela izgrađeno je devet poprečnih prolaza za pješake i dva sigurnosna prolaza za vo-zila u slučaju nesreće kako bi se promet mogao preusmjeriti u drugu tunelsku cijev. Ugrađeno je više od 70 hiljada ku-bika betona i preko 150 hiljada kvadra-ta hidroizolacije. Vrijednost radova je oko 25 miliona eura, a na gradilištu je direktno angažirano oko 300 domaćih radnika BH Konzorcija. U trećoj fazi gradnje koja obuhvata opremanje tu-nela elektromašinskom opremom, pro-tivpožarnom zaštitom, saobraćajnom i informatičkom opremom za upravljanje tunelom, prvi put je na ovim prostorima ugrađena LED rasvjeta u cijelom tunelu.

Na regionalnom planu, Euro-Asfalt je sve prisutniji u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a na međunarodnom tržištu najveća pobjeda je nedavni izbor među jedanaest najboljih svjetskih kompanija koje su od nadležnih tijela države Katar izabrane za realizaciju projekata putne infrastrukture u ovoj zemlji u vrijedno-sti od preko 9 milijardi dolara.

Drugi izuzetno značajan projekat na kojem je Euro-Asfalt lider među domaćim građevinskim firmama je Sarajevska obilaznica koja obuhvata di-onice Jošanica - Vlakovo i krak Butile - Briješće, a na ovu dionicu se naslanja i Stupska petlja. Gradilište Sarajevske obilaznice i Stupske petlje je izuzetno složeno jer obuhvata najveća bh. čvori-šta svih vrsta instalacija, a istovremeno

je i najveći saobraćajni čvor u glavnom gradu. Od projekata na kojima Euro-Asfalt radi kao suizvođači sa stranim kompanijama su gradnja dionice Odžak - Svilaj na Koridoru Vc u kooperaci-ji sa Strabagom, te radovi na dionici Vlakovo - Tarčin sa turskom kompani-jom Cengiz Insaat.

Euro-Asfalt sutra

Ulaskom u konzorcij s 11 drugih svjet-skih kompanija, Euro-Asfalt je prošao predkvalifikaciju Državne agencije za poslove putne infrastrukturne u Kataru u partnerstvu sa poznatom njemačkom kompanijom JV Hochtief. Radi se o čak 24 LOT-a, svaki paket je vrijedan oko 400 miliona dolara.

„Nakon objave ovih informacija u katarskim i svjetskim medijima, brojne velike međunarodne kompanije nam se javljaju i traže partnerstvo s Euro-Asfaltom na tržištu Katara i drugim ze-mljama”, potvrdio je generalni direktor Hamed Ramić.

Zbog orijentacije da bude trajno pri-sutan na stranim tržištima, Euro-Asfalt je, osim u Njemačkoj i Kataru, otvorio stalna poslovna predstavništva i u Iraku i Srbiji. U Iraku se trenutno radi na pri-premama jednog od značajnijih tendera putne infrastrukture.

Generalni direktor Hamed Ramić ipak, s pravom, smatra da su najveća vrijednost ovog uspješnog preduzeća ljudi, školovani i veoma iskusni radnici u svojoj struci.

„Kao što je poznato, Euro-Asfalt je nastao u Njemačkoj i prirodno je da smo u svoju zemlju donijeli najsavre-menije tehnologije, red, rad, disciplinu i lojalnost firmi. Sve to zajedno mi na-zivamo našim sistemom rada koji inve-

stitori sve više prepoznaju i daju nam zbog toga povjerenje, a mi uzvraćamo kvalitetom i rokovima. Veliku pažnju posvećujemo i socijalnim aspektima uposlenih, stalnom školovanju i usavr-šavanju, pa i kupovini najboljih kadrova koji nam zatrebaju. Sa osobitim zado-voljstvom mogu potvrditi da naša firma nikada nije ni jednog dana bila u gubit-ku, da sve obaveze prema državi u kojoj radimo i prema radnicima izvršavamo na vrijeme, te da su naši radnici vrlo lo-jalni i zadovoljni jer prosječno zarađuju oko 1200 KM u neto iznosu”, izjavio je Hamed Ramić za Infokom.

On zaključuje da su planovi kom-panije i dalje isključivo vezani uz rast i razvoj u BiH, regionu i inostranstvu, od SR Njemačke, preko Ujedinjenih Emirata i Katara.

„Posebno smo kao kompanija i kao BH Konzorcij zainteresirani za par-tnerske nastupe u zemljama regiona, u kojima svi zajedno možemo stjecati dragocjene reference za zajedničke i pojedinačne nastupe na najvećim glo-balnim tržištima koja postaju sve za-htjevnija. Zaključno sa 2013. godinom, Euro-Asfalt može učestvovati na tende-rima vrijednim do 110 miliona eura. Na svim projektima preko 110 miliona mo-žemo uspješno nastupati u partnerstvu na projektima bilo koje vrijednosti i bilo gdje u svijetu”, zaključuje Ramić.

Građevinari, kao i sva druga privre-da, prepušteni su sami sebi, vlastitoj sposobnosti, odricanju i velikim rizici-ma. Da bi postojeća građevinska opera-tiva opstala i razvijala se, potrebna joj je fleksibilna politika države, specijaliza-cija građevinskih firmi i konzorcijsko udruživanje za zajedničke nastupe. Pod fleksibilnom politikom države, pojaš-njava Ramić, podrazumijeva se, u pr-vom redu, povjerenje prema domaćim građevinarima i stvaranje uvjeta za rav-nopravnu utakmicu sa stranim firma-ma, te prihvatanje koncepta koncesione izgradnje za one dionice Koridora Vc koje su ekonomski isplative za ulagače. U takvim tržišnim uslovima moguće je obavljati ulogu i društveno odgovorne kompanije kakva je Euro-Asfalt oduvi-jek bila, a posebno se takvom potvrdila u toku i nakon majskih katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini.

Građevinska kompanija Euro-Asfalt d.o.o. osnivana je 1996. godine istovremeno u Bosni

i Hercegovini i SR Njemačkoj i u cije-losti je u privatnom vlasništvu. Oko 500 stalno uposlenih angažirano je na projektima u BiH i regionu, a oko 70 u Njemačkoj. Od osnivanja, ovo predu-zeće posluje pozitivno. Usprkos eko-nomskoj krizi, recesiji, padu investicija u BiH i regionu, te sve oštrijoj konku-renciji na stranim tržištima, poslovni rezultati ove građevinske kompanije je i u 2014. pozitivan. Sve obaveze prema državi se uredno izmiruju, plate svih uposlenih su redovne, a obaveze pre-ma poslovnim partnerima se, također, uredno izvršavaju.

Glavno sjedište kompanije je u sa-rajevskom naselju Rajlovac na adresi Rajlovac bb, 71212 Sarajevo, gdje su službene prostorije i kompanije-kćerke D Inžinjering, dok je vlastita savreme-na asfaltna baza BH Asfalt smještena u Brezi, Koritnik bb. 71370 Breza.

Euro-Asfalt jučer

Odmah po osnivanju kompanije, zapo-čet je proces revitalizacije, udruživanja i okrupnjavanja građevinske struke po principu specijalizacije, iskustva, vizi-je i spremnosti za hvatanje u koštac sa najvećim izazovima u ovoj branši kao što su nekonkurentnost, nelikvidnost, otpuštanje radnika, neplaćeni dopri-nosi itd. Za razliku od većine domaćih građevinskih preduzeća koja su propa-dala ili uz ogromna odricanja najvećih entuzijasta ostajala na nogama, Euro-Asfalt je vlastita iskustva i reputaciju na njemačkom tržištu ubrzano i odvažno prenosio na domaći teren.

„Glavni pokretači stalnog rasta i za-

vidnih rezultata na svim gradilištima na kojima je tada naša kompanija izvodila projekte bili su i ostali neprekidni proces investiranja u novu opremu, nove teh-nologije, u ljude i u njihovu edukaciju”, izjavio je za Infokom generalni direktor kompanije dipl. ing. Hamed Ramić.

„Naš osnovni moto je kvalitet i po-štovanje rokova. Sve u našem preduze-ću je posvećeno ovim zahtjevima. Naši godišnji planovi investicija su uvijek u skladu sa vrstom i obimom poslova koje smo dobili ili koje očekujemo. U pra-vilu, na svaki novi značajniji projekat, pogotovo na stranim tržištima, izlazimo s novom opremom i najnovijim tehno-logijama. To nas, naravno, puno košta, ali nas i legitimira kao ozbiljnu građe-vinsku kompaniju koja je u stalnom usponu.”

Za neočekivano kratko vrijeme Euro-Asfalt je postao respektabilna kompa-nija na njemačkom tržištu završnih i izolaterskih radova u građevinarstvu na objektima kao što su Lufthansa Trening Centar, Allianz Arena, Porche muzej, Minhenski aerodrom, Sky, Premiere, zgrada RTL-a u Kelnu, Muzej Egipta.

I u poslovnoj 2013. godini na njemač-kom tržištu je ostvaren rast prometa od 15 posto, a poslovi su već ugovoreni za narednih pet godina. Najveći projekat na kojem se trenutno radi je aerodrom Minhen gdje radovi traju već drugu go-dinu, a trajat će otprilike još toliko.

Deset godina nakon osnivanja glavne firme, osnovan je BH Asfalt d.o.o.- as-faltna baza koja je u cijelosti automa-tizirana za rad po najvišim ekološkim standardima. Krajem 2009., sada već grupacija firme Euro-Asfalt d.o.o., osnovala je D Inženjering d.o.o. koji se isključivo bavi inženjeringom, pro-jektiranjem i nadzorom. Godine 2010.

otvoreno je predstavništvo Euro-Asfalta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon čega je uslijedio i prvi graditelj-ski projekat u domenu visokogradnje - izgradnja poslovne zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Abu Dabiju. Tokom 2010. godine kupljena je najsa-vremenija oprema za izgradnju tune-la na cestama i autocestama, čime je i započeta faza stvaranja BH Konzorcija građevinskih kompanija, istodob-no je implementiran i novi ISO stan-dard Quality Management System ISO 9001:2008. U januaru 2013. godine uve-den je i ISO 14001:2009, sistem uprav-ljanja okolišem.

Euro-Asfalt danas

Danas Euro-Asfalt raspolaže znanjem, opremom i iskustvom za najzahtjevnija gradilišta, ma gdje ona bila.

„Plan kompanije za ovu godinu je 150 miliona eura ugovorenih poslova u BiH i na stranim tržištima i niko od članova uprave, bez obzira na sve teš-koće i neuređenost domaćeg tržišta, ne sumnja u uspjeh”, uvjeren je generalni direktor Hamed Ramić.

Poslovni optimizam se gradi isključi-vo na dosadašnjim rezultatima kao što su izgradnja brze ceste na zapadnom prilazu Sarajevu, izgradnja autoceste A1 Bilješevo - Kakanj, Koridor Vc Sarajevo – Zenica, rekonstrukcija i sanacija Hotela Bristol u Sarajevu, rekonstrukcija sao-braćajnica u Kantonu Sarajevo uključu-jući i Stupsku petlju, izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici, izgradnja naplatnih mjesta na već izgrađenim di-jelovima autoceste Koridora Vc, izgrad-nja kompleksa zgrada na Mihrivodama u Sarajevu, radovi na multipleks objektu Sarajevo City Centra itd. Jedna od naj-

EURO-ASFALT d.o.o. SarajevoZasnovana na poslovnoj filozofiji po kojoj se stabilna budućnost u svakom biznisu može graditi samo na znanju, stručnosti i iskustvu, građevinska kompanija Euro-Asfalt je jedna od rijetkih u branši koja od osnivanja bilježi prosperitet. Danas je lider bh. građevinskog konzorcija koji se smatra jednom od najpozitivnijih pojava u građevinarstvu regiona, jer oko sebe okuplja desetine manjih, srednjih i velikih preduzeća.


nja mosta preko rijeke Vrbas u Bugojnu, izgradnja pješačkog mosta preko rijeke Une u Bihaću, izgradnja mosta preko rijeke Vrbas i prilazne ceste na Bulevaru Živojina Mišića u Banjoj Luci, rekon-strukcija mosta M-5 preko Une u Bihaću, rehabilitacija magistralne ceste M6.1 Gnjojnice – Bakraćuša, sanacija bučni-ce i desnog boka vodopada rijeke Plive u Jajcu, izgradnja mosta preko rijeke Neretve na trasi prometnice Avenija – M 17 na lokalitetu Sutina, izgradnja mosta preko rijeke Lepenice u Kiseljaku, redov-no održavanje mostova na magistralnim cestama Federacije BiH, izgradnja zgrade za stradalnike Domovinskog rata Široki Brijeg, izgradnja KSC Višnjik u Zadru, izgradnja stambeno-poslovnog komplek-sa u Trebinju, rekonstrukcija Španjolskog trga u Mostaru, izgradnja objekta Vinarije podrum Nuić, sanacija Osnovne škole Ivan Mažuranić Posušje, izgradnja Podrumskog djela Kulturno-sportskog centra Mostar – faza I, izgradnja vodo-opskrbnog sustava Grude, izgradnja vo-dospreme Posušje, sanacija mosta preko Mokranjske Miljacke u Ljubogošti, iz-gradnja mostova M 11 i M 12 na cesti M 18 Šički Brod - Sarajevo, izgradnja auto-ceste Zenica – Sarajevo, dionica Kakanj – Visoko, sekcija Kakanj – Dobrinje, iz-gradnja autoceste na Koridoru Vc, dioni-ca Drivuša - Kakanj, Bilješevo – Kakanj, izgradnja mosta Studenčica i mosta Trebižat u okviru Projekta izgradnje au-toceste na Koridoru Vc, dionica Počitelj - Bijača, poddionica Zvirovići - Kravice, izgradnja vijadukta Vlakovo u sklopu projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc dionica Vlakovo - Tarčin, poddionica Vlakovo – Lepenica… samo su jedan dio bogate referentne liste HERINGA d.d. te potvrda truda i rada tvrtke.

HERING d.d. je danas postao sinonim izvođenja vrlo zahtjevnih strukturalnih objekata visokih referentnih vrijednosti. Zahvaljujući projektima u čijem je izvo-đenju sudjelovala, tvrtka je prepoznata i u regiji te je postala traženi izvođač i van granica BiH, što joj ujedno i omo-gućava opstanak u svijetu građevinar-stva. Nažalost, poslovanje tvrtke ovisi o gospodarskim, financijskim, političkim i drugim kretanjima koja stvaraju uvjete na tržištu na koje se ne može utjecati već im se samo prilagoditi. Graditi u BiH i biti jedna od vodećih građevinskih tvrtki je teška misija. Iako BiH ima potencijal da privuče inozemne investitore, naša zemlja je po stranim investicijama među zadnjima u regiji zbog iznimno loše po-litičke situacije. Zbog lakših procedura za ulaganje, investitori se sve više odlu-čuju za ulaganje u Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku, pa i HERING, na neki način, okreće kormilo u tom smjeru i nada se uspjehu na međunarodnim tenderima i izvođenju radova van granica Bosne i Hercegovine. Naravno, i tu postoje ote-gotne okolnosti, jer bi tvrtku trebala pra-titi potpora izvozno garancijskih agenci-ja, koja u potpunosti izostaje.

