DURO BASLER

ARHITEKTURAKASNOANTIEKOG DOBAU BOSNI I HERCEGOVINI

PredgovorDoba od IV do VI vijeka predstavlja u Evropi epohu u kojoj je

antidka kultura proZivljavala znatno preoblidavanje. Uzroke tog procesadine neki vanjsk,i dogadaji kao Sto je prodor i naseljavanje stranih,,,barbarskih(, uglavnom germanskih naroda na podrudju Rimskog Car-stva, no i promjene Sto su se u samim nosiocima antidkog dru5tva,gradanima Carstva, dogaclale u odnosu prema drlavi, dru5tvu, religijii umjetnosti. Na ba5tini Rimskog Imperija izrast ie tako tokom nared-nih stoljeia jedan novi svijet u novim geografskim i dru5tvenim dimen-zijama; taj svijet nazvat ie se Evropa. Njegove elemente dini rirnski igrdki antidki supstrat sa primjesama kr5ianskog Orijenta uz udeSienovopridoSlih naroda, stranih antidkoj kulturi, koje je oluja seobenaroda istrgla iz starog zavitaja, onog nepoznatog prostora Sto su gaRimljani jednostavno zvali Solitudines Sarmatanr.m, i prebacila u neka-da5nje oivilizirane provincije mediteranskog carstva.

U ovoj knjizi udinjen je poku5aj da se analizom spomenika arhi-tekture sagleda ude5ie planinskog zaled.a stare rimske provincije Dal-rnacije i juZnih predjela panonskih pokrajina u ovom procesu. Namjeraje, dakle, da se sakupi u jedan pregled ono Sto su na tlu Bosne i Her-cegovine antika i prvi barbari u nametnutoj Zivotnoj koegzistenciji do-prinijeli za stvaranje tog novog svijeta.

Pisani dokr"rmenti o Zivotu u ovim kraievima u to doba su skronni,oni gotovo i ne postoje. NaS zcmljak, Euzebi je Jeronim, suvise jerano napustio svoj rodni grad Stridon, koji se nalazio negdje u sje-verozapadnoj Bosni, i otiSao daleko, u Rim, a kasnije u Siriju i Pale-stinu. Njegovo dopisivanje sa prijateljima u starom kraju, tamo od370. do 420. godine, uglavnom odral.ava nostalgiju i brige zbog nesreiakoje su provalama barbara zadesile njegov zavitaj, roditeljski dom idlanove toga doma. U ovim krajevima nije se, dakle, na5ao neki rjeditisavremenik kao Sto se dogodilo medu merovin5kim Francima, gdje jeGrgur, biskup grada Toursa, uspio zabiljeZiti mnogo toga Sto ie vidioi duo oko sebe. Mi smo ovdje upuieni vi5e na ruievine spomenika zakoje ne bismo mogl'i tvrditi da su nijemi, ali je njihov jezik ipak ose-bujan i ne uvijek jasan.

Raspon dogadaja od IV do VI vijeka u Bosni i Hercegovini mo-Zemo podijeliti u tri epohe:

A: Doba kasnog Carstva (284-480). U to vrijeme Bosna i Her-cegovina vegetriraju kao dio provincije Dalmacije u sklopu Za-padnog carstva do 437. godine, a zatim u Istodrrom Carstvu do454, kada se provincija osamostal'ila 'i kao takva ostala u ok-virima zajednice do smrti Julija Nepota 480. godine.

B: Doba "barbarskog( gospodstva. Prvo je u ovim krajevima vla-dao vojskovoda Germana Odoakar (480-490), a zatim su na-do5li Istodni Goti koii su se zadrLali do 535. sodine.

C: Doba renovacije Carstva. Car Justinijan I (527-565) uspioje obnovit i v last u nekim di jelovima Zapada, pa tako (535. g.)i u veiem dijelu zaled,a provincije Dalmacije. Takvo stanje trajedo definitivnog naseljavanja Slavena u krajevima juZno odSave, negdje od prvih godina VII vijeka. To naseljavanje pred-stavlja u nekada5njoj provinciji Dalmaciji prekretnicu ka onomvremenu Sto ga obiino zovemo srednji viiek.

UVOD

Politiiki dogadajiSistem uprave Rimskog carstva doZivljava znatnu prekretnicu do-

laskom na vlast cara Diokleci jana 284. godine. I l i r po pori jeklu, avoinik po zanimanju, Diokleci jan je, pni je nego Sto ie izglasan za cara,vr5io neke visoke sluZbe u upravi, pa je tako imao prilike da sa Siregaspekta sagleda nedostatke koji su po njegovom n'ri5ljenju - moglibiti odludujuoi za izbijanje krize koja je vei od sredine III vijeka po-drivala drZavu i dru5tvo. Kao namjesnik u Meziii, a kasnije dvorskisluZbenik za vrijeme Kara, on je svi5io kratki kur:s politidke- Skole, do-voljan da bi po doiasku na vlast iimao potrebno iskustvo Lr traZenjuliieka za bolesni imperij. U njegovo doba senat ie vei izgubio i onaiprividni autoritet iza koga su se pod maskom principata sakrivali ca-revi od vremena Oktaviiana Augusta. Kao dovjek porijeklom iz pro-vincije i potomak robova, Diokleoijan svakako nije nos,io u sebi onopo5tovanje prema starim institucijama Carstva, Sto je bilo svojstvenrrItalicima. U traZenju radikalnih rje5enja za sanaciju drZavne uprave onnije bio sputan tradicijama, nego je oti5ao vrlo daleko, pa je carskur,last formirao po ugledu na istodne despotije. Tako je car i formalnoprestao biti prinoeps senata, dovjek koji je ,tek nakon smrti progla-Savan bogom, a umjesto toga postao ie dominius, inkarniran'i i fizidkiprisutni bog, sin Jupitera. Zato nastupajuii odsjek u historiji R.imskogCarstva nazivamo dominatom. Dioklecijan je prvi rimski car koji jcprrilikom sluibenih poslova obladio Sarene svilene haljine, pap'ude pro-Sivene dragim kamenjern, a na glavu stavljao diiadem od bijele svilesa biserima. On je bio te5ko dostupan, u paladi okruZen dvorjanima icunusima na orijentalni nadin.

Dioklecijan (sl. 1) nije vladao sam, nego je samo bio vrhovni au-toritet i inicijator akcija u krugu detvorice vladara, dvojice augusta idvoji,ce cezara koji su im bili u neku ruku pomoinici. Vladarri su izmeduse'be podijelil i Carstvo i svaki od njih upravljao je samostalno svojimdijelom. Rin je i dalje ostao simbolidna prijestonica. U strahu da nijedan od tetrarha ne bi do5ao u isku5enje da se stolovanjem u glavnomgradu izbaci u prvi red - Sto je tada vaZilo kao pravilo - svaki odvladara odabrao je po jedno provinci jsko mjesto za svoju rezidenci ju.' Iako

je Diokleci jan upravl jao Istokom iz Nikomedi je ( Ismit) , Gaier i jeIIiriko,m iz Sirmija (Sremske Mitrovice), Maksimin Italijom iz Medi-olana (Milana), kasnije iz Ravene, a Konstancije Klor, jedini rodenirimski gradanin u ovoj grupi, vladao je Galijom i Britanijom iz Augu-ste Treverorunr (Triera). Od sada Istok Carstva dobiva prevlast.

Grad Rim je i dalje zadrLao svoje stare instituciie vlasti, kao naprimjer: Senat i magistrature, ali sada, u novom reiimu, io5 samo kaoprazne uspomene. Provincije Carstva sadinjavale su 12 dijeceza koje subile okupljene u prefekture. Na podrudju dana5nje Bosne i Hercegovinez.adrlan je uglavnom raspored kakav je bio uveden jo5 podetkclrn I vi-jeka: krajevi sjeverno od linije Banjaluka-Doboj-Zvornik ostali su u.sklopu Panoni je, a podrudje juZno odat le u okviru Dalrnaci ie.

a

Fit

l ;ta1. .

i :

ti

Sl. 1. Diokleci jan, prikaz na. noucu

Decentralizacija vlasti i familijarnost careva nisu ipak pruZili do-voljno siguran oslonac za drLavu. iarstvo se odrZavalo viSe

-na autori

tetu Dioklecijanove lidnosti, a manje na sistemu koji je on postavio kaoprincip. To se pokazalo ubrzo poslije njegove abdikacije i povladenja upaladu nedaleko od Salone (danainji Split) 305. godine. Tada su otpo-dele nove borbe o vlast, a one su vodene u raznim dijelovima Carstva.Tako se Kontantin koji je poslije smrti svoga oca Kons,tancija Klora,u ljetu 306. godine, izglasan od germanskih trupa u Britaniji za novogacara, obradunao sa Maksencijem na Milvijskom mostu kod Rima (312),a sa Licini iern (314) kod Cibala (Vinkovaca). Maksenci je, s in caraMaksirnijana, bio je 306. godine od pnetorijanca i rimskih gradanatakocler progla5en carom. U jednom trenutku u carstvu se na5lo 6 ca-reva. Dalmaciji je poklonjena posebna paLnja, i u njoj, iz obzira premaumirovljenom caru koji je tu Zivio, nije dolazilo do oruZanih sukobaiz.medu inade vrlo ratobornih nasliednika. Tako je i planinsko zalede

1 0

Dalmacije, tj. dana5nji teritorij B'osne i Hercegovine, ostao dugo vre-mena po5teden od ratnog meteLa. Vojska je bila kvasac u kome subujale velidine, spremne da se u svakom trenutku nametnu za vladare,da- se grdevito bore za tu vlast, i da u borbi ne biraju sredstva. Takoje ta bbrba desto i5la na Stetu discipline u vojsci, bez koje se svakakonije mogao odrLati red na granici. Otuda su i u nekoliko navrata po-tekle katastrofalne odluke nekih careva da su, kao uzvrat za udinjeneusluge, pojedinim skupinama barbara dozvoljavali da se naseljavaju napodrudju unutar drZavnih granica, i to, na nesreiu, upravo na ugroZenojperiferiji. Za udinjene usluge pojedincima Carstvo je gurano u propast.

Rimski gradani su, uz to, u ovo doba izbiegavali sluZbu u vojsci, a od-branu zemlje rado prepuStali strancima.

Konstantin I (306-337), (sl. 2), sin Konstancija Klora, moZda je

hio podesan i sposoban da zaustavi ovaj proces barbarizaciie. Medu-tim njemu to nije po5lo za rukom nego je i sam bio ponesen bujicomrastrla. Progla5enjem vierske slobode (3t:1, zapetacena je sudbina pa-

Sl. 2. Konstantin I, prikaz na noucu

1 1

ganske epohe altidke civilizacije, a osnivanjem Konstantinopola ( I l. maja330) Rimu je, kao metropoli mediteranskog svijeta, najavljena likvida-cija. Carigrad nije bio samo administrativni centar i konzument dobara,nego snaZna trgovadka luka i proizvodai.

Vlada Valentinijana I (364-375), u Milanu, i Valensa (364-378),u Carigradu, pada u vrijeme kada barbari u znatnom broju provaljujuna teritorij Carstva. Valentinijanov sin i nasljednik Gracijan (375. do-382) odbacuje titulu velikog pontifika, a time i formalno otkazuje pa-gan_stvu svoju podr5ku. Iz ,senata je uklonjen kip Pobjede. U ovo dobabeskonadnih,poraza taj kip je bio izliSan ,u dvorani vrhovne upraveCarstva. Poslije Valensove smrti u bici kod Hadrijanopola (Jediena)na vlast je do5ao Teodozije I (379-395) koji je za kratko vrijeme,1394. godine, uspostavio vlast na podrudju cijelog Carstva. U isto vrijemecar Zapada, Eugenije (392-394) je kao posljednji medu carevimapoku5ao povratiti stari reZim, ali je, isto kao i jedan njegov prethodnik,Julijan Apostata (361-363), doZivi,o neuspjeh.

Stalne trzavice i uplitanje barbariziranih vojnih jedinica u podu-hvatima ambicioznih pojedinaca da izvedu drZavne udare odrazili suse nepovoljno na Zivot u Panoniji a time i na susjednom teritoriju Dal-rnacije. Pojedine skupine barbara su desto organizirale prepade na rim-ske provincije, bez veiih planova, usmjeren-e, uglavnom,- na pljadku.Tako su 374. godine Sarmati provalili do Sirmija

-(Sremske Mitrovice),

a zatirn se nastanili u Valeriji, podrudju zapadno od Dunava, a sjever-no od Drave. Carstvo ih odatle nije viSe moglo ukloniti. Nije, napiosto,bilo vi5e takve snage koja bi ih mogla udaljiti sa uzurpiranog zemlji-Sta. Stavi5e, dvadesetak godina kasnije, ovaj kraj se u sluZbenim aktimanaziva Ripa Sarmatica, ito znati da je novo stanje sankcionirano kaoc le f in i t i van ob l i k .

Godine 375. Huni provaljuju na podrudje Panonske nizije, a u istocloba Zapadni Goti kreiu prema podrudju donjeg Dunava. Kada je opu-sto5ena Mursa (378), vihor seobe naroda zahvatio je i podrudje juZno<rd Save. Prvo je na udaru bila dolina Drine, odakle je za Panoniju do-bavljano srebro i olovo iz Argentarije, podrudja dana5nje Sre,bienice.Kako je ova dolina bila u privrednom pogledu orijentirana prema Pa-noniji, to sada u njoj nastaje politidka zbunjenost. Priliv novca u ovaikraj prestao je vei za Konstanci ja I I (337-361),Sto znadi da je ubrzoz.atil:e prestala funkcionirati i redovna veza sa centralnom vla5iu. Iz-gleda da je javni promet zbog prisustva barbara znatno opao, a u poje-dinim pravcima i potpuno o,bustavljen. Zbog tih smetnji pojedini mu-nicipiji bili su primorani da samostalno vegetiraju u svom ogranidenompodrudju i bez znatnijeg medusoLrnog kontakta. Rimsko Carstvo se, uo-stalom, u svojoj organizaciji oslanjalo na gradove sa znatnom samo-upravom, pa zato u dasovima prekida veze, municipalnim vlastima niieni bilo teSko zatvoriti se u svoj kntg. Zatedeni novac zadrLan je jo5duZe vremena kao interno plateZno sredstvo, pa su emisije iz IV vijekaostale u njima kao sredstvo za pla(anje jo5 tokom V i VI vijeka. Pogo-iovo u kasnom Carstvu kurijali su punovlasno upravljali municipijima.Ta uprava nije bila nimalo jednostavna, prvenstveno zbog materijalnihobaveza oradskih kuratora prema centralnoj vlasti. U prva tri vijekaCarstva kada je soci.jalni i privredni poredak garantirala drLava, dinov-nici gradske uprave raspolagali su barem sigurnim prihodima sa ima-nja, pa su tim prihodima mogli podmirivati visoke tro5kove koje im jena njihov privatni budZet nametao sluZbeni poloZaj. Gradovi su sesnabdijevali poljoprivrednim proizvodima sa imanja u neposrednoj oko-lini. Njihovo upravno podrudje nije, dakle, bilo veie od pbdrudja vicusa

T 2

i v i la, t . j . sela i zaselaka koj i su im tendiral i . Postojala je, medutim,znatna razlika u socijalnoj strukturi grada i sela u Sirem smislu rijedi.Proizvodadi u gradu, obrtnici i trgovci, bili su slobodni ljudi, vezani ukolegije i korporacije. Neposredni poljoprivredni proizvodadi bili surobovi a kasnije, u IV i V vijeku i koloni, dakle ljudi sputani u sponenemilosrdnih dru5tvenih odnosa. Ni'ie stoga dudo Sto su ti i judi provalubarbara shvatili kao svoj trenutak, pa su - oslobodeni obaveza u bez-vladu - desto kretali zajedno sa barbarima u pljadku. Gubitak radnesnage, na taj nadin, uzdrmao je u znatnoj mjeri materijalnu osnovu nakoju su se oslanjali gradovi antike. U das'u kada je u Panoniji prestalaproizvodnja Litarica, hranu za provincije u susjedstvu trebalo je do-turati cestama i vodenim putevima iz podrudja u kojima stari red nije[-rio znatnije uzdrman. Ovaj dovoz bio je. medutim, oteZan opiom nesi-gurnoSiu javnog prometa. Samo neke saobraiajnice, a narodito velikacesta izmedu Sirmi ja i Sisci je, ostaje i u to doba pod nadzorom vojske,pa, prema tome, sluZi u izvjesnoj mjeri javnom saobraiaju. Tako vidi-mo da biskupi putuju 381. godine na sabor u Akvi leju, a sl jedeiq go-dine sirmijski biskup Anemije prisustvuje saboru u Rimu. Car Teoto-zije je nekoliko puta proputovao Posavinom.

Prije nego Sto ie prestati s radom kovnice u Sisciji (387) i Sir-miju (397), priliv novca u zalede provincije Dalmacije, dakle u danaS-nju Bosnu i Hercegovinu, vei je, ionako, bio obustavljen. U srednjuBosnu posljednj,i novac doturan je, uglavnom, za vrijerne cara Graci-iana (367-383), a do Duvna jo5 za Teodozija, svakako, zbog blizinei privrednih veza sa Salonom. U rudarski bazen Japre stigla je kao po-sljednja emisija sisadki tip REPARATIO REI PUBLICAE, kovan izmedu379. i 383. godine. Iznimno je u blagajni mitreja u Konjicu, u dasu ru-Senja svetiSta, zateden jedan primjerak Arkadijevog novca (395-408)koji neie biti mladi od vremena pusto5enja ovih krajeva od strane Za-padnih Gota (401). Iz istog vremena potjede i novac naden u ruievi-nama straZarnice na Velikirn vratima kod Kupresa, ti. na sedlu prekokojega se sa KupreSke visoravni stiZe u dolinu Vrbasa. Vrijednost nov-ca znatno je opadala, a smanjivao se i opticaj, pa je tako privreda po-stepeno zapadala u zatvoreni krug proizvodnje za vlastite potrebe. Veiod I I I v i jeka u Carstvu se javl ja sistem domini ja, to jest vel ik ih dr-Zavnih poljoprivrednih proizvodada koji su snabdijevali znatnije dr-2avne centre. Pojedini gradovi i vojna upori5ta ostaju jo5 zadugo urukama rimskih gradana i vojnika, jer s,istem municipija i legija ovimdogadajima nije bio znatnije okrnjen. Tako moZemo razumjeti sv. Je-ronima kada krajerrr 397. godine Salje u Stridon svog prijatelja Pauliki-jana, da bi u njegovo ime prodao opustjelo odevo imanje Sto je stra-cialo za provale Gota. Kupci takvih imanja bili su bjegunci iz isturenihprovincija pored Dunava. Pod utiskom dogadaja ljudi su, naime, bje-Zali dalje od Zari5ta opasnosti, prema Italij i i Jadranskom primorju.Za one koji su doZivljavali najveie zlo na granicama Carstva, u Pano-niji, situacija u zaledu Dalmacije bila je sno5ljiva, dok je ta ista situa-cija lokalne stanovnike gonila dalje prema mirnijim krajevima. Ljudisu se bijegom sa svoga ognjiSta naprosto zavaraval\ nadom da ie setako rije5itizla, a zlo je za njima neminovno pristizalo. Oni koji su 378.godine pred Zapadnim Gotima pobjegli u Dalmaciju i Italiju dobili sute iste Gote tridesetak godina kasnije i u novoj postojbini. Ne sanopojedinac nego je i drZava vr5ila preseljavanje svojih ekonomskih p,unk-tova. Tako je oko 425. godine preseljena velika tkaonica platna iz Ba-si jana (Petrovci u Sri jemu) u Salonu. Tkaonica ie bi la smiei tena u

13

Dioklecijanovu paladu,gdje je nastavila s radom jo$ dugi niz godina, paie zatidemo i u doba opata Martina 641. godine.

Te5ko stanje 396. godine vrlo slikovito opisuje naS zemljak Euze-bije Jeronim u jednom pismu upuienom svom prijatelju Heliodoru:

,Straino mi je pripovijedati nesreie naieg vremena. Dvadeset jegodina i yiie da se ad Konstantinopola do Julijskih Alpa svaki danproliieva rimska krv. Got, Sarmat, Kvad, AIan, Huni, Vandali, Markornanti, pustoie, osvajaiu i pljaikaiu Skitijtt, Traciju, Macedoniiu, Dar-daniju, Daciju, Tesaliju, Ahaju, Epir, Dalmaciju i svu Panoniiu. Svudialost, svud uzdisanje i mnogi oblici smrti. Gomile ljudi zapadaju ttt opstvo<.

Nije dudo 5to se stanovni5tvo tokom IV i V vijeka znatno pro-rrrijenilo u krajevima koji su bili pod udarom barbara. U napu5tene vilei naselja pristizali su ljudi iz isturenih i viSe ugroZenih podrudja. Pro-mjene ambijenta nisu ostale bez posljedica. Ljudi su se i u seb,i samimarnijenjali. Pristalica starog reda i poklonika s'tarih bogova bilo je vre-rnenom sve manje. Tako moZemo razumjeti i onu dudnu pojavu da ljudiV i VI stoijeia, koji su se smatrali Rimljanima, razbijaju nadgrobneplode i hramove iz ranijeg vremena, da bi ih koristil i kao graclevinskirnaterijal. Na prekide tradicija nije, dakle, utjecalo samo selenje sta-novniStva nego i promjene koje su se dogadale u samim ljudima. Onisu bez svakog pijeteta ru5ili stare spomenike svoje vlastite kulture. Utakvim krhkim vremenima opadao je i moral. Tako se sestra EuzebijaJeronima, u meteZu vremena, a li5ena spon,a druitvenih obaveza, pre-dala nekontloliranom Zivotu, pa je, kako saznajemo iz Jeronimove ko-respondencije, tek zaslugom stridonskog dakona Julijana bila povra-iena u kolotedine solidnog Livota.

Tei.ak udarac nanosi na5im krajevima dioba Rirnskog Carstva 395.godine. Koriieni te diobe vuku se joS od vremena Dioklecijanove tetrar-hije, no tada je Carstvo bilo ipak u biti cjelovito. Sada se, medutim,ono podelo raspadati na dvije polovioe, u kojima ie rivalstvo podrivatiu sve jadoj mjeri razlike u odnosu jednih na druge.

Teodozije je jo5 za svoga Livota (389) izvrSio podjelu drZave uupravnom srnislu, s tim Sto je poslije njegove smrti svaka pr.rlovinadobila i zasebnog vladara. Ta dioba izvr5ena je u vrlo nepovoljnoru.trenutku kada su se mase barbara prosipale kroz pukotine na ru5evnomlimesu pored Dunava. U dasu kad je ovo najugroZenije podrudje Car-stva trebalo braniti dvrstom rukom, ono je postalo periferija za objepolovine Carstva, jer je granica tekla donjim tokom Save i Drinomuzvodno na Kotorski zaljev. Pripajanje dijela Ilirika, is'todno od Drine,n sklop Istodnog Carstva primljeno je na Zapadu sa velikim negodo-vanjem, tolikim, da se odijeljeni krajevi na Zapadu sluZbeno nazivajuIllyria rapta. Ovim dinom otpodelo je suZavanje Dalmacije. Podrinje je

sada, u upravnom pogledu, postalo, u neku ruku, ,nidija zemljao. Stareveze sa Panoniiom prekinute su, a sa ostalim provincijama nisu po-stojale. Zapadni Goti preplavili su 375. godine Grdku i do temelja je

opljadkali. Vojskovoda Zapadnog Carstva Stiliho htio ih je zaustaviti,ali mu to nije po5lo za rukom. On ih je samo odbacio do Epira, gdjese taj narod samo trenutadno smirio. Da bi ih odbio od eventualnognapada na Carigrad, Arkadije ih je, u svojstrru saveznika, naselio ouIlirikun (vjerojatno danaSnju Albaniju i zapadnu Makedoniju), a samogAlariha proglasio glavnim vojnim zapovjednikom sa titulom Magisterntilitunt per ll lyrictutt. Medutim, Zapadnim Gotima je, kao i svimbarbarima, nedostajao smisao za organizaciju i snabdijevanje vojske.Kada su iscrpili rezerve hrane u podrudju gdje su Zivieli orni su prlo-

T 4

valili u Dalmaciju (401), a samo nekoliko godina kasnije (408) veiprodiru i na Apeninski poluotok. Quasi viris vacua' tj ' bez ikakvog

irtp,nra, Italija je primila nove nasilnike.- U meduvremenu je potpuno likvidiran Iimes na Dunavu (397), a

oko 405. godii-re Huni se stalno naseliavaiu i u Valeriii ' Tako je Zapad,sada bez lkakve za5tite, neposredno izloLen njil-rovoj samovolji. Neko-liko decenija iz naSih krajeva nema vijesti, a ni arheolo5ki nalazi nemogu pruZiti sliku o stanju u zemlji, koje je - bez svake sumnje -

bilo vrlo haotiino. 434. godine dolazi na vlast Atila, strah antidkog svi-jeta, koj i je samo zahval jujui i vel ikom mitu od istodnog cara (350 kgilata godi5njeg tributa, a 448. godine iak i 3 tone odjednoln, a pre\o

iedne-tone za svaku narednu godinu) u pr-vim godinama svoga vlada-nja ostao, donekle blokiran u Podunavlju."

Naseljavanjem Huna u Valeriji zipe(alena je sud\ina dotadadnjihstanovnika u Panoniji. Oni su morali odreda napustiti ovaj teritorij.Godine 44L Atila je zatraiio iseljavanje rimskih gradana iz granidnogpodrudja u Sirini od 5 dana hoda. Samo velikim zalaganjem Carstva dotoga nije do5lo u tako drastidnom obimu.

U uvjerenju da se Istodno Carstvo bolje odupire barbarima, regen-1"ica Zapada Galla Placidia ustupila mu je 437. godine cjelokupnu Dal-maciju. Otcjepljenje istodnog dijela Ilirika, 389, odnosno 395. godine,bilo je tada ve(. zaboravljeno i preboljeno. Istodno Carstvo, iako je unarednom vremenu kao mlada tvorevina napredovalo, nije, ipak, u ovimkritidnim godinama bilo u stanju da odrZi ni svoj vlastiti posjed.

Mirom od 448. godine Zapadno Carstvo je predalo ostatak Pano-nije Hunima, pa je na taj nadin prekinuta i ova posljednja veza na5ihkrajeva sa sredi5njom upravom drZave. U izgr-rbljenoj provinciji sadaje izrasla jedna zagonetna lidnost: Orest, rimski gradanin rodom sa ri-ieke Save, a od dasa pripajanja Panonije hunskoj drLavi, dovjek od po-vjerenja na Atilinom dvoru. Bio je to dovjek velikih ambicija, kome jeznanje latinskog, grdkog i hunskog jezika otvorilo put do u neposrednublizinu samog Atile. Iz njegovog braka sa kierkom Romula, patricijaiz Petovija (Ptuja), potekao je Romul, buduii kratkotrajni i posljedniicar Zapada. Orestov prijatelj Edekon, Herul il i Skir po plemenskoj pripadnost,i, koji se takoder kretao na dvoru Atile, imao le sina Odoakra,iije je ime, isto tako, vezano za propast Zapadnog Carstva. Taj skupbarbara i barbariziranih Rimljana zapeiatio je, dakle, sudbinu Zapad-nog Carstva.

Buduii da Istodno Carstvo nije bilo u moguinosti da po'mognenovopripojenom dijelu Ilirika, Dalmatinci su se odludili da odbranuzemlje uzmu u svoje ruke, tim prije Sto su se, pored neprijatelja sakopnene strane, sada pojavili i Vandali na brodovima iz faitage. Nakonito je umro Atila 453. godine, a borba o nasljerle podela razdlrati hun-sk-u zajednicr+, Dalmacija je uspostavila svoju vlastitu upravu pod Mar-celinom (454), s tim Sto je nadalje po5tivala zaiednicu Carstva i sudie-lovala u poslovima koj i su se t ical i c jel ine.

Sloboda Dalmaci je izrasla je iz nuZde. Marcel in je bio samo dovjekkoii je povezao, niti autohtonitr- municipija na veiem podrudju, Sto- se

larodito razvijalo od druge polovine IV vijeka, kada je ovdje prestalafunkcionirati centralna vlast, pa su se nasi krajevi nisli u politidkomvakuumu. Buduii da je Marcelin u vrijeme priprema za

-napad na

contar Vandala u Kartagi (a6B) bio ubijen, upiavu samostalne pro-vincije preuzeo je Julije Nepot, sin Nepotijana i Nlarcelinove sestre ko-joj ne znarno ime. on je (19. vr 474) prisilio cara Glicerija na abdika-ciju, pa je preuzeo upra\n nad cjelokupnim Zapadom. Ipak, Julije Ne-

l 5

pot mogao je vladati u zav.jetrini jedne provincije, ali je poloZaj caraTapada bio isuviSe istaknut.

Nakon rasula hunske driave, neka germanska plemena uspjelas.u da uspostave dvrsie zaiednice. Takc su-Istodni Goti osnovali svbjudrZavu (.454),na prostoru nekada5njih panonskih provincija i ,ru lr"-iem dijelu zaled.a provincije Dalmacije, tj. u sjevernoi i srednjoj Bosni.I{eruli, sa kojima se klatio i jedan dio Atilinog dvoia, preSli-su u Ita-liju. Njih_o_vom pomoii Panonac orest uspio jelvrgnuti Julija Nepota i(31.

{ 475) proturiti na prijestolje svog maloljetnog sina Romuia Au-gustula, di.me je-konadno zadovoljio svoje otpriie poTnate ambicije. Onje po5ao joS i dalje pa se, poput boleZljivog Dioklecijana, kao carskiotac, polukao u paladu kod Salone. Odoakai, sin Orestovog prijateljasa.hunskog dvora, bio j9 isuvi5e sirov da bi trpio svu tu tatrailu, paje koncem augusta 476. skinuo sa vlasti maloljetnika, a ores,ta daoubi,ti.carski znaci poslani su u Konstantinopol. Dalmacija i Galija priznavalesu joS neko vrijeme Jylija Nepota kao zakonitog cara, all je i on trproljece 4.80. ubijen a vlast odoakra prosirena je i na ostatak Dalmacije.

, 9uuj dogadaj smatramo odludujuiom prekretnicom u historiji Rim-skog carstva, ali on ni u kom sludaiu ne zn-adi zavrsetak antidke civiliza-ci ie. Carstvo je sada, zapravo, razbi jeno na svoie sastavne di ielove,gradove sa municipalnim uredenjem i v i le.

-Ono postoj i

" i da-

lje, samo Sto cara vi5e nema. Odoakar ie bio teli vladar Ger-ma_!a naseljenih u ltalij i i Dalmaciji, ali ni u kom sludaju kraljItalije i Dalmacije, u antidkom srnislu. Promjene koje su' nastalepadom Zapadnog carstva nisu uni5tile pravne institucije, administra-ciju, ekonomske odnose i kulturne temelje uopie, na kojima je podi-valo druStvo u p_rovinciji Dalmaciji i dijelu Panonije. To se nije dogo-dilo ni onda kada je smrdu Julija Nepota Odoakai i faktidno

-preuieo

ovdje vlast, uz iznudenu koncesiju od istodnog cara, koji je-sada upravnom pogledu bio jedini zakoniti vladar u cjelokupnom carstvu. Zarimske gradane, istodni car je i nadalje bio vrhovni autoritet vlasti.Stari-rimski upravni aparat ostao je neokrnjen, dakle, i onda kada jeOdoakar imenovao u Saloni svog namjesnika. Koliko god Carstvo niJeprije bilo u moguinosti da odbrani svoju granicu od prodora barbara,toliko ovi uzurpatori nisu sada b;ili u s,tanju da se narnetnu an-tidkom druStvu. Koegzistencija je bila princrp na kome je podivaoodnos starosjedilaca prema novoprido5lim gospodarima. Istodnom carupreostalo je samo da diplomatskim mahinacijama lavira izmedu poje-dinih skupina nametnika. Veie i jade skupine pokuSavale su, naime,da podjarme manje, siroma5niji barbari zavidjeli su bogatijirna, a bo-gatstvo se sticalo, sada vei manje pljadkom, a vi5e podmiiivanjem odstrane Carstva. T.ako su barbari na razvalinama antidke civilizacije po-5li jedni na druge, a Carstvo se, u borbi za opstanak, snagom jednihodup'iralo drugima. U tom rneteZu je car Zenon (474-491) na-veo Istodne Gote protiv Odoakra, pa su ovi pod Teodo,rirhom 488. kre-nuli na Italiju. Prvo su savladani Odoakrovi saveznici Gepidi negdje naprostoru izmedu Vinkovaca i V,ukovara. Goti su tada zauzeli i Sirmij.Dvije godine kasnije na5le su se Dalmacija i Panonija u rukama Istod-nih Gota, a rat se proSirio na sjevernu Italiju. Padom Ravene i smriuOdoakra, 493. godine, kral j Istodnih Gota postao je, I 'oncesi jom istod-rlog cara Anastazija (491-518), civilni i vojni upravitelj veieg dijelanekada5nje prefekture Italije. Nova uprava nije donijela posebne novo-sti u odnosu na rimske gradane. Oni su se pokorili i ovom uzurpatoru,a zadrLali l idnu sigurnost i privatno.pravne institucije. NaSi krajevi susada za nekoliko deceniia u51i u fazu mirnos. Livota.

1r )

I

t

II

Da bi udvrstio granicu, Teodorih je 504. oteo od Gepida srem-sku Panoniju, a 505. je zauzeo i dio Mezije sa Singidunumom (Beo-gradom). Osvojeni krajevi podijeljeni su tada u dvije upravne jedinice:jednu su dinile Dalmacija, Liburnija i Savija sa sredi5tem u Saloni, a dru-gu Panonija sekunda i dio Mezije sa sjedi5tem u Sirrrr-iju. Na delu svakepokrajine stajao je po jedan Got sa titulom kneza (comes) i oslovlja-vanjem vir inlustris, koji je upravljao gotskim vojnim i rimskim civil-rrim skupinama. Knez je u parnicama izmedu Gota sudio po gotskimzakonima, dok je za rimske gradane vaZilo staro rimsko pravo. U mije-Sanim sp'orovima knezu je asistirao predstavnik iz redova rimskih gra-dana. Pomoinik kneza za poslove u vezi sa rimskim gradanima zvao seprineeps officii, a bio je biran izmedu Rimljana. Rimski gradani zvalisu se provinciales, a dlanovi vojne elite Gota capillati, buduii da su no-sitri dugru kosu (capillus). Za rned u zemlji brinuli stt se de'fensores, nekavrsta Zandarmerije, a civilnu upravu vodili su curiales, nekad i decuri-unes. To su bili dlanovi municipalnog )malog senata<.

Pod gotskom upravom ponovno su oZivjele stare ceste, a naroditomagistrala izrnedu Si,rrnija i Sisoije, pa Sal,one i unutra5njosti. Tako, vi-

4imo apulskog biskupa Germana kako za put u Carigrad, 519. godine,koristi cestu preko Delminija (Duvna). Sredozemno more se za ditavojedno stoljeie opet oslobodilo gusara. Postalo je, -tako reii, svojinaCarstva. Jedino je u Saviji, podrudju izmedu Siska i B. GradiSke dola-zilo do pljadke imovine tarnoSnjih stanovnika od strane barbara kojisu Zivjeli sjeverno od Drave.

Jedan od visokih gotskih drZavnih sluZbenika, moZda predstojnikpnovirncije, comes Sirnon, p'ostao je posebno znailajna lidnost za naSekrajwe zato 5to je 508. godine, po naredbi knalja Teodorika, obnovioieljezne rudnike, narodito one oko Gornjeg Vrbasa, Sane i Japre. Rud-nici zlata nisu vi5e obnavljani, pa je Kralj odludio da se otvaraju i pljad-kaju oni grobovi za koje se moglo pretpostaviti da sadrZe priloge uzlatu. To mu je bil,o potrebno zbog kovanja novca, jer Istodni Goti, kaoi svi drugi barbari, zadriavaju rimsko novdarstvo. Morali su ga zadr-iati buduii da su od Carstva primali pomoi - bilo kao plaiu za voj-nidke usluge, bilo kao trib,ut u vrijeme kada ih se na drugi nadin nijemoglo zadrLati u miru.

Valutna osnova u kasnom Carstvu bio je Konstantinov solidus uteiirri od 4,55 grama, to jest 24 siliquae, zlata. To je bila dvr-sta valuta za cijelo Carsrtvo. Trgovci 'M Antiohije su na toj ,os-novi mirno prodavali i obradunavali svoju nobu u Saloni, Kartagi il iMarsilji. Zlato je sluZilo za driavna i medunarodna plaianja. No, ve-zano na zlatni solid svugdje u Carstvu, pa i medu barbarima, u prometusu redovne monete u srebru i bronzi kao sredstvo za plaianje unutarrnunicipija i provincije. To je bio dogovor koga su se svi pridrZavali.Tako se dogodilo da su za Justina II (565-578) u gals,koj Provansipoieli kovati solide sa 21 silikvom zlata, ali taj novac nije nigdje pri-hvaien. ZlaIne solide kovali su i Istodni Goti za Teodoriha, ali je - ka-ko se dini - priliv takvog novca u Bosnu i Hercegovinu bio minimalan.To se moie tumaditi time Sto ovo podrudje, kao izrazito kontinentalnoi na prvom udaru barbara, od konca IV vijeka nije vi5e igralo znatnuulogu u medunarodnoj mediteranskoj trgovini, nego se zadahurilo nauskom provincijskom podrudju. Upotreba ,starog novca( u ovo dobaizridito se spominje, a to znadi da je privredna autarhidnost pojedinihcivitates i u Bosni i Hercegovini bila samo relativna: nije bilo trgo-vadkih veza sa stranim zemljama, ali su ljudi unutar granica zemljetrgovali po monetarnom sistemu. Ovo se bar moie reii za naselja u

i

!Il ri

Ht2

fr

7 7

podruiju rudnika u dolini Japre, gdje su u arheolo5kim stratumima izV i VI vijeka zatedeni novci iz IV vijeka, dakako, u veiini iz sisadkekovnice, jer je to bila ne samo najbliZa valutna institucija nego je pod-rudje Japre, i inaie, biio upuieno na Sisciju, dakle jedan kontinentalniprivredni i kulturni centar, istina, vei rano ugroZen i zaposjednut odbarbara.

Izvjesno negodovanie kod rimskog stanovni5tva Dalmacije i Pa-nonije izazvalo je primjenjivanje starog rimskog zakona o davanju tre-cine imovine privatnika za vojnike. Sa tim zahtjevima na5li su se sadaGoti pred domaiim rimskim gradanima. OStrica mada, okrenula se, da-kle, prema onima koji su zakon bili donijeli. Svaki Rimljanin vidio jesada u Gotu otimada svoje imovine, a Got u Rimljanima varalicu kojipoku5ava da se izvude iz obaveza. Teodorik je time obavezao i ostarebarbaren koji su bili oZenjeni Rimljankama. Zahladenju odnosa dopri-nijelo je i sustezanje od jade veze izrnedu vladajuie klase (capillata) istaro,sjedilaca (provincijala). Antagonizam su potpirivali i vierski od-nosi, jer su Goti bili arijanci.

Vei izmeclu 470. i 375. godine car Valentinijan je pod prijetnjomsmrtne kazne zabranio brak izmedu Gota i rimskih gradana, Sto znadida je netrpeljivost postojala joS u vrijeme kada su se oni tek pojavilina obalama Istera (donjeg Dunava). Sada, medutim, Gotima nije nistalo do takvih veza. No, i pored svega oni ipak nisu bili netolerantni,niti su se mogli odijeliti u potpunu izoliranost.

Sazivanje konci la u Sol inu 530. i 533. godine daje naslut i t i da jenjihovo vladanje izazvalo probleme koji su se morali rjeSavati na Sirimforumima. Iz rijedi Andrije, biskupa u Bistue Nova, podrudju Zenica--Vibez, upuienih koncilskim ocima, nazi'rem'o da je narod u unutna5nj,o-sti Bosne bio u to doba uglavnom s,irornaSan. Bilo je i nekol,iko nerod-nih godina, pa je i sama katedrala zapala u veliki dug, i jedva se odr-Lavala zajmovima imuinijih pojedinaca. Politi ika nestabilnost, razara-nja i pljadka imovine tokom V vijeka svakako su nanijeli veliku Stetustanovnicima u zaledu Dalmacije, toliku da ni vi5egodi5nji mir za vla-davine Istodnih Gota nije mogao mnogo pomoii.

Poslije ubistva Teodorihove kieri i nasljednice Amalasvinte, 535.god ine , buknuo je la t za go tsku baSt inu , a t i j meteZ iskor is t io je Ju-st ini jan I , pa je iste godine oteo Dalmaci ju, i stavio je pod neposrednuvlast (Istoinog) Carstva. On je lako osvojio ove krajeve, jer se rimskostanovni5tvo ionako niie nikada sloZilo sa Gotima, a u istodnom caruje gledalo svoga zakoni iog vladara.

Goti su nastojali da povrate svoju vlast u Dalmaciji, pa je pod no-vim kraljem Vitigisom (536-540) izvr5en poku5aj da se ponovo osvojiSalona. Kako je zemlja tako postala ratno popri5te, ostale su bez zaS-tite granice prema Langobardima i Gepidima, koji su to iskoristil i, pasu provalili u unutra5njost Dalmacije. Langobardi su zauzeli dana5njusievernu Bosnu i podrudje izmedu rijeke Bosne i Drine. U osiroma5e-noj pr"ovinciji nastala je velika glad. Novi go,tski kralj Totila (541 do552) poslao je, pod komandom vojvode Indulfa, br'odovlje protiv Dal-rnacije, ali tim pohodom nije postignut cilj. Indulf je opljadkao pri-rnorski pojas od Makarske do Salone, kojom prilikom je usmrtio ve-liki broj rimskih gradana (548). Buduii da nije rnogao povratiti Dal-maciju, Tortila je Justinijanu ponudio mir (551), s tim da Carsrtvu od-stupi vei izgubljene krajeve, a za sebe i nadalje zadrii Italiju. Justi-nijan na to nije pristao, nego je njegov vojskovoda Narses provalio uItal i ju, gdje ie potpuno slomio otpor Gota (555).

I O

U jednom di.ielu Bosne i Hercegovine uspostavljena je, tako, pr>novno vlast Carstva. Sudeii po velikoj izgradnji strategijskih punktova(limes nedaleko od Neretve i na Bosni), i privrednih objekata, zem-lia je doZivjela joi jednom eru antiike civilizacije, sve do prvih godinaVII v i jeka.

NaSi krajevi su 535. godine uSli, meclutim, samo jednim dijelomu sklop rimske zajednice, a time je nastavljen proces suZavanja Dalma-cije kao geografskog pojma. Njena granica pomaknuta je sada sa Dri-ne na rijeku Bosnu, a to suZavanje iii ie jo5 i dalje, pa ie u VIII viiekuod cijele pokrajine preostati jo'S samo nekoliko gradova uz more.

Na granicama Carstva, medutim, i dalje su se kretale skupine bar-bara. Vei prije rata protiv Gota, car je na granici blizu lijevih obalaNeretve dao - kako izgleda - izgraditi utvrdeni limes. To je niz utvrdaSto ih, koliko do sada znamo, dine grad Stolac, Ko5tur, Blagaj na Bunizajedno sa tzv. Malim grad'om, i Biograd kod Konjica. Nakon 535. go-dine taj limes je produZen i udvr5ien ne5to manjim utvrdenjima, odkojih nam je danas poznato Debelo Brdo u Sarajevu, Bobovac, utvrdana u5iu Usore u Bosnu, i gradina Zecovi kod PrijedorA. U rukama Car-stva bila je i l i jeva obali donjeg toka Sane. Rudnici u dolini rijekeJapre kod Bos. Novog doZivljavaju u ovo vrijeme naroditi procvat. Ne-jasno je za koga se sada proizvodilo ieljezo na ovako udaljenoj peri-feriji, kada se zna da je nekada5nja provincija Savija, zajedno sa Sisci-jom (Siskom), ostala i dal je izvan Carstva, u rukama Langobarda, istokao i veii dio sjeveroistodne Bosne. Kako se Carstvo vei otprije raspa-cialo na svoje sitne elernente, municipije, vicuse i vile (jercentralnavlastzbog barbarskih provala nije bila u stanju da odrZava redovan kontaktsa svim dijelovima svoga podrudja), to su pojedina uZa podr-udja, popreporukama iz Carigrada, pojadala mreZu refugija (pribjeZi5ta) za pod-rudno stanovni5tvo u sludaju provale barbara. Za njihovu izgradnju 6e-sto su posluZile prahistorijske gradine kao vei od prirode zaSticeni te-len. Ta mala podrudja slobodnih opiina sa zabtitnim gradom postat iekasnije slavenske Zupe.

Justinijan (s/. 3) je 533. godine dao konadnu redakciju rimskimzakonima. Tako su ostali saduvani i propisi koji nam obja5njavaju nekedetalje iz gradevinske djelatnosti, problema urbanizacije i pitanja iz za-Stite starih spomenika. O tome ie biti rijedi kasnije.

U nastojanjima da pridobije Zapad, car je stupio u vezu i sa sv.Benediktom (480-547), osnivadem poznatog crkvenog reda benedik-tinaca na Zapadu. Prema saduvanim dokumentima, car je njemu daro-vao neke posjede u Dalmaciji i Panoniji Lausinium (na Trebi5njici) iSalluntun, (u Crnoj Gori), a u Panoni ji Baloe.

U Sirem smislu, Justinijan je postigao znatan uspjeh kada je uzajednicu Carstva ponovo udruZio mnoga podrudja uz Sredozemno mo-re, sve do Heraklovih Vrata (Gibraltara). U ovo do,ba Ravena postajekulturni centar na Zapadu. Kasna antidka civilizacija, presadena iz Ca-rigrada u Ravenu, zradi odavde po novopripojenim krajevima, a prekonjih i u barbarska kraljevstva. Ona je, zadudo, i u ovo kasno doba tolikosvjeZa, da njene tekovine proZimaju io5 i drZavu Karla Velikog (768 do814) i prer.astaju u kulturu romanike.

Ipak, i pored snaZenja Carstva pod Justinijanom, granice premaDunar,rr nisu'ostale mirne. Fo rijedima Prokopija (Historia Arcana, c. 18). . .>gotovo svake godine otkad je lust ini jan stupio na vlast, Huni, Sla-veni i Anti pustoie llirik, iitavu Trakiju, Heladu, Hersones i svtt zemliuclo Jonskog zaliva, pa i do samog Carigrada, poiinivii strahote ntedui.iteliima". Kada je 534. godine strateg Trakije Hilbudiie u borbi sa

1 9

Slavenima poginuo, granica je ostala potpuno neza5tiiena, pa su bar-bari provaljivali na carsko podrudje kada god su htjeli, a da ih nikoniie u tome mogao sprijediti. Tvrdave i refugiji Sto ih je Justinijan daosagraditi za obranu drl,ave i municipalnih zajednica, nisu bile u stanjuda se efikasno odupru neprijatelju, koji ih je jednostavno zaobilazio.Jedino su razmirice medu samim barbarima donosile Rimljanima iz-vjesne koristi, pa se tako, Stavi5e, jedan njihov dio stavio u sluZbucarske vojske.

Do sredine VI v. Slaveni su provaljivali na podrudje Carstva uglav-nom zbog pljadke, ali se od547. godine kod njih javlja teZnja da se naisprainjenom prostoru uzdrrt granioe i stalno nasele. Sljedeie godinepoSli su Gotima u pomoi, pa su u sjevernoj Italij i razbili carsku voj-sku. To je bio prvi prodor Slavena na tlo Italije. Dvije godine kasnije(550) oni opet provaljuju u provinciju Dalmaoiju.

Oko toga doba javljaju se na granicama Carstva prvi Avari, nas-Ijednici Huna. Koristeii razmirice izmedu Langobarda i Gepida, onise udvriiuju na tlu Panonije time Sto zaposjedaju podnudja koja su dotada drZali ovi posljednji. Carstvo je, koristeii te razrrr-irioe, ponovnoosvojilo Sirmij (Srem. Mitrovicu - 565). Gepidi su bili sp,remni daodstupe i ditavu zapadnu Panoniju, ukoliko bi im Carstvo priteklo up,ornoi, no Justinu II (565-578) nije bilo stalo do gepidskog savez-ni5tva. Tako je njihova drLava 567. godine potpuno raskomadana. Kakosu se Langobardi zbog neprijatnih susjeda povukli u Italiju (568),Avarima su ostala na raspolaganju Siroka podnudja zapadne Panonije.Njihov poglavica Bajan izrastao je tako kao nova uzurpatorska lid-nost i napast sa kojom je Istodno Carstvo moralo rjeSavati perfidnosmiSljene sporove na svojoj granici u jugoistodnoj Evropi. Za vr5enjepritiska i stvaranje nemira Bajan je uvijek iznalazio nove razloge: dasse vrijedao na postupke cara, das je traiio neka svoja, toboZnja, prava,proistekla iz odnosa Carstva sa narodima koji su prije toga Zivjeli uPanoniji; da bi se, zatim, udinio naoko usluZnim, progoneii Slavene sacarskog podrudja. U takvom "hladnom ratun izgubljen je Sirrnij (582),a njegovi preZivjeli gradani jedva su se spasili. Grad je spaljen.

U ljeto 597. Bajan je provalio starom rimskom cestom od Servi-cija (Bos. Gradi5ke) prema Saloni (Solinu), pa je usput razorio gradtsalkis (moZda Baloe, podruije Kljuda ili Varcara) i joS 40 manjih re-fugija i straZamica u okolini. Tom prilikom poubijao je sve stanovniker-,vih krajeva. Carska vojska, koja je, bespomoina, sve ovo promatralaiz skrovitog prikrajka, jedva je uspjela da, u jednom iznenadnom na-padu, raspr5i Avare i spasi bogati plijen. Oko 600. godine u provalamasu aktivniji Slaven,i, umjesto Avara, zbunjenih zbog kuge koja je medunjima harala. Carstvo je tako u kratkom predahu ,orbnoviilo svoju gra-nicu na Savi i Dunavu. Vjerske razmirice koje su izbile u Saloni, znaksu da ie provincija Dalmacija u to doba iivjela u miru.

Maurikije je 601. godine obnovio rat protiv Avara, pa je njegovavojska pre5la na lijevu ,obalu Dunava. Car je ielio da i sljedeie godinenastavi konsolidaciju granice, pa je naredio da vojska prezimi na bar-barskom podrudju. To je dovelo do pobune u kojoj je Maurikije ubijen(602). Nastalo bezvlade iskolrirstili su Avari i Slaveni, pa su se pr,osulipreko Save i Dunava na podrudje Carstva. Oni su zauzeli Delminij(Duvno), zafiim Salonu (614), te konadno i Nar"onu (62I). Preostalispomenici antike tada su spaljeni. PreZivjeli rimski gradani spasili suse bijegom na otoke. Carstvo je dobilo na svom teritoriju novi narodkoi i ie se tu stalno nastanit i .

20

Drustveni odnosiUnutra5nji razvoj u rimskoj drZavi, kao i provale barbara, utje-

cali su, znatno, na pnomjene u dru5tvenom p,oretku. Razlog je bio jed-nostavan. Buduii da se ditav poredak rimskog druStva zasnivao na od-nosu klase koja je vladala i one koja je sluSala, do poremeienja jemoralo doii u dasu kada se poljuljao poloZaj onih koji su drZali vlast.Kada je davanjem graclanskih prava stanovnicima pr,ovincija, i slab-ljenjem vojne sile zbog apstinencijalnih tendencija graclana opadao brojzarobljenih barbara, broj robova se smanj,ivao. Poljoprivredna proizvod-nja je tako, zbog oskudice u radnoj snazi, opadala, pa je privreda do5lau krizu koju je izazvao nesklad izmedu proizvodnje i potroinje dobara.Diokl,ecijan je poku5ao da rijedi to pita,nje maksimiranjem cijena (301),dime, medutim, nije otklonio uzroke ditavog problema.

U nesredenim prilikama, prva su na redu bila sitna gazdinstva,koja su u novonastaloj situaciji podela propadati i utapati se u velikeposjede - latifundije - posjede ljudi koji su u mutnim vodama jednogsistema u raspadanju uporno plivali na povr$ini. Osiroma5enje je ra-slo do te mjere da su se zemljoradnici svojevoljno stavljali pod patro-nat velikih posjednika, a time, po obidajima vremena, gubili svoju sa-mostalnost i u reZimu kolonata do,lazili u poloZaj koji se nije mnogorazlikovao od ropstva. Sitni posjed nije, medutim, bio potpuno likv!diran, pa tako ni robovi nisu preko noii nestali sa privatnih imanja. Ujednom svom pismu, Euzebije Jenonim (r.otl. oko 347) pri,povijeda kakosu ga, kao malenog djedaka, roditelji za neposlu5nost batinali ,kaoroban. Prema tim rijedima, koje nemaju samo figurativan karakter, una5im krajevima je jo5 oko sredine IV vijeka ovaj sistem bio redovnapojava, a tek pod konac stoljeia Jeronimovu odevinu u Stridonu nisuvi5e obradivali robovi, jer je - tada vei zapu5teno imanje - datona prodaju.

Ondie gdje je zakazala privatna inicijativa, tu je drZava prisko-dila kao proizvodad, i na napuitenim ili otkuplienim zemlji5tima osni-vala posjede sa ne5to izmijenjenom strukturom proizvodada. To su oni,vei spomenuti, dominiji. Na takvim drZavnim dobrima, naime, upravlrsu preuzeli zakupnici, conductores, tj. ljudi iz administracije Carstva,a radnu snagu dinili su robovi. S obzirom na to da sistem kolonata nijeosiguravao znatno poboljianie druitvenog pololaja radnika u poljopri-vredi, to nije postojala ni bitna razlika izmedu robova na drZavnimimanjima i kolona sa privatnih latifundija.

Ipak se, pod pritiskom anarhije ko,i,u je izazvala seoba, mijenjaoi poloZaj robova. U krajevima kroz koie su pro5le dete barbara, gospo-dar.i, desto, nisu vi5e mogli povratiti svoj stari autoritet, pa su moralipopu5tati. Tome je doprinosilo i kr5ianstvo sa idejom moralne jedna-kosti svih ljudi. Zatzimanje ovako blagog stava prema robovima podeloie vei u III viieku. Kao primjer navodimo da je car Septimiie Sevcrsvog kuinog roba (verna) Kalimorfa, oko 201. godine postavio za vilika,

21

tj. za upravnika u tvornicama i,eljeza u Blagaju na Japri, pa ga 202. go-dine i l idno posjetio.

Ma koliko da su odnosi gospodara prema potdinjenima vremenomublaZavani, to ipak nije vi5e moglo da spr"ijedi Zelju robova za punomslobodom. Kada su, pod pritiskom barbara, lanci drZavne uprave prs-kali, vrlo 6esto su se, u vrijeme takvih provala, bivii robovi i kolonipridruZ'ivali barbarima. S pravom se pitamo da li se prelaskom robovana stranu Zapadnih Gota moie protumaditi i propast velikog driavnogpoljoprivrednog imanja na Mogorjelu kod eaplj,irre, 401. godine.

MoZda, najjade promjene, koje se mogu pratiti u vezi sa procesomraspadanja antidkog dru5tva, jesu promjene u samim ljudima. Njih su,gledano u cjelini, pojadavali i oni ljudi barbarskog porijekla koji suvremenom postajali dlanovi antidkog dru5tva i sa njime se saZivlja-vali, no istodobno mu davali neSto od svojih osobina.

Novi duh koji proiima druitvo je, u stvari, mjeSavina antike ikulture stepskih nomada. Rimski gradani, Italici i romanizirani narodiu susjedstvu, gubili su svoju Zivotnost, dok su prido,Slice davale noveimpulse u javnom Zivotu. Kao svaka naoija koja svoj pr:os'peritet vedimdijelom osniva na vojnim uspjesima, tako su i Rimljani, u epohi pob-jeda, preZivljavali zlatni vijek svoje kulture; sa prvim porazima su pre-Sli u stagnaciju, da bi, na koncu, bespomoino pratili preoblidavanjetedevina svoje kulture. Opadanje mora'la i degeneracija bila su nuina po-sljedica ovakvog stanja.

Kapitolijski bogovi, svojim vrlinama i manama, inade, bliski lju-dima, na5li su se u situaciji da se zajedno sa tim istim ljudima izgubeu bespomoinoj starosti. Oni su vremenom postali predmet praznovjerjapa je i sluZba njima pretvorena u besmisleno izgovaranje formula kojeiesto nisu razumjeli ni oni koji su ih izgovarali. Kult se pretvorio uniz odredenih radnji Sto je trebalo da ima magidni sadrZaj, no ipak, sveskupa ni.ie imalo dubokog smisla.

Veiina naroda nije ni znala za drZavne bogove i kult, jer je seljakoboZavao mno5tvo duhova, podev od kuinih penata i lara, pa do nevid-liivih bica koja su obitavala svugdje: u polju, oko kuie, u Sumama ina raskr5iima. Nisu to bili nikakvi dobri zaititnici imovine i l iudi,nego hir.ovite ufvarre za diju s,e naklonost 'trebalo borifi rnolitvama i da-rolijama. Bogovi su se tako pretvarali u demone, i umjesto da ljudimapomaZu, oni su ih pla5ili. Sto su se hramovi olimpiiskih i kapitolij-skih bogova uredno odrZavali, to je bila vi5e stvar navike, odnosa pre-ma starim spomenicima, pa i izvjesne sentimentalnosti prema nedemuSto je vei davno pro5lo. A ono "pro5lon Zivjelo je joS u lijepim uspo-menama. Iskrenih po5tovalaca bilo je vrlo malo jer ti bogovi nisu pru-zali nikakvu utjehu za dnevne brigi, oprost za udiniene prijestupe iliobeianje za bolji Zivot poslije smrti.

Julijan ,Otpadnik" poku5ao je da u paganstvo presadi pone5to izmitraizma i kr5ianstva: propovijedi, pomoi siromainima pa i jo5 pone-ku socijalnu tedevinu, no i to je nakon njegove prerane smrti ubrzooti5lo u zaborar,.

U beznadu, ideje o spasavanju du5a podele su opsjedati ljude. Upomoi su pritekli razni kultovi i misterijska posveiivanja, s obeia-njem besmrtnosti i oprosta od grijeha, 5to su iz Egipta, Prednje Azijei Grdke preno5eni na Zapad. Medu njima se istide kult Izide, Prijapa,Dironisa, Serap,isa, Demetre, Sabazija, Velike Majke i At!i,sa. Oni su seiesto medusobno rnije5ali, i elementi jednoga prenoSeni su u drugi. UIV vijeku bio je narodito razvijen sinkretizam. Koliko nam spomenicigovore, u naSim krajevima bilo je poklonika Sabazijeva kulta, u Srebre-

, ,

nici, kulta Attisa, u srednjoj Bosni i Podrinju, a Prijapa u Japri, kaoi inade u panonskim krajevima. Neie biti sludajnost da su ovi misterijii kultne radnje njegovani upravo u rudarskim podrudjima, gdje je sta-novni5tvo bilo u znatnoj mjeri orijentalnog porijekla. Jer, ideje o mi-sterijima su ne samo potekle sa Istoka nego su bile i forsirane, prven-stveno, medu ljudima iz tih krajeva.

U zapadnom dijelu Carstva, medu obrazovanim ljudima, zapaLa sepoku5aj da se religiozna praznina pop,uni novim filozofskim pravcem,kojim se nastojalo stare materijalizirane predodibe o bogovima zaodjetiu novo, ne5to uzviSenije, metafizidko ruho, izdidi ih iznad obidne ma-lerije i li5iti ljudskih mana, dime su bili opterecni. Taj filozofski pravacnazvan je n eo p I a t o ni zam. U njemu su se ujedinile sve rnisli ' iz sta-rijih filozofskih ikola, a sve skupa bilo je zaiinjeno orijentalnim religijama. Sva ta filozofija po5la je, rnedutim, za boianskim objavama, ionda kada su bili u pitanju i najjednostavniji mitovi. Sve se svodilona poboZnost, utapanje u mistiku i borbu za spas du3e. Ne moZe se,prema tome, vi5e govoriti o nekoj filozofiji koliko o teologiji, jer ditavsvijet je, prema udenju neoplatonika, bio ispunjen boZanstveno5iu kojase prosipala od najvi5ega biia, savrSenog do tolike mjere da se o njemunisu mogle stvarati predodZbe ljudskim elernentima, preko niza biianiZeg stepena, sve do dovjeka i materijalnog svijeta.

Neoplatonizam je, zapravo, pokupio svu znanost filozofa antidkogsvijeta i Orijenta. To je bilo posljednje Sto su umovi antike mogli dapruZe u ovo kasno doba. Oni tirne, ipak, nisu mnogo pomogli pagan-stvu, dok ih je krSianska propaganda prihvatila kao pogodnu osnovuza priblilavanje onima koje je Zeljela pridobiti. Neoplatonizam je, uo-stalom, bio ograniden na pristalice u krugovima obrazovanih ljudi, atakvih je u kasnoj antici bilo sve manje.

Drugi takmac za osvajanje duSa bio je m i t r aizam. To je bio kultSunca, propagiran u perzijskoj varijanti, a on postaje popularan negdjeu III vijeku. On nije bio ekstremno destnuktivan, u odnosu na tadadnjedru5tvo, pa je tako mogao stei'i naklonost i samih careva, po dernu je,u ovoj prvoj fazi svoga prodiranja, postao snaZan druStveni faktor.Pogodovao je Carstvu. Donosio je traZenu novinu za dru5tvo koie jepodelo gubiti orijentaciju; pri tome nije bitno zadirao u organizacijudrLave, a daleko je bio od toga da bi prijetio dru5tvenim prevratom.Mitra, Nepobjedivo Sunce, stavio se tako u sluZbu Carstva. Zabludjeli-ma je pnuZao opro5tenje od grijeha, carevima darivao prijestolja, avojnicima osiguravao pobjede. Svi su, dakle, morali biti zadovoljni, iakoovi darovi nisu bili duga vijeka. Savjesti su i dalje zapadale u krizu,prijestolja se ru5ila, a pobjeda je bivalo sve manje.

Izvori mitraizma bili su, uostalom, u Perziji koja je - nepobije'dena - stajala na istoku Carstva kao takmac vrijedan po5tovanja.MoZda je bilo i malih priZeljkivanja na radun integracije dvaju svje-tova? Tu negdje krila se njegova prednost. Mane su mu bile vi5e orga-nizacionog karaktera. U osnovi mizogin i favoriziran od vojske, mitra-izam, u odnosu na krSianstvo, nije bio u dovoljnoj mjeri univerzalan,a daleko je od toga da bi zajednici davao neki odredeni pravac i tekako potreban dru5tvu koje se raspadalo.

Iliri su pokazivali naklon'ost prema ovom kultu. Mitraizam je ov-dje bio u prednosti jer su u procesu romanizacije autohtoni bogovi uprilidnoj mjeri bili zaboravljeni, a od III vijeka Ilirik je u Carstvu biocentar politidke i vojne inicijative. Iliri su bili ona skupina koja jekrparila Carstvo, upravo ono carstvo protiv koga su se njihovi preci

tako strasno borili. zbog toga su se, upravo, u dilemi oko mitraizmaili krsianstva odludili za,ono pffo, jer carstvo je, sada, bilo njihova svo--iina, i oni su dinili sve da bi ga saduvali.

. JoS j9dp. religija odigrala je u druStvrr kasne antike odludujuiuu logu. To- je b i lo k rs ians tvo . ' I ova j ku l t po tekao je sa Is toka , no izposne i Skrte, ikonoklastidki raspolozene monoteistidi<e sredine, liseneprida i misterija. Presadeno u metropolu i jos neke druge kulturne cen-tre u carstvu, krscanstvo s.e moralo prilagoclavati sredin'i koju je zeljeloosvojiti. Tako su_ cisto judaidkim elementima kulta, kao st"o ie eitinlesvetih knjiga i diskusije o teoloskim temama, pridodati miitidni ele-menti, u mnogo demu bliski mitraizmu.

Krsianstvo je bilo u znatnoj prednosti u odnosu na ostale reli-gije. Bilo je monoteistidko i imalo je u knjigama zapisanr.r i dvrsto fik-siranu nauku. Imalo je, dakle, svoje misfioie, pisce i teoretidare, stokod drugih-klrltova- gotovo da i nije postojalo. Mitraizam je bio u teo-lo5kom. pogledu,.uglavnom, -magija,'a neoplitonizam samo slha mumija.Demor.r.iziranim bogovima drzavnog kulta krsianstvo je najavilo borbuclo uni5tenja. Sa vjerom u besmrtnost oni su pogodili onu bolnu tadkupaganstva koja je sljedbenike ovog kulta dovo-dila do ravnodusnosti.

U praktidnom Zi-votu, kriianstvo je nosilo sa sobom nove ideje zarjesavanje osnovnih drustvenih problema. ono ie zauzelo revolucionar-ni stav pre-ma- robovlalnidkom poretku, i, sa idejom o moralnoj jedna-kosti svih ljudi, naj_avilo rat dru5-tvenom poretku antike. lzgradiv"alo jenovi tip. gradanina carstva: dovjeka koji j-e prisustvo na zerilii smatraoprolaznim .stanjem i-samo pripremom za pravi zivot poslije smrti. unevoljama Sto su,ih donosile pJbvale barbara ovo je zvudalo kao utjeha.

Mitraizam, koji se identificirao sa vla5iu, sada vei vrlo labilnom,ruorao se vremenom povladiti ispred ideje koja je apstrahirala tu vlast.

]{jegova obecanja vrlo lako su prerastala u razo8aranje. Nasuprot tomekr5ianska Civitas Dei nije mogla postati plijen Huna- ili Sarmata.

