0

SVEUĈILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

Diplomski rad

STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA

AVANTURISTIĈKOG TURIZMA NA PODRUĈJU

SPLITSKO-DALMATINSKE ŢUPANIJE

Mentor: Student:

prof. dr. sc. Lidija Petrić Marina Ramljak, univ.bacc.oec.

Broj indeksa: 2092700

Split, rujan 2011. godine

1

SADRŢAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................. 3

1.1. PROBLEM ISTRAŢIVANJA ................................................................................................ 3

1.2. PREDMET ISTRAŢIVANJA ................................................................................................ 6

1.3. ISTRAŢIVAĈKE HIPOTEZE ................................................................................................ 7

1.4. CILJEVI ISTRAŢIVANJA .................................................................................................... 8

1.5. METODE ISTRAŢIVANJA ................................................................................................... 9

1.6. ZNANSTVENI DOPRINOS ISTRAŢIVANJA ................................................................... 10

2. AVANTURISTIĈKI TURIZAM — OPĆE ZNAĈAJKE ....................................................... 12

2.1. DEFINIRANJE POJMA I OPĆE ZNAĈAJKE .................................................................... 12

2.2. VRSTE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA ........................................................................ 13

2.3. POVIJESNI RAZVOJ AVANTURISTIĈKOG TURIZMA ................................................. 20

2.4. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA ........................ 21

3. AVANTURISTIĈKI TURIZAM U HRVATSKOJ .................................................................. 23

3.1. DOSADAŠNJI RAZVOJ AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U HRVATSKOJ ................ 23

3.2. ANALIZA RAZVOJNIH PRETPOSTAVKI AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U

HRVATSKOJ .................................................................................................................................... 25

3.2.1. Trţišni trendovi kao pretpostavka razvoja avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj ........ 25

3.2.2. Institucionalne pretpostavke razvoja avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj ................... 27

4. AVANTURISTIĈKI TURIZAM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŢUPANIJI ................. 30

4.1. PRIRODNI PREDUVJETI I RESURSI POGODNI ZA RAZVOJ AVANTURISTIĈKOG

TURIZMA U SPLITSKO - DALMATINSKOJ ŢUPANIJI ............................................................. 30

4.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA .................................................................................... 35

4.3. RAZVIJENOST I STRUKTURA PONUDE SMJEŠTAJA ................................................. 38

4.4. NOSITELJI RAZVOJA AVANTURISTIĈKOG TURIZMA .............................................. 41

5. REZULTATI ISTRAŢIVANJA ................................................................................................. 45

5.1. CILJ I METODE ISTRAŢIVANJA ...................................................................................... 45

5.2. ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA .......................................... 46

5.3. TESTIRANJE HIPOTEZA ................................................................................................... 54

5.4. OGRANIĈENJA ISTRAŢIVANJA ...................................................................................... 62

5.5. SWOT ANALIZA ................................................................................................................. 63

6. SMJERNICE RAZVOJA AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U SPLITSKO-

DALMATINSKOJ ŢUPANIJI........................................................................................................... 66

2

6.1. PRIJEDLOG INSTITUCIONALNIH PROMJENA U FUNKCIJI RAZVOJA

AVANTURISTIĈKOG TURIZMA .................................................................................................. 66

6.2. OBLIKOVANJE STRATEGIJE MARKETING MIX-A ..................................................... 67

6.2.1. Oblikovanje portfolija proizvoda avanturistiĉkog turizma u Splitsko - dalmatinskoj

ţupaniji…………… ...................................................................................................................... 67

6.2.2. Strategija cijena proizvoda avanturistiĉkog turizma...................................................... 74

6.2.3. Strategija promocije proizvoda avanturistiĉkog turizma ............................................... 75

6.2.4. Strategija distribucije proizvoda avanturistiĉkog turizma ............................................. 77

6.3. ORGANIZACIJA NOSITELJA PONUDE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA ................ 78

ZAKLJUĈAK ..................................................................................................................................... 79

LITERATURA ................................................................................................................................... 82

3

1. UVOD

1.1. PROBLEM ISTRAŢIVANJA

Turizam je jedna od najdinamiĉnijih pojava s gotovo neprocjenjivom vaţnošću za razvitak

svjetskog gospodarstva. Obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme

turistiĉkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki,

socijalni te kulturni aspekt ţivota. Turizam je jedan od najvaţnijih pokretaĉa razvoja

gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaćeg bruto

proizvoda, te više od 40% cjelokupnog izvoza, što ga bez sumnje stavlja meĊu kljuĉne

komponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene (Strategija razvoja

hrvatskog turizma do 2010. godine, 2003.).

Posljednja desetljeća XX st. i poĉetak XXI. st. obiljeţena su intenzivnim rastom i disperzijom

turizma na sve dijelove svijeta, meĊutim svjetski turizam se u posljednjih dvadesetak godina

drastiĉno promijenio te se i dalje konstantno mijenja. Još do nedavno masovni turizam bio je

izrazito popularan i najzastupljeniji razvojni oblik turizma. MeĊutim u novije vrijeme sve više

se traţi individualizirana turistiĉka ponuda po mjeri potreba i ţelja konkretnog pojedinca.

Dolazi i do promjene u potrebama potencijalnih turista. Rastom ţivotnog standarda, ljudi

raspolaţu sa sve više raspoloţivog novca, a sve manje slobodnog vremena, dva osnovna

preduvjeta za ukljuĉivanje u turistiĉke tokove. Rezultat tih promjena je sve veća popularnost

kratkih i kruţnih putovanja. Kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog naĉina ţivota,

raste potraţnja za nedirnutim, ekološki ĉistim podruĉjima. Osobna sigurnost postaje jedno od

glavnih kriterija odluke, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje. Veća oĉekivanja turista

potpomognuta su medijima i naprednim telekomunikacijama, većom obrazovanošću i

prethodnim osobnim iskustvom i znanjem. TakoĊer je orjentacija na pretvaranje turizma iz

sezonske pojave u cjelogodišnji fenomen, što ostaje kljuĉni elemenat svake strategije turizma

u funkciji gospodarskog razvoja zemlje (Antunac I., 1991.).

Naroĉito se uoĉava ekspanzija selektivnih oblika turizma. Selektivni turizam definira se kao:

organizacija razliĉitih oblika turizma usklaĊenih s prirodnim i društvenim vrijednostima

lokalne zajednice koji omogućavaju gostima i gostoprimcima uţivanje u pozitivnim i

vrijednim interakcijama uzajamnog iskustva (Panĉić Kombol T., 2000.). Selektivne vrste

4

turizma su one “koje svojim sadrţajem, mjestom i vremenom odvijanja mogu najbolje

zadovoljiti dominantne motive potraţnje kroz ţelju povratka izvornoj prirodi.“ (Alfier. D.,

1971., 1994.).

Selektivne vrste turizma obiĉno preferiraju participaciju manjih skupina i pojedinaca koji

posjeduju široku izobrazbu, a odlikuje ih kvaliteta kontroliranog ponašanja usklaĊenog s

uvrijeţenim društvenim normama domicilnog podruĉja (Wight P., 1993.). Zajedniĉko je svim

selektivnim vrstama turizma to da su one posebice orijentirane na zadovoljavanje tzv. drugog

i trećeg paketa usluga, odnosno usluga vezanih za tzv. izvanpansionsku potrošnju. Unutar njih

se naglašavaju one vezane za zabavne, športsko-rekreacijske i kulturne usluge, te sadrţaje u

podruĉju turistiĉkih atrakcija, manifestacija, festivala (Jadrešić V., 2001.). Ovakvi vidovi

turizma moraju biti kompatibilni kako s prirodnim tako i s kulturološkim obiljeţjima prostora

u kome se odvijaju, pa su one u isto vrijeme i ekološke vrste turizma. Suvremeni turisti sve

više traţe sadrţaje koji će ih snaţnije privući i zadovoljiti, nešto posebno atraktivno,

uzbudljivo, nedoţivljeno. Suvremeni društveni trendovi koji su pogodovali ovakvom razvoju

situacije svakako su brzi naĉin ţivljenja, stresni poslovi i nedostatak boravka u prirodi.

Razvijaju se oblici novih, sve brojnijih rekreativnih aktivnosti u prirodi na moru, kopnu i

zraku.

Avanturistiĉki turizam ispunjava ţelje turista za: pustolovinama, otkrićima nepoznatog u

prirodi, savladavanja i upoznavanja prirodnih prepreka, uz participaciju u sportsko turistiĉkim

natjecanjima. TakoĊer nudi uzbudljiv odmor turistima koji kupuju pustolovno iskustvo

osmišljeno i organizirano da osigura maksimalnu djelotvornost, a nudi zajedno putovanje,

boravak te sport i rekreaciju u prirodi. Avanturistiĉka putovanja, zajedno s all-inclusive

aranţmanima i kruţnim putovanjima, jedno su od najbrţe rastućih segmenata turizma u

proteklom desetljeću. U narednih desetak godina predviĊa se povećana popularnost

avanturistiĉkih putovanja te sve veći dio populacije postaju avanturisti koji traţe nešto

nesvakidašnje. Njihova putovanja su ĉešća, kraća zbog nemogućnosti duţeg izbivanja s posla,

ali su u mogućnosti potrošiti više novaca na uĉestalija putovanja (Geić S., 2010.)

Neizmjerni su potencijali kojima Hrvatska raspolaţe za razvoj svih mogućih oblika

pustolovnoga turizma. Mala je to trţišna niša, no s velikom tendencijom rasta. MeĊutim, kod

nas je ponuda disperzirana, nedovoljno organizirana i ĉesto prepuštena pojedincima

5

entuzijastima. Ponuda komercijalnih avanturistiĉkih aktivnosti i dalje je slaba iako moţe

uvelike obogatiti hrvatsku turistiĉku ponudu i produljiti sezonu ( Kelemen, Ţ., 2002.). Kako je

avanturistiĉki turizam uglavnom orijentiran na prirodu i boravak u prirodi, osnovni resurs

svake destinacije, koja temelji svoju ponudu na takvom turizmu, jest okoliš i njegove prirodne

atrakcije. Turistiĉki resursi se definiraju kao: „prirodna ili antropogena dobra koja se mogu

gospodarski iskoristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja odreĊenog geografskog podruĉja,

odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u gospodarskom

razvoju“ ( Vukonić B, 2001.). Treba spomenuti da sama priroda nije dovoljna za razvoj takve

ponude. Osim okoliša u kojem boravi, turist koristi i smještaj, prijevoz, konzumira hranu i

piće, te se nerijetko koristi uslugama struĉnog kadra i iznajmljuje potrebnu opremu prilikom

izvoĊenja odreĊenih aktivnosti. Razlog još uvijek slabe razvijenosti u Hrvatskoj proizlazi i iz

nezainteresiranosti drţave za taj dio ponude, pa ne postoje egzaktni podaci koliko Hrvatska

uopće zaraĊuje od avanturistiĉkog turizma, nema ni sustavne drţavne promidţbe toga

segmenta na stranim trţištima, niti postoje statistike kojima bi se pratili trendovi rasta. Ako se

ţeli biti u koraku sa suvremenim turistiĉkim trendovima gdje turista više ne motiviraju samo

sunce, more i odmor na putovanje, već se biljeţi sve veća potraţnja prema aktivnom

provoĊenju slobodnog vremena u prirodnom okruţenju kao prirodni naĉin oslobaĊanja od

stresa, onda je nuţno posvetiti veliku paţnju i provoditi znaĉajnija ulaganja za razliĉite oblike

selektivnog turizma, od kojih je jedan i avanturistiĉki turizam.