HERING d.d. sutra

Stvaranje stručnjaka nove generacije i nastojanje da kvalitetno znanje i struč-nost učini HERING d.d. Široki Brijeg dostupnim stranim ulagačima, poslo-davcima i stanovništvu koji svoju karije-ru žele graditi kod nas, misija je tvrtke. Kontinuirano ulaganje u profesionalno usavršavanje, unapređivanje znanja i edukaciju djelatnika za bolji i snažniji doprinos uspjehu, osposobljavanje upo-slenika za vodstvo u profesiji sa jedne i

timski rad sa druge strane, prijenos vr-hunskih znanja na uposlenike iz svih oblasti građevinske djelatnosti, tehnička i stručna suradnja sa sličnim i drugim tvrtkama u BiH i inozemstvu, samo su neke vrijednosti koje HERING kao brand krije iza svog imena, u čemu će naporom, radom i nesebičnim zalaganjem ustrajati i dalje. U skorijoj budućnosti, tvrtka oče-kuje da će zadržati tržišta na kojima je prisutna i osigurati održanje prihoda na razini dosadašnjih iz postojećih ugovore-nih poslova, ali i pokušati rasti do 10% s obzirom na sadašnje stanje i trendove investiranja, posebno u cestovnoj infra-strukturi u zemlji, ali i regiji.

Trenutno je u tijeku investicija auto-ceste u vrijednosti od približno 500 mi-lijuna eura koje BiH planira utrošiti na Koridor Vc (obilaznice Zenica, LOT 3 obilaznice Sarajevo, dionice: Suhodol - Tarčin, Bijača – Kravice - Zvirovići, Svilaj - Odžak), čime je neupitna mogućnost opstanka na tržištu ukoliko tvrtka uspi-je osigurati pristupe natječajima zbog, nerijetko, visokih kriterija koje uvjetuju financijske institucije koje osigurava-ju financijska sredstva za ove projekte. Završetkom ovih dionica 2014. godine, HERING očekuje da će ipak steći uvjete za samostalnije kvalifikacije koje vladaju na sličnim projektima u regiji. Strateški poslovi za tvrtku podjednako su i zavr-šene i dionice u tijeku izrade na Koridoru Vc, na kojima je HERING d.d. bio pri-sutan i kao partner i kao podizvođač. U tijeku su već i tenderi na kojima tvrtka nastupa samostalno (LOT 3b obilazni-ce Sarajeva, podionica Klopče - Drivuša na kojoj smo dali i najpovoljniju cijenu). Kroz postupke javne nabave tvrtka će na-staviti corebusiness betonskih konstruk-cija i zadržati razinu participiranja na tr-žištu slijedećih djelatnosti: mostogradnja, rekonstrukcije mostova, infrastrukturni projekti, zahtjevniji inženjerski projekti.

Svojim iskustvom, HERING je doka-zao da kvalitetno izvođenje projekata od jednostavne do vrlo kompleksne slože-nosti predstavlja samo novi izazov kojem se u ova tvrtka rado odaziva. Cilj tvrtke je trajno i učinkovito koristiti sve raspo-ložive izvore za kontinuirani napredak poslovanja u svim njegovim segmentima, od ljudskih resursa i tehnologije, do broj-nih projekata za stvaranje bolje buduć-nosti te unapređenja lokalne i regionalne infrastrukture. I zato:

Poštujte budućnost, izaberite

HERING.

Most Studenčica u sklopu izgradnje autoceste na koridoru VcMisija društva je kvalitetno vo-đenje i izvođenje projekata i inženjerskih usluga na zado-

voljstvo kupca, a u okviru najnižih cijena i maksimalne kvalitete. Deklarirane cilje-ve tvrtka ostvaruje uz moderne tehnolo-gije kojima društvo raspolaže. Do sada je HERING realizirao brojne projekte na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su ostavili trag na infrastrukturnoj i povijesnoj građi za sljedeće naraštaje. Potreba domaćih i međunarodnih trži-šta zadaća je ove tvrtke, a zahvaljujući iskustvu, visokoj stručnoj kompetenciji, znanju, kadrovskoj i tehnološkoj opre-mljenosti, tu zadaću obavlja kvalitetno i u zadanim rokovima. HERING d.d. Široki Brijeg prepoznat je kao tvrtka u usponu koja kontinuirano radi na pove-ćanju vlastite učinkovitosti svih razina organizacije, težeći formiranju pokazate-lja učinkovitosti sa čijim postizanjem bi postala tvrtka zadovoljnih radnika. Osim osnivača, manji dioničari su i ključni lju-di u poslovnom procesu tvrtke.

HERING d.d. jučer

HERING d.d. Široki Brijeg iza sebe ima već dvadeset godina uspješnog rada i po-stojanja. Tvrtka je s radom započela 1995. godine kao društvo sa ograničenom od-govornosti, da bi od 4. 12. 2006. godine počela poslovati kao dioničko društvo. Od samih začetaka, HERING se pokazao kao odgovoran i pouzdan izvođač gra-đevinskih radova. Potvrdu navedenom predstavlja niz projekata koji ovu kom-paniju uzdižu u sami vrh bosanskoher-cegovačkih tvrtki. Osnovne djelatnosti društava su podizanje zgrada visoko-gradnje (izvođenje armirano-betonskih radova, fasaderskih i izolacijskih radova), gradnja objekata niskogradnje (izgradnja vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, potpornih zidova, autocesta), održavanje objekata, izgradnja krovnih konstrukcija

i krovova, hidro-građevinskih objeka-ta, proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo – prefabricirani elementi te građenja koja zahtijevaju specijalno izvođenje i opremu (prednaprezanje i injektiranje) i proizvodnja betona. Pored građevinarskih djelatnosti, HERING d.d. se bavi i pružanjem tehničkih usluga, i to: arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti i tehničkog savjetovanja, građevinskog inženjeringa, izrade projektne tehničke dokumentacije, stručnog nadzora nad gradnjom objekata, tehničkog ispitivanja i analiza, ispitivanja proračuna za građe-vinske elemente i slično.

Sukladno Zakonu o gospodarskim društvima i Statutu tvrtke, društvo djeluje preko svojih tijela: Skupštine, Nadzornog odbora, Uprave i Odbora za reviziju.

Skupštinu društva čini devet dioniča-ra. Većinski dioničar je Ladislav Bevanda koji je ujedno i direktor Uprave društva.

Što se tiče organizacijskog ustrojstva same tvrtke, ona ima četiri podružnice:

– HERING d.d. za projektiranje i gradi-teljstvo Široki Brijeg - Glavna podružnica Ploče,

– HERING d.d. za projektiranje i gra-diteljstvo Široki Brijeg - Podružnica Sarajevo,

– HERING d.d. za projektiranje i gradi-teljstvo Široki Brijeg - Podružnica Jajce,

– HERING d.d. za projektiranje i gradi-teljstvo Široki Brijeg - Podružnica Skopje, Makedonija.

U svojoj vlasničkoj strukturi HERING d.d. Široki Brijeg ima i tvrtke: HERING d.o.o. Ploče i Mostarprojekt d.o.o. Mostar, te 40% udjela u tvrtki Q Inženjering d.o.o. Usora.

U prošloj godini je HERING d.d. ostvario prihod u iznosu od 53.466.110 KM, čime je ostvarena dobit iz osnovne djelatnosti od 1.380.955 KM. Za 2014. godinu planirana dobit iz osnovne dje-latnosti je 2.001.245 KM sa sličnom razi-nom poslovnog prihoda.

Tvrtka HERING d.d. Široki Brijeg neke od najvećih referenci postiže za-hvaljujući stručnom kadru i razvoju ka-drovskog tima. Svim uposlenicima nudi internu edukaciju i mentorstvo svojih najboljih stručnjaka, a budući da se bavi inženjerskim konstrukcijama (zahtjev-nim građevinama) veliki je izazov za mlade ljude željne učenja, usavršavanja i napredovanja.

Društvo HERING d.d. Široki Brijeg ima ukupno 280 uposlenih radnika, i to 1 magistra znanosti, 8 magistara struke, 25 VSS, 10 VŠS, 188 SSS, 5 KV i 43 NK radnika.

Tvrtka svoju djelatnost unapređuje koristeći suvremene tehnologije građe-nja i upravljanja projektima, te svojim poslovanjem stvara nove vrijednosti na-ručiteljima svojih usluga, svojim djelatni-cima, dioničarima i društvenoj zajednici. U svome poslovanju, društvo HERING kontinuirano poboljšava sustav upravlja-nja kvalitetom, zaštitom okoliša, zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu kao osnovu planiranja, konstantnog preispitivanja i unaprjeđenja procesa rada, za što posje-duje i certifikate ISO 9001, ISO 14001 i ISO 18001. Tim se certifikatima društvo obvezuje da će sve aspekte svog poslova-nja obavljati na siguran i odgovoran na-čin, pridržavajući se svih propisa važeće zakonske regulative, domaćih i svjetskih normi te ostalih zahtjeva primjenjivih na područje svoga djelovanja.

HERING d.d. danas

Od 1995. godine do danas tvrtka HERING d.d. Široki Brijeg je sudjelovala u izgradnji mnogih mostova, autocesta, nadvožnjaka te izgradnji i rekonstrukciji objekata visokogradnje.

Izgradnja mosta preko rijeke Une u Vrkašiću kod Bihaća, izgradnja mosta preko rijeke Jadro u Solinu, izgradnja mosta Vojno Potoci u Mostaru, izgrad-

HERING d.d. Široki BrijegHERING d.d. široki Brijeg je hercegovačka, još uvijek relativno mlada, tvrtka s ustrojem dioničkog društva i jedna od vodećih tvrtki za projektiranje i graditeljstvo u Bosni i Hercegovini po izvedenosti kako malih tako i velikih referentnih objekata za koje su svoje usluge nudili i mnogo veći, iskusniji, inozemni izvođači radova. Iako je HERING društvo koje je tek u porastu, uspoređujući sa sličnim građevinskim tvrtkama u BiH, iza sebe ostavlja brojne projekte prepoznatljive u regiji, pa i šire.


ovo društvo kupilo od Vlade Republike Srpske i postalo jedini akcionar sa 100% akcija društva. Plan pokretanja proizvodnje u ovom nekadašnjem veli-kom i značajnom preduzeću mašinske industrije je ostvaren i ono danas za-pošljava oko 90 radnika. Planirano je da se do kraja godine broj zaposlenih poveća za još 30 radnika, što bi treba-lo ići ukorak sa potpisivanjem novog ugovora o proizvodnji i isporuci većeg broja mašina sa ino partnerom, koji je u pripremi. “Novi Jelšingrad” a.d. je izvozno orijentisano preduzeće, čije je ime prepoznatljivo na tržištu mašinske industrije i alatnih mašina.

GP „Krajina“ a.d. danas angažuje oko 300 stalno zaposlenih radnika, a kreativnu snagu čini preko 40 inženjera različitih profila: arhitekture, građevi-narstva, mašinstva, elektrotehnike, kao i veći broj drugih visokoobrazovanih stručnjaka i specijalista različitih profi-la (zidari, tesari, armirači, varioci, bra-vari, električari i drugi).

Društvo posluje u skladu sa stan-dardima ISO 9001:2008, a jedno je od prvih iz reda građevinskih preduzeća u Bosni i Hercegovini koje je svoje po-slovanje uskladilo sa standardima za-štite životne sredine ISO 14001:2004. Aktivan je zagovornik očuvanja i za-štite životne sredine, odgovoran član i partner društvene zajednice i značajan donator.

Građevinsko preduzeće „Krajina“ a.d. Banja Luka je poslije majskih po-plava na račun posebnih namjena Vlade Republike Srpske za pomoć poplav-ljenim područjima uplatilo sredstva u iznosu od 100.000 KM i time se svrstalo u red najvećih pojedinačnih donatora iz reda privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način, Društvo je još jednom pokazalo visok stepen druš-tveno odgovornog ponašanja i potvrdi-lo spremnost Uprave da u određenim trenucima, kada je to najpotrebnije, stavi humanost iznad svojih poslovnih ciljeva. Odluku uprave podržala je i Skupština akcionara na redovnoj godiš-njoj sjednici.

Većinu svojih kapaciteta GP „Krajina“ a.d. Banja Luka posljednjih godina angažuje na izgradnji jednog od

najvećih naselja u Banjoj Luci – stam-beno-poslovnog kompleksa „Aleja centar“. Planskom dokumentacijom je predviđeno da se na toj lokaciji od oko 18 ha izgradi ukupno oko 150.000 m² stambenog prostora, te oko 70.000 m² poslovnog prostora, sa svim pripadaju-ćim objektima infrastrukture i javnim objektima.

Izgradnja stambeno-poslovnog nase-lja „Aleja centar“ u banjalučkom naselju Borik danas predstavlja jedan od najve-ćih građevinskih projekata ove vrste u Bosni i Hercegovini. Na najatraktivni-joj lokaciji u Banjoj Luci izrasta naselje koje će po završetku izgradnje brojati više od 10.000 stanovnika i obuhvatiti veliki broj poslovnih sadržaja, školu, vr-tić, crkvu, pješačku zonu, trgove, javne i podzemne garaže i drugo.

Do danas su okončani radovi na 5 stambeno-poslovnih blokova i u toku je izgradnja objekata u još tri bloka, od ukupno 13, koliko je Regulacionim pla-nom predviđeno da se izgradi na ovoj lokaciji. Novim vlasnicima predati su

ključevi za preko 1.250 stanova i poslov-nih jedinica različite namjene.

Za sada su u okviru ovog stambeno-poslovnog kompleksa svoja sjedišta naš-le i dvije banke, Okružni i Viši privredni sud i trgovački centar Merkator sa povr-šinom od preko 42.000 m².

70 godina tradicije

GP “Krajina” je jedno od rijetkih pri-vrednih subjekata u privredi Bosne i Hercegovine koje ima 70-godišnju tra-diciju, kontinuitet u trajanju - ali i kon-tinuitet u kvalitetu i na koje je moguće računati u dugom roku u dolazećem vremenu. GP “Krajina” ima jasnu viziju i jasan cilj: boriti se sa konkurencijom kvalitetom, da bi postali još bolji, gradi-ti sigurno i biti pouzdan partner, ostati prepoznatljiv i ostati neko na koga se može računati u dugom roku, te natje-rati kreatore poslovnog ambijenta da se stave u funkciju potreba privrede na ko-joj počiva sistem u cjelini.

Kompleks “Aleja Centar” - u izgradnji

Osnovno polje djelovanja Društva je oblast građevinar-stva. Pored osnovne djelatnosti

projektovanja i izvođenja objekata vi-sokogradnje (stambeni, poslovni, jav-ni, industrijski i dr.), društvo se bavi i projektovanjem i izvođenjem objekata niskogradnje (mostovi, nadvožnjaci, vijadukti i sl.), konsaltingom i inže-njeringom. GP „Krajina“ a.d. uspješno povezuje tehničko-tehnološko znanje i bogato iskustvo sa razumijevanjem spe-cifičnosti lokalnih tržišta, što daje čvrstu osnovu za projektantsko-konsultantske i inženjering usluge koje, pored izvo-đačkih, pruža na tržištu.

U svojoj bogatoj istoriji, Društvo je izgradilo veliki broj stambenih, stam-beno-poslovnih, poslovnih, javnih, školskih, industrijskih, zdravstvenih, ugostiteljsko-turističkih, vjerskih, in-frastrukturnih i drugih objekata, kao i niz mostova, nadvožnjaka, cjevovoda (vodovodnih, kanalizacionih i toplo-vodnih), melioracionih kanala, nasipa, saobraćajnica i drugog. U dosadašnjem poslovanju izgrađen je niz objekata na području republika bivše Jugoslavije, ali i u inostranstvu - Iraku, Alžiru, Rusiji, Libiji i Njemačkoj. GP “Krajina” a.d. je izgradilo sva banjalučka velika stam-bena naselja poput Starčevice, Borika, Kočićevog vijenaca, Sunca, Obilićeva, Karla Rojca te niz drugih manjih i većih stambenih kompleksa u ovom gradu.

