Ante Peterli; Osnove teorije filma; Oblici filmskog zapisa str. 55-124Skripta za Osnove televizije; FPZG

Stalna svojstva filma

Kompozicija kadra- kao struktura se oituje u meusobnim prostornim odnosima elemenata snimljene grae snimljenih predmeta, glumaca itd.- uvijek djeluje nekako prirodno pomalo stihijski, iako je planirana, zbog toga to u stvarnom svijetu ne nalazimo na pravilne kompozicije zbog ega bismo to na filmu smatrali neistinitim- kompozicijom kadra se upuuje pozornost gledatelja na odreene likove, stvari i sl. unutar kadra ime se postiu filmski retporiki efekti, ostvaruju posebna znaenja i sl.Kompozicija kadra a) neka komp.rijeenja iz likovnih umjetnosti te imaju isti uinak kao tamo - horizontalna: kadrom dominira neka horiz. linija, dojam vrstine, sigurnosti, mirnoe jer prikazano tijelo koje tvori taj kompozicijski sustav uporite nalazi u paralelnim horizontalnim rubovima kadra - vertikalna: visina dominantne linije daje doivljaj nadmonosti, dostojanstva- dijagonalna: dominantna linija presjeca platno dijagonalno; pridonosi vizualnoj dinaminosti jer kosa linija ima vei kinetiki potencijal; ali zbog nagnutosti moe stvarati doivljaj nesabilnosti, nesigurnosti i sl.- kompozicija geometrijskog lika otvorenim geo.komp. stvara se dojam spektakularnosti, a zatvorenim geo.komp. dojam vrstoe i homogenosti jer zatvoreni lik biva pojaan zatvorenou rubova platna- rubovi platna mogu pojaati geometrinog komp. zbog ega se moe stvoriti ideja o bezizlaznosti, zaaranom krugu ili sl. takva komp. gledatelja osvjetava o intencionalnosti takvog vienja fizike realnosti- neke komp. su ve kanonizirane, zbog ega neobine komp. mogu stvarati dojam posebne ivotnosti ili imati dokumentaristiki utjecajb) vremenski problem kompozije kadra i filma c) mogue prividno odsutstvo kompozicije koje ipak moe imati izraajne vrijednosti Formati - svi imaju duu horizontalnu stranicu 1,66:1 -widescreen, danas najrasprostranjeniji)1,50:1 - Vista vision2,35:1 vrlo iroka platna, Cinemascope2,30:1 Super Panavision 702,30:1 Todd-AO- u formatima veim od 2:1 krupni plan gubi izraajnu vrijednost koju ima u dugim formatimaMizascena - srodna vrijednost komp.strukturi- specifinost filmske miz. u odnosu sa kazalinom miz. jest u tome to filmska miz. dobiva izraajnu vrijednost posredstvom izbora plana, rakursa, kuta snimanja, uporabom razl. objektiva i sl.Preobrazbe pokretaKadar - stalni oblik filmskog zapisa su kadar i okvir- uspjeli filmski kadrovi filmska reenica- Viktor klovski kadr je najmanja dinamika jedinica filma jer je namjanja dovrena cjelina od koje se stvara film (kasnijom montaom)- kadar je za gledatelje neprekinuta filmska snimka te se moe definirati i kao jedan omeeni prostornovremenski kontinuum grae koja je rezultat procesa montae tj. filmske mogunosti da svoju grau prikazuje prostornovremenski diskontinuirano - razlikovanje kadrova omogueno je njihovim parametrima: s obzirom na stanje kamere statini i dinamini s obzirom na dubinu dubinski i ploni s obzirom na duljinu najkrai 1/24 sekunde prema dananjoj standardiziranoj brzini vrtnje vrpce - kadrovi stvaraju metriko-ritmiki kontekst - jedini mogui kriterij definiranja i razlokovanja kadrova po duljini jest prema nj. utjecaju na mogunost percepcije gleatelja, tj. u duljini koja uporite nalazi u sadraju kadra kratki kadar kratak onoliko koliko to omoguava gledatelju da percipira to je vidio u kadru; ako percepcija nije bila potpuna, to izaziva nelagodu i sl.; kratki kadrovi se koriste pri filmskom prikazivanju sjeanja jer mogu usporavati ritam filma- vrlo kratki kadar omoguuje da se zamjeti samo njegovo postojanje a ne i sadraj, a kratki kadar omoguuje i percepciju svojih sadraja- dugi kadar iscrpljuje gledateljevu mogunost daljnjeg razgraivanja njegovog sadraja, te se zato koristi da bi se ostvarila fiksacija grae, te esto svjedoi trajanju vremena ili vremenu samom- dulji kadrovi generalno pridonose dojmu realistinosti ili dokumentarnosti s obzirom na promatraa objektivni, subjektivni i autorski kadrovi- objektivni kadrovi najtee ih je precizno kvalificirati; oni koji se gledatelju priinjaju onako kako bi to on sam vidio da je prisustvovao snimanom dogaaju; kosite se kad se eli dobiti dojam kvalitete i objektivnosti- subjektivni kadrovi nastaju s obzirom na montau; to su kadrovi kojima predhodi kadar neke osobe koja koncentriranije gleda u nekom smijeru, pa se to doivljava kao da gledamo kroz oi tog lika/osobe; tj. sub. kadar je sadraj to ga vidi naznaeni netko od promatraa iz samog dilma; za uspostavljanje konflika, opisivanje mentalnog stanja....- autorski kadar onaj u kojems e zapaaju izrazitije preobrazbe snimanog svijeta tako da se on doivljava kao autorov komentar na sadraj filma; stvara svijest o autoru (autorski filmski potpis reisera)

