SVEU ILI TE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju
Ivana Lu i a 3
Anton Divi
ANTI KA PULA
Proseminar
Mentor: Iva Kai , mla a asistentica
Zagreb, 2010.
SADR AJ
1. Uvod........3 2. Colonia Pola....4 3. Arhitektura..6 4.
Pokretni nalazi...12 5. Zaklju ak..14 6. Popis literature..15 7.
Popis slika.16
1. UVODGrad Pula nalazi se na jugozapadnom dijelu Istarskog
poluotoka, smje ten na dnu dubokog i dobro za ti enog prirodnog
zaljeva te rasprostranjen na i podno sedam bre uljaka. Na sredi
njem od tih bre uljaka, Ka telu, smje tenom na morskoj obali uz
neposrednu blizinu izvora slatke vode, te na ravnicama uz njegovo
podno je, grad se razvijao i oblikovao kroz povijest. 1 Osnutak
grada vezuje se uz pri u o mitolo kim moreplovcima Argonautima koji
su, otev i Kolhi anima na Crnom moru zlatno runo, bje ali uzvodno
Dunavom te do li sve do sjevernog Jadrana. Tu ih susti u Kolhi ani,
no Jazon ubija njihovog vo u Apsirta te oni, boje i se kazne pri
povratku u domovinu, osnivaju novu naseobinu pod imenom Polai u
kojoj ostaju u dobrovoljnom progonstvu. 2 No, arheolo ka istra
ivanja provedena krajem 19. stolje a opovrgavaju pri u o mitolo kom
osnutku grada koju nam prenose mnogi anti ki izvori. Unutar rimskih
i srednjovjekovnih gradskih zidina otkrivena je arna prapovijesna
nekropola datirana u po etak 1. tisu lje a pr. Kr. u koju su se
sahranjivali stanovnici gradinskog naselja koje se nalazilo na vrhu
bre uljka. O samom naselju nemamo puno podataka jer ga je ve inom
uni tio rimski grad te mleta ka vojna utvrda iz 17. stolje a, tako
da ve ina podataka o prapovijesnim stanovnicima Pule dolazi iz
paljevinskih grobova nekropole.3 Padom Nezakcija 177. godine pr.
Kr. dolazi do okon anja borbi izme u Histra i Rimljana za prevlasti
nad sjevernim Jadranom te do okon anja samostalnosti histarske
kulture. Rimski povjesni ar Tit Livije, koji detaljno opisuje ove
sukobe, na svojem popisu istarskih gradova ne spominje Pulu, iz ega
se mo e zaklju iti da je Pula u tom razdoblju bila neznatno
histarsko naselje ili da je bila uni tena u prvom rimskom pohodu
protiv Histra pedesetak godina ranije.4 Nakon 177. godine ne dolazi
do intenzivne romanizacije Istre, ve se uspostavlja mre a vojnih
posada du obale radi za tite i nadziranja plovidbenih pravaca.
Jedna takva posada vjerojatno je bila smje tena i na Ka telu kako
bi titila jedno od najve ih i najboljih sidri ta na tom djelu
Jadrana, te se oko nje sa vremenom stao razvijati i civilni
ivot.5
1 2
. Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 5 . Mlakar, Anti ka Pula
(Pula 1978) 6 / R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula
(Pula 1996) 17-20 3 R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula
(Pula 1996) 23-31 4 . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 7 / R.
Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 33-34 5 R.
Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 35
2. COLONIA POLAPrva polovica 1. stolje a pr. Kr. u rimskoj je
povijesti bila obilje ena gra anskim ratovima koji kulminiraju
raspadom prvog trijumvirata. Gaj Julije Cezar, koji je iz tih doga
aja iza ao kao pobjednik, imao je obavezu veteranima raspu tenih
legija osigurati zemlji ne posjede kao naknadu za dugotrajnu slu
bu.6 Kako je Italija ve bila prenapu ena, u to vrijeme dolazi do
osnivanja veteranskih kolonija, samoupravnih zajednica punopravnih
rimskih gra ana sa dovoljno zemlji ta za naseljavanje nekoliko tisu
a islu enih vojnika sa obiteljima. Uz funkciju osiguranja
egzistencije veteranima, kolonije su slu ile i kao sredi ta
romanizacije osvojenih zemalja. Na taj je na in nastala i kolonija
Pola.7 O osnutku Pule kao kolonije nema izvornih podataka, te to na
datacija tog doga aja jo uvijek nije utvr ena. Najva niji podatak
je onaj koji Plinije Stariji donosi u 1. stolje u, gdje grad naziva
Colonia Pietas Iulia Pola. Taj podatak datira osnutak kolonije u
iroki vremenski raspon vladavine dinastije Julijevaca, te je odlu
uju i imbenik za u u dataciju postala imenica Pietas (Milosr e),
koja se tuma i na dva na ina. Prema prvoj teoriji, grad je osnovan
od strane Oktavijana kao in odavanja po asti mrtvom Cezaru, to
osnutak datira izme u bitke kod Filipa 42. godine pr. Kr., kada su
cezaroubojice pora eni od strane drugog trijumvirata, i bitke kod
Akcija 31. godine pr. Kr.8 Druga, po mojem mi ljenju realnija
teorija je ta da je grad osnovan za ivota samog Cezara, koji je
koncept milosr a (pietas) koristio kao politi ku propagandu. U
prilog toj teoriji ide i argument u vidu natpisa na luku Herkulovih
vrata, najstarijeg objekta iz sklopa obrambenih zidina grada. Tu se
nalaze imena dvaju osoba, Gaja Kasija Longina i Lucija Kalpurnija
Pizona, za koje se pretpostavlja da su bili prvi duoviri,
magistrati zadu eni od strane Senata za osnutak nove kolonije. Za
Lucija Kalpurnija Pizona zna se da je bio Cezarov tast, te se u
izvorima ne spominje nakon 43. pr. Kr., dok je druga osoba bila
brat onog Kasija Longina koji je osobno sudjelovao u Cezarovom
ubojstvu i ija je cijela obitelj kasnije bila obilje ena u gra
anskim ratovima. Stoga se ne ini vjerojatnim da bi nakon 44. pr.
Kr. brat Cezarovog ubojice zajedno sa njegovim tastom po nalogu
senata osnivao koloniju u ast Julijevskog Milosr a.9
R. Matija R. Matija 8 R. Matija 9 R. Matija7
6
i i i i
, K. Bur , K. Bur , K. Bur , K. Bur
i i i i
-Matija -Matija -Matija -Matija
i i i i
, Anti , Anti , Anti , Anti
ka Pula (Pula 1996) 39 ka Pula (Pula 1996) 39-40 ka Pula (Pula
1996) 40-41 ka Pula (Pula 1996) 41-45
Slika 1 Satelitska snimka centra Pule i plan sa ucrtanim anti
kim spomenicina
Dok je gradinsko naselje na podru ju bre uljka Ka tela bilo tek
predurbanog karaktera, osnivanje rimske kolonije zna ilo je odre
ivanje najva nijih elemenata urbaniteta koje grad ine gradom: odre
ivanje opsega naselja i njegovo utvr ivanje bedemom, utvr ivanje
poljoprivrednog podru ja, odre ivanje pravaca osnovnih
komunikacija, polo aja trgova te javnih zgrada upravne i vjerske
namjene.10 Kako je Pula nastala na mjestu prapovjesne gradine,
odnosno bre uljka, primjena za Rimljane svojstvene pravilne mre e
ulica koje se sjeku pod pravim kutem nije bila mogu a. Vode i ra
una o terenskoj konfiguraciji, oko itavog bre uljka se povla e
dvije kru ne koncentri ne ulice kao osnovne komunikacije, donja u
podno ju bre uljka a gornja na polovici visine, na vi e mjesta me
usobno povezane usponima, koje se na sjevernoj i isto noj strani
grada spajaju sa bedemom na mjestima gdje su iz njega izlazili
cestovni pravci. Dana nje ulice i usponi u velikom dijelu slijede
anti ke pravce komunikacija, to je rezultat kontinuiteta gratskog
ivota od antike do danas.11
10 11
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 40
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
47-48
3. ARHITEKTURAJedan od osnovnih imbenika za postojanje grada
bilo je njegovo utvr enje zidinama, te su prve pulske zidine