Na samoj dalmatinskoj obali uglavnom se odvija niskoprofitabilan masovni turizam, crpeći

resurse i potiĉući neprimjerene rekonstrukcije povijesnih gradova. Na dalmatinskim otocima

je navala posjeta tijekom vrhunca sezone. No, kada sezona završi, oĉigledno je da lokalne

zajednice ne napreduju i suoĉene su s lošom kvalitetom ţivota, koju karakteriziraju izolacija i

zastarjele usluge. Dalmatinsko gospodarstvo naroĉito nije u mogućnosti privući goste koji

puno troše jer ne postoji koncept orijentiran na usluge. Stoga, Dalmacija mora uloţiti

koncentrirane napore kako bi preobrazila svoju turistiĉku ponudu u visokokvalitetne,

raznolike proizvode koji se mogu ravnopravno natjecati na svjetskom trţištu.

Splitsko-dalmatinska ţupanija kao destinacija je podruĉje s jakim potencijalima za razvoj svih

oblika avanturistiĉkog turizma i ima izvrsne predispozicije da postane lider u tom dijelu

selektivne turistiĉke ponude, ali u dosadašnjem periodu nije prepoznala ovakav razvoj kao

jednu od opcija generiranja gospodarskog rasta lokalne zajednice. Postoji velik broj agencija

6

na ovom podruĉju, meĊutim tek nekolicina agencija ima kvalitetno razraĊenu ponudu i

specijalizirale su se u pruţanju takvog tipa usluge. Ulaganjem u razvoj i osmišljavanjem

kvalitetne strategije, ţupanija ima realnu mogućnost da postane trţišni lider u ovom podruĉju

i stvori prepoznatljiv imidţ destinacije kao stvorene za pustolovinu i sport. Razvojem

avanturistiĉkog turizma produţit će se sezona, zbog toga što postoje razni sportovi kojima se

moţe baviti tokom cijele godine, te postoji mogućnost razvoja turizma ne samo u obalnim

podruĉjima i na otocima, već i u dalmatinskom zaleĊu. Zbog viših cijena u pruţanju usluga

pustolovnih aktivnosti, ponajviše zbog skupe opreme i drugih faktora poput pojaĉane i stalne

brige za gosta prilikom izvoĊenja raznih pustolovnih aktivnosti (doza adrenalina i opasnosti)

te povećanjem prodaje raznih pustolovnih aranţmana moţe se izravno pridonijeti ostvarivanju

znaĉajnog udjela avanturistiĉkog turizma u ukupnom prihodu domaćeg turizma.

Iz svega navedenoga proizlazi problem istraţivanja koji se oĉitovao u identificiranju problema

te analiziranju i pronalaţenju odgovora o mogućnostima razvoja avanturistiĉkog turizma u

Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji kako bi se iskoristili potencijali razvoja tog vida turizma, te se

osmislila kvalitetna strategija razvoja s ciljem ostvarenja trţišnog liderstva u ovom podruĉju,

tj. da postane prepoznatljiva destinacija kao stvorena za pustolovinu i sport.

1.2. PREDMET ISTRAŢIVANJA

U radu je obraĊena prethodno navedena problematika na teorijskoj razini, a potom se

empirijski istraţilo stanje i mogućnosti razvoja avanturistiĉkog turizma na podruĉju Splitsko-

dalmatinske ţupanije te su se identificirali problemi razvoja navedenog vida turizma.

Tome je prethodilo definiranje avanturistiĉkog turizma i njegovih općih znaĉajki, njegov

povijesni razvoj i utvrĊivanje njegove trenutne pozicije na svjetskom i hrvatskom turistiĉkom

trţištu.

TakoĊer se provela analiza općeg pregleda avanturistiĉke ponude u Splitsko–dalmatinskoj

ţupaniji, te se ukazalo na pozitivne strane razvoja tog vida turizma. Navedeni su i planovi za

budući razvoj avanturistiĉkog turizma na navedenom podruĉju.

7

1.3. ISTRAŢIVAĈKE HIPOTEZE

Na temelju definiranog problema i predmeta istraţivanja, definirala se sljedeća hipoteza:

H0 U Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji avanturistiĉki turizam nije dovoljno razvijen, budući da

nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja kao ni organizacijske i kadrovske

pretpostavke.

Iz polazne proizlaze i dodatne – pomoćne hipoteze:

H1 Ne postoji odgovarajuća institucionalna podrška razvoju avanturistiĉkog turizma u

Republici Hrvatskoj.

H2 Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiĉki radnici još uvijek nisu dovoljno

senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistiĉke ponude na ovom podruĉju.

H3 Ne postoji sustavna promidţba avanturistiĉkog turizma na stranim trţištima.

H4 Postojeći prirodni resursi su nedovoljno iskorišteni u turistiĉke svrhe.

H5 Postojeća infrastruktura nije dostatna za kvalitetno pruţanje usluga avanturistiĉkog

turizma.

H6 Usluge avanturistiĉkog turizma nisu sistematizirane ni standardizirane.

H7 Komunikacija izmeĊu izvoĊaĉa avanturistiĉkih aranţmana i nadleţnih institucija je

nedovoljna.

H8 Za razvoj avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji ne postoji dovoljno

obrazovanog i struĉnog kadra za pruţanje usluga pustolovnih aktivnosti.

H9 Splitsko-dalmatinska ţupanija još uvijek nema kvalitetno razraĊenu strategiju marketinga

avanturistiĉke ponude.

Da bi se navedene hipoteze prihvatile ili odbacile provela se analiza općeg pregleda

avanturistiĉke ponude u Splitsko–dalmatinskoj ţupaniji, te realne i potencijalne turistiĉke

resurse i njihovu dosadašnju iskorištenost. TakoĊer se utvrdilo kakav će utjecaj imati razvoj

avanturistiĉkog turizma na ukupan razvoj turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji, te su se

analizirali i opći problemi turistiĉkih agencija specijaliziranih za pruţanje usluga

avanturistiĉkog turizma

8

1.4. CILJEVI ISTRAŢIVANJA

Zadnjih godina se odvijaju brojne promjene u ponašanju turista i turistiĉkih organizacija.

Postupno se afirmira “novi (soft)turizam”, onaj po mjeri ĉovjeka, što zazire od masovnosti, a

teţi individualizmu, spontanosti doţivljaja i kreativnosti odmora. Naroĉito se uoĉava

ekspanzija selektivnih oblika turizma, a avanturistiĉki turizam pripada jednom od njih.

Avanturistiĉki turizam zasigurno je jedan od vrlo perspektivnih i atraktivnih oblika

selektivnog turizma koji Hrvatska moţe ponuditi na domaćem i inozemnom trţištu. Broj

sudionika u ovoj vrsti putovanja na inozemnom turistiĉkom trţištu u stalnom je porastu.

Splitsko-dalmatinska ţupanija ima vrlo velike mogućnosti za razvoj avanturistiĉkog turizma s

obzirom na svoja prirodna bogatstva, dobro oĉuvan okoliš, i sve komparativne prednosti koje

pogoduju njegovom razvoju

Glavni ciljevi ovog rada odreĊeni su problemom i predmetom istraţivanja, te postavljenim

hipotezama. Dakle osnovni cilj je bio utvrditi probleme i mogućnosti razvoja avanturistiĉkog

turizma na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije. TakoĊer je utvrĊeno koje resurse

Splitsko-dalmatinska ţupanija posjeduje za razvoj avanturistiĉkog turizma, zbog toga što

postoji veliki potencijal kojim bi ulaganje u ovaj vid turizma imalo obogaćivanje ukupne

turistiĉke ponude na navedenom podruĉju.

Dakle izvedeni ciljevi ovog rada su definiranje pojma, oblika i vrsta avanturistiĉkog turizma.

Zatim su se sustavno analizirali razvojni trendovi u svijetu i u Republici Hrvatskoj, zbog toga

što je jedan od glavnih ciljeva hrvatskog turizma usklaĊivanju sa svjetskim trendovima. Jedan

je od ciljeva bio i uoĉiti probleme u razvoju posebnih oblika avanturistiĉkog turizma da bi se

stvorila kvalitetna i raznolika avanturistiĉka ponuda na hrvatskom turistiĉkom trţištu. TakoĊer

se istraţila resursna osnova razvoja avanturistiĉkog turizma u Republici Hrvatskoj zbog toga

što je za Splitsko-dalmatinsku ţupaniju potrebno prepoznati priliku već sada i zapoĉeti

znaĉajnija ulaganja u pogledu marketinga i brendiranja, turistiĉke infrastrukture, obrazovnog

kadra, organizacije avanturistiĉkih dogaĊanja, i drugih aktivnosti koje će poboljšati postojeću

pustolovnu ponudu.

9

1.5. METODE ISTRAŢIVANJA

U svrhu dobivanja odgovora na postavljenu hipotezu i u svrhu ostvarivanja postavljenih

ciljeva koristile su se razliĉite metode istraţivanja. S obzirom da je rad podijeljen na teorijski i

empirijski dio, u teorijskom dijelu su se koristile sljedeće metode :

Metoda deskripcije. Deskriptivnim pristupom istraţujemo situacije, odnosno stanja i

procese. Ova metoda zahtijeva primjenu tehnika promatranja kao glavnog naĉina

prikupljanja podataka.

Metoda analize i sinteze. Analiza je rašĉlanjivanje sloţenih pojmova, sudova i

zakljuĉaka na njihove jednostavnije sastavne dijelove te izuĉavanje svakog dijela za

sebe i u odnosu na druge dijelove. Sinteza je postupak znanstvenog istraţivanja putem

spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina

u sloţene i sloţenih u još sloţenije.

Metoda komparacije. Komparacijom se uoĉavaju sliĉnosti ili razlike izmeĊu dogaĊaja,

pojava, objekata. Ovom metodom će se usporeĊivati razvoj avanturistiĉkog turizma u

Hrvatskoj i u svijetu.

Metoda indukcije i dedukcije. Dedukcija je definirana kao zakljuĉivanje od općeg na

posebno, dok je suprotno tome indukcija zakljuĉivanje od posebnog na opće.

Empirijski dio rada proveo se putem anketnog istraţivanja. Anketa se provela meĊu

specijaliziranim agencijama za avanturistiĉki turizam u Splitsko–dalmatinskoj ţupaniji.

Ovom metodom se nastojalo doći do podataka o stavovima zaposlenih u turistiĉkim

agencijama o dosadašnjem razvoju avanturistiĉkog turizma kao i o planovima za budući

razvoj tog selektivnog oblika turizma. Statistiĉke metode su se koristile u obradi rezultata

dobivenih anketnim upitnikom. Rezultati provedene ankete su prikazani tabelarno i

grafiĉkim prikazima.

10

1.6. ZNANSTVENI DOPRINOS ISTRAŢIVANJA

Cilj ovog istraţivanja bio je razumijevanje pojma avanturistiĉkog turizma, njegovih razvojnih

trendova i problema u svijetu i Republici Hrvatskoj, te će doprinijeti razvoju avanturistiĉkog

turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji. Avanturistiĉki turizam zasigurno je jedan od vrlo

perspektivnih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Hrvatska moţe ponuditi na

domaćem i inozemnom trţištu.

Doprinos ovog rada u teorijskom smislu odnosi se na utvrĊivanje naĉina unapreĊivanja

avanturistiĉke ponude na navedenom podruĉju. Mogućnosti za razvoj ovog oblika selektivnog

turizma su velike, ali potrebno se ozbiljnije aktivirati u osmišljavanju kvalitetne strategije

njegovog razvoja i naĉina promoviranja prema europskim trţištima. Avanturistiĉka ponuda

postoji u manje-više svim gradovima Splitsko-dalmatinske ţupanije ali nije dovoljno razvijen.

Razlog leţi u tome što drţava još uvijek nije prepoznala ovaj veliki potencijal i mogućnost pa

je ponuda slaba, nedovoljno organizirana i sistematizirana te ĉesto prepuštena pojedincima

entuzijastima koji samoinicijativno ulaţu velike napore u promoviranju razliĉitih pustolovnih

aktivnosti.

