AVANGARDA

AVANGARDAPravci u knjievnosti 20. stoljea nazivaju se avangardom (fra. Avant-garde prethodnica, prvi borbeni redovi).Avangarda se ne odnosi samo na knjievnost, nego na umjetnost openito.Zajedniko je svim ovim smjerovima osporavanje tradicije i potraga za novim izrazom.U avangardne pravce ubrajamo:Futurizam (talijanski i ruski)EkspresionizamKubizamImainizamDadaizamNadrealizamSocijalistiki realizamEgzistencijalizam

EKSPRESIONIZAMFranc. expression izraajRazvijen u Srednjoj i Sjevernoj Europi, osobito u Njemakoj, gdje je od 1910. do 1924. vodei knjievni smjer.Znaajke ekspresionizma:pisci izraavaju svoja unutarnja stanjanajee obraene teme: smrt, sloboda, osamljenost, strah, pobunakarikiranje je nain da se deformira stvarnost i da se na taj nain izrazi vlastiti doivljaj stvarnostiod knjievnih vrsta prevladava lirika i dramaGlavni predstavnici:Franz WerfelGeorg TraklGotffried Benn

Edvard Munch: KrikDADAIZAMdolazi od djejeg tepanja DA DA (besmisleno) Nastao je u Zrichu 1916. jer se tu sklonila veina knjievnika za vrijeme Prvoga svjetskog rata. TRISTAN TZARA je pisac manifesta dadaizma u asopisu Dada. Sljedbenici okupljeni oko caffea Cabaret Voltaire. Zagovaraju apsurd, nihilizam, ismijava vjenu ljepotu, negiraju drutvo i tradiciju, protive se logici. Izrazite knjievne djelatnosti nema, ali je utjecao na sve pravce.

NADREALIZAMPojavljuje se u Francuskoj dvadesetih godina 20. stoljea.Nadrealistiko slikarstvo nije apstraktno ve figurativno: stvari i oblici su prepoznatljivi, ali su povezani bez ikakve logike.Predstavnik nadrealizma u slikarstvu je Salvador Dali.Jedan od glavnih predstavnika nadrealizma u knjievnosti je Andre Breton.Znaajke nadrealizma:zasniva se na snovima, mislima, asocijacijamanajznaajniji pravac jer je dao psiholoki roman, roman toka svijestitrai se AUTOMATSKO PISANJE (spontano pisanje, kako vam doe, bez razmiljanja, proizvoljnost) ostali predstavnici VIRGINIA WOLF, JAMES JOYCE

Salvador DaliKUBIZAMlat. cubus kockaU slikarstvu se pomou geometrijskih likova, osobito kocke, prikazuje neki predmet iz vanjske stvarnosti.Glavni predstavnik kubizma u slikarstvu je Pablo Picass0.Kubistima je blizak francuski pjesnik Guillaume Apollinaire koji povezuje klasino sa suvremenim, uzvieno sa svagdanjim, a posebno ga je zanimao grafiki izgled pjesme.

Pablo Picasso

IMAINIZAMfranc. image slikaOvaj knjievni pokret pojavljuje se 1912. u Engleskoj.Utemeljitelj mu je Ezra Loomis Pound.Razvio se i u Rusiji, gdje je glavni predstavnik tog smjera Sergej Jesenjin.Znaajke imainizma:umjetnost je katalog slikana itatelje nastoje utjecati bojom i ritmomSergej Jesenjin njegovo seosko podrijetlo progovara i u njegovim pjsmama; ivot u gradu pridonio je da se s nostalgijom prisjea djetinjstva i evocira ga u pjesnikim slikama.Pjesma o kuji:Jesenjin iznosi bol majke koja gubi svoju djecuKontrast ljubav i okrutnostOholost i nemilosrdnost ovjeka koji unitava prirodni skladPejsa:boje oslikavaju kujina emotivna stanjaslui kao prikaz smrtikontrast jutra i veeri je kontrast ljubavi i mrnje, dobra i zla