Okvir- prostorna konstanta filma, kao to je kadar vremenska konstanta filma- moe djelovati izabrano te tako uvjetovati retorike kvalitete filma- postie relativizaciju prirodnih brzina, veliina, orijentacije i sl. te se u filmu time grade eljene zabune, doivljaju fantastinog i sl. (npr. snime sobu od dva metra tako da izgleda kao da ima 22 metara)- prvenstveno se odnosi na odnos vidljivo-nevidljivo (tj. unutar i van okvira)- paradoks filma i televizije ono izvan okvira utjee na gledatelja jednako koliko i ono prikazano unutar okvira- Jean Cocteau okvir je pogled kroz kljuanicu (osobitno istinito kad su gledatelji u kinu zbog mraka)- Jean Mitry sve to se dogaa unutar okvira doivljava se kao sadanjost, a sve izvan okvira kao prolost i budunost- zvukovi bitni za ono to se dogaa unutar okvira esto dopiru iz mjesta izvan samog okvira (kao i u zbilji)

Poloaji kamere

planovi kamera na razliitim udaljenostima od stvari koje snimakutovi snimanja horizontalne i vertikalna presjecanja prostorastanja kamere pasivna i aktivna (kree se ili ne)gdje je kamera u toku snimanja

a) planovi udaljenost kamere od objekta snimanja; filmska prostorna mjera - detalj (eliminira okoli, slabi mo vremenske i prostorne orijentacije, omoguuje prostornovremenske montane skokove, esto ima simboliku vrijednostzato ga nadrealisti puno koristili), krupni plan (individualiziranje snimanog; G.A.Smith ga prvi koristio; vanost; stvaranje prisnosti; filmska karika za prebacivanje u drugi prostor ili vrijeme), blizu, srednji plan (najvie slii uobiajenom ovjekovu vienju svijeta; izgleda pregledno te se smatra najmanjim stupnjem preobrazbe izvanjskog svijeta u filmski svijet; znaajn za dokumentariste; ostvaruje privid obinosti; moe biti spektakularan ako se koristi dubinski sniam zbog prenoenja panje sa jednog objekta na onaj u pozadini), poutotal, total (esto u po.filma jer obuhvaa maximalni filmski prostor, davanje prostorne orijentacije gledatleju; est u dokumentaristikom, nastavnom, popularnoznanstvenom filmu i posebnim anrovima poput vesterna ili ratnog filma koji trae cjelovit okoli;ako se lik pokazuje u totalu, on djeluje fiziki inferironiji jer je manji; metafizika funkcija totala u tome to mnogi filmovi zavrtavaju totalnom koji se okree prema nebu ili sl. kako bi se gledatelja upozorilo na ambijent), panorama