Kako se na turistiĉkom trţištu biljeţi sve veća potraţnja za neki od oblika pustolovnih

aktivnosti sa zanimljivim sadrţajem sve više turistiĉkih agencija se prilagoĊava tom trendu te

uvrštava u svoje programe i ponudu pustolovnih aktivnosti, najĉešće pod nazivom- aktivni

turizam. Rezultati istraţivanja su empirijski doprinos ovog rada sa rezultatima anketnih

istraţivanja koja su provedena meĊu djelatnicima turistiĉkih agencija specijaliziranih za

avanturistiĉki turizam. Ankete su provedene u ljetnim mjesecima 2011. godine. U anketi su

ispitana mišljenja i stavovi djelatnika o dosadašnjem razvoju avanturistiĉkog turizma i o

potencijalnim mogućnostima za daljnji razvoj navedenog. To je posebno aktualno zbog toga

što je pustolovni turizam relativno novi pojam u Hrvatskoj te nema dovoljno struĉne

literature, pa tako ni objavljenih anketnih istraţivanja vezanih uz stavove djelatnika turistiĉkih

agencija.

11

Osim toga ovo istraţivanje moţe doprinijeti i budućim istraţivanjima vezanim uz razvoj

selektivnih oblika turizma u Hrvatskoj. To je posebno aktualno budući da turiste više ne

motiviraju samo sunce, more i odmor na putovanje već se biljeţi sve veća potraţnja prema

aktivnom provoĊenju slobodnog vremena u prirodnom okruţenju.

12

2. AVANTURISTIĈKI TURIZAM — OPĆE ZNAĈAJKE

2.1. DEFINIRANJE POJMA I OPĆE ZNAĈAJKE

Avanturistiĉki turizam se opisuje kao slobodna aktivnost koja se odvija na nekoj neobiĉnoj,

egzotiĉnoj destinaciji, moţe biti u divljini ili u nekom urbanom mjestu, te je povezana s

visokom razinom aktivnosti svojih sudionika koji tijekom putovanja oĉekuju doţivljaj

odreĊene vrste rizika ili uzbuĊenja ( Geić S., 2009.). Ovaj vid turizma ispunjava ţelje turista

za: pustolovinama, otkrićima nepoznatog u prirodi, savladavanjem i upoznavanjem prirodnih

prepreka, uz participaciju u sportsko turistiĉkim natjecanjima. Odvija se u pustinji, planini, na

moru, polarnim prostorima, dţunglama… Karakteristiĉno za avanturistiĉki turizam je i to da

putovanja mogu za svoje sudionike predstavljati odreĊeni izazov prelaţenja osobnih granica,

bilo fiziĉkih, bilo psihiĉkih. MeĊutim, avantura znaĉi razliĉite stvari za razliĉite turiste. Ono

što za jednu osobu znaĉi avantura, ne mora znaĉiti i za nekog drugog. Avantura kao turistiĉki

proizvod ĉini prepoznatljiv i dobro definiran sektor turistiĉke industrije. U svijetu postoji

stotinjak tisuća pojedinaĉnih avanturistiĉkih turistiĉkih proizvoda, a milijuni turista ih koriste

svake godine. Avanturistiĉke ture su rijetko jeftina putovanja zbog toga što zahtijevaju skupu,

specijalnu opremu kao što su planinarske ĉizme, ronilaĉki regulatori, daske za surfanje…

Razlika izmeĊu ekoturizma, turizma u prirodi, avanturistiĉkog turizma, avanturistiĉkog

putovanja, komercijalnih ekspedicija, rekreacije na otvorenom i edukacije na otvorenom nije

u potpunosti definirana. Pojam avanturistiĉki turizam se koristi za komercijalne ture sa

vodiĉem, gdje je glavna atrakcija rekreacija na terenima u prirodi, te podrazumijeva

specijaliziranu sportsku i sliĉnu opremu, i turistima pruţa uzbuĊenje. (Buckely R., 2006.)

Sport i turizam djeluju sinergijski u većoj ili manjoj mjeri te ĉesto razvoj jednog odraţava

daljnji razvoj drugog. U takvoj uzajamnoj sprezi izmeĊu turizma i sporta moţemo govoriti o

meĊufunkcionalnoj društvenoj pojavi. Turizam sa svojim prirodnim resursima i kapacitetima

nudi osnovne elementarne ili temeljne uvjete boravka gostiju, dok sport u razliĉitim oblicima

djeluje u oblikovanju, obogaćenju i oplemenjivanju turistiĉke ponude. Svojom

prilagodljivošću i mogućnošću adaptacije na dinamiĉke promjene u društvu, sportski

programi i sadrţaji mogu zadovoljiti i kompenzirati raznovrsne potrebe gostiju. Suvremeni

13

oblici sporta doveli su do novih oblika povezanosti s turizmom. Sami turisti sve više su

aktivni sudionici u sportu te sadrţaji aktivnosti odreĊuju turistiĉku destinaciju i obratno.

Suvremeni turizam danas je spoj sporta i turizma u funkciji ĉovjekovih potreba. Kako su

turizam i sport meĊusobno povezani i od interesa za društvo, to se kontinuirano povećanje

sudionika sportske rekreacije odraţava i na povećanje broja objekata i sadrţaja sporta u

turizmu. ( Bartoluci M., Ĉavlek N., 1998.) Avanturistiĉki sportovi su glavni dio sportskih

sadrţaja.

Kod avanturistiĉkog turizma fokus je na aktivnostima u odreĊenoj destinaciji. Adventure

turistima su vaţnije aktivnosti u prirodi od samog razgledavanja prirodnih ljepota. Bavljenje

avanturistiĉkim sportovima podrazumijeva odreĊeni rizik te adrenalin, i potrebno je imati

odreĊene vještine da bi se bavilo odreĊenim sportovima. Oni otkrivaju vlastitu snagu te

iskušavaju vlastite sposobnosti (Higham J., 2005.). U razvijenim zemljama u današnje

vrijeme, avanturistiĉki proizvodi se fokusiraju na sve izazovnije i teţe aktivnosti kao:

istraţivanje još neistraţenih špilja, skijanje i snowboarding kroz neistraţene padine, penjanje

planinama rutama kojima se još nitko nije penjao, kayaking novim rijeĉnim rutama…Razina

rizika je veća i ekstremnija, meĊutim sluţbe za spašavanje su spremne i dostupne za pruţiti

pomoć u svako doba. Ovim sportovima se uglavnom bave individualci ili profesionalni

timovi.

2.2. VRSTE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Podjela avanturistiĉkih putovanja je na: hard adventure putovanja i na soft adventure

putovanja, a prema mjestu odrţavanja mogu se generalno podijeliti na sportove na vodi, na

zemlji i u zraku.

Hard adventure putovanja zahtijevaju od svojih sudionika odreĊeno iskustvo u aktivnostima

koje poduzimaju radi većeg prisustva rizika koja generiraju ta putovanja. Sudionici trebaju

biti psihiĉki i fiziĉki potpuno zdravi, trebaju biti spremni na sve vremenske uvjete, smanjenu

razinu udobnosti prilikom spavanja i konzumiranja obroka, te odrţavanja osobne higijene.

Najĉešće su namijenjeni samo ĉlanovima odgovarajućih udruga i klubova.

14

Hard adventure sportovi:

• Free climbing (slobodno penjanje): slobodno penjanje je penjanje u kojemu penjaĉ

savladava odreĊeni uspon iskljuĉivo svojom vještinom i snagom korištenjem prirodnih

hvatišta (oprimaka), uz postavljanje meĊuosiguranja. Sva oprema na penjaĉu osim

magnezija i penjaĉica sluţi iskljuĉivo kao zaštita u sluĉaju pada.

• Mountainbikeing (voţnja brdskim biciklom): odnosi se na svaku voţnju terenskim

biciklom zvan izgraĊenih prometnih pravaca. To se odnosi na brdske i šumske

puteljke, ali i na urbana podruĉja gdje god se zahtijeva vještina terenske voţnje (npr.

niz stepenice, u parkovima).

• River kayaking : voţnja kajakom niz rijeku kroz tjesnace.

• Windsurfing (jedrenje na dasci): ovisi o vjetru koji puše, neki su idealni za ekstremno

surfanje, dok su neki za velike brzine, skokove i trikove. U Hrvatskoj postoje brojni

teĉajevi jedrenja na dasci.

• Ronjenje na dah: ili apnea je ronilaĉka disciplina kojom se ljudi bave od davnina.

Ispoĉetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko posljednjih desetljeća

poĉela ozbiljna znanstvena istraţivanja koja objašnjavaju sposobnosti ljudi da se pod

vodom zadrţe po nekoliko minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara. Treninzi

ronjenja na dah poĉinju na kopnu, te je potrebno prouĉiti svu odgovarajuću opremu.

Natjecanja u ronjenju na dah postaju sve popularnija posljednjih nekoliko godina.

• Avanturistiĉko ronjenje: za bavljenje ovom vrstom sporta potrebna je odgovarajuća

oprema, meĊutim većina centara za ronjenje u svoju ponudu ukljuĉuju opremu,

ronilaĉka odijela, pa ĉak i podvodne fotoaparate i raĉunala, te vodiĉa koji educira o

tehnikama ronjenja. (Buckely R., 2006.)

• Paragliding (slobodno letenje zmajem): je slobodno letenje uz pomoć jednostavne

letjelice u obliku padobrana. Paraglider je vrsta letjelice s kojom se polijeće trĉeći,

napravljena od platna, aerodinamiĉkog profila, koja leti i slijeće bez ikakve druge

energije izuzev vjetra i gravitacije, te pilotove mišićne snage.

• Sky diving (skakanje padobranom): tandem skokovi padobranom su najsigurniji i

najpopularniji naĉin za prve skokove. Potrebno je samo 30 minuta priprema sa tandem

instruktorom. Nakon jedinstvenog i neopisivog leta nebom te slobodnog pada brzinom

200 km/h, tandem instruktor otvara padobran, atmosfera se usporava i smiruje. Slijedi

voţnja padobranom, 5-10 minuta gracioznog leta prema mjestu za slijetanje.

15

• Bungee jumping (skakanje s uţetom): skok s visoke platforme u dubinu oko 15 do

30 metara, a skakaĉ je vezan samo nogama za gumeno uţe.

• Wakeboarding (daskanje na vodi uz pomoć glisera): to je ljetna varijanta

snowboarda. Dakle, daskanje na vodi, uz boĉno kretanje. Daska je šira,a noge se drţe

paralelno. Postoje dvije pogonske varijante. Jedna je da dasku vuĉe gliser, a druga da

je vuĉe specijalna vuĉnica, tzv. ski-lift.

• Kitesurfing: daskanje na vodi uz pomoć jedra u obliku padobrana priĉvršćenog na

tijelo.

• Kanjoning: šport koji kombinira razliĉite discipline: penjanje po stijeni, speleologiju i

plivanje.

• Pustolovne utrke: to je kombinacija dvije ili više športskih disciplina, meĊu kojima se

najĉešće kombiniraju orijentacija i navigaciju u prirodi, trĉanje, voţnja brdskog

bicikla, veslanje, te savladavanje prepreka penjanjem ili drugim aktivnostima pri

kojima se koristi uţe. Utrke mogu trajati od nekoliko sati (sprint utrke), pa sve do

desetak dana (ekspedicijske utrke).