FUTURIZAMLat. futurus budui TALIJANSKI FUTURIZAM:Prvi futuristiki manifest objavio je Filippo Tommaso Marinetti 1909. i u njemu iznosi glavne smjernice futurizma:opiranje tradicijiljubav prema opasnostielja da se izrazi ljepota brzine i dinamika suvremenog ivotaTalijanski futuristi slave rat kao jedinu higijenu svijeta i zbog toga se zbliavaju s talijanskim faizmom.RUSKI FUTURIZAM:Vladimir Majakovski u pjesnitvo uvodi gradsku tematiku, argone i vulgarne rijei.Ruski su futuristi protivnici rata.SOCIJALISTIKI REALIZAMU umjetnosti se promie socijalistika ideologija ime se nastoji odgojno djelovati na ljude, osobito radnitvo.Jedan od prvih pisaca koji istiu potrebu povratka realizmu, s posebnim naglaskom na drutvenoj ulozi umjetnosti jest Maksim Gorki.

EGZISTENCIJALIZAMfranc. existence postojanjePojavljuje se nakon Prvoga svjetskoga rata.U knjievnost ulazi egzistencijalistika filozofija iji su glavni predstavnici u filozofiji Karl Jaspers i Martin Heidegger.Glavni predstavnik egzistencijalizma u knjievnosti je Jean-Paul Sartre.

I. RAZDOBLJE SVJETSKE KNJIEVNOSTI(1914. 1929.)Franz Kafka: PREOBRAAJ

novela utemeljena na fantastinom motivu preobraaja ovjeka u kukcaKafka je intervenirao u logiku svijeta, u prirodne zakone da bi svijet sagledao iz druge perspektivetemelj njegova razmatranja je odnos pojedinca i obiteljiobitelj, koja je trebala biti nositelj sigurnosti i ljubavi , hladna je i okrutna, ne pokuava otkriti ljudsko u Gregoru, ne prihvaa ga i na kraju je sretna to on umireu djelu se javljaju znaajke nadrealizma, ekspresionizma, egzistencijalizma i dadaizma

F. KAFKA:PROCES, 1914.tema sudski proces pokrenut protiv bankovnog slubenika Jozefa K.protiv njega se ne vodi klasina graanska parnica, on ne zna tko ga je osudio i zatone nalazi izlaz iz svoje situacije i mirno eka krvnike i doputa im da ga ubijuKafka problematizira krivnju, osudu i kaznu implicirajui pitanja o smislu ljudskoga ivota

Marcel Proust: COMBRAY

roman Combray je prvi dio prvog romana Put ka Swanu ciklusa U traenju izgubljenog vremenaCombray roman o djetinjstvu glavnoga junaka koje je kao djeak provodio u Combrayu, u kui tete Leoniekeltsko vjerovanje Proust na poetku djela iznosi da su due umrlih zarobljene u nekom ivom biu, u biljci, ivotinji ili neivom predmetu i tako stvarno izgubljeneisto je s naom prolou ona je skrivena u nekom predmetu(kolai Mala Madeline) i izaziva u ovjeku uivanje i uzbuenjeznakovit je i opis crkvenih zvona protjecanjem vremena mijenja se kut gledanja i isti motiv izgleda izmijenjendoivljaji su subjektivni i zato relativniistina nije u vanjskom svijetu, duh mora pronai istinumonoloko-asocijativni tip romana u kojem autor iznosi uspomene, analizirajui pojedina emocijonalna stanja i niui situacijeEKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTIPoetak 20. st. (izmeu 1910. i 1925.)Znaajke:nastojanje da se izrazi unutranjost, vlastita duaiskrivljena slika stvarnostimotiv preobraenja (unutranjosti u pjesmi, due u stvarnosti)Predstavnici:Ulderiko DonadiniAntun Branko imiMiroslav KrleaIvo AndriAugust CesarecANTUN BRANKO IMI (1898. 1925.)Potkraj 1917. pojavljuje se asopis Vijavica, a izdava mu je A. B. imiOtvoreno se zalae za ekspresionizam u knjievnostiNegira tradicionalno stvaralatvoUvodi u hrvatsku knjievnost slobodan stihPREOBRAENJAu samom nazivu prepoznajemo imievo ekspresionistiko shvaanje umjetnostiimi iznosi motive tipine za ekspresionizam strah, nemir, bol due, smrtNain iznoenja ovih motiva: slobodan stih, odbacivanje interpunkcije, naputanje opisivanja, pojednostavljivanje izrazaA. B. IMI: MOJA PREOBRAENJAimi shvaa ivot kao stalnu promjenuovjek je u ivotu vezan za dva elementa vodu i zemlju, ali tei treemu zvijezdamatime eli preobraziti vrijeme patnje u vjenost i smirenjesmrt ne mora predstavljati kraj, ona ne negira ljudske osobinezvijezda moe predstavljati i umjetniko djelo u kojem e itatelj pronai pievu patnju i suosjeanje za ljudske problemeA. B. IMI: SMRT I JAsmrt imi doivljava kao neto sasvim realno i svakodnevno, ona je u nama od roenja, ivi u nama i ostaje poslije nasona znai kraj tjelesnoga, ali zbog nae ogranienosti ne shvaamo njenu bitA. B. IMI: HERCEGOVINA- u pjesmama sa zaviajnim motivima imi ne doarava stvarni pejza, nego pejza vlastite due pun strahova, nemira, usamljenosti i slutnje smrti