Tokom svog postojanja, Društvo je prolazilo kroz uspone i padove, kao i različite forme organizovanja i različi-tu vlasničku strukturu. Godine 2001. izvršena je uspješna privatizacija kapi-

tala društva tako da je ono danas ak-cionarsko društvo sa dominantno pri-vatnim kapitalom. Akcije GP „Krajina“ a.d. Banja Luka su kotirane na berzan-skom tržištu Banjalučke berze, čime je obezbjeđena visoka transparentnost u poslovanju.

Stabilnost finansijske strukture omo-gućila je da “Krajina” a.d. danas prven-stveno radi izgradnju stambenih i po-slovnih objekata za tržište kao investitor na vlastitom građevinskom zemljištu. U visokom stepenu realizacije je stambe-no-poslovni kompleks na lokalitetu po-vršine 18 ha, a za realizaciju je spremna i lokacija veličine 4,5 ha.

Izgradnja objekata vrši se po sistemu „ključ u ruke“, u klasičnoj i montažnoj

gradnji. Društvo posjeduje svu potreb-nu mehanizaciju i opremu i osposoblje-no je za izvođenje najsloženijih radova u građevinarstvu.

U svom sastavu GP „Krajina“ a.d. Banja Luka ima više organizacionih cje-lina, i to:

– Projektni biro, – Fabriku za industrijsku proizvodnju

armirano-betonskih elemenata, – Građevinsku operativu za klasični si-

stem građenja, – Građevinsku mehanizaciju i

transport, – Prateće službe.

U vlasništvu GP „Krajina“ a.d. je i fa-brika alatnih mašina „Novi Jelšingrad“ a.d. Banja Luka, koju je 2011. godine

GP „KRAJINA“ a.d. Banja Luka

Građevinsko preduzeće „Krajina“ a.d. Banja Luka je osnovano 1945. godine kao rezultat potrebe za obnovom ratom porušene zemlje. Tokom svih godina postojanja, preduzeće se održalo kao nezaobilazan faktor u privrednom sistemu.

Upravna zgrada GP “Krajina” a.d.


bilježi rast, a rast plaća drži korak sa drugim zemljama u regiji. Međutim, taj je rast uglavnom podstaknut pove-ćanjem državne potrošnje. To je dovelo do budžetskog deficita na preko 10% BDP-a, a i stopa inflacije premašuje 6%. Zbog programa mjera štednje, privreda Mađarske 2007. godine ulazi u krizu.

Padom izvoza, smanjena je domaća potrošnja i došlo je do akumulacije fik-sne imovine, što teško pogađa Mađarsku u vrijeme finansijske krize 2008. Zemlja ulazi u ozbiljnu recesiju od -6,4%, što je jedna od najgorih ekonomskih kontrak-cija u historiji Mađarske privrede.

Privreda pokazuje znakove oporavka u 2011. sa smanjenjem poreznih sto-pa i umjerenim rastom BDP-a od 1,7 posto. Interesantne su i političke pro-mjene koje u to vrijeme donosi Vlada Mađarske na čelu sa Orbanom. Dolazi

do zaokreta u monetarnoj politici Mađarske, a novi propisi koji su done-seni u vezi Centralne banke dovode do političke reakcije EU. Evropska komisi-ja je pokrenula pravni postupak protiv Mađarske 2012. godine, između ostalog i zbog zakona o Centralnoj banci, te Agencije za zaštitu podataka. Međutim, Mađarska nije odustala od promjena svog Ustava, bez obzira na veliki priti-sak EU.

Prirodna bogatstva

Ukupna površina Mađarske iznosi 93.030 km2 s 690 km2 vodene površine koja zajedno čini 1% evropskog prosto-ra. Gotovo 75% od mađarskog krajolika sastoji se od ravnica, dodatnih 20% se sastoji od uzvisina koja ne prelaze 400 metara nadmorske visine.

Mađarski najznačajniji prirodni re-surs čine obradivo zemljište i šume, koje čini više od 83% od ukupne teritorije, što je izvanredan odnos u poređenju sa ostalim zemljama Evropske unije. Mađarskoj nedostaje domaćih izvora energije i sirovina potrebnih za daljnji industrijski razvoj. Šumama je pokrive-no 19% zemlje.

U evropskim razmjerima, mađar-ske rezerve podzemnih voda su jedne od najvećih. Zemlja je bogata vodenim tokovima i izvorima termalne vode. Aktivno je 1.250 termalnih izvora vode toplije od 30 stepeni. Glavne rijeke u Mađarskoj su Dunav i Tisa. Dunav je kroz Mađarsku plovan 418 km, a Tisa 444 km. Mađarska ima tri velika je-zera. Najveće od njih, jezero Balaton, dugačko je 78 km i široko 314 km, s površinom od 592 km2. Jezero Balaton je najveće u srednjoj Evropi i centar je mađarskog turizma.

Infrastruktura

Mađarska ima izgrađenih 31.058 km ce-sta i 1.118 km autocesta. Ukupna dužina autocesta je udvostručena u posljednjih deset godina, a najviše, 106 kilometara, je izgrađeno 2006. godine. Budimpešta je povezana autocestama sa Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom. Zbog svog položaja i geografskih karakteri-stika, nekoliko saobraćajnih koridora prolazi preko Mađarske. Postoji pet međunarodnih, četiri domaća, četiri vojna i nekoliko ne-javnih aerodroma u Mađarskoj. Najveći je Međunarodni aerodrom Budimpešti Ferihegy (BUD). Mađarski željeznički sistem je duga-čak 7.685 km, od čega je 2.791 km elektrificiran.

Poljoprivreda

Poljoprivreda iznosi 4,3% BDP-a, a uz prehrambenu industriju zapošljava otprilike 7,7% radne snage. Ove dvi-je brojke predstavljaju samo primarnu poljoprivrednu proizvodnju: zajedno s povezanim djelatnostima poljoprivre-da čini oko 13% od BDP-a. Mađarska poljoprivreda je gotovo samodovoljna i zbog tradicionalnih razloga izvozno orijentirana. Izvoz poljoprivrednih proizvoda čini od 20 do 25% ukupnog izvoza Mađarske. Gotovo polovina ma-đarske ukupne površine zemljišta je po-ljoprivredno obradiva, što je u odnosu na ostale zemlje EU izvanredan poda-tak. Najvažniji usjevi su pšenica, kuku-

Ekonomija MađarskeValuta Mađarska forinta (HUF)BDP-a $224.5 billiona (PPP, 2012.)

$130.2 billiona (nominalan, 2014.)Rast BDP-a 2.7% (nominalan 2014.)BDP po glavi stanovnika $22,119 (PPP, 2012.)BDP po sektorima Poljoprivreda: 4,5%; Industrija: 27,2%; Usluge:

68,3% (2012. est) Inflacija (CPI) 0.37% (CPI, decembar 2013.)Stanovništvo ispod granice siromaštva

12.0% (2013. est.)

Radna snaga 4.391 miliona (2012. est.)Aktivno stanovništvo prema zanimanju

Poljoprivreda: 7,1%; Industrija: 29,7%; Usluge: 63,2% (2011. est)

Nezaposlenost 8.6% (februar 2014.)Prosječna bruto plaća 1105 € / 1467 $, mjesečno (2012.) Prosječna neto plaća 706 € / 929 $, mjesečno (2012.)Glavne industrije rudarstvo, metalurgija, građevinski materijal,

prerada hrane, tekstil, hemikalija (osobito farmaceutske proizvode), motorna vozila

Vanjski pokazateljiIzvoz 93,01 milijarde dolara (2013.)Izvoz roba Mašine i oprema za 53,5%, drugi proizvođači 31,2%,

prehrambeni proizvodi 8,7%, goriva i električne energije 3,9%, sirovine 3,4% (2012.)

Glavni izvozni partneri Njemačka 25.6%, Rumunija 6.2%, Slovačka 6.1%, Austrija 6.0%, Italija 4.8%, Francuska 4.8%, Velika Britanija 4.2% (2012. est.)

Uvoz 89,51 milijarde dolara (2013.)Uvoz roba Mašine i oprema za 45,4%, drugi proizvođači 34,3%,

goriva i električne energije 12,6%, prehrambeni proizvodi 5,3%, sirovine 2,5% (2012.)

Glavni uvozni partneri Njemačka 25.1%, Rusija 8.8%, Kina 7.4%, Austrija 7.1%, Slovačka 5.6%, Poljska 4.8%, Italija 4.5%, Holandija 4.2% (2012. est.)

Direktna strana ulaganja 94,9 milijarde dolara(31. 12. 2012.)Bruto ino-dug 202,7 milijarde dolara (31.12.2012.)

Privreda Republike Mađarske ra-nih devedesetih godina prošlog vijeka prolazi period liberaliza-

cije svog tržišta kao dio procesa tran-zicije zemalja „Istočnog bloka“ kada je većina ovih zemalja prelazila sa socija-lističkog na tržišni način privređivanja. Danas je tržište Mađarske, kao članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) od 1995., Svjetske tr-govinske organizacije (WTO) od 1996. i Evropske unije od 2004., jedinstveno tržište srednje veličine, strukturalno, politički i institucionalno otvoreno, koje geografski pripada srednjoj Evropi. Na privatni sektor otpada više od 80% mađarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Strano vlasništvo i ulaganja su široko obuhvatili mađarsku privredu, a direktna strana ulaganja su premaši-la 70 milijardi dolara. Mađarske glavne industrije su rudarstvo, metalurgija, građevinski materijali, prehrambena industrija, tekstil, hemijska (posebno farmaceutska) i automobilska industri-ja. Mađarski glavni poljoprivredni proi-zvodi i djelatnosti su: pšenica, kukuruz, suncokret, krompir, šećerna repa, uzgoj svinja, goveda i peradi i prerada mlijeka.

Ekonomija Mađarske

Još prije Drugog svjetskog rata, privreda Mađarske je bila usmjerena prema po-ljoprivredi i proizvodnji malog obima i bila je ovisna o vanjskoj trgovini. U to vrijeme tekstilna industrija je napravila prve značajne pomake, tako da tridese-tih godina prošlog vijeka postaje naj-važnija u vanjskotrgovinskoj razmjeni Mađarske. Vrijedi spomenuti da je u to vrijeme Mađarska izvozila lokomotive u Indiju i Južnu Ameriku.

Socijalizam i komunistička vlada je kasnih 1940-ih donijela nacionalizaciju industrije i poguban program kolektivi-

zacije u poljoprivredi. Od ranih 1950-ih godina nastupa period izgradnje tvor-nica po principu prisilne industrijali-zacije, stroge centralizacije i planskog privređivanja u pokušaju da privreda bude sama sebi dovoljna u smislu otvo-renosti. Većina privrednih aktivnosti se provodi od strane državnih preduzeća ili zadruga. 1968. godine dolazi do si-stemskih reformi u mađarskoj privredi kada se pokušava centralistički, rigidni sistem zamijeniti tkz. „Novim ekonom-skim mehanizmom”. Mađarska se pola-ko otvara za vanjsku trgovinu, data je ograničena sloboda u funkcioniranju tržišta i dopušteno je ograničenom bro-ju malih preduzeća da djeluju u sektoru usluga.

Iako je to omogućilo Mađarskoj sta-tus jedne od najliberalnijih i ekonomski naprednijih privreda bivšeg „Istočnog bloka“, i poljoprivreda i industrija su u sedamdesetim godinama prošlog vijeka počeli patiti od nedostatka investicija. Inostrani dug značajno raste, tako da je isti sa 1 milijarde dolara 1973. godine, porastao na 15 milijardi dolara 1993. Novac je potrošen uglavnom na potro-šačke subvencije i neprofitabilna držav-na preduzeća. Zbog evidentne stagnaci-je, Mađarska se tada odlučila na daljnju liberalizaciju donošenjem novih zakona u oblasti finansija, bankarstva, pore-za na dohodak i onih zakona koji će u pravno-formalnom smislu olakšati stra-na ulaganja. Tada su doneseni značajni zakoni koji su utrli put za ambiciozne tržišne reforme u postkomunističkim godinama.

S druge strane, raspadom Sovjetskog Saveza, zemlje „Istočnoga bloka“, pa i Mađarska, trpe značajne gubitke zbog nedostatka tog tržišta i subvencioniranja od strane Sovjetskog Saveza. Mađarska gubi 70% svojih izvoznih tržišta u istoč-noj i srednjoj Evropi. Stvara se armija od

800.000 nezaposlenih uslijed zatvaranja beskorisnih tvornica. Zbog nedostatka subvencija mnogi socijalni programi u Mađarskoj su se morali rezati u poku-šaju da se umanji potrošnja. Mnogi u Mađarskoj su pretrpjeli nevjerojatne teškoće u tranziciji na tržišno privređi-vanje. Nezaposlenost je naglo porasla, a mađarski BDP se smanjio za oko 18% početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Porastom izvoza dolazi do bla-gog oporavka, a 1997. BDP raste 4,4%. Ovi uspjesi su dozvolili Mađarskoj da 1996. i 1997. izvrši glavne strukturne reforme, prije svega penzionog sistema, po uzoru na Čile, te da izvrši reforme u visokom obrazovanju i finansijskom sektoru. Značajni napori su učinjeni u smanjenju fiskalnog deficita i inflacije, održavanju stabilne vanjskotrgovinske razmjene, te u dovršavanju struktural-nih reformi poreznog sistema, zdrav-stva i finansiranja lokalne samouprave. Najvažniji cilj mađarske ekonomske po-litike je bio priprema zemlje za ulazak u Evropsku uniju, što se desilo krajem 2004. godine.

Prije promjene režima 1989. godine, 65% mađarske trgovine je bio sa zemlja-ma SEV-a. Danas trgovina sa zemljama EU-a i OECD-a čine više od 80% uku-pne trgovine, a Njemačka je mađarski najvažniji trgovinski partner. Sjedinjene Američke Države su postale mađarskoj šesto po veličini izvozno tržište, dok je Mađarska rangirana kao 72. najveće izvozno tržište za SAD.

S oko 18 milijardi dolara direk-tnih stranih ulaganja (FDI) od 1989., Mađarska je privukla više od jedne tre-ćine svih stranih direktnih ulaganja u srednjoj i istočnoj Evropi, uključujući i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Od toga je oko 6 milijardi dolara došlo od američkih kompanija.

Do 2006. godine mađarska privreda

U FOKUSU

Tržište Republike MađarskeS oko 18 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja (FDI) od 1989., mađarska je privukla više od jedne trećine svih stranih direktnih ulaganja u srednjoj i istočnoj Evropi, uključujući i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.


POSLOVNI SUSRETI

Unapređenje ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i MađarskeInicirano zaključcima Protokola Treće sjednice Zajedničke komisije za ekonomsku sarad-nju između Bosne i Hercegovine i Mađarske koji je potpisan u Sarajevu 24. maja 2013. godine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna komora Mađarske su pokrenule aktivnosti u cilju obnove Sporazuma o saradnji između komora koji je bio pot-pisan 23. juna 2000. godine. To je rezultiralo potpisom Memoranduma o razumijevanju između dviju komora u Budimpešti 8. novembra 2013., uz prisustvo premijera obiju drža-va, gospode Orbana i Bevande. Potpis Memoranduma je znatno intenzivirao bilateralni odnose između Privredne komore Mađarske i Vanjskotrgovinske komore BiH.

U cilju unapređenja saradnje dviju zemalja, organizirana je posjeta privredne dele-gacije Mađarske Bosni i Hercegovini. Tom prilikom, u suorganizaciji Privredne komore Mađarske, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Republike Srpske i administracije Općine Kakanj, 11. i 12. juna 2014. godine su održani Poslovni susreti privrednika iz Mađarske i Bosne i Hercegovine.