Slika 1 Paragliding - slobodno letenje zmajem

Soft adventure putovanja karakterizira manji fiziĉki rizik, sudionici mogu, ali i ne moraju

imati nekakva iskustva u aktivnostima koje poduzimaju. Uvjeti spavanja, prehrane i higijene

mogu biti bolji te su ĉešće ugodniji. Mnoge aktivnosti su priliĉno sliĉne onima u hard

adventure putovanjima, ali zahtijevaju manju fiziĉku spremnost sudionika, bilo zbog manje

zahtjevnijih izazova, bilo zbog kraćeg vremena bavljenja odreĊenom aktivnosti ili zbog

pomoći pri izvoĊenju od strane struĉnjaka. Još jedna karakteristika soft adventure putovanja

jest veći raspon aktivnosti i mjesta gdje se ona mogu odvijati.

16

Soft adventure sportovi:

• Trekking (hodanje kroz netaknutu prirodu i divljinu): Turni pohodi i pustolovine se

dogaĊaju u potpunoj divljini netaknute prirode, daleko od ljudi i civilizacije.

• Biciklizam: je rekreacija, sport i naĉin kretanja kopnom korištenjem bicikla,

prijevoznog sredstva na ljudski pogon. U usporedbi s drugim uobiĉajenim prijevoznim

sredstvima (npr. automobilom) daleko je manje opasan za zagaĊenje okoline, a ujedno

vrlo pozitivnog uĉinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle.

• Brdski biciklizam

• Špiljarenje: je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istraţivanje špilja, jama, ponora,

kaverni i drugih podzemnih krških fenomena. Sloţenost špilja i jama zahtijeva

posebne tehnike i obuĉenost timova speleologa, te se u dubokim jamama i sloţenim

špiljama aktivnost speleologa moţe opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma. U

tom smislu, dio speleoloških aktivnosti se poput alpinizma moţe smatrati sportskom

djelatnošću.

• Rafting (spuštanje gumenim ĉamcima niz rijeku): vrsta je športa, obiĉno na rijeci,

gdje se grupa ljudi (izmeĊu 4 i 10) spušta gumenim ĉamcem niz rijeĉne brzace, s

ciljem uzbuĊenja, avanture i druţenja. Rafting je, iako spada u skupinu ekstremnih

sportova te premda postoje meĊunarodna natjecanja, prvenstveno vid športske

rekreacije.

• Kayaking (voţnja kajakom): postoje razliĉiti kajaci, kojima se moţe upravljati

samostalno ili uz asistenciju vodiĉa. Voţnja je moguća po moru i rijekama. Veslajući

u kajaku istraţuje se morska obala, te se moţe doći do zabaĉenih uvala i plaţa.

• Canoeing (voţnja kanuom): u voţnji kanuom mogu sudjelovati sve dobne skupine.

Tijekom voţnje upoznaju se prirodne ljepote rijeka i mora.

• Podvodni ribolov: je jedan od segmenata ribolova općenito koji se moţe pojaviti kao

natjecateljski sport, ali kao i jedan od iznimno zanimljivih oblika rekreacije. Bez

obzira u kojem se obliku pojavio, ipak predstavlja iznimno kompleksnu i vrlo

zahtjevnu disciplinu koja podrazumijeva visok stupanj spremnosti, dobro poznavanje

mjesta gdje se lovi, opreme koja se koristi i poznavanje vlastitih psihofiziĉkih

sposobnosti. ( Šerić N., 2007.)

• Trekking na konjima (putovanje jahanjem na konjima): namijenjeno je za avanturiste

ţeljne zbliţavanja sa prirodom i konjima. Trekking je za jahaĉe sa osnovnim znanjem

17

jahanja i za naprednije jahaĉe. U prvom sluĉaju jaši se hodom i kasom, a u drugom uz

navedeno i galopom. Potrebna je odreĊena oprema kao jahaĉe hlaĉe i ĉizme.

• Jeep safari (organizirana voţnja jeepom): voţnjom u terenskim vozilima se obilaze

prirodne ljepote, te se zaustavlja na odreĊenim odredištima.

• Paintball: to je kombinacija djeĉjih igara “rata” i “skrivaĉa”, ali je mnogo izazovniji i

sofisticiraniji. Broj igraĉa u svakom timu moţe varirati od jednog ili dva, pet ili deset,

do preko sto ili ĉak tisuću. “Ratuje” se markerima koji ispaljuju kuglice punjene

bojom.

• Skijanje: je naĉin kretanja zasnijeţenim površinama uporabom skija koje su skijaškim

vezovima priĉvršćene za noge skijaša. Većina skijaša danas su rekreativci koji na

ureĊenim skijaškim stazama, koriste u kako bi se popeli na vrhove planina, te provode

slobodne trenutke spuštajući se niz snjeţne padine. Ovisno o disciplini, skijati se moţe

gotovo na svakoj površini prekrivenoj snijegom: na ravnijim se prakticira skijaško

trĉanje, na strmijim neka od alpskih disciplina.

• Snowboarding: u tome sportu se ne koriste dvije skije već jedan bord, odnosno daska

za skijanje na kojoj border stoji u sliĉnom poloţaju kao u daskanju na valovima.

Izvodi se u nekoliko razliĉitih disciplina, od kojih su popularne discipline slobodnog

stila ili slobodne voţnje. Snowboarderi mogu koristiti standardne skijaške staze, iako

se većina odluĉuje za neureĊene strmine.

• Let balonom: osnovni princip aerostatike koji se u letenju toplozraĉnim balonima

koristi je da se topliji zrak podiţe uvis. Topliji zrak diţe se iznad mase ostalog zraka

jer je lakši od njega. Zagrijava li se zrak, balon se diţe,ako se hladi, balon se spušta.

Balonom se upravlja jedino hvatajući zraĉne struje na razliĉitim visinama. Nema

naĉina za izravno skretanje lijevo ili desno. Leteći balonom nikada nije posve sigurno

gdje će toĉno završiti let, a to svakom letu daje avanturu.

• Jedrenje: je umijeće upravljanja jedrilicom, tj. plovilom na vodi pokretanog

iskljuĉivo snagom vjetra. Danas je jedrenje za većinu ljudi rekreacija i zabava, te vrlo

popularan i raširen sport. Jedrilica ili drugo plovilo na jedra se kreće po vodi pokretana

snagom vjetra. Jedriliĉarska natjecanja se nazivaju regate. Cilj natjecanja je proći

zadanu stazu u što kraćem vremenu.

• Ronjenje s bocama: ronjenje moţe biti individualno ili organizirano, i obavlja se

temeljem Odobrenja za ronjenje. Najveća dozvoljena dubina sportsko-rekreativnog

ronjenja zrakom (s bocama) iznosi 40 metara. Prije svakog ronjenja ronilac mora biti

18

sto posto siguran u svoje zdravlje, te biti fiziĉki i psihiĉki spreman. Mora biti upoznat

s uvjetima ronjenja, vremenskim prilikama, te podvodnim strujama.

Slika 2 Sea kayaking - voţnja kajakom morem

Kao posebnu vrstu pustolovnog turizma navodi se team building koji spada u obje kategorije

i ĉiji program moţe sadrţavati gotovo sve tipove avanturistiĉkog turizma. Team building je

skup edukativno rekreativnih aktivnosti ĉija je svrha stvaranje tima u kojeg se moţe pouzdati.

Koncepcija programa podrazumijeva snalaţenje u novom okruţenju, daleko od radnog mjesta

i sigurnosti civilizacije. Treba se snalaziti u novoj situaciji, zajedno pronaći i ostvariti

rješenja. Svrha je razvoj poţeljnih karakteristika pojedinca ili tima, smanjivanje akumuliranog

stresa, poboljšanje komunikacije izmeĊu uposlenika pod stresom, upravljanje konfliktnim

situacijama, jaĉanje timskog duha i samopouzdanja, preuzimanje rizika i odgovornosti.

2.3. RESURSNA OSNOVA RAZVOJA AVANTURISTIĈKIH OBLIKA TURIZMA

Temeljni turistiĉki resursi su resursi koji mogu privući ili već privlaĉe turiste da posjete

destinaciju u kojoj se one nalaze. One su sastavni dio svega onoga što posjetitelje privlaĉi da

privremeno napuste svoje stalno mjesto boravka. Turistiĉka resursna osnova dio je cjelokupne

gospodarske resursne osnove odreĊenog prostora, koja osim turistiĉke atrakcijske osnove kao

temeljnog turistiĉkog resursa, sadrţi i ostale izravne i neizravne turistiĉke resurse. (Kušen E.,

2002.)

19

Kako je avanturistiĉki turizam uglavnom orijentiran na prirodu i boravku u prirodi, osnovni

resurs svake destinacije, koja temelji svoju ponudu na takvom turizmu jest, okoliš i njegove

prirodne atrakcije. MeĊutim sama priroda nije dovoljna za razvoj takve ponude. Osim okoliša

u kojem boravi, turist koristi i smještaj, prijevoz, konzumira hranu i piće, te se nerijetko

koristi uslugama struĉnog kadra i iznajmljuje potrebnu opremu prilikom izvoĊenja odreĊenih

aktivnosti. Prema E. Kušenu te sastavnice su definirane kao izravni i neizravni turistiĉki

resursi, dok je sama priroda i okoliš temeljni turistiĉki resurs većine avanturistiĉkih putovanja.

Tabela 1 Prirodne turistiĉke atrakcije

PRIRODNE ATRAKCIJE

Geološke znaĉajke Klima Voda

špilje mediteranska klima more

planine planinska klima rijeke

nizine jezera

pustinje vodopadi

otoci morska obala

stijene plaţe

vidikovci kupališta

kanjoni/klanci

paleontološki lokaliteti

Izvor: Kušen E.; Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam 2002.

U Tabeli 1 je prikazana resursna osnova avanturistiĉkih sportova prema Kušenovoj

klasifikaciji prirodnih atrakcija. Prirodne atrakcije koje su resursna osnova za razvoj

avanturistiĉkog turizma su: geološke znaĉajke, klima i vode.

20

2.3. POVIJESNI RAZVOJ AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Avanturistiĉka putovanja imaju dugu i daleku povijest. Svako putovanje u 19. stoljeću moglo

bi se nazvati avanturom jer je putnik kretao u nepoznata, neistraţena podruĉja. Ta ĉinjenica

govori i to da je ĉovjek kroz godine bio pustolov, u potrazi za neĉim još neviĊenim i

nedoţivljenim. Ipak, ono što su u današnje vrijeme avanturistiĉka putovanja proizašlo je iz

Velike Britanije. Britanci su se meĊu prvima odluĉili na putovanja s motivom za planinarenje,

skijanje i sliĉne sportove. Na samom poĉetku 20. stoljeća avanturistiĉka putovanja poĉela su

se javljati u raznim oblicima.

Veliku popularnost imao je lovni turizam, iako se on danas ne ubraja u avanturistiĉki turizam,

u zemljama koje su i male kolonije na podruĉju Afrike i Azije do sredine 20. stoljeća. (Velika

Britanija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemaĉka, od kojih su danas većina njih vodeća

emitivna trţišta za avanturistiĉki turizam). Popularnost avanturistiĉkih putovanja poĉinje rasti

ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, zbog viška vojne opreme kao što su dţipovi, šatori i

splavi, dakle sva oprema koja se mogla pretvoriti za civilnu uporabu. Osim toga, vojnici koji

su bili stacionirani u cijelom svijetu vratili su se kući s novim interesom za egzotiĉnim

putovanjima. 60-ih godina 20. stoljeća poĉinje masovni turizam na europskim destinacijama,

a paralelno s tim manji broj putnika poĉinje prekooceanska putovanja od Europe do Azije.