nastale ve u postupku osnutka same kolonije. Gradsko podru je bilo
je sa kopnene i sa morske strane opasano zidinama, pretpostavljenog
opsega oko 1600 metara, dok se u grad ulazilo kroz ak dvanaest
vrata.12 Najstarije zidine bile su gra ene u jednom pojasu i poja
ane polurku nim i etvrtastim tornjevima, dok u turbulentnim
vremenima posljednjih stolje a carstva dolazi do izgradnje novih
tornjeva i nadogradnje zidina novim pojasom koji je ispunjavao me
uprostor izme u tornjeva i bio naslonjen na stariji. O
turbulentnosti tih vremena svjedo i to da je vanjski pojas zidina
bio izgra en uglavno od spolija, preuzetih sa obli njih nekropola
te zgrada javnog i privatnog karaktera, koje su bez prethodnog obra
ivanja ubacivane u temelje i donje djelove novoizgra enih zidina.13
Najstariji do danas o uvani objekt iz sastava gradskih zidina jesu
Herkulova vrata. Arhai na i po ukrasu najjednostavnija, no u
povijesnom kontekstu najzanimljivija zbog ranije spomenutog natpisa
dva duovira. Otvor vrata irok je 3.6 metara dok visina prelazi i 4
metra. Okvir je izra en od dobro obra enih kamenih blokova, a
gornji dio zavr ava jednostavnim lukom na kojem je isklesan ranije
spomenuti natpis te reljef bradate glave i toljage, atributa koji
se pripisuju Herkulu, za titniku anti ke Pule koja se u jednom
natpisu iz 2./3. stolje a ak i naziva Colonia Iulia Pollentia
Herculanea.14
Slika 2 - Herkulova vrata sa dijelom o uvanih i rekonstruiranih
gradskih zidina
12 13 14
. Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 27 / R. Matija i , K. Bur i
-Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 53, 56 . Mlakar, Anti ka Pula
(Pula 1978) 27 . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 28 / R. Matija i
, K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 64
Jedan od sa uvanih gradskih ulaza jesu i Dvojna vrata, izgra ena
krajem 2. stolje a na temeljima starijih rimskih vrata, a
najvjerojatnije su imala dekorativnu funkciju ulaza u rimsko kazali
te. Tu je rije o jednostavnoj i uskla enoj konstrukciji sa sa dva
lu na prolaza ukra ena sa tri polustupa na ijim se vrhovima nalaze
kompozitni kapiteli. U srednjem vijeku bila su zatrpana zemljom
radi poja anja obrambene strukture grada.15
Slika 3 - Gradsko pro elje Slavoluka Sergijevaca
Jedan od najljep ih spomenika anti ke Pule i vrhunski primjerak
rimskodobne klasi ne umjetnosti jest slavoluk koji je o svom tro ku
dala postaviti Slavia Postuma Sergi u spomen svojim najbli im ro
acima koji su zauzimali visoke funkcije u upravi grada i vojsci
Slavoluk Sergijevaca.16 Tlocrtna arhitektonska osnova ovog
spomenika jest pravokutnik, ija vanjska du ina iznosi ne to vi e od
8 metara dok je irina otvora oko 4.3 metra. Danas stoji kao
samostalni objekt, no u vrijeme izgradnje bio je prizidan
arhitektonskom kompleksu gradskih vrata sa unutarnje strane, sa
koje je i izvedena njegova potpuna dekoracija.17 Stoji na visokom
postamentu iz kojeg sa svake strane izranjaju dva kanelirana
polustupa koji na vrhu zavr avaju koruntskim polukapitelima. Ukras
je bogat, a kao motiv prevladava li e i vitice
15
16
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
61-62 . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 30 / R. Matija i , K. Bur
i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 101 17 . Mlakar, Anti ka
Pula (Pula 1978) 29
loze, kao i drugi biljni uzorci. Reljefni prikazi krilatih
Viktorija, scena borbe orla sa zmijom te itav friz sa vojni kom
opremom govore o tome da je sredi nji lik bio Lucije Sergije Lepid,
tribun XXIX. legije koji se spominje na sredi njem mjestu atika
ovog slavoluka, na ijem se vrhu i nalazio njegov kip zajedno sa
kipovima njegova oca i strica.18 to se dadacije spomenika ti e,
najsigurniji oslonaci pru a nam natpis ve spomenutog tribuna XXIX.
legije koja je 31. godine pr. Kr. sudjelovala u bitci kod Akcija,
nakon ega je rasformirana te se na popisu legija vi e ne spominje,
to nam daje terminus post quem.19 Taj zaklju ak djelomi ni potvr
uje i stilska prosudba, koja nastanak spomenika smje ta u
augustejsko doba, odnosno kraj 1. stolje a pr. Kr. te po etak 1.