Članove mađarske poslovne delegacije su sačinjavala preduzeća iz različitih pri-vrednih sektora: precizna metalna industrija, komunalna djelatnost (gradski vodovod i tretman pitke vode), elektromašinska industrija, transport, filtracije vode, IT tehnologija, prehrambena i mesna industrija, izgradnja dalekovoda i trafostanica, elektrooprema, agro i metalna industrija, trgovina, zaštita životne sredine, bankarske i finansijske usluge i poljoprivreda.

U plenarnom dijelu Poslovnog foruma, održanog u prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu, prisutnim se prvo obratio ambasador Mađarske u BiH József Pandur koji je kazao da su odnosi između Mađarske i BiH dobri, ali da sastanci privrednika poput održanog u Vanjskotrgovinskoj komori BiH znatno doprinose njihovom poboljša-nju, posebno kada je riječ o privrednoj saradnji.

Predsjednik Ahmet Egrlić je, između ostalog, kazao da BiH ne može biti zadovoljna trgovinskom razmjenom sa Mađarskom, niti pokrivenošću uvoza izvozom, s obzirom da je samo u prvom kvartalu 2014. godine izvezeno roba u vrijednosti nešto višoj od 22 miliona eura, a uvezeno više od 80 miliona eura. S tim u vezi, on je kazao da BiH ima potencijale, resurse i znanje i može povećati obim proizvodnje i izvoz. također, izrazio je nadu da će Poslovni forum rezultirati unapređenjem poslovne saradnje dviju zemalja.

Predsjednik Komiteta za zapadni Balkan Privredne komore Mađarske Attila Galambos je kazao da postoji dugogodišnja saradnja komora Mađarske i BiH, te da su predstavnici mađarskih firmi došli da obnove postojeću ili uspostave novu saradnju sa firmama iz BiH. Članovi mađarske privredne komore ponudili su i pomoć u otklanjanju šteta koje su nastale u poplavama u BiH. S tim u vezi, predsjednik Galambos je kazao da predu-zeća iz Mađarske nude svoje kapacitete i saradnju bosanskohercegovačkim firmama, te da su spremna bilo kada doći u BiH i pomoći u procjenama šteta, a potom i njihovom otklanjanju.

Nakon plenarnog dijela Poslovnog foruma održani su B2B sastanci mađarskih i bo-sanskohercegovačkih privrednika na kojima je učestvovalo 25 preduzeća iz BiH i 16 pre-duzeća iz Mađarske, uz prisustvo predstavnika obiju komora.

Nakon susreta u Sarajevu, u organizaciji Privredne komore Republike Srpske održan je i Poslovni forum u Banjoj Luci. Na tim susretima je učestvovalo 15 preduzeća iz Mađarske i 10 preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

U suorganizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Mađarske i Općine Kakanj, 12. juna 2014. godine u Motelu “Tiron” u Kaknju upriličen je susret između delegacije privrednika iz Mađarske i kakanjskih privrednika, te predstav-nika Općine Kakanj.

Susret je započeo pozdravnim obraćanjem općinskog načelnika Nermina Mandre koji je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da su privrednici iz Mađarske odlučili nakon Sarajeva i Banje Luke posjetiti i Kakanj, te se osvrnuo na nastojanja Općine Kakanj da poboljša ambijent za investiranje u ovom gradu. U ime privredne delegacije iz Mađarske, prisutnima se obratio predsjednik Attila Galambos i naglasio da je Općina Kakanj jedna od najboljih općina u smislu pogodnosti koje nudi investitorima. Izrazio je i nadu da će nakon ovih susreta doći do novih kontakata među preduzećima. Na bilateralnim razgovorima u Kaknju učestvovalo je 12 preduzeća iz Kaknja i isto toliko iz Mađarske.

TurizamTurizam zapošljava gotovo 150 hiljada ljudi, a ukupni prihodi od turizma izno-sili su još 2008. godine 4 milijarde eura. Jedna od najznačajnijih mađarskih turističkih destinacija je je-zero Balaton, najveće slat-kovodno jezero u srednjoj Evropi sa preko 1,2 miliona posjetitelja. Ipak, najomilje-nija turistička destinacija je Budimpešta sa preko 4 mi-liona posjetitelja godišnje. Mađarska je 2011. godine u svijetu bila 24. najposjeće-nija zemlja. Mađarska spa kultura je svjetski poznata apo termama svih vrsta i više od 50 spa hotela koji se nalaze u mnogim gradovi-ma Mađarske.

Porezi

Do 2010. godine opore-zivanje pojedinca je bilo progresivno, jer se porezna stopa utvrđivala na osnovu prihoda pojedinca: oni sa zaradama do 1,9 miliona forinti godišnje su imali porez od 18%, a iznad te granice stopa je bila 36%. Jedinstvena stopa je uvede-na u januaru 2011. godine u iznosu od 16%, a režim po-rezne stope bio je podijeljen u dva dijela: (I) Firmama koje su imale prihod pri-je oporezivanja ispod 500 miliona forinti (2,5 miliona USD appr.) stopa je smanje-na na 10%, (II) 16% je ostao za sve druge firme do 2013. Nakon toga, uvodi se jedin-stvena porezna stopa od 10%, nezavisno od veličine neto dobiti prije oporeziva-nja. Od 1. januara 2012. go-dine porez na dodatnu vri-jednost (PDV) u Mađarskoj je 27%, što je najviša stopa u Evropi.

Amir Hujić i Amir Čaušević n

ruz, suncokret, krompir, šećerne repe, uljana repica i širok izbor voća (jabuke, breskve, kruške, grožđe, lubenice, šljive i sl.). Mađarska ima nekoliko vinskih regija koje proizvode, između ostalih, i širom svijeta poznato bijelo desertno vino Tokaji. Stočarstvo se svodi na uz-goj goveda, svinja, peradi i ovaca. Važan simbol mađarske poljoprivrede i kuhi-nje je paprika (slatka i ljuta), te mesne paštete. Mađarska je jedna od vodećih zemalja proizvođača paprika, posebno pokrajina Szeged.

Industrija

Glavni sektori mađarske industrije su teška industrija (rudarstvo, metalur-gija i proizvodnja čelika), proizvodnja energije, mašinska, hemijska i prehram-bena industrija te proizvodnja auto-mobila. Industrija se uglavnom oslanja na prerađivačku industriju i uključu-jući izgradnju iznosi oko 30% BDP-a. Zbog nedostatka energije i sirovina, Mađarska je prisiljena uvoziti većinu tih materijala kako bi se udovoljilo za-

htjevima industrije. Vodeća je mašinska industrija, slijede hemijska industrija (plastika, farmaceutika), dok rudarstvo, metalurgija i tekstilna industrija polako gube značaj u posljednja dva desetljeća. Usprkos padu u posljednjem desetljeću, prehrambena industrija i dalje daje do 14% ukupne industrijske proizvodnje i iznosi 7-8% izvoza zemlje.

Gotovo 50% potrošnje energije je ovisno o uvozu energenata. Plin i nafta su uvozi uglavnom iz Rusije, dok nukle-arna energija proizvedena u nuklearnoj elektrani Paks zadovoljava 12% potreba za energijom.

Proizvodnja automobila

Mađarska je omiljeno odredište stranih investitora automobilske industrije u srednjoj Evropi, što se vidi u prisutno-sti General Motorsa (Szentgotthard), Magyar Suzukia (Esztergom), Mercedes -Benza (Kecskemét) i Audia (Győr). 17% od ukupnog mađarskog izvoza do-lazi od izvoza za Audi, Opel i Suzuki. Taj sektor zapošljava oko 90.000 ljudi u više

od 350 preduzeća vezanih za automobil-sku industriju. Audi je izgradio jedan od najvećih proizvodnih kapaciteta za mo-tore u Evropi (treća po veličini u svijetu) u Győru. Győr postaje najveći mađar-ski izvoznik sa ukupnim ulaganjem u iznosu višem od 3.300 miliona eura do 2007. godine. Daimler-Benz je uložio 800 miliona eura, otvorio 2.500 radnih mjesta u novom pogonu u Kecskemet, gdje proizvodi 100.000 Mercedes-Benz kompaktnih automobila godišnje. Opel je proizveo 80.000 Astra i 4.000 Vectra automobila od marta 1992. do 1998. u Szentgotthardu.

Usluge

Tercijarni sektor je iznosio 64% BDP-a još 2007. godine, a njegova uloga u mađarskoj privredi stalno raste zahva-ljujući stalnim ulaganjima u promet i ostale usluge u posljednjih 15 godina. Mađarski geostrateški položaj u srcu srednje Evrope igra značajnu ulogu u porastu uslužnog sektora, naročito onog koji se odnosi na saobraćaj.

U razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom Mađarska je među 10 najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Ukupna razmjena sa Mađarskom u 2013. godini je iznosila 363.639.021,44 EUR, što je činilo 3,03% ukupne raz-mjene BiH sa svijetom. Uvoz iz Mađarske u 2013. godini iznosio je 292,61 milion EUR, pri čemu u ukupnom uvozu BiH za 2013. učestvuje sa 3,85%. Uvoz iz Mađarske u 2013. godini je porastao za 4,5% u odnosu na 2012. godinu. Izvoz u Mađarsku u 2013. godini je iznosio 71,03 miliona EUR, pri čemu u uku-pnom izvozu BiH za 2013. godinu

učestvuje sa 1,62%. Izvoz u Mađarsku je porastao u 2013. godini za 20,00% u odnosu na 2012. godinu.Pokrivenost uvoza izvozom sa Mađarskom u 2013. godini iznosila je 24,27%. Primjetan je konstantni deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa Mađarskom, koji je u periodu 2009.-2013. godine iznosio ukupno 956,06 miliona eura. Izdvaja se deficit Bosne i Hercegovine u sektoru agroindustrije, gdje je uvoz iz Mađarske u 2013. godini premašio 93 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom sa Mađarskom u tom sekto-ru u 2013. godini je iznosila 2,12%.

Najznačajnije robe koje je BiH uvozila iz Mađarske u 2013. godini su: žitarice (41,80 milion EUR), mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove de-stilacije, bitumenske tvari i mineralni vosak (37,86 miliona EUR), masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla, te proizvodi njihove razgradnje (34,56 miliona EUR). Najznačajnije robe koje je BiH izvozila u Mađarsku u 2013. godini su: alumi-nij i proizvodi od aluminija (19,78 mi-liona EUR), hemijski proizvodi (14,50 miliona EUR), te autodijelovi (6,81 milion EUR).

Robna razmjena BiH i Mađarske 2010.-2013.(EUR)

O P I S 2010. 2011. 2012. 2013.Ukupan uvoz 246.610.231,94 241.941.293,93 279.995.186,38 292.611.154,05Rast/Pad uvoza (%) 0,00 3,86 -9,01 4,50Ukupan izvoz 64.947.066,21 85.334.755,30 59.168.984,93 71.027.867,39Rast/Pad izvoza (%) 0,00 37,55 31,54 20,00Obim 311.557.298,15 327.276.049,23 339.164.171,31 363.639.021,44Deficit / Suficit -181.663.165,73 -156.606.538,63 -220.826.201,45 -221.583.286,66Pokrivenost uvoza izvozom (%) 26,34 35,27 21,13 24,27

Robna razmjena Bosne i Hercegovine i Mađarske


Gazmend Turdiu govorio je o Strategiji 2020 i važnosti njene realizacije za eko-nomsku diplomatiju.

Drugog dana Konferencije modera-tor tematske sesije bio je šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH ministar savjet-nik Neven Kulenović koji je prezentirao model bh. ekonomske diplomatije te strateške ciljeve Odsjeka za ekonom-sku diplomatiju. Specijalni savjetnik generalnog direktora ICPE-a amba-sador Zvone Dragan govorio je ulozi ekonomske diplomatije i aktivnostima Međunarodnog centra za promociju preduzeća, dok je ambasador Republike Slovenije u BiH Iztok Grmek predstavio slovenački model ekonomske diploma-tije, osvrnuvši se na ekonomsku sarad-nju BiH i Slovenije.

Ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio govorio je o isku-stvima Hrvatske na polju ekonomske diplomatije te naglasio važnost pove-zanosti privrednog sektora sa investi-torima i davanje prioriteta ekonomiji u diplomatskom djelovanju. Ambasador Radoslav Janković iz MVP-a Republike Srbije je također, iznio iskustva i in-formirao učesnike o osnovnim smjer-nicama ekonomske diplomatije svoje zemlje, kao i važnosti zaštite interesa preduzeća.

Učesnicima Konferencije obratili su se i profesor Boatjan Udović sa Fakulteta za socijalne studije u Ljubljani i profesor David Dašić iz Evropskog centra za mir i razvoj (ECPD) iz Beograda.

U drugom dijelu sesije uvodničar i moderator bio je Igor Gavran, savjetnik

u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koji je govorio o centralnoj temi - interna-cionalizaciji nacionalnih kompanija, naglasivaši da je internacionalizacija neophodna kao uvjet ekonomskog ra-zvoja, a ekonomska diplomatija kao in-strument - alat za internacionalizaciju, te važnost uloge javnog sektora u po-moći pri realizaciji projekata (priprema privatnog sektora za internacionalizaci-ju preduzeća, standardizacija, promoci-ja i organiziranje poslovnih foruma).

Zapažena izlaganja imali su pred-stavnici bh. preduzeća i predstavništava privrede Austrije i Njemačke.

Učešće na Konferenciji uzeli su i: Lejla Hamzić (Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine), Ervin Vivoda, (šef Odsjeka za otklanjanje posljedi-ca prirodnih katastrofa, Ministarstvo poljoprivrede i okoliša Republike Slovenije), Elma Kovačević-Bajtal (savjetnik, Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine), Alexander Märdian (predstavništvo Njemačke privrede u Bosni i Hercegovini - AHK BiH), Sigmund Nemeti (trgovinski sa-vjetnik Ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini) te predstavnici bh. pre-duzeća i banaka: Energoinvest d.d., As grup Jelah, Podrumi Andrija, Mikroelektronika Banja Luka, One aso-cijacija žena poduzetnica i direktorica GS-TMT d.d. Travnik, BBI banka i Alter medija.

O temi „Uloga VTK BiH u eko-nomskoj diplomatiji“ govorila je Elma Kovačević-Bajtal koja je istakla važnost i ulogu koju ima VTK BiH u pripremi i realizaciji međunarodne ekonomske saradnje, a samim time i ekonomske diplomatije.

Ovaj skup je bila izvrsna prilika za predstavljanje bh. kompanija iz javnog i privatnog sektora, te kompanija i pred-stavništava privreda iz inostranstva, kao i prilika za ostvarivanje direktnog kon-takta sa predstavnicima državnih insti-tucija i diplomatskog kora u BiH.

Zbog važnosti tema, zapažanja i do-prinosa učesnika Konferencije, ICPE će, prema ustaljenoj praksi, objaviti Zbornik izlaganja svih učesnika, koja će na taj način, u knjiškoj formi, biti dos-tupna preduzećima, vladinim i obrazov-nim institucijama.

Mr. sc. Elma Kovačević-Bajtal n

Zaključci KonferencijeU ime organizatora Konferencije, zaključnu riječ dao je g. Janez Podobnik, direktor ICPE-a iz Ljubljane, kazavši sljedeće:1) 3. međunarodna konferencija o ekonomskoj diplomatiji i internacionaliza-

ciji je organizirana u Sarajevu 2. i 3. juna 2014. godine, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i sa pravim temama.

2) Konferencija je održana na principima otvorene platforme/komunika-cije između iskusnih diplomata, poslovnih profesionalaca i stručnjaka/naučnika.

3) Uspješan model ekonomske diplomatije je uglavnom rezultat fokusiran na stalnoj saradnji između diplomatije, privrednih komora/privrede.

4) Ekonomska diplomatija nije izbor, to je nužnost. Ekonomska diplomatija je aktivnost koja spaja države i poduzeća, ali je krajnji cilj povećana dobro-bit građana. Ekonomska diplomatija treba da postane „business as usual” aktivnosti nacionalnih ministarstava vanjskih poslova i diplomatsko-kon-zularnih misija.

