2
Arapski jezik Poslednjih decenija smo svedoci povećanog interesovanja za arapsku kulturu i jezik kako zbog značaja arapskih zemalja u turističkom pogledu, tako i zbog sve većeg uticaja u poslovnom i političkom svetu. Trenutan broj govornika arapskog jezika iznosi oko 286 miliona i to ga smešta na 4. mesto u svetu po broju govornika. On je zvanični jezik u 25 zemalja (Maroko, Mauritanija, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan, Somalija, Džibuti, Komori ostrva, Palestina, Liban, Sirija, Jordan, Saudijska Arabija, Jemen, Oman, Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Irak, Čad, Eritreja) i nekoliko međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih nacija, gde je jedan od šest zvaničnih jezika, Arapske lige, Afričke unije i Organizacije islamske konferencije. Arapski jezik je u upotrebi od 6. veka, mada je svoju prvu zvaničnu standardizaciju doživeo tek pred kraj 7, početak 8. veka. On je sveti jezik Islama i sveta knjiga muslimana, Kuran, je pisan na njemu. Arapski jezik pripada semitskoj grupi jezika i najbliži srodnici su mu Hebrejski i Aramejski. Arapski jezik koji potiče iz 6. veka se naziva Klasični arapski jezik i još uvek je u upotrebi u religijskim sferama. Moderan arapski jezik (Modern Standard Arabic – MSA) proističe iz Klasičnog arapskog jezika. Tokom vremena je doživeo neke promene, naročito u leksičkom i gramatičkom pogledu, i sada je zvanični arapski jezik. Nastava arapskog jezika Kada govorimo o arapskom jeziku i njegovoj nastavi, uglavnom govorimo o Modernom arapskom jeziku (MSA) koji je

Arapski jezik

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Krace predstavljanje kursa arapskog jezika

Citation preview

Arapski jezik

Poslednjih decenija smo svedoci povećanog interesovanja za arapsku kulturu i jezik kako zbog značaja arapskih zemalja u turističkom pogledu, tako i zbog sve većeg uticaja u poslovnom i političkom svetu.

Trenutan broj govornika arapskog jezika iznosi oko 286 miliona i to ga smešta na 4. mesto u svetu po broju govornika. On je zvanični jezik u 25 zemalja (Maroko, Mauritanija, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sudan, Somalija, Džibuti, Komori ostrva, Palestina, Liban, Sirija, Jordan, Saudijska Arabija, Jemen, Oman, Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Irak, Čad, Eritreja) i nekoliko međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih nacija, gde je jedan od šest zvaničnih jezika, Arapske lige, Afričke unije i Organizacije islamske konferencije.

Arapski jezik je u upotrebi od 6. veka, mada je svoju prvu zvaničnu standardizaciju doživeo tek pred kraj 7, početak 8. veka. On je sveti jezik Islama i sveta knjiga muslimana, Kuran, je pisan na njemu. Arapski jezik pripada semitskoj grupi jezika i najbliži srodnici su mu Hebrejski i Aramejski. Arapski jezik koji potiče iz 6. veka se naziva Klasični arapski jezik i još uvek je u upotrebi u religijskim sferama. Moderan arapski jezik (Modern Standard Arabic – MSA) proističe iz Klasičnog arapskog jezika. Tokom vremena je doživeo neke promene, naročito u leksičkom i

gramatičkom pogledu, i sada je zvanični arapski jezik.

Nastava arapskog jezika

Kada govorimo o arapskom jeziku i njegovoj nastavi, uglavnom govorimo o Modernom arapskom jeziku (MSA) koji je zvaničan jezik u 25 zemalja i predstavlja jezik medija, nauke, literature i obrazovanja. Za razliku od MSA svaka arapska zemlja koristi posebno narečje/dijalekat. Svi dijalekti za osnovu imaju Klasičan arapski jezik, ali su se vremenom toliko razvili da su neki dijalekti međusobno nerazumljivi. Za standardizaciju brine se nekoliko akademija za standardizaciju arapskog jezika od kojih su najprestižnije Akademija u Damasku, Kairu i Rabatu.

Na kursu arapskog jezika ćete naučiti da se arapski jezik piše sa desna na levo, da ima 28 slova, ima samo tri vokala A,I i U. Da se sporazumevate na raznim mestima i u različitim situacijama. Naučićete da čitate predivnu arapsku kaligrafiju koju su Arapi usavršili do vrhunca. Naravno uz jezik ćete naučiti i dosta toga o arapskoj kulturi i istoriji.