Arhitektura Digitalnog računala

7/25/2019 Arhitektura Digitalnog raunala

1/60

Ak.god. 2011/2012. ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALAvjebe 1

Asistent: Goran Kraljevi, dipl.ing.ra.

Nastavnik: Prof.dr.sc. Sven Gotovac

ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALA

FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVASVEUILITE U MOSTARU


2/60


Web

http://www2.fsr.ba/nastava/adr

Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...

To: [email protected]

Subject:ADR

O predmetu


3/60


Polaganje ispita kroz kolokvije ...

1. kolokvij 100 bodova

2. kolokvij 100 bodova

Vjebe (asembler Intel 8086) 100 bodova

Ukupno : 300 bodova

Potrebno je osvojiti min. 50 bodova (50%) iz svakog kolokvijai min. 50 bodova iz vjebi da bi se uspjeno poloio ispit izArhitekture digitalnog raunala.

Svi studenti koji poloe ispit putem kolokvija osloboeni suusmenog dijela ispita.


4/60


U v o d


5/60


Funkcijski model von Neumannova raunala


6/60


Vrste sabirnica

Dijelovi raunala su povezani pomou posebne skupine vodia koji se nazivajusabirnice (engl. Bus)

Sabirnice su redovito izvedene kao vodii na povrini tiskane ploice, a izvedenesu i na prikljunice (konektore) unutar raunala kako bi se mogli prikljuitidodatni sklopovi.

S obzirom na vrstu informacija koje prenose postoje tri osnovne vrste sabirnica:

Sabirnica podataka (engl. Data Bus)

je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju podatke. Broj tih vodia redovito odgovara koliini bita koju odjednom moe obraditi CPU.

Tako, npr. 32-bitna raunala redovito imaju sabirnicu podataka koja se sastoji od32 vodia.

Adresna sabirnica (engl. Address Bus)

je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju adrese, a njihov broj

ovisi o grai raunala (npr. 20 linija).Nadzorno-upravljaka sabirnica (engl. Control Bus) je skup vodia za prijenos elektrinih signala koji predouju nadzorne i

upravljake signale, a njihov broj i funkcija pojedinog vodia razlikuje se odraunala do raunala.


7/60Ak.god. 2011/2012. ARHITEKTURA DIGITALNOG RAUNALAvjebe 7

Ciklus izvoenja operacije(itanje podataka iz memorije)

Procesor (CPU)

Upravljaka sabirnica

(upravljaki signali)

Memorija U/I

ureaji

Registri

ALU

Upravljaka

jedinica

Adresna sabirnica

(adresa mem.lokacije)

Podatkovna sabirnica

(podatak iz memorije)



Ciklus izvoenja operacije(zapisivanje podataka u memoriju)

Procesor (CPU)

Upravljaka sabirnica

(upravljaki signali)

Memorija U/I

ureaji

Registri

ALU

Upravljaka

jedinica

Adresna sabirnica

(adresa mem.lokacije)

Podatkovna sabirnica

(podatak u memoriju)



Vrste sabirnica

irina podatkovne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 64 bita) utiena koliinu podataka koja se u jednom memorijskom ciklusu moeprenijeti preko podatkovne sabirnice. Ukoliko je irina podatkovne sabirnice npr. 32-bita onda je u jednom

memorijskom ciklusu mogue preko podatkovne sabirnice prenijeti 32 bitapodataka (4B).

Ukoliko je irina podatkovne sabirnice npr. 64-bita onda je u jednommemorijskom ciklusu mogue preko podatkovne sabirnice prenijeti 64 bitapodataka (8B).

irina adresne sabirnice podataka (npr. 32 bita, 36 bita) utie naveliinu izravno adresirljivog memorijskog prostora. Ukoliko je irina adresne sabirnice npr. 32-bita onda je mogue izravno

adresirati 232 memorijskih lokacija. Ukoliko je veliina jedne memorijskelokacije 8 bita (1B), onda moemo rei da je ukupna koliina izravno

adresirljivog memorijskog prostora 2

32

B, odnosno 4 GB. Ukoliko je irina adresne sabirnice npr. 36-bita onda je mogue izravno

adresirati 236 memorijskih lokacija. Ukoliko je veliina jedne memorijskelokacije 8 bita (1B), onda moemo rei da je ukupna koliina izravnoadresirljivog memorijskog prostora 236 B, odnosno 64 GB.