5) Ekonomska diplomatija ima vrlo važnu ulogu u otklanjanju posljedica ele-mentarnih nepogoda - poplava i klizišta - koje su nedavno pogodile Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku.

6) ICPE je zadovoljan zbog otvaranja regionalnog ureda u Sarajevu, kroz koji planira pokriti područje jugoistočne Evrope, kao i zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Konferenciju je otvorio pomoć-nik ministra za multilateralne odnose u Ministarstvu vanjskih

poslova BiH Mitar Kujundžić koji je bio i moderator prvog dana Konferencije. On je naglasio važnost Konferencije o ekonomskoj diplomatiji i internacio-nalizaciji nacionalnih ekonomija, ima-jući posebno u vidu iskustva država iz regiona te izazove i ciljeve sa kojima se susreće BiH na njenom putu ka evroa-tlantskim integracijama.

U ime domaćina, prisutne je pozdra-vio g. Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH, naglasivši važnost uspostave efika-sne i kvalitetne ekonomske diplomatije BiH. „Ekonomska diplomatija mora biti u službi bh. privrednika i mora im

otvoriti prozor u svijet“ jer, za razliku od BiH, većina zemalja u Evropi u svo-jim DKP-ima ima odjele za ekonom-sku diplomatiju. Organiziranje ovakvih konferencija odlična je prilika da se još jednom skrene pozornost na važnost rješavanje ovog za bh. privredu bitnog pitanja.

Generalni direktor Međunarodnog centra za promociju preduzeća (ICPE) iz Ljubljane Janez Podobnik informirao je u učesnike Konferencije o radu i or-ganizaciji (ICPE) te važnosti organizira-nja ovakve konferencije u Sarajevu. Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini ambasador Peter Sorensen istakao je da „Delegacija EU u BiH sva-

ki dan radi mnogo kako bi pomogla da se izmjeni situacija”, naglasivši „važnost ekonomskih reformi u BiH”, odnosno, rad „na standardizaciji i usklađivanju ekonomske politike naše zemlje sa EU.“

Zamjenica ministra vanjske trgovi-ne i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević kazala je da ra-nije potpisani međunarodni sporazumi (CEFTA, EFTA i ostali) stvaraju povolj-nu klimu za privlačenje stranih investi-cija, dok je ambasador BiH u Republici Sloveniji Željko Jerkić govorio o mo-gućnostima investiranja u BiH i privla-čenju stranih investitora u razne sekto-re, kao što su: energetski, građevinska infrastruktura, poljoprivreda i turizam. Zamjenik generalnog sekretara RCC-a,

Uspješno organizirana 3. međunarodna konferencija „Ekonomska diplomatija i internacionalizacija“

U organizaciji međunarodnog centra za promociju preduzeća (ICPE) iz Ljubljane i suorganizaciji ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinske komore BiH i ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, 2. i 3. juna 2014. godine u Sarajevu je održana Treća međunarodna konferencija o ekonomskoj diplomatiji i internacionalizaciji nacionalnih ekonomija.


sti marketinga u savremenom poslova-nju, specifičnostima marketinga u B2B sektoru i procesom upravljanja marke-tingom. Za razliku od ranijeg pristupa kada se isključivo polazilo od proizvoda i kada se on nudio na tržištu, bez ikak-vih prethodnih ispitivanja interesa i zahtjeva kupaca, marketing koncept je sistem koji podrazumijeva da je kupac u fokusu.

Proces upravljanja marketingom po-drazumijeva postojanje:

– Strategije na nivou kompanije – Analiza tržišnih mogućnosti

• kupci• konkurencija• makro i mikro okruženje

– Segmentacija, odabir ciljnog tržišta i pozicioniranje

– Kreiranje marketing miksa• proizvod• cijena• promocija• distribucijaPostojanje strategije je neophodno

za kompaniju i u njenu izradu mora biti uključen top menadžment i srednji me-nadžment kompanije.

U okviru drugog dijela posebna pa-žnja je bila usmjerena na analizu tržišta, segmentaciju i odabir ciljanog tržišta i pozicioniranje, kao i na razvoj efikasnog marketing programa. Segmentacija tr-žišta podrazumijeva podjelu tržišta na homogene cjeline (segmente) sa zajed-ničkim potrebama i karakteristikama. Izbor ciljanog tržišta je izbor segmenta kojeg ćemo opsluživati, dok pozicioni-ranje podrazumijeva razvoj posebnog imidža za proizvod ili kompaniju u svi-jesti potrošača. Svaki proizvod ili usluga ima druge kupce i u zavisnosti od toga se formiraju i cijene.

U trećem dijelu je prof. dr. Peštek go-vorio o specifičnostima usluga i uprav-ljanju kvalitetom usluga, efikasnoj mar-keting strategiji u grafičkoj industriji i upravljanju odnosima sa klijentima. Veoma je važno da na osnovu segmen-tiranja tržišta, pozicioniranja i odabira ciljanog tržišta kompanija procijeni na koji način će upravljati proizvodom ili uslugama. Ako želi da se diferencira mora stalno ulagati u proizvod ili uslu-gu, raditi na stvaranju i razvoju branda i biti drugačija od ostalih. To podrazumi-jeva da kompanija mora biti i efikasna iznutra (oprema, kadrovi, transport...), isporučivati prema zahtjevima kupca i imati bar jednu konkurentnu prednost (imati novi proizvod, biti kreativan...). Treba razvijati standarde kvaliteta pro-

izvoda ili usluga. Ulaganje u znanje i inovacije je veoma važno za uspješnu kompaniju.

Veoma interesantan dio trenin-ga ticao se primjene Interneta u marketingu,organizacije i kontrole marketinga. E-marketing je tradici-onalni marketing u kojem se koristi informaciona tehnologija. Internet i druge tehnologije ne mijenjaju fun-damentalne principe marketinga, već utiču na tradicionalni marketing na tri načina:

– povećavaju efikasnost kod usta-ljenih marketinških funkcija

– tehnologijom e-marketinga transformiraju se mnoge marketing strategije

– temeljno se mijenjaju ponašanja potrošača

E-marketing je u srcu e-poslovanja, omogućava približavanje kupcima i njihovo bolje razumijevanje, dodavanje vrijednosti proizvodima, proširivanje kanala distribucije i unapređenje pro-daje uz korištenje digitalnih medijskih kanala (marketing istraživanje, on –line oglašavanje i afilacijski marketing).

E-marketing obuhvata i korištenje web sitea da bi se pratili kupci, prodaja, upravljanje post-prodajnim uslugama. E- marketing je način razmišljanja koji postavlja kupca u središte svih on-line aktivnosti.

Postoji pet koristi, razloga i ciljeva e-marketinga:

– povećanje prodaje (pomoću šire-nja distribucije, promocije i prodaje)

– dodavanje vrijednosti (dati kup-cima dodatne on-line pogodnosti)

– približavanje kupcima (kroz pra-ćenje, ispitivanje, kreiranje dijaloga, učenje)

– smanjenje troškova (usluge, pro-mocija, prodajne transakcije i admini-stracije, štampanje i komunikacija)

– on-line ekstenzija branda (jačanje vrijednosti branda u potpuno novom mediju).

Navedena i druga teoretska saznanja koja je prof. dr. Peštek izložio učesnici-ma treninga imala su i konkretan osvrt na grafičku industriju. Trening je bio interaktivan tako da su učesnici mogli aktivno davati svoje prijedloge i suge-stije i, što je veoma važno, izvući pouku kako da saznanja dobivena na treningu primijene u poslovanju kompanija u ci-lju ostvarenja većeg profita.

Selma Bašagić n

EVROPSKI OMBUDSMEN

(EUROPEAN OMBUDSMAN/

MÉDIATEUR EUROPÉEN)

Evropski ombudsmen kao jed-no od tijela Evropske unije uspo-stavljen je Ugovorom o Evropskoj uniji (1992./1993.) i djeluje kao posrednik između građana i in-stitucija Evropske unije. Evropski ombudsmen istražuje žalbe na nepravilan rad institucija i tijela Evropske unije, uključujući i žalbe na rad Evropske komisije, Vijeća Evropske unije i Evropskog parla-menta. Samo Sud pravde Evropskih zajednica i Prvostepeni sud nisu u njegovoj nadležnosti. Evropski om-budsmen pokreće istrage na osnovu primljenih žalbi, ali može i samo-stalno pokrenuti istragu. Evropski ombudsmen ne ispituje žalbe pro-tiv državnih, regionalnih ili lo-kalnih tijela vlasti država članica, čak ni kada se pritužbe odnose na poslove vezane za Evropsku uniju. Ombudsmen, nakon otkrivanja slu-čaja lošeg poslovanja, obavještava i dostavlja nacrt preporuke dotičnoj instituciji, koja u roku od tri mje-seca mora izraditi svoje mišljenje o tom slučaju. Ombudsmen tada podnosi izvještaj Evropskom par-lamentu i toj instituciji te obavje-štava podnosioca žalbe o rezultati-ma istrage. Također, Ombudsmen može pozvati Evropski parlament da preduzme političku akciju. Svaki građanin Evropske unije, svako fi-zičko i pravno lice koje ima prebiva-lište ili ured registriran u državi čla-nici Evropske unije, može podnijeti žalbu Evropskom ombudsmenu. Mandat Evropskog ombudsmena je pet godina, a djeluje potpuno neza-visno i nepristrasno.

POJmOVNIK EVROPSKIH

INTEGRACIJA

Seminar „Kako unaprijediti poslo-vanje i kvalitet usluga u grafičkoj industriji“ organiziran je u cilju

upoznavanja menadžerskog i drugog stručnog kadra iz grafičkih kuća Bosne i Hercegovine sa načinom upravljanja i vođenja kompanija, standardizacijom i CtP tehnologijom u grafičkoj industriji.

U veoma interesantnom predavanju o značaju menadžmenta i marketin-ga u upravljanju kompanijama, prof. dr. Almir Peštek, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, je istakao neophodnost postojanja strateš-kog planiranja u kompanijama i mar-keting orijentacije u poslovanju, gdje je najvažnije prepoznati potrebe i zahtjeve kupaca i njima se prilagođavati. Naime, nepostojanje takve orijentacije dugo-ročno će dovesti u pitanje poslovanje svake kompanije.

O neophodnosti uvođenja standardizacije u poslovanje kompanija, ulaganje u kadrove, postizanje i održavanje kontinui-teta u kvalitetu proizvoda i uslu-ga govorio je g. Darko Klepić iz firme Grafik.Net iz Zagreba. On je istakao da je danas standardiza-cija gotovo imperativ u grafičkoj industriji, koja omogućava brojne uštede materijala (posebno boja i papira), povećanje produktivnosti rada i postizanje višeg nivoa kvali-teta proizvoda.

Potrebu stalnog praćenja naj-novijih tehnologija potvrdio je g. Amir Mundžić, direktor predstav-ništva Grafik.Net u Sarajevu. On je na veoma interesantan način prezentirao prednosti CtP ure-đaja koji omogućuju postizanje visokog nivoa kvaliteta grafičkih

proizvoda i usluga, svođenje greški na minimum i uštede u poslovanju u du-žem roku.

U prezentaciji je ukazano na pri-mjenu termalnih besprocesnih offset ploča u kompanijama koje posjeduju termalne CtP uređaje. Kompanije čiji je broj radnih naloga veliki i koje troše ogromne količine ploča i drugih sred-stava (razvijača) za izradu štamparskih formi imaju veliku uštedu korištenjem navedenih ploča. Istaknuto je, također, da su besprocesne ploče potpuno eko-loški prihvatljive, jer se za razvijanje ne koriste posebni razvijači. Za rad sa ovim pločama potrebno je imati samo CtP uređaj bez dodatnih hemijskih kom-ponenti koje se koriste kod klasičnih uređaja.

Najviše ocjene za organizaciju semi-nara, izbor tema i predavača potvrdile

su opravdanost organiziranja seminara i potrebu nastavka edukacije na slične teme.

Savremena marketing praksa u grafičkoj industriji

Kao konkretizacija ranijeg seminara, Asocijacija grafičke i papirne industri-je Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je bila organizator jednod-nevnog treninga „Savremena marketing praksa u grafičkoj industriji“. Trening je bio namijenjen rukovodnim kadrovima kompanija, a vodio ga je prof. dr. Almir Peštek, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i ekspert iz oblasti marketinga.

Trening je sadržavao četiri cjeline. U uvodnom dijelu je prof. dr. Peštek upoznao učesnike sa pojmom i važno-

Grafička industrija Bosne i Hercegovine -uz edukaciju do uspjeha-

Asocijacija grafičke i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine organizirala je stručni seminar „Kako unaprijediti poslovanje i kvalitet usluga u grafičkoj industriji“ i jednodnevni trening „Savremena marketing praksa u grafičkoj industriji“. Najviše ocjene za organizaciju seminara, izbor tema i predavača potvrdile su opravdanost organiziranja seminara i potrebu nastavka edukacije na slične teme.

EDUKACIJA


Interesantne brojke Za posljednjih 20 godina, Arbitražni sud je riješio oko 5.600 slučajeva, u kojima su stranke bile fizičke ili pravne osobe iz 40 zemalja svijeta.

U posljednjih deset godina, Arbitražni sud je riješio 1.350 sporova s elemen-tom inozemnosti (jedna od strana imala prebivalište ili sjedište van Bugarske) i 708 unutarnjih arbitražnih sporova, a njih 60% riješeno je u kratkom vremenskom razdoblju – 6 do 9 mjeseci od pokretanja arbitražnog postupka.

Posljednji podaci Arbitražnog suda govore o tome da se očekuje u 2014. go-dini prijem 700-800 zahtjeva za pokretanje arbitražnog postupka. U 2013. godini radilo se o 765 predmeta.

Koliko je ova usluga profitabilna, najbolje govori podatak da je u Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj komori formiran Sektor za arbitražu u kojem radi sedam zaposlenih i da, nakon plaćanja svih troškova (uključujući i troškove infrastruktu-re, honorare arbitrima, plaće zaposlenih itd.), Komori ostaje neto oko 1.000.000 KM godišnje.

Svaka od zemalja jugoistočne Europe imala je svoj razvojni put u primje-ni i razvoju arbitraže. Interesantan

je razvojni put Arbitražnog suda pri Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj ko-mori, kao zemlji Balkana i bivšoj članici tzv. Istočnog bloka.

Arbitražni sud u Bugarskoj osnovan je prije više od 110 godina i to kao Sud za mirenje u okviru Bugarske trgovačke i industrijske komore. U razdoblju kada je Bugarska bila članica Savjeta za uzaja-mnu ekonomsku pomoć (SEV), odnosno pripadala tzv. Istočnom bloku, Arbitražni sud pri Bugarskoj trgovačkoj i industrij-skoj komori bio je nadležan za rješavanje trgovačkih sporova između pravnih oso-ba od kojih je barem jedna imala sjedište izvan Bugarske. Njena nadležnost je bila obvezujuća za vanjskotrgovinska podu-zeća iz zemalja članica SEV-a, i to teme-ljem Moskovske konvencije iz 1972. go-dine. Za sva druga poduzeća arbitraža je bila dobrovoljna – ako su ugovorili njenu nadležnost.

Od 1989. godine, temeljem provede-nih reformi u svim zemljama članicama tzv. Istočnog bloka, Arbitražni sud poči-nje djelovati kao dobrovoljno ugovoreni arbitražni sud između fizičkih i/ili prav-nih osoba sa prebivalištem, odnosno sje-dištem u Republici Bugarskoj.

Arbitražni sud je nadležan za rješava-nje u parničnim sporovima, bez obzira na to da li je sjedište ili prebivalište jedne ili obje stranke u Republici Bugarskoj.