Ali, kr5ianstvo je imalo i vlastitih teSkoia. Uskoro poslije Galeri-jevog edikta o toleranciji 311. godine, Licet esse, Christianos. a pogotovoposliie Milanskog edikta 313. godine, kada je Crkva postala ravnopravnai slobodna u Rimskom carstvu, podeo je protiv nje djelovati spekula-tivni duh mistikom prezasiienog helenistidkog Istoka, koji je, izvito-perujuii temelje vjere, slabio njenu organizaciju. Time se narodito is-takao aleksandrijski prezbiter Arije, koji ie zbo.e striktne privrZenostimonoteizmu odricao Isus boZansku narav. Arijev pokret vremenom jerlzeo velikog maha, a njegove ideje zapljuskivale su i na5e podrudj-e.

eini se da su ljudi u provinciji Dalmaciji bili zahvaieni i po-kretom koj i se vei od I I stol je ia nametao kr5ianstvu kao gnost ic i-zam. Pod ovim pojmom podrazumijevamo filozofska strujanja kojasu proZimala prve zajednice Isusovih sljedbenika, poku5avajuii ih uve-sti u sinkretistidke vode kasnorimskog Panteona. Nije tu bilo nekih ja-sno programiranih stavova. Gnostici su djelovali rascjepkano, obidnona osnovarna lokalnih paganskih tradicija. Poznatiji su centri bili Antio-hija sa idejama kozmogonije u okvirima sirskih kultova, Aleksandrijasa egipatskim kultovima, Perzija sa zoroastrijskim parsizmom, a jed-no vrijeme i Rim. Tvrdili su da jednostavne pride Biblije ne treba buk-valno shvaiati. Oni su vjernicima nudili moi jedne

"vi5eo spoznaje,gnosis, skrivene u naoko prostim tekstovima Svetog pisma. Tom ospo-znajom< obeiavali su priie svega rjeSenje pitanja o uzrocima zla nazemlji, njihovo otklanjanje, praStanje, i uvodenje vjernika u stadij bla-Zenstva. Gnostici su poku5avali dati Biblij i alegoridki smisao, sa dimesu desto potpuno preinadili njenu prvobitnu nakanu. I pored toga Sto ih

1 AL A

Sl. 3. Justinijan I, prikaz na mozaiku u crko| su. Vitala u Raueni

je bilo oko tridesetak sk'upina sa razliditim udenjima, moZe se reii daim je zajednidki bio princip dualizma, dakle neko suprotstavljanje duhai materije, dobra i zla, svjetla i tame, svijeta plerome i kenome.

Oni nisu bili neprijateljski raspoloZeni prema sluZbenoj Crkvi,nego su samo nastojali nametnuti joj svoje poglede.

Sirijski i egipatski centri vrlo ramo su prestali biti ekspanzivni,najkasnije vei u IV stoljeiu. Perzijska varijanta, koju je u III st. os-novao Mani, nile mogla biti uguSena. Naprotiv, maniheiz,am je u V iVI stoljeiu na5ao puta prema Italij i i Galiji s jedne strane, a prema

Iibetu i Kini s druge. On se za vrijeme toga prodora morao dotaknutii Dalmacije, ali nam ishod toga nije poznat jer su se ovi krajevi nala-zili pod udarom seobe nar.odA.

Izgleda da su ideje ovakvih i slidnih skretanja donijele na Zapadrazne redovnidke skupine. Za neke od osnivada tih skupina, tako zaIvana Kasijana (umro 435), znamo da je prije osnivanja svojih sarno-stana u Galiji Zivio kod anahoreta u Egiptu, a to znati da mu gnostidkeideje nisu morale biti strane. Od dogmatskih skretanja nisu bili izoli-rani dak ni sljedbenici Bened,iktovih regrula, jer se njihova umjetno'stjo5 i u kasnijem srednjem vijeku na momente utapa u neki dudan svi-jet nama nerazumljive mistike.

Podaci o ranom Sirenju kr5ianstva u pozadini provincije Dalma-cije gotovo i ne postoje. Prisne kulturne veze srednje i zapadne Bosnesa Primorjem dozvoljavaju pretpostavku da su ideje koje su u Saloninalazile svoje pobornike, zradile i na podrudje u pozadini. Dakako, sa-mo u gradovima, jer dugo vremena selo nije bilo sklono prihvatanjunovih ideia.

O piisustvu kr5iana u ovim krajevima u IV stoljeiu posredno namgovore dva natpisa konci,pirana na nadin koji nije b,io uobidajen kodpagana. To je natpis iz MujdZiia u kome se javlja formula in pace, inatpis iz Ribiia u kome pokojnik za sebe tvrdi: qui 't 'elicissimus sum.

fz vremena prije IV st. crkve nam nisu poznate. MoZda je tomebila kriva dominacija judaizma u crkvenom Zivotu prvih vijekova, jeron nije telio izgradnji istaknutih kultnih gradevina, buduii da su seobredi ditanja svetih knjiga mogli vr5iti u prostorijama unutar pro-fanih gratlevina. Tako, na primjer, oratorij iz tog vremena u Poredu(Istra), prepoznajemo samo po diskretno datim simbolidnim prikazimau podnom mozaiku. Nema sumnje da nekoliko takvih prostorija stojidanas u ru5evinama antidkih zgrada rasutih po Bosni i Hercegovini.

Prvu sigurnu vijest o postojanju crkvene organizacije u ovim kra-jevima imarno, medutim, 'tek kod Euzebija Jeronima, koji 374. godinepi5e jedno pismo Julijanu, dakonu u Stridonu, a u drugom spominjebiskupa toga grada Lupicina.

U panonskom dijelu Bosne, prilike su, kako izgleda, bile znatnodrugadije. Manje aktivni u drZavnim vlastima, a vi5e izloleni problemi-ma koje je sa sobom donosila provala barbara, Panonci su tr veiemhrroju prihvatili kr5ianstvo, o demu svjedodi veliki broj svetaca-mudeni-ka u krajevima uz rijeku Savu.

Koliko god bismo mogli uredno pokopavanje robova na Mogor-jelu dovesti u vezu s ublaZavanjem socijalnih suprotnosti u toku IVvijeka, isto tako ga moZemo smatrati poiljedicom kristijanizacije, a, stim u vezi, i s izmijenjenim stavovima prema kultu mrtvih. Pomanj-kanje kr5ianskih kultnih gradevina, starijih od IV vijeka, biie da jesamo sludajnost u radovima na arheoloSkom istraZivanju zemlje. CrkveIV vijeka mogle su biti gradene unutar gradskih nas-elia, kao Sto tokasnije vidimo u municipiju nepoznatog imena u Prisoju kod Duvna,Varo5luku u Turbetu, Malom Mo5unju ili Potocima kod Mostara, gdje sebogornolie nalaze izmedu kuia, gotovo u oentm naseljenog prostora.Kako u Bosni i Heroegovini nije do danas sistematski iskopan nijedantakav kompleks, ovo p'itanje os'taj'e bez pravog odgovora.

Uostalom, jedan dovjek iz il irskih krajeva proslavio se kao crk-veni graditeli joS i kasnije u Rimu. To je bio prezbiter Petar koli je -

oko 425. godine, nak,on pusto5enja Gota, s,agradi,o na Avenrtinu bazilik'r.rsv. Sabine. Daleko smo od toea da bismo u ovoi sradevini traZili uilir-sken elemente - Rim ie bio" suviSe jak centar" i ali je ljuti kamen

2 6

Hercegovine i Dalmacije svakako mogao imati udjela u formiranlu Pe-trove lidnosti. Smatra se da je njegovo djelo snaZno utjecalo na razvoiarhitekture na Zapadu.

Sto se gradova ti6e, oni su, gotovo u cijeloj zapadnoj polovini Car-stva, tokom IV vijeka znatno osiroma5ili i opustjeli. Bogati ljudi ne za-drZavaju se vi5e u njima, a njihovi gradski domovi sluZe im samo zakratak povremeni boravak. Ti ljudi sada radije Live na imanjima gdjese proizvodi hrana i sve drugo 5to je potrebno za Livot i odrZanje.Tu su njive, voinjaci, stoka, Zitnice, mlin'ovi, torkuli za ulje i vino.fu se, konadno, naila i radna snaga, jer svi, pa i zanatlije, bjeZe, u ovodoba, na selo. Buduii da se sada gradani zbog neprijatelja zatvaraju uzidove, gradska naselja gube svoju privladnost kao kulturna i privrednasrediSta. Umjesto toga, u njihovoj okolini nidu veleposjedi ljudi koji se,zbog stalne opasnosti od pljadke, opasuju zidovima nadidkanim kulama.Car Honorije izdaje 424. godine dak i zakon po kome se u istodnim pro-vincijama preporuduje ogradivanje privatnih imanja zidovima (Cod.lust. YIII, 10,10). Stare rii,mske vile, s,a svojim stupovima i parkovima,pretvaraju se tako, tokom V vijeka, gotovo u neku vrstu zamkova.Gospodar koji u njima Zivi ne sastavlja vi5e stihove niti sakuplja veselodnu5tvo, kako su to dinili njegovi preci u rrr-irna vremena; on se sadabavi konjima, ide u lov sa svojim ljudima, sa kojima - ako bude po-trebno - rnoZe svakog dasa poii u rat. U V viieku, to je vei pravi feu-dalac Sto iz svog zamka promatra svoja polja i svoje seljake kojimaje on jedini gospodar i sudac

27

GRADEVINARSTVO

O graclevinarstvu kasne antike, u za-ledu provincije Dalmacije, moguie je go-voriti vi5e na ternelju arheolo5kih nalazanego Sto bismo to mogli zakljuditi iz pi-sanih izvora.

Osnovni je zakljudak da je kvalitetgrailevinskih radova ovog doba, u pro-vinciji, podeo naglo opadati. Postoje tui tarno spornenici (bazilika u Cirnu, Mo-gorjelo) koji su izvedeni korektno, i usvemu prema vaZeiim propisima klasid-nog doba, ali - to su joS sam,o iznimke.Veiina gradevina ostavlja utisak povrS-nog rada i nepoznavanja instrumenata zamjerenje pravih uglova.

Ovo, svakako, ne bismo mogli nitismjeli generalizirati za ditav raspon vre-n-Iena od podetka IV pa do svrietka VIvijeka, jer - to je vei i u uvodu na-gla5eno - u ovom vremenu postoje trirazdoblja u kojima politidke prilike na-meiu specifidnosti koje su na5le svog od-raza i u gradevinarstvu.

Mogorjelo i Ljusina predstavljaju ugradevinskom pogledu novost, ali su ar-hitektonski normativi na njima jo5 uvi-jek antidki - moZda ne klasidni, ali,ipak, ne tako udaljeni da bismo te obje-kte morali svrstavati nekamo drugdje iz-van antidkog svijeta.

Ono Sto ie donijeti naredno vrijeme,tokom V vijeka, to (e znatno izmijenitisliku gradova i gradevina u ovim kraje-vlma,

U provalama barbara stradao je is-taknuti intelektualni sloj gradana u mu-nicipijima, a sa njima su zapale u krizui zanatske vie5tine. Kao i na drusimpoljima javnog Livota, tako su se I ugraclevinarstvu pojedini municipiji ogra-nidili na svoje uZe podnudje, pa nastaviliZivot na individualnoj osnovi, u okvirimamoguinosti koje su zatede,ne u trenutkuotcjepljenja.

Tehnika grade njaDakako da su, u vrijeme kada je Car-

stvo restauriralo svoiu vlast u ovim kra-jevima (535. godine), ponovno osiguranikontakti sa sredi5tima provincija, pa jetako opet postojala moguinost izvodenjadrZavnih gradevina sa ekipama poslanimiz nekog centr.a. Takvi majslori radilisu, meclutim, po normama koje su se raz-likovale od onih Sto su ih prakticirali ra-niji poduzetnici u IV vijeku, pa i domaiiljudi. Primjer za to su gradevine u ru-darskom distriktu, u dolini rijeke Japre,kod Bos. Novog. Industrijske pogone, on-dje, izvode ljudi koji grade na nadin orib-l j ih kost i" (opus spicatum), dok se, isto-dobno, u naselju metalurga, svega 100metara daleko od pogona, stambene zgra-de i bazilika izvode u neurednoj tehniciopus incertum sa upotrebom spolija.

Nama ie, svakako, ostati tajna ko subili l judi koji su gradili velike objekteu reZiji centralne ili provincijalne vlastikao Sto je Blagaj na Buni ili metalurSkipogon u dolini Japre. Zidari ovih obje-kata bit ie da su sadinjavali neke pokret-ne ekipe koje su, za ra(un drZavnog era-ra, izvodile radove prema propisanim nor-mativima. Njima, naprotiv, u pojedinimmunicipijima postojali su priudeni zidarikoji su izvodili radove za privatnike imunicipalne potrebe. Za njihovu neured-nost niie moZda krivo samo povr5no 5ko-lovanje, nego su i narudioii bili l judiskromnog imovinskog stanja, pa tako iskromnih zahtjeva. Oni nisu mogli Lrtvo-vati mnogo sredstava za svoje gradevine.

lzgleda, kao sigurno, da se u V i VIvijeku ovdje vi5e nisu pr'oizvodile opeke.U Sarajevu, podetkom IV vijeka, radi cig-lana koja svoje proizvode obiljeZava L\-govima MAXIMINA i CONSTANTINA. Ba-zilika u Klobuku (V vijek) pokriva se,istina, tegulama medu kojima se na5lai jedna sa Zigom PANSIANA, ali se zna

29

da je ova tvornica prestala s radom jo5koncem I vijeka. To je, dakle, bio spo-lium. Zbog oskudice u tegulama, na5e ba-zilike V i VI vijeka pokrivene su Simlomi slamom, a samo neki dijelovi (u Brezisamo otvoreni portici oko zgrade - odi-to zbog vjetra) bivaju pokriveni te5kimtegulama. Izgleda, kao da su ciglane obu-stavile rad negdje poslije provale Zapad-nih Gota (401. godine), jer je ubrzo po-slije toga, provincija Dalmacija u stal-nom nemiru zbog Huna. Do obnove tihciglana, u vrijeme restauracije Carstva,od 535. godine pa do konca stoljeia, nijevi5e do51o, a ono opeka Sto nalazimo unekim gradevinama- (tako u bazilici uBlagaju na Japri), bit ie prije da potjedusa starijih objekata, iz III i IV vijeka.

Ne znamo u kolikoj se mjeri, u ovodoba, gradi od derpida. Do sada je sa-mo na jednoj zgradi, unutar metalur5kogpogona u podrudju Blagaj-Maslovare (do-lina Japre), ustanovljen zid od ce'rpiia.To svakako nije bio izuzetan sludaj, atakve objekte te5ko je i otkrivati jer sederpid u ovako dugom rasponu vremenauglavnom vei pretvorio u sloj obidne ilo-vade.

Pritesani kamen je rijetkost (crkva uCimu i Klobuku, pa straZarnica na Bo-bovcu, grad Koitur). Bilo bi pogre5noako bismo te zidove uvrstili u skupinutipa "opus

quadratum" jer na taj nadinje zapravo izvedeno samo lice zida. Nazidu bobovadkog burgusa (VI vijek) vidise da je on zapravo izveden po sistemuopus spicatum, a samo je vanjska plohaobilieZena detvrtasto oblikovanim ploia-

ma. D. Sergejevski je, ne ulazeii u deta-lje gradnje zidova, smatrao da su u Klobu-ku i Nerezima lica zidova bila izvedenaod kvadrica, a unutrainji prostor da je

ispunjen masom kamena i kreda. Mislimda su izvodadi ovog polovidnog opuskvadratuma srZ zida radili po sistemuribljih kostiju (spicatum), Sto nije zapa-2eno jer se kod iskopavanja ovih objeka-ta nije obratila posebna paLnja na tajdetalj.

Mi, dakle, u rasponu od IV do VI sto-ljeia susreiemo sljede6e nadine gradnje(s/ . a):

l. Opus incertum u slojevima od Po20 cm. Izvodi se od grubo pritesanog vap-nenca, vezanog obidnim krednim malte-

30

rom. Uglovi su desto izvedeni od pravilnoi uredno pritesanih blokova vapnenca.Takav zid je redovno Zbukan, pa su unjega ucrtavane fuge mistrijom u svjeZuZbuku na mjestima gdje je bila veia ko-lidina maltera u zidu, a to zna(i da je po-stojala horizontalna fuga izmedu svakognovog naloja, i kose fuge izmedu,njih uraznim pravcima - ygf prema obliku ka-rnena (Mogorjelo).

Na ovaj nadin gradeno je u IV vijeku.2. Opus incerturn bez ikakvog reda i

slojeva, vezan slabim krednim malterom,sa mnogo primije5anog pijeska, pa dak iil iunka. Takvi zidovi su vrlo Skrto oZbu-kani.

Ovaj nadin ulazi u obidaj u V vijeku,i traje tokom VI vijeka (Oborci, Dabra-vine, Zenica, Zitomislii i).

3. Opus mixtum je, zapravo, varijantaslojevitog opus incertuma (mai br. 1), apostizao se tako da se izmedu pojedinihslojeva, jednog ili viSe, umetao red ope-ka. U podetku vidimo samo po jedan red,a kasnije i po tri reda, kada taj elemenatpostaje dekoracija zida. Ovaj nadin zate-den je kod nas samo na Mogorjelu, amoZda je postojao i na bazilici u Blagaju(Japra). Njegovo je postojanje datirano,prema Mogorjelu u IV vijek, dok je zaBlagaj-Japru (VI vijek) nesigurno.

4. Opus spicatum je izvoden na tajnadin Sto je, obidno, plo5no kamenje sla-gano u zidove u kosom poloZaju - jed-nom na jednu, a drugi red na drugiu stra-nu. Tu tehniku mi zapravo moLemo raz-dvojiti u dvije podvrste:

a) u sludaju kada je ploha zida bilaoZbukana, zid je u cijeloj Sirini izvedenu naizmjenidno kosom slaganju kamena.U svjeZu Zbuk'u su mistrijom ucrtane ho-rizontalne fuge u razmaku debljine slo-ja kamena, a zatirn - izmedu tih linija- kose fuge na mjestima izmedu poje-dinih kamenja. Primjer: objekti metalur-Skog pogona u Blagaju i Maslovarama.

b) U sludaju kada je lice bilo izvede-no u obradenom kamenu, onda je srL zi-da gradena po sistemu optrs spicatum aistodobno su ugradivane plohe detvrta-stog kamena, koje su dinile lice zida. Tak-'r,i zidovi nisu bili oZbukani (primjer: Bo-bovac, Ko5tur, Makljenovac, a vjerojatnoKlobuk i s1.) .

Ovu tehniku gradenja datiramo u VIvijek. Na ovaj nadin gradene su drZavnegraclevine u doba restauracije carstva(posl i je 535. godine), al i je to vei bi lo,donekle, poznato i graditeljima bazilikeu Brezi, moida, preko zarobljenika iligraditelja najmljenih negdje izvan gotskedrlave.

5. opus quadratum. U ovom sludajulica zidova su radena od oravilno i ured-no pritesanih blokova kamena, a u praz-nu srZ zida nabacano je kamenje pomi-je5ano sa krednim malterom, neke vrsteopus coementitius. Tako je gradena crk-va u Cimu (Mostar). Bazilike u Nerezi-ma i Mokrom nazvao bih, radije, opuspseudoquadratus.

U graditeljstvu kasne antike susreie-mo jo5 jednu specifiinost: to je dotjeri-vanje povrSine kamena zubadom - "l"r-

tum dentatum. Na tai nadin obradene sumnoge povr5ine kamenih ploha, i one zaunutrainje vezanje u zidovima kao i po-vrSine koje su bile izloZene promatranju.Te nazupdane povr5ine na objektima izV i VI vijeka nisu znak povr5nosti il imajstorske nedoudenosti, nego je to ukusi obidaj vremena, Sto je vei odlidno pri-mijetio Ejnar Dyggve u Sa-troni.

U posljednje vrijeme arheologija ob-raca paLnju i na ovaj detalj. Tako je,Bronsted, prilikom obrade nalaza u Kap-ljudu kod Solina, dao nekoliko primjeraobrade povr5ine zubadomr, a ta zapalanjapro5irio je E. Dyggve2. On je dak i re-konstruirao tehnidki postupak. Ovim pi-tanjem u Bosni i Hercegovini se poza-bavio D. Sergejevski3 kada je o,bradio na-laze crkve u Klobuku kod Ljubuikog iu Dabravinama. Ovdje, naime, postojedva tipa zubade:

a) Sa oStrim Siljatim zubima (razmakizmedu zuba 2,2 i 3,2 mm)

b) Sa plosnatim zubima1. Sirina zuba 4__5 mm, sa razmakom

izmedu zuba 1 mm2. Sirina zuba 6 mm, sa razmakom od

1 m m3. zubi razne Sirine (6-7 mm), sa

razmakom od 2 mm

t Brrornsted, Reoherches ir Salorna I, 63. isl ika 5.

'? E. Dyggve, Forschungen rin :Salona, IiI, 28,sl. 36.

3 D. Sergejevski, GZM, NS IX (1954), str.201---202; isti, Dabravtina, Sarajevo 1956., str. 38.

5

NN, ,

N\\N''U///t

V/Z/A I\\s 'alia//z

:fu ^NI I l I ! 1 . . t I

Sl. 4. Karakteristitne urste zidanja u kasnoan-t i tko doba

3 1

4. Sirina zuba 7 mm, razmak izmedunjih 2 mm

5. Sirina zuba 9 mm, razmak 2 mm.PovrSine pod ,ao obradivane su, kako iz-gleda, dekiiem oStrih zuba, dok ie za onenavedene po4

"bn bilo upotrijebijeno dli-jeto sa tri zuba.

Posebni problem u graclevinarstvu ka-sne antike iine spolij a- od ara, nadgrob-nih spomenika i obradeni diielovi arhi_tekture klasidne epohe, Sto se u velikojmjeri upotrebljavaju za gradevine V i Vivijeka. Taj problem pribiranja gradevin_sKog materuaia spomenuli smo vei i namjestu gdje je. bilo govora o materijaluod. pedene zemlje, No, dok je kori5ienjeplinta- i tegula razumljivo, dbtle nas dudisa koliko su upornosfi uniStavani starijifiguralni spomenici. Danas vaZi, sotovokao pravilo, da zidove sa ugradenim an-titkim spolijama tretiramo f,.ao kasnoan-t idke jer- je graditel j rma u srednjem vi-Jeku - bar u ovim krajevima _ takavobiiaj gotovo nepoznat. iome su d.va ra-'zloga: a) monumentalne gradevine sred_njeg vijeka lociraju se na specifiinim te-renima, a podalje od mjesta sa antiikimru5evinama, i b) u V i VI viieku ru5e-vine iz ranijih epoha bile su io5 dostavisoke, pa tako i idealne kao- maidanigradevinskog materijala. Konadno, zako-nodavci su traZili da se ru5evine napuS_tenih zgrada razore ili ponovno osposobeza svoju prvobitnu funkci iu. Osim tosaje i ,novo dru5tvou kasng antike trurt-o-jalo izbrisati svaki trag paganske civili-zacije, pa makar ona siajali jo5 samo uru5evinama.

Zidari kasne antike ne insistiraiu vi5ena vapnencu kao osnovnom sradevin-skom materijalu, kako je to bilS pravilou rano carsko doba. U Blagaju na Japriljudi vei u IV vijeku koiisle umjesrokamena trosku od"talionica L,elieza," a uVI vi jeku i spol i je sa obiekata IV vi ieka.Iako su i jedni i drugi Ziviel i u ,rr i ie."-nju da su gradani antidkos hru5tva. inakie 200 burnih godina (od-sredin" iV'dosredine VI_vi jeka) bi lo dovol jno da seraskine svaka veza izmedu iednih i dru-gih. Za ljude VI viieka stele i are iz IV

yijqka su vei strani objekti, li5eni paZnjei pijeteta.

Kao vezivo sredstvo struZi kredni mal_ter. Mi, desto, nepravedno mislimo da jeta smjesa t toku V i VI viieka izsubiiasvoj stari kvalitet. Bit ie priie da i" ,ur_llte

.za raspadanje .zidova "

o'riu.ilu gru_ctevrna kasne antike prekratko vrileme ul<ojem su te gradevine bile

- natiiivene

krovovima. Za kredni malter potrebno jevrlo mnogo vremena da bi on dobio- eu.-stinu blisku kamenu, i da bi sa kamencrm(ali samo vapnencem) stvorilo ho-"g._nu. masu. .To se postiZe umjerenim salr_zaJem vlaZnosti a izolacijom od smrza_v?nj?. Ogoljetri zidovi jzl,o{eni su smrzava_nju koje ra1?:a. njihgv.u stnutkturu prijenego bi uglji ini dioksid iz kiSnice mo_

Fao pretvoriti gaSeni kred maltera u prvo_

olrnu l(amenu vapnenastu masu. Buduiida su zidovi kasnoantidkih zgrada bilitek nekoliko decenija pod krov"om, iasnoje da su se raspadllij ier niie biio vre-mena za proces petrifikicije.

'

U dolini Japre, u metalur5kom pogo_nu u Maslovarama, prili ian broj zidovaVI,vi jeka bio je izveden na taj nudin Sto.1" ,k.?m",n bio'povezan ilovaiom u kojoj

l9 ,bito. dosta iljunka. Kako je takve ogo-

r3ele zrclovg 9rgo v,remena ispirala ki5a,kod arheoloSkog iskopavania-oni su za_tedeni kao ,suhozidovio, je i je ki5a iza_prala svu zemlju izmedu-ka.i"na, pa jeu zrdu ostao samo Sljunaka. Ta dinj-enicartavodi nas na pomisao da su i nekd nrer-histor i iske i l i rske suhozidine bi le zipra_vo gradene od kamena vezanog ilovadomkoja_ je vremenom izaprana.

U gradevinarstvu kasne antike zaoa_Zamo dvije. duZinske mjere. Od ranijegvrernena bila je u upotrbbi kao osnovnamjera 1 stopa (pes) : 0,2957 metara: 5stopa.t ini lo je I dupl i korak (passus) ' :

- 1,4785 m 1.000 pas,susa : 1 milja(millia passunt) : 1A78,5 metara. Neka-ko od Justinijanovog vremena u ovimkrajevima je u upotrebi miera diiu os_nor,rr dini 2,20 meLra, ili njeni dijelovi:1,10 odnosno 0,55 metra.--lltiluf"

je, nairme, uz,imana iz kvartarnerlleene terase u bl,irzini.

32

L

Sto se zakona tide, njih bismo u gra-devinarstvu mogli podijeliti u nekolikoskupina:

a) propisi o statidkim i drugim nor-mama,

b) prcrpisi za zaltitu od poZara,

c) imovinsko-pravni odnosi,

d) zakoni o oblikovanju prodelja iurbanistidkih cjelina,

e) zakoni o za5titi spomenika.

Autentidni tekstovi tih zakona ostalisu nam saduvani u korpmsima Teodozi-ja I (379-395) i Jusbinijana I (527-565). Sastavljadima Teodozijevog korpu-sa bili su ooznati tek zakoni od vreme-na Valentinijana i Valensa (365. godine),dok su pravnici Justinijanovog doba uni-jeli u kodeks zakone podev od vremenaAleksandra Severa (iz 222. godine), a udigeste su uvrstili i jo5 starije. Najveiibroj rimskih gradevinskih propisa sadr-Zan je u konstitucijama careva (consti-tutiones principttm), ali u Carstvu posto-ji i obidajno pravo koje je dugom prak-som uzdignuto na znataj zakona. Na ta-kve "starinske obidaje" desto se pozivajui izridito doneseni zakoni.

a) Statidke norme vi5e su plod obi-dajnog prava, i uglavnom su nam p,ozna-te preko Vitruvija.

U vrijeme od IV do VI vijeka, u naSimkrajevima, vaZili su prije svega opii gra-devinski zakoni, oni koji su uSli u prak-su kao obidajni, i bez obzira da li su iz-davani od pojedinih careva kao odredbeu konkretnim potrebama. Neki od tih za-kona u dalmatinskoj provinciji bili sup,otpuno izliSni, tako na primjer Augus-tov Lex lulia de modo aedi'ficiorum Ur-biss po kome je bila zabranjena izgrad-

Gradevinskipropisinja stambenih zgrada vi5ih od 70 stopa( :20 ,70m) . U Bosn i i Hercesov in i n i -je bilo strogo zbijenih gradova, a jedvanekoliko moglo je biti urbanizirano poitalskom uzoru na sistem insula (npr.Rogatica, moZda jednim dijelom IlidZakod Sarajeva). Trajan (98-117) j" , uprvim godinama II vijeka, jednom odred-bom snizio dozvoljenu visinu zgrada na60 stopa (17,76 mu), no, misl im, i opetbez sfekta za daleku provinciju. 469. go-dine Leo I je ponovno dozvolio zgr.ade do100 stopa visine.

Dok su pitanja nosivosti zidova, kon-strukcija krova, propisa za vlaLne prosto-rije i slidne norme u rimskom gradevi-narstvu bile stvar ustaljenih obidaja, ka-ko to vidimo kod Vitruvija, dotle je mo-rao biti zakonima propisan odnos izme-du pojedinih zgrada. Tako je u nekolikonavrata odredivana ta razdaliina (ambi-tus aedium), koja je u IV vi jeku iznosi la15 stopa (meflu privatnim zgradama),dok je prema jednom zakonu Konstan-tina I od 329. godine privatna kuia mo-rala biti udaljena od drZavne (javne)zgrade najmanje 100 stopa (:29,75 m).Ta mjera je bila potrebna i kao pred-ostroZnost protiv poLara.

b) Za za5t i tu od poZara, bi lo je vi5epropisa. Tako se u nekoliko navrata ob-navljao zakon kojim je bila zabranjenaizgradnja zajednidkih zidova za dvijezgrade sa razliditim vlasnicima. Svi zako-nodavci, vei od doba republike, insisti-rali su na ostavljanju praznog prostoraizmedu zgrada. Od sredine IV v. prije n.ere on je iznosio 5 stopa, a od 64. godinepoveian je na 10 stopa (: 2,95 m) dabi za vr i jeme Just ini jana doseglo i 12stooa.

' S t rabo , V , 3 ,7 .' Aur . V ic t . Epi t . 13, 13.

33

Drugu mjcru za zaSti tu od oozarapredstavlja propis da kod zidanih p^ortikatz prtzemlJa na sprat moraiu vod.iti ste_penice gradene od kamena (Mogorielo,vila u Rankovi6ima, crkva u Biezij, sobrazloZenjem da se na tai nadin. ,.' i lrr_daju poZara, moZe lakSe si ic i c lo miestaopasnosfi. S obrazloZenjem opasnosii odpoZara car Valentini lan ie Jog. sodinedao por-uSiti sve batkone" u Cariiradu'.Zakonom od 406. godines morale su sesa portika uklonitf sve prigradnje kojebi smetale slobodnom prilizu ,ri ,p.u_tove zgrade, u sludaju da bi u njima iz_bio pozar.

c) Imovinsko-pravni odnosi rie5avanisu u IV vijeku na temeljima zakona caraNcrona i Vespazi jana. I 'u je pr i je svegavazro proprs da se na zgari3tima kuiaobavezno

,moraju podizati nove zgrade.uKoltKo vlasnrk zgari5ta ni je bio u mo_gucnosti da u odrealenom roku to izvrSi,zemlji5te se moglo predati u vlasni5tvosvakom onom gradaninu koi i ie bio umoguinosti da ondje podieni odeova.a-juiu gradevinue. Mi, iato,lidimo" Euze-bija Jeronima koji 374. godine moli da_kona Jul i jana da proda 6ievo irnanie uStr idonu, Sto je bi lo opustoseno od" ne_krh barbara. U njegovo doba vaZi la je iodredba Diokleci jana, iz 290. godine," pr_rkojoj su kurijali bili ovlaSteni-da oroda-vaju napuStena imanialo.

Zakoni su bili pomalo bezobzirni i upitanjima dvovlasni5tva. JoS od MarkaAurelija ( 140-180) bila je legaliziranapraksa prem.a kojoj je, u ilueai-u ako jeJedan ocl vlasnrka popravio zgradu, adrugi nije imao moguinosti da i'ru u'ro-

5." od 4 _mjeseca nadoknadi svoj dio tro-ikova, citava zgrada prelazila u vlasniS-tvo onoga koj i ju je popravio". Diokle-ci jan. je zakon upotpunio,-utol iko, Sto jezah.t i jevao-.da se p.reprodaja opust jel ihKucrs la v rs l pod nadzorom v las t i . Ta i za_kon je uSao i u Jus t in i janov kc_ , rpus ' ) .

d) Sto se tide vaniskog izc,leda zs.rad.ai urbanist idkog modl l i rania,-u ror ie su

rimski zakonodavci bili prili ino aktivni.Ti problemi bili su svoistveni staroi tra_dici j i Rima, a umnaZal i- su se zaiedno saizrastanjem Imperi ja.

JoS od Nerona postoj i propis da sena proiel j ima zgrada posfavi port ik, s ob_lazloZenjem, 4q bi se preko njegovih kro-vova. moglo _lak5e prodirati u-zapaljenezgradelj. Aleksandai Sever dozvolio ie222. godine da se pr i l ikom obnavl lanjazgrada njihova prodelja mogu okrenutiprema vrtu, umjesto prema ulicita. porticisu se, ipak, zadriali na ulidnim fronta-ma, pa su od IV vi ieka nadal ie bi l i va-Zan urbanistidki elemenat u barisradu.Zanimljiva je vei spomenuta odred"ba ca-ra .Valentinijana I iz 368. godine premakoJoJ su se morali poruSiti svi balkoni.puTo .30, godina kasnije, odredeno je,ipak, da balkoni na privatnim zgradama

ToCt1 .postojati, ali ne veii od 15 stopa(: 4,43 met.) , a razdal i ina medu bal l io-giqq duejy privatnih 2grada 10 stopa(2,95 m)'t. Posebnirm carieradskim za-konom od 406. godiner6 bilo-je naredenoru5enje svih dogradnji na porticima, akoje su smetale slobodnom kretaniu uzgradi. Frontovi zgrada morali su" bitivraieni u prvobitni izgled.

Car Leo I izdao je 469. godine propiskojim je u Carigradu dozvdliena giadnlakuia i do 100 stopa (:29,57 met) v is ine,bez obzira da li se time nekoj drugojzgradi zatvara pogled na more't] Justini-jul j-e-, medutim, 538. godine ispravio ovuodre-dbu, utoliko, Sto izgradnji tako vi-sokih zgrada nije bila dbzvoljena u slu-iajevima ako bi se njome zatvarao po-gled na more i pristup svjeleg zraka dru-gim zgradamal8. To pravo na vidik i svje-Li zrak postat ie, pravilo za mnogo stolje-ca, pa ie ga prihvatiti i Tunci nakon os-vajanja Carigrada 1453. godine.

Is t im ov im zakonom dozvo l iena ie i z -gradnja balkona iskljuiivo od i<amena, asa podbodenjima od karnenih nosada, u-gradenih koso prema deonom zidu. Za-branjena ie izgradnja stepenica koje bi

' A m . M a l c . X X V I I , 9 , 1 0 ." c. Th. xv, t , 45." Suet . Vesp. 8 .10 C. Ivs t . X I , 30 4 .

" D . X V I I , 2 , 5 2 , 1 0 i 1 2 .' ' C . I r , s t . X I , 30 , 4 .

rr Suet. Nero, 16; Tacitus Ann. XV, 43.' ' C . Ivs t . V I I I , 10 , 3 .r i C . I1vs t , V I I I , 10 , I l .' ' c. Th. xv, 1, 45." C. Ivst. VII ' I , 10, 12 (4).'u C. Ivst. VIU, 10, 13 i Nor' . 63 praef ' .

E A

vodi le sa t ih balkona na ul icu. Ponovl ienje rani j i propis po kome je razdal j ina me-clu balkonima dvaju zgrada mogla iznosi-t i najmanje 10 stopa (2,95 met), a sambalkon mogao je nadvisivati ulicu najviSedo 15 stopa (4,43 m) od fronta zgrade.Zakon je predvidio nasilno ru5enje svihprotuzakonito izgradenih objekata.

e) Vrlo osjetlj ivu temu predstavljajuodredbe o za5titi gradevina, Sto su, ujed-no, i najstariji zakoni o zaStiti spomeni-ka. U tom smislu je vei i Hardi jan (117do 138) zabranio prodaju fasadnih ukra-sa odvojeno od samih zgrada, odnosno,ruSenje zgrada sa namjerom da bi se ma-terijal prenosio u drugi grad''.

Aleksandar Sever je 222. godine doz-volio da se ukrasi sa jedne zgrade moguprenositi na drugutu, a za javne zgrademoglo se slobodno nabavljati kipove istupove odakle god se ht jelo.

Diokleci ian i Maksimin su 289. sodi-ne obnovili Hudriia.rov zakon o zablaniprodaje fasadnog nakita odvojeno od sa-ne zgrade, ali su i zabranili ru5enja zgra-da sa namjerom da se prenesu na drugomjesto2r. Car Konstant in ie 320. godineizdao u Viminaci iu (danas Kostolac) za-kon po kome je gradanima bio zabranjenprenos arhitektonskih ukrasa iz jednoggrada u drugi, izuzev ako to dini vlasnikzgrada u sludaju kada te ukrase skida

'' U xxX, 1, 43; Vita Hadr. 18.'" Upl. 21 od Sab; D. XXX, 1, 41.rr C. Ivst. VII I , 10, 15.

sa ruSevne zgrade, da bi je prenio nanovu zgradu koia ie sluZiti kao ukrasgnada22.

Godine 362. Julijan Apostata je zabra-nio prenos, pa i sa-o pomicanje stupo-va i statua'3. Valentinijan i Valens ponav-ljaju 365. godine raniji Konstantinov za-kon o zabrani premje5tanja arhitekton-skih ukrasa'a. Car Justinijan I je unio usvoj kodeks konstituciju Aleksandra Se-vera iz 222. godine, a koja se - kakoznamo - oslanjala na stari Vespazijanovzakon's. On je tako obnovio propis o za-konu demoliranja zgrada u svrhu prepro-daje. Bilo je dozvoljeno samo prenoSenjekipova i ukrasa sa zgrada istog vlasnika,ukoliko to ne bi Skodilo izgledu grada.Obnovio je i zakon cara Hadri jana (117.do 138), po kome je bilo zabranjeno uk-rase na zgradama prodavati odvojeno odsamih zgrada'6.

Koliko su svi ovi propisi utjecali naraspoloZenje gradana, mi ne znamo. Spo-lija u kasnoantidkim zgradama potvrdu-je nam praktidne posljedice Dioklecija-novog zakona od 290. godine; napu5tenez.grade, hramovi i groblja nemilice su serazbijali u V i VI vijeku, u saglasnostisa zakonom, da bi taj materijal posluZioza nove gradevine.

Th. XV l , 1 . ; C. h 's t . VI I I 10, 6.Ivst . VI I I , 10, 7.Th. xv, l, 14.Ivst . VI I I , 10, 2.Ivst . VI I I , 10, 5.

,, C.i 3 C .,r{ c.:5 c.J6 C.

35

SPOMENICI

U Bosni i Hercegovini nije do sadaiskopana nijedna gradska aglomeracija.Ubikacijom mnogih nalaza na podrudjuRogatice, moguie je ondje naslutiti nekipravilni raster, rnoLda limitaciju imanjakolonis'ta, ili pravilno postavljene ulicejednog gradskog naselja. Taj raspored je,meclutim, starijeg datuma od vremenakoji nas zanima ovog dasa. Isto je takoi sa nalazima u kornpleksu grada AQVAES(.. . ) , danaSnje I l idZe kod Sarajeva,gdje su konstatirane gradevinske insulae,ali samo na pojedinadnim mjestima. Cje-lina ovog naselja nije nam poznata.

Jedini urbani spomenik kasnoantidkogdoba - i to iz vrlo odmaklog vremena -jest niz stambenih zgrada naselja meta-lu rga u B laga ju , u do l in i Japre (s / .

5/. Kuie su ovdje poredane u nizu, sarazmakom od pedesetak metara. Ispredkuia vodila je ulica na dijoj osnovi, dje-lomidno, postoji i danainji put kroz selo.Pored ceste leiala je i bazilika. Slidno na-se l je o tk r io je C. Truhe lka u Rakan i -m a' kod Bos. Novog. einilo ga je 7 ku-ia duguljasta oblika, a bile su poredaneu dva reda pored (rimske) ceste, diji suse ostaci kaldrme, u njegovo doba, jo5 vi-djeli. Posebna zgrada dinila mu se kaomauzolej, ali - po svemu sudeii - toje bila crkva (stupiii od menze, sarko-fag). Truhelka je ovamo ubicirao CLAU-

1 C. Truhelka, Rimske starine, GZM, II(1890), str. 96-97; K. Palsch, Rirmska nalazi5tau kotaru novlianskom, GZM, X (1898), str.494-496.

NaseljaDATE, odnosno Clandate iz uKozmogra-fije" anonimnog Ravenjanina. Za nas jezanimljiva urbana koncepcija ovog mje-sta, koja je slidna onoj u Blagaju.

Izgleda da se u brdovitom zaledu pro-vincije Dalmacije stanovnici nisu odludi-vali za strogo urbanizirani skupni Zivot.Nigdje u ovim regijama nisu o,snivani gra-dovi u antidkom srnislu, pa i onda kada suove krajeve ugrozili barbari, ljudi su nasigurnim poloZajima izvan naselja izgra-dili utvrtlena pribjeZi5ta, kao prebivali5ta

Sl. 5. Blagaj-Japra, naselje i ttsorniiki pogoniu VI stoljedu

o..,,.t:' ,.rtt"

t'1,

' ' l : ' . ' : : '

.rrrr,

r-J:,

, , : ; , .

,

37

Sl. 6. L is i i i ( i , d io r i tnskog t tasel ja

samo u sludaju opasnost i , dok su u mir-nim vremenima prefer iral i svoje po ima-nj ima razbacane vi le.

Tip seoskog naselja (vicus-a) izgledac i a s u s r e i e m o u L i s i d i i i m a k o d K o -ni ica (s/ . 6)2. Dana5nj i seoski put poredNeretve bio ie u rimsko doba isto takoput za komunikaciju unutar rasprSenognasel ja sa gospodarskim dvori5t ima, paje tako njegov sadaSni i plodnik moZdaioS iz onog vremena. Vremensku pripad-nost ovog nasel ja teSko je odredit i , t imprije Sto tu na malenom prostoru susre-iemo dva tipa zgrada, urbani i ruralni,Sto ne mora biti samo znak sociialne ra-zlike pojedinaca. Jednostavni iasporedstambenih zgrada, tj. izduleni pravokut-nik podi jel jen na dvi je prostor i je, moZdaje rezultat Zivotnih potreba domaieg ro-maniziranog dovjeka. Uostalom, ovo na-sel je u Lisidi i ima pr ipada ratar ima, a t il judi imal i su sasvim drugadi j i Zivot odgradana.u kulturnim cent_rima, pogotovou onim iz ranog carstva. Ostaie rrarr,, za-to, bez odgovora pitanje kojem vremenui kojoj skupini l judi pr ipadaju oba, zi-dom ogradena, dvori5ta nepravilnog obli-ka, sa stambenom vi lom na juZnom, aekonomskim zgradama na sjevernom ru-bu. Izgleda kao da su ta dvoriSta izgra-dena u IV vi jeku, i l i ne5to kasni je, jer

nas ona podsjeiaju na Honorijevu odred-bu iz 424. godine, po kojoj je gradanimaprovincija bilo preporudeno da svojaimanja ograde zidom. Ta odredba je sa-drLana u Justinijanovom kodeksul.

Promatrajuii "urbane( aglomeracije uRakanima i Blagaju dini nam se da seone ne razlikuju od koncepcije koju vi-dimo u ruralnol zaiednici u Lisidi i ima.

: I . Cremo5nik, GZM, NS, X (1955), s t r .ta1-122.

3B

Tu je, kako izgleda, postojala samo raz-l ika u zanimanju stanovnika, pa moZdai njihovim zahtjevirna u odnosu na ko-munalne objekte: terme, kuriju, trZnicur s l l cno .

Vile kasnog doba bile su jednostavnegradevine, a sastojale su se od dvije do3 prostorije, bez nekih vidnih znakova onjihovoj namjeni i ukrasima.

To se, dakako, odnosi, prvenstveno,na one vile Sto su bile sagradene uV i VI v i jeku. Mi smo, naime, jo5u IV vijeku svjedoci gradnje koja nezaostaie za velidinom ranijih vijekova, ato su, na primjer, Mogorjelo3 i vila u Lju-sini , kod Bihaiaa. Mi, dakle, u opisivanjuna5ih vila, i njihovoj analizi, ne smijemopolaziti sa istog stanovi5ta prema objek-tirna iz IV i onima iz V i VI viieka. Za100 i 200 godina Ltvota, u ovo burno ipromjenl j ivo doba, l ice ovako isturenerimske provinci je iz temel ja se mi jenjalo.

Sto se t ide pojedinih objekata, ovdjebismo na prvo mjesto stavili dva repre-zentativna objekta iz, relativno, ranog do-ba: to su Mogorjelo kod eapljine i Ljusi-na kod Bihaia.

N a m j e s t u M o g o r j e l a ( s l . 7 ) , p r -vobitno je postojao kompleks velikog pri-

' C . lus t . V I IL 10 . 10 .' E. Dyggve - H. Vetters, Mogorjelo, Wien

1966: 7. Cremo5nik, Iskopavanja u Ljusini 1957.god ine GZM, NS, X IV (1959) , s t r . 137-147.

Sl . 7. Mogor je lo, pogled s juga

vatnog poljoprivrednog imanja. Doselje-ni Italik u I vijeku n.e. vrlo dudno jerasporedio zgrade svoje vile; na istaknu-tom di jelu breZul jka, na osojnom mjes-tu koje je iz loZeno svjeZim vjetrovima,izgradena je zgrada za preradu poljopri-.rrednih proizvoda (villa rustica fructua-ria), dok je na prisojnoj padini izgradenstambeni objekat (villa rustica habitato-ria). Domaiin je vjerojatno bio rodom sajuga, dok je, u inade vrelom pojasu do-nje Neretve, odabrao toplu zavjetrinu zasvoje prebivanie. Ova vila nastradala jeu poZaru, negdje u III vijeku, a prekonjenih ru5evina izgradeno je, u prelomuna IV vijek, drZavno imanje sa vilom ko-ia danas dini glavninu spomenidkog kom-pleksa. Imanje je, kako izgleda, pre5lo udrLavne ruke negdje u III vijeku. Podr-Zavl javanje posjeda podinje jo5 od Flavi-jevaca, ali je vremenom uzimalo sve vi5emaha, narodito za Sept imi ja Severa (191.d o 2 1 1 ) .

BreZuljak Mogorjela pokriven ie kom-pleksom gradevina u obliku tek neznatnoizdulenog pravokutnika (s/. B). Uglove ivrata velikog okvirnog zida Stitil i su is-tureni tornjevi kvadratidne osnove (tl.9). Jedino je toranj na istodnom uglu,

Sl. 8. Mogorjelo, t locrt grad,euina

okrugle osnove, bio uvuden, svakako,zbog blizine Neretve. Jugozapadni zid, nakome su biia san'ro mala vrata, slidnafajnom izlazu na srednjovjekovnim bur-sovima, bio je pojadan iednim tornjem.

ful"o-*n

. J.ff

9 . Mogor je lo, rekortst rukci ja gradeuina iz lV sto l jeco

39

Troja vrata bila su Siroka i dvodjelna, Stose lijepo moLe zapaziti na izlizanim pra-govima. Sjeverna vrata, Porta decumana(sl. 10) bila su ukra5ena sa dva raznoli-ka ortostata u obliku cippusa, sa prika-zom akanta na jednom, i vinove loze nadrugom bloku. Ovi ortostati potjedu saneke druge, starije, gradevine i, slidnosfingama u Dioklecijanovoj paladi u Spli-tu, dinili su ovdje Spalir onima koji suulazili u vilu.

Uz perimetralne zidove, sa unutra5njestrane, bio je izgraden niz prostranih ko-mora za smjeStaj radnika, te za ostavlralata i poljoprivrednih proizvoda. U pro-

SI. 10. Mogorjelo, sjeuerno

storiji, istodno uz sjeverna vrata, posto-jale su zidane stepenice kao prilaz prsob-ranima, jer je vila bila iz.grad.ena kao re-fugij. Slidne stepenice stajale su, uz os-tala dvoja vrata, i u sjevernom uglu.

Ekonomski dio vile iz I viieka bio ieuklopl jen sa ist im funkci jama u novugraclevinu. Tako su stare proizvodne na-prave za vino i ulje, zatim mlin i peka-ra, ostali i nadalje u svojoj funkciji. Po-slovidna rimska ekonomidnost izeleda daje bila presadena i medu ljude ri provin-ciji, pa je tako stari dio objekata, umje-sto da bude sru5en, sa manjim preprav-kama osposobljen za dalju proizvodnju.

Sl. 12. Mogorjelo, rekonstrukci ja

40

protelje ogradnog zida

Kako se vila IV vijeka protezala na dostaveliki breZuljkasti prostor, to je do5lo doskidanja zemlji5ta na vrhu brijega i na-sipanja njegovih juZnih strana da bi ta-ko padina bila bar donekle ublaZena.Zbog tog niveliranja, proizvodni objekatvile iz I vijeka ostao je, jednim dijelom,oko 1 metar visoko iznad ostalog dvori-Sta, Sto, ipak, nije smetalo njegovoj fun-kciji i uklapanju u novu sredinu.

Ispred prostorija za smje5taj radnikai robe pruZao se vrlo prostran natkrivenitrijem na zidanim stupovima.

Prema istoku i zap;du vodila su, ta-kode, Siroka vrata, u terminologiji kas-

proielja pretorija (palat.e)

truma poznata kao Porta principalis(dextra i sinistra), a po svemu slidna sje-vernom ulazu, samo Sto nisu bila ukra-Sena ortostatima.

eetiri velika kanala (cloacae) sluZilasu za odvod suvi5ne vode, jedan premaNeretvi, a ostali u njivu, niZe od jugo-zapadnog zida. Na toj njivi postojao je,naime, negdje oko I vijeka, takode, nekistambeni objekat sa piscinom i instala-cijama za centralno loZenje, moZda kupa-tilo. Usmjeravanje kanala za prljavu vo-du u tom pravcu ukazuje da je u IV vi-jeku ovaj dio zemljiSta mogao biti ba-rovrt.

4T

{Ut*t;&*"i' .5\,:

Sl. 11. Mogorjelo, pogl.ed na ru(euine pretorija(palate/

Glavnu gradevinu Mogorjela predstarrlja velika palada u juZnom dijelu ograde-nog prostora (sl . 11). Ona ni je bi la pos-tavljena u osovinu kompleksa, nego ne-Sto bliZe istodnom perimetralnom zidu.Isto tako, njena krila nisu bila iste Siri-ne. Zgrada se sastoji od monotonog niza,dijelom, vrlo velikih prostorija, na kojese, prema sjeveru, nadovezuje trijem. Obakraja zgrade prerastaju u izbodena krilasa po jednom velikom prostorijom (sl.I2). Uza svako krilo nalaze se, u portiku,zidane stepenice za uzlaz na prvi sprat.Zgrada je bila jednospratna. Prizemlje jebilo jednostavno opremljeno i sluZilo, odi-to, u neke praktidne svrhe. U prostorija-ma na spratu, podovi su bili pokrivenimozaikom a zidovi ukra5eni laZnim mra-rnorom, Sto je odit znak nj'ihove namjeneza luksuzno stanovanje. Trijem na spratubio je ukra5en korintskim stubovima.

Oko zgrade, sa tri strane, pruZao seprazan meduprostor, koji je moZda biopresvoden, pa je u lazini sprata sluZioza kretanje posluge. Neposredni dokaziza ovu pretpostavku ne postoje, imzevprigratka na jugozapadnom perimetral-nonr zidu, koji je vjerojatno sluZio za ba-canje smeia i oLpadnih tekuiina \z pr-vog sprata palade, a podesan pristup bio

.ie mogui samo u sludaju postojanja pod-nice izmedu palade i zida. Stupovi porti-

A '

ka, gotovo jedini neito cjelovitije do da-nas saduvani dijelovi ove gradevine, sapromjerom od 38 cm, izvedeni su djelomi-ino i bez po,tre,bnog entazisa na korpusu.Njihovi kapiteli, sa ne5to o5trij im rubo-vima akantovog li5ia i isturenim viticamana uglovima, podsjeiaju na oblike kojisu karakteristiini za doba cara Diokleci-jana. Sistem i raspored prostorija, uz ovel.,apitele, sluZe, zapravo, kao jedina os-nova za datiranje gradnje u Dioklecija-novo doba.

Vrijednost Mogorjela ne dini samorr.jegova umjetnost. To je objekat novogprivrednog sistema u rimskoj drZavi. Potome, a i po mnogim drugim svojim oso-binama, vila na Mogorjelu prethodi kul-turi ranog srednjeg vijeka. Jer, ako bo-lie pogledape "paladu( na ovom imanju,vrlo lako iemo u njenoj osnovi prepoz-nati opalatiumn barbarskih Franaka iTeutonaca.

Viia na Mogorjelu sluZila je za snab-dijevanje grada Narone, 6ije ruievine sto-

ie danas u selu Vidu kod Metkoviia. Ima-nje je propalo u velikom poZaru. Posljed-nji novac koii je zate(en u garotini jeHonori jeva emisi ja iz 388. godine, pa ses pravom pretpostavlja da je Mogorjel<rpalo kao Zrtva provale Zapadnih Gota uove krajeve (a01). Nekoliko manjih pre-gradivanja, naknadno izvedenih medu po-luporu5enim zgradama, dokazuj,u da je

Zivot ovdje nastavljen i u prvim deceni-jama V vijeka. Tako su zapadna vrata( porta principalis sinistra) potpuno za-zidana, a vrata prema Neretvi (Portaprincipalis dextra) dozidima suZena. Je-dino su sjeverna vrata (Porta decumana)ostala u starom obliku, ali je ulazak kroznjih, vei otprije, bio ograniden ekonom-skom zgradom. Pristup u portike sa tihvrata bio je na obje strane zazidan. Pre-ostali stanovnici izgleda da se nisu dugozadriavali na ovom miestu. Vila je bilaprevelika pa je nieno odrZavanie zahtije-valo znatne izdatke koie osiromaieni sta-novnici nisu mogli podmirivati. DrZavanije mogla poduzeti popravak imanjajer se Zapadno Carstvo kretalo svom ra-sulu, a Istodno ni je ni nakon pr ipaianiaovih krajeva G37) bilo u moguinosti daim na bilo koii nadin plitekne u pomoi.Tako ie ovo uzorno imanje u prvoj polo-

vini V vi jeka napulteno.

JoS jedan objekat iz Loga doba pred-stavlja nam sve obilje rimskog smisla zadobar i l i jep Zivot. To je vila u selu Lj u-s i n a, u dolini Unes (s/. 13). Yila je odi-to sagradena u vrijeme kada se barbarijo5 nisu pojavi l i u ovim krajevima, a toznadi negdje u prvoj polovini IV vijeka,pa, moZda, dak i bliZe sredini stoljeia.

Iskopavanja su vr5ena 1957. godine, anjima je - sudeii po ru5evinama u bli-zini - istraZena tek iedna treiina kom-pleksa, i to: trakt za liuianst\r1o, za repre-zentativno stanovanje i kupatilo. Nije ot-kriven privredni trakt, zgrada za ljetniboravak i joS neki drugi dijelovi. No, isa ovoliko elemenata, koliko nam pruZajuiskopine, rni smo u moguinosti da odre-dimo neke znaiajne gradevine.

Vila se sastojala od pojedinih, nam-ienski odretlenih blokova zgrada poveza-nih koridonom koji je djelomidno bioizgrad,en kao otvoreni trijem (porticus).Na priloZenom planu to su prostorije br.2, 6, 12, 14, 17 i 18. U juZnom dijelu, re-lativno najtoplijem, nalazilo se kupatilo(balneum, prostorije 7-10) sa instalaci-jom za centralno loZenje (soba 4) i ni-zom prostoriia ( apoditerium, caldarium,piscina, 'frigidarium i sl.) koie su sadin ja-vale kompleks luksuzne rimske banje. Za-padnu stranu gradevine zauzimala je ku-hinja, ostava za hranu i - moZda - pro-storije za sluZindad. To su prostorije br.1, 5, l l , 13, 15 i 16. Na sjevernoj straninalazile su se prostorije za reprezentaci-iu i luksuzno stanovanie u zimsko dobaisoba 2l i 22). Ove proitorije su bile cen-tralno zagrijavane. Dalie, prema sieveru,nalazio se, i opet, porticus, moZda dionekog velikog atrija na koii su se nado-vezivale ostale stambene nrostoriie. Ov-d.je je nadeno mnogo ulomaka okomitoi koso kaneliranih stubova.

Vila u Ljusini pruZa nam uvid u Zivoti obidaje Rimljana u doba kasnog carstvakoje joS nije bilo nadeto provalama bar-bara. Vila je luksuzno oblikovana, ali ni-je adekvatno opremljena - nema mozai-ka i zidnih slikarija. Znati da je bogatih o I :-3 4 ' --- --rem'tposjednika jo5 bi lo ( i da je upravo na-dolazilo vri jeme koje ie tom sistemu za l:; r -rrr - r-- '

Sl. 13. Ljusina, t locrt sjeuernog trakta ai le

kratke trenutke pogodovat i) , al i n i je vi-5e bilo umjetnika koji ce tim veleposjed-ruicima ukraSavati domove. To ie ono vri-jeme koje smo u uvodu nazvali prvometapom razvoja kasnoantidke kulture.

Nasuprot zgradama iz prvog razdob-lja kasne antike, tj. iz IV vijeka, koje jemoZda teSko izdvajati od gradevina iz ra-nijih vijekova, mi smo u moguinosti dasa viSe sigurnosti prepoznajemo objekteiz kasnijeg vremena. Njih je nadeno navi5e mjesta.

U B l a g a j u n a J a p r i , k o d B o s . N o -vog, istraZene su dvije takve kuie, isto-

o r - L .

' I. eremo5nik, Iskopavanje u Ljusini 1957.god'ine, cZM, NS, XIV (1959), str. 137-147.

4 3

vremene i neposredno poloZene pored ba-zilike6. Na mjestu ovih zgrada stajale suu ranije doba stambene zgrade sa cen-tralnim loZeniem i podnicama od heksa-gonalnih keramidkili plodica, preko dijihru5evina su onda izvedene novosradnie.Osim toga, u njihove zidove ugrideni iuflagmenti nadgrobnih stela, ne starijihod I I I v i jeka, pa tako nema sumnje udosta kasno datiranje objekata, vrlo vje-rojatno ne mlaale od Justinijanovog vre-mena. Ove zgrade nekada5njeg rudarskognaselja izvedene su u obliku bliZe kvadra-tu, moZda kao obidaj koji je bio uslovljenJustinijanovom restauracijom Carstva, ka-da se na svim fnontovi'ma poku5avalo Zi-vot povrat i t i u kolotedine-klasike. Ipaknas jednostavni raspored prostorija, do-biven presijecanjem objekta sa dva una-krsna zida, donekle vraia u bezlidnostkasnoantidkog upro5iavanja stambenogprostora.

U gornjem gradevinskom stratumu ob-i e k t a , A o n a I I i d Z i k o d S a r a j e v a , r i m -ske stambene zgrad.e iz III vijeka, zapa-Zena je jednostavna zgrada u obliku iz-duZenog pravokutnika, podijeljena u dvi-je prostorije?. Drugi detalji ostali su ne-poznati. Zgrada je bila podignuta kadase gradevina iz III vijeka, sa atrijem ipodovima od mozaika, vei nalazila u ru-Sevinama pod zemljom.

O v i c u s u u L i s i d i i i m a v e i j e r e -deno. O kuiama poljoprivrednika ne bi semosl'o neSto vi5e reii. Vila. oznadena kao

"I"f potjede iz III vijeka, pa ne dolaziovdje u obzir. Za nas su zanimljive dvijevi le (br. I I i I I I ) koje nisu star i je odsredine IV vijeka.

Vila II je detverokutna gradevina, slednom velikom i tri manje prostorije,koje se naslanjaju na ovu sa dvije stra-ne. Velika prostorija popodena je kred-njm namazom, dok su manie prostorijeizgradene za centralno loZenje. Druge po-

iedinosti nisu se mogle ustanoviti. Nalazkapitela upro5ienog tipa, tipidn og za IYi V vijek, pokazuje da je vlasnik imanja

5 Nalazi jo5 nisu objavljen'i.' E. Pa5ali i, Rimsko naselje

Sarajeva, GZM, NS, XIV (1959),Na planu objekta

"A< (,str, 122)

i 16.

44

u Il idii kodsrtr. 113-136.prostorije 15

pokazivao smisao za klasidnu arhitektu-ru. Pi tanje je jedino gdje je stajao stupsa t im kapitelom. Reklo bi se da je tunegdje na zgradi postojao trijem, pa jei kapitel sa toga mjesta. Pone5to ,italski"tip zgrade, zatim, centralno loZenje u so-bama za zimsko obitavanje, pa kapitel -

istina od muljike - sve ovo govori da jeposjednik imanja vodio civiliziran Zivot.

Ekonomske zgrade ovog imanja nala-zile su se u sjeveroistodnom uglu dvori5-ta, daleko od stambene zgrade. Taj dionije istraZen. Dakako da nije istraZen nikompletni kompleks stambene zgrade ko-ii se sterao na zapad od onog dijela Stoje bio iskopan.

Vila br. III nalazi se 200 m istodniieod vile II, izmedu nekada5njeg seoskogputa i Neretvee. Sa ulice se direktno ula-zilo, kroz Siroka vrata u ekonomsko dvo-riSte. Desno, pored njih, nalazilo se neko-liko zgrada, molda, staje za stoku i slid-no. Stambena zgrada leLala je u dnu dvo-riSta, na njegovom juZnom rubu. Sjever-ni zid bio je uko5en prema ostalom ima-nju, zbog ceste koja je ovuda vodi la, doksu ostali zidovi, i" stambena zgrada, biliorijentirani tadno prema stranama svi-je ta .

Stambena zgrada bila je vrlo jedno-

stavno koncipirana: dinile su je dvije iz-duZene prostorije, sve u ukupnoj duZiniod 15,50 m i Sirine 10,70 metara. Dru-

ee poiedinosti nisu zabiljei.ene, osim ne-Yto^niluru keramike, meialnih predmetai iedan novdii Valentiniiana I (364. do

375). Gradnju vile mogli bismo stavirtinegdje u sredinu IV vijeka.

Ekonomske zgrade dale su nalaze ti-pi(ne za seosko imanje. Tu je nadeno i

iroske - domaiin je vjerojatno imaovlastitu kovadnicu. Zapadno od tih zgra-da, uz zid, stajao je trijem na drvenimstupovima, odito, ostava za kola i ratar-

sko orude, a moZda i ljetna Stala za sto-

s I. Cremo5nik, Nova antidka istraZir. 'anjakod Koniica ,i Travnika, GZM, NS, X (1955),str. 107-122; lsto. Dalja ristraZivanja na rim-skom naselju u Lisidii ima, GZM, NS, XII (1957),str. 143-148.

e I. eremo,Snlk, Dalja istraZivanja na rim-skom naselju u Lisidii irna, GZM, NS, XII (1957),str. 149-155.

,r. rn. oo#rrocrt uite

ku. Ovi obiekti svakako su iz istos do-ba kada i itambena zgrada. Sredstia zaistraZivanje ovih gradevina bila su skrom-na, pa se tako nisu mogli ispitati Sirokiprostori ekonomskog dvori5ta, Sto je ve-l ika Steta.

Nabrojene tri vile svakako su samoisjedak velikog sela 5to se nizalo poredNeretve sve do peiine Vratnice (gdje jenaden reljef Mitre), pa preko recentnognaselja do Banove Glavice (gdje je staja-la kasnoantidka crkva) u duZini od 1,5do 2 kilometra. Na tom prostoru bilo jeoko 20 imanja, moZda i ne5to viSe, ukoli-ko je nasel je na nekom punktu bi lo iguiie naseljeno.

Na Pan iku kod B i lede, pored hra-ma i grobnice nadeni su ostaci zgrade ko-ja uglavnom odgovara tipu sa kojim sesusreiemo u ovo dobar0. Zgrada je malihrazmjera (9X4 metra), a, u dasu istraZi-vanja, od nje su se saduvali samo neznat-ni di je lovi temel ja. Pretpostavl jeno je daie moZda sluZila za smjeitaj duvara sa-kralnih objekata. Bila je izduZenog obli-ka i podijeljena u dvije prostorije.

D v o e t a Z n a z g r a d a u R a n k o v i i i m akod Travnikatt (s/. 14) izvedena je u ob-liku izduZenog pravokutnika, sa tri pro-storije koje povezuje trijem, porticus, uzzapadnu duZnu stranu. Na sprat se ulazi-lo kamenim stepenicama. U prizemiju su

'o I. Cremo5nik, Prethodna istraZivanja narimskom lokalitetu na Paniku, GZM, NS, XV-XVI (1960--{1 ), str. 173-184, posebno strane178-t79.

" I. Cremo5nik, Nova antidka istraZiva,njakod Konjica i Travnika, GZM, NS, X (1955),< t r 1 ) ) - 1 ) 7

stubovi portika bili, vjerojatno, zidani,dok su oni na spratu bili, moZda, od ka-mena.

Osebujno ukra5ene glavice stupova(sl. 15) u obliku imposta krunile su, ka-ko se moZe pretp'ostaviti, st'ubove portika.Te glavice bile su ukraSene palmetama,rozetama i virovitim rozetama, desto iviticama koje popunjavaju uglove na mje-stu na kojemu se kod korintskih stupova

SL. 15. Rankoviai, kapitel i iz port ika oi le

45

javljaju uglovne volute. Sve je izvedenou kosom rezu, i po svom izgledu podsje-Ca na koptsku aleksandrijsku umjetnostV vijeka". S obzirom na oblik pretpostav-ljeno je da su ovi >imposti< sluZili uzgradi kao kapiteli pilastra, ali to je ma-nje vjerojatno. Oni su, kako je to poka-zano na rekonstrukciji bili sa vanjskestrane zako5eni i ornamentirani, a sa unu-tra5nje okomiti i bez ukrasa.

Ova vi la (sI . 16) bi la je samo jedanod stambenih objekata na padini brijegana dijem se vrhu (zvanom Gradac) nala-zio zidani re'fugium. Naselje i retugij ni-su istraZeni, niti je poznato rimsko imetog, vjerojatno, uglavnom rudarskog na-se l I a .

S t a m b e n a z g r a d a u Z a l o Z j u , k a o iona u Rankoviiima, izvedena je u oblikuizduZenog pravokutnika, sa tri prostorije,od kojih je srednja mnogo uZa od ostaledvi jet3. Razl ika je samo u tome Sto ovdje,u Zaloi,ju, trijem tede oko cijele zgrade.Zbog vrlo slabo saduvanih zidova, detalji

' ' E. Kusch, Die Kunst dertis 3, Ziir ich, Mart 1961, str. 152.

" I. Cremo5nik, Arheoloikaokolini Bihaia, GZM, NS, XIII- t z 3 -

Kopten, Atlan-

istraZivanja r-r( 1 9 5 8 ) , s t r . 1 2 1

gradevine ostali su nepoznati, ali za nje-no kasno datiranje govori, pored portikana prodelju, i njena povezanost sa kasno-antidkom crkvom.