10/60


Isjeak iz Intelove porodice procesora

Tip procesora Godina Data/Adress Bus Br. tranzistora

4004 1971. 4/12 bit 2.250

8008 1972. 8/14 bit 2.500

8080 1974. 8/16 bit 5.000

8086 1978. 16/20 bit 29.000

286 1982. 16/24 bit 120.000386 1985. 32/32 bit 275,000

486 DX 1989. 32/32 bit 1,180.000

Pentium 1993. 64/32 bit 3,100.000

Pentium Pro 1995. 64/36 bit 5,500.000

Pentium II 1997. 64/36 bit 7,500.000

Pentium III 1999. 64/36 bit 24,000.000

Pentium 4 2000. 64/36 bit 42,000.000


11/60


Mooreov zakon

Gordon Moore, suosniva Intela 1965. uoava trend dupliranje broja tranzistora po kvadratnom inu

svakih godinu dana (4 godine nakon izuma); danas svakih 18 mjeseci


12/60


Glavni dijelovi procesora ...


13/60


Hijerarhijska organizacija memorije


14/60


Hijerarhijska organizacija memorije


15/60


Pentium hijerarhijske razine memorije


16/60


Matina ploa za Pentium 4


17/60


U/I suelja


18/60


Uvod u asembler


19/60


Razliiti pogledi na raunalo

will serveyoubypr

ovidingthatunders

tanding.computersitisour s

inceresthopethatth

isbookComputerEngineeri

ng, orsomeotherasp

ect ofyourcareerobjectiveisinC

omputerScience,thatyoufull

yunderstandthemachine

.Whetheratthegate,ISA, andthe

systemarchitectureleveliswhenyou

understandhowamachinefun

ctionsleadstoanefficient, effectiv

e computerdesign.Itacom

puter systemfromeachthethree perspec

tivesTheintellectual synthesisthat

comesfromviewing

1.10LookingAhead

D Q

clk

32 3232

PCout

B bus

clkPCin

A bus

Vienje programskog brojilasa stajalita programera

PC

31 0

Vienje programskog brojila sastajalita projektanta logikih vrata

Korisniki pogledna raunalo

Pogled projektantaarhitekture raunala

Pogled programera Pogled projektanta

logikih sklopova


20/60


Hijerarhijski model arhitekture raunala


21/60


Pogled na raunalo programera u simbolikom jeziku


22/60


Pogled na raunalo programera u simbolikom jeziku

Programer koji programira u strojnom (odnosno simbolikomjeziku)

izrauje temeljnu programsku podrku potrebnu kako bi procesor mogaoobavljati svoje zadatke.

Strojni jezik (engl. Machine language)je skup temeljnih naredbi koje procesor moe izvoditi, a izraen je kao niz 0 i 1.

Simboliki jezik (engl. Assembly language)

je alfanumeriki ekvivalent strojnog jezika. Programeru je puno lake koristitiskraenicu naredbe koje ga podsjea na operaciju koju procesor mora izvestinego binarni zapis iste naredbe.

Program za prevoenje simbolikog jezika (engl. Assembler)je program koji translatira (preslikava jedan na jedan) simboliki jezik u strojnijezik procesora.

Napomena:Svi vii programski jezici (npr. C, C++, ...) su prenosivi sprocesora na procesor, dok su strojni odnosno simboliki jezici vezaniuz odreeni procesor.


23/60


Razine programskih jezika

Strojni jezik (engl. Machine language)

-jedino to raunalo moe razumijeti- sastoji se od kombinacija 0 i 1- direktno povezan s arhitekturom raunala- efikasan, ali je u njemu teko programirati

Simboliki jezik (engl. Assembly language)- takoer direktno ovisi o arhitekuri raunala- napredak jer se umjesto 0 i 1 koriste mnemoniki kodovi- treba se prevesti u strojni kod prije izvrenja

Programski jezici vie razine (engl. High level languages)

- dobro definirani, nalikuju pravom jeziku (uglavnom engleskom)- fundamentalna razlika je u tome to vie nisu vezani uz arhitektururaunala


24/60


Razine programskih jezika Primjer

Programski jezik vie razine:

a=b+c;