Velika većina tih putnika je bila motivirana raznim trendovima tog vremena. To su bila

putovanja na razne rock festivale i koncerte, te spiritualni motivi putovanja, posebno u Indiju,

kao što je spoznaja samog sebe. Tada se pojavljuju i prve putniĉke agencije koje organiziraju

avanturistiĉka putovanja: Nouvelles Frontires u Francuskoj i DAV Summit Club u

Njemaĉkoj. MeĊu starijom populacijom takoĊer dolazi do mijenjanja interesa i naĉina ţivota,

te oni postaju aktivniji i spremni na fiziĉke izazove, imaju ţelju ostati zdravi i vitki i u dobroj

fiziĉkoj kondiciji te se osim pješaĉenja i biciklizma poĉinju zanimati i za razne oblike

veslanja (rafting, canoeing), ronjenje, skakanje s padobranom. U isto vrijeme neistraţena

podruĉja postaju dostupnija i sigurnija zahvaljujući razvoju prometa i medicine, dok razvoj

komunikacijskih i informatiĉkih tehnologija ima veliku ulogu u razvoju avanturistiĉkog

turizma, na primjer upotreba GPS-a uvela je revoluciju u putovanjima po destinacijama bez

civilizacije, kao što su pustinje ili prašume.

21

Sektor avanturistiĉkog turizma, odnosno aktivnog odmora u prirodi, postao je jedan od

najvaţnijih oblika turizma: posljednjih 15-ak godina taj sektor raste oko 20 posto godišnje i

ĉini oko 20 posto ukupnoga svjetskog turistiĉkog trţišta te 25 posto svih paket-aranţmana u

Europi. (www.undp.hr)

Vodeća svjetska emitivna trţišta avanturistiĉkog turizma u današnje vrijeme su visoko

razvijene zemalja Europe, Amerike, Istoĉne Azije i Pacifika. Više od polovice se nalazi u

Europi, uglavnom iz urbanih gradova na sjeveru i u središtu. Sve se više ljudi odluĉuje na više

kraćih odmora tijekom godine, od kojih je velik broj onih koji putuju u inozemstvo. Najveća

turistiĉka trţišta koja generiraju ovakvu vrstu putnika su Njemaĉka, Velika Britanija,

Francuska, Nizozemska i Japan.

Svaka zemlja na svijetu ima potencijala za avanturistiĉki turizam, ali ipak postoje neke zemlje

ili destinacije koji su se uspjele bolje probiti na trţište, te postale popularne, moţe se ĉak reći i

trendovske destinacije u koje gotovo svatko ţeli otputovati. Neke od destinacija koje nude

najveći avanturistiĉki doţivljaj su: Antartika, Egipat, Peru, Jordan, Juţna Afrika, Costa Rica,

Tajland, Kina, Australija i Indija.

2.4. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Avanturistiĉki turizam biljeţi u svijetu trend rasta, sve više turista se odluĉuje za taj vid

turizma zbog toga što dolazi do promjena u potrebama potencijalnih turista. Turisti zaziru od

masovnosti i traţe individualizirana turistiĉka ponuda po mjeri potreba i ţelja konkretnog

pojedinca. U svijetu postoje razne organizacije avanturistiĉkog turizma, te se odrţavaju diljem

svijeta razni kongresi, konferencije i sajmovi na temu avanturistiĉkog turizma. Gotovo svaka

destinacija ima svoje organizacije za razvoj i promociju avanturistiĉkog turizma. MeĊutim

postoje i meĊunarodne organizacije avanturistiĉkog turizma. Neke od njih su:

Adventure Travel Trade Association (ATTA) je organizacija sa sjedištem u Seattlu –

Sjedinjene Ameriĉke Drţave. Predstavljaju se kao globalna organizacija koja okuplja

vodeće ljude koji posluju u avanturistiĉkoj industriji. Ima oko 700 ĉlanova diljem

svijeta, ĉlanovi su rasprostranjeni na šest kontinenata i u više od 60 zemalja diljem

22

svijeta. Ĉlanice ATTA su turoperatori, organizacije za destinacijski marketing,

turistiĉke zajednice, turistiĉke agencije, vodiĉi, pruţatelji usluga te razni mediji. Misija

organizacije ATTA je ujedinjavanje, profesionalizacija, promocija i odgovorna

izgradnja avanturistiĉkog trţišta širom svijeta. Svojim ĉlanovima pruţaju poslovnu

podršku, edukaciju, istraţivanja, promociju i poslovno umreţavanje. Ova

organizacija organizira putovanja na egzotiĉna mjesta te istovremeno radi na oĉuvanju

okoliša i ekološke raznolikosti. ( www.adventuretravel.biz )

Explore Worldwide osnovan je 1981. od tri manje turistiĉke agencije koje su se bavile

avanturistiĉkim putovanjima. Danas nudi preko 300 razliĉitih turistiĉkih aranţmana u

nešto više od 100 drţava diljem svijeta. Broje 120 stalno zaposlenih i 150 turistiĉkih

vodiĉa. ( www.explore.co.uk )

Exodus Travel osnovan je 1974., nude 300 pustolovnih aranţmana u 80 drţava diljem

svijeta. (www.exodus.co.uk )

Od 16. do 20. svibnja 2011. godine u Italiji, u gradu Narni, odrţana je konferencija Globalni

ISO avanturistiĉkog turizma. Dakle, ISO (MeĊunarodna organizacija za normizaciju) donijela

je odreĊene standarde za razvoj avanturistiĉkog turizma zbog toga što raste porast interesa za

tim vidom turista i predviĊa se da će se u budućnosti još više razvijati. Smatraju da trebaju

postojati odreĊeni standardi u avanturistiĉkom turizmu, a neke od toĉaka o kojima su

raspravljali su standardi sigurnosti te standardi osoblja.

23

3. AVANTURISTIĈKI TURIZAM U HRVATSKOJ

3.1. DOSADAŠNJI RAZVOJ AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Hrvatska ima vrlo velike mogućnosti za razvoj avanturistiĉkog turizma s obzirom na svoja

prirodna bogatstva i sve komparativne prednosti koje pogoduju njegovu razvoju. To su

ponajprije zdrav okoliš i prirodni resursi pogodni za razne oblike aktivnog odmora. U

proteklih 20-30 godina razvoj hrvatskog turizma grubo se dijeli na dva razdoblja: prijeratno

razdoblje i poslijeratno razdoblje, nakon osamostaljenja Hrvatske. Poznata je ĉinjenica da

turizam prije rata karakterizira masovnost, motiv sunca i mora, koje su uz smještaj i prijevoz

jedine sastavnice odmorišnog turizma u Hrvatskoj. Tako se moţe reći da se pojedine vrste

turizma, specijalizirane za pojedine motive dolaska gostiju, poĉinju razvijati i unapreĊivati tek

nakon rata. U te pojedine vrste turizma, relativno nove na našem turistiĉkom trţištu, ubrajamo

i avanturistiĉki turizam. U razdoblju prije rata osnovani su brojni savezi, neki od njih su:

Hrvatski planinarski savez ( osnovan 1874. godine meĊu prvim takvim društvima u Europi),

te Hrvatski jedriliĉarski savez. Promicali su pustolovni duh i kulturu, organizirali izlete,

istraţivanja, ekspedicije u Hrvatskoj i svijetu.

Nakon osamostaljenja poĉinju se organizirati prve avanturistiĉke utrke u Hrvatskoj (Cro-

Challenge, Terra Incognita, KI-Challenge...). Utrke su otkrile i promovirale Hrvatsku kao

zanimljivu avanturistiĉku destinaciju, potakle mnoge domaće ljude na avanturu, generirale

većinu današnjih avanturistiĉkih poduzetnika, povećale su broj tvrtki i obrta koji nude

avanturistiĉke usluge, te su potakle rast potraţnje i ponude adrenalinskih sadrţaja i aktivnosti

S obzirom na to da su se poĉele mijenjati potrebe turista, avanturistiĉki turizam je postao

dijelom ukupne turistiĉke ponude Hrvatske. Tako je u sklopu svojih sajamskih aktivnosti

2004. godine ţupanijska komora Split prvi put organizirala nastup tvrtki iz cijele Hrvatske na

sajmu avanturistiĉkog turizma The Daily Telegraph Adventure & Sport Show, odrţanom u

sijeĉnju u londonskom Olympia Exhibition Centeru. Na hrvatskom štandu veliĉine 13,5

metara kvadratnih predstavile su se turistiĉke agencije Adventure Dalmacija Split, Alternatura

Vis, Biokovo Active Holidays Makarska, turistiĉka agencija Vanka Regule s Braĉa, hotelski

lanac Liburnia riviera, hoteli iz Opatije i TZ Sutivana.

24

Hrvatska gospodarska komora takoĊer je podrţala ponudu avanturistiĉkog turizma

osnivanjem Grupacije, a potom i Zajednice pustolovnog (adventure) turizma (ZPT) pri HGK.

Trenutaĉno Zajednica broji 56 ĉlanova, od kojih su barem 50 poduzetništva, dok je polovica

njih smješteno na podruĉju Dalmacije. Godine 2004. HTZ-a je tiskala brošuru Pustolovni

turizam s cjelokupnom hrvatskom ponudom u kojoj su predstavljene mogućnosti Hrvatske uz

popis putniĉkih agencija koje organiziraju avanturistiĉke izlete i višednevne aranţmane.

U Hrvatskoj se nalaze brojni prirodni potencijali za avanturistiĉki turizam i prava je šteta što

te bogate resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pruţaju niz mogućnosti za razvoj

turizma, te bi uz kvalitetno razraĊenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla postati jedna

od vodećih destinacija za avanturistiĉki turizam u regiji. Naţalost, avanturistiĉka turistiĉka

ponuda u Hrvatskoj je priliĉno disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na sposobnosti

nekoliko pojedinaca koji svojom domišljatošću na raznorazne naĉine uspijevaju prodati svoje

aranţmane. TakoĊer ne postoji analiza niti pouzdana statistika podataka vezanih za domaću

avanturistiĉku gospodarsku djelatnost, a ponuda je disperzirana na cijelom podruĉju Hrvatske:

od Istre do Slavonije i od Podravine do Dubrovnika.

Ponajviše zahvaljujući bogatoj resursnoj osnovi i usmenoj predaji Hrvatska se uspjela

pozicionirati meĊu poţeljnija odredišta adrenalinskih uţitaka, a bez premca bi mogla biti lider

u regiji u tom selektivnom dijelu turistiĉke ponude iako joj je sve znaĉajniji i ozbiljan

konkurent Crna Gora. MeĊutim hrvatsku avanturistiĉku priĉu odliĉno prodaju strane putniĉke

agencije koje su potencijale bolje prepoznale i utrţile od domaćih. Kao zemlja avanturistiĉkog

turizma Hrvatska je posebno popularna u SAD-u koji od avanturistiĉke ponude godišnje

uprihodi više od 130 milijardi dolara, dok je National Geographic Adventure bio istaknuo

Hrvatsku kao najbolju destinaciju za pustolovni turizam u 2006. godini. ( HTZ – Glasnik7,

2010.)