U ovo vrijeme ljudi umjesto zatvore-nih peristila, rado ukraSavaju prodeljatrijemovima. Bogatstvo arhitektonskogukrasa starih rimskih kuia, nekoi sakri-veno iza bezlidnih zidova oosnih fasada,sada se stavl ja na l ice zgiada, na javnogledanje i isticanje. Tome je vjerojatnodoprinijela tendencija klasnog izjednada-vanja ljudi, a moZda i promjena u kui-nom Zivotu i odnosima unutar familiie.Naselja u Bosni i Hercegovini bila su io-rrako, u veiini sludajeva, rasprSenog ti-pa, neposredno vezana za prirodu, pa sutako oortici na fasadama kuia bili savr-Seni medijum prema prirodi, daleko bo-lji od peristila kojima su stanovnici gra-dova sebi dodaravali prirodu. Tako baremopravdavamo pojavu portika na prodelji-ma u Bosni i Hercegovini. Medutim, su-deii po odredbama Justinijanovog zako-na, portici na ulidnim frontovima kuiabili su uobidajeni i u Carigradu. Oni s,u,dakle, znak vremena, vi5e nego Sto bi bilispecifidnost jednoga kraja.

i , ' , ' t ' i i i it ' uN ,

i i , *

Sl . 16. Rankooi( i , rekonstrukci ja r i le

+o

U ovu kategoriju gradevina, vrlo- zna-

dainih u kasn6antiet<-o aoba, uvrstil i bi-

smo tri tipa utvrdenja: castrum i njego-

va neSto manja varijanta castelluln, refu-

gium i burgui. U prvu sku,pinu ubrajamo

Eisto vojniEka utvrdenja u kasnoantidkojvar i jant i , sa di jom gradnjom-se otpodi-

nie vei negdje od vremena oko sredtne

IV vijeka (Blagaj na Buni, Stolac, Ribidki

grad kod Konjlca), a u VI vijeku i vrlo in-

ienzivno na ivim vaZnijim punktovima(Ko5tur, Vrbl jani koC Kl juda, cnstel '

lum Balkis i joS 40 ocastellao negdje na

potezu od B. Gradi5ke prema Glamodkomp o l j u ) .

Refugi ja je mnogo viSe. Zbog rasprie-

nog tipa naselja u zaledu provincije Dal-

-aci3", ta utvrdenja gradena su na bre-

govima izvan naselja, u najvi5e sludajeva

na prethistorijskim gradinama koje su ne

samo bile locirane na teiko dostupnim

mjest'ima nego su i u tradiciji lokalnog

stanovni5tva vaLile kao sigurni poloZaji.

Ova su se mjesta zbog toga znatno razl i -

Iiovala od gradova u Galiji i Italij i. On-

dje su u mnogo sluiajeva sama nasel ja

bila za5tiiena zidotn, pa se na taj nadin

otpodelo s praksom koja ie u kasnijem

srednjem vijeku biti karakteristidna za

Evropu. Unutar zidova refugija obidno se

nalazlla i crkva. Utjeha i vjera u duda

bili su jako vaZni dinioci u dasovima ka-

da su se u provinciji pojavile vojske ne-

pr i jatel ja.

Burgusi su se, koliko to moZemo zak-

l judi t i po ostacima na koje smo dosad

naiSli, sastojali od zidanog tornja na is-

taknutom mjestu (Bobovac, KIakar, Man-

Zeljski grad kod Ora5ja, Divii kod Zvor-

nika, S'trZanj). Kakvih je gra<levina mo-glo jo5 biti u blizini, u vezi s tornjem, otome se nisu saduvali podaci.

UtvrdeZnadajno vojno upori5te, castrum u

punom smis lu r i jed i , je g rad B laga jna Buni (sl. 17). DanaSnje ru5evine togagrada predstavljaju sklop gradnji, do-gradnji i nadgradnji iz najmanje 4 epo-he. U osnovi leZe tu zidovi iz IV viieka,koji su, ne5to ru5evni, bili pregradeni. u\/I vijeku, pa adaptirani u XV, te, konad-no, preude5avani u XVIII vijeku. Sve teepohe mogu se prepoznati po sistemu sla-ganja kamena, i medusobnim odnosimatako sloZenih zidova. Nas, dakako, zani-ma, prije svega, prvobitna gradevina, je,r

tada je vei Blagaju dat osnovni raspored.Za smje5taj utvrde izabrana je strma li-tica, kojoj je mogui pristup samo sa jed-

ne - istodne - strane. Teren ipak nijeni na koji nadin dotjerivan, to je sve tvr-di kamen, no zato su zidovi prema tojstrani bili debeli i pojadani isturenimtornjevima. Poznavajuii pro5lost grada usrednjem vijeku (grad se prvi put spo-minje 948. godine, a napu5ten je 1835),bilo" je te5k-o pomisliti

-na tako daleku

pro5lost kao Sto je rimsko doba. Tek po-nrnim analizama gradnje, bilo je mogu-ce otresti se predrasuda.

Zidovi Sto ih pr ipisujemo IV vi jekuradeni su na sistem slojevitog opus incer-tum. Grubo tesani kamen slagan je u ho-rizontima od po 20 do 30 cm, a veza\kvalitetnim krednim malterom (sI. 18)'Krovovi su bili od tegula, dime su zasutepadine brijega od vrha pa sve do prvihi<uia dana5.rJ"g tut" l ja.^Sudeci po-kol i -dini osutog materijala, krovnih povrSinana Blagaju bi lo je mnogo.

eelo kastruma, prema neza5tiienomdijelu brijega, dine tri lepezasto poreda-na, isturenf tornia sa zidom debelim od190-200 cm (na deonoj strani), odnosno130-140 cm (na bodnim stranama). Deb-ljina prvobitnog zida, izmedu tornjeva,nepoznata ie, jer su u kasniiem vremenu

47

b

NA IILJNI.

S l . 17. Blago. j na

na oba njegova lica dozidani novi zidovikoji su potpuno zastrli staro delo. Tor-njevi su bili na oba fronta, spolja i unu-tra, istureni, ali je to prema unutra5njo-sti bilo daleko manje - svega oko 90cm. Na petnaestak metara zapadno odovih deonih konstrukoija nalazio se pojedan istureni toranj, moi.da, za suzbija-nje kretanja neprijatelja prema zapadnomdijelu utvrde zaitiiene zidom od oko 90cm debljine. U sjevernom tornju bio jeulaz. Velika sradevina u sredini dvori5ta.u tursko dobi znatno pregradena, imala jerr svom prizemnom dijelu veliku cister-nu. Sudeii po debljini zida i velidini ob-jekta, ona je imala jo5 dvi je etaZe, pa jetako sluZila za stanovanje. Kvadratni ob-lik osnove dozvoljava pretpostavku da jeto bio objekat u obliku tornja, pa je mo-gao posluZiti kao posljednje pribjeZi5teposade i u dasu kada su zidovi tvrdavepopust i l i .

JoS dva objekta (vI i VII) dine cjeli-nu sa najstar i j im di jelovima gradevina.

4B

,''/

Buni. t locrt uturde

Objekti na krajnjem zapadu tvrdave isuvi-Se mnogo su pregradivani, pa je iz njihteSko razluditi one zidove koii bi se mo-gli bez prigovora pripisati prvoj grade-r.inskoj fazi.

Drugoj gradevinskoj fazi pripisujemozi,dove izvodene u tehnici opus spicatum.Zidovi su u to doba bili mjestimidnoznatno o5tedeni. Osim toga su, moZda, iratne maSine bile savr5enije, il i je priti-sak neprijatelja bio ZeSci, jer vidimo dase zidovi ne samo popravljaju nego naprodelju grade u visinu i pojadavaju, Stose osobito vidi na bodnim stranama iuZ-nog zida.

Od novoizgradenih objekata u dvijedruge gradevinske faze spomenuli bismoprigradak (VIII) ispred ulaznog tornja iglavninu sjevernog zida zapadno od ulaz-nog tornja.

Zidove druge faze moLemo datirati uVI vijek. Grad Blagaj je sada predstav-ljao jednu od utvrda u Justinijanovomlimesu na granici prema istodnogotskoj

drZavi. Tako preudeSeni Blagaj dodekaoje i vrijeme kada (e ga spomenuti Kon-stantin Porfirogenet oko 948. godine.

Treiu grade-vinsku fazu din'e zidovi iz-gradeni od lomljenog kamena koji jeuredno slagan, no ipak ne pokazuje ten-denciju ka izdvajanju slojeva. lJ toj fazt,znatno su sa vanjske strane pojadana dvazida izmedu frontalnih tornjeva, zatim suizgradeni veliki, kosi, potporni dozidiuz podnoZja svih zidova prve faze, dakle,onih sa slojevitim opus incertum. U un:u-traSnjosti su, na taj nadin, popravljenaneka lica zidova prve faze i, dini se, znat-no je pregraden zapadni toranj. Toj fazipripada i neka gradevina na mjestu izme-du objekta XIV i XV, a koja se nalazipod zemljom, zatim niz gradevina ,uz sje-verni zid.

Taj dio poslova neie bi t i star i j i odXV stol jeia.

U tursko doba (XVII-XVII I st .) do-5lo je do velike eksplozije, vjerojatno ba-ruta, u tornju V. Istodni zid tornja se ta-da, u kompaktnom bloku, sru5,io u pred-gradski prostor, a razvaljeno je i l ice pre-ma unutra5njosti grada. Taj dio je vrlopovr5no popravljen, uglovi su zaobljeni,a zid je izgrad,en s nagibom. U nepozna-to doba (XVII I i l i XIX st.) sru5i la se ju-Zna polovina tornja I I I , pa je o5teienje

Sl. 18. Blagaj na Buni,, unutra{nje lice zida.(Objainjenje: 1 - zid iz IV st.; 2 - zid iz VIst.; 3 - zid i,z XIV - XV st.; 4 - dogradnje

iz turskog doba, XVII - XVIII st.)

Sl. 19. Blagaj na Buni - Mali grad. Objainjenjekao na sl. 78.

samo zakrpl jeno da se zid ne bi dal jeobru5avao. To se dogodilo, svakako, pri-ie 1848. godine, kada je grad def ini t ivnonapu5ten. Vjerojatno, u XVII I st . poprav-ljena je zgrada sa cisternom u sredinidvori5ta. Na juZnom uglu se moZe vidje-t i da je to, sada, bi la jo5 samo pr izemnagradevina - sve ostalo ie bilo ve( razo-reno. Tom vremenu bismo pripisali i dvi-je cisterne (XII I i XIV), pa i dZamiju(ob jeka t X I ) .

U ovoj fazi grade se neuredni zidoviod lomljenog kamena, poloZenog bez ika-kvog reda. Izgleda kao da su ove radoveizvodili nestrudni vojnici koji su, kao ma-la detica, drZali ovdje straZu do podetkaXIX vi jeka.

Petoj fazi pripisali bismo konzervator-ske radove koje je ovdje, po uputamaCire Truhelke, izvodio Veisil Curdii tikpred prvi svjetski rat. Tom prilikom po-pravljen je ulaz u toranj I, zatim juZnifront tornja VII i joS neka mjesta.

Nije ustanovljeno kada je izgradenniski z id ispred istodnog prodel ja grada,kao i dvije gradevine .juLno od tog zidai tornja I I I . eini se kao da su one star i-jeg datuma.

Izvan grada, oko 100 m daleko premaistoku, postoje ru5evine nekoliko grade-vina. Medu tim ruSevinama nadena sudva ornamentirana imposta VI vi jeka.

4 Q

Sl. 20. Ko|tur,

Zidovi Blagaja bili su oZbukani.Oko 2,5 km istodno od Blagaja nala-

zi se tzv. Mal i grad (sl . 19). On se sasto-ji od jednog tornja i manje gradevine,koja je, kako izgleda, sluZila kao cister-na, a bila je okruZena jo5 jednom zgra'dom koja se inade vei raspala.

Prizemni dio tornja graden je po sis-temu II faze grada Blagaja (opus spica-tum), a na taj zid, kao ruSevinu, dogra-den je joS jedan sprat u tehnici koja je

svojstvena treioj gradevinskoj fazi Bla-gaja (XV vijek). Teren je zasut rimskomopekom i teguiama.

Konstantin Porfirogenet, govoreii oZahumlju, spo'minje dva grada: jednog

naziva Bona a drugoga Hum. Znati da je

i ovaj grad u to doba bio joS u cjelovi-tom staniu.

Drugi-ve,liki castrum u ovom podrudjupredstavljaju ostaci gradevine zvani K o -i-iur u r" j , r Oubrica-kod Stoca (sl . 20)1.I ovaj grad spominje Konstantin Porfi-rogenet u svom djelu "De administrandoImperio" kao Dabriskik. Za njegov smjeS-taj i opet je odabran kameniti brijeg, ne-dostupan sa dvije strane. Graditelji su iovdje, kao i na Blagaju, u okvirima mo-

Tclu.ruk o Kosturu o,bjavio je M. Popovii:oDabrica i grad Ko5tun 1Ko5t!rr).1 B-os. -VilaIV, Sarajevo 1889, srr. 9-fi; 24---27: 42-43.

50

tlocrt uturde

guinosti, gradili objekte pravilnih oblika,pa su, tek pritije5njeni oblikom terena,potezali i kose zidove. Za razliku od Bla-gaja, Ko5tur je izgraden sav u jednoj epo-hi i nije viSe popravljan ni pregradivan.On je zbog toga zanimljiviji i poudniji.

Zidovi Ko5tura gradeni su po sistemuopus spicatttnt, one vrste u kojoj lice zi-da nije bilo oZbukano, nego obloZeno ka-menim kvadricama (sl. 21) - kako ieto nazivao D. Sergejevski. Veiina zidovaje 2,20 m debljine. Grad je oko 200 m du-Zine i 75 m Sirine - pribliZno pravokut-ne osnove. Od jugozapadnog ugla spu5tase jedan zid prema dolini niZe grada.

U sredini sjevernog dijela nalazi sesklop gradevina slidan antidkom kastru-mu. Na uglovima se nalazi po jedan to-ranj, a medusobno su spojeni sa dva zi-da. U sjeveroistodnom uglu nalazi se jo5neka gradevina slidna tornju, ali nepra-vilnog oblika.

U zapadnom dijelu nalaze se neke gra-clevine, molda i crkva (?), a jedini to-ranj na juZnom zidu isturen je premaunutra5njosti ogratlenog prostora. TerenKo5tura je izapran Samo ostaci tegulagovore o nadinu na koji su bili pokriveninjegovi objekti. Samo ime "Ko5turn

ja-sno upuiuje na svoje porijeklo - >cast-rum" ( i l i

"kastron"\ .

KoStur je sagraden, vjerojatno, u vri-jeme Justinijanovog osiguravanja grani-ca Carstva, prije podetka rata sa Istod-nim Gotima, a to znadi prije 535. god.

Treia karika u lancu kasnoantidkihgradova istodno od Neretve je utvrda uStocu (s/ . 22). Komplic irani s istem zi-dova i tornjeva moZda upuiuje na posto-janje viSe gradevinskih etapa koje je, udana5njem na5em saznanju o ovom gra-du, te5ko razdvojiti. Osnovu i glavninuobjekata dine zidovi izvedeni u tehnicislojevitog opus incertum, tipitnog za IYvijek u nadim krajevima. To je onaj diograda Sto je danas u ruievinama vidljiviznad recentnog naselja (sl. 23). Jednojkasnijoj fazi pripada dio gradevina nazaravanku brijega. Taj dio stoladkog gra-da sravnjen je sa zemljom koncem XIXvijeka kada je izgradena utvrda austro-r:garske vojne posade. Ti zidovi, naime,iako vei u ru5evinama, smetali su slo-bodnoj kontroli pristupa u grad, pa sumorali biti uklonjeni.

U tursko doiba sagraclena je, vjero-jatno na starim temeljima, kula II.

eetvrtu fazu dini gradnja kasarne podkonac XIX vijeka, i konzervacija tornjaVI koji je u to doba prijetio padom.

Uglovi tornjeva prve faze izvedeni suod pravilno otesanih blokova sedre.

Unutar ogradenog prostora nalazi semnogo ulomaka antidkih amfora i neStokrovne opeke.

Nije rije5eno pitanje kako se u rimskodoba zvalo naselje na mjest,u danaSnjegStoca, a diji se pnostrani ostaci danas na-laze zapadno od utvrde. Postoji miSljenjeda je to bio centar municipija DILUN-

LJ+H @

Sl. 21. KoKtur, uanjsko Lice juinog zida

51.22 . S to lac . t loc r t u tu r r le

- ----------

6 1

51.23 . S to lac .

TUM ( i l i DALLUNTUM)'z, al i b ismo, natemelju kasnoantidkih itinerarija (TabulaPeutingeriana, Anonimni Ravenat), mogliovdje ubicirati stanicu AD TURRES, uko-liko se ona niie nalazila u Hutovu. Nat-pis koji spominje Dalluntum naden je uTrebimlji, jugoistodno od Hutova, u pro-storu koji - sudeii po ostacima rimskekulture - nije mogao biti centar jednogmunicipi ja.

Steta je Sto joS nikada nisu analizira-ni z idovi tzv.HadLibegove kule u Hutt>v u, jer poloZaj ove utvrde, pa doneklei njen sistem, ne iskljuduju moguinostda bi se u njenim temeljima mogli otkri-t i ostaci star i j ih gradevina.

U B a n j o j L u c i p o s t o j a l o j e n amjestu dana5njeg Kastela utvrclenje dijinam karakter nije pobliZe poznat, ali seovo podrudje u rimsko doba zove ,Ca-s t ra ( .

Grad u V rb I i a n i m a blizu izvori5taSane je, kako izgleda, jedini dosad, uglav-nom, poznaLi castellum u Bosni i Hercego-vini (S/. 24)3. Radovi na njegovom istra-

' D Sergejevski, Munioi,pium Diluntum,G Z M , X L V I I ( 1 9 3 5 ) , s t r . 1 7 i d .

' I . Bojanovski, ArheoloSki pregled 9 (1967),l l9- l2l; ist i , Arheoloiki pregled 10 (1968),

156-159.

poglerl na stari grad

Zivanju izvr5eni su 1966. do 1968. godine.Cini ga zaravanak nad strmim i dubokimkanjonom potoka Ludice. Sire podrudjezove se Gradina. Prilaz gradu mogui jesamo sa sjeveroistodne strane, a tu se na-lazio glavni zid i duboki iskopani jarak.Prostor je vel idine 110 X 60 metara, uobliku nepravilnog detvorokuta. Zidoviutvrdenja saduvani su i do 1,50 m vi-sine, dok su stambene zgrade zate(eneu neito ruievnijem stanju - sa zidovi-ma od 40 do 70 cm visine. Odbrambenizidovi podignuti su na nasipu nekada5-njeg prethistorijskog utvrdenja, bili su65 cm debljine, i svega 30 cm ukopani uzemlju. Kamen, sloZen u tehnici opus in-certum, bio je vezan krednim malterom;uvrh zida, koji je bio 3-4 m visine, na-lazili su se prsobrani izvedeni od sedre.Na zidu se na nekoliko mjesta zapaiajulezene, koje su sluZile za stabilizaciju dr-venog hodnika pored prsobrana (Sl. 25).

Stambenu zgradu dini nekoliko pro-storija. Kroz malo predvorje, prislonjenouz osmatradki torani, ulazi se u velikudvoranu koja je sluiila za boravak voj-nika. lz te sobe prolazilo se u drugu, ma-nju, u kojoj je bi la zidana pei, i koja jesluZila za boravak momdadi u hladn,imdanima. U posebnoj prostoriji nalazio se

s t r .s t r .

52

['\ ,r/tl"

-

lt"

praefurniurn, i joS jedna manja pei, na

\oj9j ge_prigot 'ovl j ivala hrani. bvo je,dakle, bi la cul ina, i u niu se ulazi lo sadruge slrane_od ulaza u prostorije za voj-nike. Uz kuhinju se nalazila jbS ;ednamanja prostorija za ostavu hrane. U dvo-

Sl. 24 Vrbl jani, t locrt kastela

Sl. 25. Vrbljani, rekonstrukcija kastela

ri5tu je bila izgradena cisterna. Njeni zi-dovi bi l i su iznutra oZbukani kval i tetnimlridraulidnim vapnom (opus signinum).Ova dvrsta masa od kreda i tucane opekebi la- je 3 do 4 cm debl j ine, a u uglovimaprof i l i rana. Dno je bi lo poplodano kame-

.f;'1' *.*-;11

,l; :

::',;r. ,f'.xr

t.*'

' { Itil$,'

53

nim plodama, a djelomidno opekama(70 X 55 x 6,5) koje su ovamo dospjelekao spol,ija. Voda j-e pritjecala u cisGrnusa krova stambene zerade.

Osim nekoliko avirskih strelica. koiesu nadene uz zidove utvrde, i koje namdaju naslutiti vrijeme i nad,in propastiovog kastela, u stambenoj zgradi otkri-veni su predmeti od vrijednosti za pozna-vanje kulturne pro5losti ovog kraja. Naumjetnidki izradenom dr5ku noZa, ukra-Senom u ,Zivotinjskom stilu" zapisano jena jednom mjestu FABEA ME FECIT, ana drugom TET-GIS. Pored vojne posa-de, ovaj kastel je mogao pruZiti utodi5terimskim stanovnicima iz obliZniih mie-sta, kao municipija SARNADE- (danasPecka), pa naselja na mjestu danaSnjeMedne. Ovuda vodi neki stari put, u na-rodu zvan Put Crne krali,ice. MoZda seovamo mogu ubicirati podaci iz 597. go-dine, navedeni kod Teofilakta Simokate(Hist. VII , 7, 10-12) prema kojemu jeavarski hagan, prodiruii od Servicija pre-ma Saloni, prodro duboko u zemlju, razo-rio 40 kastela i utvrdeni grad Vonkis (il iBalkis), Sto se sve moralo dogadati ne-gdje u ovom kraju.

Utvrdenje, moZda u obliku kastela,stajalo je na mjestu dana3nje B o s. G r a-d i 5 k e4, a sva je prilika da je stari tur-sk i kas te l u Duvnu izs raden na an t id -kim temeljimas.

Prilikom objavljivan ja rezultata svojihistraZivania na neolitskom naseliu uK I a k a r u, C. Truhelka je spomenuo iostatke nekog rimskog utvrdenja na vr-hu ilovaste glavice istodno od malodasspomenutog tornja. On dosl'ovce kaZe dase na toj glavici: ,nalaze ostaci povelikerirrr-s'ke utvrde. Sudeii po ostacima de-belih, solidno gradenih zidina, koji sujoS pred koju godinu bili dosta dobrcrsaduvani, bija5e tu jedna od znameni-tij ih rimskih utvrda. Opseg njen bija5etolik, da se kredani isplatila muka vaditiiz zidova tesano kamenje, te ga ispeii, aliie na Zalost ba5 time razoren ditavi ras-pored, koji je u gradevnom vidu za na5uarheologiju mogao biti preznamenitn6.

Toliko C. Truhelka. Danas na tommjestu nema vi5e nikakvih tragova gra-devinaT. Nije nam poznat nikakav detaljo ovom utvrdenju.

U klancu Une, istodno od Brekovice,na dunjastoj stijeni povi5e lijeve obaler i jeke, nalaze se ruSevine zvane Kostel ,sa ostacima utvrdenja koje se prema os-tacima zidova i pokretnih nalaza moledatirati u kasno-antidko doba8. Vei sa-mo ime lokaliteta podsjeia nas na nekicastellum. Tu se oko peterokutnog tor-nja veZu potezi zidova u raznim pravci-ma. Cjelina utvrdenja nije ustanovljena,ali vei i ono poteza Sto je uneseno uplan odaje kasno-antidko porijeklo. Uunutra5njosti razvaline i'u ruievinama napadinama brijega nalaze se razasuti rim-ski arhitekturni fragmenti: tesano kame-nje, ulomci opeka, tegula i tubula. U iz-vjeStaju o nalazi5tu objavljena su i dvafragmenta rebrastih keramidkih posuda,tipidnih za kasno doba. Slidan kastel na-lazio se i na mjestu na kome je u sred-njem vijeku podignut zamak lza(i6e.

Refugija bismo rnogli navesti viSe. Ta-ko se na jednom brijegu povi5e desneobale Korane, oko 10 km sjevenozapadnood Bihaia, nalaze ru5evine poznate u na-nodu kao Bugar -grad to . Tu je zaru ta-nak oko 160 m duZine i 50 m Sirine og-raden zidom koji je mjestimidno pojadanokruglim tornjevima. Tako su i ulaznavrata bila za5tiiena sa dva tornja. Ogra-deni prostor bio je podijeljen u dva di-jela. U oba ta prostora zapaieni su zidovisa tipidno rimskom fakturom (opeke, te-gule, imbreksi), a u istodnom prostorukonstatirana je gradevina od oko 16 m.duZine i 14 m Sirine, sa polukruZnom ap-sidom na istoku. UnutraSnji raspored gra-devine nije posebno ispitan, pa je ostaorrepoznat. U narodnoj tradiciji ovo se

z D. Basler, Ivanjsko polje, GZM, NS, VII(1952), str.416-417.

'V. Radimsky, Nekro,pola na jezerinama uPritooi ,kod Bisia, GZM, V (1893), str. 51-52, is I . 28 -30 .

{' K. Patsch, Japodi, GZM, X (1898), str. 347.to V. Radimsky, GZM, V (1893), s t r . 50-51

i sl. 26.

a Vlastito rekognosciranje 1956. godine.5 K. Patsch. GZM, XVI (1904), str. 310, sl. L6 c. Tr-uhelka, Prethodno izvje5ie o neolit-

sko'm naseliu 'r..r Doniem Klakaru, GZM, XVIII(1906). s t r , 450.

54

smatra crkvom. Medu tegulama zatetenaje i jedna sa Zigom (ERACLIS) ' I .

Na lokal i tetu Gradac, kod Kon j ica,nalaze se ru5evine utvrdenja koje nam jepoznato iz srednjeg vijeka kao Biogradt2.Medu zidovima, koji su nesumnjivo sred-njovjekovnog porijekla, zapaLaju se i tak-vi koji su izvedeni u tehnici opus spica-tum, i dija Sirina iznosi 2,20 m. Zaiti-ieni prostor je nepravilnog oblika, oko40 m promjera. Na vrhu s,e nalaze dvi-je gradevine - rnoZda nekada5nji toranji uz njega manja prostorija, a niLe odatlevidi se jo5 ne5to prostorija, te nekolikoogradenih obora. PoloZaj nije podrobnoistraZen. Postojanje zidova sa oditim ka-rakteristikama Justinijanovog vremenadozvoljava pretpostavku da se ovdjenalaze ostaci refugija iz VI vijeka.

Veliki refugij nalazio se i na gradiniZecov i u e a rakovu, juZno od Pn i je -dora (S/. 26)t3.I ovdje je, kao i u najvi5esludajeva, za situiranje za5titne utvrde is-kori5iena prethistorijska gradina - ovo-ga puta sa vrlo bogatim kulturnim slo-jevima iz eneolitskog i il irskog doba. Gra-dina se nalazi na dominantnom breZulj-ku, gornji zaravanak je izduZenog oblikai malo nagnut prerna sjeveru. Na oba kra-ja nalaze se gradevine sa nekoliko pro-storija dija prvobitna namjena nije defi-nirana. Uokolo zaravanka tebe zid od pri-

bl iZno 2 metra debl j ine (mjerenje ni jeprecizno provedeno). U dvori5tu refugijanalazi se crkva, koju prema nalazimamoZemo datirati u isto doba sa refugijem.

D e b e l o B r d o u S a r a j e v u j e p o z -nati lokalitet s ostacima iz eneolitskog,bronzanog i il irskog doba prethistorije(sl . 27). Tu su se,otpr i l ike 2.000-1.800.god. prije n. ere, naselili prvi stanovnicidana5njeg Sarajeva otkada, dakle, da-tira i kontinuirano naseljavanje grada.

U VI vijeku, ubrzo nakon protjeriva-nja Istodnih Gota iz ovih krajeva, ovdjcje sagraden refugij za naselje koje se

11 K. Patsch, GZM, X (1898), str. 345-346.t2 D. Basler, Dolina Neretve od Konjica do

Rame, GZM, NS, X (1955), str. 227-228.- P. An-delii, S'rednjovjekovni gradovi u Neretvi, GZM,NS, X I I (1958) , s t r . 180-185.

'3 I. eremo5ni'k, Rir.nski ostaci na GradiniZecovi GZM NS XI (1956) str. 137*146; A. Be-nac, Prehistorijska gradina Zecovi kod Prijedo-ra, GiZM, NS XI (1956), str. 159.

u i ' l '

SL 26. Carakooo gradina Zecoui, t loctt ,refugija

steralo na prostoru od dana5njeg Mari-

iin-dvora do Ko5eva i Skenderije. O sa-mom refugiju malo nam je Sto poznatora.Prostor refugija bio je preko 100 m du-Zine; sa tri s-trlane priZao se zid debljineoko 1 metar, dok je sa detvrte (istodne)

postojala stijena kao prirodna za5tita.Ulaz le bio sa zapada. Desno od ulazastajao je istureni toranj velidine - 6 me-

tara. Tbrnju slidna gradevina nalazi se

tz juzni zid. U kulturnom sloju na-

deni' su razni predmeti iz rimskog do'

I

il

55

Sl. 27. Debelo Brdo, t locrt refugi ja

ba. O nadinu gradnje, slaganju kamena uzidove i drugim potankostima, u postoje-iem izvje5taju nije ni5ta redeno. Ipak sene moZemo oteti utisku da se i ovdje na-Iazimo pred refugijem iz VI vijeka, jerovaj kraj je tek 535. godine povraien uzaiednicu Carstva.-

Na breZuliku zvanom Crkvina. u seluM a k l j e n o v c u k o d D o b o j a ( s l . 2 B ) ,nalazi se na oko 30 m visokom brijeguniz zidova koji zatvaraju prostor nepra-vilnog oblika duZine 220 m, a Sirine 90metarars. Zidovi su debeli 2,20 m, a izve-deni su na nadin oous spicatum sa licemod pr i tesanih pravokutnih kvadrica. Kaovezno sredstvo upotrijebljen je kreiuz primjesu jaspisovog pijeska, uzetog izkorita Usore. Zgrade su bile pokrivenetegulama. Za gradnju su kori5teni razbt-jeni nadgrobni spomenici, a na zaravan-ku pri vrhu brijega zate(en je plodnikod nadgrobnih stela iz I-IV vijeka. Poobliku tog plodnika moglo se zakljuditiCa je tu bila manja crkva, diji se zidovinisu saduvali, moZda je bila gradena odcirveta. Uz zidove, sa unutrainje strane,bilo je saduvano mnogo arheolo5kog ma-terijala, Sto nas ne treba duditi jer je ovomjesto bi lo nasel jeno joi od paleol i tskogdoba '6 .

Gradevine su propale u poZaru, a odranog srednjeg vijeka ovo mjesto sluZi

'o F. F,iala, Jedna prehistoridka naseobinana Debelom brdu kod Sarajeva, GZM, VI (1894),str. 107-108.

" V. Radimsky, R,imska utvrda na Crkve-nici i kas,trum kod Doboja, GZM, II I (1891),str. 251-462.

" D. Basler, Arheolo5ko nalazi5te Crkvinau Makljenor'rcu, Clanci i graela za krulturnu isto-r i ju Islodne Bosne, IV 11960), str. 75-88; nasti . 87 i 88 navedena ie sva l i teratura o nala-zi5tu.

56

kao groblje. Refugij na Crkvini u Mak-ljenovcu sluZio je stanovnicima naseljakoje se razvijalo vei od I vijeka n. e. kaocanabae uz kastrum diii se ostaci nalazeoko 200 m sjeverno od-u5ia Usore. Osimtoga izgleda da je ovdje negdje zavr5a-vala rimska cesta koja je zabiljei.ena usolinskom natpisulT sa navodom AD BAFLUMEN MP XLVIII .

P o v i 5 e s e l a K a m e n s k a P o d e r a d i -n a na Glamodkom polju, nalaze-se osta-ci kasnoantidkog refugija na mjestu pret-historijske gradinel8. Sredinom XIX vije-ka ovdje su joS stajali zidovi utvrde, alisu, uskoro poslije toga, raskrdeni za grad-nju k'r,ria tada osnovanog sela u njego-vom podnoZju. Ovaj nefugij je bio smje-Sten povi5e velikog nimskog naselja udijim ostacima je D. Sergejevski naziraostari municipij SALVIAE. Ru5evine refu-gija nalaze se na ogranku breZuljka koji

1? G. Alfdldi, Bine Strasseninsohrift aus Sa-lona, KLIO 46 (1965), str.323-327.

'8 D. Sergejevski, Putne bi l je5ke iz Glamo-da, GZM LIV (1942), str. 113-171.

o j -.t,

5L 28. Makljenouac - Crkuina, t locrt refugi ja

j"ffi:f;q

se spu5ta prema polju. Sa tri strane bri-jeg se strmo ru5i u dolinu, dok je sa det-vrte strane, sa koje je mogui prilaz, is-kopan duboki usjek. Pristup na grad mo-gui je od jugoistoka, pa je tu saduvantrag Sirokog kolskog puta koji vodi u sa-mo dvori5te. Od juZnog ugla spu5ta seogranak zida prema do-lini, a na njego-vom kraju vidi se ostatak tornja. U gradse ulazilo sa sjeveroistodne strane. Tu sustajala vrata izradena od uredno pritesa-nih blokova kamena.

Unutra5njost utvrclenog prostora iezaravnana. Sjeverno od ulaza vide se os-taci velikog i masivnog tornja. Slidan to-ranj nalazio se i na zapadnom uglu utvr-de. Ne5to sjeverozapadnije od tog tornja,nalaze se ostaci joS neke zgrade, i istotako je i u sredini dvori5ta postojala ma-sivna gradevina, kao Sto se vide ruievinei u sjevernom uglu. Zid je na zapadnomdijelu bio oko 1,50 m debeo. Sjevero-zapadni, zid bio je oko 78 m duZine,sjeveroistotni 47, a jugozapadni 51 me-tar. Uglovi izgleda kao da su bili zaob-ljeni - tako bi se bar moglo pretposta-viti po obliku ru5evina. Zid, koji se odjuZnog ugla spuita u dolinu, karakteristi-tan je za fortifikacioni sistem u dobakasne ant ike.

U juZnom kraju dvoni5ta stajala jecisterna.

Zidovi su, kako vidimo, bili relativnotanki, ali vrlo visoki - najmanje 7 do8 metara. Bili su gradeni od spolija sastarijih gradevina. Kraie strane bile sumoZda deblje, pa su imale i hodnik zaDristup prsobranima (zbog toga i tor-njeve za uspon do tih hodnika). DuZestrane su rnogle imati drvene galerije, jerjc u sludaju opasnost i i ovdje postojalapotreba odbrane, svakako u manjem obi-mu. Sergejevski je bio mi5ljenja da sutornjevi refugija bili pokriveni drvenimKrovom.

Oko 10 metara dal je od zida, sa sje-verne i istoine strane, postojao je opkop,moida sa ogradom od palisada.

U okvirima refugija, Sergejevski jepretpostavio i postojanje crkve, koju jezamislio u sjeueroistodnom uglu. Dakakoda svi ovi podaci predstavljaju pretpo-stavke na tenrelju nasipa obruSenog ma-ter i ja la.

K a k o s e i p o v i 5 e H a l a p i i a , o k o 1 5km sjeverno odatle, nalazi potpuno slii-ni oGradac", Sergejevski je i ovdje pret-postavio slidnu utvrdu iz istog doba,

Vrlo zanimljivi su ostaci utvrdenja us e l u K r u p a c , n a k o t i 7 4 5 , u d o l i n i Z e -ljeznice, nadomak Sarajevskog polja. Mi-Sljenje arheologa o ovom nalazi5tu nijejedinstveno: srtrudnjaci za srednji vijekpripisivali su ga rimskom dobute, a strui-njaci za probleme antike srednjem vije-ku20. Utvrdenje je smje5teno ila zaravan-ku ovalnog oblika, ono je oko 100 metaraduZine i Sezdesetak metara Sirine. Ogra-deno je zidom debljine I,20 do oko 1,50m. Na sjevernom kraju zapaZena su 3okrugla tornja, sa oko 5 koraka unutra-Snjeg promjera. Jedan toranj u zapad-nom zidu bio je detvrtaste osnove. Iz is-todnog zida odvaja se potez zida sve dosame r i jeke Zel jez.nice.

Zidovi su bili izvedeni od lomljenogkamena vezanog krednim malterom. Na-Iazi keramike su atipidni.

Krupadki grad trebalo bi istraZiti. Po-loZaj i gradevina mogu se datirati u ranisrednji vijek, ali tu nije iskljudena mo-guinost postojanja jednog kasnoant idkogutvrdenja, pa ga zato i stavljamo u ovajpregled kao otvoreni problem.

Solidno gradena refugija zatedena sujoi na nekol iko mjesta, al i n isu pobl iZe

opisana. To su poloZaji Gradac u Ranko-viiima i Crkvina u Malom MoSunju kodTravnika, kao i Gradina u Crvenici kodDuvna.

Posebnu skupinu malih utvrda uz kop-nene i vodene puteve dine pojedinadnitornjevi - nazvali smo ih burgusima -

koji su sluZili kao straZarnice. Uz nekesaobraiajnice ima ih prilidan broi. Medueminentnije ubrojali bismo onai na sred-njovjekovnom gradu B o b o vc u. Njego-va glavna kula je, zapravo, debeli toranjizgraden na sistem opus spicatunt sa ob-

ro V. Skari i , Sarajevo i njegova okol ina,Sarajevo 1937. str. 26.

?n D. Sergejevski, Arheolo'3ri t.ralazi u Sara-jevu i okolici. GZI\/I NS, II (1947), str. 46-48.

57

Sl. 29. Bobooac, glasni toranj. (ObjaSnjenje:1 - uodospremnica iz VI st.; 2 - zid iz VI st.;

3 - zid iz XIV - XV st.)

logom od kamenih kvadrica (sl. 29 ). Ovajburgus duvao je, vjerojatno, rudnike Ze-ljeza i cestu koja je vodila dolinom Trs-tionice, preko brijega, u dolinu Stavnje,pa dalje prema sjeveru. Zgrada je bilavrlo ru5evna kada je u XIV stoljeiu pre-gradena kao zamak.

SI. 30. Kl jui, pogled na ostatke r imske zgradena turdatsi

Ostaci burgusa zabiljeieni su u D i -

v i iu kod Zvorn ika2 l .

Jedan burgus nalazio se na obronci-m a b r i j e g a p o r e d S a v e u K l a k a r u k o dBos. Broda. Sastojao se od tornja zida-nog od opeke (ovdje je kamen r i jedak),a prema brijegu za5tiienom dubokim op-kopom. Zgrada je 1946. g. razorena, anjen materijal upotrijebljen je za nasipa-nje ceste22. Postoje indikacije da je ovdjepost'ojao most preko Save jer rtbari, zaniskog vodostaja, ovdje, nalaze u korituobradeno kamenje. StraZarnica u Klaka-ru neie biti mlada od IV vijeka.

Na srednjovjekovnom gradu Kl ju-du na Sani (s/. 30), nalaze se ostaci ma-nje graclevine, zidane od kamena, sa cis-ternom i mnogo ulomaka tegula. Zgradaje na crteLr B. Kuripe5i1.a iz 1530. godi-ne pr ikazana pod k rovom (s1 .31) , pa je

valjda tek za turskog vremena obru5ena.Ovuda je vodio vaLan - transverzalnirimski put. U okuci Save, sjeverno odOraSja, zapar,eni su ostaci tornja iz kas-noantidkog doba. Sergejevski ga je za-b i l j e Z i o k a o M a n L e l j s k i g r a d 2 j , aK a r l o P a t s c h k a o R e p o v a c - g r a d 2 a .Na Savi, niZe Brezova Polja, nalaze se ru-Sev ine zvane Nak i ia ku la ; i zg leda dase ovdje u temeljima srednjovjekovneutvrde nalaze ostaci kasnoantidke stra-Zarnice.

l l R i b i i u k o d K o n j i c a s t o j e n abrijegu ostaci utvrde u obliku pravougao.nrka, sa dvije poveie prostorije i prigrat-kom koji se nadovezuje na glavni objektsa pristupne stranes. Vrlo pravilno pla-nirana gradevina izgleda nam kao objektkoji je nastao u klasidno doba, u vrije-

I' D. Sergejevski, GZM, I-III (1941), srtr.3-4.r2 D. Basler, GZM, NS, VII (1952), ,str. 417.e' D. Sergejevski, Ad Basante, GZM, NS,

XI I I (1958) s t r . 261-165.e{ K. Patsch, GZM, XIV (1902), str. 408,

b i ] j . 9 .25 P. AnclelLii, Srednjovjekovni gradovi u

Neretvi, GZM, NS XIrII (1958), str. 198-200;D. Basler, GZM, NS, X (1955), str. 228.

5B

Fff.gEtE;-!i j-:-:-i:-f :-::; :i1::-.*''.---;.-

me kada je Rim nametao svoju volju lju-dima i prirodi, i nije bio sklon prilago-clavanju na ambijent u bilo kojem obli-ku. Zbog toga bismo ovu utvrdu moglidatirati najkasnije u podetak IV vijeka.Vrlo povrdno istraZeni lokalitet nije nam,na Zalost, pruZio siguran oslonac-za nje-govo datiranje, pa tako ni za ulogu urazvoju mreZe fortifikaciia.

Pov i5e se la Skod i i - na don jo j Dr i -ni, nalazi se brijeg s razvalinama utvrdezvane Kostur. Lokalitet nije pretralen,ali neke okolnosti indiciraju ovdje posto-janje kasnoantidkog utvrdenja. Ovo na-lazi5te, zajedno sa utvrdenjem u Setiii-ma, mitrejem u Dardaganima i ostacimau Diviiu, zatvara vrlo zanimljivo podru-dje sa tragovima intenzivnog Livota u vri-jeme izmedu IV i VI vijeka.

U S e t i i i m a s e , n a m j e s t u z v a n o mGradina, vide ostaci utvrdenja koje posvom poloZaju i konstrukciji zidova pod-sjeiaju na kasnoantidke tvorevine. Ka-men na licu zidova je grubo otesan, mje-stimidno u pribliZno pravokutne oblike.Pored kamena ovdie se vidi i dosta an-tidke opeke. Utvrd"enje je izgradeno nanekoj prethistorijskoj gradini, pa se naobroncima brijega nalazi kremenica i ke-ramike.

Nismo mnogo obavije5teni o utvrde-nju koje je bilo podignuto kao za5titac e s t e u s e l u T o d o r o v i i i k o d S t o c a 2 6 .Tu je na vei po prirodi za5tiienom za-ravanku bio izeraden kastel trokutnosoblika, velidine ledne strane oko 40 d560 metara. Zid je bio 1,30 m debljine.Unutar za5tiienog prostora zapaLeno jenekoliko zgrada, ali ovdje nije nikada vr-Seno njihovo iskopavanje. Plan objavljenkod C. Truhelke je tako jedini podatako ovom obiektu.

Cestu lioja je iz Delminija (Duvna)vodila preko Kupresa u dolinu Vrbasa, Sti-t i l a su dva man ja u tv rden ja : S t rZan j ,

na prilazu kupre5koj visoravni, i straZar-s k i t o r a n j n a V e l i k i m v r a t i m a , n aprelazu sa Kupresa prema Skopaljskompoliu. StrZanj je u srednjem vijeku pre-graden u feudalni zamak, dok je stralar-nica na Velikim vratima razorena u Dr.vim godinama V vijeka.

SL. 31. Kl jui, turdaua i podgrade 1530. godine.

Zgrad,a u sredini turdaue je iz rimskog doba

Ovdie ne brsmo smiel i izostavi t i n ione vrl,o jednostavne refugije, izgradeneu doba kasne antike na mnogim prethis-torijskim gradinama u Bosni i Hercego-vini . Pr imjera radi navodimo nekol iko.T a k o o n a j u s e l u B i o g r a c i n a M o s -tarskom blatu (s/. 32)27. Kosi zaravanakovog refugija je uglavnom izapran kiSom,

" V. Radimsky, Ri,mska razvalina Biograoiu Mostarskom blatu, GZM, VI (1894), str. 443-445; isto, WMBH IV (1896), str. 196*198.

-' . i*F::qffi .-fffi ---{.{r-- F

B iograci , t locr t refugi ja (prema Radim

skom)

r C. Truhelka, Prilozi tim,skoj arheolo,gijiBosne i HercegoVine, GZM IV (1892), str. SL 32360-361.

tako da sarno ostaci zidova upuiuju nastaro utvrdenje koje je bilo ovalnog ob-litka, velidine oko 80 m duile os,ovine.Na sjevernom i juZnom kraju nalazi sepo jedan toranj, a u jugoistodnom krajuzida odskade neki prigradak sa polukruZ-no zasvodenim unutra5njim prostorom.Zidovi su opienito oko 70 cm debljine- to su, zapravo, samo jo5 temelji zi-dova koji su bili vjerojatno 0,60 m de-betri.

Oko 3 km s ievero is todno od Ka le-s i j e nalazi se humak "Gradinan diii vrhdini zaravanak od 40 m duZine i 20 mSirine. Prostor ie osraden zidom od lom-ljenog kamena. Po[usno iskopavanje iz-veo je E. Vorlidek2s, i tom prilikom na5aou os,ipini vrSak od strijele rimskog tipa.Taj mali refugij i l i kastel bio je izgra-den na nekom prethistorijskom utvrde-nom nasel iu.

Originalnu skupinu refugija dine oniSto su izeradeni na ru5evinama prethis-tor i jskih l radina u Zapadnoj Bosni. Kaoprimjer neka nam posluZi Gradina u seluV ido i i na rubu L ivan jskog po l ja (s / .33)". Tu su, na staroj utvrdi Dalmata,u ovo mutno doba, okolni Zitelji sa-gradili po sljemenu prethistorijskog ka-menog nasi,pa zidove od kamena vezanogmalterom. Tako ogradeni prostor posluZioim je kao zbjeg .. za l:y{g i stoku. Os-nove su im nepravilnog oblika; prilagode-ne posl.oiei im nasipima.

Gradina sa reutilizaciiom u kasnoan-tidko doba ima mnoso i u dolini Une30.

*";

Pregled do'sad poznatih utvrdeniau Bosni i Hercegovini dozvoljava nami neke zaklj'Lrdke. eini se da su neka ut-vrdenja - tako Blagaj na Buni i Stolacu IV vijeku, a KoStur u VI - gradeni pcrnalogu neke centralne vlasti, i da su slu"Zili prvenstveno za smje5taj vojske i osi-guravanje neke magistralne saobraiajni-

" V. Radimsky, Prehistorildko-rimska utvrdaKal,esiia u kotam zvor.nidkom, GZM, V (1893),str. 483--484.

" V. Radimsky, Vido3ka gradina kod Livna,GZM VI (1894), s,tr. 433-436; isto WMBH, IV(1896), sr . 188-190.

30 Karakteri,stidni sludaievi su opisani, GZM,V (1893), str. 48-58; GZM, VI (1894), str. 706-710 .

60

ce, a, u krajnjoj liniji, i kac, limitna ut-vrdenja. Ovo posljednje vrij ',di naroditoza kastnume istodno od Neretve,, gradeneu VI vijeku.

_ Zanimljivo je da se oni postavljaju nabregove. Time nije samo pojzrdana sigur-nost vojske u njima, nego i preglednostterena na Sirem podrudju, be;z da se na-puSta ogradeni pro'stor.

Buduii da su bili locirani na stiiena-ma, nije bilo moguie graditi ih sa-pra-vilnim osnovama, kako je to, na primjer,jo5 i u VI vijeku bilo uobidajeno na du-navskom limesu. Sa klasidnim kastrumomzajednidki je joS samo sistem isturenihdetvorokutnih tornieva, narodito na us-lovima i pored vraia. Pretorij, medutiri,nije vi5e koncipiran kao slobodna, otvo-rena zgrada sa portikom, nego i on -

iako unutar zidova - dobiva karakter za-sebne utvrde (Blagaj i Ko5tur). On jekao takav mogao posluZiti kao posljednjepribjeZi5te u sludaiu ako su perimetralnizidovi popustili, no isto tako su se zapo-vjednici morali u ovo vrijeme osigurava-ti od pobuna unutar samog logora, - timprije Sto je glavninu vojske dinio stranietnidki elemenat sa status'om saveznika("t'oederati), ali ripak nesi,guran u dasovi-ma nesDorazuma.

Utvrdama, kao 5to su: Blagaj na Bu-ni, Ko5tur i Stolac, pripada naziv cas-trLtm, t) punom smislu rijedi, po dimenzi-jama i karakteru gradevina. To jo5 uvi-jek ne znati da su u sludaju potrebe nji-hova vrata bila zatvorena za civilno sta-novni5tvo. Mi znamo da je jedan pretorij,poloZen negdje na Uni, u podrudju Dubi-ce, bio za vrijeme kasnog Carstva kori5-ien kao putna stanica (mansio), jer ublizini nije bilo naselja.

Situacija sa kastelima bila je druga-dija. Oni su ne samo bili manji u gra-devinskom pogledu nego su, kako izgle-da, nastali, prije svega, u okvirima gra-danske, manje-viSe lokalne za5tite. Voj-sku koja je u njima bila smje5tena mo-gli bismo prije nazvati milicijom, daklevojskom sastavljenom od naoruZanih sta-novnika iz okoline. Kako su to pokazaleiskopine u Vrbljanima, (eta je ovdje pro-vodila Zivot na vojnidki nadin, ali tu nijebilo pretorija, posebnih zgrada za mom-dad, federate i slidno. MoZemo tek pret-postaviti da se medu tim vojnicima mo

gao naii i poneki oficir, a on je vjerojat-no stanovao u jednom od tornjeva, odi-jeljeno od vojnika. Vojnici su raspolagalisa dvije prostorije od kojih se jedna mo-gla zagrijavati. Tu je bila i kuhinja, os-tava i cisterna, a, svakako, i toranj zanadzor nad okolinom. Veliko, ogradenodvori5te sluZilo je povremeno za smjeStajveieg broja posade, konja i opreme, -

a na kastel ima su, svakako, mogl i dobit iutodi5te i stanovnici iz okoline, ako ie ta-ko Sto bi lo potrebno.

U Bosni i Hercegovini do sada iskopanje svega jedan kastel (Vrbljani) . Yrlo za-nimljivi nalazi, neobjavljeni do ovoga da-sa, pokazuju kako bi bilo korisno arheo-lo5kim metodama rasvijetliti prilike u ze-mlji u vremenu iz kojega gotovo da i ne-ma pisanog dokumenta.

Razlike izmedu kastela i pribjeZi5ta(refugia) u zaledu provincije Dalmacijegotovo ne postoje, bar Sto se tide poloZa-ja i velii ine objekata. Dakako da bi sesistematskim iskopavanjima moglo unije-ti vi5e svjetlosti u ovaj problem, jer re-fugija su sluZila za civilnu za5titu. Tu sunaSli zaklona svi: i l judi, i Zene, I djeca,i stoka. Ne iskljudujemo i neku organiza-ciju oruZane samoza5tite. A u takvim pri-likama gradevine u pribjeZi5tima imalesu specifiian karakter.

Tako se tu obidno nalaze i crkve, ierstrah od barbara je bio vel ik, pa j" po-boZnost igrala znatnu ulogu. eesto su sesamo nekim odudom" situaciie obrtale ukorist napadnutih3r. Unutar utvrdenja uPodgradini i Halapiiu - pretpostavljamoda su to bila refugia - postoje ru5evinenekoliko zgrada. Njihova namjena nijenam poznata.

Velidina refugija ovisna je o broju sta-novnika u njegovoj okolici. Biograd kodKonjica, Vido5i, Mo5unj i Rankoviii sumalenih razmjera, nasuprot Makljenovcu,earakovu i Debelom Brdu u Saraievu,koj i su prostrani. Zaniml j iv je fakatda su Biograd i Makljenovac izgrade-ni po sistemu opus spicatum; velika jeSteta Sto se kod rani i ih istraZivania ni ieobratila paLnja na naein slaganja kamena

3r Prilikom opsade grada Sensa 605. godine,krali Chlotar se na slai zvona toliko or6ola3ioda je obustavio napld i povukao se.

'

St. 33. Vidoii, refugij na prethist. gracli,ni

u zid, jer to bi nam pro5irilo moguinostiruekih zakljudaka.

Tlocrti nekih refugija (Makljenovac,Biograd-Konjic, Divii) vrlo su dudno kon-cipirani, toliko, da ne moZemo shvatitizbog dega su tornjevi u sredini utvrdenjagradeni tako da im jedan ugao dini oitrikut. Isto tako je dudno zaSto se zaStiienapovr5ina, ponekad, formira kao nepravil-ni poligon (Makljenovac) i to kod obje-kata diji su zidovi izvedeni u tehnici kojase primjenjivala kod spomenika proantii-ke arhitekture Justinijanovog vremena. Uisto vrijeme mi vidimo pravokutno kon-cipirane prostore (Vrbljani) sa zidovimakoji su, meclutim, izraziti opus incertum.

Kasnoantidka utvrdenja su, kako vi-dimo, u ovim krajevima tek nadeti prob-lem. Iako neobidno vaLna za rekonstruk-ciju prilika i dogadaja na prelomu odstaroga na srednji vijek, ona su ipak os-tala u drugom planu zanimanja istraZi-vaia, pa su zato poznati, uglavnom, samotoliko koliko njihove ru5evine provirujuiz zemlie.

.-ft

O I

Do sada, u Bosni i Hercegovini nijeu cjeli,ni otkriven nijedan hram posveiensluZbenim rimskim bogovima. Sudeii pobrojnim arama posveienim Jupiteru, (s/.34) tlh gradevina je nesumnjivo bilo. MoZ-da bismo mogli smatrati ostacima hramadijelove arhitrava koji se nalaze porazba-cani na podrudju Voljevica - Bratunacr(sI. 35 ), ali smo i u tom sludaju obavije-Steni samo o fragmentu prodelja zgrade.

Iliri su svoje kultove moZda vezali sa-mo za >sveta mjesta<: gajeve, (Potoci)'zpeiine (Moiiii)3 il i izvore (Privilica kodBihaia)a. Oni svojim bogovima nisu gra-dili posebne hramove, pi ni u kasno-do-ba carstva, jer taj obidaj nisu nikada us-voj i l i .

Kultovi, koji su pristizali sa strane,no5eni tudim liudima, donosili su u ovekrajeve obidaje postojbine. Tako su pri-padnici mitraizma nastojali da mjestasvoje poboinosti smjeste po moguinostiu prirodnim peiinama, a u pomanjkanjutakvih mjesta izgradivali su vrlo jedno-stavne i malene jednoielijske gradevine,tzv. speleje, ponekad ukopane u zemljuda bi se pojadao utisak spilje. U dnu tak-vih prostorija, nasuprot ulazu, stajao jereljef sa prikazom Mitre kako ubija bika.T'o je mladii u perzijskoj noinji s ogrta-dem koji lepr5a. Jednim koljenom pri-gnjedio je bika, a li jevom rukom uhvatioga je za gubicu, dok mu desnom zabijanoZ u srce. Iz krvi bika poteii ie spase-nje za dovjedanstvo. Mitri u ovom dinu

I D. Basler, Ulomoi rimske arhltekture uBratuncu, Clanci i gracta VI, Tu,zla 1965, str.95-100.

: K. Patsch, GZM, XVI (1904), str. 37-38;WMBH, IX (1904), str. 268-270.

r D. Rendii.Mi'odevii, Da li je speleum uMo,biiima sluZio samo mitraiidkom kultu, GZM,NS, VI I I (1953), s t r .27l -216

4 K. Patsch, Japodi, GZM, VIII (1896), str.l l3-122; GZM. X (1898), str. 335-345.

r.-5;*af ?i:':--<+Flin{7p!t{evr<.:qraJtT.::*,-

Kultne gradevinepomaiu pas, zmija i skorpijon. Tu je i ga-vran koji je donio nalog od Ahuramazde.Znatajan dio kultne slike su prikazi sun-ca i mjeseca, postavljeni povi5e ove sce-ne. Sa strane stoje dva genija sa baklja-ma (Dadofori): simboli izlazeces i zala-zeieg sunca, jer Mitra je podnevio sunce-_ ono Sto daje Zivot.

NaSi mitre.ji datiraju iz IV vijeka, izu-zev onog u Vratnici kod Lisidiias koii ieb i t i i z I I I v i jeka .

Mi t re j u Kon j icu6 , p rv i poznat ispomenik ove vrste u Bosni i Hercegovi-ni, bio je otkriven, no i razoren prilikomgradnje Zeljeznidke pruge 1897. godine.Sastojao se od male i vrlo jednostavnegradevine pravokutne osnove. Oltar jebio ukra5en na oba lica. Na iednom iebila prikazana uobidajena scena tauro"k-tonije, dok je na drugom bila prikazanasveta gozba u prisustvu maskiranih pri-padnika pojedinih stupnjeva posveiiva-nja (s/. 36). Pripadnici niiih stupnjeva(Gavran, Perzijanac, Vojnik i Lav) pri-nose u rogovima vino starjedinama (Sun-deva putanja i Otac) koji su podigli rukena blagoslov, a leie na klini prestrtoj ko-Zom bika, spremni da blaguju na rimskinadin. Ispred kline prikazan je stolii sadetiri kruha. Konjidki reljef je jedini do-sad nam poznati cjelokupni prikaz mitra-idke pridestiT.

Sama zgrada bila je, kako je redeno,vrlo jednostavna, Sto moZda nije samoodraz siroma5tva Mitrinih sliedbenika ne-

s K. Patsch, Novi i revid:irani natpisi, GZMVI (1894), str. 341-358, isti, Rimska rniesta u

fg.njidkom kotaru, cZM XIV (1902), sti. 303-J . 1 J .

6 K. Patsoh, Mithrazum u Konjic,u, GZM IX(1897), str. 629--656; isto u WMBH VI (1899),str. 154-273.

7 B. Gabridevii, Liturgijs'ho znadenje na re-versu Mitrine krrltne slike, GZM NS VII (1,932),str. 19*25,

O J

go propis koji je vaLio za ovu kultnu za-jednicu.

Ne odvi5e naklonjeni antidkoj kultu-ri, poklonici mitraizma u zaledu Dalma-cije nisu stvorili velika umjetnidka djelau dasu kada su opremali ova svetili5ta.U Bosni i Hercegovini nismo naiSli naone brojne varijetete Mitrinog mitosa,ovdje je sve svedeno na prikaz taurokto-nije, dat u neznatnim varijantama. Sta-v i 5 e , u p e i i n i m i t r e j a u D a r d a g a n i -ma8 (sl . 37) vidimo kako izvodadu, amoZda i naruditelju, nisu bile poznateikonografske norme. Majstor toga relje-fa zbio je Sunce i Mjesec u lijevi krajscene, dok je vjesnika Gavrana bacio udesni kraj. Kod oba pratioca scene, Kau-tesa i Kautopatesa, baklje su napola obo-rene! Ovako nedoSkolovana opiina sva-kako je morala brzo podleii bilo kojojorganizaciji sa strane.

Pone5to neuobidajena bila je zajedni-c a m i t r e a n a c a u P o t o c i m a e k o d M o -stara. Umjesto kultne slike ubijanja bi-ka u pedini, dlanovima bogo5tovne opii-

' tfn fosorii, Spomenik Mitrinog kulta rzokoline Zvornika, elanci i grai la, VI (1965),str. 49-56.

' K. Patsch, Rimsko glavno mjesto u Bi je-lom po,l iu ko'd Mos,tara, GZM, XVI (1904), str.33- -43 ; i s to u WMBH, IX (1904) , s t r . 171-301.

Sl. 34. Jupiter, Minerua i, Genij rnunicipija,Sipooo kod Jajca

Sl. 35. Bratunae, proielje zgrad,e sa stupooima

ne bila je dovoljna jedna grubo obrade-lla kamena ploda na kojoj je prostimurezom bila data iluzija peiine. U ovommunicipiju, nama nepoznatog imena, iz-gleda da ljudi nisu bili primitivni onakokako nam se dine njihovi udaljeni susje-di iz zabatene provincije. StoviSe, dlanoviove zaiednice zasadi l i su oko mitreia sve-ti gaj i to zabiljeLili na spomenutoj plodi.Svaki vjernik posebno je iskazao kolikoje borova zasadio u ovom gaju. Ili Bosnai Hercegovina nisu u to doba bile takoSumovite, kako to obidno pretpostavlja-mo, il i su poklonici Mitrinog kulta, oviovdje, u dolini Neretve, bili l judi pori-jeklom iz drvom siromaSnih krajeva, jerne znamo zbog dega bi inade akcija po-Sumljavanja okolice jednog mitreja bilauzvi5ena u rang bogougodnog djela.

Scena tauroktonije u speleju maler imske zajednice u Jaj cuto bi la je pre-mazana raznim boiama. Reljef je, inade,bio usjeden u Zivu sti.jenu, kao i sjedalauzduL peiine. U ovom sveti5tu postojale sui dvije s'kulpture ludono5a (Kautes i Kau-topates), neovisno od prikaza istih dje-daka na samom reljefu. To je jedini pri-mjer slobodne mitraidke skulpture u Bo-sni.

'o D. Sergejevski, Das Mit'hrdum von Jajce,GZM, XLIX (1937), str. l l -18.

i , '#s

U R o g a t i c i s u o t k r i v e n i t r a g o v iprostorije koja je mogla sluZiti kao rni-traiiki spelej. Spomenik je, medu,tim, us-ljed savremene urbanizacije na rasterustare rimske kolonijell, uglavnom, uniS-ten, pa ne dopu5ta moguinost sigurne re-konstrukcije prvobitnog izgleda. Nalaz,sam po sebi, ne iznenaduje jer u takoznadajnom nasel ju, kao Sto je bi la staraRogatica jedan mitraidki spelej moZemosmatrat i normalnom pojavom.

Nasuprot vrlo skromno opremljenimkultnim gradevinama pagana, krSianskekultne gradevine u Bosni i Hercegovinipredstavljaju vrlo zanimljive arhitekton-ske objekte. Njihova izgradnja je, kakotz.gleda, posebno forsirana u vrijeme vla-dania Istodnih Gota u na5im kraievima(490-535), koliko se to moZe zaklju-diti po nalazima koji prate ove gradevine.Time ne Zelimo reii da su Goti bili upra-vo oni koji su forsirali njihovu izgradnju,nego je to doba donijelo zemlji izvjesnosmirenje i red, a uz to i konsolidacijukr5ianstva, pa su tako stvoreni uslovi zagraclevinsku dj elatnost.

Historijski izvori o crkvama su vrlooskudni. Germanske rune, urezane na jed-nom stupu bazilike u Brezr, r podatakTome, splitskog arhidakona, iz 1250. go-dine, da u Duvnu postoj i crkva koja je

bila dovr5ena i posveiena 519. godine; za-tim, izjava Andrije, bestoenskog biskupa(530), da mu se katedrala nalazi u teS-koi situaciji; te tri latinska imena, ucr-tana u iedan kamen u Dabravinama - to

ie sve Sfo bi od pisanih dokumenata mogloda doprinese njihovom datiranju.

Prihvaiajuii tezu: da je veii dio na-iih crkava izgraden u doba istodnogotskedominacije u na5im krajevima, mi, ipak,treba da imamo u vidu da ie vei sedam-deset ih godina IV vi jeka u Str idonu (Za-padna Bosna) Zivio dakon Jul i jan, koj ije svoju sluZbu nesumnjivo vrSio u ne-koj kultnoj gradevini. Nadalje, ne bismoupravo Gotima i njihovoi vladavini mo-gl i pr ipisat i osnivanje biskupi ja u Baloa-ma, Duvnu, Sarsenterumu i Zenici. Sto

ie 519. godine crkvu u Duvnu posvet io je-

" f . Sojunovski, Bi l jeike sa Drine, elanci igrat la VII, Tuzla 1967, str. 49.

dan strani biskup, sluiajni putnik, nemora nas zbunit i , jer se moglo dogodit ida je duvanjska biskupi ja, ba5 u to vr i -jeme mogla biti upraZnjena.

Prva sastaial i5ta r imskih kr5iana uprostorijama koje su imale kultni zna(ajbile su priva|ne zgrade i katakombe. Tuje, pogotovo u katakombama u posebnonamjeitenim dvoranama, na obljetnicesmrti pojedinih mudenika bilo upr,il i iava-no blagovanje u nj ihovu dast, pa je nasimbolidan nadin nagla5ena njihova pri-sutnos't, time Sto je podasno mjesto - za-pravo neko malo prijestolje - ostajalopri tome praznot'.

" Takva kult ,na miesta nalaze se, na ,primjer, u Ve' l ikom grobl ju na Nomentanskoi ce-s t i i u Pr isc i l in im ka takombama u R im'u .

Sl. 37. Dardagani, kultni rel jel Mitre

s l . 36.

i "

. , *q. ' , ,

Konj ic , re l jef skul tne

predstauom mitraj i tkegozbe

'16 , i : . , . .e , { l

f * ;L ; . : { . t : { i

6 5

Sl. 38. Gradina kod Srebrenice, municipalnakur i ja

Poveianjem broja sljedbenika, pros-tor u katakombama postao je vremenompremalen, pa su memorijalne gozbe pre-nesene u tniklinije rimskih domoval3. Rim-ski biskup imao je takav triklinij u Late-ranu, upravo ondje, gdje je kasnije izgra-dena papina kapela Sancta Sanctorum.

Kada je kriianstvo Milanskim edik-tom postalo ravnopravno s ostalim .reli-gijama, a zapravo se vei polako pripre-malo da prevlada u dru5tvu, otpodela jegradnja velikih i reprezentativnih bogo-molja tipa carskih bazilika, kao Sto subazilika Spasitelja u Lateranu, (danasSv. Ivan), sv. Petra u Vatikanu, sv. Pa-vla izvan zidina, sv. Marije Velike i dru-ge. Nacrte za ove gradevine dali su drLav-ni arhitekti cara Konstantina I, a oni ti-me odreduju i pravac u kome ie se ubu-duie razvijati crkvene gradevine. Tip pri-vatnih domova nije vi5e bio dostatan, jercrkve su sada morale primati pod krovvelike mase ljudi, a za te svrhe rimskaarhitektura imala je samo tip bazilikekao natkrivene prostore za sluZbene sku-pove. No, bazilika je bila institucija i pro-stor za upravnu djelatnost, a buduii daje rezultirala iz rimske pravnidke prak-se, to je ona kao bitan elemenat sadrZa-vala apsidu, sa prijestoljem za predsjeda-telja ceremonije i sjedala za prisjednike- sve to malo uzdignuto i ogradom odi-jeljeno od prostora za narod. Bazilika je

13 Primjer kako je kr5ianska bogomolja iz-rasla iz privatne stambene zgrade jest bazilikasv. Petra u Le Kofu u Tunisu (IV vi jek), gdjeje quadratum populi izgrailen kao otvorenictrium, a ,prezbiterij se nalazi na mjestu tri-kl ini ia.