Asembler:

ld r6,24ld r7,28

add r5,r6,r7st r5,32

Strojni oblik:

00001 00110 00000 00000000000011000

00001 00111 00000 00000000000011100

01100 00101 00110 00111 000000000000

00011 00101 00000 00000000000100000


25/60


Prikaz informacija u raunalu


26/60


Prikaz informacija u raunalu

Brojevni sustavi

Binarni brojevni sustav Oktalni brojevni sustav

Heksadecimalni brojevni sustav

Pretvaranje brojeva izmeu razliitih brojevnih sustava

Aritmetiko logike operacije Zbrajanje, oduzimanje

Aritmetika dvojnog komplementa

Prikaz brojeva i znakova u raunalu

Prikaz cijelih brojeva

Prikaz brojeva u pominom zarezu Prikaz znakova u raunalu

ASCII kod


27/60


Brojevni sustavi

Je li dekadski sustav prikladan za ugradnju u raunalo? Trebalo bi nainiti elektroniki element koji je u stanju

prikazati 10 diskretnih stanja

Mogue, ali komplicirano i skupo, moda i sporo.

Jednostavno, brzo, jeftino i pouzdano rjeenje: bistabi l Elektroniki element koji je u mogunosti spremiti dvadiskretna stanja

Pouzdano i neosjetljivo na manje promjene napona. Npr.

0 2,5 V znamenka 0

2,51 6 V znamenka 1


28/60


Binarni brojevni sustav

Znamenke su 0 i 1, dakle baza brojanja B=2 to odreujebinarni brojevni sustav

Iz engleskog BInary digiTnastalo je ime za najmanju koliinuinformacije, znamenku binarnog brojevnog sustava BIT.

Broj od n znamenki u brojevnom sustavu s bazom 2:

zn-1 2n-1+ zn-2 2

n-2 + ... + z1 21 + z0 2

0, zi { 0, 1 }


29/60


Registar

Binarni broj se sastoji od vie znamenki (bitova) tako da za prikaz brojamoramo upotrijebiti nekoliko bistabila. Takva grupa bistabila ini registar.

Registri su sastavni dio svih dijelova raunala. Broj bistabila u registrunekog raunala odreuje njegovu duljinu. Duljina veine registara unekom raunalu je odreena duljinom rijei raunala.

Rijeje koliina informacija koju raunalo moe obraditi u jednoj operaciji,pohraniti u memoriju, odnosno dobaviti iz memorije. Najee duljine rijei(pa prema tome i registara) su 8, 16, 32 i 64 bita.

QD

dn-1

qn-1

QD

dn-2

qn-2

QD

d0

q0

...


30/60


Pretvorba dekadskog broja u binarni

Binarni broj tvore ostaci dijeljenja s 2, odozdo prema gore:

57 : 2 = 28 1 1 1 0 0 11

28 : 2 = 14

0

14 : 2 = 70

7 : 2 = 3

1

3 : 2 = 1

1

1 : 2 = 0

1


31/60


Primjer svih sadraja u registru od tri bita

U registru s 3 bita mogu se prikazati sljedei brojevi:

Dekadski broj Binarni broj

0 000 0

1 001

2 010

3 011 +14 100

5 101

6 110

7 111 23 -1

Za n=3 dobije se interval [0, 23 - 1], openito [0, 2n - 1]

Za n=8 dobije se interval [0, 28 - 1], tj. [0, 255]


32/60


Kontrola rezultata u digitalnoj aritmetici

Rezultat operacije u digitalnoj aritmetici moe seprovjeravati s da li je:

Negativan (negative)

Nula (zero)

Prekoraio opseg brojeva (overf low)

Ima prijenos (carry)

Ostali uvjeti


33/60

b j j bi ih b j


34/60


Zbrajanje binarnih brojeva

Primjer 2.

111

+ 101

1100

Primjer 1.

100

+ 10

110

Zbrajanje u registru s ogranienim brojem bita

1 1 1 1

0 0 0 1

+

1

0 0 1 0

Preljev

(overflow)

N i i bi i b j i


35/60


Negativni binarni brojevi

Negativni brojevi se prikazuju tzv. tehnikom dvojnog komplementa.Nule pretvaramo u jedinice, a jedinice u nule (komplement do baze 1),

a zatim tom komplementu dodajemo 1 (komplement do baze dvojnikomplement).