stolje a.20 Jedno od glavnih obilje ja anti kog rimskog grada
svakako pretstavlja i forum. To je bila jezgra gradskog ivota,
glavno sastajali te, prostor za javna okupljanja, politi ko
djelovanje te obavljanje kultova. Kod pulskog Foruma rije je o
ravnoj etvrtastoj povr ini dimenzija 39 x 82 metra, okru enoj sa
tri strane trijemom koji je slu io kao za tita od ki e i sunca te
ulaz u sve javne i trgova ke prostore smje nene na Forumu, dok su
se sa etvrte strane nalaze hramovi posve eni tovanju dr avnih
kultova.21 Od hramova koji su se nalazili na sjevernoj strani
pulskog Foruma, jedan je ostao u potpunosti sa uvan do danas. Rije
je o Augustovom hranu, gra evini u obliku izdu enog pravokutnika du
ine 17.65 a irine 8 metara. Na eonoj strani hrama pronaos nose
etiri, a na bo noj strani po jedan okrugli i nekanelirani stup
visine oko 8 metara sa korinskim kapitelima vrlo fine izrade na
vrhu. Hram je po cijeloj du ini ukra en dobro izra enim frizom sa
motivima akantovih vitica i li a, koji se prekida samo na eonoj
strani gdje je od izlivenih bron anih slova bio pri vr en natpis
ROMAE ET AUGUSTO CAESARI DIVI F(ilio) PATRI PATRIAE. Ovaj natpis ne
samo da donosi imena bo anstva kojima je hram bio posve en, ve i
datira izgradnju hrama u vrijeme izme u 2. godine pr. Kr. kada
August dobiva po asni naslov oca domovine, te njegove smrti u 14.
godini. 22 Hram je ostao sa uvan zahvaljuju i nizu sretnih
okolnosti, te je tako u srednjem vijeku slu io kao spremi te ita i
kr anska crkva, a pre ivio je i po are koji su mu u potpunosti uni
tili krovnu konstrukciju te izravan pogodak zrakoplovne bombe pri
kraju drugog svjetskog rata.23
18
19
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
101-112 . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 30 20 R. Matija i , K.
Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 102 21 R. Matija i , K.
Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 67 22 . Mlakar, Anti ka
Pula (Pula 1978) 31 23 R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka
Pula (Pula 1996) 73
Slika 4 - Augustov hram i njegovo za elje, zajedno sa za eljem
'Dijaninog' hrama ukomponiranog u sastav gradske pala e
Na drugom uglu sjevernog dijela Foruma nalazio se i dvojnik
Augustovog hrama, drugi hram u vezi kojeg tradicija prenosi ime bo
ice Dijane iako za tu pretpostavku nema nikakvih potvrda. Od njega
je sa uvano samo za elje, dok je sve drugo ukomponirano u
srednjovjekovnu komunalnu pala u koja je i danas sredi te gradskih
i upanijskih vlasti.24 Izme ta dva hrama najvjerojatnije se nalazio
i tre i, posve en Kapitolijskom Trojstvu, dr avnom kultu koji je
bio obavezan u sredi tu rimske kolonije.25 Anti ka Pula je bila
grad koji se u svoje vrijeme di io sa dva kazali ta. Jedno od njih,
manje, nalazilo se unutar gradskih zidina, dok je ve e bilo izvan
njih. Manje kazali te nalazilo se na isto nim padinama bre uljka Ka
tela, nedaleko od bedema, a njegova jednim dijelom rekonstruirana
konstrukcija prilagodila se konfiguraciji terena. Tu je bilo rije o
skladnoj gra evini sa scenskom zgradom, polukru nom orkestrom i
polukru nim stepenicama djelomi no uklesanim u ivu stijenu, ukupne
du ine 62 metra.26 Ve e kazali te, iji se ostatci danas nalaze
ispod austrougarskih zgrada na padini bre uljka Monte Zaro
pretrpjelo je , sistematsko ru enje za vrijeme venecijanske
vladavine kada je slu ilo kao izvor gra evinskog materijala.