25

3.2. ANALIZA RAZVOJNIH PRETPOSTAVKI AVANTURISTIĈKOG

TURIZMA U HRVATSKOJ

3.2.1. Trţišni trendovi kao pretpostavka razvoja avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj

Turizam postaje globalna aktivnost, te biljeţi trend kontinuiranog rasta tijekom proteklih

pedesetak godina. Današnji turizam je spontaniji s naglaskom na improvizaciju. Ciljevi

putovanja su raznovrsniji a motivi diverzificirani. Putovanja su kombinirana sa zabavom,

hobijima, zdravljem, uţitkom, povećanjem kvalitete ţivota i avanturom. Naĉin provoĊenja

odmora postaje aktivan i edukativan nasuprot mirnom, pasivnom i sporom odmoru koji

karakterizira masovni turizam. Velika se pozornost pridaje zaštiti okoliša te interakciji s

lokalnom zajednicom i stanovništvom. Dakle suvremeni trţišni trendovi pogoduju razvoju

avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj:

Društveni trendovi: Potrebe su temelj motiviranog ponašanja ĉovjeka. One predstavljaju

zahtjev pojedinca ili društvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakšanja

osjećaja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućih razina blagostanja. Turistiĉke potrebe su

sadrţane u sustavu općih ĉovjekovih potreba i promatraju se kao posebnost. One su

raznolikost sadrţaja i strukture, a sinonimi su im potrebe za putovanjem, promjenama,

rekreacijom, itd. (Petrić L., 2007.) Dolazi do promjena na trţištu potraţnje, mijenjaju se

potrebe suvremenog turista. Prije su glavni motivi zbog kojih su turisti odlazili na putovanja

bili kupanje, sunĉanje, relaksacija i odmor, meĊutim u današnje vrijeme turiste motiviraju na

odlazak na putovanje aktivnosti u prirodi, bavljenje sportom, zdrav ţivot, emocije, avanture te

rekreacija. Kupci su aktivniji, obrazovaniji i s više raspoloţivih sredstava te traţe aktivne i

poticajne proizvode. Na prodaju turistiĉkih proizvoda utjeĉe i odnos rada i odmora zbog toga

što suvremeni kupci pod sve većim pritiscima zbog poslovnih obaveza, te preferiraju kraća ali

ĉešća putovanja. Turist je u stalnoj potrazi za neĉim novim i ţeli otputovati u destinacije koji

se razlikuju od njegovog svakodnevnog okruţenja.

Na meĊunarodnoj je razini vidljiv i trend generalizacije i ujednaĉavanja turistiĉkog ponašanja,

temeljem općesvjetskih obrazaca i normi (ujednaĉenost tehnologije, prometnih sredstava i

normi, standarda smještaja i informacija), dok je istodobno na djelu diferenciranost poticajnih

26

i privlaĉnih motiva s izraţenom tendencijom utjecaja vlastitog kulturnog identiteta. (Bartoluci

M, Ĉavlek N., 1998.)

Javlja se trend zdravog ţivljenja zbog kojeg ljudi posjećuju mjesta za rekreaciju.

Avanturistiĉki turizam je idealna kombinacija bavljenja sportom u netaknutoj prirodi, a

svijest o potrebi oĉuvanja okoliša integralni je dio suvremenih društvenih vrijednosti.

Suvremeni putnici ţele sami organizirati prijevoz, smještaj i ostale potrebne usluge na svojim

putovanjima. Tako putnici osiguravaju maksimalnu fleksibilnost i prilagoĊenost osobnim

potrebama i ţeljama.

Izuzetno su vaţni i društveni trendovi kao što su promjene društvenih vrijednosti, stavova i

uvjerenja te razvoj diferenciranih stilova ţivota. Suvremenim turistima je kvaliteta ţivota

prioritet. Turisti teţe samo-ispunjenju, ţele nova iskustva ispunjena znaĉenjem, te traţe

priliku za osobni rast. Traţe usluge i/ili proizvode koji će ponuditi protuteţu svakodnevnoj

uţurbanosti i stresu, kao što su fiziĉke aktivnosti. Suvremeni turist je aktivan je u smislu

fiziĉke aktivnosti, aktivan je u smislu zainteresiranosti za razliĉite aspekte destinacije koju

posjećuje, aktivan je u samostalnom odabiru proizvoda i usluga koje kupuje. (Hudson S.,

2003.)

Interesi i hobiji prenose se i za vrijeme odmora te postaju glavni motivi ili glavna aktivnost

tijekom specijaliziranih putovanja. Danas postoje i razvijaju se brojni posebni interesni

segmenti: biciklisti, ronioci, gurmani, promatraĉi ptica, itd. Vaţnost ovih segmenata općenito

raste, a mogu biti posebno znaĉajni za razvoj avanturistiĉkog turizma zbog toga što u današnje

vrijeme najveći potencijal za rast pokazuju upravo sve vrste specijalizirane ponude stvorene

prema potrebama specifiĉnih trţišnih segmenata.

Tehnološki trendovi: Izuzetno brz razvoj tehnologije je znaĉajno promijenio turistiĉku

industriju, u podruĉju informiranja, komuniciranja, kupovanja, te ponude proizvoda i usluga.

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija danas unosi najveće promjene u

turistiĉku aktivnost, na što najviše utjeĉe razvoj Interneta. Internet je danas nezaobilazan izvor

informacija, te postaje i sve vaţnije mjesto kupovanja. Dakle turisti iz bilo kojeg dijela svijeta

mogu preko interneta kupiti aranţman za boravak u Hrvatskoj, te prikupiti sve potrebne

informacije vezane uz putovanje.

27

3.2.2. Institucionalne pretpostavke razvoja avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj

Institucije turističkog sustava u Republici Hrvatskoj: obuhvaćaju nekoliko tijela na

nacionalnoj, ţupanijskoj i lokalnoj razini, koje sudjeluju i doprinose cjelokupnom turistiĉkom

sustavu Republike Hrvatske, a uz to postoji i niz institucija, odnosno organizacija koje

oblikuju djelovanje avanturistiĉkog turizma:

Ministarstvo turizma

Upravni odjeli za turizam i gospodarstvo pri Ţupaniji

Hrvatska turistiĉka zajednica

Turistiĉke zajednice Ţupanije

Turistiĉke zajednice mjesta

Hrvatska gospodarska komora (sektor za turizam)

Hrvatska obrtniĉka komora

Udruge: Udruga hrvatski putniĉkih agencija, Hrvatska udruga hotelijera i restoratera,

kamping udruţenje Hrvatske, itd.

Razvoj posebnih oblika turizma i povezano s time razvoj avanturistiĉkog turizma postaje

prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ministarstvo

turizma osigurava sredstva u okviru razliĉitih programa investicijske podrške i poticanja

razvoja posebnih oblika turizma. TakoĊer rade na unapreĊenju kvalitete i povećanju sigurnosti

pri odvijanju posebnih oblika turizma na moru i priobalju. Za razvoj avanturistiĉkog turizma

je vaţno što Ministarstvo turizma dodjeljuje bespovratna sredstva Hrvatskoj gorskoj sluţbi

spašavanja za prevenciju nesreća i spašavanja (izrada i distribucija letaka i upozorenja te

drugih materijala za turiste koji se kreću na nepristupaĉnim prostorima, edukacija turistiĉkih

djelatnika koji se bave organiziranjem i provoĊenjem pustolovnih sadrţaja na prostorima

izvan gradova i javnih prometnica, jaĉanje teritorijalne pokrivenosti prostora spasilaĉkim

sluţbama, izrada interventnih helidroma na nepristupaĉnim terenima i puĉinskim otocima,

odrţavanje stalne pripravnosti zbog pruţanja pomoći turistima u nevolji). Ministarstvo

turizma te Hrvatska turistiĉka zajednica provode razne aktivnosti da bi se turizam odvijao

kroz cijelu godinu, što pogoduje razvoju avanturistiĉkog turizma koji se ne mora odvijati u

vrijeme sezone.

28

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori posluje Zajednica pustolovnog (adventure) turizma, ĉiji je

osnovni zadatak registracija i praćenje avanturistiĉkog turizma. Zajednica ima 70 ĉlanova,

pravnih subjekata, iz svih krajeva Hrvatske. Osnivanje Zajednice pustolovnog (adventure)

turizma daje mogućnost ravnopravnog djelovanja svih ĉlanica koje sudjeluju u radu, s

obzirom da ĉlanice Zajednice osim trgovaĉkih društava mogu biti i obrti koji pruţaju usluge u

avanturistiĉkom turizmu. Zajednica u suradnji s Hrvatskom gorskom sluţbom spašavanja od

2005. godine provodi obuku o sigurnosti izvoĊenja avanturistiĉkih dogaĊaja.

Razvojem avanturistiĉkog turizma u Hrvatskoj bave se razne organizacije od kojih su

najaktivnije turistiĉke agencije specijalizirane za avanturistiĉki turizam , neke od njih su:

Adventure Dalmatia, T.A. Investigator Tours, Ad natura d.o.o. za pustolovni turizam, itd.

Zakonska regulativa avanturističkog turizma u Republici Hrvatskoj: Kljuĉni zakonski

propisi koji reguliraju poslovanje u turizmu, a time i avanturistiĉki turizam su:

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94): Ovaj

zakon ureduje ustrojstvo i naĉin rada turistiĉkih zajednica, te osnovna naĉela njihova

financiranja i gospodarenja.

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (NN 35/95): Ovim zakonom utvrĊuju

se kriteriji za razvrstavanje turistiĉkih mjesta u razrede, skupine gospodarskih

djelatnosti i stope po kojima se obraĉunava i plaća ĉlanarina turistiĉkoj zajednici.

Zakon o boravišnoj pristojbi (NN 27/91): Ovaj zakon regulira obavezu graĊana da

plaća boravišnu pristojbu, ako u turistiĉkom mjestu izvan svog prebivališta koriste

uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistiĉka

djelatnost.

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07): Ovim se Zakonom ureduje naĉin i

uvjeti za pruţanje usluga u turizmu, a koje podrazumijevaju pruţanje usluga turistiĉke

agencije, turistiĉkog vodiĉa, turistiĉkog pratitelja, turistiĉkog animatora, turistiĉkog

zastupnika, turistiĉke usluge u nautiĉkom turizmu, turistiĉke usluge u seljaĉkom

gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turistiĉke usluge u

ostalim oblicima turistiĉke ponude i ostale usluge koje se pruţaju turistima u svezi s

njihovim putovanjem i boravkom. Usluge u turizmu mogu pruţati trgovaĉka društva,

29

zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici, te fiziĉke osobe. Za kvalitetan razvoj

avanturistiĉkog turizma sve agencije i ostali pravni subjekti trebali bi na svim

razinama primjenjivati Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima i načinu pružanja

usluga putničkih agencija (NN 62/96). Ovim Pravilnikom propisuju se minimalno-

tehniĉki uvjeti koje, prema vrsti usluga koje pruţaju trebaju ispunjavati putniĉke

agencije, naĉin na koji mogu pruţati svoje usluge, te minimalni uvjeti koje mora

ispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putniĉke agencije. Na hrvatskom trţištu

avanturistiĉkog turizma ĉesto se mogu susretati razni oblici neadekvatnog poslovanja.

Zakon o pruţanju usluga u ugostiteljstvu ne propisuje jasne uvjete tko zapravo ima uvjete,

odnosno struĉnost i licenciju baviti se riziĉnom vrstom zabave. TakoĊer postoji nedostatak

provedbenih Pravilnika kojima bi se reguliralo funkcioniranje svih subjekata

avanturistiĉkog turizma. Postoji problem rizika bavljenja avanturistiĉkim sportovima,

problem adekvatne opreme, osiguranja, spašavanja. Ni jedna od tih odrednica nije

regulirana nekim Pravilnikom.

30

4. AVANTURISTIĈKI TURIZAM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŢUPANIJI

4.1. PRIRODNI PREDUVJETI I RESURSI POGODNI ZA RAZVOJ

AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U SPLITSKO - DALMATINSKOJ

ŢUPANIJI

Splitsko-dalmatinska ţupanija prostorno je najveća ţupanija Hrvatske – ukupne površine

14.045 km2, od ĉega na površinu kopna otpada 4.572 km

2, odnosno 32,5%. Nalazi se u

središnjem dijelu juţne Hrvatske. Ţupanija se proteţe, od Vrlike na sjeveru do otoka Visa i

Palagruţe na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca i Gradaca na istoku. Ţupanija na sjeveru

graniĉi s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovaĉko-neretvanskom, na

jugu morskom granicom s Italijom, te na zapadu s Šibensko-kninskom ţupanijom.

Otoĉno podruĉje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veliĉinom i naseljenošću izdvaja

se 5 otoka, a to su: Ĉiovo, Šolta, Braĉ, Hvar i Vis. Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik,

Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija. Otoci su karakterizirani izrazitom

mediteranskom klimom i blagim reljefom.