Primjer: -37 u registru s 8 bita

0 0 1 0 0 1 0 1

1 1 0 1 1 0 1 0

1 1 0 1 1 0 1 1

+ 1

37

-37

0 0 1 0 0 1 0 137

+

0 0 0 0 0 0 0 01

Od i j bi ih b j


36/60


Oduzimanje binarnih brojeva

Operacija 7 - 5 u raunalu s registrom od 4 bita obavit e se kao

7 + (-5). Binarni prikaz broja -5 je: 0 1 0 1

Komplement do baze-1 1 1 1 1 Komplement do baze 1 0 1 0

(jedinini komplement) - 0 1 0 1 (dvojni komplement) + 0 0 0 1

1 0 1 0 1 0 1 1

Dokaz da je dobiveni broj - 5 Operacija oduzimanja: 7 - 5

1 0 1 1 (- 5) 0 1 1 1 ( 7)

+ 0 1 0 1 (+5) + 1 0 1 1 (-5)

0 0 0 0 0 0 1 0

Preljev 1 Preljev 1

Primjer svih sadraja u registru od tri bita


37/60


Primjer svih sadraja u registru od tri bita(ako je prvi bit predznak)

U registru s 3 bita, ako je prvi bit predznak mogu se prikazati

sljedei brojevi:Dekadski broj Binarni broj

0 000

1 001 -22

2 010

3 011 0 +1

-4 100

-3 101 22 -1

-2 110

-1 111

Za n=3 dobije se interval [-22, 22 - 1], openito [-2n-1, 2n-1 - 1]

Za n=8 dobije se interval [-27, 27 - 1], tj. [-128, 127]

Okt l i b j i t


38/60


Oktalni brojevni sustav

Baza sustava je B=8 a znamenke su 0,1,2,3,4,5,6,7

Koristi se za skraeno zapisivanje binarnih sadraja kada je tospretno

Zapis se moe dobiti iz dekadskog sukcesivnim dijeljenjem s 8 i

zapisivanjem ostataka s desna na lijevo, ali i direktno iz binarnog

zapisa grupiranjem po tri znamenke (zdesna nalijevo lijevo od

decimalne toke, a slijeva nadesno desno od decimalne toke)

Primjeri:

36-bitni broj 001 110 000 101 111 001 010 011 111 000 100 001

oktalni ekvivalent 1 6 0 5 7 1 2 3 7 0 4 1

11 001 . 110 01 (2) = 31.62 (8)

3 1 . 6 2

H k d i l i b j i t


39/60


Heksadecimalni brojevni sustav

Baza sustava je B = 16, a znamenke su:

0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F

Koristi se za skraeno zapisivanje binarnog sadraja.

Zapis se moe dobiti iz dekadskog sukcesivnim dijeljenjem s 16 i

zapisivanjem ostataka s desna na lijevo, ali i direktno iz binarnog

zapisa grupiranjem po 4 znamenke (zdesna nalijevo lijevo od

decimalne toke, a slijeva nadesno desno od decimalne toke)

Primjeri:

16-bitni broj 0111 1011 0011 1110

heksadecimalni ekvivalent 7 B 3 E

11001.11001(2) = 1 1001 . 1100 1000 = 19.C8 (16)

1 9 . C 8

Brojevi u razliitim bazama


40/60


Brojevi u razliitim bazama

Bin. Dec. Hex. Okt.

0000 0 0 00001 1 1 10010 2 2 20011 3 3 30100 4 4 40101 5 5 5

0110 6 6 60111 7 7 71000 8 8 101001 9 9 111010 10 A 121011 11 B 13

1100 12 C 141101 13 D 151110 14 E 161111 15 F 17

Razlomljeni binarni brojevi


41/60


Razlomljeni binarni brojevi

Razlomljeni binarni brojevi sadre "binarnu toku",analogno decimalnom zarezu, odnosno toki u anglo-amerikoj notaciji.

Primjer prikaza razlomljenih brojeva:

5.75 10 = 5 * 100

+ 7 * 10-1

+ 5 * 10-2

== 1*22 + 0*21 + 1*20 + 1*2-1 + 1*2-2 =

= 1 0 1 . 1 1 2

Primjer pretvaranja dekadskog razlomka u binarni


42/60


Primjer pretvaranja dekadskog razlomka u binarni

Cjelobrojni dio dekadskog broja pretvara se u binarni uzastopnim

dijeljenjem, a decimalni uzastopnim mnoenjem s 2, gdjecjelobrojni dio dobivenih produkata tvori znamenke binarnograzlomka.