Sporovi u vezi prava vlasništva ili po-sjeda nekretnina, kao i sporovi proistekli iz i u vezi s radnim odnosima ne mogu biti predmet arbitražnog suda.

Arbitražni sud rješava u predmetima gdje je njegova nadležnost određena arbi-tražnim sporazumom ili međunarodnim ugovorom. Arbitražni sporazum mora biti u pisanoj formi. Smatra se da postoji ugovor u pisanoj formi ako je sadržan u

REGULATIVA

Značaj i uloga arbitraže u državama jugoistočne EuropeZa posljednjih 20 godina, Arbitražni sud pri Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj komori je riješio oko 5.600 slučajeva, u kojima su stranke bile fizičke ili pravne osobe iz 40 zemalja svijeta. Dijapazon predmeta na arbitraži je vrlo širok, počevši od neispunjenja odredaba ugovora – postojanja, tj. nepostojanja originalnog ugovora, do potrošnje struje nakon izlaska stanara iz stana.

korespondenciji koja se vodila između stranaka.

Način rada Arbitražnog suda

Kao odličan „alat“ u radu Arbitražnog suda koristi se izuzetno dobar softver za elektroničko praćenje svih predmeta. Putem ovog softvera, klijent, odnosno arbitar ili druga ovlaštena osoba, može ući u predmet i vidjeti svu dostavljenu dokumentaciju, kao i zapisnike sa ra-sprava. Potrebno je naglasiti da se elek-tronički vodi svaki podnesak, a ne samo zapisnici s rasprava (kao što je slučaj na redovnim sudovima u BiH).

Koristi se tzv. otvorena lista arbitara, što omogućava stranama predlaganje ar-bitara i van liste. U razgovoru s arbitrima, rečeno nam je da ima nekih „popularni-jih“ i „manje popularnih“ arbitara, odno-sno koristeći se pravom izbora arbitra, stranke na vrlo jasan način ukazuju na kvalitetu rada svakog od arbitara. Arbitri su najčešće odvjetnici, ali i umirovljeni suci. U jednom razdoblju suci redovnih sudova mogli su biti imenovani za arbi-tre, pa je to pravo ukinuto, odnosno suci mogu biti imenovani za arbitre nakon umirovljenja. Umirovljeni suci, i to sa

Vrhovnog i Ustavnog suda Bugarske, vrlo često se imenuju za arbitre, jer su vjero-jatno svojim iskustvom sebe dokazali kao dobre i fer arbitre.

Razloge ovako enormnog broja pred-meta koji se rješavaju na Arbitražnom sudu, treba tražiti, prema izjavama ru-kovodećih osoba iz Bugarske trgovačke i industrijske komore, u velikoj korum-piranosti državnih sudova, izuzetno du-gotrajnoj proceduri na redovnim sudovi-ma, ali i dugoj arbitražnoj praksi i, što je najvažnije, dobrom radu arbitara.

Kako je već ranije navedeno, uspijeva-ju održati efikasnost rješavanja predmeta na godišnjoj razini.

Interesantno je navesti da se rasprave održavaju utorkom, srijedom i četvrt-kom, od 11:00 do 16:00 sati, u tri sale, a po predmetu rasprava traje (ili je predvi-đeno da traje) 30 minuta, pa neupućenoj osobi može djelovati da se nalazi na re-dovnom sudu, a ne u Komori.

Dijapazon predmeta na arbitraži je vrlo širok, počevši od neispunjenja odre-daba ugovora – postojanja, tj. neposto-janja originalnog ugovora, do potrošnje struje nakon izlaska stanara iz stana.

Iz organizacije rada Arbitražnog suda pri Bugarskoj trgovačkoj i industrijskoj komori Vanjskotrgovinska komora BiH može mnogo naučiti.

I na kraju, pored svih nabrojanih okol-nosti koje „opravdavaju“ tako veliki broj predmeta koji se rješava na Arbitražnom sudu pri Bugarskoj trgovačkoj i industrij-skoj komori, ima još jedna, a to je Zakon o arbitraži. Naime, i Bugarska, kao i Republika Hrvatska, ima poseban Zakon o arbitraži kojim je regulirala niz pravnih situacija koje se u Bosni i Hercegovini rješavaju primjenom Zakona o parnič-nom postupku.

Služba za pravne poslove VTK BiH n

Zahvaljujući stručnim kadrovima i napornom radu, Belif d.o.o. je us-pio izgraditi proizvodno-poslovni

kompleks na 2.600 m2, u čijem sklopu se nalazi proizvodni pogon, skladišni prostor za repromaterijale i gotove proi-zvode, upravno- administrativna zgrada i vlastita laboratorija za kontrolu i razvoj proizvoda.

Tehnologija po kojoj fabrika radi je tehnologija miješanja, čime se osigurava zatvoren sistem u fabrici, nema zagađe-nja zraka, vode i tla. Firma posjeduje sve dozvole za rad sa hemijskim materijama, upotrebne dozvole, te vodnu i okolinsku dozvolu.

Od 2003. godine Belif d.o.o. uspješno implementira i certificira sistem uprav-ljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima ISO 9001:2000.

U kontinuitetu razvoja i primjene si-

stema upravljanja kvalitetom, Belif d.o.o. je od 2009. certificiran prema zahtjevima ISO 9001: 2008.

Trenutno, kompanija je u BiH jedan od najvećih proizvođača antifriza, sred-stava za pranje i odmrzavanje vjetrobran-skog stakla i autokozmetike.

U oblasti auto programa, kompa-nija je prepoznata po svom proizvodu ANTIFRIZ SUPER 100 zasnovanom na organskoj tehnologiji (OAT – organic acid technology), tj. OAT inhibitorskoj tehnologiji poznatoj pod nazivom NAP free (bez nitrita, amina i fosfata).

Belif je lider u BiH u proizvodnji sredstava za hemijski tretman bazen-skih voda, sa širokom lepezom kupaca. Kompanija održava veliki broj komerci-jalnih i hotelskih bazena, a neki od njih su: Olimpijski bazen Sarajevo, Terme Ilidža, Pahuljica Vlašić, Termag Jahorina,

kao i mnogobrojni komercijalni bazeni u Banjoj Luci, Gradišci, Bihaću, Mostaru, Živinicama, Tuzli i drugim gradovima.

Belif nudi vrlo jednostavan i kvali-tetan način dezinfekcije bazenske vode u vidu tečne hemije, tableta i granula. Osim hemijskog tretmana, u ponudi je i sva prateća oprema za male kućne baze-ne: filteri, crijeva, usisivači, plutače i osta-la oprema. Svojim kupcima kompanija pruža i besplatno stručno savjetovanje o održavanju vode u bazenima. Za te svrhe, firma posjeduje mini pokretni laborato-rij u kojem se mogu odrediti svi značajni parametri koji su bitni za besprijekorno čistu bazensku vodu.

Pored ova dva osnovna proizvodna programa, Belif proizvodi i sredstva za održavanje higijene u domaćinstvu, te ši-rok spektar fluida za specijalne namjene.

U oblasti specijalnih fluida izdvajaju se dva proizvoda: Antifriz 100 za sisteme centralnog grijanja i Antifriz 100 EKO. Antifriz 100 za sisteme centralnog grija-nja je antifriz nove generacije zasnovan na tzv.organskoj tehnologiji i ne sadr-ži nitrite, amine i fosfate. Antifriz 100 EKO je koncentrovana ekološka tečnost namijenjena za prijenos toplote za solar-ne i sisteme centralnog grijanja. Na bazi neotrovnog monopropilen glikola, pri-mjenjuje se u svim sistemima hlađenja i grijanja u prehrambenoj industriji, kao i u svim sistemima gdje postoji mogućnost kontakta rashladne tečnosti sa hranom i vodom.

Trenutno je u proizvodnom asor-timanu 59 proizvoda u 130 različitih pakovanja.

Od 2011. godine Belif je počeo ra-diti proizvode za druge robne marke, a trenutno radi za 8 robnih marki sa 19 proizvoda. Robne marke su: Hifa Group, Rox, Merkator, Tuš, T Dizel, Total Trade, Bihamk, Bosna-Sunce osiguranje.

Preko 1.100 kupaca su garancija kvali-teta kompanije.

PREDSTAVLJAmO

Belif d.o.o. JelahBelif d.o.o. je fabrika hemijskih proizvoda osnovana 1996. godine u Tešnju. Dvije godine poslije, sjedište tvornice prelazi u Jelah. Belif d.o.o. je lociran u industrijskoj zoni Ciglane u Jelahu koja pripada općini Tešanj, u okviru ZE−DO kantona, udaljenoj 6 km od Tešnja, a 200 metara od magistralnog puta Doboj - Teslić. Udaljen je 10 km od magistralnog puta m 17.

Dezinfekcija poplavljenih područja Uslijed nastale situacije nakon poplava na području BiH, na adresu firme Belif d.o.o. pristizala su mnogobrojna pitanja vezana za način dezinfekcije poplavlje-nih područja, kao i zahtjevi za donacije.

Preporuka je bila sredstvo na bazi hlora koje kompanija ima u svom asor-timanu i koje se pokazalo kao vrlo učinkovito sredstvo za dezinfekciju. To su Belosan granule za opću dezinfekciju u pakovanju od 900 i 300 grama. To je visokoaktivno dezinfekciono sredstvo koje sadrži oko 60% aktivnog hlora veza-nog kao natrij dihlorizocijanurat dihidrat.

Prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nakon povlačenja vode iz poplavljenih područja bilo je potrebno što prije pristupiti mehaničkom čišćenju poplavljenih površina i objekata, a zatim prostorije očistiti vodom i de-terdžentima. Nakon toga, tj. na samom kraju slijede dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

Za fazu čišćenja prije izvršenja dezinfekcije Belif d.o.o. iz svog asortimana nudi razna sredstva iz proizvodnog programa sredstava za čišćenje: BelClean – deterdžent za pranje posuđa, Solna kiselina, Izbjeljivač rublja – za izbjeljiva-nje i dezinfekciju, Sredstvo za čišćenje odvodnih cijevi, WcClean – sredstvo za čišćenje sanitarija, BelSoap – tečni sapun, BelCream – tečno abrazivno sredstvo, AlgoBel – sredstvo za uništavanje algi i druga sredstva.

Kao i do sada, firma Belif se odazvala mnogobrojnim zahtjevima za donacije poplavljenim područjima kako novčano tako i doniranjem sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Najviše sredstava firma je izdvojila za područja koja su joj geo-grafski najbliža - Općinu Doboj Jug, Općinu Doboj i Općinu Maglaj. Osim toga, od samog početka nastale situacije uslijed poplava, firma je prilagodila cijene proizvoda uz dodatne pogodnosti i rabate za sredstva za čišćenje i dezinfekciju kako u veleprodaji tako i u maloprodajnom objektu koji se nalazi u krugu firme.


Uža definicija sistema infra-strukture kvaliteta obuhvata elemente standardizacije, akre-

ditacije i ocjenjivanja usklađenosti. U Bosni i Hercegovini, kao i u skoro svim CEFTA 2006 zemljama, ključni politički dokument o usklađenosti sistema infra-strukture kvaliteta sa EU je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), zaključen između EU i većine CEFTA zemalja. Ovaj dokument otvara vra-ta za integraciju potencijalnih članica u unutrašnje tržište EU, predviđajući, prije svega, liberalizaciju trgovine, tj. bescarinsku liberalizaciju i harmoniza-ciju sa zahtjevima EU sadržanim u di-rektivama EU (harmonizacija sistema upravljanja kvalitetom za standarde i certifikaciju, harmonizacija carinskih uprava, te propisa o konkurenciji i pra-vima intelektualnog vlasništva). U cilju

otklanjanja tehničkih prepreka trgovi-ni, članice CEFTA 2006, buduće zemlje EU, moraju uskladiti svoju zakonsku regulativu o sigurnosti proizvoda, tran-sponiranjem legislative EU u njihove nacionalne zakonodavne sisteme. Uz transponiranje direktiva EU u domaću legislativu, zemlje članice EU progresiv-no usvajaju harmonizirane standarde (ENs) uspostavljene od strane ovih tije-la, kao nacionalne standarde, zamjenju-jući svoje dotadašnje proturječne stan-darde. Na ovaj način se proizvođačima koji ispunjavaju nacionalne standarde jedne od država članica omogućava da vrše isporuke u okviru cijele EU bez is-punjavanja dodatnih zahtjeva za uskla-đivanje. Primjena harmoniziranih stan-darda je dobrovoljna i proizvođač uvijek može odabrati drugi način dokazivanja usklađenosti sa osnovnim zahtjevima,

s tim da je u takvim slučajevima doka-zivanje usklađenosti komplikovanije. Nedvosmisleno, potencijalnim budu-ćim članicama EU, kao što su CEFTA 2006 zemlje, se preporučuje da djeluju u pravcu usvajanja ovih istih harmonizi-ranih standarda kao nacionalnih.

Podjela standarda koji se odnose na usklađivanje sa EU zakonodavstvom se svodi na dvije grupe. Prva grupa su obavezni standardi koji su propisani za-konom, propisom ili međunarodnim, odnosno regionalnim sporazumima. Primjena ovih standarda nije obavezna za sve proizvode. Obavezni standardi su eliminatorni za određene proizvode, odnosno vrste proizvoda sa jasno defini-rane liste. To su najčešće proizvodi koji potencijalno mogu predstavljati rizik po zdravlje i/ili sigurnost potrošača ili korisnika te proizvodi koji mogu štetiti okolišu, kao i oni koji moraju ispunjava-ti odredbe međunarodnih ili regional-nih sporazuma o trgovini. Dobrovoljni standardi, su uvijek tržišno diktirani, s ciljem podizanja nivoa privlačnosti pro-izvoda ili usluga za krajnjeg potrošača, u odnosu na ponudu dobavljača koji primjenjuju ove standarde. Tržišno dik-tirani standardi su najčešće certifikati o upravljanju kvalitetom koji garantuju efikasno i sigurno upravljanje firmom (grupa standarda ISO 9000), certifikati o organski proizvedenim proizvodima i sl.

Rezultati u koloni Bosne i Hercegovine objašnjavaju se činjeni-com da EU tehnička regulativa još uvi-jek nije identifikovana u prioritetnim sektorima. Ocjenjivanje usklađenosti u

Standardi, tehnički propisi i procedure za ocjenu usklađenostiU cilju otklanjanja tehničkih prepreka trgovini, članice CEFTA 2006, buduće zemlje EU, moraju uskladiti svoju zakonsku regulativu o sigurnosti proizvoda, transponiranjem legislative EU u njihove nacionalne zakonodavne sisteme. Proizvođačima koji ispunjavaju nacionalne standarde jedne od država članica se omogućava da vrše isporuke u okviru cijele EU bez ispunjavanja dodatnih zahtjeva za usklađivanje.

Stepen transponiranosti EU legislative članica CEFTA 2006

Članica CEFTA 2006 U potpunosti ili djelomično

implementirana

Početna faza Netransponirana EU legislativa

Albanija 122 16 32

Bosna i Hercegovina 0 0 0

Hrvatska 97 0 12

Makedonija 53 0 13

Moldavija 79 6 102

Crna Gora 2 79 83

Srbija 30 11 81

UNMIK/Kosovo 0 3 11

Izvor: „The Elimination of Non-Tariff Barriers in CEFTA 2006“, CEFTA ISSUES PAPER 4, OECD, 2012, str. 22.