66

preude5ena za kriianski kult tako Stoje u apsidu ubadena menza, a time jeovdje stvorena kombinacija triklinija iprostora sa upravno-sudnidkom namje-nom. To se nije protivilo novom druStve-nom poloZaju Crkve i njenih najvi5ih fak-tora: biskupa. Kult Svete gozbe, uobida-jene na obljetnice smrti pojedinih mude-nika, dobiva sada u bazilikama nove Ii-turgidke oblike. Na nekoi praznu stolicu,zami5ljenu kao simbol prisustva samogmudenika toj gozbi, sada sjeda biskup,jer on nije viSe samo voditelj kultnih di-nova i predsjedatelj kultne gozbe, negoi vrhovni upravni autoritet zajednice -

sudac i nadziratelj (episcopus). Bazi-lika je tako objedinila nekoliko funkcija:ona je postala zbornica za sluZbu Rijedi,mjesto za obavljanje mistidne Gozbe ko-ja povezuje Zive dlanove zajednice s Isu-som i mudenicima, no i mjesto za vr5e-nje upravnih funkcija Pastira Crkve. U-pravo ta funkcija ie biti itekako vaLnau vremenu kada ie od Rimskog Carstvapreostati samo moralni autoritet. U ne-sredenim drZavno-pravnim odnosima, naprelazu od starog u srednji vijek, Crkvaje na Zapadu preuzela moralni autoritetrimskih upravnih institucija.

Poku5aji da se tip stambene zgradeadaptira za krSiansku bogomolju, pri de-mu je teZi5te bilo na ideji Posljednje ve-dere, epizode sa 7 kruhova i dvije ribe,ili prostog obidaja da se za uspomenu namrtvoga blaguje - nisu uspjeli, jer setip triklinija, pa i ditavog domus-s, niismogao razvijati do kolosalnih dimenzija.Jer, za razliku od grdkih i rimskih pagan-skih hramova, koji su bili samo stan bo-

Sl. 39. Blagaj na Buni, impost

.l:---:---:i{_::ti; Fi-.f -,-:-,. - .r-:

Japra, arheoloiki t locrtzi l i lce

gova, krsianske crkve su prvenstveno sa-stajal i5ta Zivih l judi . Zbog toga je t ipstambenih zgrada iz III vijeka (oratoriju Poredu i crkva u Le Kefu) u IV viiekunapuSten u korist tipa carskih baziiika.

Starokr5ianske crkve u Bosni i Herce-govini slijede, dakle, arhitektonski raspo-red dvorana za civilnu upravu onako ka-ko su ga dali graditelji iv viieka. On iese osnivati na tri elementa: kult mudeni-ka, reminiscencija na Posljednju vederui upravne funkcije episcopus-a u prelaz-nom dobu od propasti rimskog carstvado konsolidacije srednjovjekovnog drLav-nog sistema u Evropi. I pored dinjeniceda te gradevine pokazuju raspored i kon-cepciju bazilike, u ovom radu uglavnom.je izostavljen ovaj izraz. Starokr5ianskecrkve u Bosni nisu prelazile velidinu o-bidnih municipalnih i<urija kakve su, naprimjer, postojale u Domavi j i ta (sl . 38) iDelminijuts. Ako vei z.gradama municipal-ne administracije ne pristoji naziv "bazi-

St. 40. Blagaj -

'o V. Radimsky, GZM IV (1892), str. 3-7.'s K. Patsc,h, GZM XVI (1904), str. 311-339.r5a K. Patsch, GZM XVI (1904), str. 4l-42;

is to WMBH IX (1904), s t r . 273.

lika", nema razloga da to prenosimo i naistovjetne zgrade u sluZbi kulta.

Kultne gradevine kasne antike u Bo-sni i Hercegovini imaju nekoliko zajed-nidkih osobina. koje se. Togu smatrat i t i -pidnim, no prije nego bismo uSIi u poje-dinosti ove vrste spomenika, potrebno jeda pregledamo Sto nam je, zapravo, o nii-ma poznato.

OPIS GRADEVINA

Oko I km istodno od starog grada

9 l u g a j a n a B u n i , o t k r i v e n a s u , i v o j e -dobno, dva imposta sa ukrasima koji u-puiuju na porijeklo sa neke crkvene zgra-de kas'no-antidkog doba''u. Sama gradevinani je otkr ivena (sl . 39).

U selu B I ag a i, nedaleko od u5ia Ja---#pre u Sanul naTff se poloZaj zvan Crk-

vina. Ovdje su, u okvirima spasavanja os-tataka rimskog metalurSkog pogona, na-selja rudara i njihove nekropole, otkri-veni ostaci bazilike iz YI vijeka, dosadnajveie gradevine, ove vrste, u Bosni (s/.40). Zgrada je oko 42 m duLine i 17,50m Sirine - moZda i vi6e. Bila ie iz-gradena na ru5evinama stambenih zgrada

< : i !

67

iz ranijih vijekova, saiuvanih u dva stra-

.tum?, od kojih je mlaili pripadao IV vije-ku. Sama bazihka nastala je pregradnjomi dogradnjom neke starije-crkve.

Kompleks bazilike (sl. 41) sadiniavaoie atr ium, naos s apsidom, bodne

" lade,

baptisterij i prigradak slidan memoriji.Prostorija uz memoriju moZda je sluZilakao diakonikon ili u mladoj iazi, kaobaptisterij. JuZne partije gradevine nisuotkopane jer su se nalazile u substrukci-j i seoske ceste.

Atrij (s/. 42), oko 16 m Sirok i 9,80m dubok, bio ie vjerojatno sa tri straneflankiran arkadama. Nesiguran je, naime,podatak za zapadni zid piostorije B, koji

Blagaj - Japra, priblilna rekonstrukcijat locrta ba:i l ike

je kod iskopavanja zate(en u prerovanomstanju (vlasnik zemlji5ta godinama je ov-dje vadio kamen i opeku), pa su ie ta-ko saduvali samo ostaci temelia. llz taiz id i u dvori5tu atr i ia nadeni"su ostacimozaika koji su ukr-aSavali prodelje ba-zilike. Ti mozaici su se ispodetka pojedi-nadno obru5avali, a kasnije je ditav zidsru5en, valjda zbog oslabljenog parter-nog dijela, prema slobodnom prostoru at-rija. Sjeverni hodnik atrija bio je poplo-dan poligonalnim plodama, moZda i juL-ni - ali se iskopavanjima nije mogloonamo prodrijeti. Slobodni, nenatkriveniprostor nije bio poplodan. U njemu suzatedeni ostaci neke zgrade iz IV vijeka,a jo5 niZe i gradevine sa zidnim slikari-jama u secco-tehnici - moZda stambenazgrada iz II i l i III vijeka. Oko 3 metraduboko u zemlji otkrivena je prethisto-rijska livnica Leljeza, sa talionidkim pe-iima i mnoZinom troske u kojoj je na-den i dosad nepoznati novac nekos ilir-skog plemenu j moida Mezeja. Zaiadnizid atrija zateden je samo u temeljima,pa je ostalo nepoznato na koji se nadinulazilo u taj prostor.

Naos, najmanje 25 m dug, sastojaose od prostora za vjernike, sa alama (ilitranseptom) i apsidom. Njegova istoinapolovina zate(ena je u razorenom stanjutako da su se jedva mogli ustanoviti nekipotezi temeljnih zidova, dok je sve dru-go bilo u novije doba iskopano i ispre-turano. Jedino se joS moglo istraZivati usjevernoj treiini prostora za vjernike iuz zapadni zid. Posao je, medutim, biooteLan time Sto su zidovi sradevine VIvijeka djelomidno podivali- na starijimzidovima, pa su ti (stariji) zidovi jed-nim dijelom upotrijebljeni u bazilici. Dru-gu te5kodu dinila je dinjenica da je bazi-lika vjerojatno pregradena od neke ranijepodignute crkve (D, F, G i istodni dio C)u kojoj je prostorija F sluZila kao bapti-serij, a kojima su onda dodani premazapadu pravilno planirani prostori A, Bi C sa prigradnjama. Plodnik od opeka,sa Zigom SISCIA, u sredini prostorije C,predstavlja ostatak starije gradevine ko-ja je imala i instalacije za cenlralno lo-ienje.

U prostoriji za narod zate(ena su dvaslojra podova od krednog naljeva na pod-lozi od nabacanog kamenja.

sI . 41.

68

Sl. 42. Blagaj-Japra, rekonstrukcja atrijabazilike

Nije obja5njena veza prema prostori-ji C-1. Zate(eni prag sa usjedenim rupa-ma za cardines, vrata sa dva krila, navo-di nas na pomisao da druge neke veze iz-medu ovih prostorija nije bilo, pa je C-l,prema tome, sluZila i kao hodnik premaprostoriji G, odakle se moglo stizati udruge prostorije.

Kratki zid u sjevernom dijelu prosto-r i je E, kol iko se moglo otet i od seoskeceste, dozvolio je moguinost da tu pros-toriju rekonstruiramo kao apsidu. Tra-govi oltara nisu pronadeni na tommjestu nije vr5eno iskopavanje.

Uz sjeveroistodni dio bazilike dogra-dene su dvije prostorije, jedna medu nji-ma zavr5avala je apsidom. Podnicu, u o-vim potpuno praznim prostorijama, dini-la je nabijena, crna zemlja. Mjesto nakome se ove orostoriie nalaze. u odnosuna cjelokupnu graderrinu, dozvoljava pret-postavku da je ovo mogla biti memoria,sa joS jednom prostor i jom - moZda diakonikon. Ova p,otonja mogla je sluZiti ikao baptisterij u vrijeme kada je bio na-pu5ten obidaj ukopavanja piscina.

U zgradi su nadeni sljedeii objekti:Br. 1. Ploda pluteja, (s l . a3). U oi tro

profiliranom okviru nalazi se prikazan

iavnokraki kriZ sa izvuienim uelovima. U

prekriZju greda nalazi se plastidni krugi u njemu se, jo5 jednom, ponavlja pri-kaz ravno'krakog kriZa. DuZina plode ( bezutora), 130,50 m, vis'ina 0,80 m, deb.8,5-9 cm. Plodu bismo rado pripisali VIvi jeku.

Br. 2. Fragment korpusa mramornogstupa, promjera 26 cm. Naden je poredplode pod br. 1.

Br. 3. Polovina kapitela, nadena kodvrata izmedu C-l i A-1. Dio korousaprelazi u plastiino nagia5eni epitrahelion.Uglovi kapitela urezani su kosim rezomna oblik mandorle, a na plohama se oddebelog gornjeg plinta spu5taju po dvakosa ureza prema sredini kalatosa. Privrhu plinta postoji rupa za uglavljivanje.Lapor. Donja Sirina jedne strane kapitelaiznosi 12,5 cm, a pl inta 18,5 cm. Pl int jedebeo 5 cm, kapitel (u uZem smislu)je 9 cm visine, a epitrahelij 1,5 cm visine.

Br. 4. U atrij su zajedno s mozaicima,pala dva imposta; obadva su starija spo-lija koji su doklesavanjem preoblikovaniza ovu svrnll.

a) NekadaSnja ara posveiena Silvani-ma od Kalimorfa, nekada5njeg kuinog ro-ba cara Septimiia Severa, kojega je caroko 201. godine ovdje postavio za vilika.Natp'isno polje postala je gornja povrii-na imposta. Sam impost je 42 cm duZine,19 .5 m S i r ine i l4 cm v is ine .

b) Drugi impost je takode bio prefor-miran od are na kojoj su bili urezani ne-ki krugovi i prikaz jelena - tipidna rrm-jetnost I l i ra u Pounju.

5. Kamen sa udubljenjem za uticanjeutora parapetne plode. On je bio ugra-den u zid, dakle objekat kojim se fiksiraoplutej u zidu.

SI. 43 Blagaj - Japra, plota iz oltarske pregrade

Sl. 44. Borasi, nosai oltarske menze

Bazilika se nalazila u naselju, a svojimprodeljem bila je okrenuta ka metalur5-kom pogon'u. Naselje se sastojalo od nizaslobodno stojeiih stambenih zgrada.

U z a s e k u B o r a s i u V i t i n i k o d L i u -bu5kog otkopao je Ciro Truhelka 1893.godine malenu crkvenu gradevinu i krat-ko je opisao u publikacijama Zemaljskogmuzeja.16

Kapelica je detvrtasta gradevina sa is-turenom vi5ekutnom apsidom. VanjskaduZina zgrade izno'si 8,20, od dega na ap-sidu otpada 1,70 m. Debl jina zidova izno-si 0,60 m. Bi la je popodena opekama. Sas-toji se samo od jedne prostorije. Apsidaje Siroka 3,40 m i ima kamena subselliasa mjestom za katedru. Ulaz ie Sirok1,05 m, nalam se s li ieve bodne stiane. Us-red apside na5lo se postolje za menzu,izvedeno od pjeSdara, velidine 0,90 x 0,60m sa 4 detverougaone rupe za stupiiemenze, i otvorom u sredini za smje5tajrelikvije. U kapelici je bio naden jedanstupii, koji ie, vjerojatno, pripadao men-z t .

'6 C. Truhelka, Rlimske iskopine u Vitini,GZM V (1893), stj.676-477; isto u WMBH, III(1895), str. 525; isti Die christl iohen DenkmdlerBosniens und der Herzegowina, RijmischeOuartalsohnift 1895, 12; isti, Starokr5ianska ar-heolog,irja, 102-105; M. Vanino, Povijest Bosne,Sarajevo 1942, str. 150.

7 0

Stupii (Sl. 44) je detvrtastog presje-ka 0,16x0,15 m, a visok 0,63 m. Sa dvi jeprotivne strane izraden je plosnati po-lustup sa jednostavnim kapitelom kogadine dvije plastidne grandice. Baza je pri-kazana kao popredna letva. Zadnja jestrana jako o5teiena. Gornja je povr5inaglatka. Stupii je razbijen u dva dijela.

_U B r e z i,-sjeverno od Sarajeva, otkri-ven-e-Tu ?vij6

-kultne gradevine koje je

moguie datirati u starokriiansko doba( s l . 4 5 ) .

Na l i jevo j oba l i S tavn je (B reza I ) ,na lokalitetu zvanom ,Srd,., djelimidno jeotkopan sklop zidova iz dviju epoha, kojenije moguie sasvim sigurno determiniratiu ambijent koji nam se, ipak, dini dapredstavlja narteks i dio lade neke crk-ve.17 Ovdje je, zapravo, samo raskrdenagomila kamena, dok se pravo iskopavanjenije nikada izvelo. Stariji zidovi su izra-zito rimska antidka gradevina, istina, izkasnog doba, jer su se izmedu urednosloZenih slojeva kamena na5la i spolijaiz ranijeg vremena. Mladi zidovi, kojipredstavljaju pregradnje u objektu sakontinuiranom namjenom, predstavljajuvrlo povrSan i neuredan rad. Starija gra-devina je, naime, bila uniStena u poZa-ru, n,akon dega je do5lo do ugradivanjanovih zidnih poteza. Kada je i ova drugagradevina postala ruievina, preko njenihostataka vr5eni su ukopi, koji se premaprilozima nakita mogu datirati u XI-XIIvijek. Mjesto je posluZilo kao groblje svedo u kasni srednji vijek, Sto se moile za-

" V. Corovii, Izvje5taj o iskopavanjima uBrezi 1913. godine GZM, XXV (1913), s t r . 409-420.

Si. 45. Breza I (Srd,), t locrt ru, ieuina

kljuditi prema kamenim spomenicima ko-j i ovdje i danas joi stoje.

Ulomci ukra5ene arhitekture nadenisu u hrpi kamenja, dakle na sekundar-nom mjestu. Time je oteiano determini-ranje tih spomenika, pa i njihovo povezi-vanje u cjelinu objekta. Zanimljiva sudva ulomka parapetne plode (sl. 46) tkra-Sene na nadin koji podsje(a na tranzene.Tri primjerka (sI. 47) potpuno su iden-tidna bordurama iz Dabravine. Protomovna (s/. 48) podsjeia nas na iste figuresa vanjske strane apside crkve na desnojobali Stavnje (Breza II), o demu ie ka-sni je bi t i r i jedi .

SL. 46. Breza r (Srd), rel jefna plota

SI. 48. Breza I (Srd), sktLlptura sa crko*e

Sl. 47. Breza I (Srd), ulomak rel jefa

Na desno j oba l i S tavn je (B reza I I )otkriveni su 1930. godine, takode, ostacicrkvene gradeviners. Iskopavanja su tadavr5ena u skromnim razmierima. Sistemat-sk,o iskopavanje izvedeno je 1958-61,ali objekat nije publiciran (sl. 49). Gra-devina se sastojala od narteksa i naosasa presbisterijem koji se zavr5avao apsi-dom. Uz tri vanjske strane tekao je por-tik, no5en stupovima koji su radeni odmuljike na tokarskom kolu, sa detvrtas-tim kapitelima (s/. 50/. Stupovi su brili po-vezani lukovima od sedre. Ispred istoi-nog bodnog ulaza - bazilika je bila po-slavljena u pravcu od sjevera ka jugu -nalazila se masivna dogradnja u oblikuslavoluka i l i tomu sl idno (sl . 51). Na sie-vernom prodelju postojao je ulaz u por-tik, ali se od njega moglo samo prilazitistepenicama koje su, poloiene uz zapad-ni zid, vodile na sprat. Apsida je bila u-kraSena masivnim skulpturama glava ve-prova, koji su, moZda, u nekoj kombina-ciji sa prozorima, str5ili iz zida. Srednjidio gradevine bio je pokriven drvenimletvicama. Ulomaka tegula na5lo se sa-mo na nekim mjestima u portiku. S ob-je strane presbiterija, u produZetku por-tika, nalazila se po jedna manja prosto-r i ja.

'' G. Cremo5nik - D. Sergejevski, Gotischesund rcimisches aus Breza bei Saraievo. rNovita-tes Muse i Sara ievoens is Nr . 9 (1930) .

l L

Ostataka oltarske pregrade nije se na-5lo, a isto tako ni je postojao ni sepul-chrum. Graditelji bazilike nisu bili veza-ni za kult mudenika.

Zidovi su bili izvedeni veiinom od ne-jednoliko sloZenog kamena vezanog kred-nim malterom, ali se tu i tamo pojavlju-je i izraziti opus spicatum, tj. kamenjesloZeno po sistemu ribljih kosti.

. Osebujnost gradevine dini ne samonjena osnova nego i kamena plastir<a,stup'ovi, kapiteli i protorni veprova. Kor-pusi stupova radeni su na tokarskom ko-lu, pa su tako dekorirani >prstenovima<od plitkih Zljebova. Entazis se nalazi neg-dje oko sredine korpusa. Osnova stupovaje detvrtasta, bez izrazitog plinta, sa u-dubljenjima na uglovima. Kapiteli donek-le slide impostima. Njih, uglavnom, dinedva plinta izmedu kojih se nalaze o5trilukovi. Postoji i rranji tip stupova, moL-da od deone trifore, sa kapitelom dija jefrontalna ploha ukra5ena kriiem u man-dorl i .

SI . 49. Breza I I , t locr t crkae

SI. 50. Breza I I , re l ionstr t tkc ja proie l ja

72

fi!i}n*lFtfi:1.!-.-:;=.:?=-:1:"-; .rry|:?-:::-...i\.a;;--:,.,,i:-::-.:i1t:-:i:-_:r::;-;.-i< r.,r::_

"f..:^, z/ .7/' !/ \ tav.

rl,t::!:.//,

? / .

ilt

Sl. 51. Breza II .

Protomi veprova, koji su bili crvenoobojeni, nadeni su uz vanjski z id apside.Njihovo mjesto na zidu apside nije od-redeno, a poloZaj na slici br. 51 samo jeproizvoljna moguia varijanta ( sl. 52-59 ).

Na jednom od stupova urezane su ru-ne, diji smisao nije odgonetnut.

Bazilika je propala u poZaru, i posliietoga nije viSe obnovljena. Izgleda da jeovaj poZar bio u vezi sa nekom borbomjer je u garotini upropaSiene drvene kon-strukcije naden germanski umbo (tipidanzaYI vi jek, (s l .60) i kostur dovjeka koj ije, kako izgleda, u tom poZaru nastradao.Zidovi bazi l ike stajal i su duZe vremenaposlije tog polara, lagano su se runili(naslage rahlog maltera uz same zidove),a onda padal i , preteZno prema zapadu.

Povi5e sloja sa garotinom, ali prijenego su se zidovi podeli definitivno ru-Siti, u prostorijama bazil' ike nastanili suse stari Slaveni. Nije, naime, moguie od-rediti na koji su nadin, medu napola ra-zorene zidove, dospjeli ulomci ranosla-venskih posuda.

Postojanje bazilike moZemo na teme-lju nadina gradenja, urezanih runa i um-ba u sloju garotine datirati u VI vijek.Malo je izgleda da bi ona bi la star i ja odsamog konca V vijeka. Svojorn prostor-nom koncepcijom i osebujnim oblicima

istotna lice graileuine

njenih ukrasa, ova bazilika stoji prilidnousamljena u ovim krajevima.

U vremenu od 1966-68. godine iskopa-ni su na poloZaju

"Crkvinan u C i m u, nasjeverozapadnoj periferiji Mostara, osta-ci t robrodne bazi l ike sa 3 apside (sl . 61 ) l 'g.

Sa ovog 'mjesta bili su vei odranijepoznati neki reliefi koji su upuiivali namoguinost postojanja kasnoantidke kult-ne graclevine. Tu je postojao i ukra5enikameni sarkofag, koji je ponovno zatr-pan.

Crkva se sastoj i od narteksa, tr i ladei presbiterija sa tri apside, rasporedenekao list djeteline. Orijentirana je od za-pada ka istoku. Uz sjeverni i juZni boknalaze se joS neke gradevine, vremenskiistorodne, i svakako u nekoj vezi sa bazi-likom. DuZina cjelokupne gradevine izno-si 24,80 m, a Sirina 15 m. Zidovi su izve-deni sol idno i pravi lno, od uredno dot je-ranih blokova mostarske muljike. Sirinaim varira izmedu 0,60 i 0,85 metara. Unarteks se ulazilo sa zapadne strane krozt ' rata 2 m sir ine, a iz njega se dal je pro-lazi lo u svaku ladu kroz posebna vrata.

" P. Loko-T. ,Andelii, .Arheolo5ki progled 8(1966), str. 142-144; raniji podaci, GZM, XVI(1904) i WMBH, IX (1904), s t r .274.

n 2

s,.

Sl . 55 . Breza l I . kao i tz l

56. Breza l l , kapi te l : ; t t t 'pr t

s krilem u mandorli.

53. Breza l I , kapitel i kor-pus jednog stupa

57. Breza I l , kapitel i diokorpusa sttLpa

BreTa I I , osnooa i d iostupa

Breza I I , ukras teolLcstrane intposta

st. 58.

s, . 59.Sl. 52. Breza II, stup i glauica

SL 54. Breza I I , kapi te l i

s l

74

od pobodnih po 1,10 m Sir ine. Apsida jeuvudena unutar gradevine. Prostrani nar-teks, na zapadnom dijelu prostora pro-teZe se cijelom Sirinom crkve. Sjevernabodna lada zavr5ava se prema istoku ap-sidom, dok juZna prerasta u prostorijukoja se naslanja na apsidu.

Sjeverno uz crkvu, u cijeloj njenojduZini, dograden je niz od 4 prostorije,medu kojima se nalazi i baptisterij sadubokom piscinom u podu. Baptisterij je11,20 duZine i 4,70 m Sirine.

Od oltarske pregrade saduvalo se ma-lo elemenata, tako da nije moguie rekon-struirati prvobitno stanje.

Po tipu tlocrta ova graclevina se znat-no razlikuje od crkava tzv. "bosanskog"tipa. Sa ugradenom apsidom i izduZenimprostorijama ona upuiuje na neposredneuticaje Mediterana.

Lokalitet ie datiran nalazom triensacara Justinijana I (527-565).

Gradina povi5e naselja sluZila je u ka-snoantidko doba kao refugij.

Sl. 60. Breza l l , eermanski umbo iz tuieoine

Pod se sastojao od ploda muljike utoplje-nih u Zitku masu maltera.

Bogati kameni namje5taj (sl. 62) bio

ie nakon uni5tenja gradevine prikupljenna jedno mjesto; odito je postojala na-mjera da se zgrada popravi, ali do togpopravka nije do5lo. Medu tim nalazimaposebno su zanimljivi: ulomak plutejasa reljefnim prikazom janjadi koja izme-du stupova idu nalijevo, moZda premakriZu. Na drugom kamenu prikazane suribe, zatim, na jednom, paun, a na dru-gom, vinova loza sa grozdovima. Nadenisu ulornci stupova i kapitela od oltarske

pregrade.Gradevina ie okvirno datirana u dru-

gu polovinu V'i prvu polovinu VI vijeka.

U C r v e n i c i , n a m j e s t u n a k o m e s erimska cesta, dolazeii iz Rakitna i oslo-boelajuii se tjesnaca, lagano otvara pre-ma juZnom dijelu Duvanjskog polja, ot-krivena je 1964. medu ruSevinama rim-skog naselja kasnoantidka crkva2o. Gra-devina je 24,52 m duZine i (bez prigrat-ka) 9,69 m Sirine. Vanjska Sirina cjelo-kupnog kompleksa iznosi 15,05 m. Sasto-ji se od tri lade: srednja je 4,35, a svaka

'o I. Bojanovski, Arheoloiki pregled 7 (19651str. 135-140. SL 6l. Cim, t locrt crkl:e

7 5

SL. 62. Cim, rel jeJ

Ru5evine crkve u e a r a k o v u (sl . 63)otkrivene su na prethistorijskoj gradiniZecovi, u sredini utvrdenog naselja iz ra-nog bronzanog doba (slavonske kultu-re), na kome je u rimsko doba, vjerojat-no vei u IV vijeku, izgraden masivni re-fugi j2 ' .

Zgrada je bila orijentirana, uglavnom,od istoka ka zapadu, a sastojala se odpravokutnog narteksa i lade koja se za-vr5avala polukruZnom apsidom prema is-toku. Od ditavog objekta ostali su, za-pravo, saduvani samo dijelovi temeljadebljine 0,90, odnosno 0,80 m (na juZnomdijelu). Sjeverno uz zgradu postojale sujo5 neke prostorije, ali je kompleks biovei toliko razoren, da nije vi5e bilo mo-guie nidta sa sigurno5iu utvrditi. Mjesti-midno se u zgradi saduvala i podnica odkredne smjese. Kamen za zgradu pribav-lien je kao spoliulre sa ru5evina antidkihTgraoa.

Ranije je na ovom prostoru otkrivenasrebrna plitica sa urezanim hrisrtogramorni s l o v i m a A i O .

Plitica je izgubljena.

Prilikom istraZnih radova u sievero-i:i:crdnom dijelu zgrade, otkriven je ulo-mak veieg kapitela sa p'rikazom plastid-nog cvijeta slidnog tulipanu koji prerastar-r dvodjelni abakus. Nadalje je nadenfragmenat malog kapitela sa trodjelnimabakusom i spiralama u tehnici kosog re-sa. Od zna(aja je i nalaz dva fragmentaplode koja je uokvirena klasidnim profi-lom, a uokolo udubljenog prostora tedetroplet koj i se savi ja oko plast idnog ko-iuta, probuienog u sredini (s l . 6a).

tt Dr Irma Cremo5nik: Novi srednjevjekov-ni nalazi kod Pri jedora, GZM, NS, X (1955),Arheologi ja, str. 137-140.

7 6

Otkriveni inventar upuiuje na kamenicrkveni namjeitaj kasnoantidkog porije-k la .

Crkva se nalazila unutar zidovarefugija. Pomanjkanje bilo kakvih sred-njovjekovnih nalaza upuiuje na mo-guinost da je ona razorena pod konacseobe naroda (u VII v i jeku) i da posl i jetoga nije viSe obnovljena.

Na mjestu zvanom Grudine u e ipu-l j i i u ( d a n a s d i o B u g o j n a ) o t k o p a v a nie nekol iko godina (od 1959-70) kom-

o m e f 4-Gf

Sl. 63. Carakouo. t locrt crkue

SI. 64. Carakouo, rel jeJna ploda

pleks objekata sa, kako izgleda, 2 crkve-ne gradevine iz raznih epohatz. Nas, naovom mjestu, zanimaju nalazi koji upu-iuju na kasnoant idko pori jeklo. U spletuzidova koji su ovdje otkopani, te5ko jerazluditi onaj dio koji bi se mogao sma-trat i c jel inom kasnoant idkih objekata, nou svakom sludaju tom vremenu moZemopripisati gradevinu ne5to izduZenog tlo-crta, sa narteksom, tri lade i apsidom,pa tetrakonhalni objekat (baptisterij)povezan vratima sa narteksom ili boi-nom laclom. Osnova tako izdvojenog ob-jekta podsjeia, donekle, na kompozicijuobjekata u Stobima, Sto ih je J. Petrovii2snazvao ,Krstionica II" i "Crkva Sv. Jo-vana Krst i tel jao.

IstraZivanje ovog kompleksa oteZanoje vi5eslojno5iu nalazi5ta zbog dega namnogo mjesta nije bilo moguie odvojitipojedine gradevne faze. Tako se - kakoizgleda - u tetrakonhalnom objektu jav-l ja kao podnica sloj koj i je odito star i j iod objekta, pa je piscina bila samo dje-Iomidno ukopana u njega, dok se pravapodnica prostorije, pa tako i gornji diopiscine, nisu uopie saduvali.

" V. Pa5kvalin, Arheolo5ki pregled 8 (1966),str. 146-148; isti, Arheoloiki rpregled 10 (1968),s t r . 159-162.

,3 J. Petrovii, U Stobima danas, GZM, LIV,1942, tab. VIII.

No, bez obzira na te5koie koje ovdjenije moguie izbjeci, u ru5evinama su na-deni objekti dija je kulturna pripadnostmanje ili vi5e sigurna. To su: veliki ulo-mak plode sa reljefnim prikazom riba ifrasmenti tranzena od sentuma. Od osta-Iih nalaza moZe se spomenuti izvjesna ko-lidina prozorskog stakla, ulomci kerami-ke i novci iz vremena kasnog carstva.

Druge pojedinosti nisu joS objavljene.Moguinosti datiranja su Siroke: od kas-nog IV do VI vi jeka.

Ru3ev ine c rkve u e i t luku kod S i -pova leZe na desnoj obali Janja, 1 km odu5ia potoka. Lokal i tet se zove "Crkvinan.Jedva vidljive ozidine, zarasle u Sumu,leLe na niskoj kosi, koja se blago spu5taprema rijeci. 1930. godine, vlasnik zemlji-Sta otkopao je istodni dio ru5evine -

apsidu, ali je sve kasnije opet zatrpaozemljom. U 1961. godini bile su u nepo-srednoj blizini crkve pronadene kasnoan-tidke grobnice na svod2a.

Tom prilikom je medu ru5evinamacrkve iskopano nekoliko sondi. Zidovi,gradeni od lomljenog kamena, a s unu-tra5nje strane pokriveni Zbukom, bili sumiest imidno saduvani do 1 m visine. Podje- od krednog namaza. Sudeii po obil-nim ostacima tegula, crkva je bila po-Krlvena cruepom.

Apsida je Siroka 3,58, duboka 5,20.DuZ juZnog zida mjestimidno su saduva-na subsellia u obliku dvaju stepenica,Siroka 0,32, a visoka 0,40. Sa sjevernestrane ostali su ostaci samo iedne stepe-n ice , S i roke 0 ,22 , a v isoke O, i l . Ov im-z i -danim dijelovima morala su biti dodatadrvena si-edala. Isto to vaLi i za katedruu zadelju, od koje je saduvana kamenaosnova, Sir:ine, d:uL zida 1,00 i 0,82, pre-ma un'utua5njosti, a visine 0,65. U srediniapside u podu je napravljeno postolje zamenzu od kamenih ploda, dimenzija1,A3x0,67, sa dvije rupe za noge menzekoja je vjerojatno bila od drveta, kao ioltarna pregrada. U ruievini je bio nadenodlomak gesrimsa dug 0,42, visok 0,29, u-kraSen zupcima i degeneriranim ojajimao,slabe izrade.

' f. Aoiunovski, Kasno-antidke ,gro.bnice nasvod u Citluku kraj Sipova, Nade star.ine, IX(1946), str. 103-122. D. Sergejevslci, SpdtantikeDenkmii ler at"rs Jajce GZM, L (1938), str. 48-51.

Sa zapadne strane crkve, (ispred ula-za) nalaze se u jednom redu tri grobnice,zidane na svod's, tipa koji je u kasno-an-tidko doba bio rasprostranjen po Bosni iFlercegovini.

C r k v e n i k o m p l e k s u D a b r a v i n a -m a, (s/ . 65), smjeSten je oko 150 m vi-soko na stijeni, povi5e uske doline Stav-nje, na prostoru koji je ograden zi-dom i osiguran sa dva objekta slidna tor-njevima. Mjesto se zove Gradina, i, kaoobidno, na takvim poloZajima, ,ovdje senalazi ulomaka prethistorijskih zemlja-nih posuda. U kasnoantidko doba je natim ostacima podignuto nekoliko grade-vina, usamljenih, daleko od svijeta i pro-meta. Na slobodnom prostoru unutar zi-dova nalazi se, osim cikve, joS i nekolikomalih prostorija, sagradenih u nizu. Naj-bliZe rimsko naselje nalazi se u Brezi,6 km daleko prema jugozapadu. U ru5e-vinama je naden ulomak are posveieneJupitru, koja vjerojatno potide s ovogmies ta .

Prva iskopavanja vr5io je ovdje meta-lurSki inZenjer Karl Fitzinger 1891. godi-ne, a nalaze je objavio V. Radimski26. Ka-snije je ovo nalazi5te bilo joS u nekolikonavrata predmet rasprava2T, do DimitrijaSergejevskog koji je 1954. godine ponov-no otkopao gradevinu, i objavio cjeloku-pne nalaze u posebnoj publikaciji2s. Nje-govi rezultati posluZili su za ovaj prikaz.

Crkva je sagradena na neravnom te-renu, tako da je narteks ukopan u stije-riu, a presbiterijalni dio (prema istoku)

ie znatno podzidan. U dokumentaciji, ko-ja je u arhivu Zemaljskog muzeja otkri-vena poslije publikacije Sergejevskog, ja-sno se vidi da je od graclevine bila prvo-bitno otkopana u cjelini samo srednjaprostor i ja (A i B). Naknadno, moZdanakon posjete Radimskog, iistraZivadje samo orijentaciono otkopao vanjskezidove sjevernih i juZnih prostorija, patako sadinio onaj Sematizirani plan kojinam je, do novijeg doba, sluZio kao jedi-na podloga za poznavanje ovog komplek-sa. Tako se dogodilo da je, na primjer,baptisterij ostao potpuno nepoznat svedo revizionog iskopavanja.

Zgrada je usmjerena od sjeveroistokaka jugozapadu. Gradena je vrlo nemarno:i Sto se tide kompozicije osnove, i Sto setide izvedbe zidova. Obidni lomljeni ka-men samo je ponekad bio ne5to pritesani bez ikakvog reda polagan u zidove (o-ptrs incertum). Kre(,ni malter je bio sla-bog kvaliteta, i raspadao se u pijesak.Zidovi su bili oZbukani, a krov je bio odcrijepa.

Crkva se sastoji od trodjelnog nartek-sa, naosa sa apsidom, dvi je juZne pro-

" Pregled ovih grobnica u BiH, i starija li-teratura kod: V. Pa5kvalin u GZM, NS XIV,(1959), str. 149-1.62 i navedeni dlanak I. Boja-novsKog.

'?6 V. Radimsky, Crkvena razvalina kod Da-bravine u kotaru visodkom u Bosni, GZM IV(1892), 'str. 372-387; , isto u WMBH IrI (1894),str. 73-86.

" C. Tnrhelka, rDie ,christlichen DenkmdlerBosniens und der Herzesovina. RtirnischeQuartalsohrift fi.ir christlich-e Alterturnskmndeund fi.ir Kirohernges,ohichte 9, 1895, str. 197--235;isti, Starokr5ianska arheologija, Zagreb 1931,snr. 126-129; isti, ,Osvrt na sredovjed.ne kultur-ne spomenike Bosne, GZM, XXVI (1914), str.224-225.

'z8 D. Sergejevski, Dabravina, Sarajevo 1956(mjesto se zove Dabravine).

7 8

malen, jedva 5x4,5 metra - crkva je bi-la daleko od naselja. Jugoistodna prosto-rija sluZila je kao diakonikon, a prosto-rija do nje, moZda kao protezis - Sto bisasvim odgovaralo moguinostima kreta-nja u prostor i jama.

Presbiterij je zauzimao vi5e od treii-ne naosa, a sa apsidom je bio dugadakoko 6 metara, dakle za I ,5 m duZi odprostora za vjernike - izgleda kao da je

sluZio cenobijalnoj zajednici. Oltarskamenza niie nadena in situ, ali se na5aofragment postolja koji nam omoguiavarekonstrukciju.

Malo je dudno poloZena prostorija G:nalazi se u produZetku baptisterija, a i-pak je 1,60 m niZa od njega. Sergejevskije tu prostor i ju oci jenio kao mjesto zakult mrtvih, no bit ie prije da se tu od-vijala neka druga ceremonija, prije sve-ga, mjesto za molitvene horae monaha.Zalede ovog podrudja bilo je, u doba ka-sne antike, divlji kraj, u kome su joS,rnoZda i u VI vijeku, bile potrebne akci-je misionarenja.

Septum je podivao na kamenim teme-ljima. Njegovi fragmenti nadeni su 1891.godine in situ, ( sl. 66 i 67 ), pa je takomoguie izvr5iti rekonstrukciju njegovogprvobitnog izgleda (sl. 68). Bio je vjero-jatno izraden na obl'ik pergole sa mo-nolitnim s,tupovima Sto su ih dinili ba-zamenti, korpusi i kapiteli. Epistil je

moZda bio od kamena. Izrnedu dva stupa

5L 66. Dabrauine, dio ploie iz oltarske pregrade

storije i baptisterija koji se prema isto-ku zavr5avao apsidom. Ispod apside na-osa nalazila se u podzidi presvodena ko-nora u koju se ulazilo izvana, od sjeve-roistoka. Na taj nadin je bio praktidnoiskori5ien prostor i uitedeno na grade-vinskom materijalu.

U crkvu se ulazilo s juZne strane jerto prema zapadu nije bilo moguie zbogstijene na koju se graclevina naslanjala.Narteks je za 55 cm vi5i od naosa, a pro-stor G u bapt ister i ju je za I ,60 m niZi odprostora F u kome se nalazila piscina.Ona je bila 60 cm duboka, tek upola za-kopana u zemlju, bila je u obliku kriZasa zaobljenim uglovima, i u svakom kra-ku sa po dvije stepenice za silazak bapti-sata.

Pod je bio od nabijene zemlje i slabogkrednog naljeva. Tek na nekim mjestimaon je bio nadinjen tako da je na sloj ka-menja, velidi'ne Sake, bio naljeven 8 cm.debeli sloj krednog lijepa.

Crkva je jednobrodna. Prostorije sje-verno i juZno od naosa nisu bile sa njimpovezane tako da bi ih se moglo smatra-ti ladama. Prostor za vjernike bio je vrlo SI. 67. Dabrauine, dio ploie iz oltarske pregrade

bile su utorene reljefne plode, tzv. plu-teji. Realnu moguinost izgleda septumadao ie Sergejevski u svom radu na str.1 6 .

Niz malih prostoriia Sto se nalaze naslobodnom prostoru izvan crkve, pred-stavlja vjerojatno mona5ke laure. Mona-Ski karakter crkve otkrivaju nam figuresa Siljatim kapucama na glavi Sto suprikaiane na kapitel ima, a isto ta-ko i relativno veliki presbiterij. Prisu-stvo baptisterija ukazuje na misionarskudjelatnost na terenu na koiemu se za du-go vremen a zadrLao obidaj i potreba kr-Stavanja odraslih osoba. Baptismalna pis-cina dini nam se kao kombinaciia "uko-panog( i ,nadzemnogn tipa2e -- dakle isa moguinoSiu dvojakog obreda - onogza odrasle osobe, prakticiranog u zaleduprovincije Dalmacije u V vijeku, i onogza djecu, koji je ovdje uveden tokom VIvijeka. Kompleks Dabravina nalazio se

" Rekonstrukci ju vidi kod Sergejevskog,Dabrav ina . s t r . 14 . s l . 7 i 8 .

:Fr^9.pxvallNllfv^llS"pjg"S^vapaV,S:.

Sl. 68. Dobrot- i . i tc , rekonslrukci ja d i jeta o l tarskepre;1rad c

BO

na isturenom poloZaju civilizacije, gdjesu se prema istoku i sjeveroistoku pru-Zale Sumovite planine, bez naselja, a teksa nekoliko prohodnih cesta koje su vo-dile u dolinu Drine, do Argentarije i Sir-m i i a .-Nema

osobite potrebe ponavljati de-taljirane opise ulomaka kamenog namje-Staja Sto je u akci jama 1891. i 1954. go-dine bio otkriven u bazilici. Te predmeteopisao je vei D. Sergejevski3O. Inventarsu dinile parapetne plode od muljike, po-dijeljene okomitom gredom u dva poljauokvirena duplim astragalom od kojihse, u jednom, nalazio prikaz kriZa sa dvajanjeta, kao adoranta, I dva goluba kojistoje na vodoravnim krakovima. O kra-kove su obieiena kandi la. U susiednompolju prikaiana su vrata septuma- sa dvaokomito kanelirana stupa i zastor obje-Sen o epistil i privezan uz stupove. U ot-voru stoji figura bradatog bosog dovjekasa aureolom, u hitonu i himatiju, sa sve-tom knjigom u lijevo.j ruci, a desnom uz-dignutom na blagoslov. Sergejevski ih na-ziva apostolima. Gornji rub plode dini or-namentalna bordura od niza okomitihtrolistova u polukruZnim ogradama kojese prepl i iu.

Stupovi monol i tni , a dine ih: a) ba-zament detvrtastog prosjeka, b) korpus(deblo) stupa, i c) kapitel .

Lice bazamenta ukra5eno ie vinovomlozom sa l istovima i grozdovima, a kojaizrasta iz kaleLa. Ovaj prikaz je uokvirenjednostavnom plo5nom trakom. Na obaprimjerka pri vrhu se nalazi jo5 jednoudubljenje i u njemu riba data u relje-[u. Korousi kolumna ukra5eni su na dvanadina.

^Jednu skupinu dine za't' i jene ka-

nelure koje se pri vrhu i dnu zavrSavajupolukrugovima. Ti stupovi nemaju enta-zisa. Izbodeni prsten, pri dnu, predstavljarudiment osnove, a slidan takav prstennalazi se i pr i vrhu. Iz njega direkino iz-rasta kapitel sa glavama goveda na uglo-vima iznad kojih se nalaze glave orlovana mjestu vitioa (kod stupova korint-skog reda). U donjoj treiini kapitela pri-kazana je ljudska glava. Uvrh kapitelanalazi se tanki abak u obliku plinta rav-nih poteza.

'o D. Sergejevski, Dabravina, str. l7-31

' -t; . ': tl;F=::w

Sl. 69. Dabrauine, kapitel i stupoDa

Kod drugog tipa stupova nema ribeuvrh bazamenta, a okrugli i trbu5astikorpus ukra5en je vinovom lozom koja,kao i na bazamentima, izrasta iz s,tilizira-nih kaleZa, izmedu kojih se nalaze malevirovite rozete.. Kap.iteli sg ukra5eni gla-vama ovnova, izmedu kojih izrastaju vo-lute kao sjeianje na helikse (sl. 69). lz-medu Zivotinjskih glava nalaze se ljudskeglave sa monaSkim kapucama, glave med-vjeda i jelena, pa dak i ditava ljudska fi-gura. Dekoracije kapitela sa tordiranimkanelurama bliske su poznatom reperto-aru simbolike evandelja, (orao, krava idi jete), s t i rn Sto nedostaje lav. Kapitel ina stupovima sa vinovom lozom, izgleda,predstavljaju presbitere i vjernikesljedbenike evandelja.

Prema vrlo skromnim ostacima moZe-mo pretpostaviti da je epistilna greda bi-la od kamena, a ukra5ena "vrbovimu lis-tovima, koji se dobivaju ucrtavanjemsegmenta u krug istog radiusa.

Sljedeii tip kapitela sastoji se od dvi-je zone: u gornjoj su prikazane detiript ice ra5irenih kr i la (sl . 70), a l ikovi udonjem di jelu su nepoznat i . Vidi se diovolute koj i ostavl ja ut isak da je tu bioprikazan red listova. Takav tip je vei po-znat kod Kautzscha3r, a ima ga u Saloni

i ' R. Kautzsch, Kapitelstudien, Berl in 1936,str. 152.

i Poredu. Oltarski prostor zateten je veikod prvog iskopavanja u razorenom sta-nju, ali su nadeni ulomci menze, subseliai katedre. Nad detvrtastom podzidom sta-jala je vjerojatno polukruZna apsida, a unjenoj sredini menza - uobidajena u Bo-sni toga doba. Saduvano je postolje sadvije rupe za usadivanje stupova, zatimfragmenti stupiia od loSeg mramora, tefragment plode, sada zagubljen, a po svojprilici od mramora. To je onaj dio men-ze koji je kod ru5enja zapao uz septum,oa se tako saduvao. Ostali diielovi skotr-i la l i s , se n iz pad inu br i jega . (s I . 71)

Od nekoliko ornamentiranih kamenihgreda i inade kamenih blokova, Sergejev-ski je sastavio sjedala i prijestolje u pres-biteriju. Rekonstrukcija je realna, no ipakje problem: u kolikoj mjeri je taj namje-Staj mogao ostati u ruievinama gradevi-De, p,o5to znamo da je veii dio pres-biterija razoren i otkliznuo niz padinu.Ipak, nemamo razloga da preinadujemoideje kojima ne moZemo ni5ta invencioz-ni je suprotstavi t i . Steta je Sto nam ni jepoznato na kojem miestu i u kakvim us-lovima su nadeni ti fragmenti.

Sl. 70. Dabrauine, kapitel slupa

B1

5L 71. Dabrauine. stup

Crkva je uni5tena pozarom. U njenojrudevini nadena je strelica koju Radimskinije po;bliZe opisao. Medutim, poslije pu-blikacije Sergejevskog, u ostavi Zemalj-skog muzeja naden je dokumentacioni ma-terijal o iskopavanju 1891. godine, a uz toi stnelica avarskog tipa. Bez sum-nje bi to morala biti ona strelica o kojoj

82

govori Radimski. Osim toga je 1954. go-dine, niZe ru5evine naden novac iz vre-mena cara Justina (518-527) ili Justini-jana I (527-565) - vjerojatno onogprvog.

Rekli bismo da je gradevina definitiv-no propala u provali Avara i Slovenakoncem VI il i podetkom VII vijeka. Pri-je toga su u dva navrata vr5ene preprav-ke kamenog namje5taja, svakako, zboguljep5avanja unutra5njosti, jer nema po-dataka da bi crkva i nekoliko puta te-meljito nastradala u poZaru. Naime, u ga-rotini konadno uni5tene zgrade, zatedenesu tegule od krova, stakla od prozora iavarska strelica - a to su znaci za terminkoji nam ne dozvoljava vrlo kasno dati-ranje prekida Zivota na ovom mjestu.

U predjelu D o c i, selo Vitina kodLjubu5kog (s1.72), oko pola ki lometradaleko od Borasa, gdje je 1893. bila istra-i.ena poznata kapelica, iskopani su 1956.godine ostaci trobrodne crkve32.

Crkva je sagradena na malom kame-nom uzvi5enju, samo nekoliko metara uz-dignuta iznad okolice. Osnova joj je go-tovo kvadrat: 11,60X13,10 metara, a or i-jentirana je u pravou istok-zapad. Zido-vi s'u saduvani oko 0,30 do 0,80 m visine,a u prostoriji B dak i do 1,05 metara. Po-ru5en je samo mali dio u apsidi. Debljinazida krede se od 0,47 do 0,70. Graden jedosta paZljivo, od kamena prikupljenog upodnoZju susjednog brda; iznutra je mje-stimidno s'aduvana i Zbuka. Presbiterii ijedna prostorija bili su popodeni sitnimkamenim plodicama nepravilnog oblikavelidrine oko 0,20X0,20 m, koje su zatimbile prernazane malterom. U ostalim pro-storijama tlo je bilo u kasnija doba pre-rovano, valjda u potrazi za uzakopanimblagomo, pa se tako u njima nije saduvaotrag podnice.

Ova crkva se, kao i ostale ,bosanskeo,dijeli u tri dijela: srednji, Sto ga dine na-os i narteks, dvije sjeverne bodne prosto-rije i jedna u juZnom dijelu. Quadratumpopuli je Sirok 3,52 m, a dugadak (du-bok) 5,37 m. Ima jedino vrata premanarteksu, Siroka 0,88 m. Presbiterij je za0,25 m uzdignut iznad razine pros,tora zavjernike, ali nije saduvana ni oltarna pre-grada (valjda je bila od drveta), ni te-

3' D. Sergejevski, Bazillke u Nerezima i Do-cu, GZM, NS, XIV 1959, str. 163-173.

melj od nje. Pod u prezbiteriju je sadu-\/an, a takode i Zbuka na zidovima. Apsi-da je uvudena u zgradu, polukruZna, Siro-ka 2,78, a duboka 2,2I m. Na podu s juZ-ne strane apside saduvan je trag subsel-/rc. Na 1,30 m daleko od tjernena apsidenadeno je postolje od menze, razbijeno udetiri drijela (dimenzija 0,93x0,55) sa 4detvrtaste rupe za noge (0,11x0,11x0,05),dok od same menze nije nadeno ostata-ka. Iz presbiterija su vodila vrata u sje-verozapadnu prostoriiu. Quadratum po-puli bio je odvojen ,od narteksa zidomslabije izrade, koji je tokom vrreme-na bio pokrenut sa svoga mjesta, pa se inagnuo. Kako izgleda, taj je zid kasnijedograden tako da izgleda da je naos bioprvobitno veiih dimenzija, a narteks ni-

.je ni postojao. Sam narthex je nepravil-nih dimenzija: duZina rn--u iznosi 2,38, dokie Sirina na istoku 3,55, a na zapadu 3,70metara. Sav taj prostor bio je zasut osta-cima razorene, velike grobnice, koja je,kako izgleda, bila na sprat. Ulaz u grob-nicu bio je sa istoka, iz naosa, i ispod zi-da. Sve dini utisak, da je grobnica (a sva-kako i pregradni zid) bila pravljena nak-nadno, no svakako jo5 u antidko vrijeme.

Sjeverozapadna'prostorija bila je 3,05Siroka, a dugadka 8,00 metara. Ostacipoda nisu nacteni, zbog toga Sto je cijelitaj prostor bio naknadno ispreturan. Bilesu nadene i ljudske kosti u neredu, Stodokazuje da je ova crkva, tj. njene ruie-vine, bila u kasnije doba iskoriSiena kaogroblje, a poslije je i ovo groblje biloprekopano od ,kopada blaga". Ovdje bi-smo mogli odekivati i baptismalnu pisci-nu, ali u stanju u kom su zatedene ruSe-vine uslova za to vi5e nije bilo. Iz oveprostor,ije jedna su vrata (Sir'oka 1,04)vodila napolje, druga (1,00 Siroka i sadvije stepenice), vodila su u sjeveroistod-nu prostoriju, koja je bila nepravilnog ob-lika, a 3,61 (i 3,03) Siroka, i 3,50 dugad-ka.Iz te prostorije su vodila, takode, jed-lla vrata u presbiterij.

JuZnu stranu zgrade zauzirnala je jed-na prostorija, 2,60 Siroka, a 9,35 nrctaradugadka. Karakteristidno je da je ona kra-ia od glavne prostorije i nije sa njom po-vezana vratima. Ulaz je vjerojatno bio iz-vana, na mjestu gdje je juZni zid (na za-padnom kraju) razoren. Ovu pojavu, tj.odvojenost juZne prostorije od ostale crk-

ve, opaZamo i kod drugih kasnoantidkihcrkava u Bosni i Hercegovini. U srediniprostorije nalazile su se dvije zidane, do-bro oduvane srobnice sa badvastim svo-dom. One r.-, bile sagradene kasnije, jerse vanjski zidovi tih grobnica ne spajajusa zidom zgrade. Bile su iznutra dugadkepo 2,40, i cca 0,63 Siroke, a visine u slje-menu 1,10 metara. Ulaz, obidnih dimen-zi ja (0,50x0,55), bio je sa istoka, a za-tvaran ie sa nekoliko navalienih kameno-va. Unutra je naden po jedan kostur upotpunom neredu.

U ru5evini i oko nje nadeno je mnogopolupanih tegula bez iigova. Drugih nala-za niie bilo. Crkva ie odito bila siromaS-na, giadena jo5 u antidko doba, ali je te5-ko reii kada je bila napu5tena, odnosnorazorena. Nadeno je samo malo 'tragova

vatre u apsidi.

R u S e v i n e c r k v e u D o l j a n i m a k o dBihaia leLe na breZuliku zvanom ,Crkvi-nan, otkopane su 1897. godine33.

" K. Kovadevii-C. Patsoh, 'Die 'Ruine imDorfe Doltjani, WMBH, V (1893), str. 340-341;GZM, VII (1895), str. 161; K. Patsch, Epigra-phischer Anhang, WMBH, V (1893), str. 3,41-3;D. Sergejevski, Japodske urne, GZM, NS, IV-V(1949150), str.45-93.

Sl. 72. Doci. t locrt crkue

83

Crkva je poloiena od zapada ka isto-ku. Dugadka je 15,68 m, demu treba do-dati jo5 oko 3,50 m duiine polukruZneapside. Siroka je oko 14,00 m. Quadratumpopuli je malen (7,20x8,20); oltarna pre-grada, od koje je saduvan samo temel j ,leZi ispred same apside; razmak od pre-grade do proielja apside iznosi 4,50 m.Iz presbiterija su u boine prostorije vo-dila dva uska prolaza. Sjeverne i juZneprostorije s,u uske (po 2,50 m). Sjevernaje saduvana u cjelini, dok je od juZne os-tao po5teden samo istodni dio. Narteks,dubok 4,50 m, leZao je ispred naosa i sje-verne prostorije, prema kojoj je imao ot-voren prolaz, dok koliko to moZemo pro-sudivati po objavijenom pianu - vezasa juZnom prostorijom nije jasna. U .iu-gozapadnom uglu naosa nadena su dvagroba, vjerojatno bez priloga. Inade suoko crkve, na vi5e mjesta, otkriveni od-lomci antidkih spomenika.

Na brijegu zvanom oGlavican povi5eG o r n j e g V a k u f a n a l a z e s e o s t a c i

.iednostavne crkvene gradevine koja sesastoj i od narteksa i naosa sa nepravi lnozasvodenom apsidom3a. DuZina cjelokup-ne gradevine iznosi L9,60 m, a Sirina 8,80m'etara. Zidovi su 0,60 m Sirine, gradeniod lomljenog kamena, sa ne5to spolija odranijih rimskih gradevina. U objektu, ko-ji je tokom proteklog rata prilidno na-stradao, nadeni su dijelovi oltarske pre-grade i menze (st. 73). Ovi komadi spa-daju u skupinu opreme tipidne za naSekrajeve u V i VI vijeku. Crkva se, kakoiSeleda, nalazila medu zidovima nekog re-rugrJa.

U H a l a p i i u , s j e v e r n o o d G l a m o -(a, moLda u starom rimskom municipijuSALVIAE, otkopali su 1931. godine FranoBulii i Einar Dyggve dijelove kasnoan-t idke bazi l ike vei ih rszmiera3i. Sudei i pokap i te l ima s tupova ko j i su tom pr i l i kombili otkriveni, ona je datirana u VI vijek.Radovi nisu preSli okvire pokusnog isko-pavanja, a radili5te je ponovo zatrpano.fuIjesto nalaza zove se Crkvina, a tu jenaden prilidan broj ulomaka stupova sa

'* J. Petrovii, Novi arheolo5ki nalazi iz do-l ine Golnjeg Vrbasa, GZM, NS, XV-XVI(1961) , s t r . 231-233 i tab . IL

3' D. Sergejevski, Putne bi l jeSke , iz Glamoda,GZM, LIV (1942), st. 131.

B4

Sl. 73. Gornji ,orr"r;nf,rynel nosaia oltarske

modulom od 68 cm, Sto se, s obzirom naotkrivene natpise nekoliko beneficijara,smatra ostatkom hrama posveienog Ju-pi tru.

U s e l u D o b o j , d a n a s d i o K a k n j a ,blizu osnovne Skole, stari put Zenica-Sa-rajevo prelazio je pleko gomile kamenjazvanog oCrkvinan. Podetkom 1947. godinesa te gomile je vaden kamen za gradnjrrelektridne centrale u Caticima. Tada senai5lo na ru5evine iz kasnoantidkog do-batu. U zapadnom dijelu pr"ostora, ispodceste, virio je mali komad mozaidkog po-da u tri boje (bijela, crvena, plava) smotivom koncentriinih kvadrata. Zidovisu bili od lomljenog kamena, a debeli0,55 i 0,22 rnetra. Odlomci od opeke bilrisu debel i 35, 45, 50 i 55 mm. Bi lo ie odlo-maka i od tegula.

Cijela zgrada, orijentirana prerna stra-ilama svijeta, nije bila veia od 10 metarau kvadrat. Plan ruievina nije sadinjen,ali se, sudeii po nalazima, mole pretpo-

'u D. Sergejevski, Nove akvizici je odjel jenjaklasid,ne arheologije Zernaljskog rnuzeja, GIZM,NS, I I I (1948) , s t r . 177-180 i tab . IV-VI .

:5 "IF;AE

stavi t i da je tu bi la crkva. Osim stupakasnoant idke izrade, 1,BB m visine i 0,33,odnosno 0,34 m u pronjeru, naden jei kapitel korintskog stila, sa jednim re-dom listova izmedu kojih se diZu heliksisa dva plosnata zavijutka. Flos je gladaki masivan. Kapitel bi se mogao datirati uIV, eventualno u V vi jek.

Posebnost dini nalaz dviju Zivotinjskihglava koje su, slidno nalazima u Brezi,stajale ugradene u neki zid. Glave su iz-radene primitivno, toliko da je nemoguie<.rdrediti vrstu iivotinje koju prikazuju.

Na malodas spomenutom korpusu stu-pa ugravirane su rijedi INGENVVS FE-CIT, rozeta nadinjena Sestarom i dva kle-sarska znaka.

_ U s e l u K l o b u k u k o d L i u b u S k o g ,' a -

na mJestu KoJe se zove )urKvrna(, nala-ze se i:u5evine kasnoantiike crkve37. Tonjesto posjet io je 1893 godine C. Truhel-ka i ruSevine kratko notirao3s. U septem-bru 1952. godine ru5evine su arheolo5kipretraZene.

" D. Sergejevski, Starokr5ianska bazil ' ikau Klobuku, GZM, NS, IX (1945), s t r . 189-210.

" C. Truhelka u WMBH, III (1895), str. 525.

Od zgrade je saduvan samo istoi-ni dio (sl . 74), dok je zapadni uni3t iopotok Kolivret, koii se zimi ru5i sa brdaKlobuk. Crkva ie okrenuta Drema istoku.Zidovi su saduvani do 1,10 visine a na-rodito juLni zid naosa. Sirina gradevineiznosi 15,04, a duiina saduvanog dijelaoko 16,0 metara.

Nadin gradnje ni.je svuda jednak; naj-bol je je zidan centralni dio, t j . naos. Zidje tu 0,60 do 0,70 debeo, dok je onaj uapsidi od 1,25 do 1,45 metara debljine.Oba lica zida su paZljivo ozidana od kva-drica raznih dimenzija, koje su otprilikepiramidalnog oblika, pri demu je vrh "pi-ramideu okrenut unutra; kvadrice su po-loZene u redovima i to tako, da su u sva-kom redu iste visine, ali razlidite du-Line. Takav sistem zidanja zapalen jei na Cimu. UnutraSnjost z ida je ispunje-na mjeSavinom kamenja i maltera. Sje-verni zid crkve, debeo 0,45 m, raden jeod slidnog materijala i na slidan nadinkao i zidovi naosa, samo ne5to nemarni-ie. JuZna prostorija bila je prigradena ka-snije. Njezini zidov'i debeli su 0,45, a zidani su nemarno od lomljenog kamena.

Pod u crkvi bio je od nabijene zemlje.Krov je bio "na dvije vode", pokrivencrijepom. Kao kuriozum biljeZimo nala-zak odlomka tegule sa Zigom PA(N)SIA-NA. Ova ciglana, kako se zna, prestala je

s radom u drugoj polovici I. vijeka naSeere, a to znadi da je tegula dospjela nagradevinu kao spolij.

Plan crkve je obidan u Bosni i Herce-govini. Crkva se sastoji od viSe pro-storija medu kojima one juZne igrajumanje vaZnu ulogu.

Naos se sastoji od prostora za narodi presbiterija s apsidom. Apsida je polu-kruZna i djelomidno isturena. Sirina jojiznosi 4,25, dubina 3,50 m. Zid apside gra-den je od sitnih kvadrica, ali djelomidnoi od veiih kvadara. Sudeii po debljini zi-da on je bio radunat, vjerojatno, na ka-rnenu polukalotu, ali je, stvarno, bio po-stavljen drveni krov, jer u ruievinama ni-je naden nijedan kamen od svoda. Zidapside bio je iznutra pokriven Zbukom,a naSlo se na njemu i tragova polara. Uz-duZ njega bio je zidani subselliurrt u ob-l iku dvaju stepenica; ona uz zid bi la jeSl. 74. Klobttk. t locrt crkue

O J

Sl. 75. Kl,obuk, kapitel stupa

Sl. 76. Klobuk, dio korpusa stupu

Klobul<., dio ploie iz oltarske pregrade

0,47 visoka, a samo 0,13 Sinoka; bila iegradena od kamenih kvadrica. Ispred iestepenice dodata je druga, grubo grade-na, od lomljenog kamena i komada sed-re. Odigledno je ona dodata kasnije, jerse naslanja na lice prve stepenice sa Zbu-kom. Stepenice su vjerojatno bile obloZe-ne drvetom. Nisu otkriveni traeovi bis-kupskog sjedala. Apsida je bila"popocle-na kamenim plodama nepravilnog oblika;na dvije od njih nalaze se udubljenja zanoge menze, od koje, inade, nije nadenoostataka; nije naden ni sepulchrunt, lakobi se po rasporedu ploda mogao odekiva-ti relikviarij, dak i grob.

Zateten je veii broj kamena koji suvjerojatno sluZili kao temelj za pregradu.Tek na osnovu nekih ulomaka, nadenihu drugoj prostoriji D, (memoriji) moZe-mo, donekle, pretpostaviti kakva je bilaoltarna pregrada. Ona se sastojala odkvadratnih bazamenata sa stupovima, nakojima je podivao drveni arhltrav (per-gola, templon). lzmedu bazamenata bilisu pluteji. Sve je izradeno od la-pora. U presbiteriju se na5la nemarnozidana grobnica sa kos'tima dvaju o-soba. Quadratum populi je Sirok 5,84m, a na 8,20 metara od oltarne pregrade,prema zapadu na5li su se mali ostaci zidakoji je dijelio naos od narteksa. Od ovogdrugog, osim jugoistodnog ugla, ni5ta senije saduvalo: tlo .ie odnio potok. U juL-nom zidu naosa, tik do oltarne pregrade,bila su vrata3e. Svakako su morala posto-jati i vrata u zapadnom zidu, dok u sje-vernom, koji nije saduvan u ditavoj svo-ioj duZini, vrata vjerojatno nisu postoja-la; u ,bosanskimn crkvama sjeverne pro-storije obidno nisu povezane sa naosom.U prostoriji B nije nacleno nikakvihdi jelova namje5taja, pa ni tegula, al i jebio ddbijen jedan karaktenistidan nalaz- Leljezna strelica avarskog tipa.

Sieverne prostoriie. Od prostorije Esaduvan je samo istodni dio. Ona je Siro-ka 3,30 i ima uska vrata (0,60) koja vo-de u prostori.ju D. Pod prostorije E ieslabi beton od maltera. Ispod ovog podanalazi se sloj osipine debeo 0,30, a ispodSuta drugi betonski pod, ispod kojeg jebila zemlia-zdravica. Izmedu oba poda ni-

3'U koja su ulazile Zene; vrata u iuZnonrzidu sluZila su za ulaz mu5karaca.s t . 7 7

B6

=iEp il-Ia;=n#{ft4?i.:.t:E: i:.; ii::-:::r':!?!i'i,.r-

je nadeno nikakvih predmeta, osim odlo-maka staklenog suda. Na 0,70 m od istod-nog zida nalazi se u podu zidana baptis-malna piscina ovalnog oblika, saduvanaiznad poda jo5 na visinu od 0,25 do 0,40.Vanjske dimenzi je su 2,20X1,90 metara.Kada je krstolikog oblika sa zaobljenimuglovima (1,05X 1,20 melara). Ona je ne-rnarno gradena od lomljenog kamena, alice joj nije saduvano. Ima tri plitke ste-penice i dno od horizontalno poloZenih

iegula.

Zanimljiva je prostorija D, koja zau-zima sjeveroistoini dio zgrade; ona je ve-lidine 4,60x3,35 metara. Popodena je sla-bom kaldrmom na koju je naliven mal-ter. Postoje samo jedna vrata, ona veispomenuta, iz prostorije E. U sjeverois-todnom uglu nalazi se ne5to slidno podi-umu, duga(ko 2,37,Siroko 1,14, a visoko0,50 metara. To je bila zidana grobnica,orijentirana u pravcu sjever-jug, i slaboozidana. Ulaz u grobnicu, visok 0,52 aSirok 0,42, nalazi se sa sjeverne strane,tako da je sjeverni zid crkve zatvaraoulaz u grobnicu. Grobnica je visoka usljemenu 1,14, a ima dva leLaja. Zidovi supokriveni Zbukom. Nije se naSlo tragovanasilnog otvaranja, Sto govori da je grob-nica postojala prije gradnje crkve, pa jekod njezine gradnje bila inkorporirana uzgradt. Ispred ove grobnice, sa zapadnestrane, leZali su u neredu gotovo svi ko-madi crkvenog namje5taja, nadeni prili-kom iskopavanja. JuZne prostorije dogra-dene su kasniie. Od niihovih zidova osta-1o je vrlo maio, ali se ipak vidi, da su tizidovi bili tanji i gradeni nemarno odlomljenog kamenja. Prostorije F i G po-stojale su vrlo kratko vrijeme i bile sunapuStene jo5 u antidko doba, kod pre-uredenja crkve.

Prostorija F Siroka je 3,60 m, a dugad-ka 8,60 m. Na nekoliko mjesta saduvanje ostatak poda (od krednog namaza). Od-mah pored vrata tz naosa, sa zapadnestrane, napravljena je kamena klupa 5i-roka 0,55 m.

Prostorija G bila je odijeljena od [islabo gradenim zidom.

U ru5evinama ie nadeno dosta odlo-maka kamenog namjeStaja. Neki karak-teristidni primjerci dati su na slikama br.

75-77, a pribliZna rekonstrukcija prvo-bitnog izgleda oltarske pregrade na sl. 78.Detaljan opis pojedinih ulomaka dao je

Sergejevski u navedenom djelu na str.r59-r97.