Arheolo kim istra ivanjima 1908. godine utvr ena su obilje ja i
dimenzije ovog kazali ta, koje je sa svojih 85 metara du ine, 120
metara irine i 32 metra visine pretstavljalo jednu od
najimpozantnijih gra evina anti ke Pule.27 Pretpostavlja se da je
veliko kazali te moglo primiti 4.000 5.000 ljudi, to je zasigurno
bila i cijela gradska populacija, no doga anja u gradu sigurno su
privla ila i dio seoskog stanovni tva iz u e ili ire gradske
okolice.2824
25
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
85-86 R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
86 26 R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
125 27 A. Starac, Od ulomka do rekonstrukcije (Pula 2009) 37 28 R.
Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 125
Pula je bila jedan od mnogih anti kih rimskih gradova koji su
imali amfiteatar, no pulska Arena specifi na je po tome to se zbog
svoje dobre o uvanosti danas stavlja uz bok Koloseju u Rimu i Areni
u Veroni. Rije je o monumentalnoj gra evini elipti nog oblika, du e
osi u smjeru sjever-jug, du ine 130 metara, i kra e u smjeru
istok-zapad ija du ina tek prelazi 100 metara. Sredi nje borili te,
tako er elipti nog oblika, pretstavljalo je ravnu povr inu
pokrivenu pijeskom, ispod koje se po sredi njoj osi pru ao dugi
hodnik za potrebe pripremanja igara, ukopan u ivu stijenu i
prekriven drvenom konstrukcijom no enom kamenim pilastrima. Ono je
bilo viskoim zidom odvojeno od gledali ta, koje se u 22 stepenice
uzdizalo u visini dviju eta a do galerije na vrhu, te je moglo
primiti oko 23.000 ljudi. Podignuta je izvan gradskih zidina te je
jedna od rijetkih timskih gra evina tog tipa smje tena na obroncima
bre uljka, i jedina koja u svom vanjskom zidnom pla tu ima
ukomponirana etiri pravokutna tornja. Pla t Arene u svom zapadnom
djelu u etiri eta e, povi enom temelju sa ulazima i tri kata, dosti
e visinu od 32 metra, dok se zbog specifi nog polo aja na isto nom
djelu uzdi u samo dva gornja kata. Dao ju je sargaditi car
Vespazian (69.79. godina), legenda ka e u ast svojoj ljubavnici
koja je u Puli imala posjede. Sagra ena je od lokalnog vapnenca
koji se iz pulske okolice dopremao morem, prvenstveno iz
vinkuranskog kamenoloma koji je i danas poznat pod imenom Cave
Romane. Arena je, kao imnogi drugi pulski anti ki spomenici, u
kasnijim vremenima slu ila kao izvor gra evinskog materijala, unato
odredbi Gradskog vije a iz XIII. stolje a kojom se iz nje
zabranjivalo odno enje kamenja.29
Slika 5 - Arena29
A. Starac, Od ulomka do rekonstrukcije (Pula 2009) 9-10 / R.
Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
134-150
Strogo rimsko pravilo o nepokopavanju mrtvih unutar zidina grada
vrijedilo je naravno i u Puli, te su se pulske nekropole irile uz
sve ceste koje su izlazile iz grada. Njih ve u XIII. stolje u
spominje Dante, koji zbog velikog broja napu tenih i oplja kanih
sarkofaga te izvrnutih nadgrobnih spomenika Pulu smje ta u kontekst
Pakla.30 Kao to je ve re eno, nekropole su ve im dijelom uni tene
prilikom nadogradnje gradskih zidina u 4. i 5. stolje u. Do danas
su nam ostali o uvani jedino ostatci osmerokutnog mauzoleja koji se
nalazio uz cestu koja se pru ala usporedno sa obrambenim zidinama,
nasuprot Dvojnim vratima. Ukupna visina ove gra evina iznosila je
preko 12 metara, a datira se u posljednja desetlje a I. stolje a
pr. Kr.31
Slika 6 - Idealna rekonstrukcija osmerokutnog mauzoleja
to se stambenih objekata anti ke Pule ti e, oni nam danas nisu
poznati iz razloga to je grad i nakon rimskog doba nastavio ivjeti
na istom mjestu te se kroz povijest preslojavao, to je sudbina
gotovo svih anti kih gradova na europskim obalama Sredozemnog mora.