Unutar Evropske unije nacionalne standarde usvajaju nacionalna tijela za standardizaciju. To često dovodi do protivrječnih standarda i tehničkih poteškoća na unutrašnjem tržištu zbog čega je neophodna redovna razmjena informacija. U tu svrhu, uspostavljene su na-cionalne informacione tačke koje trebaju da omoguće transparentnost tehničkih propisa, standarda i proce-dura za ocjenu usklađenosti. Pored transparentnosti, potrebno je osigurati sistem pomoću kojeg će infor-macije te vrste biti dostupne zainteresiranim stranama, posebno poslovnoj zajednici zemalja članica. Tako i bosanskohercegovačke kompanije, posebno izvozno orijentirane, imaju interes da im se osigura jednostavan pristup informacijama o tehničkim propisima, standar-dima i procedurama za ocjenjivanje usklađenosti u BiH i na tržištima gdje se njihovi proizvodi izvoze. Bosna i Hercegovina ima za cilj da postane punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije te da, u skladu sa tim, uspostavi neophodnu strukturu, insti-tucije i procedure. Vezano za Odluku o planu aktivnosti za realizaciju programa za preuzimanje tehničkih pro-pisa, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo odluku da će BiH institucije sarađivati sa Informacionom tačkom koja će se nalaziti u Institutu za standardizaci-ju BiH. Mehanizam uspostavljen evropskom Uredbom 1025/2012 je zasnovan na sporazumu država članica da

obavještavaju i konsultuju jedna drugu i Komisiju prije usvajanja standarda i da izmjene svoje nacrte ako je to neophodno. Kroz transparentnost i razmjenu informaci-ja u fazi predlaganja, države članice su se dogovorile da spriječe pojavu novih prepreka jedinstvenom tržištu.

BAS je odgovoran za uspostavu mreže uz učešće što je više moguće ugovornih strana (trenutno oko 15 relevan-tnih institucija - jedna od njih VTK BiH). Mreža se kon-tinuirano ažurira o najvažnijim dešavanjima vezano za rad Informacione tačke koja je u obavezi da obradi svaki upit vezan za standarde, tehničke propise i procedure za ocjenu usklađenosti. Upit dolazi u BAS Informacionu tačku (direktno ili indirektno preko mreže od strane jedne od 15 uključenih institucija) gdje se vrši njegova obrada/objavljivanje na BAS portalu – mjestu na kojem sve umrežene institucije postavljaju svoje odgovore/ko-mentare vezane za taj upit. Nakon završenog roka, BAS Informaciona tačka sublimira sve odgovore/komentare i primarni primalac zahtjeva prosljeđuje odgovor pošilja-ocu zahtjeva.

Sva pitanja o standardima, tehničkim propisima i proce-durama za ocjenu usklađenosti možete uputiti na mail: [email protected]

BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM


svrhu prilagođavanja industrijskih pro-izvoda EU je regulirano EU Globalnim pristupom ocjenjivanju usklađenosti, kao i direktivama Novog pristupa. Cilj ovih okvirnih akata je eliminiranje TBT-a u okviru EU i šireg evropskog ekonom-skog prostora putem smjernica za har-monizaciju nacionalnog zakonodavstva za ocjenjivanje usklađenosti.

Procedure ispitivanja usaglašenosti sa tehničkim propisima i standardima

Jednostavne procedure testiranja i in-spekcije glavni su uslov za troškovno efikasan sistem procjene usklađenosti. Male zemlje, kakve su upravo sve čla-nice CEFTA 2006, suočavaju se sa ne-dostatkom kapaciteta, tj. nedovoljnim brojem tijela za procjenu usaglašeno-sti. Prema kriteriju materijalnih sred-stava i kompetentnosti za provođenje

ispitivanja usaglašenosti, Hrvatska i Makedonija su jedine zemlje koje ima-ju zadovoljavajući stepen opremljenosti u svih 12 prioritetnih sektora privrede, te dovoljan broj tijela za procjenu usa-glašenosti. Bosna i Hercegovina najviše zaostaje u ovom procesu zbog nepo-stojanja sistema nominacije Organa za procjenu usaglašenosti na državnom nivou, te nejasnog kriterija za postojeće nominacije. Upravo zbog toga, najveći problem bosanskohercegovačkih izvo-znika u kontekstu prepreka u trgovini sa zemljama CEFTA 2006, pa i šire, jeste ova vrsta necarinske barijere.

U Bosni i Hercegovini situacija je znatno komplikovanija i zbog činjenice da su zvanično na snazi dva seta teh-ničkih propisa: legislativa ex-Jugosla-vije u kombinaciji sa JUS standardima sa obaveznom primjenom i tri okvirna zakona u kombinaciji sa BAS standar-dima kojim se preuzimaju evropski

dobrovoljni standardi. Legislativa ex-Jugoslavije u kombinaciji sa JUS stan-dardima sa obaveznom primjenom i procedure ocjenjivanja usklađenosti na osnovu tih standarda (obavezno atesti-ranje) vrijede za one proizvode za koje još uvijek nisu preuzeti tehnički propisi EU. Sistem ocjenjivanja usklađenosti u skladu sa zahtjevima WTO TBT spo-razuma je u početnom stadiju razvoja. Proces akreditacije tijela za ocjenjivanje usklađenosti provodi Institut za akredi-taciju BiH (BATA) na osnovu Zakona o akreditaciji („Službeni glasnik BiH“ broj 19/2001) koji je usklađen sa među-narodnim zahtjevima sadržanim u ISO standard 17011 (koji propisuje zahtjeve za akreditacijska tijela).

Mr. sc. Adela Vukotić-Terek n

Tabela: Broj akreditiranih organa za procjenu usaglašenosti zemalja CEFTA 2006

Članica CEFTA 2006Testiranje/

kalibracijske laboratorije

Certifikacijska tijela

Inspekcijski organi

Medicinske laboratorije Ukupno

Albanija 10 2 3 - 15Bosna i Hercegovina 22/7 2 11 - 42Hrvatska 135/19 26 59 5 244Makedonija 30 4 56 - 90Moldavija 74 - - - 74Crna Gora 15/1 - 3 - 19Srbija 291/41 23 59 4 418UNMIK/ Kosovo 16 - 1 - 17

Izvor: „The Elimination of Non-Tariff Barriers in CEFTA 2006“, CEFTA Issues Paper 4, OECD, 2012

U drugoj polovini 2014. godine Agencija, zajedno sa tržišnim inspektoratima entiteta i Brčko

distrikta BiH, planira pojačan inspek-cijski nadzor zaštitnih rukavica za me-haničke rizike. Kontrole će uključivati administrativne i vizuelne provjere, kao i laboratorijsko ispitivanje. Inspektori će poduzeti odgovarajuće radnje i mjere ukoliko se utvrdi da proizvod ne ispu-njava zahtjeve propisane u Naredbi o ličnoj zaštitnoj opremi i standardima. Shodno tome, skrećemo pažnju proi-zvođačima, uvoznicima i distributerima da se prilikom stavljanja na tržište ovih proizvoda pridržavaju svojih zakonskih obaveza.

Zaštitne rukavice su dio lične zaštit-

ne opreme koja štiti ruke ili dio ruke od opasnosti i štetnosti pri radu, na način da smanjuju rizik od povreda. Prema Naredbi o ličnoj zaštitnoj opremi („Službeni glasnik BiH“, broj 75/10) za-štitne rukavice se mogu staviti na tržište Bosne i Hercegovine ili u upotrebu samo ako ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost korisnika, pod uslovom da se pravilno održavaju i koriste u skladu s predvi-đenom namjenom. Shodno tome, da bi ispunile taj zahtjev, zaštitne rukavice moraju ispunjavati odredbe navedene u Aneksu II Naredbe o ličnoj zaštitnoj opremi i sigurnosne zahtjeve propisane u bosanskohercegovačkom standardu BAS EN 420+A1:2011 (preuzet evrop-ski standard EN 420:2003+A1:2009) i

pratećim standardima za određene rizi-ke (npr. BAS EN 388:2005 propisuje do-datne zahtjeve za rukavice namijenjene zaštiti od mehaničkih rizika).

Važnost upotrebe zaštitnih rukavica

Možemo reći da su ruke čovjeku dra-gocjene za obavljanje mnogih osnovnih životnih i radnih funkcija. Briga za za-štitu ruku pri radu, posebno pri obav-ljanju teških i opasnih poslova, mora biti provedena promišljeno, odgovorno i efikasno.

Prema dostupnim statističkim poda-cima, od svih povreda na radu oko 25% su povrede šaka i ručnih zglobova, a oko 10% su povrede ruku. Također, od svih profesionalnih bolesti, oko 9% su profesionalne bolesti kože ruku, a oko 15% vibracijske bolesti ruku.

Iz navedenog se vidi da je upotreba zaštitnih rukavica pri radu važna kao prevencija povreda na radu i profesio-nalnih bolesti, pa je potrebno obratiti pažnju na sljedeće:

– poslodavac je dužan osigurati za-štitne rukavice i voditi računa da ih za-poslenici upotrebljavaju,

– prilikom kupovine zaštitnih ru-kavica, kupovati one označene znakom usklađenosti, obaveznim informacijama i sa odgovarajućim stepenom zaštite,

– prije kupovine većeg broja zaštit-nih rukavica, po mogućnosti, isproba-ti nekoliko različitih modela, te na taj način testirati prikladnost i otpornost rukavica,

– prije upotrebe provjeriti da li su zaštitne rukavice prikladne za namije-njenu upotrebu,

– odabrati odgovarajuću veličinu zaštitnih rukavica,

NADZOR NAD TRŽIšTEm BIH

Zaštitne rukavice - osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi

Nažalost, nedavno smo bili svjedoci velikih poplava širom Bosne i Hercegovine koje su stvorile velike štete u stanovima, kućama, poslovnim prostorijama i imanjima. U mnogim gradovima, nakon povlačenja voda, ostalo je blato, smeće, prljavština, te se još uvijek radi na otkopavanju i čišćenju objekata. Za čišćenje je neophodna i adekvatna zaštitna oprema. U ovom broju Infokoma smo se opredijelili za tekst o zaštitnim rukavicama, s obzirom da je u zadnjih nekoliko mjeseci dodatno bila izražena potreba za istim.

Primjeri zaštitnih rukavica

Zaštitne rukavice koje ne spadaju u ličnu zaštitnu opremu su rukavice nami-jenjene za zaštitu od nepovoljnih atmosferskih uslova, vlage, vode ili toplote ili hladnoće za privatnu upotrebu, zatim rukavice koje koriste vojska i policija te bokserske rukavice.

Primjeriza

Zaštitne runepovoljnihkojekoriste

Važnostup

Najčešće Najčešćedermatitis

Možemo reBriga za zapromišljenPrema doszglobova,abolestikož

štitnihruka

ukavice kojhatmosfersevojskaipo

potrebezaš

e povrede šaka

e profesionalns, kontaktni ale

eći da su ruaštitu rukuo,odgovornstupnim stataoko10%seruku,aok

vica:

e ne spadaskihuslova,volicijatebok

štitnihruka

a, ručnih zglob

ne bolesti kožergijski derma

uke čovjekupri radu, p

noiefikasnotističkim posupovredeko15%vibr

aju u ličnuvlage,vodekserskeruka

avica

bova i ruku su

že izazvane atitis, fototoksi

u dragocjeneposebno prio.odacima, odruku.Takođracijskebole

2

u zaštitnu oilitoploteilavice.

u ogrebotine, p

neupotrebom ični dermatitis,

e za obavljai obavljanju

d svih povređer,odsvihestiruku.

opremu sulihladnoćez

porezotine, ub

ili upotrebom, fotoalergijski

anjemnogihu teških i op

eda na raduprofesiona

rukavice nzaprivatnu

bodi, natučenja

m nesigurnih i dermatitis, si

h osnovnihpasnih posl

u oko 25%lnihbolesti,

namijenjeneuupotrebu,

a, nagnječenja

rukavica su indrom kontak

životnih i rlova, mora

su povrede,oko9%su

za zaštituzatimrukav

a, opekotine.

kontaktni iritaktne urtikarije.

radnih funkcbiti proved

e šaka i ručuprofesiona

odvice

ativni

cija.dena

čnihalne

Primjeriza

Zaštitne runepovoljnihkojekoriste

Važnostup

Najčešće Najčešćedermatitis

Možemo reBriga za zapromišljenPrema doszglobova,abolestikož

štitnihruka

ukavice kojhatmosfersevojskaipo

potrebezaš

e povrede šaka

e profesionalns, kontaktni ale

eći da su ruaštitu rukuo,odgovornstupnim stataoko10%seruku,aok

vica:

e ne spadaskihuslova,volicijatebok

štitnihruka

a, ručnih zglob

ne bolesti kožergijski derma

uke čovjekupri radu, p

noiefikasnotističkim posupovredeko15%vibr

aju u ličnuvlage,vodekserskeruka

avica

bova i ruku su

že izazvane atitis, fototoksi

u dragocjeneposebno prio.odacima, odruku.Takođracijskebole

2

u zaštitnu oilitoploteilavice.

u ogrebotine, p

neupotrebom ični dermatitis,

e za obavljai obavljanju

d svih povređer,odsvihestiruku.

opremu sulihladnoćez

porezotine, ub

ili upotrebom, fotoalergijski

anjemnogihu teških i op

eda na raduprofesiona

rukavice nzaprivatnu

bodi, natučenja

m nesigurnih i dermatitis, si

h osnovnihpasnih posl

u oko 25%lnihbolesti,

namijenjeneuupotrebu,

a, nagnječenja

rukavica su indrom kontak

životnih i rlova, mora

su povrede,oko9%su

za zaštituzatimrukav

a, opekotine.

kontaktni iritaktne urtikarije.

radnih funkcbiti proved

e šaka i ručuprofesiona

odvice

ativni

cija.dena

čnihalne


riodu zastarijevanja lične zaštitne opreme ili pojedinih komponenti,

f) tipu ambalaže prikladne za transport,g) značenju eventualnih oznaka na

proizvodu,h) po potrebi upućivanje na druge pri-

mijenjene propise.

Rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

Pod zaštitnim rukavicama koje služe za zaštitu od mehaničkih rizika smatraju se rukavice koje su označene standardom BAS EN 388 i imaju piktogram oblika čekića s ocjenama za četiri tipa zaštite:

habanje, rezanje, kidanje i probijanje. Što je veća ocjena, bolji je nivo zaštite.

BAS EN 388

X Y Z Q

Uz piktogram se mora nalaziti četve-rocifreni broj koji označava nivo zašti-te, npr. XYZQ, gdje je X - otpornost na habanje (vrijednost od 1 do 4), Y - ot-pornost na rezanje sječivom (vrijednost od 1 do 5), Z - otpornost na kidanje (vrijednost od 1 do 4) i Q - otpornost na probijanje (vrijednost od 1 do 4). U sljedećoj tabeli prikazani su nivoi zaštite po pojedinim parametrima:

Za više informacija o zaštitnim ruka-vicama i drugoj ličnoj zaštitnoj opremi posjetite Internet stranicu Agencije za nadzor nad tržištem BiH (www.annt.gov.ba) ili kontaktirajte Agenciju pu-tem telefona 057/340-718 ili e-maila: [email protected].

Tekst pripremili:Samir Bekto, pomoćnik direktora

[email protected] Tabaković Kedić, stručni savjetnik

[email protected]

Nivo zaštiteOtpornost na: 1 2 3 4 5

Habanje (broj ciklusa) 100 500 2000 8000 -Rezanje sječivom (indeks) 1,2 2,5 5,0 10,0 20,0Kidanje (N) 10 25 50 75 -Probijanje (N) 20 60 100 150 -

– poštovati upute proizvođača o na-mijenjenoj upotrebi zaštitnih rukavica, održavanju i skladištenju,

– ne upotrebljavati oštećene zaštitne rukavice.

Kategorije zaštitnih rukavica

Prema Naredbi o ličnoj zaštitnoj opre-mi, zaštitne rukavice su razvrstane u tri kategorije (I, II i III), s obzirom na rizike od kojih pružaju zaštitu.