Nesumnjivo je da veiina nadenih ko-mada pripada oltarnoj pregradi kojq j-"

prvobiino stajala u naosu i imala oblikpergole sa drvenim epistilom. Uzev5i uobzir malu Sirinu naosa (5,84 m) i potre-bu da sa strana izmedu oltarne pregradei zida postoji prolaz u presbiterij, dola-zimo do zakljutka da se pergola sastojalasamo od detiri stupa i dvije parapetneplodes. Tome odgovara i broj nadenih ka-p i te la (4 ) .

Ostaju dva imposta i to razliditog ob-l ika (s/ . 79). Ni je jasna nj ihova namjenaiako ih se vei na5lo i u drugim crkvamau Bosni i Hercegovini. Trijumfalnog lukau ovoj crkvi nije bilo, ni, kako izgleda,drugih arhitektonskih dijelova, kojima bimogli da pripadaju ovi imposti.

Ornamenat bazamenata i parapetnihploda zanimljiv je i karakteristidan zaivoje doba. IJrezani ornamenat: koncen-tridni krugovi, polukrugovi i Sestokrakezv\jezde, vuku ivoje porijeklo iz prethi-

r0 Ako damo na glavni ulaz u presbi ' ter i j1,20 m, i na dva prolaza ok'o zida ipo 0,80, 'de-

tiri bazamenta - 0,84 i dva pluteja rpo 1,10 -

onda dobijemo svega 5,84.

Sl. 78. Klobuk, rekonstrukci ja ol, tarske pregrad'e

o l

_ _ o ' "Ga l l ia " I I ,71 , f i rg . 20 ; IX , 122, f ig . 11 ;

Cah. Arch. l I ,79, pl. XXXVIII, 2.

dudnovatog oblika, n'oZda jedna daleka iujednostavljena reminiscencija korintskogreda.

Izgleda da je ova crkva sagradena, ne-gdje pri kraju V vijeka. Prvobitno se sa-stojala od solidno gradenog centralnog isjevernog dijela -- A, B, C, D, E. Apsida

ie, moZda, bila zamiSljena sa kamenonrpolukalotom, koja ipak nije izvedena.Molda je to bila osnova za subseliju.Kod gradnje D bila je obuhvaiena gnad-njom

' i grobnica. Kasni je su bi le (ne-

marno) dozidane juZne pro,storije F i G.Ne znamo: kada je bilo izvrieno pre-uredenje krstionice E, postavljen drugipod i preuredena piscina. Zatim je

crkva izgorjela. Poslije poLara crkvani ie bi la obnovl iena u starom obimu:ju?ne prostorije bile su posve napu5te-ne, a pro'storije A, B i, moLda, C odi5-iene su od ru5evina, pri tome su osipina,razbijeni crijep i dijelovi kamenog nam-je5taja badeni u F. Ovim se tumadi velikakolidina polupanog crijepa u F. Prosto-rije A i B nisu vi5e bile pokrivene kro-vom; one su postale ogradeni prostorpred crkvom, dok je prostor za bogomo-

Sl. 79. Klobuk, irnoos:

storijskog doba. Rozete su grubo opona-Sanje klasidnih motiva. Od ostalih plastid-nih motiva najinteresantniji su mali listi-ii na dugadkim drSkama. To je tipidniraspad akantova lista, kako to mi vidi-mo i u Galijiat, a i u Dalmaciji. Kapriteli su

Sr. 80. Lepenica, tlocrt gradeuina

8 8

i .- i.ja:.E::*:i--r:trii a.iir-r-:"ff ni-. r ir. r

l ju bio ograniden na E i D, t j . od D i E jebila izgradena kapela za nuLni sme5taj.Kasnije, ne znamo kad, iaka poplava od-nijela je zapadni deo crkve.

Te5ko je odrediti koliko je puta crk-va bila renovirana, jednom ili dva puta?Prisustvo avarske strelice daie naslutitikada se dogodilo posljednje razaranje. Neznamo nadalje: da li je poplava bila uz-rok konadnog napu5tanja crkve, il i je po-plava samo dokrajdila ruievinu?

U L e p e n i c i , o k o 2 5 k m z r a d n e l i -nije zapadno od Sarajeva, na breZuljkupovi5e lijeve obale rijeke, nalazi se loka-litet zvan oGradacu sa ruSevinama kasno-antidkog refugija i bazilike (sl. 80). YrhbreZuljka je lako pristupadan sarno sa za-pada, dok se sa ostalih strana strmo ru5i.Prostor ru5evina zove se oCrkvinan, aravnica na istok od breZulika oPodcrkvi-na*. Sve uokolo puno je oi tataka r imskenaseobine.

Godine 1931. i 1932. izvedeno je isko-pavanje na istodnom dijelu breZuljka,gdje su se neSto jade isticale neke ruie-vine. Refugij je oko 70 m duZine. Ostacinjegovog zida samo su mjestimidno sa-duvani.

Ranokr5ianska crkva bila je ugradenau sjevero'istodni prostor refugijaa2, takoda su se nien istodni i sieverni zid nasla-njali na di.o ogradnog zida.Iako je ruSe-vina bila kasnije iskori5iena kao kamenimajdan, djelomidno i kao groblje, ipak je

ostalo jo5 dosta zidova, tako da je bilomoguie ustanoviti sve detalje gradevine( sl . 81 ) .

Zidovi su bili izvedeni od lomljenogkamena. Njihova debljina kreie se od0,50 do 0,70 metara. Saduvani su dostavisoko, tako da imamo tadne podatke opostojanju vrata. Na njima se mjestimid-no saduvala i Zbuka. Krov je bio nesum-njivo od drveta, a isto tako je bila pokri-vena i apsida.

Pod je bio od krednog namaza nali-venog na sloj sitnog kamenja.

Crkva je morala biti bogato ukra5enakamenim namje5tajem, koji je, medutim,naden veiim diielom razbiien u sitne ko-made.

o' V. Skarii, AltertiimerLepenica (Bosn'ien), GZM,l-:22.

von Gradac inxlrv (1932),

Sl. 81. Lepenica,, tlocrt crktse (prema Skari(u)

Gradevina je orijentirana prema isto-ku. Ona' ima uobidajeni plan "bosanskih"crkava. Bez apside i baptisterija, ona je

14,80 m duZine i 14,70 metara Sirine. Zabaptisterij je bila izgradena posebna zgra-da, prigradena sa zapadne strane.

Naos je dug 10,70, a Srirok 6,90 m, sajednim ulazom sa zapada, iz narteksa.Buduii da je narteks leZao oko 0,85 m iz-nad razine naosa, u njega su vodile tristepenice. Apsida je bila polukruZna. OdnamjeStaja su saduvani samo mali ulom-ci menze, koja je morala imati obliksanduka. Oltarska pregrada je potpuno

uniStena. DuL zapadnog i djelomidno duZjuZnoga zida naosa bila je zidana klupa,

Siroka sa zapada 0,50, a sa juga 0,40 me-

tara. Za juZni dio klupe bila je upotrijeb-ljena otesana stijena, koja tu, mjestimid-no, izlazi na povr5inu.

der

B9

Sr. 82. Lepenica, glauica stupa

Narteks se protezao preko ditave du-iine crkve, a bio je uzak - svega 2,30 mSirine. U njega se ulazilo s juZne strane- to je bio jedini ulaz u crkvu, ako neradunamo onaj nepodesni ulaz sa sjeve-ra, prolaz izmedu baptisterija i bedema.Iz narteksa su vodi la jo5 troja vrata: unaos (Siroka 1,26), u juZnu prostoriju(Sir ine 1,60) i u sjevernu (1,00 m). Osimtoga, iz narteksa su prema sjeveru vodilestepenice na uzvi5enu terasu (H), koju jezapravo dinio poravnani vrh stijene. Saove terase prilazilo se u baptisterij.

Sjeverni dio zgrade sastojao se od dvi-je prostor"ije, D i E, spojene prolazom od0,80 m Sirine. One su lelale oko 0,55 mniZe od narteksa. Kao stepenica tu je vje-rojatno sluiila ara posveiena Silvanu,koja se na5la u prostoriji D. Skarii je iz-razio miSljenje, da je ta ara morala slu-Ziti dugi niz godina kao prag, jer je na-dena jako izlizana od destoga hodanja.Vrlo je vjerojatna pretpostavka da je arabila narodito poloiena u crkvi - sa li-kom prema gore - da bi vjernici ulaze-ii u crkvu gazili odavolan. Ovo ukazu-je na moguinost da je prostorija D pr-vobitno bi la krst ionica, kao Sto je i

90

obid,no u ,bosanskimu crkvama. JuZnid,io crkve sastojao se, takode, od dvijeprostorije. Istodna, G, Siroka je 2,70, a za-padna F - 2,25 metara. Kasnije je sa za-padne strane bio prigraden baptisterij,tako da je zid izmedu narteksa i bapti-sterija bio dvostruk, tj. dva zida jedanuz drugi. U baptisterij se ulazilo sa sje-vera, a on leZi 2,30 m visoko iznad razinenarteksa, i sastoji se iz prostorije velidine4,00X3,80 metara. U podu se nalazi zida-na piscina, zapravo dvije, od kojih je sta-rija veia, a ta je bila zasuta i u njoj na-pravljena druga, manjih razmjera.

Veia piscina ima krstoliki plan ali sakratkim krakovima. Duboka je oko 1,50,a Siroka oko 1,60 m. Mlacla piscina jetakoder krstolikog oblika. Ona ima oko0,84 m u promjeru, a duboka je oko 0,50metara.

Iz baptisterija su vodila vrata u juZ-nu prostoriju velidine 2,60x4,A0 metara.Kako su istodni dio naosa i apsida zate-deni u razorenom stanju, nije viSe bilomoguie rekonstruirati mjesto i izgled ol-larske pregrade. Veii broj ulomaka malihstupova i ukra5enih ploda, dto su se na5lina padini brijega ispod apside, govorenesumnjivo o tome da je septurz posto-jao. Nije, meclutim, moguie odrediti pr-vobitna mjesta za 6 velikih stupova odkojih su se naSli fragmenti baza, korpu-

Sr. 83. Lepenica. glauica stupa

I

iti l

f :iElFE:EntA';i*-!E:?5lT;i-;i-ffi =-a^.f i!i';:,-

SI. 84. Lepeniea, ulonxak plode iz oltarskepregrade

sa i kapitela. Dva takva stupa stajala su,zasigurno, sa obje strane apside. Nije, na-dalje, moguie rekonstruirati poloZaj imjesto imposta.

Pos,toje 3 varijante kap,i1s1.. U dvijeod njih oni nose kao ukras plastidne lis-tove sa mnogo latica. Iz sredine fr:onta,izmedu listova, izrasta heliks iz jednogdebla, pa zavr5ava kao volute; iznad nji-hovog radvali5ta nalazi se rozeta (sl. 82).Abakus je jednostavan i ravan, tek u sre-dini ne5to ispupden. Kod drugog tipa(Skari i , tab. XI u sredini) nedostaje ro-zeta, a i poloZaj voluta je ne5to drugadi-j i . Trei i t ip (Skari i , tab. XI desno) jeznatno izduZen, pa zato u donjim partija-ma ima dva niza stil iziranih pupoljaka.

Korpusi velikih stuDova radeni sLr natokarskbm kolu, i - i.ao znak vremena-.dine cjel inu sa kapitel ima i osnovama.Osnove se jedva istidu, uglavnom kao ne-Sto malo nagla5eni torusi i trohili. Umje-sto plinta, stupovi stoje na kubusima.

Mali stupovi, moZda su to bili nosadimenze, zapravo su kvadratidne kamenegrede sa plastidnim polustupovima najednoj od ploha. Njihov kapitel dine dvi-je grandice sa li5iem, a te grandice izras-taju iz voluta (pri dnu kapitela). Postojeslidni stupovi kao samostalne skulpture,na tordiranom korpusu (Skarii, tablaXII I i na5a sl ika br. 83).

Plode septuma, saduvane samo u sit-nim fragmentima, obiluju reljefnim pri-kazima Zivotinja (Skarii, tab. XIV i na5aslika 84). Te scene nemoguie je dovesti

u suvisle cjeline, dak ako bismo se po-sluZili i sa poznatim plodama lokalitetau srednjoj Bosni (npr. Zenica).

Fragmenti od najmanje 3 imposta u-kra5eni su vinovom lozom i cviieiem uk a n t a r o s u ( s l . 8 5 )

Izgleda da je prvobitna bazi l ika bi lamanjih razmjera, pa je nakon ruienja nesamo popravljena nego i pro5irena. Veli-dina ogradenog refugija nije nam pozna-ta, no izgleda da je crkva, onakva kakvaje bila, izgradena u prvobitnom refugiju,(moZda u V vijeku) bila ipak premalena,pa je (u VI vijeku) znatnije pregraclena.IstraZivania na ovom lokalitetu nisu nampruZila dovoljno dokaza o moguinosti ko-ri5ienja ovog mjesta i u ranom srednjemvijeku. Sva je prilika da su objekti razo-reni u vrijeme dolaska Avara i Slavena uove krajeve.

U vrijeme spasavaladkih radova u do-Iini Neretve, u vezi sa izgradnjom braneLr Jablanici 1952. godine, D. Sergejevskij e u L i s i d i i i m a , z a p a d n o o d s e l a , anedaleko od Banove glavice (tumulusa izbronzanog doba), otkrio slabe ostatkegradevine u kojoj je prepoznao kasnoan-tidku baziliku. Zgrada je bila neSto veiih

Sl. 85. Lepenica, rel jef na irnpostu

9 1

SI. 86. Majdan, t locrt crkae

razmiera (u obosanskimn odnosima). Bi-la je odito vei ranije iskrdena, a kameniz zidova odnesen na neko drugo mjesto,r-noZda ugraden u srednjovjekovnu crkvukoja se nalazr ne5to istodnije odavdea3.Sergejevski je snimio objekat i zabiljeLioosnovne podatke o nalazu, ali se nikadanije odludio na publiciranje. Ostataka jebilo vrlo malo. U njegovoj zaostav5tini ni-je, medutim, otkrivena sveska sa zabilie5-

kama o tom nalazu, tako da o njemu mo-Zemo govoriti samo na temelju vlastitihz,apaLanja. U sjeianju je ostala polukruZ-na apsida na istoku, jedna lada i narteks- sve sa prilidno pravilnim zidnim pote-zirna. DuLina objekta iznosila je oko 25metara. Njemu je pripisan fragmenat ob-javljen kod eremo5nikove u navedenomdlanku i na tab. IIIl l3 istog rada.

U M a j d a n u k o d M r k o n j i i - G r a d a ,s,tarog Varcar-Vakufa, otkopane su 1891.do 1892. godine ru5evine kasnoantidkecrkve (sl. 86), na lijevoj obali potoka Jo-Savke, na mjestu zvanom Crkvina, a usredznatnih ruSevina nekog rimskog rudar-skog naselja{.

Crkva je bila orijentirana prema jugo-istoku. Zidovi su bili gradenj od lomlje-nog kamena, sedre i ulomaka opeke. Nji-hova debljina iznosi 0,60 m, a bili su sa-duvani mjestimidno i do metar i pol.

Njihovo unutra5nje lice bilo je pokri-veno Zbukom, koja je na mnogim mjesti-ma bila oslikana. Pod je bio nadinjen vr-lo paZljivo: na sloj ugljena nanesen je ri-jedni oblutak utopljen u malteru, a zatirnfini namaz sa primjesom Sljunka i koma-diia sedre. Debljina poda u apsidi iznosi-la je 0,46 metara. Izgleda da je krov biood drveta, Sto je bilo zatedeno i na nekimdrugim mjestima u Bosni.

IstraZivad je, na Zalost, bio uvjeren daotkopava stambenu zgradu, pa tako nijeobratio posebnu paZnju na objekte sa-kralnog karaktera.

U svom tlocrtu crkva je gotovo kva-drat: dugadka je (bez apside) 18,60, a 5i-roka 16,60 metara. Radunajuii i apsidu,dobivamo opiu duZinu crkve 22,20 m.Plan se donekle razlikuje od tipidnog pla-na ranokr5ianskih crkava u Bosni.

Naos E (bez apside) dugadak je 13,60,a Sirok 7,00 m. On ima transept Bt i 82,Sirok 5,20, dok su prema sjeveru i jugudijelovi transepta dugadki po 3,60 rn. Ap-sida je u obl iku potkove; duboka je 3,20,a promjer iznosi 3,60, njen otvor je Sirok

ma "* ;# +3fl*$:-iiT'%r'ift:"$o't?,6,f"';1?na Crkvini u Lisidii ima kod Konjica, GZM, NS 331-341; isto u WMBH III (1895), str.248-256;(A) IX (1954), str.222, i - ne5to p'reciznije u C. Tru,helka, Starokr3ianska arhoologija, str.saietku na str. 226. 123----126.

92

2,60 metara. Debljina zida apside iznosisamo 0,35 m. Radimski ne spominje ni-kakvih ostataka od subsellia i mense, ali,buduii da je iskopavanje vr5ilo nestrud-no lice, a sam Radimski moZda nije nibio tada prisutan, ovaj negativni mome-nat nije potpuno uvjerljiv. Na zidovimaapside saduvala se Zbuka sa viSebojnimpremazom, u kojoj preovladava svijetla itamnoZuta boja; na soklu ljubidasta (dvi-je horizontalne linije) i crvena (vertikalne

crte na podnoZju i ornamenat iznad nje-ga). Ispied apside nalazi se b,ema, Siroka4,40, a duboka 3,00. Quadratum populi it ranspet niZi su od apside za 0,21 m. Nasredini zapadne strane bema ima produZe-nje, kao neku platformu. Jugozapadnijiugao ove platforme bio je uzdignut,do visine 0,60 m. Ta je platforma moZda slu-Zila kao ambon, il i kao schola cantorurn.

Oltarna pregrada je nesumnjivo po-

stojala u obliku kamene pergole, jer.se upu6likaciji opisuju ostaci odgovarajuiihstupova od 0,18 m u d,iametru, na detvr-tastom bazamentu (sl. 87 ), a uz to se

spominju odlomci ploda sa okvirom. Odnjih na Zalost nije ni5ta saduvano, a ne-

ma ni s l ike, pa ni ,opisa.

Niie saduvan ni bazament Sto ga je

objavio Radimski. Na njegovoj prednjoi

strani vidimo samo profilirani okvir, a

to znati da je on stajao sa strane ulaza

u presbiterij i l i na samom kraju lijeve

strane septuma. Kapitel ( sl. 87 ) je slabo

saduvan - samo polovica. Njegov je ob-

lik tipidan za VI vijek. To su detiri glatka

lista pripojena uz stablo, a oividena du-

bokom urezanom crtom. Visina odlomka

iznosi 0,23. Osteien je gore, odbijen dole;

Sl 87. Majdan, ulomci arhitekt'ure

a,')

ipak se saduvalo neito od gornje povr5ine,koja je obradena sa'ferrum dentatum. Sa-duvana je i okrugla rupa u sredini. Pro-rnjer stupa bio je ne5to ispod 0,19 m.Pergolu je sadinjavalo vjerojatno 6 stu-pova; arhitrav je bio, svakako, od drveta.

Sa obadvi ie strane beme staiala supo dva stupa sa razmakom od oko 4,50m, vjerojatno nosadi trijumfalnog luka.Od njih su se saduvale in situ dvije baze.Osim tih baza naSli su se i mnogobrojniostaci samih stupova i kapitela, od degaje u Zemaljski muzej dospio samo jedankapitel i baza. Stupovi su bili promjera0,40 m i nosili su kapitel diji se oblik po-sve podudarao sa oblikom kapite'la per-gole. Visina kapitela iznosila je 0,38 m.Abak je imao dimenzi je 0,59X0,60X0,50m; ima utegnute strane, polucilindridkiflos, a gornja povrSina je bez rupe.

Baza je visoka 0,37 m, a izradena za-jedno sa komadom stupa (visina 0,05),promjera 0,43; na gornjoj povrSini je ru-pa za usaclivanje; donji plint je 0,61xX0,57X0,10 m. Kasni je su stupovi dobi l izidani kvadratni omot od ooeke i koma-da sedre u pnesjeku 1,00 m,-koji je sezaodo visine 0,60 m. Taj omot je bio izradenvrlo nemarno. tako da se moZe nasluii-vati da to nije bio popravak crkve, negoadaptiranje ru5evine za neke druge svrhe.

U naos se ulazilo sa zapada, iz nar-teksa F, kojri je bio 0,19 m viSi od razinenaosa. Vrata su bila Siroka 2,40. Ispredvrata u naosu leZao je kamen od praga.

Narteks F je zauzimao samo sredinuzapadne fasade, tj. bio je Sirok koliko inaos - 7,00 m, a dubok 3,60 m. lz nar-teksa su vodila detvera vrata: ulazna, 5i-roka 2,00 m; zatim Ll naos, sjevernu ijuZnu prostoriju sa po 1,00 m Sirine.

Sjeverne i juZne prostorije posve suslidne po planu i dimenzijama, a original-nog su plana. Svaka se strana sastojalaod duguljaste prostorije dimenzija 8,80XX 3,30 m, svaka sa po jednim ulazom iznarteksa i iz manjih prost,orija, onih Stosu b,ile 3,80X3,30 metara velike, a kojesu imale samo po jedna vrata u trans-ept, Siroka 1,00 m,

Prostorija Ct sluZila je kao baptiste-rij. Zidane baptismalne piscine u podunije bilo, nego je tu naden zidani okrug-li postamenat 1,90 m u promjeru, a 0,70

94

m visine, na kojem je stajala posuda zakr5tavanje. Nad tim postoljem je bio po-dignut ciborium; to dokazuju 4 udublje-nja za nosade - u jednom je joS bio do-nj'i dio stupiia in situ. Naokolo su leZalinjihovi mnogobrojni odlomci.

Ispred zapadne fasade crkve nalazilase joS prostorija Siroka 7,60, a duboka8,80 metara. Sudeii po opisu, ova prosto-rija je bila naknadno prigrad.ena uz za-padni zid. Dul, istodnog zida bile su ka-mene stepenice, Siroke 0,70, a visoke sva-ka 0,18 metara. Ta prostorija dini se kaokatekumenij, zbog stepenica i pla,tformekoj i podsjeiaju na ambon.

Crkva se moZe datirati, najvjerojat-nije, u podetak VI stoljeia. Na to uka-zuje baptisterij, koji je ureden za preina-deni nadin krStavanja, obidajan od VI vi-jeka. I prisustvo arcus triumphalis kaoda govori za ne5to kasnije datiranje ob-jekta.

Crkva, koliko se moZe prosudivati, nenosi na sebi nikakvih tragova popravaka,njezina ru5evina bila je kasnije, ne moZe-mo reii kada, adaptirana kao poljopriv-redno imanje. Zanimljivo je i to, da se ucrkvi nije na5lo grobova, kako mi to obid-no nalazimo u ruSevinama ranokrSian-skih crkava. MoLda, upravo zbog promje-ne u funkciji gradevine. Ona je inaiesrodna crkvi u Oborcima.

Za majdansku crkvu zanimljiv je po-jadani krug apside koji sa alama tinioblik grdkog slova OMEGA, posljednjegslova alfabeta.

U s e l u M a l i M o 5 u n j , 8 k m o dTravnika, u jugo,istodnom pravcu, posto-je ostaci crkve iz kasnog antidkog doba.Lokalitet se zove "Crkvina" il i

,Crkvi5te".sada, takode, i >Kalvarija"4s. To je mali,strmi breZuljak na desnoj obali La5ve. Ponjivama na njegovim padinama i u su-sjednim selima, nalaze se mnogobrojniostaci antidkih naselja, na Sto je vei dav-no bila obraiena paZnjaa6. Sudeii po obi-

" I. KujundZii, Najnovije rimske iskorpineu Mo5unju, GZM, XXVilI (1916), str. 477-496.

ou I. Jukii, Zemljop,is i povjersnica Bosne,1851, str. 23, ist i , Kolo, 1847, 5; M. Nedii , u Ar-k r v u z a p o v j e s n i c u j u g o s l o v e n s k u , I V , 1 8 5 7 ,151; Knezovi i , Bosanski Pri l jatel i IV, 1870; O.Blau, Reisen , in Bosnien, Btir l in, 1877, 105; M.Hoernes u Arch.-Epigr. Mittei lungen, IV, 1880,201; i s t i , A l te r thumer d . Herzegov ina I I , 1881 -=

s. 898.

::,?::;:::fi 3-;.T-;?3;-.;.i-{r-ir'r*tiir{tr':;:-?ir:--:,::F

l ju rimskog novca, narodito iz IV vijeka,koji nalazimo po okoliciaT, Zivot je ovdjecvao vrlo dugo. Ostaci zidova na Crkviniukazuju na to, da je u ovo vrijeme bri-

ieg sluZio i kao refugi j .

Iako su arheolozi desto posjeiivali ovomjesto, ru5evine nikad nisu bile ozbiljnoistraZene. Ciro Truhelka i A. Hoffer, dalisu u dva navrata iscrpan pregled antid-kih starina sa tog mjesta i okoliceT8, a1912. godine ovdje je bila gradena novacrkva. Tom prilikom se nai5lo i na dije-love ruSevini starih objekata, Sto je opi-sao I. KujundZii. Teren je bio pun ostata-ka antidkih zidova i ornamentiranog ka-menja, veiim dijelom spolija. Tu je bilo imnogo grobova, koji nisu opisani. Novacrkva pre5la je samo jednim svojim ug-lom preko antidkih zidova - po svoj pri-lici preko jugozapadnog dijela ranokr5-ianske crkve. KujundZii je 1914. godineizveo pokusno kopanje prema sjeveru odsada5nje crkve, pa je naiSao na an'tidkipod od naljevenog betona, a pod njim jena5ao zidanu baptismalnu piscinu kojuu potankostima i opisuje, ne znajuii de-mu je to sluZilo. P'iscin'a je okruglog ob-lika, sa po jednom stepenicom na dvijestrane. Iznutra je bila pokrivena lijepougladenom Zbukom uz obilnu primjesutucane cigle. Bila je vei u staro doba za-suta, pa je preko nje izljeven novi podantidke faktureae. MoZe se pretpostaviti daje baptisterij leZao, kao i obidno u crkva-ma Bosne i Hercegovine, u sjevernoj pro-storiji crkve.

KujundZii spominje i neku ru5evinu,iza (sada5nje) crkve", valjda prema ju-

gu. I ona je isto tako imala naljeveni pod,pod kojim je Kujundiii na5ao zidanugrobnicu na svodso.

O planu ove ranokr5ianske crkve, ra-

zumije se, ne moZemo ni5ta reii, nego sa-

o' Truhelka, u WMBH, III, 232; Hofffer uWMBH, V (1897), s t r . 254.

ts C. Truhelka, GZM, (1893), str. 687-692;isto wMBH, III (1895), str. 229-233; Hoffer,GZM, VII (1895), s,tr. 54-58; isto WMBH, V( 1897), .str. 252-255.

" KujunclZii, o. ,c. 490. Zasuta ,piscina -vidi tako<Ier Lepenicu, Mogorjelo i Blagaj-Ja-pra.

'o Isti. o. c. 479.

Sl. 88. MoIi Mo|unj, osnoDa i glat: ice nosaiaoltarsl:e menze

mo opisati odlomke kamenog namje5tajakoji je bio u razna vremena, a najvi5e1912. godine, naden na ovom prostoru iprenesen u isusovadku gimnaziju u Trav-niku. Ti predmeti nalaze se sada u Zavi-dajnom muzeju u Travniku.

Sudeii po inventaru, sa Crkvine je bi-lo preneseno 159 manjih i veiih odloma-ka; u ogromnoj vedini to su spolija. MimoZemo izdvojiti nekoliko komada kojisu nesumnjivo pripadali kamenom nam-je5taju crkve.

Od menze je saduvano 12 fragmenata- svi su od mul j ike. To su:

Br. 1. Odlomak postolja od menze -

kratka strana, razbijena u dva dijela. Sa-duvana su obadva ugla i dvije detvrtasterupe (0 ,11x0,11) za noge menze. S i r inapostolja (zajedno obadva komada) 0,67,duZina joi 0,22, debljina 0,11 m. Razmakizmedu rupa iznosi 0,265 m. Sada zagub-ljen.

Br. 2. Dvije baze od stupiia menze(saduvana jedna). eetvrtast i dio (0,11x

X0,11) za usadivanje u postol je i mal iostatak profilacije. Dimenzije odgovarajurupama u postolju (sL 88).

Br. 3. Dva fragmenta od stabla str,rpi-ia, di jarnetra oko 0,11, duZina (vis ina)

0,32 i 0,165. Radeni su rukom pomoiudlijeta, a ne na tokarskom kolu.

95

Br. 4. Dva kapitela od stupiia menze.a) Vis. 0,185 m. Od toga: gore glatkipl int , v is. 0,55; Kalatos sa jednostavno

urezanim li5iem - vis. 0,08; dole ravni

astragal - vis. 0,02; ostatak stabla -

0,03. b) kapitel s l idnih obl ika I dimenzi ja,razbijen vertikalno, opia visina 0,305. Po-vrSina plinta obradena sa ferrum denta-tum (s l . B8) .

Od daske menze nije nadeno niSta.

Septum. Ne moZe se sa sigurno5iu re-

ci, kakvog je oblika bila oltarna pregra-

da. Prema saduvanim ostacima nije to bi-

la pergola (templon), kako je u svim os-talim dosada nama poznatim crkvama u

Bosni i Hercegovini, nego moZda tranze-

ne izmedu hermula. No, i to nije sigurnojer su tranzene mogle stajati i na drugom

miestu. Hermule se nisu na5le.

SI. 89. Mali Mo!;unj, ulomci Lronzena

Sl. 90. MaLL Moiunj, rekons',rukcija imposta

OSTALI NALAZI

Br. 5. Tranzene. Tranzene su u oblikumalih lukova svega 19 odlomaka dvajuvrsta: a) 12 fragmenata od svijetle mu-ljike; na povriini z rezana crta u kosomrezu, b) 7 fragmenata od tamne muliike,na povr5ini vertikalno urezan Zljeb ( sl.8e ) .

Br. 6. Cipus ili bazament. Ovaj ko-mad KujundLic je opisao kao stup od ol-tarne pregradesr. Ne izgleda da je on pri-padao oltarnoj pregradi, jer je izradensamo sa jedne strane, dok ostale tri stra-rre iskljuduju svaku moguinost takve upo-trebe. Al i sudei i po njegovom ornamentu,itomad ima vezu sa krSianskim kultom.Mater i ja l je pje5dar, a ne mul j ika. Vis.0,87, 5ir . 0,38, debl j . 0,28. Gornj i dio jejako nastradao (sl ika 167). Na prednjojstrani u profiliranom okviru predstavlje-na je vinova loza koja raste iz vaze; nanjoj su ptica, zmija i riba. Sa strana ok-vira ostavljen je neravan i neizraden pro-stor koji dini utisak da izrada nije zavrSe-na. Bodne strane su neizradene, posve ne-ravne, isto tako i straZnja povr5ina; nagornjoj povr5ini postoji rupa za spojni-cu, tako da se komad mogao pridvrstitiuz ne5to iza njega.

8r .7 . Man j i od lomak imposta (? ) .

S jedne strane odlomljen, sa drugih jako

otucan; dosada ostao nezapaZen. Vis. joS:

0,175, Sir . 0,2t. , duZina 0,15. Mater i ja lje muljika. Ako je to impost, onda je sa-duvano manje od polovice, a ukoliko je

to konzola, onda je propao 6itav dio za

" Kuj,undZii , o. c. 484, sl ika 6.

. . t .4

t/-/ '

96

--tu

-111:;iJ- . ii,.i ,.,.'i-t,ilG.S

usadivanje u zid. Slobodnu rekonstrukci-

iu vidi na slici 90. Ukra5en je sa tri stra-ne ornamentom urezanim pomoiu tan-kih crta. Bodne strane ukraSene su kru-govima i detverokrakim zvijezdama, aprednja strana je jako otucana, pa su ta-ko od ornamenta ostali saiuvani neznat-ni tragovi.

Br. 8. Stupovi. Hoffer i KujundZiispominju na Crkvini stupove veiih di-menziias2. MoZda su oni tinili arcus tri-umphalis, kome bi mogao da pripada ispomenuti impost. Od tih stupova ni5tanije saduvano.

Br. 9. Reljefna ploda. U profiliranomokviru, sa astragalom pri dnu, prikazanaje povorka od 4 osobe koje se kreiu ude-sno (s/ . 91).Prra nosi uspravni uski pred-

met, dok je druga podigla ruke. Svi suobudeni u duge potpasane koiulje (tuni-

ke), di j i nabori padaju okomito niz t i je io.

Ni je sasvim jasno sa kojom funkci jom

.je ova ploda bila namje5tena u crkvi.Njen autor je, uostalom, onaj ist i k lesar

koji je u susjednom selu Putidevu izradicr

stelu /s/ i f ta 163). Osoba koja pr idrZava

" A. Hoffer, o. c. str. 253; I . KujundZii , o.

c. str. zl85; D. Sergejevski, Iz problematike i l i r-

s k c u m i e t n o s t i , s t r . 1 3 4 i s l i k a 2 7 .

Sl. 91. Mali Mo!;unj, rel jefna plota

konja na putidevskoj steli data je na pot-puno identidan nadin i osobe sa ove plo-de. Buduii da stela ne moZe biti miaclaod IV st. mi smo u moguinosti da i ovuplodu datiramo u isto doba, ali se ne mo-Zemo zaustaviti samo na tome: bazament( i l i c ippus) br. 6 takoder bismo moral istaviti pribliZno u ovo doba, a i tranzenegovore u prilog moguinosti da gradevinuna Crkvini u Malom Mo5unlu dat iramone5to rani ie.

Na Crkvini je 1912. godine nadenomnogo gro,bova, ali ih KujundZii nije po-tanko opisao. Vjerojatno su to bili gro-bovi sastavljeni od kamenih ploda bezpriloga, kakve desto nalazimo oko i u ru-Sevinama ranokr5ianskih crkava. Bila je

nadena i zidana grobnica na svod, ispodpoda antidke zgrade. Druga je nadena1913. godine u neposrednoj blizini crkves3.Bila je orijentirana u pravcu jugoistok--sjeverozapad, velidine iznutra: 1,85 x 1 ,25m, i sa jednim kamenim leZaiem na istod-noj strani .

Datiranje crkve je teSko. Izgleda da jesagradena vei u IV st., a svakako je po-stojala duZe vremena, Sto se moZe za-kljuditi po zatrpavanju duboke baptismal-ne piscine, Sto aproksimativno moZemostavi t i u podetak VI vi ieka.

Dvije kasnoantidke crkve na M o g or-i e I u smje5tene su u jugozapadnom uglukompleksa, a iznad poru5enih zidova an.t idke vi le (sl . 92). I dimenzi jama i pote-zima plana one posve slide jedna na dru-gu, pa su im i z idovi paralelni , tako dami moZemo primiti kao sigurno da subile sagradene zajedno, tj. da ih moiemonazvati basilicae geminae.

M o g o r j e l o I ( s i e v e r n a c r k v a s / .e3 ).

Crkva je or i jent i rana prema istoku samalom divergencijom prema jugu. Vanj-ska joj duZina bez apside iznosi 18,15dok je sa apsidom duga 21,40 m. Sirokaje 14,05, kol iko se moZe prosudivat i posnimcima iz godine I9O2.s1

" KujundZii, o. c. 489.'o D. Basler, Bazil ike na Mogorjelu, NaSe

star ine, V (1958), s t r .45-62.

97

Sl. 92 Mogorjelo, prag sjeuerne crkoe

Zidovi su bili gradeni na nadin oplrincertum sa licem od lomljenog kamenja.Temelji su bili 0,70 do 0,80 m, a zidovido 0,60 metara debeli. Kod iskopavanja1902. godine zid apside bio je saduvanjo5 u visin'i oko 0,80, sjeverni zid do oko0,50, dok su zidovi na juZnoj strani biliuni5teni do temelja.

Plan crkve je uobidajen: to je pravo-kutnik 18,15X14,05 m, iz kojeg prema is-toku istupa (na 3,25) polukruZna apsida,a sa svake strane od nje grobnice (1,2 i3). Kako izgleda, te grobnice su bile sa-gradene zajedno sa crkvom. Crkva je poduZini podijeljena u tri prostora: central-ni, Sirok 5,95, sjeverni - 3,00 i juZni -

2,60 m. Sjeverni je bio podijeljen u ne-koliko prostorija. Jedan dio prostorijabio je zapravo portik sa zidanim nosadi-ma lukova. Na zapadnoj fasadi otvoriportika su kasnije zazidani (sudeii pofotografiji iz 1902. godine), a vjerojatnoje to isto bilo udinjeno i na sjevernoj fa-sadi. Sudeii po saduvanom planu u nar-teks se ulazilo ne sa zapada nego sa sje-vera.

Narteks je bio Sirok 5,95, a dubok2,80 m. Osim ulaza na sjevernoj strani,on je imao vrata prema naosu. Na sadu-\ianom planu ne vide se vrata iz nartek-

9 B

sa u juZnu bodnu prostoriju. Znajuci pla-nove crkava u Bosni i Hercegovini to nasne zaduduje. Vrata iz narteksa u naos bi-la su 1,35 m Siroka. Prae ima dva udub-ljenja za cardo; vjerojatio je spolij.

Naos je dugadak 10,35, a Sirok 5,95,od apside je odi jel jen temel jem. Apsidaje samo malo uZa od naosa, a dubokaoko2,70 m. O njezinom uredenju ne moZemoniSta reii. Kako izgleda naos je imao sa-mo jedan ulaz - iz narteksa. Ne moZemoni5ta reii, gdje se nalazila oltarna pregra-da, buduii da se od nje nije saduvao ninajmanji odlomak, a pretpostavljamoda je bi la od drveta. U naosu, l i ievo odulaza, naden je grob, dubok 1,30 m ispodpoda naosa. O prilozima ni5ta nije pozna-to. Ovaj grob saduvan je i sada.

Sjeverni dio crkve sastojao se od por-tika, krstionice i male prostorije koja senalazila u sjeveroistodnom uglu zgrade.

U krstionicu se ulazilo iz sjevernog por-tika; ona je bila dugadka oko 2,80, a oko3,00 m Siroka. U sredini se nalazila pis-cina, zidana od opeke i tegula, kao spo-lija, iznutra je krstolikog oblika, dok seza oblik izvana ne moZe ni5ta reii, jer jetaj dio zate(en u ponu5enom stanju. Mo-Lda je bila i okrugla. Sudeii po razini sa-iuvanog praga, ona je bila potpuno spu5-

"-____e3!_r

SL. 93. Mogorjelo, t locrt crkaua

, t ' : ,

./jt!:;',J -'..7 jj_:,

:i-i,t:ffiffi

Sl. 94. Mogorjelo, rekonstrukci jo crkat-,o

tena u pod. Iznutra je pokrivena u dvasloja, Zbukom debljine 0,35 m. Svaki krakje dugadak oko 1,17, a Sirok oko 0,60 me-tara. Sa detiri strane postojale su stepe-nice Siroke 0,18. Dubina piscine iznosilaje viSe od 0,65 metara.

Iz baptisterija su uska vrata vodilau malu prostoriju u sjeveroistodnom ug-lu, koja, kako izgleda,.ni je bi la poveza-na vrat lma sa presDrteruem.

JuLna prostorija dugadka je 10,35, Si-roka 2,60 m. Nemoguie je o njoj ne5toreii. Sudeii po saduvanoj I'otografiji izvremena iskopavanja, ova prostorija nijeimala vrata prema naosu. Moguie je daih nije bilo ni prema portik'u, nego se,kao u Nerezirna, u nju ulazilo izvana. No,sve su to nagadanja, jer je taj dio grade-vine saduvan samo u temeljima.

Na istodnom zadelju, sa obadvije stra-ne apside, bile su izgradene tri grobnice

SI. 95. Mogorjelo, osnoDa stupa

(1 ,2 13) . D imenz i je su b i le : duZ ina oko2,60,Sir ina oko 1,30 m. O nj ihovom ure-denju, ni o prilozima (ako su takvi bili)ne znamo niSta. One su vjerojatno bilepresvodene badvastim svodom, kakav je

i kod. drugih grobnica u Bosni i Herce-govrnr.

M o g o r j e l o I I ( j u Z n a c r k v a )

Julna je crkva sagradena 1,60 m dale-ko od sjeverne, potpuno paralelno prvoj.Kako izgleda, kod iskopavanja 1902. go-dine ovdie su bili nadeni samo temelji.DuZina zgrade, kao i kod prve crkve, iz-nosi 18,15; pa i polukruLna apsida istupavan isto tako na 3,25 metara. Samo Siri-na zgrade je rnanja: ona iznosi 10,40 m.Plan crkve je vrlo jednostavan: zapadnouz naos nalazi se narteks dubok oko 2,60metara. Sami naos, dugadak je oko 16,80m, a apsida je Siroka oko 6,50 m. O vra-tima i o unutra5njem uredenju ne moie-mo ni5ta reii.

Nalazi. Saduvano je nekoliko odloma-ka arhitekture i od komada kamenog na-mje5taja, koji mogu da potidu od crkve,ali, na Zalost, samo za jedan od njih jezabiljeieno da je naden u naosu crkve.To su:

Br. 1. Osnova stupa (sl . 95), razbi jenau tri komada. Materijal je krednjak. Na-dena u naosu sjeverne crkrte.

8r. 2. Impost ( s|. 96). Dimenzije: visi-na - 0,18, gornja povr5ina - 0,22x.0,46;donja - 0,18x0,225. Sa strane je Zl i jeb.Na uskim kclsim stranama ie ornamenatr-r obliku urezanih crta. Ne zna se gdieie naden.

99

Br. 3. Dva imposta (sl. 97). Yisina -0,16, gornja povr5ina - 0,335X0,46; do-nje - 0,185x0,23. Sa strane je urezanZlijeb. Materijal je krednjak. Ornamentanema. Mjesto nalaza je nepoznato.

. Br. 4. Dva stupa pravokutnog presje-ka. (Pr ikazani na sl . 93). Dimenzi je:presjek 0,I9x0,225; visina - 0,83.Sa dvije suprotne strane gore i do-lje jednostavni gesims. Mjesto nalazase ne zna. Dimenzije stupova odgovarajudimenzijama imposia, Sto znadi d-a su onidinili jednu cjelinu.

Br. 5. Ploda (slika 9Bl, gornji dio ne-dostaje. Dimenzije: visina joS 0^34, Sirina0,36, debljina 0,12. S jedne strane udub-ljeno polje u rustidno profiliranom okvi-ru, ukra5enom cik-cak liniiom. Povr5'inesa strana obradene su sa ferrum denta-tum. Ornamenat i nadin obrade novr5iner-rkazuju na kasno-antidko doba,^isto ta-ko i mater i ja l (mul j ika) koj i ie bio obi-dajan u to doba.

Br. 6. Objekt trapezoalnog presjeka,odlomljen gor.e i dolje. Dimenzije: visokjoS 0,30, Sirina lica - 0,16, zadnje povr-Sine - 0,095, Sirina svake strane - 0,12.Na prednjoj strani polustup, Sirok gore0,08, dolje - 0,09. Materijal je muljika.Nije iskljudeno da su ovaj stup i goreopisana ploda dijelovi jednog objekta,moZda korone oktogonalnog bazena bap-t ismalne piscine.

Br. 7. Odlomak gredice (slika 99).Obradeno je lice i donja povr5ina, Sto po-kazuje da je, vjerojatno, sluZila kao nad-vratnik. Oba su kraja odbijena. Dimenzi-je: visina - 0,16, duZina oko 0,40, deib-ljina 0,18. Na prednjoj povr5ini je or-namenat - vinova loza i ptica koja zob-lje groZtle. Na donjoj povrSini su kane-lure. Mjesto nalaza je nepoznato.

SI. 96. Mogor je lo, impost

SI. 97. Mogor jelo, ieturtast i stup s impostom

Datirati crkve moiemo samo priblii-no: od razaranja vile (oko 400. godine)moralo je proii dosta vremena, da se,bez obzfta na ru3evine, sagrade crkve. Za-to kao vrijeme gradnje uzimamo kraj Vvijeka. Kako smo rekli, crkve nisu pre-iivjele seobu naroda.

RuSev ine c rkve u se lu Mokro na la -ze se 20 km od Mostara pTema?Sadutt.Lokalitet se zove ,Crkvinan, a leZi odmahispod strmog breZuljka zvanog ,Gradi-nan. Na Gradini su saduvane impozantneru5evine utvrde, diji temelji, sudeii po ka-menju od kojeg su gradeni, potidu joSiz antidkog doba, dok su gornji dijelovivjerojatno iz srednjeg vijeka. U zemlji senalazi dosta rimske keramike. Nema sum-rrje da ovu tvrdavu moZemo identificira-ti sa oMokriskokomn Konstantina Porfi-rogenitas6.

'ss D. Sergejevski, Bazilika u Mokrom, GZM,NS, XV-XVI, (1960-61).211--223, tab. I-III.

'u Const. Porph. De administrando imperio,ed Bonn, c. 33. Uspor. F. Si5'i i , Povjest Hrvatau vrijeme 'narrodnih vladara, Zagreb 1925, 454.

:d -'. i,i i '::.,t. .EG".SE

1 0 0

Crkva leZi na periferiji sela, a njezineruSevine bile su kori5iene za zidanje ku-ca u novije doba; osim toga, pre-ko sredine crkve prolazi danas se-oski put. Ipak je saduvano dostazidova da bi se mogao uspos'tavitip lan u najvaZni j im potezima (sl . 10A), au seoskim kuiama naden je uzidan izvje-stan broj ornamentiranih odlomaka.

Crkva je u planu gotovo kvadratnogobl ika: dugaika je 18,20, a Siroka 22,80metara, tj. Sirina je, dakle, veia od duZi-ne. Ori jent i rana je prema istoku.

Zidovi crkve, gradeni na kasno-antidkinadin, u Bosni i Hercegovini susreiu sedosta desto: obadva lica sagradena su odmalih kvadara, dok je sredina ispunjenasitnim kamenom u malteru. Kvadrice susa lica detverokutnog oblika, ali se suZa-vaju prema unutrainjosti zida (sliino uKlobuku i Cimu). Zid je bio pokrivenZbukom, kako iznutra tako i sa vanjskestrane. Pod je bio napravljen od sitnogkamena zalivenog malterom; ostaci podazatedeni su u prostorijama A, B, D i E.Krov, na odvije vode", bio je pokrivencrijepom: pored zidova, sa vanjske stra-ne, natlene su velike kolidine izlomlienihtegula, dok se unutar zgrade nije togana5lo, Sto znadi da je unutra5njost bilaii5iena od ru5evine.

Debljina zidova iznosi 0,60, a u apsidiod 1,10 do 1,13 metara. Iznad apside ni-je bilo kamene polukalote, jer nije na-den nijedan kamen te vrste. Zid odapside prema sjeveru i sjeveroistodni u-gao pojadani su sa detiri lezene Sirine0,60, 0,60, 0,84 i 0,38, koje istupaju. prema

Sl. 98. Mogorjelo, rekonstrukci ja baptismalnep isc ine

SI. 99. Mogorjelo, d,io naduratnika

vani za 0,20 m. Zidovi su se saduvali do1,10 metara vis ine.

Zapaiene su 3 faze gradnje zidova:najstar i ja je ona Sto je malodas opisana.Zid izmedu prostorija B i C izraden je,takode naknadno. na ist i nadin odkvadrica, ali nemarno. Sjeverni se zidsvojim nadinom gradnje potpuno razli-kuje od ostal'ih: on je sagraden od amorf-nog kamenja, bez reda. Sieverni zidizveden je znatno kasnije od grad-nje crkve, moLda u srednjem vije-ku. Tada ie crkva dobila i novikrov, drveni il i od slame. Nemosuieie tadno odrediti momenat kada jel izakatastrofe, crkva bila popravljena (sje-verni zid!) i dobila novi krov. Tako namnije poznato ni vrijeme konadnog propa-danja crkve.

Po svome planu crkva je tipidan pred-stavnik "bosanskih. bazi l ika. Naos A jedug 9,60, a Sirok 6,00 metara. ZavriavapolukruZnom apsidom, Sirokom 3,75, adubokom 3,20 m. Od oltarne pregrade os-talo je udubljenje u pod'u, na mjestu gdjeje bio smje5ten kameni temelj koji je ne-stao. Prema tome je quadraturrt populibio dubok 8,20, a Sirok 6,00 metara. Podpresbiterija je nadvisivao nivo poda nao-sa za 0,10 m. Na istok od vjerojatne l i -nije septuma naSao se dvostruki pod, tj.ispod gornjeg poda nalazio se drugi, sli-dan ovome. Od subsellia u apsidi nije bi-lo nadeno nikakvih tragova - vjerojatnosu bi la od drveta. Ni je iskl judeno da seciebljina zida apside moZe smatrati djelo-midno podlogom za ta sjedala. U centruapside naden je sepulchrurn, 0,44x0,44m u presjeku, dubok 0,65 m. Bio je pro-valjen, tako da se poklopac nije vi5e na-Sao. Bio je napravl jen od ploda lapora, a

1 0 1

Sjeverna prostorija B bila je dugadka7,20, a Siroka 3,90 metara. Na istodnojstrani uzidana je polukruZna apsida, 5i-roka 2,60, duboka 1,70 m. Na zaPadnojstrani je kratki zid odvajao B od prosto-

rije C, ostavljajuii sa obadvije strane ma-nji prolaz, Sirok 0,85 metara. U_prostori-

i i Bnai5l i su 1951. godine na zidanu bap-tismalnu piscinu, okruglog oblika sa dvapoluokrugla udubljenja na dvije strane.Ona je bi la duboka oko 1,00 m. Iz,pisci-ue ig vodio prema sieveru kanal od zem-l ianih ci ievi . Zid piscine bio je pokr ivendebel im sloiem odl idne Zbuke. Od svegatoga ie kod' iskopavanja 1958. godine bi lonu"d"tro sa-o milo zbuke, dok- ie sve os-talo propalo. Dimenzi je prostor i je C nisusiguine.^Isto tako i blah ,narte\sa E je

uJpostavljen na osnovu oskudnih ostata-ka. U slidnom poloZaju je i juLna prosto-r i ja D. Ipak njezino i roi to. lai ' je dokazujuc-rstaci zidova u njezinom sjeveroistodnomi sieverozapadnom uglu. Ona je imalapod od krednog naljeva i to na istoj razi-ni kao i u prostoriji A.

Zapadni zid crkve produZavao se u

iuZnom pravcu, ali tu nije bilo vr5eno is-KopavanJe.

Pojedini nalazi. U samoj crkvi otkri-veno ie vrlo malo objekata kamenog na-

SI. I00. Mokro, t locri crkue

ispunjen zemljom i sitnim odlomcimaboiadisane Zbuke. Boie su bi le: c inober,tamno-crvena, bijela, plava, Luta i zelena.To je bio prvi sepulchrum koji je nadenu Bosni i Hercegovini.

Od oltarne pregrade nadeno je neko-Iiko maniih komada. Ne zna se da li je

presbiterij bio povezan vratima sa susjed-nim prostorijama - sigurno je da sa juZ-

nom prostorijom D ta veza svakako nijepostojala. Prostor za vjernike bio je, ka-ko smo rekli, malih dimenzija. U sjever-nu prostoriju B vodila su vrata, Siroka0,94, a svakako je postojala veza i sa nar-teksom E, (zid je na ovom mjestu uni-Sten). Pod je ostao na dva mjesta sadu-van. U sjeverozapadnom uglu odmah is-pod poda (tj. na dubini od 0,105) \alazeie dviie grobnice. One su posve jednake,

ietvrtistdg su oblika i zidane od-paZljivotesanih plbda lapora; svaki je grob biosastavljen od 8 ploda, debelih oko 0,14.Kao poklopac na svakoj grobnici bile supo dvije plode, dija je gornja povr5ina bi-la blagog profila ,na dvije vode". Dimen-zije iznulra bile su gotovo iste: 1)- duZina1,b0, Sirina na zapadu 0,49, na istoku 0,42,2) duLina 1,83, Sirina 0,53 i 0,45. Sjevernigrob je naden prazan, a u juZnom je biojedan kostur bez priloga. Te grobnice da-t i raju jo5 od ant idkog doba.

t02

SI. 10I. Mokro, uzorak rel jefne ploie

{::GFf

o . c r 5

. i

5L 102. Mokro, ulomci rel iefnih ploia

mje5taja. ViSe se nailo u susjednim seos-kim kuiama koje su bile izgradene odmaterijala izvadenog iz crkvene ru5evine.Opisaiemo one najvaZnije:

Br. 1. Dva fragmenta od baze stupa di-j i je promjer iznosio 0,22 m.

Br. 2. Dva posve slidna detvrtasta stu-piia od tvndog lapora (tzv. Kreuzstab,fr . meneau sl . 103), v is. 0,60 i 0,61; 5ir .oko 0,19. Na prednjoj i straZnjoj straniizraden je polustup u profiliranom okvi-ru. Gornji dio je u obliku kocke; ukra-Sen kriZem datim u plastidnim kontura-ma unutar profiliranog okvira. Izrada je

plecizna. Predmeti su odlidno saduvani,no demu se narodito razlikuiu od ostalihnaelenih komada.

Br. 3. eetiri odlomka plode, naZalost,suviSe malenih da bismo mogli odreditinjihov osnovni poloZaj, vjerojatno su toodlomci pluteja oltarne pregrade; ali ntijenadeno nijednog stupiia u koji bi one bi-le udvr5iene (slika 101 i 102). Svi ovikomadi potidu sa ruba ploda; na dva ko-

mada okvir se sastojao od astragala istil izirane lozice akanta; dva druga poka-zuju isto tako stil izirani biljni orname-nat, ali bez astragala. Interesantan je ma-li odlomak ornamenta koji prikazuje sti-lizirani gr'ozd izmedu dva trokuta.

Br. 4. eetiri odlomka od kapitela, na-Zalost mala, tako da nije moguie uspo-stavi t i c i ie l i obl ik. (s l ika.104). Svi onisu sastavlieni od korintskih elemenata ipokazuju t-endenciju stvaranja dvaju zona.

Br. 5. eetiri fragmentirana imposta,od kojih su dva veieg, a dva manjeg ti-pa. a) Veii tip: Saiuvana je jedna kratkai jedna dugadka strana. Vis. joS, 0,177,Sir. gore 0,238, dug, jo5 0,42 m. Prednjastrana je ukraiena lozicom, slidnom onojna jednoj plodi . b) Manj i t ip: v is. joS,0,135, Sir. (gore) 0,23. Saduvan je gornjidio konkavne prednje strane, koja je u-kradena kriZem u okviru od trokuta, sveu kosom rezu na gornjem kraku kriZaurezan je mali 'RHO,,, ali sa lijeve stra-ne ( sl. 105 ).

Prema svemu tome dolazimo do ovihzakl iudaka:

a) Crkva je gradena u kasnoantidkodoba, najvjerojatnije u V ili u podetkuVI vijeka. Bila je bogato ukra5ena orna-mentiranim kamenim namjeStajem.

b) Motivi i nadin izrade ornamenata surazliditi: imamo lozicu akanta, koja je bi-

Sl. 103. Mokro, bazament oltarske pregrade

103

la omil jena- po ci je lom Sredozemlju to-kom mnogih stoljeia; imamo troliute ukosom rezu, za koje moZemo isto reii.Kapiteli su daleko od klasidnih oblika.Analiza ornamenata ne pruZa nam mogui-nost i bl iZe dataci ie. Menoi odaiu ut isakda su znatno mladi od ostalih

"or.ram..,-

tiranih dijelova_, ali isto tako mogu potie-cati i iz VI vijeka.

c) Crkva je bila temeljito popravljena,pri iemu je izmijenjen ditav ijeverni zid,a krov od tegula zamijenjen je drvenim.To se moralo dogoditi dosta kasno.

d) Iako je oko crkve ostalo staro sta-novniStvo, ipak se u crkvi i oko nie niievrSi lo ukopavanje.

e) Vrijeme konadnog napu5tanja crk-ve ostaje nam nejasno, pa tako ne zna-mo da li je crkva doZivjela doba Kon-stantina Porfirogenita.

Kasnoant idka crkva u selu Mui dZ i-C i , leZ i 3 km juZno od e i t luka , a"5 kmod Sipova. Njene ru5evine zauzimaju go-tovo iitavu povriinu malog breZ'uljka,zvanog ,rCrkvinan. Na zapadu se tlo naglospuSta prema rijeci; na istoku izmeducrkvenog zida i seoskog puta u obronakje ukopano nekoliko zidanih grobova,vjerojatno antidkih. Seoske kuie nalazese pored samog juZnog zida crkvesT.

Ru5evina je dugo vremena kori5ienakao rudnik gradevinskog materijala. Osimtoga, jedna se strana breZulika vreme-

' D. Sergejevski, Kasnoantidk, i spomenir: ii z la ica , cZM (1938) s t r .5 l -60 .

SI. I05. Mokro, rekonstrukci ja imposta

nom obruSila, pa je odnijela veii diio is-todnog zida zajedno s apsidom od kojenije ostalo ni traga. 1933. godine izvr5e-no je iskopavanje, pa je tada sastavljeni plan. Opis te akcije ne postoji.

Crkva je orijentirana prema sjevero-istoku, dugadka je 27,25,Siroka 24,50 m.Zidovi su gradeni od lomljenoga kamena,i razne su debljine: juZni zid je oko 0,80m Sirine, a zid izmedu naosa i sieverneprostor i je samo 0,40 m. Ostal i su- zidoviu prosjeku 0,65 m debeli. Temelji su de-beli oko 0,80 m. U prostoriji C nadeno jeneSto spolija - dva akrotera od sarkofa-ga a i neSto Zbuke na zidovima (bez bo-jenja), jer je zid mjest imidno bio sadu-van i do jednog metra visine. Pod je biood krednog naljeva, ali je slabo saduvan.Gradevina je bila pokrivena tegulama.

Crkva je bila detvrtaste osnove. Sredi-nu je zauzirnao naos 21 ,20 m dugadak i14,20 m Sirok. U naosu su staiali 4 zida-na detvrtasta pi lona dimenzi je

-1,00 x 1,00;

oni su udaljeni od bodnih zidova samo1,50 i vjerojatno su sluZili kao podupi-radi krova. Apsida se nije saduvala; onaje bila isturena. Ni od beme nije ostalotragova. S juZne strane naosa leLala jeprostorija B, Siroka 3,70 m, ali saduvanasamo u jedva vidljivim temeljima. Ist<rtako je jedva moguie dati plan i dimen-zi je narteksa D, koj i je bio Sirok 4 m, aprostirao se vjerojatno ispred cijele fasa-de. Iz njega su vodila u narteks troja vra-SI. 104. Molcro, dio stupa

, , . " . i . : . . : _ - i - " .- , . ; j 9 1 : r ! ^

,#

104

ta, od koj ih su srednja (Siroka 1,80) bi-la, kako izgleda, naj5ira. Ali i ispred nar-teksa je morala leZati neka prostorija,slidno Varvari i Zenisi, jer se i tu na5lone5to poda od maltera - ali se tlo naovom mjestu u doba iskopavanja vei bi-lo obru5i lo u potok.

Bolje je saduvana sjeverna prostorijaC. Njezin pod leZi 0,40 m niZe od naosa.Siroka je 3,20 m i podijeljena u tri dijela.Najmanji od tih dijelova je zapadni, kojije sluZio kao baptisterij: u podu je uzi-dana baptismalna piscina, relativno malihdimenzija, a krstolikog oblika. Oko pisci-ne, sa tri strane (osim juZne), nalaze seostaci kanala, Sirokog 0,48. Iz narteksau krstionicu vodila su vrata 1,50 m Siri-ne, dok je od ostale prostorije odvaja is-tup zida. U istodnom zidu prostorije Cbio je Siroki otvor koj i je vodio u nekuprostor i ju (F), od koje je saduvan samodio poda od maltera. Na jednom je mje-stu pod b'io prolomljen, a pod njim ie na-clen grob bez priloga.

Ulaz u crkvu bio je sa zapada, no mo-Zda i sa istoka, iz prostorije F. Ne zna-mo ni5ta o vezi juZne prostorije B sa na-osom i sa vanjskim svijetom. MoZda, taprostorija nije ni bila vezana sa naosom,nego je imala vrata u juZnom zidu, ka-ko to vidimo na pr. u Docima.

Iz ove crkve potidu ovi ornamentira-ni komadi:

Br. 1. Kapitel pilastra, ' izraden od la-pora (s/ . 106). Visina 0,25, duZina 0,59,debljina 0,25.Izraden sa tri strane. Orna-menat se sastoji od jednog reda akanto-vog li5ia; izmedu listova je tordirana tra-ka. Iznad ovih listova nazire se drugi redl istova.

L - - - d 5

Sl . 107. Nerezi, t locrt crktse

Br. 2. Komad gezimsa (razbi jen), v i-sok 0,325, dugadak 1,29 (0,54+0,75), s l id-no kao prethodni, i on ie ukra5en akan-tovim l i5 iem.

Oko crkve nalazilo se antidko i sred-njevjekovno groblje. Sa istodne stranecrkve bile su u obronak uzidane grobni-ce na svod. Grobovi se nalaze i na sje-vernom dijelu breZuljka. Kod prosjeca-nja ceste, zapadno od crkve, nadeno je,

takode, nekoliko grobnica, zidanih nasvod, Sto je u kasnoant idko vr i jeme bi laobidna pojava.

Plan ove crkve slidan je planu osta-Iih ranokr5ianskih crkava u Bosni i Her-cegovini. Osim toga i krstolika baptis-malna piscina, pa kasnoantidki grobovi uneposrednoj blizini - sve to govori da je

crkva gradena krajem V ili podetkom VIvijeka. Takoder se ni ornamenat ovdjeotkrivenih arhitektonskih komada ne pro-t iv i ovom dat iranju.

Nerez i su omanj i p ros tor s os tac i -ma antidke naseobine kod sela Tasovdi-

ca, a pod brdom Hotanj. Jedan njegov

dio nosi karakter ist i in i naziv "Crkvinan.

B

SI. 106. Mujdi i ( . i , kapi te l p i l .astra

105

Ovdje su 1957. godine vr5ena iskopavanjajedne kasnoantidke crkves8.

Ru5evina je bila dosta dobro saduva-na; o5teien je bio samo jugoistodni dioi sredina zapadnog zida, gdje je bilo ne-koliko srednjovjekovnih grobnica. Na sje-vernoj strani zidovi su saduvani i do 1,30m visine, dok je juLna strana jedva nad-visila temelje. Debljina zida iznosi od 0,60do 0,70 m. On je slabe konstr'ukcije, to-liko, da je zid iste debljine bio ukopan iu zemlju kao temelj. Zidovi su inade gra-eleni paZljivo, od lomljenog i malo iste-sanog kamenja. Nadeno je i nekoliko spo-lija, pa i klinasto pritesanih kvadrica:kako izgleda kod gradnje crkve bio je

upotrijebljen gradevinski materijal odporuSenih zgrada iz ranijeg carskog vre-mena. Pod je bio napravljen od slojaSljunka zalivenog malterom. Krov je biood crijepa.

Crkva je usmjerena prema istoku. Os-nova joj je u obliku kvadrata velidinejedne strane 15,49x1,4,A9 metara (s/.107). Ima 8 prostorija. Naos B sa pres-biterijem A Sirok je 5,67 m, a dugadak6,07 m. U podu je ostao niz kamenja, ko-je je, kako izgleda, sluZilo kao temelj ol-tarnoj pregradi, vjerojatno izradenoj oddrveta. Apsida je polukruina, Siroka 3,87m, a duboka 2,90 m. Od njezinog je zidaostalo vrlo malo, on ie bio debeo 0,70 m.

s8 D. Serrgejevski, Bazilika u Nerezima i Do-cu GZM, NS, XIV (1959), str. 163-173. P. Ande-lii, Slavens{ka keramlka sa Crkvine ru Nerezimakod Capl j ine, GZM, NS, XIV (1959), s t r . 175--178.

Sl. 108. Nerezi, pogled na baptLsmalnu gtiscinu

U sredini apside nadeno je postolje zamenzu izgradeno od lomljenog kamena.Od crkvenog namje5taja nije se niSta sa-duvalo. Iz presbiterija su vodila 1 metarSiroka vrata prema sjeveru u prostorijuF. Iz prostorije za vjernike vodila su is-to tako jedna vrata u narteks C. Kao pragu tim vratima upotrijebljen je spol,ium -

isto tako odlomak praga, ali uzidan po-prijeko.

Narteks C zauzimao ie samo sredniidio zapadnog prostora. Njegov zapadnizid se malo saduvao; u njemu se vjerojat-no nalazio ulaz u crkvu. Drusa vrata mo-rala su voditi prema jugu u-prostoriju I* ali je na ovom mjestu zid o5teien.

Sjevernu stranu crkve zauzimale su 4prostorije. U sjeverozapadnom uglu na-lazi se prostorija D, velidine 5,00X3,56metara. Ona je mogla imati ulaz u sjever-nom zidu, ali je zid na ovom mjest,r.r ra-zoren. U ovoj prostoriji nije nadeno osta-taka poda; ditavo tlo je izrovano, a sazemljom je pomije5ano mnogo ljudskihkostiiu 'i slovenske keramike VII-VIIIvijeki. Iz prostorije D vodila su vrata ukrstionicu E, koja je najbolje oduvanaprostorija u cijeloj zgrad'i. ProstorijaE je, u planu, oktogon sa uskimrzratima na zapadnoj i istodnoj strani.Pod prostorije je za 0,14 m niZi od podau D i F. Sredinu zauzima zidana krsto-lika piscina (slika 108), diji r"ubovi nadvi-suju pod za O,24 m. U krstionici su nade-ni kosturi tri odrasle osobe i jednog dje-teta.