Na e poznavanje rimske stambene gradnje u Puli poznato nam je iz
nekoliko primjeraka bolje sa uvanih arheolo kih cjelina, od kojih u
navesti samo jednu. Rije je o sredi njoj prostoriji stambenog
objekta sa jednim irokim ulazom i dva bo na izlaza, ija je cijela
povr ina veli ine 65 m2 prekrivena mozai nim podomu vi ebojnon
tehnici. Sredi nji prikaz ovog najljep eg i najcjelovitije sa
uvanog pulskog mozaika jest iz mitologije preuzeto Ka njavanje
Dirke.3230
31
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 175
-176 . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978) 33 -34 32 R. Matija i , K.
Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 163-173
4. POKRETNI NALAZIU arheolo kim istra ivanjima koja se u Puli
provode ve du e od stolje a, na en je i veliki broj kamenih
skulptura, djelova grobnog inventara, predmeta ritualne namjene te
predmeta koje su anti ki stanovnici grada koristili u svakodnevnom
ivotu. Neki od tih pokretnih nalaza biti e navedeni i opisani u
ovom dijelu seminarskog rada. Prilikom istra ivanja na Forumu i
okolici najve u su pozornost privukla tri zanimljiva nalaza kamene
skulpture: mramorna glava ene, mramorni torzo rimskog cara te
kameni blok sa reljefnim prikazom Meduzine glave. Mramorna glava, s
obzirom na umjetni ki izraz, plemeniti materijal i sna ni realizam,
svakako pretstavlja portret vrlo zna ajne enske li nosti. Na
temelju frizure i na ina prikaza glava je datirana oko 50. godine i
smatra se da prikazuje Agripinu mla u, enu cara Klaudija i majku
cara Nerona. Za ivota je bila tovana kao carica i careva majka, te
su se njezini kipovi posve ivali na javnim mjestima kao dio op eg
carskog kulta.33 U Puli je prona eno oko desetak rimskih portreta,
od kojih ve ina predstavlja privatne osobe.34
Slika 7 - Forumski nalazi: glava 'Agripine' i torzo rimskog
cara33 34
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 89
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 99
Drugi spomenik, prona en prelomljen u kontekstu kasnoanti kog
zida gdje je slu io kao gra evinski materijal, prikazuje torzo
rimskog cara obu enog u ceremonijalni oklop sa kratkom tunikom.
Nije utvr eno o kojem je caru rije , no stilska prosudba ovaj
spomenik stavlja u 2. stolje e. U kontekstu kasnoanti kog zida od
spolija prona en je i tre i spomenik, kameni kvadratni blok sa bo
ne strane ujra en reljefom meduze. Pripadao je ukrasu forumskog
trijema.35 Potrebno je izdvojiti jo jedan spomenik carske li nosti,
prona en krajem XIX. stolje a na sjevernim padinama brda Monte
Zaro, koji je vjerojatno pripadao kompleksu velikog rimskog kazali
ta. Bitan je i nalaz prona en po etkom XX. stolje a, ulomak carskog
mramornog kipa sa uvan do razine koljena, sa likom barbarskog
zarobljenika sklup anog uz jednu nogu, simboliziraju i tako carsku
mo i dr avnu snagu.36 Prona en je na svom izvornom mjestu u sveti
tu carskog kulta na sjeveroisto nom uglu foruma, a pretpostavlja se
da predstavlja cara Augusta.37 Od velikog broja nadgrobnih
spomenika na enih na podru ju kolonije Pule, svakako je
najzanimljiviji natpis sa sarkofaga roksolanskog kranja
Rasparagana, prona en na oto i u uljanik zajedno sa sarkofagom
njegovog sina. Roksonali su bili sarmatsko pleme koje je ivjelo uz
granice carstva te u plja ka kim pohodima esto prelazilo limes.