1.25 = 1 + .25

.25 * 2 1 . 0 1

0.50

.5 * 2

1.0

Mnoenje s 2n i 2-n


43/60


Mnoenje s 2n i 2 n

Binarni broj se mnoi s potencijama baze 2 tako da se binarnatoka pomakne odgovarajui broj mjesta desno ili lijevo, zavisnood toga da li je predznak potencije pozitivan ili negativan.

Na primjer:

1 . 1 1 * 22 = 1 1 1

1 . 1 1 * 2-2 = 0 . 0 1 1 1

Kako u registar pohraniti toku?

Realni brojevi standardne preciznosti


44/60


Realni brojevi standardne preciznosti

IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) standard

754 za prikaz realnih brojeva u standardnoj tonosti:

Deklaracija u programskom jeziku C: float

31 30 23 22 0

P Karakteristika Mantisa

Pje predznak ( P=1 negativan, P=0 pozitivan)

Karakteristikaje binarni eksponent + 127 (da se izbjegne prikaz

negativnog eksponenta)

Mantisaje normalizirana (samo jedan bit ispred binarne toke).

Realni brojevi standardne preciznosti Primjer


45/60



Primjer: Prikazati broj 5.75 kao realni broj5.7510 = 101.112 * 2

0 = 1.01112 * 22

Normalizacijom svakog binarnog broja (osim nule) postie

se oblik:

1.xxxxx

Zbog toga se vodea jedinica ne pohranjuje u raunalu i

naziva se skr ivenim b i tom (hidden b i t ).

Time se utedi jedan bit to poveava preciznost.



46/60



Predznak = 0 (pozitivan broj) Binarni eksponent = 2

Karakteristika K = 2 + 127 = 129 = (1000 0001)2

Mantisa (cijela) .......................... 1.0111

Mantisa (bez skrivenog bita) ...... 0111

Rezultat: 0 10000001 01110000000000000000000

ili hex. 0100 0000 1011 1000 0000 0000 0000 0000

4 0 B 8 0 0 0 0

Raspon i preciznost prikazivanja realnih brojeva


47/60



KarakteristikeRaspon karakteristike: K [0,255]K = 0 rezervirana je za prikaz nule

K = 255 rezervirana je za prikaz

BE = K - 127

Raspon binarnog eksponenta: BE [-126,127]

Najmanji pozitivni broj 0 koji se moe prikazati je:

1.02 * 2-126 = 1.175494350822*10 -38

a najveije:

1.111111111111111111111112 * 2127

2128 =

3.402823669209*1038

Realni brojevi dvostruke preciznosti


48/60


Realni brojevi dvostruke preciznosti

Deklaracija u programskom jeziku C: double

63 62 52 51 0

P Karakteristika Mantisa

Pje predznak ( P=1 negativan, P=0 pozitivan)

Karakteristikaje binarni eksponent + 1023 (11 bita)

Mantisaje normalizirana (52 + 1 bit).



49/60


dvostruke preciznosti

KarakteristikeRaspon karakteristike: K [0,2047]K = 0 rezervirana je za prikaz nule

K = 2047 rezervirana je za prikaz

BE = K - 1023

Raspon binarnog eksponenta: BE [-1022,1023]

Najmanji pozitivni broj 0 koji se moe prikazati je:

1.02 * 2-1022 = 2.225073858507*10 -308

a najveije:

1.1111.....1111112 * 21023

21024 =

1.797693134862316*10308

Razlika izmeu preciznosti i tonosti


50/60


Razlika izmeu preciznosti i tonosti

Preciznost (precis ion)- broj znamenki koji opisuje neku veliinu

Tonost (accuracy)

- tonost je bliskost stvarnoj (nepoznatoj) vrijednosti

Za dovoljnu tonost potrebna je adekvatna preciznost, ali

preciznost ne implicira automatski tonost jer su iskazane

znamenke mogle nastati na temelju npr. pogrenog

mjerenja.