Prostorija F bila je prvobitno dugadka3,00 m, i sa istoka ogradena zidom kojije odgovarao opiem planu crkve. Zatimje, kako izgleda, taj zid bio razoren, aprostorija je produiena do zida koji je

ovdje vei od ranije postojao. U prostori-ji F nadena je zidana grobnica, visokaiznad poda 0,96, dugad'ka 1,94, a Siroka0,96 metara. Grobnica nile bila o5teiena,ali je bila puna zemlje i kostiiu u neredu.Osim toga, i u samoj prostoriji F nadeno

ie slabo oduvanih kostiju, pa je i jugo-istodni zid bio o5teien grobom. Iz pro-stor'i je F-G vodila su takode vrata, (5i-roka 1 m) u presbitenij. JuZni d,io crk-ve sadiniavaju prostoriie H i I. H je 5i-roka 3,62, a dugadka 8,87 m; ima vratasamo prema prostoriji I. U ovim vratima

106

riju. Ova zadnja vrata bila su kasnije za-

zidana.Sieverni dio gradevine sastoj i se od

3 di iela: I ) ietvorokutne prostor i je u- sre-

dini" sieverne fasade, 2) sjeverngg krila

tru.r."ptu i 3) prostorije n'epravilnog- ob-

l ika u sieveroisioinom uglu zgrade' U pr-

voi nroi tor i i i koia ie u , 'bosanskimn crk-

vaira redovno sluzi ia kao bapt ister i j , p is-

cina niie bila nadena. Ispod sjevernog

krila trinsepta bila je zidana grobnica, u

koju se ulaiilo tz zapadne proslorije''Dvije juZne proslorije imale. su ulaz

iz nart'eksa, dok- su od naosa bile potpu-

rro odvoiene.U crkvi su bile nadene detiri zidane

grobnice kasnoant i tkog. t ipa sa. badvast im

ivodom. Sve su one bile izvedene od se-

dre i iznutra oZbukane. Tri od njih ima-

le su po dva lei'aja,4o\ j" ietvrta imala

samo ledan niski Siroki leZaj s li jeve stra-

ne od"ulaza. Grobnice br. I I i I I I imale

su ulaz dimenzi ja 0,50X0,50 (sl idno u Sa-

loni), dok su k"od grobnice I i IV ti ula-

zi biii veii (oko 0,85 visine i oko 0,73

Sir ine). U grobnice I I i I I I u lazi lo se iz-

vana, ispod- zida prod'elja. V grobnicama

f e bilo nalaza; najvaZniji je bronzara Kop-

da gotskog tipa ii ranog VI stoljeia'

Sr. I I0. Otinouci, pribl i |ni t locrt crkue (premaopisu V. Dolifu)

van, dok se sa sjeverne strane na nju na-slanjalo produZenje sjeverne prostorije(u demu slidi na crkvu u Nerezima). Uapsidi, na juZnoj strani, saduvana su slzb-sellia, Siroka 0,40, a visoka 0,45 m. Ap-sida je znatno razvaljena od okopada bla-ga" 1930. godine, tako da se nisu saduva-li nikakvi tragovi od menze.

Narteks ie zauzimao samo centralnii sjeverni dio zapadne fasade; bio je 5i-rok 10,67, a dubok 4,20 m; imao je det-vora vrata: l) :ulaz u zapadnom zidu, 2)u naos - S i rok 1 ,76 ,3) u juZnu pros to-riiu - Sirok I ,45 i 4) u sjevernu prosto-

1 0 8

Sl. 1lI . Potoci, rel jefna Plota

, t:-

uo V. Doli i, Glasnik jugosl. franjevaca II(1888), 10-12; isti, Vrhbosna 1888, 14; K. Patsch,Epigrafsko pabirdenje, cZM, VII, (1895), str.286; is to, WMBH, V (1897). s t r . 22t ; D. Basler ,Kup'res, GZM, NS, VIII (1953), str. 340; M. Dia-ja, Sa Kupredke visoravni, Otinovci 1970, str.t7 5-17 8.

SL. 112. Potoci, kapitel stupa

U O t i n o v c i m a , n a v i s o r a v n i K u -pres, otkopana je 1888. godine na mjestuzvanom ,Crkvinan, trobrodna bazi l ika. Iz-vjeStaji o tom nalazu su skromni i ne-potpuni, t im pr i je Sto je objavl jen samoSematizirani plan (a i on netodan), i mje-re koje ne odgovaraju stvarnostid. Crkvase u narodu zvala ,RuZica., sastojala seod 3 izduZene lade, od kojih se svaka pre-ma istoku zavrsavala polukruZnom apsi-dom (s/. 110). Srednja apsida je prostra-nija i duZa od pokrajnjih. U zapadnom di-

ielu nalazi se narteks koji tede cijelomSirinom zgrade. U presbiteriju se spomi-irju tragovi oltara, ali bez pobliZeg opi-sa; takode i stepenice prema prostoru zanarod. U narteksu i juZnoj bodnoj ladizatedene su zidane grobnice na svod.

Zidovi su bili oko 0,60 debljine, a sa-duvani od 1,00 do 2,00 metra u visinu.Zapaieno je i kamenje od svodova, moZ-da od lukova izmedu lada. Nedaleko odru5evina, preko kojih je u meduvremenusasradena nova crkva, nalazi se danas

fragment korpusa stupa, promjera 0,55tretara. Bodne lade bile su 24,50 m dugai-ke, a Sirina cjelokupne gradevine iznosi14 ,15 m.

Pod je bio od nal jevenog betona, akrov od drveta. U opisu nalaza spominjuse nagoreni ljudski kosturi u sloju garo-tine, pa Dolic izraLava moguinost da su seza vrijeme propasti gradevine u njoj zatek-li l judi - slidno crkvi u Brezi. Od drugihnalaza spominju se ostaci stakla i sreibre-nih predmeta, deformiranih poZarom.

U vezi s ovim nalazom bio je osvjeienpodatak iz 1447. godine, kada je bosan-ska kraljica Katarina dala sagraditi crk-vu sv. Trojstva u mjestu ,Verlann i l ioVerlaun, Sto je poistoveieno sa Vri l imana Kupresu. Medutim, ni jedan od nala-za sa ovog mjesta ne govori za kasnisrednji vijek, naprotiv, svi nabrojani ele-menti ovdje govore u prilog datiranja ovegratlevine nekamo u VI vijek.

U s e l u l o t o c i , b l i z u M o s t a r a , n a^---___--_+

loKallrelu urclne. nalaze se rusevrne ra-nokr5ianske crkve. Svojedobno (1902. g.)bilo ie odatle dopremljeno nekoliko od-lomaka od kamenog namjeStaja, a 1959.godine bilo je iz zidova kuia u bliziniizvadeno i preneseno u Zemaljski muzejioS nekoliko ornamentiranih kamenih ko-mada6r. Plan crkve je nepoznat, ali nade-ni fragmenti dozvoljavaju moguinost dastvorimo predstavu o uredenju ove crkve.

Ukupno je dosad nadeno 9 fragmena-ta, koj i su svi izradeni od lapora. To su:

Br. 1) odlomak l i jevog donjeg ug-la plode (pluteja), v is ina, jo5 0,71 m,Sir ina 0,37 m, debl j ina 0,13 m (okvir) i0,09 m (pol je). Udubl jeno pol je je ispu-njeno prikazom vinove loze i ptice kojazoblje grozd. Naokolo je profilirani okviri bordura od lozice jako stil iziranog aka-ntova li5ia62.

Pozadina ploie ie obradena sa ferrwnclentatum srehnje Sirine zuba.

Br. 2) Odlomak pluteja: sredina plo-6e sa gornjim okvirom63. Odbijen je sa

_ ur C. Patsch, Rimsko glavno mjesto u Bijc-

lom Polju kod Mostara GZM, XVI (1904), str.33-41 is to u WMBH, IX (1904), s t r .264 i d . ; N.Mileti i, GZM, NS, XVII (1962), srtr. 153-157.u'D. Ser,gejevski, u GZM, NS XV-XVI(1960161), str.22l--223, slika 15, 6.

o' Patsch, o. c. 271-2, sl. 144.

1 0 9

p{. Donja povriina odbiiena. Uglovl suodbijeni. Sudeii po dimenzijama"ovaj jekapitel mogao potjecati od pergole.

Br. 5. fmpostft, (slika 1,13). Na uskimstranama u kosom rezu prikazan je po je-dan krst sa pro5irenim krajevima. po ru-bu strane urez,ana tanka crta. Na bodnimstranama urezan je il i jeb Sirine 0,05 m.Bodne su strane obradene zubadom, uskestrane su glatke. Impost je slabo oduvan,narodito gornja povrSina. Vis. 0,24, gor-nja povr5ina 0,48X0,27; donja * 0, I1XX0,12 metara.

Br. 6. Impost67. Pada u odi slaba, nesi-nretridna izrada. Na jednoj uskoj strani,u kosom_rezu, prikazdn je i<riZ, ni drugoj6 vert ikalno urezanih cr ia.

Boine povr5ine su relativno dobro sa-duvane. Na njima su urezani Zliebovi oko0,055 m Sirine. Gornji dio jako nastradao.Dimenzije: visina - joS 0,20, gornja po-vrSina - 0,49X0,164, donja - 0,22X0,12.

Sr. 113. Potoci, impost

" N. Milet i i , o. c., sl .o ' I s ta , o . c . , 154, Tab.

ou Is ta , o . c . ,o t I s ta , o . c . ,

l .

-J-

154, Tab.154, Tab.

I I ,I I ,

SI . 114. Potoci , osnoDa stupa

svih strana; saiuvani dio polja i okvirasa bordurom ornamentiran ie na slidannai in, kao i broj 1. Visina

-O,O:S, Sir ina

- 0,27. (s l . 1 11 ).

Br. 3. Odlomak pluteja6a. Saduvani os-taci okvira i ornamentiranog polja slii-nog prethodnom primjerku. Obijen sasvih strana. Visina 0,35, Sir . 0,33; debl i .0 ,13 i 0 ,09 .

_ Br . 4 . Kap i te l kor in tskog reda, ver t i -kalno odbijen6s. UkraSen je jEdnim redomiiSia, profiliranim abakom,- flos je odbi-jen, jednostavni heliksi i glatki astragal( sl. I I2). Gornja povr5ina-djelomiino-jesaduvana, na njoj se nalazi detvrtas'ta ru-

t54l5, Tab. I I I , 2 .I I I , 1 . SI . 1J5 . Potoc i , d . io bazamenla i osnoua stupa

1 1 0

,)t*

:,... ,'-'tt$-;f.hE

Sl. J16. Potoci , d io bazantenta i osnoua s ' .upa

Br.7. Osnova stupa sa donj im di jelomstabla68. (sl . 114). Pl int jako odibi jen, v is.oko 0,08. Na profilaciju otpada 0,09. Nagornjoj povr5ini tragovi zubade. Promjerstabla je 0,305, visina 0,37.

Br. 8. Gornj i dio malog bazamenta saostacima stupa (sl . 115)68. Odlomljen gorei dolje. Stupii je vjerojatno bio izraden ujednom komadu sa kapitelom i bazamen-tom: cjelokupna visina iznosi sada 0,41.eetvrtasti bazamenat je u presjeku 0,15xX0,15 m. Na prednjoj strani udubl jenopolje sa ornamentom: neke vrste >rotae-syriacaeo sa rozetama. Na desnoj bodnojstrani il i jeb, Sirok 0,07, a oko 0,025 du-bok. Lijeva bodna strana i pozadina suglatki. Stupii je imao bazu u obliku lo-rusa, promiera 0,152. Sve povr5ine suglatke, osim Zlijeba, koji je obraden sa zu-badom.

Br. 9. Gornji dio malog postamenta saostacima stabla stupa70, (slika 116). Od-

Is ta , o . c . , 154, Tab. I I ,2 .

Patsch , o . c . , s . 272, s l .146.

lomljen gore i dolje - visina objekta 0,36m. Oblik i mjere su kao i kod primjera

br. 8, s tom razlikom Sto ornamenat pri-kazuje vinovu lozu.

Ovi odlomci, iako malobrojni, svjedo-de, da su u kamenom namjeStaju crkvepostojal i ovi objekt i :

a) Septum,' u obliku pergole (pod na-i im brojevima 1, 2, 3, 4), b) Arcus l r i -umphal is (br. 7), c) Cibori t tm (brojevi 8i 9) i d) neki nepoznati objekat sa impo-s t i m a ( b r o j 5 i 6 ) .

Crkva je, kako vidimo, bi la bogatoukra5ena (s l .117) .

'o Patsch, o. c., s. 272, sl . 145.

Sl. 117. Potoci, rekonstrukci ja oltarske pregrade

1 1 1

U s e l u P r i s o j u , z a p a d n o o d D u v -tra, zatedeni su na poloiaju zvanom Crk-vina ostaci crkve u vrlo Sirokom oodrud-ju ruSevina nekog antidkog naselji, u na-rodu zvanog Sirkovac-grad. Narod hoieda je to )u stara doba" bio ,najveii gradu Bosni, vei i od Rima".

Crkva je bi la duga 21,50 m, a Siroka15,50 m7r. Na istodnoj strani, osim apsi-de koja se nije nalazila u osovini grade-vine, postojala je joS jedna pravokutnaprostorija (4,40X2,20 m), a uz juZnu stra-nu apside bila je prislonjena grobnica nasvod, sa dvije kline za polaganje mrtva-ca. Uz juZni zid lade nalazi se prigradakod 3,90 m Sirine i 9,25 m duZine, vratimapovezan s naosom. U zapadnom di jelugradevine nalazi se predvorje od 9,70 mduZine i 4,80 m Sirine, iz kojeg jedna vra-ta vode u sjevernu bodnu prostor i ju, adruga u naos. Ulaz u bazi l iku bio je uzsjeverozapadni ugao fasade, a drugi po-stavljen simetridno - u prigradak na ju-Tnom kr i lu.

Objekt je bio pregradivan. U starijedoba (u V st.) to je bi la manja gradevi-na. Ona ie u VI st . rekonstruirana u ve-iu crkvu, tako da su prvobitnom preC-vorju i ladi dodate nove prostorije. Cije-Iom sjevernom stranom izgradena ie ta-ko uska izduiena prostorija (12,50 duZi.r:i 4,80 Sir ine), u kojoj se, po tada5nje: lobidaju u ovim krajevima, mogao nalazitibaptisterij. Presbiterij je uniSte:-r u no-vi je doba, tako da se ni je mogao ustano-viti njegov izgled, pa ni namje5taj, izu-zev nekoliko fragmenata stupiia od sep-luma.

U ruSevinama sradevine otkriven icnatpis koj i spominj l c i l i ras DELMINIVM.Ovaj natpis, pa i onaj 5to je desetak go-dina prije otkriven u Mokronogama, a ukome se takode spominje Delmini jT2, pot-vrduju ranije pretpostavke da se ovaj sta-ri centar il irskog plemena Delmata nala-zio upravo u podrudju danaSnjeg Duvna.Prisoje je, kako izgleda, bilo najveie na-sel je u ovom kraju.

Na starom kr5ianskom groblju na Ca-r i n i u S a r a j e v u , S e r g e j e v s k i j e 1 9 3 9do 1944. godine pratio otkrivanje grade-

" L Bojanovski, Arl ' reolo,Ski preglecl l0(1968) , s t r . 162-165; p lan n i je ob jav l jen .

" D. Sergejevski, Epigrafski nalazi iz Bo-sne, GZM, NS, X I I (1957) , s r . 109-110.

1r2

vinskih ostataka koje je on i pored teS-koia (grada je bi la lo5a) pr ipisao r im-skom dobuTr.

Zgrada je bila saduvana u vrlo frag-mentarnom stanju jer je prostor oko njebro KoriSien kao groblle ne samo u pret-historijsko i rimsko doba nego i tokommnogo kasni j ih vi jekova - sve do drugepol. XIX st., a iskopavanje ove gradevinen i je v rSeno s is tematsk i .

Gradevina je bila podignuta na rit-t-t-skoj nekropoli iz prvih vijekova n. e. Nai-me, ispod mozaika kojim je ona bila po-podena, bili su joi in slta saduvani gro-bovi dija starost ne bi mogla prelazitivrijeme od kasne prethistorije do prvihvijekova nove ere. Zidovi su bili izvede-ni od lomljenog i neuredno sloZenog ka-mena, uz ulomke rimskih opeka, a sveskupa povezano krednim malterom. Ur-rsipini gradevine nalazilo se mnogo frag-menata opeka, tegula, imbreksa pa i tu-bula, odito spolija sa neke starije zgradeur bl iz ini .

Sergejevski nije prenio na papir svenalaze zidova, nego se ogranidio na jedankrai i potez, koj i je bio u vezi sa ne5toveiom povrSinom mozaidkog poda. Tajmozaik se svoi im motivom protezao upravcu istok-zapad, a po miSijenju Ser-gejevskog nalazio se u nekoj prostoriji odsvega 2,26 metara Sir ine (sl . 118). Ploha

.ie bila oko 4,50 metra duZine. Mozaik je

bio konstruiran tako da su na podlogu odkredne smjese, 0,15 m debele, ulagane 5a-rene kamene tesere slabe izrade. Moza-ik je mjestimidno bio zakrpan krednimmalterom. Ornamenat je bio geometrij-ski i vr lo iednostavan: sastoiao se odniza detvrtast ih okvira u koj ima su bi l inaizmjenidno postavljeni rombovi i kva-drati od plave i bijele boje na smedempolju. Zanimljiva su rombidna polja,- jer

su-se u nj ihovoj sredini nalazi l i pr ikazikriZeva od bijelih tesera. Upravo ovajfakat upuiuje na prisustvo kasnoantic-kog kulinog mjesta. Kod opisanog dijelazgiade imamo pred sobom jednu od 5i-r ih prostor i ja neke bazi l ike, v jerojatnonaos, diii je pod bio uokviren ovom bor-durom. Boja mozaika i koncepcija orna-menata su iz relat ivno kasnog vremena,

73 D. Serge jevsk i , GZM, NS, I I (1947) , s t r .t4--42.

rekao bih iz vremena bliZe sredini VI st.Tome u prilog govori i nalaz Justinovognovca (518-527) u podrudju ove ru5e-vine. Istom vremenu pripada i fragmenatopeke sa urezanim kriZem, naden takoderuz ove ruSevine. Crkva je, dakle, u kasno-antidko doba bila sagradena na grobljuna kome su vei i ranije bili ukopavanistanovnici rimskog naselja koje se stera-lo odavde do preko potoka Ko5eva. Ovoje jedini sludaj u Bosni da se crkva gradipreko starijih grobova za koje se morapretpostaviti da nisu biii kr5ianski. Poz-nato je da je dana5nja ulica koja iz Sara-jevskog polja vodi u srediSte grada bila

prilazna cesta rimskom naselju, pa zbogtoga na nekoliko mjesta uz nju i nalazi-mo grobove 7a. Veia skupina grobova bi-la je upravo na ovom mjestu.

Da li je to bila cemeterijalna bazilika?Koji su bili razlozi da se ona postavljaLrpravo usred starijeg (paganskog) grob-l ja? To nam ostaje, za sada, kao zago-netka.

U S k e l a n i m a , g d j e j e o d d a v n i n abio prelaz preko Drine, Sto i samo imekai.e, na lijevoj obali rijeke nalaze se ru-Sevine rimske naseobine, koja je moZdanosila ime GERD. . .7s. Tamo se nalazilapostaja beneficiara, od koje je saduvanonekoliko Zrtvenil<a76. U noviie doba izre-deno je miSljenje da je ovo mjesto pri-padalo u zajednicu municipija ,Malvesi-atiumn77.

Ovdje su 1896-98 otkopane dvije crk-ve. Tokom svog boravka u tome mjestuPatsch je, osim njih, iskopao na vi5e mje-sta veliki broj epigrafskih spomenika, ko-

3e je publiciraoT8, dok su sami spomenicipropal i .

Obadviie crkve nalaze se blizu obalerijeke, pod samim obronkom planine.I s t o d n i j a o d n j i h ( " S k e l a n i I " ) o r i -jentirana je prema istoku i neprav,ilnogje plana: to je detverokut, dug 20,19, Si-rok 15,63, iz kojeg istupa apsida i prosto-rije E i G (s/. 119). Uzev5i u obzir pro-storije B, E i G, duZina gradevine iznosi23,96,Sir ina 21,88 metara. U dasu iskopa-vanja zidine su bile dosta dobro ,oduvanepa su se mogla odredivati i mjesta vrata.Crkva je bila relativno dobro gradena,

7{ GZM, NS, II (1947), str. 28--29.

" K. Patsch, Iz rimske varcr5,i u Skelanima,GZM, XIX (1907), str. 460--463; isto u WMBH,xI (1909), s ' tr . 14G-177.

' 6 P a t s c h , o . c . , n a t p i s i : 1 , 2 , 4 , 5 i 6 ; S e r -gejevski, r$tpemenik SAN (Beograd) XOII'I, 1940,Br . 14 , 15 i 16 .

'7 I. Bojanortski, Municipium Malvesiatium,Arheol. radovi i rasprave VI (1968), str. 241-262.

E Spomenici su bi l i smje5teni na samojobali Dri'ne radi utovara na brod i trans.portavodom za Sarajevo, al i je katastro,falna ' fopla-va (u novembru 1898. g.) odni jela zajedno sadi'jelom obale i sve spomenike, koii nikada vi-5e nisu qrronatteni.Sr. II8. Sarajeuo, podni mozaik

Cariniu zgradi 'na

NI l J

o h l r 5

Sl. l I9. Skelani I , t locrt crkue

od lomljenog kamena, koji je bio zidanredovima sa lica, dok je unutrainjost zi-da bila ispunjena sitnim kamenom, utop-ljenim u do,bar malrer. Tu je bilo uzida-no, narodito na uglovima, i antidkih spo-lija - u svem'u 68 komada na broiu. Zi-dovi nisu bili oZbukani. Debliina im izno-si od 0,60 do 0,70 m. Temelj , koj i je bioza oko 0,10 m Siri od ztda, sezao je oko0,55 metara u dubinu. Pod je bio od kred-nog namaza. Krov je, moida, bio od drve-ta, jer Patsch ni5ta ne govori o crijepu.

Crkva se sastojala od 7 prostorija: naosA, dug je 13,97, a Sirok 9,97 metara. Pa-tsch ni5ta ne govori o oltarnoj pregrad,i,koja je vjerojatno bila od drveta. Istoto moZemo reii i o uredenju oltara: savcrkveni namje5taj je bio od drveta. Kakoizgleda, presbiterij i prostor za vjernikebili su na istoj razini. Na pet mjesta na-osa pod je bio provaljen zbog kasnijihukopa u ruSevini. Pokojnici su bili polo-Zeni licem prema zapadu, a bez priloga.Iz naosa su vodila samo jedna vrata upredvorje. Narteks C dubok je oko 10 m, aSirok 4,25 m; leZao je samo ispred naosa.Imao je troja vrata: jedna na prodelju,Siroka 1,83 (bez dovratnika), druga veieSirine - u naos i treia vrata koja su vo-dila u sjevernu prostoriju F, Siroka 1,27(bez dovratnika).

1 1 4r l a

U sjeverne prostorije D, E i F moglose uCi samo iz narteksa. Patsch ne spo-minje nikakve nalaze u njima, a\i ina-juii plan ranokrSianskih crkava u Bosnii Hercegovini, drZimo da je srednja pro-storija F (Siroka 6,18, duboka 4,90) bilakoriSiena kao krstionica. U prostorijamaE i F bil,i su, takode, nadeni grobovi: je-d a n u F , a d v a u E .

Na jugoistodnom uglu zgrade nalazilase malena prostorija G (3,68y2,73), na-slonjena na zid naosa. Ona nije imalavrata na normalnoj visinri pa Patsch pret-postavlja, da su ona bila visoko postavlje-na, i da su za ulaz u nju bile potrebne ste-penice. Sluzila je, valjda, kao riznica. I unjoj su bila nadena dva naknadno uko-pana groba, vjerojatno iz srednjeg vijeka.

Patsch niSta ne govori da li je bilotragova poiara ili drugog nasilnog uni5-tavanja.

Druga crkva u Skelanima, oznadenak a o " s k e l a n i I I o , l e Z a l a j e 3 0 0 k o r a -ka zapadnije od prve, u pravcu antidkenaseobine, pod samim obronkom plani-n e ( s l . 1 2 0 ) .

Sl. 120. Skelani I I , t locrt crk0e

- - - l

:: IIE ffi ^': :ltila;:T'it-l:ri.-;:

Orijentirana je prema sjeveroistoku.Jugoistodna strana naosa bila je osigura-na podzidom debelim od l,I4 do 3,74 me-tra. Nadin gradnje je slidan kao u prv,ojcrkvi, samo je slabiji. Kod zidanja suupotrijebljeni i komadi antidke cigle, aneSto manje i spol i ja (4 na broju). Te-melj je bio slidan kao i kod prve crkve,tj. Siri od zida za ,oko 0,10, a dubok 0,55m. Pod je bio od nabijene zemlje. Cinise kao da su obje bile gradene od istihmaistora.-Crkva

je manjih dimenzija nego onaprva: duZina iznosi 18,94, Sirina oko 15,50metara. Buduii da su zidovi saduvani nadosta velikoj visini, samo u jugozapad-nom dijelu crkve, ne moZe se ustanoviti,gdje su bila vrata. Ona su vjerojatno le-Lala u jugoistodnom zidu narteksa.

Naos A je dug 10,20, a Sirok je 6,36metara. Nije nacleno nikakvih tragova ol-tarne pregrade; isto tako prazna je i ap-sida: sav namjeStaj je vjerojatno bio oddrveta - kao i u onoj prethodno opiisa-noj crkvi I. Prvobitno se crkva sastojalasamo od prostorija C, A, B, i G, a ovazadnja je bila vrlo malih dimenzija (1,40X 1,56) i sluZila, valjda, za istu svrhu kaoi analogna prostorija u prvoj crkvi. Pre-ma sjeveru od naosa kasnije su bile do-gradene prostorije D i F, izmedu kojih jeleZao prolaz E. Iz E nije bilo vrata u A;to je sigurno, jer je na ovom mjestu zidbio saduvan do I m visine.

Kako je redeno, gradevina je istovre-mena onoj Sto je malodas spomenuta.

Se lo S ip rage leZ i na desno j oba l irijeke Vrbanje blizu Kotor-Varo5a. NabreZuljku zvanom ,Crkvinan, u blizinitragova antidke naseobine, 1891. godinekotorski predstojnik Schweiger iskopaoie ru5evine ranokrSianske crkve. Radovi-ma je neko vrijeme prisustvovao kustosZemaljskog muzeja V. Radimsky. Istra-Zivanje je bilo provedeno samo djelomid-no: bili su otkopani zidovi i apsida dokje unutraSnji prostor ostao neotkopanTe.

Crkva je usmjerena prema istoku samalom deklinacijom prema jugu. Zido-vi, 0,65 m debljine, bili su saduvani oko

" V. Radi,msky, Ostaci rimskirh naseobinau Sipragi i Podbrdu, GZM, IV (1892), str. 75-79; isto ,u WMBH, U (1894), str. 45--49. C.Truhelka, Starokr,Sianska arheologija 117-119.

-#Sl. 121. Siprage, t locrt crkue

1,00 do 1,30 m visine. Gradeni su od lom-ljenog kamena i oblutaka iz rijeke, satvrdim malterom, a sa unutraSnje stranepokriveni Zbukom; Vrata su izridena odsedre. Pod je bio od krednog namaza, na-livenog na sloj sitnog kamenja, a krovod crijepa.

Crkva je dugadka (bez apside) 18,42,Siroka 74,20 metara (sl. /21). Poluokrug-la apsida, postavljena izvan osovine gra-devine, strSila je na 3,36 m, tako da ditavaduZina crkve iznosi 21,78 metara. Bila iepodijeljena u tri prostorije: narteks, n-a-os i sjeverna dvorana. Naos je, bez apsi-de, dueadak 12,38, a Sirok 8,30 m. Predapsidom je bila kamena stepenica ili pragu podu, dok su kamena subsellia, 0,34Siroka a 0,60 m visoka, tekla duZ apsidal-nog zida. U apsidi je bio naden impost(sl . 122). Unutra5njost naosa ostala je, naZalost, neiskopana. Zna se samo da su po-stojala vrata iz narteksa, Siroka 1,90, i dru-ga, iz sj,everne prostorije, a, takode, i vra-ta u juZnom zidu. Narteks je dug 13,90,Sirok 4,09 m. Ulaz je imao samo-sa juZ-

1 1 5

'o K. Patsoh, Rimska nasedbinaGZM, XIV (1902), str. 6-8; isto u(1904), str.227-228.

ne strane. U njegovom juZnom dijelu na-dena je velika kolidina ugljena i tubulusa.Sjeverna dvorana bila je Siroka oko 4metra a dugadka 12,38 m. Prema jugurr i . je bi lo prostor i ja.

Oko 2 km od Su ice prema s jevero-zapadu, u zaseoku BogdaSiii, a na loka-litetu ,Crkvina na Baramao, nalazi se ru-Sevina ranokrSianske crkvem. Sva ie za-rasla u Sumu, i nije bila otkopana, aliotuda potidu dva stupa od oltarne pre-grade, koj i su pr i je 1898. godine bi l i iz-vadeni iz ru5evine. To su:

l. eetvrtasti bazament od stuoa oltar-ne pregrade koja je bila vjerojatno u ob-l iku pergole (sl . 123). Vis. 0,93, a u pre-sjeku 0,27X0,20 m; na gornjoj povr5inisu vidljivi ostaci stupa koji je bio 0,19 mu promjeru, a dinio je monolitnu cjelinusa bazamentom. Prednia strana ukra5ena. ie st i l iz i ranom akantovom lozicom. Na l i -jevoj bodnoj strani urezan je 2lijeb zausadivanje parapetne plode 0,08 m Sirine.

2. Bazament manjih dimenzija: visina 0,335 m, u promjeru 0,10X0,10 m;na gornjoj povr5ini ostaci stupa; sa oba-dvije bodne strane urezan je Zlijebomod 0,035 m, Sirr ine (sl . 124).

O samom izgledu i velidini crkve ne-moguie je ne5to odredeno reii, ali nalazipokazaju slidnost sa nekim drugim gra-devinama u srednjoj Bosni.

Turbe leZ i u do l in i La5ve oko 4 kmzapadno od Travnika. Ovdje je postojalobogato rimsko naselje, Sto je i razumlji-vo jer ovaj kraj povezuje dvije glavnedoline u Bosni, dolinu Vrbasa i rijekeBosne.

RuSevine ranokrSianske crkve lelalesu na lokalitetu "Crkvinan u predjelu

"Varo5lukn na malom uzviSenju blizu Le-ljeznidke stanice. Devedesetih godina pro-Slog stoljeia, prilikom gradnje Leljezni(.-ke pruge, koja je trasirana upravo prekoru5evina, izvr5eno ie za5titno iskopava-njest ( sl. 125 ) .

Kompleks je vei tada izgledao dostavelik: Truhelka govori da se prema sje-verru nalazilo ioS ostataka zgrada, Sto jeu novije doba i potvrdeno. Zidovi su gra-deni od lomljenog kamena na nadin>opus incertum<. Njihova debljina izno-sila je od 0,60 do 0,80 m, pa dak i do 1,00metar. Podovi su bili od naljevenog mal-tera. Kako su visoko bili saduvani zidovi,to Truhelka ne govori. Ipak, na njego-vom planu oznadena su vrata, Sto poka-zuje da su ne sarno temelji nego i zidovibi l i saduvani do vis ine koja je dovol jna

" C. Truhelka - K. Patsch, Bazilika u Va-ro5luku., GZM, V (1893), str. 695--699; isto uWMBH, III (1895), str. 236-239; M. Mandii,Tur"be kod Travnika, GZM, 1924, str. 89-90;N. Maslai, ZlaIni nalaz u kr5ianskoj baailici uselu Tur"betu, GZM, XLIV (1932), 'str. 31.

kod Suice,WMBH, IX

Sl. 122. Siprage, ukrasi na impostu

I r 0

t:t\,',ll*'

U naos su vodila najmanje troja vrata.Jedna od njih su ona vei spomenuta iznarteksa, 2)5 m Siroka a koja nisu bi-la u osovini zgrade nego ne5to sjevernije,zatim dvoja vrata koja su bila sa iuZnestrane u prostoriji I i F. Sa juZne stranebilo je rasporedeno 5 prostoiija od G doK, koje su, kako izgleda, dinile niz Sirine6,45 m, dok im ie dubina bila razlidita.Prostorija K, duboka 3,25, imala je samojedan ulaz, iz A, i to uzak - sarno 0,80m. Sljedeia prostorija I bila je istih di-menzija kao i K - tj. duboka 3,25; ima-la je jedna vrata u naos, Siroka 1,50, idruga u prostor i ju H, Siroka 1,78 m. Odsvih prostorija u ovom redu, prostorija Hje najveia: ona je duboka 5,70 m. Pro-storija F duboka je 3,72, a ima troja vra-ta: u naos, (Siroka 1,65), prema prosto-r i j i I (Siroka 1,40 m) i ona 1,02 m Sir i -ne koja su vodila u malu prostoriju G.Osim toga je prostorija F imala malu po-lukruZnu apsidu, duboku oko 3,93, a Siro-ku 2,07 metara. O namjeni prostorije F iG ne moZe biti sumnje. G je grobna ko-mora (kako,to vidimo u Mogorjelu), a Fje kapelica za sluZbu mrtvima. U H je vje-

Sl. I23. Suica, bazament oltarske pregrade

za identifikaciju prostorija i prolaza. Sa-rna crkva je leZala na juZnom kraju dvo-ri5ta B. Njezine dimenzi je su: duZina29,50, Sirina 16,65 metara.- Crkva ie bilapo duZini podijeljena u dva dijela predkojima se sterala velika prostorija A, du-boka 4,85; valjda je igrala ulogu atrija.Taj prostor imao je vrata izvana (sa sje-verne strane) Siroka 1,60 m, a ne znase da li je bilo ulaza i sa drugih strana.

Sjeverni dio zauzimao je narteks C inaos D sa isturenom polukruZnom apsi-dom. Narteks je bio dubok 3,25 m, Sirok8,40 m, a imao je vrata iz atrija - Siro-ka 2,28, a sa sjevera ( iz B), Eiroka 2,26metara.

Naos D bio je dugadak 14,30 (bez ap-side), Sirok 8,40 m. Polukruina apsidabi la je Siroka 4,14, duboka oko 3,55 m. 5L 124. Suica, bazarnent oltarske pregrade

1 1 7

roiatno krstionica. U crkvi ie b'io nadenstup ol tarske menze (sl . 126) i nekol ikoZelj-eznih predmeta, zemljana lampa odcrvene zemlje kr5ianskog tipa, i l i jepastaklena candella.

Godine 1919, prilikom radova na ie-ljeznidkoj pruzi, radnici su kopajuii pi-jesak nai5li, negdje na prostoru same cr-kve, na zidanu grobnicu u kojoj su, kaopri log, na5l i z latni naki t (s l ika 127). Odtoga nakita spaseno je od jedne ogrlice18 medaljona i mali krstii. Grobnica je

bila ukopana u stijenu, i imala je svodizgraden od sedre. Bila je dugadka oko2,95 - Siroka oko 1,66, a visoka u slje-menu 2.08 metara. Imala ie mali detvrta-sti ulaz, kakav poznajemo iz Salone. Nadva lei,aja, visoka oko 0,20 m, zatedeni suostaci od detiri i l i pet pokojnika.

U se lu Varvara , kod izvora r i jekeRame, vrSeno je 1905. godine iskopavanjedijelova crkve, od koje je bio saduvan sa-mo zapadni dio, a i to samo u temelji-

82 K. Patsch,(1906), s t r . 151 is t r . 105-1 15.

Vetus GZM, XVIIIWMBH, XI (1909),

ma82. Crkva je bila orijentirana prema is-toku. Gradena je od lomljenog kamenasa vrlo slabim malterom. Debliina zi-dova iznos,i u sjevernom dijehi 0,45,u ostalim 0,66, dok je zid kasnije prigra-denog ulaza E bio 1,00 m debeo. Ulaz ucrkvu bio je sa zapada. Pod u otkrivenomprostonu bio je od krednog namaza, krov,vjerojatno, od drveta. Ostataka crijepanije, naime, naden'o u podrudju ruSevine.

Naos A je Sirok 8,24, a dugadak ne5tovi5e od 9,60 m. Istodni dio s apsidom ne-dostaje. Ispred naosa leZao je narteks B.On je zauzimao Sirinu naosa, i bio jeSirok 8,75, a dubok od 3,55 do 3,75 m.Narteks je imao troja vrata i to: u za-padnom zidu (Siroka l,2l), istodnom(1,45) i s jevernom (1,25 rnetara).

Sa sieverne strane od narteksa i nao-sa leZali je prostorija C, Siroka 2,93 m.Prostorija D bila je Siroka najmanje 6,50m, ali njen juZni zid nije saduvan. Kakoizgleda, ta prostorija nije bila pristupad-na iz same crkve, iako je bila gradena uisto vriieme kada i sama crkva. Ona ie

iskopat:anj ima. Kompleks gradeuinaparadisusom (prem,a I. Bojanot:skom)

Bistued; is t i u

=--*Si. 125. Turbe, t locrt crkue prema najnoui j im

jatslja se kao tip duojne crkoe sa interpoliranim

9---------l r.

1 1 8

Sl. 126. Turbe, stup oltarske menze

imala zidanu grobnu komoru E sa bai-vastim svodom, Siroku, iznutra, 1,79, adugadku 1,99 m. Grobnica je imala ulazizvana,ispod zapadnog zida (0,55 X0,485) ;unutra su bile dvije kamene kline, nakojima je leZao po jedan kostur, dok suizmedu leiaja bile u neredu kosti od io54 osobe. Od priloga je naden samo jedani.e\jezni noZii.

Nikakvih drugih nalaza nije bilo, alisu nadena detiri spolija: jedna ditava itri fragmentirane nadgrobne stele. Nanjima se detiri puta spominje ime Fla-vius. Dvojica od njih bili su dek'urionimunicipi ja BIST . . . - svakako BISTVEVETVS, koji nalazirno na Tab. Peut. i kodRavenatass.

Crkva je odito kasnoantidkog porijek-7a, moLda je bila u upotrebi i tokom sred-njeg vijeka.

U s e l u V r d o l j u , n a p a d i n a m a B j e -la5nice povi5e Konjica, otkiivena je 1956.godine, na mjestu zvanom Crkvina, kasno-antidka grobn,ica na svod8a. Pored nje su,vei i ranije, stanovnici sela nailazili naneke slidne podzemne prostorije, ali su

--a' nf-.SfVE NOVA je vieroiatno danaSnje

podrudje Zenica-Y t Iez.8{ V. Pa5kval in, GZM. NS, XIV (1959), str.

149-150.

Sl. 127. Turbe, zlatni m,ed,aljoni iz grobnice

1 1 9

Sr. 128 Vrto(e, t locrt crkue

ih bez kontrole arheolosa razarali i za-trpavali. Vrdoljaike gro6nice nalaze se,kako se to kainije rioglo ustanoviti, ukompleksu neke ruievine, vrlo vjerojatnoneke kasnoantidke kultne sradevine. Otome govore i ulomci stup6va i reljefas.a- l judskim pr ikazima, Sto je u novi lecloba -- prema obavje5tenjima stanovni-ka - ovdje otkriveno. Ovir su, za sada,jedini podaci koj i indiciraju postojanje-liV]C.,"dii,

Starine iz okoline Bos. petror"ca, GZM, XIV (1902), str . 253.

1.20

neke crkve, o kojoj, na Zalost, nemamojoS nikakvu odredenu predodZbu.

U arhivu Zemaljskog muzeja nalaze sepodaci o iskopavanju jedne starokrSian-ske ru5ev ine u se lu Vr tode. T i podac isu bili jednom prilikom samo il.rzgrednospomenuti.ss

Zgrada je bila orijentirana od zapa-da ka istoku (sl. 128). Frontalni zid, du.Zine 5,80 m (Sto je ujedno i Sirina crk-ve), bio je 1,20 m Sir ine ( : 4 stope).Bodni zidovi bili su 0,60 m Sirine, a -neSto iduZena apsida (2,80 m rasp,ona i2,80 m dubine) imala je zid 0,90 m deb-Ijine. U ru5evini je nadeno nekoliko ko-mada profiliranog karnenja i ploda od ol-tarske menze. Crkva se nalazila u pod-rudju ru5evina neke rimske zgrade, paje bila djelomidno poloZena preko tih ru-Sevina, a zidovi su bili izgradeni od spo-lija. Ukupna duLina iznosila je 12,30 me-tara.

Selo Z aloLj e leZi 6 km sjever.oistod-no od Bihaia u dolini Une i obiluie antid-kim ostacima86. Ovi ostaci su, vei od ra-nije, bili poznati pod imenom "eavkiiaGlavice" (sI . 129).

Ovdje su 1954. i 1955. godine otkopa-ne ru5evine dviju crkava87, od kojih jejedna smatrana kao srednjovjekovna, adruga ranokrdianska, medutim, obie ovegradevine su ranokr5ianske. Imenom

"Z al o i. i e I< nazvat iemo onu srade-vinu, koja je opisana u GZM 1951, na

" Vidi: E. Pa5alii, Antidka naselia i komu-nikaci je u BiH, Sarajevo 1960, str. 13-16. Ta-mo je navedena u primjed,bama 43-70 i sva li-teratura o antidkim ostacima u ovom kraiu.

" I. ererno5nik, Arheolo5ka ri,stra2ivanja uokol ici B,ihaia, GZM, NS, XIII (1958), s ' tr . 117-1 36.

q- -------- c

a . t

Sl . 129. Zaloi je, i locrt anti ikih ru\euina

stranama ll7-121, a plan na str. 118, sli-k a 1 , ( n a 5 a s l . 1 3 0 ) .

Ia je crkva bila sagraclena usred an-tidkog naselja, moZda tada vei u ruSevi-nama. Izvedena je veiim dijelom od an-tiikih spolija - rimskih, pa dak i ilir-skih.

Crkva je u svojoj osnovi, kao i veiinacrkava u Bosni i Hercegovini, pravokut-nik, a orijentirana je prema jugoistoku.Slabo je saiuvana - samo u svojim te-meljima, tako da se nije mogao odre-diti poloZaj vrata. Temelji su gradeni ve-iim dijelom od antidkih spolija i rijed-nih oblutaka. Pod ie saduvan u veiemdijelu naosa i u apiidi. U naosu je tajpod izveden od sloja sitnog kamenja za-ljevanog malterom u kome je bilo i tu-cane opeke. Na mjestu beme, i u apsidi,povrh ovoga poda leZao je drugi do 0,25metara debljine. Drugim nije6ima, pres-biterium je bio najmanje 0,25 rn vi5iod quadratum populi - prostora odre-denog za vjernike.

Crkva se sastojala od narteksa, naosa,sjeverne prostorije, male jugoistodne pro-storije i ne5to veie jugozapadne prosto-rije. Cijela zgrada je dugadka oko 17,60,a Siroka oko 12,15 metara.

Naos je (bez apside) dug oko 13,40m, Sirok oko 7,00 m. PolukruZna, ,isture-na apsida Siroka je oko 4,00, duboka oko2,45 m. Bema je (sudeii po Sirini gornje-ga poda) bila Siroka oko 3,00 m. Od ure-daja u presbiteriju nacleno je samo p,o-stolje od menze. Ovo postolje je kamenaploda 0,90X0,55X0,16 metara sa kvadrat-nim rupama za noge menze; od samemenze nije nadeno nikakvih ostataka, ta-kode ni od ,septuma, pa ni subselija.

Pred naosom se nalazi narteks, Sirokoko 3,70, a dugadak oko 7,75 m. Od nar-teksa je, s juZne strane, odvojena prosto-rija Siroka oko 3,50, a duboka oko 3,70m. U ovoj prostoriji saduvan je pod.

Sjeverna prostorija slabo je saduva-na; samo po ostacima temelja moglo seutvrditi da je ona postojala i da je biladugadka oko 12,70, a Siroka oko 2,60 m.U zapadnom dijelu nadena su tri grobadiji poloZaj se poklapa sa pretpostavlje-nim planom prostorije. Sav ostali pro-stor je vei ranije prerovan, a zidovi iz-vadeni zajedno sa temeljima. U ovom

Sr. lJ0. Zaloi ie I , t locrt crkte

prostoru mi bismo odekivali baptismalnupiscinu uzidanu u pod.

JuZni dio gradevine je zanimljiv. Tusu djelomidno saduvani temelji neke ma-le prostorije, koja sadinjava jugoistodnidio zgrade. Ona je Siroka oko 1,50, a du-gadka oko 3,50 m. Po vanjskim mjera-ma, ovoj prostoriji na zapadnoj stranicrkve odgovara druga prostorija, pa iz-gleda da se izmedu njih nalazila jo5 ne-ka treia koja je nestala, moZda je to biladrvena nadstre5nica ( porticus).

U naos su vodila dvoja vrata: jednasa zapada iz narteksa, druga s juga is-pod port ika.

U crkvi je bilo nadeno 10 grobova.Od toga su dva, sigurno, iz vremena ka-da je ova crkva bila jo5 aktivna.

Grob br. I nalazi se u naosu uz iuZnizid. To je sanduk napravljen od tankih

I21

.-rJ

SI. 131. ZaIoZje l l , t locrt crkoe

(0,15) ploda lapora. Njegov poklopac jeugraden u podnicu crkve. Priloga nijebi lo.

Grob br. 2 izraden je uz sjeverni zidsjeverne prostorije; ovaj grob je udub-l jen u st i jenu (zcmlja je ovdje pl i tka) iograden od lapornih"pl6ea sa vrlo tvrdimmalterom. Jedna od ploda koje su pokri-vale grob, bila je spolij sa nekog japod-skog groba; druga, opet, spolij sa rim-skim natpisom. Ostali grobovi su biliukopavani tek iza razorJnia crkve - unjezinoj ruSevini .

U ovoj su crkvi nadena mnogobroinaspolija od koSih su gradeni zidov"i i grbb-nice. Najvainiji je ploda sa japodskoggroba, kojom je bio pokriven grob 2; to

r22

je ploda od lapora, dimenzija 1,94X0,74xX0,10 m. Prvobitna je ploda bi la naj-manje dva puta deblja. UkraSena je najednoj plo5noj i na dvije bodne sirane.PredodZbe su radene kao obris, urezanimcrtama. Na prodelju je prikazana povor-ka od pet konjanika, a na boinim-iedanvojnik i dvije panteres8! Nadeni su, na-dalje, mnogobrojni odlornci nadgrobnihspomenika s natpisimasn. Takode je za-nimljiv reljef koji prikazuje Silvana, uobliku Pana, i tri nirnfem.

U zemlji, kojom je bio zasut grob br.10 naden je bronzani novdii Konstanti-na, SOLI INVICTO COMITI, kovan u Ak-vileji.

Crkva potide iz kasnoantidkog doba:i plan, i nadin gradnje su isti kao i kodostalih ranokr5ianskih crkava Bosne iHercegovine. Prisustvo spolija posve jepr:irodno. Crkva je mogla biti sagra-dena na ru5evinama antidke naseobine,koja je moi.da nastradala krajem IV sto-ljeia, istodobno kada ,i Stridonel, a po to-me je poloZaj u Zalo?ju bio slidan ono-me u Nerezima. Na5u crkvu datiramo.kao i druge ranokr5ianske crkve ovogpodrudja u drugu polovicu V vijeka.

R u 5 e v i n a S t o j e z o v e m o Z a l o L j e I Inalazi se nekoliko desetaka metara sie-vernije od crkve koja je prethodno opi-sana. Teren na kome ;se ona nalazi ne-znatno je uzvi5en. Otkopana je 1955. godinee2.

Zgrada je dugadka (sa apsidom) oko21,30, a Siroka oko 11,50 m (st . 131). Zi-dovi su gradeni paZljivo, od kvadrica la-pora, dugih od 0,20 do 0,30, koje sustavl jene na obadva lica zida, dok je unut-ra$njost ispunjena sitnim kamenom,utopljenim u malter (opus caementici-r.rs). Temelji su ne5to deblji 'od zida, I iz--ll--Ct.mo5nik,

Spomenik sa japodskimk,onjanicima itz Zalolja kod Bihada, ,GZM, N,SXIV (1959), str. 103-111, Tdb. I-I,I; ,A,. Stbee-vii, Arte degli llLiri, Mrilano, 1963, p. 23 \ 24,Tab. 44,45.

8s I. CremoSnik, U GZM, NS XII (1957), s,tr.165-172, Tab. I, 2, 4; 4,5; I lI, 1-5.

'o I. Cremodnik, Relief Silvana i Nirnfa izZaloLja (Bihai) u GZM,-NS, XI (1956), str. 111*126, Tab. I+IiJ.

'1 I Jeronimov Stridon je le,Zao negdje 'uovim krajevima!

n2 L Cremo,Snik, Arheolcr5ka istraZ,ivanja uo,ko,ici Brihaia, GZM, NS, XIII (1958), stn. 123-128. Tab. I-III. V-VL

nose od 0,50 do 0,80 m Sirine. Zidovi sumjestimidno potpuno poru5eni, a mjesti-midno su saduvani do visine na kojoj semogu odrediti vrata. Pod se sastoji odsloja sitnog kamenja pokrivenog malte-rom. Saduvan je u naosu, apsidama, adjelomidno i u bodnim prostorijama Di E, dok je u narteksu uniSten.

Plan crkve svojim centralnim i zapad-nim dijelom slidi na ostale crkve u Bos-ni i Hercegovini. Crkva je podijeljena udetiri glavna dijela: narteks, naos i dvijebodne prostorije. Razlika je samo u to-me Sto se istodni dio crkve sastoji od ,triapside: jedne, postavljene u osovini crk-ve, i dvije bodne, postavljene ukoso, ta-ko da prave trotrist - slidno crkvi uCimu.

l,laos. Prostor za vjernike je Sirokoko 5,50, a dugadak (dubok) oko 10,50m. Presbiterij sa apsidom dubok je oko5,10, a Sirok oko 4,90 m. Izmedu prosto-ra za vjernike i presbiterija otkniven jejarak Sirok 0,32 m, koji nesumnjivo po.tjede od temelja oltarne pregrade. Pres-biterij nadvisuje ostali naos za 0,30 m,a bodne apside za 0,10 metara. Ostatakaod subselija nije se na5lo, a biie daod menze potjede odlomak stupiia odmramora, promjera 0,10, i visine 0,20 m.Nadeno je mnogo odlomaka 'od oltarnepregrade, koja je bila izradena od lapora.U naos su vodila dvoia vratar iz nartek-sa, Siroka oko 1,80, i iz juZne prostorije,Siroka oko 1,50 m; moguie da su bilavrata i u sjevernoj prostoriji D, jer jezid na jednom mjestu nestao.

SI. 132. Zalodje II , ulomakpregraile

Sl. 133. Zaloi je I I , ulomak plode iz oltarskepregrade

Narteks se proteZe uzduL cijele zapad-ne fasade; Sirok je 11,5, a dubok oko3,50 m. Ima ulaz sa zapadne strane, (5i-rok oko 2,20), i vei spomenuta vrata unaos. Vjerojatno su vodila vrata i u sje-vernu prostoriju. U sjeverozapadnom ug-lu nalazi se grob (br. l) napravljen odlaporastih ploda, debelih 0,10 m. Gro;b jevelidine 2JAx0,70X0,50 m. U njemu sunadena dva kostura bez priloga. Gradenje vrlo pailj ivo u vrijeme dok je jo5 crk-va postojala.

Boine prostorije dugadke su po 9,00,a Siroke oko 1,50 m, prema istoku potpu-no otvorene. Juina prostorija ima vratau naos, (Siroka oko 1,65). TeZe je rei iodakle se ulazilo u sjevernu prostoriju,jer su sva tri zida poru5ena; svakako jeiz apside vodio uzak ulaz u dogradenuprostoriju.

Na sjeveroistoku, uz crkvu je bila pri-gradena mala prostorija, Siroka oko 3,20,a duboka od 2,75 do 3,50 m, koja se na-slanja na apside. Nikakvih blii ih potan-kosti o njoj nemamo; ulaz u nju je vje-rojatno bio iz aps,ide, gdje nedostajezid. Tu blizu nadena su dva imposta istupii. MoZda je prostorija sluZila kaokrstionica, pa su spomenuti kameni ob-jekti spadali u njezin namje5taj.

Nalazi. U crkvi je nadeno mnogo od-lomaka crkvenog namje5taja, bogato or-namentiranog, a izradenog, sa jednim iz-uzetkom, od lapora:

filoie iz ol.tarske

t23

Br 1. Menzi pripada, izvan sumnje,odlomak vei spomenutog stupiia, (diam.0,10). To je jedini mramorni predmetnaden u ruSerrini.

Br. 2. Od oltarne pregrade naSlo semnogo odlomaka, koji su bili razbacanipo naosu i apsidi, i l i upotrebljeni zagradnju groba u sjevernoj bodnoj prosto-r i j i (s/ . 132-133). Od pluteja se nai lo12 odlomaka, od kojih se mnogi moguspojitie3. MoZemo konstatirati 6 raznihornarnentalnih kompozicija, od kojih suse detiri mogle rekonstruirati (sl. 134).Po miSljenju Sergejevskog, svaki plutejse sastojao od dva kvadratna polja veli-dine 0,74x0,74 m. Ornament polja, u trisludaja, bio je centralnog sistema, a sa-stojao se od kombinacija krugova i ra-dijalnih crta; jedno polje bilo je ukra5e-no kombinacijom sitnih krugova u "bes-konadnom" nizu. Oko svakog polja je biookvir od urezanih polukrugova, dok nagornjoj strani moramo zamisliti plasti-dnu lozicu od polupalmeta. Vjerojatnosu bile najmanje detiri parapetne ploie,svaka dugadka po 1,58 m. Prema tome,na frontu pregrade Sergejevski je pred-vidio dvije dvostruke plode, 4 stupiia ivrata. Ostale dvije plode zamiSljene suna stranama presbiter i ja.

" D. ,Sergejevski, Pluteji 'iz baziltke u Za-loi. ju, GZM, NS, XIII (1958), str. 137-145.

Br. 3. Od stupiia oltarne pregrade sa-duvano je: a) jedan odlomak visok 0,65,promjer 0,18, b) odlomak vis. 0,30, pro-mjer 0,18, c) mali kapitel izraden u jed-

nom komadu sa stupiiem od kojeg je

saduvan fragment u duZini 0,25, odlom-ljen, ali se pripaja kapitelu. Naden je usredini apside. Ovaj mali kapitel je ko-rintizirajuceg oblika: 6etiri velika stili-zirana (ujednostavljena) lista akanta iz-medu dva degenerirana i stilizirana he-I'iksa, po jedan sa svake strane, ko-ji obuhvataju isto tako po jedan ma-nji list na uglu; sve izradeno u kosomrezu. Gore je ravni abak ukra5en ureza-nom horizontalnom crtom; dolje glatkiastragal. Visina kapitela je 0,26 (sa ostat-kom stupa), visina listova 0,132 m, gor-nja povrdina iznosi 0,16X0,16. Na gornjojje povr5ini urezana kvadratna rupa 22xX26 mm, duboka 51 mm.

Br. 4. Vel ik i kapitel (s l ika,135) nadenje izmedu sjeverne prostorije i narteksa.Od donjeg odbijenog dijela na5ao se sa-mo mali odlomak s ostacima stabla stu-pa. Dva su ugla odbijena, ostala dva o5-teiena. Visina, jo5, 0,35 m. Ornament jekomponiran u dv'ije zone, slidan ono-rne ,na malom kapitelu, samo je obli-kovan pomoiu unezanih crta; na svakojstrani su dva lista (palmete) koji su ras-tavljeni sa jednim rnalim listom izmedu

St,. 7'i4. Zaloije Il, rekonstrukcija oltarske pregrad,e, stupoui su ,,posudeni" iz crkueu Majdanu

124

dva heliksa. Na uglovima su, takode, pojedan mali list izmedu dva heliksa. Do-nja zona se sastoji od spirala, identid-nih onima koje smo nazvali heliksima.Gore leii abak, utegnut na sredini svakestrane i ukra5en sa tri horizontalno ure-zane crte. Flos je u obliku valjka (polu-cilindra). Izrada je dobra. Promjer stupaie bio oko 0,28 m. Te5ko je odredit i , gdjesu se nalazili ti stupovi (najmanje, valj-da, dva). Najpr irodni je bi bi lo da je po-stojao arcus triuntphalis, kao Sto je biou Majdanu i Oborcima, ali se oko presbi-ter i ja ni je naSlo nikakvih ostataka odbaza.

Br. 5. Izvan ruSevine, blizu sieverneapside, nadena su dva imposta, dobrooduvana, sa glatko izradenim stranama,slidnih dimenzija (sl. 136). Mjere poka-zuju da ti imposti nisu stajali na velikimstupovima, jer im donja povr5ina iznosisamo 0,195x0,1.4 (0,12) m. Navedene di-rnenzije odgovaraju gornjoj povrSini det-vrstastog stupiia, nadenog u sjevernojapsidi, tj. u blizini nalaza dvaju imposta.

Br. 6. Gornj i dio stupi ia, v is ina, joS,0,43, Sirina 0,125, debljina 0,21 m. Na us-kim stranama urezan je dugadki krii.,uobidajenog oblika u V i VI vijeku.Pretpostavljam da je ovaj stupii zajed-nidki sa impostima, opisanim pod ,5".

Izuzev neob'idnog rasporeda apsida --

sve ostalo je na ovom objektu tipidno zaranokr5ianske crkve u Bosni i Hercegovi-ni. Krstionica ie bila dozidana kasnije.Sa crkvom Sto je zovemo

"ZaloLje In ona

dini urbanu i vremensku zaiednicu. Si-stem ukrasa pluieja vodi nas inaie premaSaloni Sto ne mora da dudi, jer se ovajkraj i tokom srednjeg vijeka nalazio iz-van Bosne.

Ru5ev ine c rkve u Zen ic i nas pose-bno zanimaju, jer je sva prilika, da je ov-dje negdje bilo naselje BISTVE NOVA, tj.sjedi5te onog biskupa Andrije, Sto ga po-znajemo po Salonitanskim koncilima530. i 533. godine. Bistue Nova je bilamunicipij, Sto potvrduju i 4 spomenikaupotrijebljena kao spolij u ru5evini ovecrkve. To su:

1) CIL, I I I , 12765: D(is) M(anibus)T. Fl-(avio) T. F( i l io) LUCIO DEC(urio-

Sl. I35. ZaloZje II , kapttel stupa

ni) MUN(icipi i ) BlS(tuensis) ET AVR--(rel iae) PROCUL(a)E FL(avia) PROCIL-LA V(iva) F(eci t) ET SIBI ET SVIS'4.

2) CIL, I I l , 12766:12762:. . . TI I IV--( i ro municipi i b) IST(uae) SACERD-

e'r Truhelka, WMBH, I (1893), str. 275; conf.Serseievski, GZM XLIV (1932), str. 39--40; ta-kotl!:" Patsch, WMBH, xi (l9og), str. 104 d d. SI. I36. Zalo| je l l , impost

125

-(ot i ) (provi) NC(iae) DELMA(t iae) V--( lp/ ia) P(r) OCI ( l la co) Nr( iuigi) (et s)I B ( i ) " .

3) U Fazliiima, 18. km daleko od Ze-nioe, u dolini rijeke Bile, naden je,takode, jedan natpise6, koji spominjemun. Bist . CIL, I I I , 12761, p. 2256. Nat-pis glasi :

D(is) M(anibus) P. AEL(ius) IVS-TVS D(e) C(ur io) M(unicipi i ) BIST(ue-

05 Truhelka, WMBH, I (1893), str. 278; conf.Sengejevski, o. c., S. 37-38.

'u C. Patsoh, u WMBH, IIII, 43; ,{. Hofer uWMBH. ILII (1895), str. 245.

A

nsis) ET AEL(ia) PROCVLA CONIVXVIVI SIBI POSVERVNT.

4) Kod Bugojna, tj. dosta daleko, nesamo od Zenice nego ,i od Fazli(a, nadenaje 1958. godine tegula sa Zigom BIST-VES97.

Za pololaj centrainog naselja muni-cipi ia BISTVb, kod ZeniEe (a n-e u dol i -ni LaSve ili Bile) sovori ne samo veli-

dina, bogatstvo karienog nakita crkve i

" J. Pe'trovii, GZM NS XV-XVI (1960-61),str. 230.

l )

l " - l

r l l l

, i t / i , ! lt , ' l ( r . , , l . l6 f , i l

e

a i

.l

o

l i,l l,

Iril

r:. i,>=

St. 137. Zernca, tlocrt gradeuina

126

veliki broj spolija nego, joS viSe, prisust-vo sacerdosa provincije Dalmacije i Ur-bis Romae. Zenica je, dakle, bila u rim-sko pagansko doba religiozni centar paje tako i kr5ianski biskup potraZio ovomjesto za svoju rezidenciju. Tu je, uo,s-talom, odrZan i veliki sinod 1203. godi-ne. Drugo je, rnedutim, pitanje da li jeova na5a crkva bila rezidenciia bestoen-skog biskupa ili samo jedna-od crkavau municipiju.

Ranokr5ianska crkva u Zenici leZalaje na desnoj obali Bosne, T-36-cl53frieffipredgradu BilimiSie, na imanju Kaznenogazvodaes. 1891. godine zenidki oficiialCzerny poduzeo je iskopavanje (sl. 137).Odlomci bogatog kamenog namjeStajacrkve bili su nakon iskopavanja prenese-ni u Zemaljski muzej, ali, sa izuzetkomnekolicine najinteresantnijih komada, ni-su bili objavljeni. Mnogo komada os-talo je neinventarizirano, a publikaci-ie o nalazima bila je prekratka. Tru-helka,uopie, nije opri5no namjeStaj. Pani u kasnijim radovima Truhelka nedaje vi5e od onoga, Sto je napi-sao u WMBHee, a jedino K. Patsch,govoreii o nalazima u Varvari (BistueVetus), navodi, sasvim nuzgredno, jo5 ne-ke zanimljivosti o Zenicitm.

Lokalitet je zadnjih godina XIX sto-lje(a zaravnan, kamenje iskrdeno, a te-ren pretvoren u oranicu.

O nadinu gradnje ovih objekata mo-Zemo reii samo ono, Sto se vidi na foto-grafiji koja je priloZena prvom dlankuT'ruhelke. Zidovi su bili izvedeni od lom-ljenog kamena, mahom spolija koji se nalicu slagao u redove, no dosta neurednoror.Debljina im iznosi 0,60 m, osim zida kojiodvaja sjeverni naos od juZnoga, (debeosvega 0,40),izida sjeverne apside, dija de-

e' C. Truhelka, Rimska zgrada u Zenici,GZM, IV (1892), srr. 340 i d.; ris,t i, Zenica undStolac, WMBH, I (1893), str.273-275, isti, GZM,XXVI (1914), str. 221--227.

' C. T,ruhelka, Die ohristlichon DenrlkmdlerBosniens und der Herzegovina, Rijm. Ouartal-sohrift, IX (1895), str. 195-235; isti., rStardkr5-ianska arheol'ogija, Zagreb 1931, str. 129+134 i158-166.

100 K. Patsch, GZM, XVIII (1906), str. 156,birl jeSka 3; isto, WMBH, XI (1909), str. 110,pr im. 2.

'o' Fotorgrafija je kako izgleda snimljena sazapada, iz narteksa. Na prvom je planu vjero-jatno zid koji odvaja nalteks od naosa.

; - ' : : i 1 1 r i : ' i r ' l d

blj ina iznosi 1 metar. Zidovi su bili sa-duvani na prilidnoj visini, sudeii po fo-tografiji i po opisu u navedenim dlanci-ma Truhelke.

Gradevina je bila orijentirana premaistoku.

Pod je u naosu bio od krednog na-maza, a u narteksu poploden.

Plan crkve se u mnogome razlikuje odplana os'talih bosanskih crkava. To je dvo-struka crkva - basilica gemina. UkupnaduZina zgrade iznosi (zajedno sa apsida-rna) 24,10, najveia Sirina 22,40 m. Osnov-ni korpus zgrade (ako odbacimo apside ijuZnu dogradnju) daje,ove vanjske dimen-zije: duZina 18,60, Sirina oko 18,20 m. Utom kvadratu, duZ ditave zapadne fasade,leZi narteks B, dubok 4,10, u koga se ulazi-lo kroz vrata Siroka 2,30 m. Vrata nisu le-Lala t sredini fasade, nego ne5to premasjeveru. Ulaz su s vanjske strane flankirala dva zida, dugadka 3,45 m, sa stepe-nicama izmedu njih. Oni ,su vjerojatnonosili neki natkrov za za5titu unutra5njo-sti od kiSe.

Iz narteksa su vodila dvoja vrata udva naosa: unutraSnji dio zgrade bio je,

naime, podijeljen uzduZnim zidom u dvajednaka dijela: prostorije C i Cr. Oba-dva su naosa imali polukruZne istureneapside, od kojih je sjeverna bila manjaod juZne: 3,70 dubine i 3,25 Sirine, sa zi-dom debelim 1,0O m. JuZna apsida bilaje duboka 4,70, i Siroka 3,65 m. Izmedutih apsida bila je izgradena prostorija ukcrju su iz oba presbiterija vodila vrataSiroka 1,35 i oko 1,20 m. APsida E bi laje Siroka 3,30 i 4,05, a duboka 4,90 me-tara.

Sjeverni naos C imao je quadratumpo,puli Sirok 8,20, a dugadak 9,70 m. Ol-tarna pregrada odvajala ga je od presbi-terija: kod iskopavanja bio je jo5 nadenin situ kameni temelj pregrade. Na pla-nu, koji je u mnogo demu neispravan, vi-d,i se 7 udubljenja za bazarmente na de-lu pregrade, dok u svom radu ,Starokr-Sianska arheologijan Tr.uhelka govorisamo o 6 stupovaro2, Sto je is,pravn,i-je. Pregrada je imala oblik pergo-le obidnog tipa: detvrtasti bazamenti sastupovima, drveni epistil i parapetne plo-de izmedu bazamenata. Sudeii po planu,

'o' Truhelka. o. c.. str. 133.

t27

SI. I38. Zenica, reljelna ploia br. 1

u presbiteriju su bile i dvije popreinepregrade sa po dva stupa. U siev'erno-di jelu_presbiter i ja nalai i lo se uzvi5enjekoje Truhelka, bez razloga, tumadi kioambon. I/ apsidi je postojalo postolje zamenzu, dok od same menze niie nadenonikakvih ostataka. Truhelka vi5'e ni5,ta negovori o ovom presbiterilu, no izgleda daje izmedu odlomaka kamenos nimie5ta-ja (koji je kod iskopavanja bi6 naden savna _jednoj hrpi u nartekiu), bilo i odlo-maka katedre koja se nalazila u siever-noj apsidi .

JuZni.naos p' je iste iirine kao i sje-verni, a dlrgadak je 12,65 m. Nisu zabilje-Zeni nikakvi os,taci od oltarne pregrad",pa ni oltara.

_ Juini prigradak, niii za 50 cmod razine lada, sastoii se od tri Dro-storije nepravilnog oblika, u puu"iurr"vratima; istodna od njih ima vrita, kojavode u C'. Sa narteks,om i prema vaniove prostorije nemaju nikakve veze, Stonas zaduduje. Najmanja Sirina ovih pro-storija (na zapadu) iznosi 3,00, najveia(na. ist-oku) - 3,80 m. DuZina, spol ja iz-nosi 14,20 m.

Truhelka u svome dlanku navodi dasu_ stupovi pregrade bili nadeni u nar-teksu, ali ne kaZe da li su leLali bezreda, il i su sastavljali kakvu pregradu.Isto tako, on ni5ta ne govori gdje-su le-Zali ostali ornamentirani komidi". Iz nri-sustva stupova u narteksu, Truhelk,a

^za-

lljgeyje da je- tu bila napravljena kapela(mi bismo rekli - privr-emena crkva) iznuZde, Sto je potpuno moguie, il i se pakpomiSljalo na rekonstrukciju gradevine(nakon p.oiara), pa je namjeitij privre-meno odloZen u sporednu prostoriju.