Kategorija I obuhvata zaštitne ruka-vice koje pružaju zaštitu od minimalnih opasnosti čije postepeno djelovanje ko-risnik može na vrijeme i sa sigurnošću prepoznati, te u ovu kategoriju spadaju zaštitne rukavice kao što su: baštanske rukavice, rukavice za pružanje zaštite od razrijeđenih rastvora deterdženata, rukavice za zaštitu korisnika od toplote ne veće od 50° C, rukavica za zaštitu od manjih udara i vibracija itd., za profesi-onalnu upotrebu.

Kategorija III obuhvata zaštitne ru-kavice namijenjene zaštiti od opasno-sti po život ili od opasnosti koje mogu ozbiljno i trajno oštetiti zdravlje, a za koje proizvođač pretpostavlja da nji-hove trenutne učinke korisnik ne može prepoznati na vrijeme. Ova kategorija obuhvata rukavice za zaštitu od elek-

tričnih rizika prilikom rada sa visokim naponom, rukavice za zaštitu od toplo-te/hladnoće čije štetne efekte možemo uporediti sa temperaturom zraka ≥100° C / ≤ - 50° C, rukavice za zaštitu od he-mijskih rizika i radioaktivnog zračenja itd.

Kategorija II zaštitnih rukavica obu-hvata sve druge rukavice koje ne spada-ju u I ili III kategoriju.

Opći zahtjevi koje zaštitne rukavice moraju da ispunjavaju prilikom stavljanja na tržište BiH1. Obavezne informacije o proizvo-

du. Sve obavezne informacije na proizvodu, pakovanju (ambalaži) i u uputstvu moraju biti napisane na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Opće informacije o proizvodu moraju biti navedene kako bi se smanjile sve predvidive opasnosti koje su povezane sa upo-trebom zaštitnih rukavica.

2. Obavezne informacije na proizvo-du. Svaka zaštitna rukavica mora biti označena sljedećim obaveznim informacijama:

a) Nazivom, trgovačkim znakom ili na drugi način (brendom) za identifika-ciju proizvođača ili njegovog ovlašte-nog zastupnika;

b) Oznakom modela zaštitne rukavice (komercijalno ime ili kod koji dozvo-ljava korisniku jasnu identifikaciju proizvoda);

c) Veličinom zaštitne rukavice;d) Znakom usklađenosti;e) U slučaju da zaštitne rukavice kate-

gorija II ili III ispunjavaju zahtjeve jednog ili više standarda, moraju biti označene piktogramom (piktogrami-ma) koji je u skladu sa primijenjenim standardom (standardima). Uz pik-

togram mora biti navedena oznaka primijenjenog standarda i nivoi za-štite. Ukoliko je rukavica kategorije I usklađena samo sa standardom EN 420 ne mora imati piktogram (npr. baštanske rukavice);

f) Samo za rukavice kategorije III po-trebno je navesti i broj certifikacio-nog tijela, odnosno tijela za ocjenu usklađenosti uključenog u fazu kon-trole proizvodnje.

3. Obavezne informacije na pakova-nju (ambalaži). Svako pakovanje zaštitnih rukavica mora biti jasno označeno sljedećim informacijama:

a) Nazivom i punom adresom pro-izvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika;

b) Oznakom modela zaštitne rukavice (komercijalno ime ili kod koji dozvo-ljava korisniku jasnu identifikaciju proizvoda);

c) Veličinom zaštitne rukavice;d) U slučaju kategorije I zaštitnih ruka-

vica namijenjenih zaštiti korisnika od minimalnih opasnosti, treba da stoji tekst sličnog sadržaja „Samo za minimalne rizike“;

e) U slučaju da zaštitne rukavice kate-gorije II ili III ispunjavaju zahtjeve jednog ili više standarda, mora na pakovanju biti piktogram (piktogra-mi) koji je u skladu sa primijenjenim standardom (standardima). Uz pik-togram mora biti navedena oznaka primijenjenog standarda i nivoi za-štite. Ukoliko je rukavica kategorije I usklađena samo sa standardom EN 420 ne mora imati piktogram (npr. baštanske rukavice).

4. Uputstvo uz proizvod. Odredbom tačke 1.4. Aneksa II Naredbe o lič-noj zaštitnoj opremi propisano je da uputstvo koje sastavlja proizvođač i isporučuje uz ličnu zaštitu opremu, pored naziva i adrese proizvođača i/ili njegovog ovlaštenog zastupnika, mora sadržavati sve relevantne infor-macije o:

a) skladištenju, upotrebi, čišćenju, odr-žavanju, servisiranju i dezinfekciji,

b) radnim svojstvima zabilježenim tokom tehničkih ispitivanja radi provjere nivoa ili klasa zaštite, koje osigurava predmetna lična zaštitna oprema,

c) prikladnoj dodatnoj opremi za ličnu zaštitnu opremu,

d) klasama zaštite primjerene za različi-te nivoe rizika i odgovarajućim ogra-ničenjima upotrebe,

e) krajnjem roku zastarijevanja ili pe-

Najčešće povrede šaka, ručnih zglo-bova i ruku su ogrebotine, porezo-tine, ubodi, natučenja, nagnječenja, opekotine.

Najčešće profesionalne bolesti kože izazvane neupotrebom ili upotre-bom nesigurnih rukavica su kon-taktni iritativni dermatitis, kontak-tni alergijski dermatitis, fototoksični dermatitis, fotoalergijski dermatitis, sindrom kontaktne urtikarije.

Veličine zaštitnih rukavicaStandard BAS EN 420 propisuje veličine zaštitnih rukavica prema sljedećoj tabeli:

Veličina šake (inč)*

Opseg šake(mm)

Dužina šake(mm)

Minimalna dužina rukavice (mm)

6 7 8 9

10 11

152178203229254279

160171182192204215

220 230 240 250 260270

* Veličina šake se određuje u inčima - 1 inč = 2,54 cm.

Piktogrami kojima mogu biti označene

zaštitne rukavice

Piktogrami su grafički simboli koji ukazuju na vrstu rizika od kojih pružaju zaštitu. U nastav-ku je pregled piktograma nave-denih u standardu BAS EN 420, kojima mogu biti označene zaštitne rukavice u zavisnosti od namijenjene zaštitne uloge.


EICC BiH PS 1 – maj 2014.Italijanska firma koja se bavi posredovanjem u aktivnostima vezanim za turističke i trgovačke nekretnine zainteresovana je za zajedničko ulaganje i nudi usluge agenta koji će da predstave interese strane firme u oblasti građevine i trgovine nekretninama. Ova firma posjeduje veliko iskustvo, znanje i pouzdan je partner. Osoblje je visoko kvalifikovano i spremno da pruži rješenje ljudima koji su zainteresovani za nekretnine u Siciliji. Potencijalni partner bi se trebao baviti distribucijom usluga ili bi trebao biti firma zainteresovana za investiranje u Siciliji. Prethodno iskustvo u međunarodnim transakcijama nije neophodno.

EICC BiH PS 2 – maj 2014.Mađarska firma koja se bavi veleprodajom i izvođačkim radovima je u potrazi za dobavljačima iz oblasti industrijske energetske efikasnosti uglavnom u polju obnovljivih izvora energije. Prednosti koje ova firma nudi su višegodišnje iskustvo na tom polju, tehničko znanje o proizvodima iz oblasti solarne tehnologije i zastupljenost na tržištu. Firma nudi ugovor o licenci, ugovor o distribuciji i ugovor o zajedničkom ulaganju. Ono što se od potencijalnog partnera očekuje je da obezbijedi inovativne proizvode što može biti optimalno rješenje za uštedu energije, uglavnom za industrijske firme.

EICC BiH PS 3 - maj 2014.Rumunska firma koja je specijalizovana za maloprodaju auto-dijelova i opreme, kao što su obloge za kvačila, sajle ručne kočnice i zakovice namijenjene za automobile, kamione, prikolice, autobuse, brodove, industrijske i poljoprivredne mašine nudi usluge distribucije za proizvođače sličnih proizvoda. Proizvodi ne smiju da sadrže azbest. Firma posjeduje sertifikat o potvrdi kvaliteta, aktivna je na tržištu preko 20 godina u distribuciji obloga za kvačila i sajli ručnih kočnica, razvila je sistem online distribucije i posjeduje širok portfolio klijenata u oblasti obnova diskova za kvačilo.

EICC BiH PS 4 - maj 2014.Mađarska firma specijalizovana za proizvodnju i preradu drveta za unutrašnji i spoljni drveni namještaj, kao što su predškolske stolice, ulične kante za smeće, drvene ograde, okviri za slike, vrtni namještaj koji su napravljeni od sirovih materijala hrasta i bagrema u potrazi je za dobavljačima ili proizvođačima iz evropskih zemalja. Firma vrši obradu sirovina pomoću set materijala koji se suši sušilicom marke Nyle površine 10 m³. Prednost koju ova firma nudi su višegodišnje iskustvo i stručno osoblje specijalizovano za rad na CE (kružnim) mašinama za obradu drveta. Ono što se od potencijalnog partnera očekuje je da posjeduje sirove materijale, naročito hrast i bagrem.

EICC BiH PS 5 - maj 2014.Bugarska firma koja je specijalizovana za dizajniranje električnih instalacija, kablova, testiranje i puštanje u rad zaštitnih prenosnih sistema instalacija niskog, srednjeg i visokog napona je u potrazi za proizvođačima i dobavljačima električne opreme iz oblasti električnog inžinjeringa. Od potencijalnog partnera se očekuje da posjeduje opremu vezanu za zaštitu prenosnih sistema, sistema za kontrolu i upravljanje električnom energijom. Prednosti koje firma nudi su dugogodišnje iskustvo na polju električne energije, visokokvalifikovani tim inžinjera, kao i dugogodišnja saradnja sa vodećim njemačkim proizvođačima solarnih invertora i ostalih PV elemenata.

Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mre-

že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz razli-čitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-ma-ila: [email protected], [email protected] i mersiha@[email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adre-se, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centa-ra u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se pu-tem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj na-čin Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Tim EICC n

Poslovna saradnja

www.een.ba

EVROPSKA PODUZETNIČKA mREŽA

EICC BiH PS 1 – jun 2014.Španska firma specijalizovana za proizvodnju posteljine i namještaja za bebe nudi usluge distribucije firmama koje se bave proizvodnjom kolica za bebe, krevetaca , kolijevki itd. Firma nudi prostor u katalogu za sljedeću sezonu i mogućnost distribucije istog putem prodajne mreže na više od 800 prodajnih mjesta. Španska firma posjeduje Oeko-Tekst Standard 100, etikete Klasse 1 i ISO 9000:2008.EICC BiH PS 2 – jun 2014.Njemačka firma specijalizovana za proizvodnju i distribuciju liftova i opreme za liftove u potrazi je za dobavljačima metalnih dijelova (tokarskih, glodanih, štancanih i obrubljenih komponenti, valjaka) i konstrukcija od tih komponenti (do 3 mm debljine). Firma je zastupljena na evropskom tržištu, te vrši distribuciju proizvoda u velikim količinama. Ono što se od potencijalnog partnera očekuje je interes za dugogodišnju saradnju i pouzdanost, kontinuirano dostavljanje visokokvalitetnih proizvoda. Firma je zainteresovana i za podugovaračke aktivnosti. EICC BiH PS 3 - jun 2014.Mađarska građevinska firma specijalizovana za izgradnju i nadzor građevinskih radova je zainteresovana za zajedničko ulaganje i nudi podugovaračke usluge. Ova firma želi da sarađuje sa drugim partnerima iz evropskih zemalja na građevinskim i konstrukcijskim projektima. Firma koristi najsavremenije ekološke tehnologije i materijale zadovoljavajući propise i standarde. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i kontinuirana saradnja. EICC BiH PS 4 - jun 2014.Rumunska firma specijalizovana za maloprodaju ženske odjeće: vunenih kaputa, haljina, odjela, bluza, pulovera, košulja, šešira, marama itd. nudi usluge distribucije za proizvođače kvalitetne odjeće iz evropskih zemalja. Firma ima dugogodišnje iskustvo na tržištu i širok portfolio klijenata. Od potencijalnog partnera se očekuje ozbiljnost i brza isporuka visokokvalitetne, moderne i atraktivne odjeće po povoljnim cijenama. EICC BiH PS 5 – jun 2014.Rumunska firma se bavi veleprodajom i maloprodajom, u specijalizovanim prodavnicama, širokog spektra kancelarijskog pribora, rekvizita i materijala kao što su: xerox papir, pribor za pisanje, sveske, školski pribor. Firma nudi usluge distribucije na rumunskom tržištu. Firma ima veliki portfolio klijenata, a od potencijalnog partnera se očekuju visokokvalitetni proizvodi, brza isporuka i konkurentne cijene.EICC BiH PS 6 - jun 2014.Mađarska firma koja se bavi prodajom kiselog povrća traži dobavljače. Traže se razne vrste povrća, a najviše kupus i krastavci. Firma je zainteresovana za kupovinu velike količine kupusa (težina glavice 3-6 kg). Nakon obrade proizvodi se prodaju u inostranstvu. Mađarska firma proizvodi široku paletu kiselog povrća, kao što su: kiseli krastavac, kiseli kupus, cvekla, miješana salata itd. Firma može da primi velike količine robe u svoje prostorije. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost, profesionalizam i sposobnost da se obezbijede tražene količine povrća.EICC BiH PS 7 - jun 2014.Španska firma specijalizovana za distribuciju dodataka prehrani je u potrazi za proizvođačima matične mliječi, ženšena, ulja jetre bakalara, ulja od šargarepe, propolisa, bijelog luka, hitozana, zelenog čaja. Firma proizvode distribuiše pod svojom etiketom. Od potencijalnog partnera se očekuje da proizvode proizvodi u različitim oblicima, kao što su kapsule, veganske kapsule, tablete itd.EICC BiH PS 8 – jun 2014.Njemačka firma nudi zastupanje u Njemačkoj stranim firmama koje se bave trgovinom auto-opreme i proizvoda za zaštitu životne sredine. Firma je međunarodno orijentisano trgovačko preduzeće, specijalizovano za zastupanje stranih firmi u Njemačkoj. Glavni kanali distribucije su veletrgovci, diskonti, apoteke, benzinske pumpe itd. Firma ima višegodišnje iskustvo u međunarodnoj trgovini. Od potencijalnog partnera se očekuje zainteresovanost za dugoročnu saradnju.EICC BiH PS 9 - jun 2014.Ruska firma koja se bavi nabavkom novih originalnih i neoriginalnih rezervnih dijelova za traktore i drugu drumsku mehanizaciju nudi usluge trgovačkog posredništva. Firma direktno sarađuje sa proizvođačima rezervnih dijelova za traktore, buldožere, bagere i nudi dijelove kako ruskih tako i stranih proizvođača. Trenutno, asortiman dijelova i sklopovi čini više od 10.000 naziva i pokriva razne traktore, bagere i drugu drumsko-građevinsku mehanizaciju. Od potencijalnog partnera se očekuje da proizvodi pouzdane i visokokvalitetne dijelove, kao i spremnost na redovne isporuke tražene količine dijelova. Takođe, traže se i sertifikati za proizvodnju. EICC BiH PS 10 - jun 2014.Belgijska firma specijalizovana za biljne ekstrakte za kozmetičku i farmaceutsku industriju u cilju zamjene uljnih derivata i silikona, u potrazi je za dobavljačima biljnih ekstrakta, kao i podugovaračkim mogućnostima. U partnerstvu sa svjetskom mrežom istraživačkih laboratorija firma predlaže asortiman proizvoda namijenjenih za zamjenu uljnih derivata i silikona koji se obično koriste u kozmetičkoj industriji. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i profesionalizam.

Documents

analize • međunarodna saradnja • tržišta • konferencije • intervju