b) kutovi snimanja rakursi, od raccourir fr. skratiti, zbiti- gornji i doljni rakurs te rakurs u razini kamere (tj. pogleda)- ekstremni gornji i doljni rakurs: ptija i ablja perspektiva - doljni rakurs superiornost; teatralna vrijednost zbog eliminacije pozadine; moe dati i dojam ope labilnosti- gornji rakurs inferiornost; lik/ovijek u svom ivotnom okoliu- kosi kadar nije rije o rakursu, nego naginjanju kamere; dojam gubljenja ravnotee, reiserov komentar ili subjektivno stanje svijesti lika- horizontalni kut opisivanje snimljenog, usporeivanje ili uspostavljanje kontrasta

c) stanja kamere: osnovni naini panorama i vonja- panorama: kamera uvrena u tlo sa mogunou okreta od 360; dojam naputanja ili otkrivanja nekog novog filmskog prostora;naglasak na opisu- vonja:naglasak na pokazivanju; moe biti usporedna, bona, lateralna (prema nekom objektu, uz neki objekt ili zamiljenu plohu); vertikalna (vertikalno kretanje uz neku vidljivu ili zamiljenu plohu); kranska i kruna (opisujui elipsu ili krug) + kombinacije navedenog u toku kadra ili istodobno kako bi se dobilo na dinamici, ritmu i sl.- vonja moe biti prema naprijed (dojam izdvajanja lika/objekta snimanja; uspostavljanje simpatije i sl.); vonja prema natrag (izriitiji autorov komentar;prikazivanje sredita radnje u njezinom kontekstu; stvaranje iznenaenja ili zakljuaka o prikazanom); - statinu kameru gledatelj zapaa tek kad je kadar dug ili veoma dug, cilj joj je zainteresirati gledatelja za prizor; dok dinaminu zapaa odmah

Slikovne odlike filmskog zapisa

Scenografija i kostimografija: 1) realistina/nenametnuta kostimi/scenografija proizlaze iz filmske zbilje te uvaju vremensku homogenost; ne doivljavaju se kao nametnuti gledatelju ve kao dio prirodne filmske okoline2) stilizirani/nametnuti kostimi/scenografija koja se razlikuje od onoga to bismo oekivali vidjeti u zbilji stilizirani kostimi, oni koji se u prizoru pojavljuju po volji stvaratelja, a ne prikazane zbilje (ipak razliiti od npr. periodinih kostima kojima se oivljava neko prolo razdoblje. Te kostime/scenografiju se onda oekuje vidjeti unutar normalne zbilje toga razdoblja)- scenografija/kostimografija kao oblik filmskog zapisa pojavljuje se upravo u visoko stiliziranoj fomi, pri emu gledatelj postaje svjestan da su kostimi/scenografija nametnuti, izmiljeni, umjetni. Takva stilizirana kostimografija/scenografija ima ulogu ili protutee normalnoj zbilji u filmu (npr. kad Renton u Trainspottingu vidi bebu kako puzi po stropu, to je nametnuta scenografija koja ukazuje na Rentonovo drogirano stanje svijesti), ili slui kao nadopuna ostatku izmjenjene zbilje (npr. kostimi u Star Treku upotpunjuju generalnu sci-fi scenografiju) tj. stiliziranu scenografiju/kostimografiju nalazimo u prizorima koji ele doarati san, halucinaciju i sl. ili posebni anr (npr. sci-fi; fantasy; glazbeni filmovi) sve to je stilizirano u filmu ima visoku retoriku vrijednost , stoga njeni elementi za gledatelje mogu esto imati vrijednost simbola i tako potaknuti gledateljevu napetost, iznenaenje i slino, zbog ega se koriste za poticanje takvih emocija