1 2 8

Crkva je propala u poZaru. U prosto-r i jama B, C i C ' b i lo je nadeno 7 'g robo_l,a ispod podnice.

Sto se tide kamenog namjeS,taja, veikod prvog pogleda padl u oii .i i.rou.r_nost ornamenta kojim su ukraieni. Izborspomenika pruZa sljedeii pregled:

. "Brgi 1. Plutej (parapetna ploda)r02",

( s / . 1 3 8 ) .

9u"g3 je sastavljeno_ i montirano po-

Toiy gipsa 47 odlomaka od lapora; na6 mjesta, rekonstruira_n po-oiu gipsa,dopunjen je torzo ,dobrog pastira;,'ko-mad

,iznad lava,. prednja pteeta janjetar rrl DeznacaJne dopune.

Visina plode 0,60, duZina 1,12 m.Naokolo je okvir, primitivno oznaden

sa clvrJe u_rezane crte. U polju, u plosna_tom .reljefu, prikazan je-u sredinli kriZ,koji.im-a pro3irene krajeve krakova (kao

:to j: bio obiiaj u Vi. stoljedu) i pro-

Sireni donji krak (crux poriab;/is). S li_jeve

_strane od kriZa, iipod horizontal-nog kraka, prik-azan je liv okrenut pre-ma desno; iznad- njegi i ispod njega pri-Kazana 1e po jedna zmija. Svi su ukraSe_ni urezanim crtama. Slobodni prostori okoovih figura ispunjeni su stililinanim li5-iem. S desne strane od kriZa nalazi seljqdska figura koja lijevom rukom drZineki duguljasti predmei, a desnu ie sta-vila na prsa. Iznad horizontalnos

-kraka

kriZa prikazano je janje okrenutj na de-sno,- a ispod kraka drugo, okrenuto pre-ma kriZu. Sa strane imJne5to bilinos or-namenta. Sve figure su jako stii izifrne;izraclene primitivno, narodito liudska fi-

_ 'u."^C. Trutelka .je spomenr.lo i dao sliku u

Rom. Quart. ̂!89F; 212, slika ,m., 2) GMZ, 1114,s t r . 227 , s I . 22 ,3 ) "S ta r . A rh .n s t r . l Z . s l . ' 2 .

Sr. I39. Zenica, reljelna ploia br. Z

:-tr

gura: glava je potpuno okrugla, vrat je

tanak, tijelo ima oblik kvadrata, ruke inoge su tanke.

Broj 2. Ostaci pluteja (parapetne plo-de), (slika 139). U literaturi se spominjesamo jedan fragmentro3, ali ga je Truhel-ka svojedobno izloZio u Srednjovjekov-noj zbirci Zemaljskog muzeja sa ozna-kom ,Zenicao. Sastavljen je, otprilike,od 50 fragmenata sa dodacima od gipsa;takvih sigurnih dodataka ima najmanje3, a u tome broju je i prednji dio lavljeglave. Svi su odlomci montirani na dascipomoiu gipsa. Osim toga, ditav reljef jepremazan tankim slojem cernenta, Stootelava razlikovanje originalnih dijelovai dodataka. Ploda ie visoka 0,59, Siroka(dugadka) 1,10 metara.

Naokolo je plosnati okvir; profilacijaje samo nazna(ena pomoiu dviju crta.Polje je podijeljeno u tri dijela. U sred-njem je kriZ, koji ima pri kraju proSi-rene krakove (oblik V-VI st.), dok donjikrak ima pro5inenje kao crux gestatoria(portabilis). Naokolo su stil izirani listoviakanta. U lijevom dijelu polja prikazan jelav okrenut prema desnoj strani u borbisa zmijorn. U uglovima je biljni orname-nat. Desna strana plode podijeljena je utri vertikalne trake. Ona najbliLa kriLuispunjena je lozom koja raste iz vaze -

sve iako stil izirano. Zatim sliiedi verli-kalni traka sa Sah-motivom, tj. dva redakockica. Desni prostor je ispunjen stil i-

'o' C. Truhelka, Starokrdianska arheologija,sfr. 164, sl. 80 i str. 29, sl. l0; GZM, XXVI(1914),,str. 226, sl. 20.

ziranim biljnim motivima; ovaj dio .iesaduvan samo djelomidno.

Ovaj plutej, po izradi i stilu sli6i naprethodni.

Br. 3. Odlomci plode koj i se spajaju,(sl ika 140)t01.

Spomenik se sastoj i od 10 odlomakakoj i su bi l i 1892. godine montirani nadasku i mjestimidno dopunjeni gipsom,sastavljeni odlomci dine plodu od 0,48 mvisine i 0,55 Sirine, dok se debljina plo-de kreie izmedu 0,072 i 0,088 metara. Po-ledina je obradena sa ferrum dentatuntplosnatih zuba, Sto aproksimativno od-govara V st. n. e. Bodne su povr5ine ote-sane dlijetom, i ravne su. Postrani (boe-ni) odlomak bordure irna udubljenje39x25x20 milimetara. Svi ovi odlomcipripadaju gornjem desnom uglu plode.Na jednom mjestu (iznad konjanika) vi-di se i trag udarca, svakako iz vremenapropadanja gradevine. Sada je nemogu-ie uspostaviti sudbinu tih komada u po-tankost ima.

Saduvani su dijelovi udubljenog po-l ja uokvirenog bordurom koja'se sasfoj iod dvoprutog ornamenta koji podsjeiana onaj iz Dabravineros. U polju se nalazedva konjanika sa kopljima, vepar u trkui duguljasto liSie na tri mjesta - sveu plosnatom reljefu. Pada u odi da ko-njanici nisu prikazani paralelno premakraju plode, nego koso. Ljudske figureprikazane su vrlo nezgrapno, dok su fi-gure konja date mnogo bolje. Isto tako ivepar je prikazan prirodno.

10{ D. Sergeje'r 'ski, oEquites bistuensesn uGZM, NS, XX (1965) , s t r . 17-25 .

'o' D. Sergejevski, Dabravina, Taib. I , I i I I I ,l , 2, 7, strana 22/4.

Sl . 141. Zenica, re l jefna plo ia br . 4

SL. 140. Zenica. rel jeJna plota br. 3

1 2 9

staviti da je na predloS'ku, Sto ga je imaomajstor, bio prikazan lov, a to je motivkojim se moglo ukra5avati i crkve, no

Sto se tide sadrZaja, mole se pretpo-

Sl. 142 Zenica, dijeloai bazamenta. br. S

Sl. I43. Zenica, glauica stupa

majstor je (zbog pomanjkanja mjesta?)skratio tu scenu i stisnuo figure, takoda kompozicija donekle slidi i na meg-qan.

Br. 4. Ornamentirana ploda, (slika141)n6. Sastoji se od 18 odlomaka. Nedo-staje veii dio li jeve strane. Visina 0,964m, Sirina 0,58, debljina 0,08 metara. Uo-kolo tede bordura od pletera sa ljiljani-ma (tr,odjelnim listii ima). Sastoji se oddva polja: u li jevom su neznatni ostaciprikaza nekog dudovi5ta u trku, a u des-nom su rombovi sa rozetama od lji l jana.Polja su odijeljena okomitom ,trakom saistim ornamentom. Svi elementi orna-menta su dvoprutasti.

Br. 5. Tri odlomka od bazamenta,(slika 142). Odlomci se ne spajaju tadno,ali su vjerojatno od jednog komada: sva-kako dva od njih, A i B. Treii odlomakje neznatan.

Odlomak.4; Gornji dio detvrtastog ba-zamenta, visok joS 0,162, 5ir. 0,21, deblj.0,21. Razbijen (vertikalno). Prednja jestrana saduvana, a ukra5ena je 'ornamen-

tom u plosnatom reljefu. Lijeva bodnastrana saduvana je samo djelomidno; imaglatku povr5inu. Na straZnjem dijelu po-vrSine podelo je s otklesavanjem verti-kalne vrpoe, Sirine oko 0,05, a dubineoko 0,02. Desna bodna strana je znatnoo5teiena, imala je Zlijeb nepoznate Sirine,udaljen od rubova 0,06 m. Strainja stra-na je bila glatka. Na gornjoj povr5ini ,os-

tao je trag odbijenog stupa promjera oko0,18. Na prednjoj je strani udubljeno po-lje sa okvirom jednostavne profilacije. Upolju su prikazane dvije prepletene zmi-je, izmedu njih rozeta sa pet latica, a po-red glava su dva mala uzviSenja u ob-liku dunkova.

Odlomak B: Srednii dio bazamenta.razbi jen vert ikalno. Visina joS 0,18, Sir .0,22, deblj.0,22. Na prednjoj strani, ko-ja je manje-viSe sa6uvana, dvije zmijeizradene su na slidan nadin kao i na od-lomku A. Dvije su rozete, od kojih je je-dna odb,ijena. Sa strana je jednostavniokvir. Ostale su strane nastradale, ali,ipak, moZemo konstatirati da su one po

'06 C. Truthelka, GZM, XX\II (1914), str,22:6,sl. 21; lsti, Starokr5ianska arheologija, str. 163,sl. 79. Ploda je ,po svojoj duZini bila horizon-talno poloZena a istoveina je plodi b,r. 3.

130

izradi slidile ua odgovarajuie povr5inekod A.

Br. 6. Kapitel, (slika 143)107. eini ga 7odlomaka koji se spajaju: kapitel je mo-nolitan sa dijelom stupa. Visina iznosi0,38. Sastoji se od _3 zone: a) detvr-tasta ploda uvrh kair i tela, 0,188 X0,188metara bez ornamenta. b) eetvrtasti diokapitela s volutama;'sa svake strane podvije zmije koje se savijaju i tako nado-knaduju volute; visina ovog dijela je 0,13,dok strane iznose p'o 0,21 metar. c) Ka-latos visine 15 cm koji se suZava premadolje sa 3 urezane horizontalne crte: go-re promjer iznosi 0,16, dolje ispod listiia- 0,1.46; d) Vi jenac od 12l ist i ia, v isokih0,088, Sirokih oko 0,A27, ukraSenihsa po 3 crte. e) Astragal, visok (debeo)

0,02, promjera 0,183. f) Dio korpusa stu-pa, promjera AJ37. Na donjoj povr5iniokrugla rupa. Donji dio je jako nastr"a-dao.

8r.7. Uski, istegnuti kapitel (sl. H4)sa detiri biljke koje se ispod gornjeg det-vrtastog plinta savijaju u oblik slidankorintskim volutama. Pri dnu ovih bilja-ka odvajaju se iz osnove kapitela listovisl idni akant ima.

Br. 8. Odlomak ornamentirane olode.(slika -145). Saduvano ie 8 odlomata odugla plode. Dimenzi je 0,37x0,225x0,055m. Naokolo je bordura, Siroka 0,145 mod dvoprutastog ornamenta. U polju krugsa nasjeckanim motivom klasa, a unutratrotradni savijeni ornament sa lji l janimai zvijezdom u centru. U uglu, na kraju,sjedi ptica. Pozadina grubo oderana dli-ietom.

U Zemaljskom muzeju duvaju se joS 4manja odlomka slidnog ornamenta.

Br. 9. Ostaci plode 5to je dini 7 slijep-ljenih odlomaka: dolje dodato gipsom;gornj i dio nedostaje. Dimenzi je 0,56XX0,375X0,05 m. StraZnja je povr5ina ob-radena zubadom (sl . 146).

Profilirani okvir; u polju dvoprutastipleter sa lji l janom. Izrada nije precizna.

'o' Slike kod Tnuhelke u GZM, XXVI (1914),str.226, Sl. 19; isti, Starokr5ianska arheologija,str. 161. sl. 74.

SI. 144. Zeni :a, g lau:ca stupa

Sl. 145. Zeni ,ca, u lomak plote o l tarske pregrade,

broi I

9"' 1 3 i

Br. 10. Ostaci ornamentirane ploie. /s/i-ka 147). Svega 26 odlomaka montiranlh nadasci. Pol je okruZeno nizom naizmienid-nih. kvadrata ispunjeno je prepletom od5 lrnua, koji u beskonadnom nizu zatva_ra krugove ukra5ene Sesterolisnim roze_tama, dobivenim kriZanjem segmenta kru-ga. Saduvana je povr5ina vel,idine 0,g4XX0.70 m.

Br. 11. Ornamentirana ploda , ( slika148). Sastoji se od 7 odlomaka montira-nih na dasci. Dimenzi je: 0,79x0,34X0,036do- 0,06 m. Naokolo profiiirani'okvir, Si-rok 0,06, zatim sa st-rana clviie vertikal-ne trake, Siroke oko 0,05 m # ,pro- utrku". U sredini se nalazi stil izirana lozakoja raste iz kalela. ornament ie izve_den u jednotradnoj tehnici.

Br. 12. Ostaci ornamentirane plode,(sl ika 149 ). f inc je 4 odlomka koj i * ,pu-jaju- Odbijena_je sa tri strane; pozadinaje -obradena zubadom. Mjere: 0,75x0,47 xX0,08 m. Sa tri strane vide se ostaci ok-vira sa Sah-motivom. Polje je podijelje-no u 4 kvadrata koji su odvojeni l"edan

SI. 146. Zenica, ornamentirana ploia. br. 9

Sl. 147. Zenica, ulomci rel jefne ptoie, br. 10

od.. drugog dvostrukim uZet,om, moZdastiliziranom girlandom lovora. U kvad_ratima _krug sa m,otivom klasa; unutradvoslruka zvijezda sa 6 zraka; u uglovi-ma l ist i i i ; promjer kruga 0,2g mJtara.

Br. 13. Odlomak ornamentirane nlo_(e,(sl ika 150,). Sastoj i se od 5 odlomakaplo.ie koji su slijepljeni. Odbijeni su sasvih strana, osim jedne. Saduvane miere:0,42x?,68x0,055 m, prvobitno oko t jOxX0,80X0,08. Sa strane se vidi okvir, Stoga iine dva reda trokuta izvedenih u ko_som rezu izmedu dviie trake Sah-motiva.Ostac i dva ju po l ja sa , l i i l i an iman. od-vojenih Sirokom trakom koja se sastoj iod detiri reda trokuta i tri trake Sah-mo-t i va .

Br. 14. eetrnaest odlomaka ornamen-t i rane plode istorodne broju 13, (sI . 151).eine je kornbinaciie traki sa nizom na-izmjenidnih dvorednih Sahovskih plota,dvostruki nizovi trosrranih Supliih^ pira-mida i st i l iz i rane bi l jke.

Br. 15. Gornji dio bazamenta, (slika1sla). eetvrtasti bazament sa donjim di-jelom stupa, izraden od iednoe komada.Odlomljeno gore i dol . je. Visini 0,g05, oddega na stup otpada 0,235 m. Ornamen-tirane su prednja i l i jeva bodna strana.

S1_de;1oj. stranl usje8en je Zlijeb, Sirok0,07, dubok 0,035 m; na slraZnloi stranitakode je Zlijeb, Sirok 0,05. preiiek baza-menta iznosi 0,21X0,22 m; promjer stu-pa iznosi 0,27 m. Ornament le stil iziranaakantova loza, koia izrasta iz kalela.. Iznad loze je iriz od visokih listiiakoji rastu iz savijene dvoprutne trake.

Na bodnoj strani nalazi se samo loza bezfriza. Bodne strane obraclene su zuba-iom. Vjerojatno je to li jevi ugao oltarnepregrade.

Br. 16. eetvrtasti bazamenat , (slika152b)108. Sl i jepl jen je od 9 komada. Naprednjoj strani prikazan je friz od 7 du-guljastih listiia koji rastu iz savijene tra-ke. Dolje je prikazana stilizirana vitica--lil l l lt"

u GZM, XXVI (1914), str. 225, sl.

SI. 148. Zen;.ca, rel jefna ploia, br. 11Sl. I49. Zenica, dio rel jefne ploie, br. 12

akanta koja raste iz kalei,a. Na lijevojboinoj strani je Zlijeb. Desna boina stra-na je ravna. StraZnja strana jako oSte-iena. Na gornjoj povrSini vide se ostacidebla stupa, di j i je di jametar 0,18 m.Bazamenat je od oltarne pregrade, vje-rojatno je stajao kao lijevi ortostat naulazu u presbiterij.

Br. 17. Cetvrtasti bazamenat. (Slikq152c)t]e. Visina 0,86, presjek bazamenta0,20 X 0,20; visina ostatka stupa 0,03 m.Na prednjoj strani ornamenat, slidan kaokod broja 16 i 17. Na lijevoj strani bioje Zl i jeb. Desna strana je ravna.

Br. 18. Hermula od pregrade ili epi-skopalnog prrijestolja, (s/. I53). eetvr-tasti stupii, razbijen u 3 komada. Visi-na 0,82, od toga na dunkasti gornji diootpada 0,13 m. Na prednjoj strani ukra-Sen sa ietiri pravokutnika i zvijezdomunutra. Na desnoj strani nalazi se Zlijeb,Sirok 0,05 m.

Ovdje je, dakako, nabrojeno samo ne-koliko primjeraka zenidke ukrasne arhi-tekture. Vjerojatno ce ovaj materi-jal jednom biti u cjelini obratlen iobjavljen. Medutim, vei i sa ovim pre-gledom postaje nam jasno da je i poredraznovrsnosti ornamenata oprema ovebestoenske crkve bila iedinstvena u po-gledu atmosfere u kojoj je ona nastajala,i ruke koja ju je izradivala, Sav namje5-taj je, dakle, izraden u jedno vrijeme i pojednoj c jelovi toj zamisl i (s l . 15a). To se

'. 'q Slike u GZM, XXVI (1914), str. 225, sl.t6 .

133

narodito zapaZa na nekim ornamentimakoji se kao okviri i trake, il i inade po-pune ukraienih polja, javljaju eas u j-ed-noj, das u drugoj figuralnoj temi, ali uvi-jek tako da ovaj namje5taj poveZu u ne-prekinuti lanac istorodnosti.

Tematski su nam ovi ornamenti po-malo strani. Za nuidu, jednoj od scenadali smo ime oDobri pastir<, a drugojjednostavne

"Equites bistuenses". Pripromatranju tih reljefa nama se, medu-tim, otvara jedan novi dudni svijet, kojinas - ako bismo ga htjeli nazvati pra-vim imenom - mami nekamo u vode itokove gnosticizma. Taj svijet alegorija isimbola, kako vidimo, sav se ustremio nato da nam istakne prisustvo Dobra i Zla,svijet Plerome i Kenome, kao podela lju-di i zemaljskog Livota, pa Isusa kao ar-bitra i presuditelja medu njima. eininam se tako da uDravo odatle izvire bitporuke Sto je nama prenosi ova grade-vlna.

U s e l u Z i t o m i s l i i i , n a m j e s t uzvanom nCrkvina" u dolini pored lijeveobale Neretve, nalaze se ru5evine vrlozanimljivog kompleksa sa dvostrukomcrkvom, sporednim prostorijama i veli-kim ogradenim dvoriStemtto. Sjevernacrkva imala je oltarsku pregradu, i po-lukruZno razvedenu prostoriju s baptis-malnom piscionom, ukopanom u zemlju,a juZna je jednostavna, obje su zavrSa-vale apsidom prema istoku. Izmedu kul-tnih dvorana nalaze se dvije manje pro-storije: istodna, vjerojatno diakonikon, a

51.151. Zen ica , u lomc i re l je fne p lo ie , s rodnebroju 13

zapadna protezis (pastoforij). Uz juznibok nalazi se nekoliko prostorija. Sav

"o Radovi na iskopavanju su u toku, a na-lazi5te ni je ioS obia'r. l ieno.

Sl. 150. Zenica, ulomali rel jefne ploie, br. 13

ovaj kompleks okruZen je zidom koji is-pred crkava zatvara veliki pravougaonitrg (dvori5te). Ovaj sakralni kompleksnalazio se u relativno pustom kraju, jerje promet u rimsko doba tekao desnomobalom Neretve, i preko Dubrava. Karak-ter nalaza dopuSta njegovo datiranje u Vi l i VI v i iek.

Na jo5 nekoliko lokaliteta zapaLenisu ostaci kasnoantidkih crkava, koje nisupobl iZe istraZene. Tako su u selu Crni-Ci, na Dubravama kod Stoca, zate(enekasnoantidke srobnice unutar zidova ko-ji su raskrdeii prije nego su arheolozimogli izvrSiti potrebno istraZivanje. Odav-de potjecu dva fragmenta kdsnoantidkecrkvene opreme koji se nalaze u Zbirka-ma Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Ovdje

i " , t " u ) ) t t l t i l t

t . r ._."r" .1( . , " { lI i1r{,rl,ry*,,,

I J +

je stajala crkva o kojoj, na Zalo'st, nema-mo dovoljno podataka. Tako ovaj lokali-tet postoji samo kao topografski podatak.

U Cer inu , na mjes tu zvanom )Crk-

vinan, postojale su ru5evine nekih zido-va, koji su, po svemu sudeii, potjecaliod crkve iz kasnoantidkog doba. Gratle-vina se nalazila u blagoj kotlini ispodbrijega, gotovo nadornak Brotnjeg polja'Na tom mjestu naden je sarkofag sa re-lie;fnim prikazom krlla (naia slika 160)i" ploda od oltarske pregrade, sa reljef-nim prikazom vinove loze i grozdova.Ploda je ugradena u Zupni dvor. Iz zi-dova crkve izvudeni su i neki fragmentiobradenog karnenja iz I-IV vijeka, odi-to upotrijebljeni kao spolija u gradeviniV i VI v i ieka.

Na gi 'obl ju ,Karaulao u Duvnu,otkrivenb je nekoliko komada ukraSenogkarnenja p-oriieklom iz starokrdianske crk'vene gradevine, po obliku i sistemu ukrasasrodnog nbosanskimn ukrasima. To su dvastupa iadena na tokarskom kolu sa pla-

SI. 152. Zenica, bazamenti; a - br. 15: b - br.

1 6 : c - b r . 1 7

SI. I53. ZenLca, herm'ula

stidnim )prstenoviman, slidno stupovimaiz Breze. Nadena je takoder glavica stu-pa (sl . 155) sa pr ikazom pt ica na uglo-vima, razvedenim abakusom i astraga-lom koji monolitno prerasta u korpus

kolumne. Po motivu ukrasa, ovaj kapitel

slidi nekim primjercima iz Dabravine.

Sama crkva mogla je stajati uPravona ovom mjestu, ali su kasnija ukopava-nia mrtvih p'otpuno uniStila njene tra-gove.

'r ' K. Patsch, Prilog topografi j i i povijestiZupanjca-Delrniniuma, GZM, XVI (1904), str '314-345.

135

U ovom pregledu obuhvaieno je -kako vidimo - 46 crkava koje, zbog ne-kih karakteristika, moZemo datirati u ka-sno antidko doba. Rekli smo vei da uto doba u Bosni i Hercegovini nije bilovelikih urbanih aglomeracija, jer naseljakao Sto su bila ona na tlu dana5nje Ro-gatice, Gradine kod Srebrenice, u Poto-cima kod Mostara ili u Kamenskoj Pod-gradini na Glamodkom pol ju (sl . 156),ipak nisu prema5ivala karakter skromneprovincije, ogranidene na Zivot bez veli-kih pretenzija. Slobodnih opiina, kolo-nija i municipija, bilo je oko dvadeset.Mi zapravo ne znamo u kakvoj urbano--psiholo5koj atmosfieri su stare plemen-ske civitates dodekale ovo doba, a s pra-vom rnoZemo sumnjati u moguinost dasu rimski nadin Livota i sviiest rimskosgradanstva postali opca i iniegralna svoljina svih ovdaSnjih stanovnika.

Prvobitno kr5ianstvo bilo je religijagradova, a to je moZda i bio razlog Stose ono u fazi ilegaliteta tako teSko pro-bijalo na ilirski teritorij. Il i, da se izra-

zimo drugadije, odsustvo brojno znatni-jeg kr5ianstva u ovim krajevima do IVvijeka znak je da pravih grad'ova u kla-sidnom rimskom smislu ovdje nije bilo.

Opisane crkve bile su svakako izgra-clene pored naselja. Iznimke, kao Sto jesludaj u Dabravinama, su rijetke. Drugoje pitanje, kakvog su karaktera bila tanaselja u kojima su bile one sagradene.Velika je Steta da takva naselja ovdje ni-su ni istraiena - iztrzev manjih iznima-ka kao Sto su Blagaj na Japri kod Bos.Novog, il i, moida, Lisidiii. Ako su nekecrkve i zatedene u podrudju s ostacima(r imskog) nasel ja, pi tanje je da l i su tezgrade u doba postojanja crkve bile akti-vne, i l i vei u ruSevinama.

Pretpostavljamo da su u podrudju na-selja bile sagnadene ove gradevine: Bla-gaj na Japri, Breza II, Cim, Crvenica,Halapi i , Majdan, Mokro, Potoci , Pr isoje,i Zaloije.

U blizini naseobina: Breza I, eitluk, Do-ci, Lisidiii, MujdZiii, Oborci, Otinov-ci , Skelani i Zi tomisl i i i .

SL. 154. Zen; .ca, rekonstrukci ja o l tarske ptregrade

1 3 6

Cemeterijalna bazilika: Sarajevo( ?).U blizini naseobina, ali na ru5evinamastarijih gradevina: Borasi, eipulii, Dolja-

ni, Vrtode, Klobuk, Mogorjelo, Nere-zi i Turbe. Niie iskliudeno da su ne-ke od njih pripadale samostanima,kao Sto se sa manje ili vi5e sigur-nosti moZe tvrditi za Dabravine.

U okvirima refugija bile su: Blagaj naBuni, Carakovo, Gornji Vakuf, Lepe-nica i Mal i Mo5unj.

Nije mogao biti ustanovljen ambijent zalokalitete: Kakanj Doboj, Si-prage, Suica, Varvara, Vrdolje i Ze-nica. Navodi Patscha o postojanju>trga okruienog gradevinama( po-red crkve u Zenioi, ne iskljuduje sa-mostan, jer na podrrudju te crkve ne-ma inade tragova naselia - dak nirasprSenog tipa.

Drugo je pitanje u kakvom su odnosubile naSe kasnoantidke crkve sa velikimmagistralnim cestama. U tom pogledu suna$i podaci neSto konkretniji. Prije svegazapaLamo da se episkopalna sjedi5ta na-laze na znadajnim prometnicama: BA-LOIE-na cesti Salona-Servitium, DELMI-NIUM-u spletu cesta zapadne Bosne, BIS-TUE-na cesti koja se dolinom Bosne veZeza Panoniju, a SARSENTERUM (ili SAR-SINTERON - kod Ravanata) - u pote-zu Anderba- Bistue, 5to ie svakako mora-la bi t i jedna od popreinih magistrala napravac Jadran - kontinent. Gotovo sve,dosad ot'krivene, kasnoantidke crkve mo-i.emo vezati uz neku saobraiajnicu, takoda i nema posebnog razloga navoditi po-jedine sludajeve, osim onih koji su naju-padljiviji: Halapii, Prisoje, Crvenica, Oti-novci, Varvara, Lisidiii, Kakanj i Sara-jevo.

Ne znamo da li je bilo privatnih crka-va, sagradenih na velikim imanjima.

Postojanje dvojnih crkava (Mogorje-lo, Turbe, Zenica i Zitomislii i) icrkava koje imaju posebnu prostori-ju s apsidom (Dabravine, Mokro) dovodina pomisao da je tu u pitanju postoja-nje monasterija. Status takvih gradevinabio je vei u mnogo navrata predmet ras-prava (Th. Kempf, K. H. Schdfer, E. Ma-le, I. Hubert, Kandler, Swoboda, Gerber,

Sr. 155. DUL)no, glauica stupa

Egger, Karaman i dr.), jer pisani dokazio tome ne postoje, nego se sve tvrdnjeosnivaju na pretpostavkama. Tako Theo-dor Kempf misli da su zgrade mogle slu-Liti za bogosluZja u ljetno i zimsko do-bart2. K. Schrdferrr3 je miSljenja da je

iedna od zgrada sluZila kao parohijalnacrkva, a druga za skupne molitve kano-nika. Ovakav zakljudak nije lo5, ali jeautoru izmakla iz vida dinienica da iel judi vezanih za skupne horie u katedra-li vrlo malo, pa im nije potrebna ditavaiedna crkva, nego tek mala prostorijau njoj . Emile MAle'ra je smatrao da su se ujednoj od crkava, posveienoj Sv. Mariji,

" '? Th. Kempf, Eoclesia cathedral is eo quodex duobus ecclesi is perf ici t ,ur, Arte del primom i l l e n i o , s t r . 3 i d .

"' K. H. Sohd,fer, Pfarrkirohe und Stifts-kirche, Kirchengescrhichtliche .Abhandtl'ungen 3( 1903), Stuttgart, str. 196---204.

I'n E. Mdle, La fin d,u paganirsme.

l J t

[^l.t

n

SL 156. Pregled kasnoantitkih crkaua u Bosni i Hercegooini

di jel i l i sakramenti , dok je ona druga, p<"r-sveiena nekom rnuieniku, sluZila za sku-pne potrebe vjernika. MAle je, Sto se de-dikacije tiie, polazio sa stanovi5ta prilikau franaikoj Galiji. Tamo su, za lrrilemeMerovinga i Karolinga, gotovo sve kated-rale posveiene sv. Mariji, a tek parohi-.lalne crkve pored njih lokalnim svecimaili poznatirn mudenicima, naroiito sv.Stjepanu. To je, jednostavno, bio uho-dani obidaj u Galiji, koji ie se jo5 jed-nom ponoviti u Madarskoj za kralja Stje-pana.

I . Hubert je neodludant '5. On ne znazaito je na evropskom Zapadu do5loupravo do dedikacija koje spominje MA-le, ukoliko se to nije prakticiralo samo udrugoj detvrtini V stoljeia.

Kandlerovo miSl jenje da dvojne gra-devine odraZavaju liturgieku praks,., "ka-

sne antike, utoliko Sto je jedna od gra-Clevina sluZila redovnoj

-liturgiji ,t piro-

hijalnoj crkvi, a druga za kuli mrtvih, bi-lo je kasnije prihvaieno od Gerbera, Svo-bode i Eggera, pa i E. Dyggveal16. No, tostanovi5te nije moguie primijeniti na slu-dajeve u Bosni i Hercegovini. U Mogorje-hJ je upravo ona "parohijalna" gradevinaokruZena grobnim komorama, a ni u ied-noj od onih bez septuma i oltara (u Biftuvijek juLna gradevina) nije otkriven ne-ki znak poStivanja mrtvih.

Na kult mudenika pomi5lja i RudolfEgger.

Za bosansko-hercegovadke dvojne crk-ve karakterist'i ino je sljedeie:

a)- Sjeverna gradevina je kompl ic ira-nog tlocrta. Prostor za vjernike je malenzbog nekoliko onuzgrednihn prostorija,odito vezanih za liturgiju i dijeljenje sa-kramenata. U sjevernoj se nalazi ollar.

b) JuZna gradevina je jednostavna,bez nuzgrednih prostor i ja i - kako iz-gleda - bez oltara.

c) Izmedu glavnih dvorana nalazi sediakonikon (Zenica, Zitomislii i), i l i -kao Sto je sludaj u Turbetu - tu stoi iatrijalno dvori5te ( paradisus).

"' I. Huber-t, Le's cathedr.ales doubles Attidel .Iu Qglgresso !1ter1. di srudi langobardi,Spole lo 1952, s l r . 167-176.

. " ' E._Dyggve, History of Salonitan Christi-anity, Oslo 1951, prema ri jemu cit irani su ostallautor i .

d) Juzna gradevina sluZi samo za oba-v.ljanje molitava jedne zajednice koja zah-tijeva vedi prostor nego Sto je onaj-za na-rod- kada prisustvuje- liturgiji. prisutnicikod molitve u juZnoj gradlvini Zele bitiodvojeni od naioda (Mogorjelo, Turbe;,ali se sluZe istim diakonikonom (Zenica.Z i tomis l i i i ) .

_ e ) Uz juZnu gradev inu pr is lon iene suneke prostor i je bez kul tnog znadenja, mo-2.da _za -stanovanje (Zenica, Mogorjelo,Turbe, Zitomislii i).

f) Kompleks je ogratlen u veliko dvo-ri5te (Dabravine, Mogorjelo, stari zidoviiz IV vijeka, Turbe, Zenica i Zitomislii i).

g) Pored crkve nalaze se celiie (Da-bravine, moZda, Zenica).

Sve ovo navodi na pomisao da mi usludaju

"bosanskih. dvojnih gradevinamoZemo imati posla sa monasteriialniminstitucijama. Ovu pomisao potkr6pljujei dinjenica da se u vezi sa Prvim solinskimkoncilom spominju predstojnici sarnosta-na u Dalmaciji, a i podaci o darovanji-ma cara Justinijana sv. Benediktutl?. Ti-rne je zasvjedoden mona5ki Zivot u pro-vinci j i Dalmaci j i VI v i jeka. Pr ikazi mo-naSkih likova na kapitelima u Dabravina-ma, pojadavaju ovu pretpostavku, pa idopuStaju ovu praksu duboko u unutra-Snjosti provincije.

Zanimljivo je, ipak, da se u nekim odovih crkava nalazi i baptisterij (sa dubo-ko ukopanom piscinom), St,o ie moZe tu-maditi misionarskom dielatnoiiu osniva-da crkve. Sergejevski je u viSe navratazastupao mi5ljenje da izgradnju ovakobrojnlh crkavi u"jednom iskom rasponuvremena treba protumaditi misionarstvomu jednoj jedinstvenoj akciji. Misionarenjeu nekr5ienim krajevima bilo je ponekadpovjereno jednom dovjeku (sv. Bonifaci-je medu Germanima i dr.), a ponekadmona5kim zajednicama (npr. irlki mo-nasi) . No, dok su neke akci ie ostale zapi-sanc kao histor i jska dinjenica, dot le ' usludaju zaled.a prbvincije balmacije mora-mo _ostati ogranideni samo na pretpo-stavke na temelju arheolo5kih nalaza.-

Pripisivanje dvojnih crkava u B,osni iHercegovini samostanskim zajednicama

^ .." '_!._-Ostoji i_,- Benediktinci u Hrvatskoj I,Spl i t 1963. s t r . 80.

1 3 9

nidim ne obavezuie istraZivade u Norikuili Galiji da ovaj itav prihvate kao ispra-van, i apliciraju na njihove prilike. KrS-ianstvo je u tim pokrajinama imalo svo-je individualnosti i svoje tokove razvoja,pa zbog toga je i na svoj nadin formiraloobjekte. Drugim rijedima, pretpostavkejznesene za sludaj Dalmacije ne morajuvaLiti kao uzorci za druge pokrajine i uonom sludaju kada su u pitanju slidniobjekt i .

Mnogo teZe pitanje postavlja pred naspojava dviju istodobnih crkava u jed-nom mjestu, i na razdaljini od kojih sto-tinjak metara. Tu vi5e nisu u pitanjudvojne crkve, geminae, nego bogomoljekoje su moZda sluZile razliditim kultnimc-rpiinama. To su Breza, Skelani i Zalolje.U traZenju rjeSenja za ovaj problem naj-bl iZa nam je misao pr isustvo IstodnihGota u ovim kraievima, u doba kada ra-dunamo s podi/anjem ovih gradevina.Urezane rune na jednom stupu istodnogportika, i germanski umbo od Stita (VIvijek) u garotini izgorjelog krova crkvena desnoj obali Stavnje, u Brezi, dozvo-liavaju pretpostavku da u ovom sludajuimamo pred nama arijansku bogomolju.Arijanske crkve nisu se razlikovale odonih koje su sluZile ,pravovjerniman, barSto se tide rasporeda objekata vezanih zaliturgiju. Sto se crkva u Brezi po svojimarhitektonskim osobinama izdvaja oddrugih istodobnih gradevina svoga vre-mena u Bosni, tomu neie biti uzrok dog-matske razlike njenih vjernika, nego ne-ki drugi razlozi.

Po primjeru Breze moZda je i grad-nju jedne od crkava u Skelanima i Za-loZju moguie pripisati vjerskoj (a joS

vi5e druStvenoj ) izoliranosti Istodnih Go-ta u drZavi kojom su vladali.

Kasnoantidke crkve u Bosni i Herce-g<-rvini su malih razmjera, izuzev one Stose nalazila pored metalurSkog pogona udol ini Japre. Razlog tome bi la je vel idi-na nasel ia. Rekl i smo vei da u zaleduprovincij-e Dalmacije nije bilo veiih ur-banih aglomeracija, nego su plemenskasvijest i privrZenost ba5tini bili jadi oditalskog smisla za zbijene zajednice grad-skog tipa. Tu, dakle, leie razlozi za skro-mno dimenzioniranje gradevina, povrSnezanatske usluge i vrlo individualno kon-

140

cipirane ukrase. U veiim gradskim za-jednicama sve bi to bilo dotjeranije i u-niformnije.

Izuzev Cim i Klobuk, iini nam se dasu graditelji ovih crkava radili vi5e "odoka". Neuredno sloZeni zidovi bili su oZ-bukani, a r i jetko osl ikani (Majdan i Mo-kro ) .

Oltarne pregrade bile su od kamena idrveta. Od onih prvih saduvali su se u vi-5e ili manje sludajeva elementi po koji-ma ih je moguie sa, isto tako, vi5e i l inanje domiSljanja rekonstruirati. Onedrvene su, svakako, uni5tene, i samo unekim sludajevima saduvale su se osnove,ili bar tragovi na mjestima gdje su onestajale.

Kamene septume imale su, koliko namje poznato, ove crkve: Breza I, Cim, Da-bravine, Klobuk, Mokro, Potoci, ZaloLjei Zenica. Drveni su bili u Carakovu, Do-cu, Mogorjelu, Nerezima, Oborcima, Ske-lanima i Turbetu. Nije sa sigurnoSiu us-tanovljeno kakve su bile pregrade u Bre-zi II, eitluku, Lepenici, Majdanu, MujdZi-i ima i Sipragama.

Koliko se na temeliu saduvanih osta-laka moZe prosuditi, naSe oltarne pre-grade bile su u obliku pergola (tentplon).Stupovi su se sastojali od detvrtastog ba-zamenla, visokog oko 1 m; na njemu je

stajao okrugli stup promjera 0,18 do 0,22m sa odgovarajuiim kapitelom. Obidnosu sva tri ova elementa bila nadinjena odjednog komada. Izradivanje baza i kor-pusa stupova od jednog komada je obi-daj koji se javlja u V vijeku. Stupovi sudotierivani na tokarskom kolu (Breza,

Duvno, Klobuk), i l i su klesani dl i jetom,pa nareskani zubadom (Mogorjelo, Poto-ci , i td.) - Sto je, i opet, karakter ist ikakasnoantidkog nadina izrade.

Izmedu bazamenata nalazile su se uZ-lijebljene plode pluteja. Pluteji su prvo-bitno bili probuSeni kao tranzene (eipu-

l j i i , Mal i MoSunj), dok se, v jerojatno, udrugoj pol. V vijeka, javljaju pune ploiesa likom i simbolidnim ornamentima, iz-vedenim u reljefu.

Stupovi su bili odozgo povezani gre-dom: u Dabravinama od kamena, a Po-negdje moZda i od drveta.

Korpusi stupova rjede su bili ukraSe-ni reljefima, a^ deiie"raznovrsnorn hori-

zontalnom profilacijom. U Dabravini sejavlja kao ukras vinova loza koja raste izc:alix-a, sa liSiem i grozdovima. Stupovitr Brezi, Duvnu i Zenici bili su izradenina tokarskom kolu, pa tako nije bilo teS-ko ukrasiti ih profiliranim prstenovima,i zonama u obliku trohila. Bilo ih ie i satordiranim kanelurama, kao u Dabravi-nan-ra - ali to ie za ove kraieve iznimans lu ia j .

Stupovi pergola templona nisu imaliizrazite baze na prelazu od bazamenta kakorpusu, jer ono ne5to torusu slidne pr-stenaste plastike pri dnu stupa jo5 uvi-jek ne bismo mogl i svrstat i u pojambaze.

Sto se velidine tide, septumi bosan-sko-hercegovadkih kasnoantidkih bogomo-lja bili su isto tako skromni kao Sto subile i gradevine u kojima su se nalazili.Broj stupova ograniden je na 4 (Dabravi-ne) il i 6 (Zenica) komada. Te5ko da ihje vi5e bilo, ali ih nije moglo ni manjebiti, jer to nije dozvoljavala Sirina naosa.

Za \zradu kamenih septuma upotreb-ljavan je mekani kamen, uglavnom mulji-ka, a rijetko pje5dar. Nigdje se nisu sa-duvali tragovi vi5ebojnog premazivanja.Ukrasi na njima dolazili su do 'izraiaja

angaZiranjem oskudnog bodnog svjetla laprozora.

Efekti su pojadavani draperijama odtkanina koje su bile obje5ene na epistil-noj gredi, no i sa kandilima (Turbe) -pa i uljenim lampama od gline (MujdZi-ii, Turbe-Varoiluk).

Oltar se nalazio u presbiteriju, tj. ap-sidalnom prostoru, iza septuma. einilaga je plota od mramora, ne5to udubljenau profiliranom okviru. Podivala je na 4stupiia koji su bili usadeni u za to p,o-sebno izgradenu osnovu u podu. Neki ol-tari sadrZavali su sepulchrum, kao u Bo-rasimalr8 i Cimu. U Zemaliskom muzeiuiuva se postol je neke ol taiske menze samalim Zlijebom za mo(i. Njegovo porijek-lo nije poznatorre, a moZe biti iz srednjeili zapadne Bosne. Buduii da se u zaleduprovincije Dalmacije kr5ianstvo Sirilo sa

"' C. Truhelka, Starokr5ianska arheologi ia,str. 104, sl . 30.

" ' D. Sergejevski, Nove akvizici je odjel jenjaklasidne arheologije Zemaljrskog muzeja, GZM,NS, II I (1948), srr. 173-174, sl . 4 r i 5.

znatnim zaka5njenjem, to ovdje nije bilomudenika, pa su tako sepulchrumi bilivi5e simbolidnog zna(aja, kao Sto je bioi ovaj: u njega su se mogli smjestiti tekneznatni fragmenti kostura. Takav >se-pulchrumo ie se vremenom "penjatin umenzi oltara navi5e, pa 6e vremenom do-bi t i svoje mjesto u samoj tabul i . To je,moZda, razlog Sto u na5im bazilikama ni-smo na5li otvore za smjeStaj moii.

Nosadi menze bili su ukra5eni kaostupovi.

Sto se sjedala i pr i jestol ja t ide, mi,dakako, moZemo govoriti o onim crkva-ma u koi ima su ona bi la izsradena odkamena. Moguia drvena sjedila su sva-kako razorena u davna vremena.Zidana sjedala su bila jednostavna -

ona prate tok apside, s tim Sto su u dnuapside prerastala u episkopalni thronus.Debeli zidovi apside u Klobuku moZdaLrpravo potjedu od apside i substrukcijasubselija, a manje je vjerojatno da sutu debljinu uvjetovale neke nadgradnje uapsidi, - kalota ili ne5to tome slidno.Subselija, naime, nisu uvijek bila izgra-rlena zajedno sa gradevinom, Sto se mo-glo vidjeti u Oborcima. Iznimku moZdai iini sludaj bazilike u Klobuku, pa otu-da tako debeli jedinstveni temeljni zid.

Ova siedala nisu bi la umietni ik i do-tjerivana. lzgle'da da su bila'samo oblo-Zena tkaninom, jastucima i slidnim pred-metima za udobnije sjedenje. Taj obidajnam je poznat sa mnogo mozaika iz ono-ga vremena. Tragova nekih drvenih oblo-ga ni je se naSlo.

D. Sergejevski je neke komade ukraSe-nog kamenog namje5taja u Dabravinamarekonstruirao kao okvire rtronusa i subse-lija'20. Nalazno mjesto tih predmeta nijebilo poznato, ali u dilemi oko namjenetih objekata, misao o presbiteriju je re-alna. No, kompleks Dabravina je izniman,i misao o samostanu ima svojih osnova.Tako moZemo razumjeti i ukra5ena sje-dala u njenoj apsidi.

U Majdanu i Oborcima nadena su, ne-gdje izmedu prostora za narod i presbi-terija, dva poveia stupa za koje se moZepretpostaviti da su nosili arcus triutnp-halis. Da li je to bio u pravom smisluzidani luk, no5en od dva stupa, i l i je to

"o D. Sergejevski, Dabravina, tab. XVII.

1 4 1

bio samo nadomjestak - iluzija te pre-dodZbe - te5ko je reii. U Oborcima se natom mjestu nije na5lo karnenje koje bi semoglo pnpisati neKom svoctu. Medutim,u prostoru apside nadeno je vrlo mnogokonidnih blokova sedre (sa crvenim pre-mazom) za koje se u prvom trenutku mi-slilo da potjeiu od apsidalne polukalote.Nije, rnedutim, iskljudeno da se gradatrijumfalnog luka u jednom trenutku na-gela i sru5ila prema apsidi. O nadograd-nji kod stupova u Majdanu nemamo po-dataka jer je ta gradevina iskopavana odnestrudnog lica.

U bosansko-hercegovadkim crkvamakasne antike ambon je bio gotovo nepo-znat. Za baziliku u Zenici postoji izvje-Staj u kome se spominje konstrukcijaslidna ambonu, a moZda je i u Majdanupostojalo tako neSto slidno. No, ta dvasludaja su izuzetna, pa se o ambonima nemoZe govoriti kao o karakteristidnim ele-tnentima unutra5nje opreme ovih grade-vlna.

Kasnoantidke crkve u Bosni i Herce-govini stajale su, kako izgleda, na slobod-riom prostoru. Iznimno se pred bazilikomu Zenici sterao prostrani "trg<

'uokvirenzgradama. To je mi5ljenje iznio K. Patschu jednoj primjedbit'?r, pa tako ne znamona temelju dega je on dao ovu svoju iz-

Javu.Crkva u Blagaju - Japra, imala jc

atrij a za onu u Turbetu moZemo samopretpostaviti. Na oba ova lokaliteta nisuse saduvali kameni stuoovi. MoZda su onibili od drveta, a moLda su postojali zi-dani stupovi sa svodovima ili, rnoZda, dr-venim gredama. Ne znamo Sto znadi >trg"juZno od crkve u Zenici, Sto spominje K.Patschr22.

Baptisteriji su se nalazili, obidno, usredini sjevernog niza bodnih prostorija.Konstatirani su u sljedeiim gradevinama:Blagaj na Japri, Cim, Crvenica, eipu-lji i, Doci, Klobuk, Lepenica, Mali Mo-Sunj, Mogorjelo, MujdZiii, Nerezi i Priso-je. Svi su oni prvobitno bili gradeni du-boko u podnici, pa kasnije pregradivani.

Pitamo se koje su od ovih crkava bileepiskopalne rezidencije, a koje su sluiile

r21 K. Patsch, WMBH, XI (1909), str. 110,primj. 2.

tg: K. Patsch,GZM, 1906, s,tr. 156, bil je5ka 3.

t42

parohijalnim funkcijama. Pri tome nesmijerno zaboraviti da je, upravo, u vri-jeme koje se tretira u ovom radu, do5lodo promjena u crkvenoj upravi i ritualu.Pojam episcopusa u IV i dijelu V stolje-(a, nije istovetan o,nom u VI slolje-iu, a nadin kr5tenja, uzmimo kao primjerkoji je utjecao na oblikovanje crkvenogprostora, takocle je u meduvremenu do-Zivio promjene.

U IV i V stolieiu svaka slobodna cr-vitas imala je svog episcopusa, no kom-petencije tih ,biskupan nisu prelazilevlast jednog arhiprezbitera u kasnijemsmislu. Rekli srno vei da se u ditavomzaledu provincije Dalmacije do sada naiS-lo na svega dva nesigurna podatka o po-stojanju koloni ja (AQUAE S.. . , i RIS. . . )dok se u mnogo veiem broju javljaju mu-nicipiji (BISTUE, DELMINIUM, DILUN-TUM, DOMAVIA, SALVIAE itd.) - moZdau svemu oko 20 takvih samouprava. Stose, medutim, dogodilo sa plernenskim civi-tates? U prvim vijekovima izridito su namiskazane neke od njih (IAPODES, DAE-SITIATES), ali je kasnije mreLa munici-pija manje-viSe pokrivala cijeli teritorijprovincije, Sto je samo po sebi iskljudilopotrebu tribalnih civitasa. Ako plemenskecivitas u ovo kasno doba nisu viSe pravnopostojale, jedva b,ismo rnogli odekivati dabi i za tu kategoriju rimske upravne admi-nistracije postojao posebni episcoptts.

U VI stoljeiu pojam biskupa dobijanove kvalitete. Tada su na uiem terito-riju Bosne i Hercegovine zabiljeiene sve-ga 4 biskupske rezidencije (DELMINI-UM, BALOIE, BISTUE I SARSENTE-RUM)l '?3. Bestoenski biskup se (530. g.)dak i tuZi na preglomaznost svog terito-rija. Predstojnici municipalnih crkvi nenose tada viSe naslov biskupa, ali su za-drLali svoje stare funkcije, kao Sto je,na primjer, krStenje.

Ostaje nam sada otvoreni problem dali je ijedna od dosad otkrivenih crkava uBosni i Hercegovini bila rezidencijalnacrkva neke biskupije u danaSnjem smis-lu - a Sto vude svoje korijene joS od VIstoljeia, il i su one bile samo sjediStamunicipalnih episcopus-a u smislu IV i

"' Siscia, Ciibalae, Sirmium i rNarona ,prote-zale su svoju jurisdikciju Li na dijelove terito-ri.ia Bosne i Hercegor.ine.

V stoljeca, dakle lidnosti i funkcija kojesu danas u rangu "parochusao. Ovo dru-go ima vi3e osnova.

Drugo je pitanje za5to su u relativnokratkom roku izrasle tolike crkve u Bo-sni i Hercegovini. Vremenski, one su u-glavnom vezane za dominaciju IstodnihGota u ovim krajevima, a poznato je daje upravo u to doba ovdje vladala pri-lidna netrpeljivost izmedu starosjedilacai vladajuieg sloja. MoZda, upravo, tomdinjenicom moZemo protumaditi ovaj fe'nomen.

Spomenuli smo da je u dasu raspada-nja Rimskog Carstva Crkva postala baS-tinik i duvar njegovih tradicija: latinskog.iezika, pojma vlasti i univerzalnosti.URBS AETERNA nastavio ie tako Zivotkao nestvarni, a ipak svugdje i svagdaprisutni CIVITAS DEI. usred bura i va-

lova Sto su zapljuskivali njegove obale sasvih strana. Tako ie. u dasu kada se Car-stvo ovdje ugasilo (480), Crkva postalanjegov idejni nasljednik i onaj organiza-cioni fakat koji je ljudima dodaravao ilu-ziju pr,ipadnosti rimskom svijetu i gra-danstvu.

Sto je, dakle, preostalo "provincijali-ma( u gotskoj drZavi, nego da zbiju re-dove i da gradnjom crkava dokaZu pri-sustvo one s'ile koja se smatrala duvaromrimske baStine. A uz to je postojao i pra-vi car, onaj u Konstantinopolu, koji jega5enjem Zapadnog Carstva postao vla-dar Ekumene. Nisu, dakle, Istodni Gotibili oni koji su forsirali gradnju crkavau ovim krajevima, nego je njihovo pri-sustvo bilo tihi razloe da se te crkvegrade.

l + J

Od gradevina namijenjenih kultu mrt-vih kasnoantidkog doba malo se saduvaloobjekata koji su izgradeni u klasidnomstilu. Iznimku dini zgrada mauzoleja uS i p o v u, kod Jajcar ( sl. 157 ). Detaljisame gradevine ostali su nam nepoznati,jer su se do nas saduvali samo dijeloviprodelja, nadeni porazbacani pored rije-ke, po svoj prilici pripremljeni za grad-nju mosta u kasnije tursko doba. Premasaduvanim dijelovima zabata, korniZa, ifriza rmoLemo pretpostaviti da je prode-lje ovog mauzoleja bilo izgradeno u ok-virima poznatih normativa za klasidnegradevine. Sudeii po visini epistilnih ele-menata, pa uvaLavajuii raspon unutra6-njeg polja zabata, modul ove gradevineiznosi oko 25 cm, Sto za cjelokupno zda-nje, zajedno sa stilobatom, daje visinuod oko 8,5 metara. Da li je prodelje bilooblikovano kao tetrastilni prostilos, ilipak kao templum in antis, slidno nalazi-ma na P a n i k u, kod Bilece2, to je natemelju raspoloiivih nalaza te5ko reii.Sudeii po natpisu, porodica pokopanihosoba stekla je rimsko gradansko pravood jednog vladara iz dinastije Konstan-tina Prvog, a imena na sp'omeniku ( Apol-linaris, Honorius, Frontinus i Maxima)su ionako karakteristi(na za IV viiek. Uto doba moZerno datirati ovaj na5 spo-menik. Tabuta ansata, ubadena u friz, uo-kvirena je dvoprutim prepletom loze mo-tivom koji je u klasidnoj antici bio uovom obliku nopoznat, pa, prema tome,spada u novine koje je sobom donio IVvi jek.

t D. Sergejevski, Kasnoantidki spomenici izSipova, GZM, NS, VII (1952), s,tr. 4l-57.

' I. Cremoinik, Prethodna istraZivania narimskom lokal,itetu na Paniku, GZM, NS,

-XV-

xvl (1960--{1), str. 173-184.

.'r 1l 1 '

DepurKrarnl spomenlcl

Mnogo skromniji ali ne manje zanim-l j i v je mauzo le j u Turbetu kod Trav-nika3. To je jednostavna cella sa lezena-ma na vanjskom zidu i podzemnom grob-nicom (sl. 158). On se znatno razlikujeod spomenika u Sipovu. Dok je Sipovskagradevina koncipirana uglavnom u klasid-nom stilu, svojstvenom Zapadu, gradevi-na u Turbetu ukazuje na novo vrijeme ukome ie tendencije Istoka doii do znat-nog izraLaja. Prije svega, lezene, koje ov-dje imaju disto estetski karakter, karak-teristidne su za arhitekturu koju smo pre-ko Sirije primali iz istodnih provincija.Mauzolej u Turbetu ukazuje nam nadaljena utjecaje koje je na ove krajeve vr5ilaSalona, gdje su otkrivene slidne gradevi-ne koje su vrlo vjerojatno posluZile kaouzorak za ov:u. Utjecaj Sirije na arhitek-turu u Primorju bio je pojadan i znat-nim naseljavanjem Orijentalaca u Saloni,gdje su se tako i medu prvim biskupimaovoga grada naSla dva Sirijca: Domnije(Dujrno) i Primus.

Mauzolej je sagraden u V vijeku, panam konfrontiran sa ne5to stariiim mau-zolejem u Sipovu rjeiito govori o prom-jenama koje su se dogaclale u ovom vre-menu.

Kada se vei nalazimo u domeni ceme-terijalne arhitekture, onda treba da ima-mo u vidu brojno zastupljene grobne ko-more koie su otkrivene sotovo u svimkraievimi Bosne i Hercee-;vine. Komoresu pravokutnog oblika, o(o 2,2 do 2,4 mduiine, i oko 1,6 do 1,7 m Sirine, polu-kruZno su presvedene, a uz obje duZnestrane nalazi se po jedan leLaj, kline, ne-Sto povi5en u odnosu na uski hodnik ko-

3 D. Sergejevski, Kasno-antidki mauzolei uTu,rbetu, GZM, NS, VI (1951), str. 135-145.

l 0 t45

SI. 157. Sipouo, proielje m,auzoleja

'V . Nedomadk i ,u Palestini, Beograd

u V. Radimskv.- O. nurter, Bazilika u Oborcima, 'NaSe sta- rine kod Badevi-ia

rine VII (1960), str. 59J2.

l ao

( I 892 ), str. 332-336.

Mrtvaci su sahranjivani u drvenimsanducima okovanim Zeljeznim sponama.Nakon izvjesnog broja godina komore suotvarane, kosti mrtvaca i ostaci sandukaodbadeni su u hodnik, a na upraZnjenuklinu poloZen je sliedeii mrtvac. Ukopa-nim osobama nije u ovom sludaju podi-zan poseban spomenik, niti je grob napovr5ini zemlje bio obiljeien posebnomarhitekturom.

Obidaj pokopavanja u komore podsje-ia donekle na katakombe. Pored disto je-vrejskih katakombi koje su postojale uRimu, u novije doba otkriven je u Gali-leji veii broj podzemnih hodnika i pros-torija koje su sluZile za ukop mrtvacas,pa nije iskljudeno da su i rimske krSian-ske katakombe zapravo nasljedstvo iz jev-rejskog kuturnog dobra. Ta ideja pod-zemnih ukopnih prostorija prenosi se za-tim, nakon Milanskog edikta, u oblikukomora, kao minijaturnih katakombi, naSiroka podrudja, a u kriptama romanskihcrkava doZivljava svoju veliku renesansu.Paralelno sa komorama tede i kult mude-nika, no buduii da mitraidki raspoloZeniIliri u Bosni i Hercegovini nisu dali mu-denike u prvim vijekovima krSianstva, toje u na5im krajevima izostalo osobito po-Stivanje nekog kultnog mjesta, kao 5tosu, na primjer, Manastirine u Solinu.Zbog toga se ovdje, u Bosni, komore na-Iaze ili u sporednim prostorijama crkava(Oborci, Turbe, eitluk kod Jajca) il i sa-svim daleko od njih (Blagaj na Japri).

Neito rjedi nadin ukopavanja pred-stavljaju sarkofazi izradeni od muljike ivapnenca. Veiina tih sarkofaga potjede izvremena kasne antike. Medu ukraSenimprimjercima istide se sarkofag iz Ba(e-vi( ,a kod Mostara (sl . 159)6. Nadinjenrr oblicima koji su bliski klasidnom do-bu, on de ipak biti proizvod kasnijeg vre-mena, sudeii, barem, po prikazima lozei grozdova na akroterijima. Na jednoj du-Znoj strani, koja kod sarkofaga predstav-lja delo spomenika, isklesano je uokvi-reno polje za natpis, tabula ansata, ali iesarko,fag ostao ipak anepigrafidan.

Stara jevrejska umetnost1964, str. 103----124.

Prerr-istoridke i rimske sta-blizu Mos'tara, GZM, IV

ji se nalazi izmedu njih. U komoru se u-lazi kroz detvrtasti otvor velidine ne5topreko pola metra jedne strane. Zidovisu bili oZbukani.

Dakako da se u pojedinim sludajevi-ma odstupalo od ove sheme. Tako je kli-na za polaganje mrtvaca u jednoj od ko-m o r a u O b o r c i m a a b i l a v r l o n i s k a ,oividena niskom zidanom ogradom, i -dovoljno Siroka za dvije osobe - postav-ljena u jednom kraju komore, uz sjever-ni zid. Odito je bila namijenjena za sahra-njivanje dviju osoba. Nadalje Se, kodclnih komora Sto su bile unutar sradevi-na, ulaz sastojao od ne5to veie pl-ode ko-ja se nalazila u podu. Ispod nje su bilestepenice i mali hodnik kojim se prila-zilo u komoru, koja nije bila joS posebnozatvorena. Komore, kojima se pristupaloizvan gradevine, imale su ulaze zatvorenekamenim nlodama.

- - Ne5tor mladi po obl iku je sarkolae naMogorjelu, izraden vrlo uiedno, ^ll--b",ikakvog posebnog ukrasa. po oUtl ' t i " i "on inaie dosta i l iean onom o*rUir" l"Anastasa iz Slanog kod Dubroi"itru, a"_t r ranog u 461. god inu .

-- , _l.ij"p . primjerak u-kraSenog sarkofaga

potjeie iz ruSevina Kasnoan'iidke bogo_Tgl j" u e-er inu, sada sm.ie5ten

"-Juo_riSt'u pored dana5nje crkve. i, i", na ce_gnoj strani, u rel jefu, pr ikazai ' f r iZ

"krugu, kome se donj i -krak produzuje joSjednim dijelom izvan kruga-(st. 160j. Mo_t iy donek le pods jeca n i var i janru tzv .egrpatskog kr i la, ankha, iako ie nasla5e_nim_krugom moZda zamiSl. ien iamo

-uure_

ol. I ovaj sarkofag rado bismo datiraliu V v i i e k .

- Kainoantidkom dobu pripadaju vrlozdepast i sarko faz i i z Mu ja l iCL, ,udu .

' D. Sergejevski, Kasno_anti iki spomcnici iz< ,ko l ine Ja ica . " GZM, L t tS38 i , " j , " . t l : " ig : : ; i

u zbirci l ranjevaikog samostana u Jaicu,( .s1 . 161) . On i su t ip i ian pr im je r p ro i i vo_da rust i ine provinci je koja iei to u teZnj ida imponira, prelazi u hiperrrof i iu. Maj_stor jednog od ova dva sarkofaga'nije se,naime,.pri izradi-poklopca zaddvoljio sa_mo prikazom zabata na uZim bbenimstranama, nego je takve zabate stavio ina uzduZno delo, medu akroteriie koii suzapremili gotovo preko polovine cjeloiup-ne duZine sarkofaga, a svojom visinomdos_egli su vrh zabata. Ovom vremenu Dri-padaju i drugi nalazi, tako: sarkofas' i,S a r g o v c a k o d B a n j e L u k e , i z

- V i

n jana kod Posu5ja i dva fragmentira-na pr im jerka iz B I aga i a na lapr i .

; , : : , ; : ' . : 4 i ,

II

II

st . 1.58.

1 A al a r

Dobu oko IV vijeka pripadaju ukopiu grobnicama nadinjenim od tegula kojesu poloZene u obliku krova. Pored Mo,gorjela zateben je veliki broj ovakvih u-kopa, odito nekropola robova na drLav-nom imanju. Dva groba, pored samih sje-vernih vrata, svakako potjedu iz vreme-na kada je zbog provale barbara vrijemebilo nesigurno, pa su ukopi vr5eni u taj-nosti, a zbog toga i sasvim blizu vrata.

Probijanje sarkofaga zapaLeno je samokod primjeraka iz Badeviia i u eerinu. Toobijanje grobnica tumadi se na razne na-dine, no neiemo biti daleko od istine akoto dovedemo u vezu sa Teodorihovom ak-cijom prikupljan ja zlata. Sarkofazi su de-sto bili uzidani u gradevine, pa se otudanisu mogli otvarati podizanjem poklop-ca, nego probijanjem deone strane. MoZ-da je ovdje u pitanju i otvaranje fenes-tella za kult mrtvih, no, pretpostavljarno,da bi u tom sludaiu otvor morao bitiuredni j i .

MoZda je jedan od najzanimljivijihspomenika nadgrobne plastike kasne an-t ike nadgrobna ploda iz ZeniceB sa pr i-kazom detiri figure (sl. 162). Kompozicijudini edikula, prodelje zgrade sa podnoZ-jem, dva stupa, epistilom i zabatom saakroterijima. Uski, dugadki s,tupovi stojena dosta nagla5enoj jednostavnoj osnovi.Njihovu glavicu dini stilizirani akant'ovlist koji zauzlma gotovo cijelu plohu gla-vice. Uz rubove kapitela tede vrpca kojase na gornjim uglovima zavr5ava u volu-

' D. Ser.gejevski, Spdtantike Denkmdler ausZenica, GZM, XLIjV (1932),2, str.35-56.

Sl. 160. (eyin, earkofag

te, okrenute prema unutrainjem polju.Abak ne postoji. Na stupovima podivaglatka epistilna greda sa urezanim ukra-som u obliku tri vodoravne crte i nizompolumjesedastih zareza. Vrlo nagla5en a-kroterij ukra5en je sa dvije rakovice imanjom rozetom u krugu. U zabatu sevidi veliki krug, u kome se vjerojatno na-lazio prikaz rozele.

U slobodnom prostoru edikule prika-zane su 4 ljudske spodobe: jedna Lena itri mu5karca. 7-ena je lijwom rukom za-grlila mladiia do sebe, a desnom mu dajepredmet slidan jabuci, obudena je u ko-Sulju (tunica), a preko nje je haljina sadugim rukavima. Preko ramena prebadenje Sal sa dugim resama. Glatko podeSlja-na kosa proviruje ispod vezene kape. Na-kiiena je nauSnicama i ogrlicom, na pr-sima je pridvr5dena agrafa, a na dva pr-sta vidi se prstenje. Druga figura je dje-dak obuden u ko5ulju sa dugim uskim ru-kavima, a preko toga je pnebaden ogrtad(sagum). Desnom rukom zagrlio je Zenu,a u lijevoj drZi torbu. Ogrtad je na des-nom ramenu prikopdan krstastim fibu-lom. Isto tako odjevene su i ostale dvijeosobe. Tr.eia os'oba, moZda otac, prika-zana je kao zreo bradati mu5karac, saplodicom za pisanje i testamentom (vo-lumenom) u lijevoj, a stilusom u desnojruci. eetvrta figura predstavlja odraslogmu5karca, koji je svoju d,esnu ruku polo-Zio preko ramena dovjeka do sebe, a lije-vom rukom pokazuje na testamenat.

Na sve tri mu5ke figure urezan jecrux gammata sa kracima koji su okre-nuti u smjeru protivnom od kazaljki nasatu. To je sanvastifta, simbol smrti.Sl. I59. Bateui( i , sarkofag

148

Spomenik potjede s podetka IV vije-ka. No5nja, kratko SiSana kosa i bradakod mu5karaca, a zagladena kosa kodtene, zatim uska, isposnidki izduZena li-ca, s odima koje ukodeno gledaju prekoposmatrada nekud u daljinu - to su k,a-rakteristike plastike ovoga doba. Sagle-dan u cjelini, ovaj reljef teZi u svemu kaukodenosti i tipiziranosti. Figure po's'taju,zapravo, stilizirani ornamenti, njihovabezoblidna tijela pretvaraju se u niz oko-mitih crta, a njihove ruke, isto kao i gla-ve, izgledaju samo kao uopiene dekora-cije, bez nastojanja da se pojedinci nagla-se individualnostima poteza lica ili po-kreta udova. Koliko je tu idejne slidnostisa arhitekturom Mogorjela! Ne samo dasu ovi spomenici nastali u isto vrijeme,nego, evo, ovdje vidimo kako se dinov-nidka despotija Dioklecijanovog doba od-razila na psihu ljudi, pa tako i na spome-nicima koji su nastali u ovo doba.

Svakako da je i vrijeme ovdje udini-lo svoje. Primitivna sredina, tek zapahnu-ta idejom antike, davala je kao odjek tihpoziva umjtnost interpretiranu na svojnadin. Druga je stvar Sto je upravo ta pri-mitivna i poluromanizirana sredina bilavitalnija, i Sto je vremenom dala ton di-tavom druitvu, pa i umjetnosti antike.

Figure na reljefu iz Zenice dine nizkoji jo5 nije sasvim nagla5en, ali se nje-gove tendencije vei naziru.