U kopnenoj strukturi prostora ţupanije prevladavaju:

šumske površine (2.051,6 km2 ili oko 45,4% od ukupne površine);

poljoprivredne površine (991,4 km2 ili oko 22% od ukupne površine);

izgraĊene površine (120 km2 ili oko 2,6% od ukupne površine);

dok preostalih 30% površine Ţupanije ĉine vodene površine (jezera vodotoci, akumulacije),

zaštićene cjeline (prirodne i graditeljske baštine) i neplodne površine. Najveće jezero

Ţupanije je Peruĉa (površine 13 km2), a najduţa rijeka je Cetina (duţine 101 km). ( Plan

aktivnog ukljuĉivanja svih subjekata u akciju gašenja poţara za 2009 godinu)

31

Klimatska obiljeţja

Ţupanija se nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime ĉije su osnovne osobine suha i

vruća ljeta te blage i vlaţne zime. Krećući se od otoĉnog preko obalnog do zaobalnog

podruĉja, srednje godišnje temperature opadaju, a povećava se ukupna koliĉina oborina.

Klima otoĉkog podruĉja je topla s obiljem sunca i temperaturama koje rijetko padnu ispod

nule, te sa malo oborina. Klima priobalja karakterizirana je većim oborinama u hladno doba

godine, te vrućim, suhim i izrazito vedrim ljetom. Planinske barijere priobalja prijeĉe veći

utjecaj mediteranske klime na zagorsko podruĉje. U unutrašnjosti zaobalnog podruĉja, na

mjestima u kojima mediteranska klima nema utjecaja zbog prirodnih barijera, javljaju se

elementi kontinentalne klime.

Temperatura najhladnijeg mjeseca se kreće izmeĊu –3°C i +18°C, dok je srednja temperatura

najtoplijeg mjeseca veća od 22°C. Prevladavajući vjetrovi su bura i jugo ĉija uĉestalost iznosi

35 do 55% godišnje. Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno tople vode s

temperaturom od 10 do 26 °C najvaţniji je indikator klimatskih karakteristika na širem

podruĉju Ţupanije. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske ţupanije 2011. - 2013.)

Prirodna bogatstva i resursi

Park-šuma Marjan- simbol grada Splita i nezaobilazni dio njegove povijesti. Površina

Marjana je oko 340 ha, od ĉega je polovica pokrivena borovom šumom. a ostatak su livade,

morska obala i park Sustipan. Marjan je 1964. godine proglašen park-šumom i time zaštićen

Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske. Park šuma Marjan nudi sportsko-rekreacijski

sadrţaj. Budući je Marjan zatvoren za promet, idealno je mjesto za izlete i šetnje, a tijekom

ljeta njegove su plaţe pune kupaĉa. Dio Marjana ĉini penjalište Šantine Stine koje broje

sedamdeset uspona svih teškoća. Svi su ureĊeni i zapisani po pravilima i propisima

Internacionalne Alpinistiĉke Unije (UIAA). Svakodnevno splitski alpinisti i sportski penjaĉi

uţivaju u nevjerojatnoj marjanskoj klimi, koja dozvoljava penjanje i treniranje u bilo koje

doba godine, pripremajući se za razne ekspedicije ili penjaĉke pothvate..

32

Slika 3 Juţna strana Marjana

Planina Mosor- sa duţinom od svojih 25 km duţine i najvišim vrhom od svega 1339 m

(Veliki Kabal) Mosor se ne istiĉe masivnošću pored ostalih dalmatinskih planina. MeĊutim

već više od 80 godina predstavlja bazu planinarima iz jednog od hrvatskih najstarijih i

ĉlanstvom najbrojnijih planinarskih društava HPD Mosor, Split. Njen krševiti masiv se

proteţe od Kliškog prijevoja do rijeke Cetine, zadrţavajući pri tom pravac kretanja (sz-ji)

tipiĉan za dinarske planine, dok Cetina polukruţno obuhvaća istoĉni dio Mosora i ĉini

prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom, Biokovom. Zbog svojih prirodnih

obiljeţja zanimljiva je alpinistima, izletnicima i slobodnim penjaĉima, a HPD Mosor

organizira i provodi planinarske edukacije poput škole penjanja ili speleološke škole.

Park prirode Biokovo- planina koja izranja iz mora pruţajući sa svojih vrhova i vidikovaca

nezaboravne panoramske poglede na Makarsku rivijeru i Zabiokovlje. Površina planine je

196 km2

s najvišim vrhom Sveti Jure (1762 m). Osim po svome poloţaju, Biokovo je

jedinstveno i zbog svoje geomorfologije, te biološke raznolikosti, što su bili glavni razlozi

proglašenja planine Biokovo parkom prirode 1981. godine. Zbog svojih prirodnih znaĉajki

predstavlja zanimljiv izazov hodaĉima, penjaĉima i letaĉima.

Kanjon rijeke Cetine - proteţe se od njenog ušća blizu Omiša i ide 10 km uzvodno. Kanjon je

jedan od najznaĉajnijih geomorfoloških fenomena kojeg je formirala Cetina – tipiĉna krška

rijeka. U svom donjem toku Cetina se duboko uvukla u stjenovitu bazu izmeĊu Mosora i

Dinare poviše Omiša, te tako formirala kanjon dubine 300 metara. Rijeka je okruţena bogatim

zelenilom sa nekoliko malih ali lijepih otoĉića. Na nekim mjestima rijeka teĉe brzo, a

povremeno je potpuno mirna i kao takva je idealno mjesto za odmaranje tijela i duše ali

ujedno pogodna i za pustolovne aktivnosti poput raftinga ili kanu safarija. U neposrednoj

33

blizini nalazi se penjalište koje je jako popularno u ljetnim mjesecima.

Uz struĉne savjete brojnih instruktora turisti ţeljni avanture nauĉe kako se sigurno popeti i

spustiti s omiških litica.

Rijeka Vrljika - Vrljika je krška rijeka, ponornica koja izvire u Prološcu i Glavini Donjoj, iz

više izvora od kojih su najveći Opaĉac i Utopišće. Ukupna duţina njenog toka je 70

kilometara. Izvor rijeke, gornji tok i obale do 100 metara u širinu su zaštićeni prirodni resursi.

Rijeka je znaĉajna zbog svojih brojnih endemskih vrsta kao i raznolikih vrsta riba. Za turiste

postoji mogućnost voţnje kajakom niz rijeku Vrljiku.

Crveno i Modro jezero - najbolji su primjeri specifiĉne hidrografije i morfologije

dalmatinskog krša u blizini Imotskog. Oba jezera karakteriziraju specifiĉan oblik, dimenzije i

boje a po nastanku su takozvana špiljska jezera što znaĉi da su nastala urušavanjem stropova

velikih pećina.

Crveno jezero se nalazi 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Promjer jezera je oko 200 m, a

visina od vrha litice pa do površine vode takoĊer iznosi 200 m, dok dubina vode iznosi 300 m.

Razina vode takoĊer je promjenjiva, no znatno manje nego kod Modrog jezera (oko 30-ak

metara). Stjenovite obale su gotovo potpuno vertikalne i uglavnom crvenkasto-smeĊe boje po

kojoj je jezero i dobilo ime.

Modro jezero se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Imotskog i ima oblik lijevka. Najveća

duţina mu je 800 a širina 500 metara, ali ove dimenzije znatno variraju jer jezero moţe ĉak i

presušiti tijekom ljeta. Razlog su podvodne šupljine koje se mogu pronaći na dnu jezera. One

se u kišnom periodu ponašaju kao izvori, a kao bunari u sušnim periodima. Voda je jasno

modre boje zbog ĉega se jezero i zove Modro jezero. Obale nisu strme kao kod Crvenog

jezera, pa postoji i put koji ide do samog dna. Veoma je zanimljiva promjena razine površine

vode koja moţe varirati i do 80 metara. Ljeti Modro jezero postaje popularno kupalište a kad

se isuši djeca igraju nogomet na dnu jezera što je takoĊer postala svojevrsna tradicija.

Špilja Vranjača- nalazi se kraj sela Kotlenica u zaleĊu Splita, a otkrivena je 1903. To je jedna

od najljepših špilja u Srednjoj Dalmaciji, karakteristiĉna za dalmatinsku kršku regiju

formiranu iz geološki raznolikih stijena. Ukupna duljina špiljskih kanala iznosi oko 360

metara na dubini od 65 metara. Temperatura unutar špilje je u svako doba godine uvijek ista,

15°C. Sastoji se od dva glavna prolaza i dijelom koji ih spaja. Špilja obiluje oblicima

34

karakteristiĉnima za takve špilje te je 1929. godine osposobljena za posjet turista. Svake

godine brojni planinari te izletnici ţeljni avanture posjete špilju zbog svoje privlaĉne

unutrašnjosti kao i okoliša, te blizine ceste i parkirališnih mjesta, a postoji i pješaĉka staza

duga 300 metara.

Slika 4 Šilja Vranjaĉa

Otoci - od ukupno 74 otoka veliĉinom i naseljenošću izdvaja se 5 otoka, a to su: Ĉiovo, Šolta,

Braĉ, Hvar i Vis. Otoci su karakterizirani izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom.

Najveći otok s najvišom nadmorskom visinom je Braĉ s Vidovom gorom visokom 780 m, a

nakon njega slijedi Hvar (628 m) koji ujedno ima i jednu od najduţih obala (254,2 km). Osim

sunca, mora i bogate kulturne baštine turistima nude i mogućnost bavljenja pustolovnim

aktivnostima poput biciklizma, avanturistiĉkog ronjenja, speleologije, trekkinga, sea

kayakinga, kitesurfinga, paraglaidinga i sl.

Na otoku Biševu, nedaleko od Komiţe na otoku Visu nalazi se Modra špilja. Špilja je

geomorfološki jako interesantna i predstavlja tipiĉan krški oblik. Posebna atrakcija i

jedinstveno iskustvo su specifiĉni svjetlosni efekti nastali lomljenjem i odbijanjem sunĉevih

zraka. Špilja je dostupna javnosti od 1884 godine kad je probiven vanjski ulaz, kroz koji se u

špilju ulazi malim ĉamcem na vesla. Modra špilja najveća je turistiĉka vrijednost Biševa koja

privlaĉi brojne ronioce.

35

Slika 5 Modra špilja, Biševo

Jadransko more - u Jadranskom moru moţemo naći razne podmorske špilje, arheološka

nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski ţivot. Jedinstvene karakteristike mora (kristalna

bistrina i ĉistoća) i obale (duţina i razvedenost: oko 1.800 km duga, relativno rijetko naseljena

obala sa preko tisuću otoka od kojih je tek 66 naseljenih) uz vrlo ugodnu klimu, već su

odavno prepoznate i korištene kao glavna komparativna prednost hrvatskog turizma. Izrazito

razvedena obala sa otoĉkim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu, s nizom slikovitih

mjesta te bogate kulturno-povijesne baštine nudi idealne preduvjete za kupališni turizam ali

isto tako za ekskluzivniji nautiĉki turizam te za ulazak u trţišne niše na podruĉju sporta,

kulture, avanture, itd.

4.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Splitsko - dalmatinska ţupanija se nalazi na sjecištu prometnih koridora cestovnog,

ţeljezniĉkog, pomorskog i zraĉnog prometa, te stvara prometne tokove velikog intenziteta

koji u odreĊenim periodima prelazi kapacitete. To stvara uvjete niske razine usluţnosti s

raznim problemima kao što su velike gustoće u prometu te zastoji u odvijanju prometnih

tokova. Cestovni prometni sustav Ţupanije povezuje sve ostale prometne sustave (ţeljezniĉki,

pomorski i zraĉni) u jedinstveni prometni sustav.