Crno-bijeli film

- polako nestaje nakon 1935.- omoguuje bri ritam filma, prigodni za akcijske filmove u biti; naglaena simbolika i umjetnika vrijednost; omoguuje posebne teatralne efekte (jednolina bjelina ili sivilo u pozadini koriste se za stvaranje atmosfere)

Film u boji

- teorijski bi trebao osnovu nalaziti u dokumentaristikom filmu, no danas se koristi u svim anrovima- lake usredotoavanje panje na neki objekt u boji; simbolika boje i razlikovanje likova/objekata bojom (npr. Sin City, sve je crno bijelo osim likova/objekata koji su u sreditu radnje)- koritenje boje u autorskom potpisu; kontrast boje prema boji i komplementarni kontrasti za svaranje efekata, atmosfere, konflikta ili sl.

Objektivi: o obzirom na arinu udaljenost dijele se na normalne/srednje, irokokutne, uskokutne i teleobjektive + objektivi za posebne efekte: zoom, riblje oko, mekocrta, namjerna neotrina- srednji objektiv: slika kao ovjekovo vienje normalne zbilje van filma; prirodna perspektiva- irokokutni: razvija se naroito nakon primjene u Graaninu Kaneu (1941.); jasno razaznavanje osoba i predmeta na razl. udaljenostima od kamere te zbog toga efektno iskazivanje odnosa meu njima;- teleobjektiv: induciranje dubine; jasno vidljiv prostor se svodi sve vie na jednu jasno vidljivu plohu; eliminacija suvinoga u kadru zbog ega on djeluje napunjeno, zbugnuto i nema osjeaja prostornosti- zoom objektivi : konstruirani u Njemakoj pred II.WW; praktina vrijednost je omoguavanje kontinuirane promjene arine duljine i time pribliavanje ili udaljavanje objekata u kadru po potrebi za vrijeme samog snimanja, a dramatska vrijednost mogunost specifinog ovladavanja snimanim prostorom; uvijek ima vrijednost neke vrste autorskog komentara na prizor; zoomiranje je najizriitiji oblik filmskog pokazivanja- riblje oko okrugla slika svijeta - mekocrta raspruju se samo svijetli djelovi snimka, time smanjujui dojam zbilje- namjerna neotrina rasprivanje i tamnih i svijetlih djelova snimka; nastojanje komentiranja

Pokret unutar kadra

- ubrzanje: bio est u anru nijeme komedije; ubrzavanje prirodnih procesa zbog spec.efekata (npr. rascvijetavanje cvijeta u sekundama); moe se dobiti i snimanjem standardnom brzinom koja se snimka tada ree i izostavljaju se pojedini dijelovi pokreta kako bi pokret djelovao skokovito- usporenje: za fiksiranje i naglaavanje trenutanog stanja; izazivanje nelagode i sl.; dobivanje dojma monumentalnosti pojave/lika jer isti prividno dobiva na teini- obrtanje pokreta (pokret unazad): dojam grotesknog ili povratka na staro, naglaavanja vrijednosti prikazanog procesa/kretnje- zaustavljeni pokret (stop fotografija): izrazit autorski komentar; pokuaj odvajanja od prolaznosti; ponitava ivotna zbivanja i hladi ivotnu toplinu; izraavanje sumnje ili nelagode o sudbini lika/objekta

Osvijetljenje-preduvijek prepoznavanja ili neprepoznavanja objekta snimke- postizanje doivljaja zbilje; uinak osvjetljenja ovisi o smjeru i stupnju rasprenosti svjetla uspostavljanje atmosfere- to je osvijetljenje neobinije, stupanj vizualne stiliziranosti je vei i stoga se doivljava ili kao izraz autorskog komentara ili retorinosti prizora- kontrast svijetla i sjene stvaranje odreene atmosfere ili sugestija raspoloenja- izdvajanje objekta pomou svijetla kako bi se prikazala nj. specifinost- ujednaeno osvijetljenje za uponavanje gledatelja s filmskim okoliem; prezicnija prostorna orijentacija

1