Rasparagana po etkom II. stolje a Rimljani zarobljavaju i alju na
svojevrsno progonstvo u Pulu, gdje i umire.38 Zajedno sa nalazima
rimske kamene skulptre, u Augustovom hramu izlo ena je i pozama na
zbirka bron anih, kamenih i kerami kih figurica zavjetnog
karaktrera. Rije je o sitnim prikazima slu benih rimskih bo anstva,
ali i duhova za titnika te duhova predaka kojima su se upu ivali
zavjeti mole i se za zdravlje, sre u i blagostanje. Neke od ovih
figurica pripadaju III. stolje u pr. Kr., najranijem razdoblju
rimskih politi kih i vojnih utjecaja u Istri.39
R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
89-95 R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996)
91-93 37 A. Starac, Augustov hram (Pula 2004) 31 38 R. Matija i ,
K. Bur i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 178 39 A. Starac,
Augustov hram (Pula 2004) 3336
35
5. ZAKLJU AKPlanski izgra ena na strate ki va nom polo aju, na
temeljima utvr enog prapovijesnog naselja, Colonia Pola ozna ila je
po etak intenzivne romanizacije Istarskog poluotoka. Padom
Nezakcija 177. godine pr. Kr. to podru je izlazi iz eljeznog doba i
ulazi u klasi no anti ko razdoblje u kojem se Pula oblikuje kao
urbana cjelina sa svim potrebnim atributima: bedemima, gradskim
vratima, hramovima, trgovima, ulicama, javnim i stambenim zgradama.
Zajedno sa agerom koji se protezao do podru ja Limskog kanala,
osnutak kolonije rije io je veliki dru tveni, politi ki i
gospodarski problem naseljavanja nekoliko tisu a islu enih vojnika
sa obiteljima koji su iz gra anskih ratova I. stolje a pr. Kr. iza
li kao pobjednici. Ta samoupravna gradska op ina, zajednica
punopravnih rimskih gra ana sa svim elementima koji je definiraju
kao takvu, ujedino je slu ila i kao sredi te romanizacije osvojenog
podru ja naseljenog autohtonim stanovni tvom bez gra anskog prava.
Prerastaju u u srednjovjekovnu samostalnu op inu, grad nastavlja
ivjeti i nakon pada anti ke civilizacije, kada se nalazi u
konstantnom sukobu sa susjednim silama koje nastoje zavladati
cijelom Istrom. Zbog konstantnig rasta morske razine okolica grada
postupno postaje mo varnom, to je pridonjelo pogor anju higjenskih
uvjeta te pojavi estih epidemija tako da grad kroz srednji vijek
nije brojalo vi e od 1.000 stanovnika, sve do polovine XIX. stolje
a kada postaje glavna luka Austrijskog Carstva. Kroz svo to
vrijeme, grad je svoj ivot pro ivljavao na istim ulicama, uz iste
gra evine, bedeme i hramove, koje su prije toliko godina nastale
kao prva pojava urbaniteta na podru ju Istarskog poluotoka.
6. POPIS LITERATURE1. R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka
Pula (Pula 1996) 2. . Mlakar, Anti ka Pula (Pula 1978)
3. A. Starac, Augustov hram (Pula 2004) 4. A. Starac, Od ulomka
do rekonstrukcije (Pula 2009) 5. M. Berto a, Pula, tri tisu lje a
mita i stvarnosti (Pula 2005)
7. POPIS SLIKA1. Satelitska snimka centra Pule (sa Google
Earth-a preuzeo Anton Divi , 2010) / Tloris anti ke Pule sa
ucrtanim anti kim i kasnoanti kim spomenicima, prema Mirabelli i
Mlakaru (iz M. Sui ) (R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti ka
Pula (Pula 1996) 50) 2. Herkulova vrata, najstarija gradska vrata
Pule (M. Berto a, Pula, tri tisu lje a mita i stvarnosti (Pula
2005) 25) 3. Slavoluk Sergijevaca, preuzeto sa
http://tibor-pula.bloger.hr/post/pulaslavoluksergijevaca/2305766.aspx
4. Augustov hram (A. Starac, Augustov hram (Pula 2004) naslovna
stranica) / Augustov hram 1782. (L. F. CASSAS, 1802., T. XXVI) 5.
Arena iz zraka (A. Starac, Od ulomka do rekonstrukcije (Pula 2009)
8) 6. Rekonstrukcija osmerokutnog mauzoleja (A. Starac, Od ulomka
do rekonstrukcije (Pula 2009) 26) 7. Mramorna glava ene, sredina I.
stolje a. Portret je ra en u maniri kojom je prikazivana carica
Agripina mla a (AMI, Pula) (R. Matija i , K. Bur i -Matija i , Anti
ka Pula (Pula 1996) 88) / Mramorni torzo rimskog cara, prona en u
jednoj prostoriji jugoisto no od Foruma (AMI) (R. Matija i , K. Bur
i -Matija i , Anti ka Pula (Pula 1996) 90)