A. B. IMI: RUAK SIROMAHAu socijalnim pjesmama iz Ciklusa o siromasima imi govori o osjeajima siromanih (stid, strah, gaenje zbog siromatva, otuenost, nemo)Opomenaovjee pazida ne ide malenispod zvijezda!Pustida cijelog tebe proeblaga svjetlost zvijezda!Da ni za im ne alikad se bude zadnjim pogledimarastajo od zvijezda!Na svom koncumjesto u prahprijei sav u zvijezde!

A. B. IMI: OPOMENAimi opominje ovjeka (pazi da ne ide malen ispod zvijezda)sugerira potrebu ljudske tenje za viim ciljevima i idealima kako bi osmislio vlastiti ivotpobjeda pojedinca koji e umjesto u prah prijei sav u zvijezde

DRUGO RAZDOBLJE U SVJETSKOJ KNJIEVNOSTI (1929. 1952.)utjecaj nekih modernistikih pokreta je smanjen, neki su iezlizastupljenost svih lirskih vrsta; naglaena misaonosttei se izvornosti i eksperimentiranju jezinim mogunostimavelika pozornost pridaje se pripovjednoj proziroman postaje najitanija knjievna vrstakazalite apsurda naputa tradicionalnu dramsku kompozicijunaglaava se besmislenost ivota i kritiziraju se drutveni odnosiKAZALITE APSURDANajznaajniji predstavnici:Eugene IonescoSamuel BeckettAntidrame drama znai radnju, a u njihovim djelima nema radnjeRazlike u odnosu na klasinu dramu:nema radnje u tradicionalnom smisluu oskudnoj radnji prisutna je rascjepkanostodsutnost uzrono-posljedinih veza, nema logikog slijeda

EUGENE IONESCO: STOLICEtema stolice, odsutnost ljudi, cara, Boga, tema drame je nitalikovi Stari (95 g.), Stara (94 g.)Ionescova lica ne govore o apsurdu, nego ga gledatelj mora osjetitimoe se iitati stav o ivotu u svijetu nema komunikacije, ivot se svodi na gomilanje predmeta

SAMUEL BECKETT, U OEKIVANJU GODOTAdrama ima dva ina; u oba ina dvojica skitnica Estragon i Vladimir ekaju Godota (spas)drugi in je zapravo ponavljanje prvoga uz neke promjene (Djeak koji u prvome inu donosi vijest da Godot nee doi u drugom tvrdi da dolazi prvi put)antidrama nema radnje, nema komunikacije, junaci su antijunaci, vrijeme postaje antivrijemedrama govori o ivotu: ovjek je marioneta koja iekuje spas, a spasa nema