Sl. 162. Zenica, nadgrobna ploia

Zenidki neljefi s podetka IV st, i po-red svoje povezanosti sa umjetnidkim na-zorima koji su svojstveni kasnoj antici,predstavljaju vei nagla5en korak dalje urazvoju stila i ukusa. Prikazi na tim re-ljefima, i pored dosta jasno fiksiranogvremena u kome su nastali, prikazujuvei,u vrlo naglaSenoj mjeri,tendencije ko-je zapravo pripisujemo kasnijem vre-menu.

Za nas je posebno zanimljiva nadgrob-na s te la , nadena u se lu Put idevo (s / .163) '. Likovna tema ovog spomenika jeuobidajena na ilirskom podrudju u IIIi IV stoljeiu. U gornjoj edikuli nalazi sepoprsje mu5karoa sa svitkom testamen-ta. U donjem dijelu dovjek u potpasanojtunici pridrZava konja. Ta nam figura ot-kriva da je majstor stele isti onaj klesarkoji je izradio i plodu sa povorkom ljudi,nadenu u susjednom selu Mali Moiunj.Stela iz Putideva znadajna je i kao pred-stavnik jednog novog stila i ukusa Sto gasusredemo u IV st. u srednjoj Bosni, anarodito u podrudju municipija BISTVE.Stela nam, osim toga, pomide vremenskugranicu gradevina na Crkvini u MalomMo5unju prema IV stoljeiu, dime moZemo

' A. Hoflfer, NalaziStatravnidko,m kotanr, GZM,Predmet je prvi opi'sao M.mer, II, str. 895 i d.

rimskih starina uVI I (1895), s t r . 50.Hoernes u Alterthii-

SI. 16l. Mujdi i&, sarkolag

149

koja je karakteristi(na za IV vijek; tomeodgovara i nadin na koji je prikazanakosa i brada. Portret ovog mezejskog me-talurga, dat u stilu naivaca, spada medunajbolje primjerke domaie umjetnosti IVvijeka u Bosni i Hercegovini.

Vrlo zanimljiv je spomenik u oblikus te le . uz idan u dana in iu c rkvu u R ib-n i k u kod Kljudat0, a porijeklom iz selaSri jede na Sani (s l . 165). U njegovomgornjem dijelu, u edikuli koja je polukru-Zno presvodena, prikazan je u plitkom re-ljerfu vrlo nesrazmjerno lik mu5karca sakratkom bradom. Objema rukama dovjekdrZi koplje. Nabori haljine dati su jed-nostavnim okomitim crtama, a na des-nom ramenu prikazana je krstasta fibula.Lice je dato vrlo primitivno: uvrh glavenanesene su povelike odi, slidne onimana relje,fu il irskih bogova iz Opadiia, kodGlamoda (I vijek; slika 166)11, a izmedu

'o D. Sengejevski, Rimski kameni spomenicisa Glamodkog i Livanjskog 'pol ja i iz Rib,nika,GZM, XL (1928), str. 79-98.

" D. Sergejevski, Di jana i S,i lvan, GZM, XLI0929), str. 95-102.

5L 164. Blagaj - Japra, ulomak nadgrobne stele

SI .163. Put i teuo, nadgrobna s te la

protumaditi i ne5to osebujnije likovne oso-bine namje5taja ove crkve. Za njeno ne-Sto ranije datiranje govore, uostalom, inadsvodene grobnice, dija izgradnja uBosni i Hercesovini neie biti mlada odV vi jeka.

Vrlo lijep pr,imjerak cemeterijalne ar-hitektonske skulpture predstavlja ulo-mak stele iz IV vijeka, nekada5nje ne-k r o p o l e m e t a l u r g a i z B l a g a j a n a J a -pr i (s l ika 164). Spomenik je bio raz-lomljen i ugraden kao spolij u z\d bazi-like iz VI vijeka. Naizgled rustidni rad,odaje ipak ruku majstora koji je uspiodati portrelu izraz odredene lidnosti, sapotezima lica koji odaje odredeni karak-ter. Plo5na obrada povr5ine lica, nos jed-nostavno izrezan, usta data obidnim za-rezom i uSi oblikovane kao slatkovodneSkoljke, sve je to dato u interpretaciji

svoga doba. Plitkost reljefa, ukodenost,odijelo prikazano okomitim naborima, aprecizno interpretirani neki detalji - toie karakter ist i ina osobina umietnost i izdoba kasnog carstva u Bosni i Hercego-vini. Upravo zbog tih i takvih detalja na-ma je moguie ove spomenike vrernenskiprecizno odrediti, jer bismo inade - pro-matrajuii cjelinu - desto mogli poiikrivim putem, ako bismo uzeli u raznat-ranje samo njihove umjetnidke karakte-r ist ike.

JoS jedna misao namece nam se pr iusporedivanju re,ljefa bogova iz Opatiiai ovog nadgrobnog reljefa iz Ribnika. ei-ni nam se kao da ih je radi la gotovo istaruka - iako se izmedu jednog i drugogspomenik,a proteglo nekoliko vijekova.Jedno nam je ovdje nepobi'tno: oba spo-menika su predstavnici umjetnosti jed-

nog naroda kojeg smo, po navici, nau-di l i zvat i I l i r ima. Ta umjetnost je teklaparalelno sa sluZbenom umjetno5iu anti-ke, pa je samo u datim dasovima, dalekou izoliranom podrudju, povremeno izbija-Ia na povr5inu kao popunjenje vakuma,njegovana svakako u veioj mjeri u drve-t u n o i u k a m e n u .

SJ. I66. Opai i ( i , re l jef Di jane

Sl. 165. Ribnik, nadgrobna stela

njih se spuSta jedva nagla5en amorfninos prema ustima koja su data obidnimzatezom.

Luk edikule uokviren je astragalom.Po tipu slova u natpisu ispod reljefa,

kao i po obliku fibule, pa moZda i po krat-koj bradi ovaj spomenik potjede i2 tV vi-jeka. Vr lo nevje5t provinci jski k lesar po-trudio se, ovdje, da svoju slabu umjelnost nadoknadi preciznom obradom de-tal ja i l i marl j iv im nano5enjem vel ikogbroia nabora na hal i in i . Bez obzira na toSto klesaru nije poSio za rukom da dadeizrazito dobar rad, spomenik iz RibnikamoZe se uvrstiti u red izrazitih tinova

1 5 1

; r : : r , . / . . .^1{>r. : i 3,r I : i

PogovorListajuii historiju, doba kasne antike pridinjava nam se kao tuZni

niz p'odataka o umiranju jedne civilizacije, kao vijek surovih ratova,i vrijeme u kojem su ljudi vrlo razliditih Zivotnih rrazora bili prisiljenina zajednidki Zivot - desto u nepravednom poloZaju pretpostavljenihi potdinjenih. Cinilo nam se da je to doba konfrontacije surovog na-diranja ljudi na niskom stupnju civilizacije i apatidne rezistencije-onihsa visokom kultunom. Civilizirani svijet pruZao je, na mahove, sliku pot-punog propadanja, i Grgur T'ourski, koji je Zivio usred tog propadanja(on je 592. godine zavr5io svoju >Historiju Franaka"), i koji ga seprepla5io, tuZno je rezimirao svoje utiske u ovim rijedima obeshrab-nenja: Mundus senescit (Svijet stari).

Nasuprot pisanoj povijesti, koju zanimaju ratovi i drugi burnidogaclaji, arheologija je vi5e u moguinosti da pruii sliku izgradnjeu mirnim'intervalima Zivota. Ta otvaranja moguinosti sagledavanja jed-nog svijeta, koji usred epohe ru5enja uporno obnavlja i gradi, pruZanam upravo ovo vrijeme od IV do VI vijeka. Poljoprivredno imanjena Mogorjelu, tvornica Leljeza u r.lolini Japre, ili ditav jedan grad (Ca-riiin grad kod Lebana), nastaju usred vrernena koje nam se iini daje puno meteZa, nesigurnosti i ru5enja.

Ne smijemo, ipak, zaboraviti da se sve ovo dogadalo u rasp,onuod 300 godina, pa je, prema tome, u ovako dugom vremenu nuZnomoralo dolaziti do oscilacija klatna histonije u pozitivnom i negativnompravrcu. Nisu b'a5 uvijek Rimljani i naii nomanizi'r'ani stanosjedioci biligraditelji civilizaoije i dobrih obidaja, niti su ubarbanin uviiek bilioni koji su sve ruSili. Dovoljno je da malo prelistamo korespondencijuistodnogotskih kraljeva, pa iemo se uvjeriti u to sa koliko je brigeTeodorih slu5ao prituZbe svojih rimskih podanika na bogate posjednikeu Saviji koji nisu plaiali duZni porez, ili su svoje javne funkcije kori-stili za privatno ob'ogadivanje. On je tim gradanima velikodu5no izlaziousus-ret kada su molili da bi organi pravosuda de5ie dolazili u manjamjesta.t Kada je kralj Atalarih 526. godine imen'ovao Ostrina komesomu Dalmaciji i Saviji, naredio mu je da zemljom pravedno upravlja ida se brine o njenoj odbrani2. Distanoe izmedu "barbara,, i ,Rimljana"nisu bile tako oStre kako su to zakoni zahtijevali. Tako kralj Teodorihnareduje da se uzima porez

"od starih barbara koji su uzeli Rimljanke

za Lene, il i su na neki drugi nadin stekli imanjen (526-527. god.)t.Koji su to >stari barbarin koji su vei prije dolaska Istodnih Gota u

'F. Kos, Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku, Ljubl jana 1903,pod godinama 523-526.

" Cassiodori Var. IX, B, 9.

1 5 3

ove krajeve (490. godine) sticali imanja i gradanski ugled, za nas nijeviSe toliko vaZno kao dinjenica da ih je bilo.

U Sirokom vremenu, dakle, u kojem je zalede rimske provincijeDalmacije preZivljavalo dosta burne dogadaje, na5lo se vremena i mogui-nosti da se grade tvornice, obracluju imanja, podiZu gradovi i osnivajuutvrdenja, a paralelno s tim, grade crkve i mauzoleji.

Mi, dakako, nismo u moguinosti da okolnosti koje su vladale uto doba u Italij i, Galiji i l i u Istodno-rimskom carstvu, jednostavno,presadimon u-zalede Dalmacije. Svaka od ovih zemalja imala je svojeposebnosti. Italija je bila o'pteredena slavom starog carstva, u Catilisu se posljednji

"barbarin stabilizirali vei podetkom V vijeka, dok seIstoino Carstvo trudilo da odrZi tradiciju Rimskog Imperija, pa seu svim moguiim trenucima mira ponaSalo kao bezbrilni domaiin saplanovima za daleku buduinost.

U Bosni i Hercegovini prilike su bile drugadije.

SvjeZina domorodadkog stanovni5tva, u ovo kasno doba rimskecivilizacije, za nas je zanimljiva pojava, naro6ito zbog toga Sto tu, uzatvorenoj provinciji, rnoZemo pratiti proces preoblidavanja antidkeumjetnosti; njeno presadivanje medu domorodadko stanovniStvo, kaoprvu fazu, a zatim, preko njih, preno5enje na one narode koji su vre-menom postal i ba3t inic i Carstva (sl . 167).

Iliri nisu bili u potpunosti romanizirani. Naime, odito nepozna-vanje normativa, kod predstava antidke arhitekture na spomenicimas konca III i l i podetka IV vijeka, znak je nedoudenosti u tom pogledu.Ta arhitektura nije bila rodena medu njima, nego samo donesena hedunjih, vielena, ali ne i doZivljena. Na reljefima sa nadgrobnih sitela, tajproces rustifikacije moZemo pratiti vei od druge polovine III vijeka,Sto se upravo poklapa sa vremenom kada Iliri uzimaju u svoje rukekormilo drlave.

Ilirska umjetnost morala je u I vijeku n. e. izdrLati pritisak rim-ske antike, koja se beskompromisno nametala, i svojom prodornoSiuzaglu5ivala svaki glas provincije. No, dini nam se, da je i pored svegatoga, u meduvremenu, ipak tinjala neka narodna umjetnost, liSenadareZljivosti bogatih narudilaca, pa tako, zadahurena medu pastirima uplanini, dekala na onaj trenutak kada se u IV vijeku opet uspela narang oficijelne umjetnosti, zajedno sa svojim ilirskim protektorima,koji su od sredine III vijeka pomalo dolazili na vlast.

Od primijenjenih umjetnosti vezanih za gradevinarstvo, u ovodoba, umjetnost mozaika i oslikavanja zidova se zapostavljaju. Tome,naprotiv, dekorativna plastika doZivljava u crkvama svoj veliki pro,cvat.Oprema vi'la bila je opienito skromna, bar nam se tako dini, na temeliuono malo objekata za koje moZemo kao sigurno reii da potjedu iz vre-mena od IV do VI vi ieka.

Mozaici su u ovo doba izradivani dosta rijetko, narodito u domo-vima privatnika. Palada na Mogorjelu imala je u nekoliko pro'st,orija naprvom spratu podove ukrasene mozaikom, koji su znatno izlomljeniu.vrijeme .glqlja zgrade. Krpljenja starih dotrajalih mozaika u hospi-c.ij ima. na. Ilidzi pr_ovode se upotrebom kockica od grubo pritesanbgq9rna.99s kamena. ove popravke nisu vrsene tako da-bi se^izgubljen"idio slike obnovio, nego je nadeta ploha jednostavno zakrpljena-biietim

Cassiodor i Var . V, 15.

r54

rai-ialg;il4,3:::ilG

i l i sivim kamendiiima. Radio je to, odito, dovjek kome to nije bilozanimanje. Kako nalaze na Mogorjelu datiramo u ka,snoantidko doba,to su oni - koliko nam je do s,ada poznato - jedini i posljednjikoji su izvedeni u tehnici svoistveno.j klasidnom dobu. Dugo vremb-na poslije toga, gotovo preko 200 godina, ova vrsta dekoraciJe izgledada ie u na5im krajevima bila zapostavljena. Tek u VI vijeku mozaicise ponovo javljaju na fasadi bazilike u Blagaju na Japri, ovoga putave( uz upotrebu staklene paste, zlata, ali i obidne pedene zemlje. Potome ma,terijalu moZemo stvoriti i izvjesnu predodZbu o izgledu tedekoracije. To su bi,le, nes,umnjivo, slike sa religioznom temom, dakle,prikazi biblijskih simbola i svetadkih likova. Iz istog doba potjede imozaik iz gradevine na Carin'i u Sarajevu, a moZda i onaj iz faknSa.

Bosansko-hercegovadke crkve bile su u svojoj unutra5njosti l i5eneimaginarnog svjetlucanja zidnih mozaika. Umjesto toga vjernike su upolutarni enterijera dodekivala prodelja oltarskih pregrada, na svojnadin mistidna, iako sadinjena od lapora, i postavljena na dohvat rukuv je rn ika (s I .168) .

Zidno slikarstvo iz ovog kasnog doba gotovo nam nije ni poznato.Vrlo sumarni izvje5taji o nalazima oslikanih zidova na Mogorjelu prak-tidno nam ne kaiu niSta. Samo ie u bazilici u Maidanu kod Mrkoniii--Grada i Mokrom ostao satuvan- dio osl ikanog zid-a u apsidi . Kod ovedekoracije, prije svega, pada nam u odi asimetridnost kompozicije injen nagla5eno geometrijski karakter. eini nam se kao da su uzorci zaovakvu dekoraciju nalaZeni u mramornim inkrustacijama, a niie is-kljudeno da ti ornamenti sadrZe neke simbolidne predstave. Izgleda dabismo uzorke ovog sistema ukra5avanja zidova morali traLiti na Istoku,u Sirij i, pa i dalje, odakle potjedu, i inade, mnogi impulsi u arhitek-turi kasne antike. Zidno fresko-slikarstvo se, ionako, gubi u V vijeku,pa su tako i saduvani primjerci u Evropi vrlo rijetki. Ova grana umjet-rrosti zapala je u potpuni zaborav.

. ; : : : t : : ; : : i t r Y : i

Sl. - i67. Bazamenti iz Malog Mo!;unja, Dabrauina i Zenice. Primjer preobra2ajaanti,tl;og poimanja ornamenta od realistiikog prikaza u profiliranom oktsiru, do

apstraktnih pred.od|bi bez nagla|enog oboda

1 5 5

Izuzetno je dekonativna plastika dobil'a dareZljive porudioce u crk-vama V i VI vijeka. Na ru5evinama star,og druitva, krSianstvo je izra-stalo kao novi pokretad dogaelaja, dinllac kome je u svemu tome bilapotrebna u znatnoj mjeri i vanjska reprezentacija. Dugo robovanje uilegalnosti i misao da je (sada vei osvojeno) Rimsko Carstvo vjedno,davala je nosiocima kr5ianstva uvijek nove impulse.

Za razliku od bogato opremljene unutrainjosti, vanj5tina tih bogo-molja bila je vrlo jednostarma. Time se htjelo simbolizirati novog rirn-skog gradanina: skromnog po vanj5tini, a bogatog u duii. MoZda su,upnavo zbog ove aktualnosti na5e crkve izraziti indikatori vremena iprilika, pa nije na odmet da zavriavajuii ovaj pnegled, jo5 jednomuzmemo u razmatranje neke spomenike medu njima. Uzmimo kao prvuonu u Dabravinama.

Oltarsku pregradu, ovdje, sadinjavalo je 6 stupova, od kojih su4 tordirana a dva sa reljefom loze. Izmectu njih stajala su 4 pluteja,dva veia i dva manja. Sirina naosa dozvoljavala je septum od 4 stupai dva pluteja, prema dvorani z.a narod, dok su ostala dva stupa i dvijeplode zatvarale sveti5te sa bodnih strana. Stupovi su podivali na izdu-Zenim bazamentima, ukra5'enrim lozom koja izrasta iz kantarrosa, sapostranim utorima za pridrLavanje ploda pluteja. Majstorska ruka, koiaic izradila ove kantarose u dnu bazamenta, gotovo je identirina s ru-kom koja je radila imposte u Lepenici.

Kapiteli stupova sadrie prikaze Zivotinja (volova, ovnova i or-lova) rizmedu kojih se nalaze male ljudske glave, poprsja osoba sja monas-kom kapucom, figure jelena i medvjeda. Epistil pregrade bio je ukra-Sen geometrijskim ornamentom, dobivenim presjecanj,em kruZnica naoblik rozeta.

Prikazi apostola na plutejima iz Dabravine, rnoZda se ovdje mi-slilo na sv. Petra i Pavla, ne dopuStaju suviSe rano datiranje baizlike.Naprotiv, njihov postanak mogao bi se lako staviti ,i u kasnije doba,na primjer, u odmakli VI vijek. Kako se ovdje upravo moZemo oslonitii na historijske dinjenice, ne smijemo gubiti iz vida odnos cara Justi-nijana I prema sv. Benediktu i mona3kom redu kojemu je on daoregule. Navodi Montekasinske knonike, da je Justinijan benediktincimadarovao neke posjede u Dalmaciji, dozvoljavaju nam vrlo dalekoseinepretpostavke, ne samo u vezi sa Dabravinama, Lepenicom, Mogorjelom ili'furbetom,

kao lokali,tetima, nego i s novim razvirtko'm umjetnih zanatau naiim krajevima, dije podetke, izmedu os'talog, pnedstavlja septumiz Dabnavina.

Mi ne moZemo opovrgnuti antidki karakter jednog dijela oprerneu dabravinskol baz-ilici, ali ne treba da gubimo iz vida vrlo jake

"bar-barske" natruhe, imajuii u vidu osebujne kapitele. Nije zato ni dudoSto poneki ukras iz bosansko-hercegovadkih crkava ostavlja utisakmlade tvorevine.

Ornamenti namje5taia crkve u Mokrom pokazuju razlidite estet-ske koncepcije i tehnidku obradu. To nas navodi na pomisao da suponeki komadi namjeStaja ove crkve porijektrom ,iz epoha koje dopu-Staju pretpostavku o postoianiu crkve i u X vijeku, kada mislimoda se podaci Konstantina Porfirogenita odnose na ovo mjesto. Medui.zrazitije primjerke ornamenata spadaju reljefi sa prikazom loziceakanta. Taj motiv je bio omiljen vei u klasidno doba antike, no Stoje vrijeme odmicalo, to je on prerastao u ornament slidan virovitimrozetama. Polazeci od motiva akantove vitice, koji smo zatekli u Mok-rom, sljedeiu fazu njegove o,blikovne metamorfoze vidimo na okviruparapetne plode u Poto,cima, kod Mostara, gdje nas posuda u uglu

lDr )

=.;:{=;:'ri-:-'+lii-f:Ii:t.l3f, ,;:ilt$jJ3f -ij-ilG, . .. : jij

' t '

I j::i;rr ::i; ixi::' i:,il.:l; dJ,"'.-i

plode opominje da je tu jo5 uvijek u pitanju loza, makar vei znatnobliZe ornamentu koji je izoblidio prvobitni biljni prikaz. U treioj fazitog izoblidavanja sve je vei izgubljeno, kako to pokazuje ukras na ba-zamentu iz bazilike u Suici; sve skupa, moZda, ne5to blaZe nego Sto iese dogoditi sa motivom gnozda na bazamentu iz Mo5unja, koji doZiv-ljava slidnu metamorfozu, preko Dabravina, ka Zenici. Motiv akantoveloze u Mokrom ne moZe se pr.eciznije datirati jer se on javlja na raz-nim mjestima u rasponu od IV do VI vijeka. Tom vrernenu pripadajui modificirani korintski kapiteli, vjerojatno sa pergole oltarske pre-grade. Jedan impost ukra3en je krstom u okv'iru koji je izveden u teh-nirci kosog reza. Stide s'e utisak da je ovdje do5la do izralaja narodnarezbarska umjetnost, no i pored toga bisrno ovaj pnedmet mogli da-tirati u V vijek.

Neito izduieni kapitel stupova s,eptuma crkve u Lepenici izvedenisu, u prilidnoj mjeri, u oblicima slidnim antici. Oni su ukraSeni lisna-tim ornamentom. rozetama i volutama. Kasnoantidki elementi ovih ka-pitela bit ie da predstavljaju ne5to mladi produZetak uobidajenih ob-lika u zabadenoj provinciji. Vodoravno profilirana debla stupova, kojise neposredno nadovezuju na kapitele (po demu su strukturalno bliskistupovima iz Zenice), predstavljaju tokarski rad kakav vidimo u Brezi,Zenlci, Duvnu i Ktrobuku. Stup je is'to tako dinio cjelinu i sa detvrta-stim bazamentom. Pluteji pregrade bili su ukraieni raznim Zivotinjama,Sto takode povezuje ovu baziliku u kmg zajednidki Brezi i Zenici.JoS jedan detalj je karakteristidan za ovu yezlr, a to je ornament kojise nalazi na uZim stranama imposta, gdje vegetabilni motivi (loza, ro-zete) izrastajr iz kantarosa koji je gotovo identidan onima sa baza-menta u Dabravi,nama.

Medu plutejima septuma u Zenioi istidu se dvije plode, u sredinipodijeljene znakom kriZa. U desnom polju jedne plode nalazi se vrloprimitivno izraden prikaz Sto smo ga nazvali ,Dobri pastir<, a dijestado dine dvije ovce. Na lijevoj strani prikazane su napasti grijehadate kao divlje Zivotinje u nemirnim pokretima; to su zmija, zmaj, lavi bazilisk. Vrlo primitivni prikaz dovjeka sa Stapom u ruci, gotovo je

slidan starim ilirskim predodibama Silvana.Na drugoj plodi istih razmjera i sa istirn okvir,om prikazan je, i

opet, krii kao granica Dobra i Zla, samo Sto je umjesto pastira i stadana strani Dobra prikazana biljka, kombinirana s kriZem, koji u ovomsludaju simbolizira Isusa, dok je strana sa prikazom Zla interpretirana,i opet, istim simbolima: divljim Zivotinjama u Zivom pokretu.

Osim ovih, po motivu osebuinih ploda oltarske pregrade, u ru-Sevinama su otkrivene jod dvije plode, uokvirene Sirokom borduromiako stil,izirane loze, a podijeljene u dva kvadratidna polja. Jedno poljeukra5eno je ,koso nanizanim kvadratnim poljima koja su popunienacvjelovima. U dmgom polju nalaze se prikazane divlje Zivotinje (kolikose t'o moZe primijetiti na saduvanim dijelovima), dok su na drugoj plodiprikazani ratnic{ koji se medusobno napadaju kopljima. Svakako bi seovi, naoko profani i nealistidkti interpretirrani prikazi, m'ogld, pa i rnorali,trretirati kao simbolidna sakralna tema, a ditavi skup svih ,ovih e'lemenatadini cjelinu septuma koji se prema saduvanim temeljirna rnoie,inade, do-sta tadno rekonstruirati. Okvir ovih ploda je gotovo identidan sa arhi-travom ploda septuma u Dabravini, a sudeii po pronadenim fragmen-tima, ista dekoracija postojala je i na septumu crkve na Srdu u Brezi.Tako su se kao karike jednog lanca na5le ove tri na5e gradevine.

Jezik s,imbola magidne fantazije na plodama o,ltarske pregrade uZenici bliii je problemima morala i grijeha, a manje - ili gotovo ni-

757

kako - naivnoj i neposrednoj ilustraciji biblijskih tekstova iako tuima nedega Sto se osniva na Apokalipsi. On nam odito govori o dvaprincipa na kojima podiva ovaj svijet-o dobru i zlu-a St,o je po,laznamisao Manijevog udenja. To narodito vidimo na primjercima br. 1 do 4.Na ploii br. 4 princip dobra prikazan je kao vrt (paradisis) sa kvad-ratnim poljima ispunjenim cvijeiem, a isti motiv morali bismo odeki-vati i na nestaloj polovini plode br. 3, one sa prikazom ,bes,teonskihkonjanikan. Ni mobiv Sestokrake zvijezde na plodi br.12 nije samo pustiornament, jer je njegov dubl j i kozmidki smisao isto tako bio gnost idkebaStine.

Graditelji zenidke crkve nisu zbog svega ovoga bili disidenti iotpadnici, nego tek sudionici vremena u kojem je krSianska teologijatrad'ila puteve pravovjerja i teze za dogme. Jer, tek kada ie u XI ,i XIIstoljeiu biti izgraclen sistem sko,lastidke teo'logije, onda ie se premagnosticima zauzimati odbojni stav s odredenim reperkusijama; ondace ih proglaSavati heneticima i otpadnicima, pa ih potiskivati \z zajed-nice pravovjerenika.

Postavlja se pitanje kada je u zenidku crkvu unesen ovaj zanim-ljiv namje5taj, dakle, u koje vrijeme i u kojim uslovima je ova zgradasmogla kamenu opremu za svoj presbiterij. Rekosmo da je okvir ne-kih pluteja gotovo identidan sa ukrasnom bordur,om uvrh pluteja sep-tuma iz Dabravina i fragmenata sa Srda u Brezi, i taj nam se fakatnameie kao vodid u opredjeljivanju ovih nalaza. Grafiti na fragmentusa vijenca pluteja u Dabravinama datiraju kameni namjeitaj ove bazi-like ne samo u doba kasne antike nego i u dr"u5tvo koje se osjeialoromanskim, p4, S obzirom na politidk-e prilike, njihova" izrada he bimogla biti mlada od VI vijeka.

PredodZba apostola u Dabravinama podsjeia nas na ukus i teh-niku epiantidke umjetnosti Langobarda i franadkog kruga, a tu se, dininam se, opet susreiemo sa idejom ,barbarskih" udjela i monaSkihpresada, koje nas lako mogu zavesti na krivi put.

Od kamenog inventara bazilike u Malom MoSunju saduvalo senekoliko komada. Posebno je zanimljiv bazament stupa iz o,ltarske p're-grade sa prikazom kantarosa, vinove loze, ptice koja zoblje grozdove,i ribe uvrh udubljenog polja sa profiliranim okvirom. Realistidki nad'inprikazivanja, pa i profilirani okvir ove scene, odaju antidki rad, distod bilo kakve natruhe provincijalizma ili barbarstva. Ovako fini radne bismo, gotovo, smjeli datirati izvan IV vijeka. Postoji izvjesna slid-nost ovog ornamenta sa primjercima iz Mogorjela i Potoka, no, dokkod pluteja u Potocima dolazi znatno do izraLaja izvjestan ornamen-talni horror vacui, dotle je lice ovog bazamenta disto u klasidnom srrr-i-s lu .

JoS jedan mo5unjski spomenik potjede iz ovog vremena. To jeploda, moZda plutei oltarske pregrade, na kome je, u plitkom reljefu,prikazana povorka od detiri osobe. Kao predvodnik povorke prikazanaje mu5ka osoba, obudena u potp,asanu, bogato naboranu haljinu sa ru-kavima, koja seZe do koljena. Osoba drii u desnoj ruci predmet slidanStapu, moZda procesioni kriZ. Ostale osobe obudene su u ne5to duZunaboranu haljinu, alibez opasada.

Ovaj reljef, istovetan sa stelom iz Putideva (IV st.), po nadinuobrade, podsjeia nas i na plode pluteja iz Dabravina. Niz osoba, ditavarnala povorka, oblikovanih na vrlo osebujan nadin, izaziva pogreSanutisak da se tu radi o spomeniku iz ranog srednjeg vijeka, no ipak minemamo razloga za ovako kasno njegovo datiranje. Jednaka je situa-

1 5 8

cija i sa reljefima u Dabravinama, dije uni5tavanje je datirano avar-sk,om s'trelicom, nadenom u garotini razorene crkve.

Nadin prikazivanja figura na reljefima iz na5ih ranokr5ianskihcrkava biie da podiva na lokalnim tradicijama. Te tradicije moZemopratiti sve do reljefa il irskih bogova iz I vijeka n. e. sa Glamodkogpolja, pa do ovih spomenika iz kasnog antidkog doba. Prodiranie Rimau I i II vijeku svakako je za izvjesno vrijeme zaustavilo razvoj na-rodne umjetnosti u na5im krajevima, bar u materijalima koji su traj-nije vrijednosti. Antidka umjetnost nametala je tako svoje norme i svojukus, Sto su ilirski majstori djelomidno i prihvatili. No kako vitalnostItalika niie izdrZa.la trku sa vremenom, to se sa krizom rimske drZaveu sredini" III vijeka u Bosni i Hercegovini ponovo javlja stil i ukuskoji se u I vijeku uzalud poku5avao afirmirati. Teme su se doneklernorale mijenjati jer su se stari bogovi vremenom izgubili, a nove na-rudZbe trahile su izradu crkvenog namje5taja. U ditavom tom rasponu,normativi umjetnidkog izraLavanja kao da se nisu uopie mijenjali, .lerinterpretaci.ja lica i,l i odjeia spomen'ika iz Ribnika, pa i zenidkih spo-m,enika iz III vijeka, ne pokazuje znatno odstupanje u odnosu na reljerfThane iz Opadriia. Tek u IV vijeku, kad ova umje,tnost ponovo osvajastare pozicije, mi vidimo njen dalji razvoj na zenidkom spomeniku sadetiri figure, steli iz Putiieva i na plodi sa povorkom vjernika u MalomMoiunju. Koiiko su u tom kasnom razvoju mogli imati udjela i dipti-honi od slonovade, to je te5ko reii.

Nas zanimaju, isto tako, i oni dijelovi ukra5ene arhitekture kojise ne mogu vczivat i za bi lo kakve uzoike. To su kapitel i st , rpc,va p" i-gole u Dabravinama, Zen\ci i Duvnu. Malo je, naime, izgleda da bi se tirnotivi mogli pripisati nekoj izgubljenoj ,prailirskojn umjetnosti u dr-vetu, jer za takvu tvrdnju nemamo ni posrednih dokaza. Tim prije bi-smo uzorke za ove oblike morali traLiti na Sirokom planu. Stapanjepojedinih etnidkih skupina u ovo vrijerne nije izuzetan sludaj, a prekosvih tih barbara javlja se kao baStinik antike Crkva, neokrnjena i ne-oStedena, koja se nije odricala svojih principa ni onda kada je od jedneili druge skupine i prihvatila neku tekovinu. Koliko god su ogotske"kopde od opasada naSle korisnike i medu domacim stanovnicima, tolikonas kombinacije antidkih motiva na septurnu u Dabravinama, u kombi-naciji sa zoomorfnim kapitelima, dovode do istog zakljudka: IstodniGoti ri s,taro,sjedioci nisu bili dva izolirana svije'ta, nego jedno dru5tvou kome su dvije raznorodne skupine poku5avale da zadrLe neke samo-svojnosti; Il iri u uvjerenju da su nosioci stare civilizacije, a Goti svje-sni da su gospodari zemlje. Za razliku od barbara u Galiji, koji su sevei od podetka V vijeka, ulazeii u Crkvu znatnije prilagodavali tekovi-nama vi5e civilizacije, ovdje u Bosni i Hercegovini taj proces je tekaornnogo sporije zbog razlitite vjerske pripadnosti. Otuda netrpljivostumjesto mirnog stapanja, pa i poraz Gota u sukobu sa Carstvom, za-pravo, jo5 samo sa njegovim torzom, jer Justinijan, ne bi inade, imaouspjeha da nije bilo pomoii od sarrr-ih starih stanovnika u Dalrnaciji.

Kako bismo kvalificirali umjetnost ovog doba? U ko'likoj mjeriu nienom oblikovanju igraju ulogu umjetnost antike, il i nekih drugihsredina? Na ovo pitanje nije mogude dati egzaktne odgovore. Jer, Rim-sko Carstvo ie u odima ljudi kasne antike jo5 uvijek bil 'o univerzalnoi vjedno. Ljudi su, 'isto kao u odobra stara vremena(, mnogo putovali-- ako ne po drZavnoj sluZbi, a ono po crkvenim poslovima i zbog popoboZnosti. Mije5anje ljudi je nastavljeno, a sa njim su tekli i obliciumjetnosti. Gradani Evrope otpodeli su epohu velikih hododa5da: uJeruzalem, Rim, Efez, Tours i Kartagu. Sa hododasnicima se prenosila

1 5 9

moda i tehnika. Ukus ljudi u rnerovin5kom kraljevstvu ne razlikuje sezato od onog u Hispaniji, Iliriku ili u drugim dalekim provincijama.Tehnidka dostignuia ovog doba svugdje su podjednaka. Svi, pa i novivladari medu gerrnanskim plemenima, nastoje da budu po svaku ci-jenu ,Rimljanio - ako ne imperatori, a ono bar patriciji, rnagistri mi-litum ili neSto slidno. Nije zato dudo Sto i na crkvama u Bosni i Her-cegovini zatidem,o, ponekad, tendenoije ka antidkom smislu za dekora-ciju (Potoci, Mogorjelo, Sipovo), paralelno sa oblicima porijeklom izsredine koja nije bila pod utjecajem antike. Mi, dakle, ne rnoierno ni-jekati antidki karakter osnova i rasporeda gradevina, koji u mnogosludajeva imitira municipalne kurije. Antidkog su porijekl'a ri stupovisa bazama i kapitelima koji su d,erivat korintskog reda. I,stom skupupripadaju i neki ukrasi na plodama oltarskih pregrada: loza, ptice Stozoblju grozdove, virovite roze'te, akanti i slidno. eak ni ,oni elementi St<rsu pripisivani Ilirimaa nisu zapravo iskljudivo njihova ba5tina u svijetukasne antike. Oni su joj, moZda, dali neke impulse, toplinu izraza iponeku specifidnu crtu, ali - uzeto u cjelini - plo5nost i dekorativnostreljefa, igra svjetla i sjene, ukodenost figura, njihovi rizgubljeni poglediu beskonadni prostor i vrlo povr5na zana'tska vje5tina - sve to nijevi5e specifidnost lokalne umjetnosti u zaledu provincije Dalmacije, negoodraz vremena.

Sa druge strane, grad,itelji stupova u Brezi, Zenici, Lepenici, Duvnui Klobuku nisu orimski ljudi". Raznovrsnost oblika reljefa i kapitela po-sljedica je nemira u kome su ti ljudi Zivjeli, vjednog pokreta ditavihmasa kroz najrazliditije klimatske i kulturne regione, nemoguinost smi-rivanja na jednom mjestu, dakle i neposr,,ednost stvaranja oatmosfereujednog ambijenta. Istove'tnos,t ornamentalnih detalj.a, u nekim crkva-

rla, znak je da su kontakti medu graditeljima postojali, no ne tolikodvrsti, i ne podloZni jednom snaZnom kulturnom centru. eini nam se

da je mnogi nekada5nji rnunicipij zradio svoju speoifidnost, uslovljenuljudima koji su uspjeli prebroditi krize 'barbarskih rinvazijan, ili pak,primiti u svoju sredinu nekog umjetnika pa i neku ideju sa strane.Prisustvo Istodnih Gota u Bosni i Hercegovini od konca V do detvrtedecenije VI s,toljeia je fakat pneko kojeg mi ne moZemo prei,i negi,rajuiisvaku moguinost manifestacije njihovog stvaraladkog genija. Drugo je

pitanje Sto se od arhitektonskih i likovnih djela rnoZe njima pripisati.No, pitanje je i u kolikoj su mjeri skupine pojedinih naroda ostajaleu etnidkom pogledu rdisteo, nakon Sto su se kao parni valjak probi-jale knoz teritorije duge po nekoliko stotina kilornetara. Da li je mo-gude izdvojiti Herule od drugih Germana u okvirima hunske drLave,da li su striktno odvojeni Gepid,i ,od Gota i Slaveni od Avara? To susamo poznati sludajevil Umbo i rune iz Breze su germanska kulturnasvojina za koju ne moZerno (pa i ne smijemo) tvrditi da su is'todno-gotska. Za vrijeme njihove vladavine nisu ,ovdje postojali samo ,oni iItrini. Teodorih jasno zahtijeva da se u Dalmaciji uzima porez I odonih "starih barbara koji su oZenjeni Rimljankaman. Moguinost pri-sustva i drugih ljudi, tako potomaka rimskih gradana s heleniziranogIstoka, neiemo ni sporn-injati. U toj mjeiavini naroda postojalo je sa-mo jedno vezivo: crkva. Sve druge veze su bile razbijene. Kod rimskih

' D. .Sergejevski,Stva Ei'H III, Sarajevo

1 6 0

Iz problematike ilirske trmjetn<rsti, Godi5njak Naudno'g dnu-1965. str. ll9-142.

-l

gradana, svakako, nije izblijedjela svijest pripadnosti municipijima -

sada vei vi5e neovisnih o pnovincijalnim centri a kod IstodnihGota plemenska pripadnost. U takvom druStvu, svaki, iole znadajnicentar, bi,o je u prilic.i da radi i gradi sa vlastitim snagama i po vlasti-tom ukusu. >Bestoenski jahadin, stupovi u portiku crkve u Brezi i joislidni objekti, ne veZu nas nidim za svijet antike, a to znati da udionnovih ljudi. i novih pobuda u izgradnji spomenika nije bio bez zna-i'aja.

Jasno nam je da bosanske kasnoantidke crkve dine izuzetak uevropskoj arhitekturi svoga doba. Zbog toga je tako mudno povezivatiih u dru5tvo vei poznatih kulturnih skupina. Svakako, ovdje moramoradunati i sa tendencijama gnosticizma, jedne teoloSke koncepcije kakvudrugdje, u susjedstvu Bo,sne, mi ne primjeiujemo.

Nameie nam se pitanje odakle je, daleko u zavje'trini dogadaja,ovdje izrastao ovaj dudni svijet, no mi moida imamo netodne predodZbeo samom gnosticizmu, jer m,i ga rado iskljudujemo iz zajednice Crkve,a ne vo'dimo dovoljno rad'una o torne u koliko su sludajeva razni slo-jevi vjernika u Crkvi, a narodito skupine redovnika u osamljenim samo-stanima, njegovali kultove koji nisu bili dio smjernica sluZbene Crkve.Toga je bilo sve do odmaklog srednjeg vijeka u cijeloj Evropi, pa setek cisterciti, dominikanci i franjevci sa njima razradunavajus. Mi neznamo u kakvom obliku su kruZile te ideje svijetom, i u kojim oblici-ma su se granal'e pod kro5njom unriverzalne Crkve. Jesu li to bili krip-toheretici, i l i je njihovo udenje javno propovijedano? Bosna i Hercego-vina dine nam se kao neki posebni svijet unutar evropske kr5ianskeekum,ene, pa je upravo to bio razlog da su se, prilikom istraZivadkihradova u novije doba, za kasnoantidku crkvenu umjetnost ovdie tra-

' Duro Basler, Neke l ikovne paralele steicima, NaSe starine, XIII .

Sl. 168. Zenica, dio oltarske pregrade

* - * : r ' , , r j

" " . , . . . r , ' rlf

1 6 1

i i l i i l irski i ostrogotski uzorci, neka izgubljena prakultura koja se, jer

bi bila od drveta, nije do danas saduvala.U saznanju da ukrasi crkvene arhitekture Bosne i Hercegovine vu-

ku svoje tematske korijene iz gnostidkih udenja, mi smo prisiljeniokrenuti se ka jednom novom kompleksu problema, ne samo u pitanjuporijekla i presada ove umjetnosti na tlo u zaledu provincije Dalmaci-je nego i njegovih izdanaka na nadgrobnim spomenicima u srednjemvijeku, takozvanim steioima. Jer, terne na plutejima u Zenici nisu niltadrugo nego daleke misaone pretede ukrasa na steicima. Na historida-rima je da nam eventualno dokaZu neki idejni kontinr,rritet, pored sa-znanja da su na prelomu od VI na VII sto,lieie sp,omen'ici u ovoj zemljib i l i do temel ja razoreni.

Kako ie do5lo do toea da su ove crkve ostale do naSih dana uru5evinama,"no ipak sa na-rivom ,Crkvinan? eini se d'a dolaskom Slo-vena u VII vijeku nisu prekinute sve veze s antikom, pa tako i sa tra-rlicijama ovih crkava. I poslije doseljenja Slavena, u ovim krajevimazadrlalo se stanovni5tvo koje je govorilo neku varijantu romanskogjezika, ali u dnu svoje du5e nije pripadalo antidkom svijetu, jer nijeZivjelo unutar urbaniziranih naselja, koja su i prije toga ovdje bila ri-ietkost, nego raspr5eno po ruralnim zajednicama. Buduii da nije bilogradova, nije se m,ogla nastaviti ni tradicija biskupskih sjedi5ta - abez njih ne moZemo ni zamisliti organizaciju Crkve. U sjeianjima ljudi,ove ru5evine su ostale kao neka )sveta mjesta", ali i ni5ta viSe od toga.U rjedim sludajevima tu je formirano groblje, no ne toliho zbog sveto-sti mjesta, koliko zbog ru5evine, koju je bilo lakSe odgrtati orudemnadinjenim od Leljeza slabog kvaliteta.

Na starim ilinskim plemensk,im podrudjima izra5ie tokom vremenanove srednjovjekovne upravne tvorevine, tako zemlja Bosna na tlu starihDes,itijata, a Hum u zemlji Daorza. Pa i manje upravne jedinice, Zup,e, ve-Luseza stare ilirske gradine.Tu i tamo zatidemo jo5 i u srednjem vijekuneki blijedi odbljesak rimskih municipiija, tako nase,lje Bo'sna u podrudjuVis,okog, Sto ie po svoj prilici biti neki amalgam rimsko-pnovincijskog islavensko-rodovskog poimanja zajednice. Vrijeme antike izgleda kao daje bilo prebrodeno u nekoj sporednoj epizodi, jer sada Iliri i Slavenipostaju nosioci nove simbioze - oni traLe nadin zajednidkog livota,dok spomenici antike ostaju kao loca sacra zaboravljeni u ru5evinamasve do na5ih dana.

1 6 2

.//..4r//

f : : : , . . - l ; : . : , - , " r , ; : . ' ' t < . . i ; ; i i , . a : . $ , : : : : 1 , 1 ' - : : ; : ' , r . . , : : , :

ZUSAMMENFASSUNG

DIE ARCHITEKTUR DER SPATANTIKEN ZEIT IN BOSNIEN DER HERZEGOWINA

Die Zeit der Spdtanti,ke im Hinterland der Provinz Dalmatia besteht ausdrei Epochen:

a) Sptite Kaiserzeit, d.h. die Epoche des Dominats (284-480)

b) Herrschaft der Barbaren (480-535)

c) Wiederherstellung des (Ost-) Romischen Imperiums unter JustinianI . (se i t 535) .

Mit der Einwanderung der Awaren und Slawen ain Ende des VI. und inden ersten Jahren des VII. Jahrhunderts bricht eine neue, der Antike fremdeKulturepoche an. Doch auch wdhrend der drei Jahrhunderte, die wir als Spdt-antike bezeichnen, haben sich die kulturellen Verhii itnisse im Lande. allmdh-lich gedndert, besonders durch die Anwesenheit fremder Vdlker, die fi irkrirzere oder ldngere Zeit sich hier niedergelassen haben, und sci einen derAntike fremden Einfluss ausger.ibt hatten.

Die Spdtantike erscheint uns zu oft als eine Zeit des Verfalls, der Zer-stcirung und Zersetzung. Eine rege Bautdtigkeit im dalmatinischen Hinterlandwiihrend dieser Zeit spricht jedoch eindeutig von der Zdhigkeit rcjmischerBrirger, die jeden Augenbliok ihres Lebens dazu benutzten. um ihre Wjrt-schaftshdfe, Stddte, Befestigungen und Kirchen neu zu bauen.

Landwirtschaft und Eisenvei:arbeitung gehdrten zu ihier Hauptbeschdf-tigung, und dnickten dem profanen Bauwesen ihren Stempel auf. Wohl wurdenoch im IV. Jahrhundert ein Teil der Vil len in der althergebrachten Weisegebaut (Ljusina), der grdsste dagegen zeichnet sich durch sehr einfache Raum-gestaltung (Mogorjelo, Blagaj-Japra, Lisii i6i) aus. Dis Wohnhduser verwan-delten sich in gemduerte gleichfcirmige, stereotype Rdume, die in Bezi.ehungauf Wohnkuitur auf anspruchlose Wohnungsinhaber hindeuten.

Die Castra dieser Zeit werden nicht, so wie in den ersten Jahrhunderten,planmiissig angelegt. Es treten neue Typen der Befestigungen auf: der Burgusund das Refugium. Die meisten Befestigungen befinden sich auf den Bergenund unzugdnglichen Felsen, so dass manche wdhrend des Mittelaiters als feu-dale Wohsitze wiederhegestellt werden konnten (Blagaj-Runa, Bobovac, Sto-lac). Als solche hatten sie in der Geschichte Bosniens eine wichtige Rollegespielt.

Die Kirchenbauten der spdtantiken Zeit i.n Bosnien und der Herzegowinasind fi ir die Kulturgeschichte des Landes von besonderer Bedeutung. DieAnwesenheit der arianisch orientierten Ostgoten im Lande gab wahrscheinlichder einheimischen Bevdlkerung Anlass durch Errichtung relativ vieler Kirchendie Zugehiirigkeit zur ,,Rechtgldubigkeit" und somit zum ..Rcimertum" zu be-weisen. Die meisten dieser Kirchen wurden wdhrend der Awaren- und Sla-weneinfdlle vernichtet und als Rulnen mit der Bezeichnung Crkvina (Kirch-

stdtte) bis auf unsere Zeit bewahrt.Die ,,bosnischen" spdtantiken Kirchen, allgemein in ostwestlicher Richtung

gelegen, sind durchschnitt l ich etwas iiber 20 Meter lang; sie bestehen aus meh-

.r oJ

reren Raumen, so dass der fiir das Volk bestimmte Raum relativ klein ist.An einigen Stellen wurden Doppelkirchen angetroffen, wobei die ncirdlichedas Baptisterium und Anlagen ftir die bischcifliche Liturgie besitzt, und diesiidliche einfach gestaltet ist. Es scheint, dass solche Anlagen von Klosterge-meinschaften gestiftet wurden, und dass der einfache Rau,m dabei ftir dasgemeinsame Gebet gedient hat.

Die Ausschmi.ickung der Kirchen in Bosnien und der Herzegowina wareigenartig. Manche For,scher wollen in dieser seltsamen Ornamentik illyrischeKunstriberlieferung sehen, manche jedoch ein Erbe der Ostgoten. Einige Orna-mente, so diejenige von den Altarschranken in Zenica, deuten auf gnostischeHenkunft. Dualistisch konzipierte Darstellungen einer Konfrontation der durchdas Kreuz getrennten Welten des Heils und Unheils ist sonst der altchristlichenKunst in Europa nicht bekannt.

Die Monumente der Grabdenkmalkunst sind selten erhalten. Das Mau-soleum von Sipovo (IV. Jahrh.) war noch in klassischen Formen entworfen,dagegen jenes von Turbe (V.-VI. Jahrh.) schon als ein einfaches Gebiiude mitLisenen gebaut. Bezeichnend fiir diese Zeit sind unterirdische Grabkammern.Die wenigen Grabstelen aus dem IV. Jahrhundert wurden mit Totenreliefsgeschmiickt, deren Ausfr.ihrung als typisch fr.ir den Geschmack und die Leistungspdtantiker Steinmetzen zu betrachten ist. Mag sein, dass manche Darstellungenei,ne persdnliche Note des Meisters und des Dargestellten verraten, aber dieVerflachung der Reliefe, die Ausdruckslosigkeit stereotyper Gesichter sowieOberfliichlichkeit der Ausftihrung, sind zweifellos das allgemeine Merkmal die-ser untergehenden Zivil isation.

t:xi;*:'e,gffii .*-1

164

I

,,,.,,,,,,,,r]

REGISTAR NALAZISTA

A

AD BA. . FLUMEN 56AD TURRES 52AQUAE S. . . 37, 142ARGENTARIA 12

B

Badeviii 146, 148Banja Luka 52BALKIS 20, 47, 54BALOE 19, 20, 65, r37, t42Biograci 59Biograd 19. 6lBISTUE 18, 119, l3:/ , 142, r50Blagaj na Buni lg, 29, 47-50, 60, 6?, 13?Blagaj-Japra 30, 32, 3?, 38, 43, 6?-69, 136, 142,

146 148, 150, 155Borasi 70. 137. 141Bobovac 19, 30, 31, 47, 58Bos. Gradi5ka L7, 20. 5+Bratunac 63Breza 30, 31, 65, 70-74, 135, 1.36, r40, 141. l5?,

158, 160Bugar-grad 54

c

Cim 29, 31, 75. 136, 140-t42CLANDATE 37CLAUDATD 3iCrni i i 134Crvenica 58, ?5, 136, 13?, 142

c

Carakovo 55 , 60 , ?6 , 77 ,137,140Cerin 135. 14?. l4BCipul j i i ?6, 13?. t4O, r4Zci i luk 7?. 136. 140. 146

D

DALLUNTUM 51. 52Dabravine 30, 31, 65, ?B-82, l3b-rg?. lJ9-141.

I 56-159Dardagani 59, 64Debelo Brdo 19, 55-56, 60DELMINIUM 17, 20, 8], 137, 112DILUNTUM 5I, I42Divi i 4?, 58Doci 82-83, 136. 140. 142

Doljani 83, 137DOMAVIA 66_6?. 142Dubica 60Duvno 13, 20, 54,6b, 13b, 140,

G

Gornj i Vakuf 84, 13?

n

Halapi i 5?, 61, 84, 136, t3?Hutovo 52

I

I l i d ia 37 , 44 ,154lzati( 54

T

Jajce 64

l4 l . 15?. 159 160

K

Kakanj 84, 137, 155Kalesija 60Klakar 47, 54, 58Klobuk 30, 31, 85-88, 13?. 140-t42, t57,Kl jun 20, s8Konjic 13, 55, 63Kostel 54Koitur 19, 30, 31, 47, 50, 60Krupac 5'7

L

LAUSINIUM 19Lepenica BB-91. 13?, 140, 142. 156, l5?,Lis'di i i 38. 44, 92. 136 13?

I T

Ljusina 29, 38, 43

lvt

Majdan 92-93, 136, 140-142, 155Makljenovac 3f, 56, 60Mali Mo5unj 58. 60, 94-97, 137, I40, 142, 150,

157-159ManZeljski grad 47, 58Medna 5il

160

160

1 6 5

Mogorjelo 20, 29, 30, 38-12, 97-101, 137.140, 142, 147, 149, 153-156, 158. 160

Mokro 31, 100-104, 136, 13?, 140, 155-157MujdZiii 104 105, 136, 110-142, 147

N

Nakiia kula 58Nerezi 30, 31, 105, 106, 137, I40, 142

o

Oborci 30, 10'/ , 136, 140-142, 146Opadii i 151, 159Otinovci 109, 136. 137

P

Panik 45, 1t l5Podgradirna 57, 60 136Potoci 63, 64, 109-111, 136, 140, 156, 158, 160Priv:I ica 63Pr iso je 112-113, 136, 137, 142P u t i d e v o 1 4 9 , 1 5 8 , 1 5 9

R

Rakani 3?, 38Rankovi i i 45, 58, 60Repovac-grad 47, 5BRibi i 4?, 58-59R:bn ik 150, 151, 159Rogatica 65, 136

S

SALLUNTUM 19SALVIAE 81, I42Sarajevo 29, l l2, 113, 137, 155SARNADE 54SARSENTERUM 65, I37, I42SERVITIUM 20,54, 737Ske lan i 113, 114, 136. 140

l:Jg Skodii 59Srebrenica 12, 136Stobi 19, 47, 51, 60STRIDON 13, 65StrZanj 4?, 59

1 4 6 , 1 5 6

139-142, 148,

b

Sargovac 147Setidi 59S povo 115, 160Siprage 115, 116, 137,140Suica 116, 13?, 1t i

T

Todorovi6i 59Turbe 116-119, 137, 139-112, 145,

V

Varvara 118, 137Velika Vrata 13, 59Vido5i 60, 61Vinjani 147Voljevica 63Vratnica 63Vrbljani 47, 52-54, 60, 6lVrdol je 119, 13?Vrtode 120, 137VONKIS 54

z

ZaloLje 46, 120-125, 136, 140Zecovi 19, 76Zen ica 18 , 30 ,65 . 125-134, 13?,

149, 157, 159, 160

z

Zitomisl i i i 30, 134-13?, 139

1 6 6

REGISTAR GRADEVINSKIH POJMOVA

Abak - detvrtasta ploia uvrh kapitelalAkant - bodlj irkavi l ist bil jke Acanthus moll.rs, sluZio kao motiv za oblikovanje

korintskog kapitela,{kroteri j - ukras na vrhu i oba kraja timpanonaALA - kri lo, postrani aneks zgradeAMBITUS - slobodan prostor izmedu gratlevina

Ambon - uzviSeni podij za predavaia ili propovjednikaAmbulatorij - prostor za ophod oko oltaraAnkh - slovo hijeroglifa u obliku kriZa s kolutom umjesto gornjeg kraka

Tajni simbol Isusa, poznat kao Crur ansata.Anta - kod grdkih i r imskih hramova produZetak bodnih zidova do l inije

proieljaApsida - polukruZni prostor, obidno nadsveden polukalotomARA - Zrtvenik, oltar u obliku cippusaArhitrav - donja od tri grede Sto podivaju na stupovimaArkosoli j - grobnica usjeiena u sti jenu s otvorom u obliku polukrugaARCUS TRIUMPHALIS - (slavoluk), u bazil ikama polukruZni svod no5en

stupovima; nalazi se izmedu oltara i narodaArhivolt - profi l irana deona strana luka; slidno arhitravuAREA - podrudje naselja, groblja i l i ogradeni prostor oko hramaAstragal - uzak izboden prsten i i i prut koji oznaiava granicu izmedu o,rna-

mentalnog i konstruktivnog dijela graclevinskog elementaAtri j - otvoreno predvor;e okruZeno tri jemovima sa stupovljemAureola - krug svjetlosti oko glave svetacaBaptisteri j - prostorija za vrSenje obreda kr3tenjaBazament - povisoko detvrtasto podnoZje za stupove, obitno u pergoli oltarske

pregrade

Bazil ika - (lat. Basil ica), dvorana u kojoj su vr5ene javne sluZbe. Pravokutnogje oblika, stupovima podijeljena u tri laile, osvijetl jena prozorima uzidu poviSe stupova. U dnu dvorane nalazila se polukruZna apsida iliegzedra. Tip je u doba Konstantina I preuzet za gradnju velikih crkava.Varijante su: B. geminata - dvije bazil ike spojene jedna uz drugu;B. mr,nor .- crkva u dasti episkopalnih bazil ika, ali bez biskupa; B. ur-bana : gradska bazilika

Bifora - prozor sa dva otvora

Bema - uzviSeni, stepenicama pristupadni prostor oko oltara

BURGUS - utvrclenje u obliku tornja

CANCELLI - oltarska pregrada

CATAGEUM - grobna zgrada sagradena na povr5ini zemlje

CASTELLUM - manje utvrcteno upori5te, nalazj. se obiino na brijegu

CASTRUM - rimski utvrdeni vojnidki logor relativno vedih razmjera, oblinou obliku pravokutnika

CARDO - jedna od glavnih ulica u castrumu, vodile su od sjevera ka jugu

l b /

CELLA - mala prostorija, 6eli ja. Varijanta: C. trichora : grobljanska ceilosa tri apside

CHORUS - mjesto za pjevade u crkviCenobij - samostan, zgrada za zajednidki bivot monahaCIBORIUM - gradevina nad oltarom u obliku baidahinaCinktura - ograda oko groblja i l i crkveCIPPUS - nadgrobni spomenik u obliku kocke il i prizmeCISTA - kuti ja, sanduk, cil indridna posuda s poklopcemCLAUSTRUM - zatvoreni, neprJistupadni dio samostanaCLAVUS - zaglavni kamen u lukuCLIPEUM - obidno portret i l i neki simboi u okruglom okviruCLOACA - vidi: kloakaCOEMETERIUM - groblje. Varijanta: C. hupogeum - prvobitni naziv za ka-

takombeCOMPLUVIUM - otvoreni prostor u atri ju rimske kudeCONCHA - polukruZna udubina u zidu, slidna apsidiCONFESSIO - grobnica mudenika u oltaruCONSIGNATORIUM -- dvorana blizu baptisteri ja, sluZila za podjelj ivanje

potvrdeCONVENTICULUM - manja gradevina, sluZila kao sastajali5te vjernikaCORPUS - (t i jelo, stablo), Isus na kriZu, cil indridni drio stupaCRUX - (kriZ, krst), varijante: C. ansata : kri i s kolutom umjesto gornjeg

kraka; C. comrnissa: sa dulj im okomitim krakom; C. gammata - ku-kasti kriZ; C. gestatoria : kri i. za noSenje; C. immissa: l<riZ sa jedna-

kim krakovima; C, portabil. is : za no5enjeCUBICULUM - u rimskoj ku6i prostorija za spavanjeDEAMBULATORIUM - prostor za ophoetenje oko oltaraDECUMANUS - uzduZna ulica u castrumu, vodila od istoka ka zapaduDIACONIKON - vidi: dakonikonDiptih - dvije povezane ploiice, s jedne strane ukraSene, a druga je sluZila

za prigodna upisivanja sti lusomDakonikon - prostorija pored presbiteri ja, sluZila za oblaienje sluZbenika kultaEdikula - arhitektonska dekoraci,ja u obliku proielja hramaEgzedra - 1) prostorija, obidno polukruZna. otvorena prema nekoj ve6oj dvo-

rani; 2) polukruZna,klupa na otvorenom prostoruEgzonarteks - prostor ispred narteksa, u istoj funkcij i kao i narteksENTASIS - zadebljanje stupa na donjoj tre6ini visine korpusaEPISCOPIUM - biskupski stanEpistil - greda nad stupomEpitraheli j - (ovratnik), kod stupova zavr5ni profi l ispod kapiteiaFENESTELLA - (prozordi6), otvor na sarkofazima za odavanje poiasti reli-

kvijama svetacaFIBULA - kopia na odjeCiFLOS - cvijet u sredini abakaFORUM - trgFront - zabat; trokutasta zidna ploha ispod dvostre5nog krovi5ta na prodeljuHerma - stup koji se na vrhu zavrSava J.judskom glavomHOSPICIUM - gostinjac; svrati5te za putnikeHipogej - podzemna grobna zgradaImbreks - koruga; polukruZni krovni cri jep

IMPLUVIUM - ietvrtasti otvor u atri ju rimske ku6eImpost - nadglavnik; obrnuto postavljena krnja piramida iznad kapitela, koja

nosi krak svoda

INSULA - (otok), jedna il i skup ku6a okruZen sa svih strana ulicama

I(alatos - dio kapitela u obliku pletene ko5arice

1 6 8

Kalota - polovina Suplje kugleKanelure - uz'duZni Zljebovi u korpusu stupaKANTHARUS - posuda sa dvije uzdignute rudkeKatakombe - podzemno groblje; hodn,ici sa grobnicamaKIMATION - profi l irani niz sti l iziranih l istova, i l i sa motivom jaja. Jonski

(jajoliki) kimati.on vezan je uz astragalKiklopski zid - gradevina od velikih blokova kamena vezanih u suhoj tehniciKlina - (leZaj), podivaljka, krevetKloaka - odvodni kanalKolumna - stupKonzola - nosad kipa i l i grede, usaden u zidKrepidoma - podnoZna konstrukcija gradevineKripta - podzemna prostorija koja obiino sluZi za ukopLAURA - manastiri5te u kojem monasi Zive odvojeno u malim 0eli jamaLezena - neznatno pojadanje zida slidno pilastru, ali bez baze i kapitelaLOCULUS - duguljasta pravokutna udubina u sti jeni sluZi za smje5taj mrtvacaMANSIO - odmori5te za putnike, gostinjacMatronej - prostor za lene u crkviMauzolej - grobna gradevina monumentalne izradeMenza - (stol), oltarna ploia; oltar u obliku stolaMEMORIA - prostorija za obred sluZbe mrtvimaMETALLUM - kamene ploie podniceMONASTERIUM - zajednica monaha; zgrada za zajednidki Zivot monahaMUTATIO - mjesto za izmjenu konja u javnom prometuNAOS - glavna dvorana bazil ike, t ini ga prostor za vjernike i sveti5teNarteks - predvorje crkve namijenjeno za katekumeneNIMBUS - trakasta osjenka oko ti jela svetacaNYMPHAEUM - pove6i rezervoar za voduOECUS - sysians dvorana u rimskoj ku6iOltar - Zrtvenik na koji se stavljaju darovi i l i vrie kultni. obrediORATORIUM - mala gradevina za poboZnost uZeg kruga vjernikaOrtostat - dovratni:kPALATIUM - bogato opremljena stambena zgrada; paladaPalmeta - ukras u obli.ku palminog listaPARADISUS - cvijetem zasadeno predvorje bazil ikaPastoforl j - crkveni ured; kancelari jaPATIBULUM - kriZ u obliku slova TPaviment - podnicaPERGOLA - oltarna pregrada sastavljena od niza stupova izmedu kojih se

nalaze pluteji

Peristil - dvori5te opasano stupovimaPilastar - ukrasni polustup na ziduPISCINA - spremi5te za vodu, krstionicaPlint - ploia, obi.ino detvrtastaPlutej - uokvirena pioda izmedu stupova oltarske pregradePortal - posebno ukra3ena vrata na prodelju zgradaPortik - tri jom; natkriveni prostor sa stupovimaPretorij - zgrada uprave u kastrumu i utvrdenim vilamaPresbiteri j - prostor za svetenike u crkviPRONAOS - predvorje hramaProtezis - prostorija u crkvi, namijenjena za ostavu Zrtvenih darova i pripre-

mu oblata

QUADRATUM POPULI - prostor za vjernike u crkviRefugij - pribjeZi5te; utvrcteni prostor za samoodbranu stanovni5tvaSANCTUARIUM - sveti5te; prostor za vrSenje vjerskih obreda

169

Sarkofag - mrtvadki sanduk s poklopcemSCANDULA - Simla; letvice drvenog krovaSCHOLA CANTORUM - pjevaonica u crkvi; isto Sto i chorusSEPTUM - ograda, obidno oko oltaraSEPULCHRUM - udubina u oltaru za odlaganje relikvija mudenikaSIGMA - polukruZni, s prednje strane ravni stolspoli j - gradevno kamenje izvudeno iz jedne zgrade, pa ugradeno u drugusrELA - okomita kamena ploda. varijanta: s. funeraria : nadgrobna plodaSTIPADIUM - polukruZna klulpa uz zid apsidesti lobat - najgornji profi l krepidome; konstrukcija na kojoj podivaju stupoviSUBSELLIUM - kamena klupa uz zid apsideSvastika - kukasti kriZ, simbol LivotaTABULA - ploda za natpis. varijanta: T. ansata: ploda sa postranim la-

ticamaTABLINUM - u rimskoj ku6i soba u kojoj je domadin primao goste i strankeTEGULA - pravo'kutni crijep sa izvijenim uzduZnim rubovimaTesera - kamena kocka za sastavljanje mozaikaTimpanon - zabat; trokutasta zidna ploha ispod dvostresnog krovistaTOMBA - grobnicaTorus - izbodeni profi l na osnovi stupaTRABS - gredaTransept - popreina latla u bazil iciTranzena - proSupljena kamena ploda prozora i l i plutejaTRIBUNA - povi5eni prostor u apsidi, sa biskupskim sjedi5temTrifora - prozor sa tri oknaTriklinij - prostorija za objed, pri jem gosti ju i sl idnoTrohil - usukani profi l na osnovi stupavila - lat. vit la : ladanjska kuia. variiante: v. rustica - zgrad.a potjopri-

vrednog proizvodada; v. urbana: Ijetovaliste gradskog stanovnikaVoluta - spiralna zavojnica na kapitelimaZabat - vidi: fronton i t impanon

1 7 0

LITERATURA ZA UVODNA POGLAVLJA

A I f it I d i Andreas, Der untergang der Rcimerherrschaft in pannonien. Ber-Iih 1926

B i hl m a y e r KarI - T r.i c hI e Hermann, Kirchengeschichte, paderborn lg66

Burghardt Jakob, Die Zei t Konstant i ,ns des Grossen, s tut tgar t 1989

C u m o n t l 'ranz, Die Misterien des Mithra, Darmstadt 1963

Dannenbauer Heinr ich, Die Entstehung Europars, Stut tgar t 1959

Ferrero Guglielmo, Propast antikn,e civil izacije, Zagreb 1922

L o p e z Robert, Naissance de I 'Eurorpe, paris 1962

i{ a i e r Franz-Georg, Die verwandlung der Mittelmeerwelt, Frankfurt 196g

IVI ri I I e r carl, Ausgang der Antike zwischen Donau und Adria, Stuttgart 1gb0

Pirenne Henr i , Povi jest Europe, Zagreb 1g56

s I s i e Ferdo, Povijest Hrvata u vri jeme narodnih vladara, zagreb rg2b

Tti c h I e Hermann, vidi: Bihlmayer-Trichle

G l a s eh a pp Helmuth, Di,e nichtchristrichen Religionen, Frankfurt/Main 1957

t7r