Prikaz slova i ostalih znakova


51/60


Prikaz slova i ostalih znakova

Kombinacijom jedinica i nula kdom

Koliko ima znakova? 26 velikih slova engleske abecede

26 malih slova engleske abecede

10 znamenaka

operatori, interpunkcije, upravljaki znakovi

Dovoljan je 1 byte

ASCII (ISO-7 standard): 7 bita za informaciju + 1 bit zaparitet

27 = 128 razliitih znakova

Paritet

ako je u informaciji neparan broj bita, bit pariteta postavlja se na 1, inaena 0 (moe i obratno: odd/even parity). Omoguuje otkrivanje jednostruke

pogreke pri prijenosu informacija

ASCII kod


52/60


ASCII kod

Problem prikaza internacionalnih znakova


53/60


Problem prikaza internacionalnih znakova

8-bitni ASCII kd 28 = 256 razliitih znakova

Nai su znakovi smjeteni u podruje 128-255

Osobna raunala koja rade pod Windowsima imaju nekolikonaina prikaza naih slova.

Starije verzije koristile su CE - varijantu za Centralnu i IstonuEuropu. Sada se to postie automatski odabirom hrvatske tipkovnice,

meutim ipak moe doi do zbrke jer su u uporabi dva standarda;Central European (Windows 1250) i Central European (ISO 8852).

8-bitni ASCII kd nije dovoljan za prikaz znakova svih jezika usvijetu, a pogotovo za kineska i japanska slova

UNICODE

1 znak 16 bita 216 = 65536 razliitih znakova

UNICODE


54/60


UNICODE

Memorija raunala (spremnik)


55/60



Skup registara jednake duljine

Dananja raunala: 8-bitni registri bajtovi (byte) Kratica: B

Veliina spremnika izraava se kao viekratnik od 210 ili 220

210 B = 1024 B = 1 kB 220 B = 10241024 B = 1.048.576 B = 1 MB

Do svakog se bajta moe pristupiti direktno, navoenjemrednog broja adrese.

01

2

3

4...

n-2

n-1



56/60


e o ja au a a (sp e )

Kojim redom pohraniti bajtove 32 bitnog registra u spremnik?

Dvije mogunosti: oktet najmanjeg znaaja (LSB) pohranjuje se na najniu

adresu cijelog podatka Litt le Endian

oktet najveeg znaaja (MSB) pohranjuje se na najniuadresu cijelog podatkaB ig Endian

PC: Litt le Endian

Potencije broja 2


57/60


j j

20 = 1

21 = 2

22 = 4

23 = 8

24 = 16

25 = 32

26 = 64

27 = 128

28 = 25629 = 512

210 = 1024 = 1K

211 = 2048 = 2K

212 = 4096 = 4K

213 = 8192 = 8K214 = 16384 = 16K

215 = 32768 = 32K

216 = 65536 = 64K...

220 = 1048576 = 1024K = 1M...

Neke potencije broja 2 ...


58/60


Pitanja i zadaci za ponavljanje



59/60


j p j j

1) Objasnite osnovnu razliku izmeu raunala koji imaju:

32-bitnu i 64-bitnu podatkovnu sabirnicu

32-bitnu i 36-bitnu adresnu sabirnicu

2) Navedite stanje na vanjskim sabirnicama: adresnoj, podatkovnoj iupravljakoj sabirnici (sve sabirnice su 32-bitne) pri ciklusu izvoenja:

itanja podataka iz memorije(sa mem.lokacije 10000000h, podatak je broj 7)

zapisivanja podataka u memoriju(na mem.lokaciju 10000000h, podatak je broj 7)

3) Objasnite osnovne razlike izmeu strojnog jezika, simbolikog jezika(asembler) i programskih jezika vie razine (npr. C, C#, Java, ...)



60/60

j p j j

4) Broj 27.75 prikazan decimalno prikaite u binarnom, oktalnom i

heksadecimalnom brojevnom sustavu.

5) Broj 7A prikazan heksadecimalno prikaite u binarnom, oktalnom idecimalnom brojevnom sustavu.

6) Na koji se nain decimalni broj -11.5 pohranjuje u memoriji raunalakao realan broj standardne tonosti.Organizacija rijei u memoriji je Little Endian, a veliina memorijske rijei(memorijske lokacije) je 8 bita (1B).

31 30 23 22 0

Documents

Arhitektura Digitalnog računala