Cestovna infrastruktura

Prema podacima DZS-a na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije u 2008. kategorizirano je

2.668 km suvremenih cesta, od ĉega su 872 km drţavne, 854 km ţupanijske i 942 km lokalne

ceste. Gustoća cestovne mreţe iznosi 588 m/km². (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske

36

ţupanije 2011. - 2013.) Autocesta Split- Zagreb puštena je u promet 27. lipnja 2005. godine,

od ĉega se 138,5 km dijela autoceste nalazi na podruĉju Splitsko – dalmatinske ţupanije s 11

ĉvorišta. Dionice autoceste od Splita do Dubrovnika se grade od 2002. godine, meĊutim zbog

gospodarske krize od 2010. godine se grade usporeno. Nakon ulaska Republike Hrvatske u

EU doći će do redefiniranja vaţnosti pojedinih cestovnih pravaca. Time će se otvoriti

mogućnosti efikasnijeg povezivanja i osuvremenjivanja cestovne i ostale infrastrukture

sukladno europskim kriterijima projektiranja ĉvorišta na autocestama, kao i potrebama

povezivanja gradova i općina s prometnim terminalima zraĉnih i pomorskih luka.

Problemi u odvijanju prometnih tokova javljaju se na dionicama u blizini većih gradova i

naselja te na dionicama kroz gradove, pogotovo tijekom turistiĉke sezone (naroĉito u

gradovima Omišu i Kaštelima), kao i tijekom svakodnevnih odlazaka i dolazaka na posao.

Zastoji se dogaĊaju i na prilazima lukama i gradskim prostorima zbog nedovoljnog

prostornog kapaciteta za prihvat i otpremu putnika, posebno na autobusnom kolodvoru u

Splitu, ali i u Kaštelima, Solinu i Trogiru, što posebno dolazi do izraţaja u turistiĉkoj sezoni.

TakoĊer je potrebno je naglasiti slabosti cestovne mreţe u slabije naseljenim podruĉjima

zaobalja, te na pojedinim dijelovima otoka.

Pomorska infrastruktura

Splitsko-dalmatinska ţupanija ima dugu pomorsku tradiciju, ĉija je uloga nezaobilazna u

prometnom i gospodarskom razvoju. Luke i luĉko gospodarstvo su, do poĉetka Domovinskog

rata, predstavljale vaţan ĉimbenik gospodarskog razvitka cijele Ţupanije. Uslijed

promijenjene geopolitiĉke situacije, rata i tranzicije došlo je do znatne recesije ove

gospodarske grane.

U Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji luĉka infrastruktura se sastoji od 3 trgovaĉko-industrijske

luke (2 ţupanijskog i 1 drţavnog znaĉaja), 51 luke otvorene za javni promet (44 lokalnog

znaĉaja, 6 ţupanijskog i 1 meĊunarodnog znaĉaja), 49 sportsko-rekreativnih luka

(ţupanijskog znaĉaja) te 9 luka nautiĉkog turizma (8 ţupanijskog i 1 drţavnog znaĉaja).

(Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske ţupanije 2011. - 2013.)

Splitska luka je jedna od najvećih hrvatskih luka, a dijeli se na putniĉku (Gradska luka) i

teretnu (Sjevernu luku). Luka Split je zbog svog geografskog poloţaja, zaleĊa kao i velikog

37

broja naseljenih otoka u priobalju, uvijek bila orijentirana na putniĉki i teretni promet. Sa

godišnjim prometom većim od 3 milijuna putnika i 600.000 vozila, splitska luka je treća luka

na Mediteranu (poslije Napulja i Pireja). Zbog putniĉkog prometa, luka Split je danas prva u

Hrvatskoj, a po prometu tereta je na trećem mjestu poslije Rijeke i Ploĉa. Najprometniji

mjeseci u godini su srpanj i kolovoz, dakle špica turistiĉke sezone kada se ostvari u ta dva

mjeseca 40 % od ukupnog godišnjeg putniĉkog prometa. U strukturi domaćeg prometa

prijevoz putnika i vozila trajektima zauzima ĉak 77 %. Od svih domaćih trajektnih linija

najfrekventnija je linija Split – Supetar (otok Braĉ). U strukturi meĊunarodnog putniĉkog

prometa prevladava ju (70 %) redovne trajektne linije koje povezuju Hrvatsku (Split) sa

Italijom (Ancona i Pescara te Chiogia).

Gradska luka Split se suoĉava s mnogobrojnim problemima. Jedan od njih je manjak

parkirališnog prostora za automobile, te takoĊer manjak privezišta za mega jahte, kao i veza

za prihvat kruzera. Javlja se i problem nedostatnog kapaciteta i opremljenosti. Sjeverna luka

se suoĉava s problemom nepostojanja, manjka i zastarjelosti postojeće luĉke suprastrukture.

Ţeljeznička infrastruktura

Ţupanija je povezana sa središnjom hrvatskom ţeljezniĉkom prugom Split-Perković-Knin, te

dalje prugom Gospić-Oštarije (Karlovac-Zagreb). Ovom ţeljezniĉkom prugom je omogućena

uspostava tranzitnih tokova izmeĊu luĉkih gradova u Dalmaciji i zemalja u središnjoj Europi.

GraĊevinska duţina pruge u SDŢ iznosi 52,8km. Na pruzi se nalazi ukupno 14 stanica, 3

ukrsnice te 8 stajališta. (Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske ţupanije 2011. - 2013.)

Sadašnje stanje ţeljezniĉke infrastrukture nije zadovoljavajuće te je potrebno uskladiti ga s

razvojem ostale ţeljezniĉke mreţe u RH i u ĉitavoj Europi da bi se uskladio s razvojem

cjelokupnog prometnog sustava na ovom podruĉju. Na ţeljezniĉkom kolodvoru Split javljaju

se problemi prihvata i otpreme putnika, a problemi nastaju i prolaskom ţeljezniĉke pruge

kroz naselja što se negativno odraţava na sigurnost prometa.

38

Zračna infrastruktura

Na prostoru Splitsko-dalmatinske ţupanije izgraĊena su tri zrakoplovne luke:

Zraĉna luka Split - najvaţnija zraĉna luka na istoĉnoj obali Jadrana, locirana na

podruĉju gradova Trogira i Kaštela;

Zraĉno pristanište Braĉ – smještena na podruĉju općine Puĉišća;

Zraĉno pristanište Sinj – izgraĊena u sinjskom polju i ima ulogu sportskog zraĉnog

pristaništa.

Zraĉna luka Split svake godine biljeţi porast putnika. Nakon ratnog razdoblja Republika

Hrvatska obnavlja hotele i prateću infrastrukturu, a hrvatski turizam se polako ali sigurno

vraća na europska i svjetska trţišta, što je vezano i za porast zraĉnog prometa. Zraĉna luka

Split već od 2000. godine biljeţi povećanje broja putnika, 2006. ostvaruje milijuntog putnika,

a 2008. godine premašuje 1 200 000 putnika. ( www.split-airport.hr) Zbog konstantnog

povećanja prometa planira se investirati oko 53 milijuna eura do 2015. godine za proširenje

kapaciteta.

Na prostoru Ţupanije izgraĊena je i mreţa heliodroma. Nakon izgradnje heliodroma na

Firulama u Splitu (1991. godine), u okviru hitne medicinske pomoći zapoĉela je s radom

Helikopterska sluţba. Heliodromska pristaništa izgraĊena su u: Splitu (2), Braĉu (4), Hvaru

(2), Visu (2), Šolti, Drveniku Velom, Drveniku Malom, Palagruţi i Imotskom. (Razvojna

strategija Splitsko-dalmatinske ţupanije 2011. - 2013.)

4.3. RAZVIJENOST I STRUKTURA PONUDE SMJEŠTAJA

Podruĉje Splitsko-dalmatinske ţupanije raspolaţe sa 138,6 tisuća leţajeva, što u ukupnim

smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske zauzima udio od 15%. U Ţupaniji se nalazi oko

91 tisuća leţajeva u privatnom smještaju, što znaĉi da raspolaţe s preko 26% ukupnih

kapaciteta RH u privatnom smještaju. U Ţupaniji privatni smještaj ima najveći udio u

ukupnim smještajnim kapacitetima regije i to 65%, dok znaĉajne udjele ostvaruju i hoteli sa

17%, te kampovi s udjelom od 9%. Luke nautiĉkog turizma ostvaruju udjel od 4%, a ostali

smještajni kapaciteti ostvaruju udjel od 5%. (www.dalmacija.hr)

39

Na podruĉju Makarske rivijere i zaleĊa se nalazi gotovo 40% ukupnih ţupanijskih hotelskih

kapaciteta, te preko 40% ukupnih kapaciteta kampova i privatnog smještaja. Na podruĉju

Splitsko-dalmatinske ţupanije će se u sljedećih nekoliko godina otvoriti nekoliko hotela

visokih kategorija, najviše u gradu Splitu koji će gostima ponuditi više od 1.200 novih kreveta

u hotelima s ĉetiri i pet zvjezdica. To ima utjecaja na adventure turiste koji se bave

avanturistiĉkim sportovima u sklopu aranţmana koje nude hoteli. MeĊutim turisti koji sami

organiziraju boravak preferiraju smještaj u kampovima ili u privatnom smještaju. Boravak u

hotelu im nije prioritet putovanja, već teţe doţivljaju prirode i bavljenju raznih aktivnosti. S

obzirom da se iz godine u godinu broj adventure turista povećava, trebao bi se i povećavati

broj kampirališta, jer postojeći objekti neće biti dostatni za sve turiste ţeljne avanture.

40

Tabela 2 Smještajni kapaciteti na podruĉju turistiĉke zajednice Splitsko-dalmatinske ţupanije u 2010. godini

Vrste i kategorije ugostiteljskih

objekata 2010. godine

Broj

poslovnih

jedinica

2010.

Indeks za

br.p.j

2010/2009.

Broj stalnih

postelja

2010.

Indeks za

br.s.p

2010/2009.

HOTELI 114 103 16103 104

dvije zvjezdice 17 94 2213 112

tri zvjezdice 56 98 6933 90

ĉetiri zvjezdice 38 112 6222 121

pet zvjezdica 3 150 735 125

APARTHOTELI 6 100 297 96

tri zvjezdice 3 100 106 100

ĉetiri zvjezdice 3 100 191 95

TURISTIĈKA NASELJA 15 100 5440 97

TUR. APARTMANI, APARTMANI,

STUDIO APARTMANI

66 110 2080 110

PANSIONI, GUEST HOUSE 19 106 1812 102

KAMPOVI I KAMPIRALIŠTA 33 100 13332 106

KUĆE ZA ODMOR I SOBE ZA

IZNAJMLJIVANJE

54 110 1791 101

PRENOĈIŠTA I HOSTELI 10 111 1067 158

ODMARALIŠTA I LJEĈILIŠTA 10 125 1254 94

PRIVATNI SMJEŠTAJNI

KAPACITETI

/ 103558 98

NEKATEGORIZIRANI OBJEKTI 14 127 4946 110

SVEUKUPNO 341 107 151680 100

Izvor: Državni zavod za statistiku Zagreb, stanje na dan 31. kolovoza 2010. godine

41

Tabela 2 prikazuje da se u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji nalaze 33 registrirana kampa i

kampirališta, sa 13332 stalne postelje, dok se nalaze 54 registrirane kuće za odmor i sobe za

iznajmljivanje, sa 1791 stalne postelje. Od hotela prevladavaju hoteli sa dvije zvjezdice, njih

114, a najmanje je hotela s pet zvjezdica, samo 3 hotela.

4.4. NOSITELJI RAZVOJA AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Za razvoj avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji trebali bi se angaţirati svi

turistiĉki sektori. Turistiĉke zajednice općina i gradova u ţupaniji bi trebale poticati i

unapreĊivati razvoj avanturistiĉkog turizma na naĉin da koordiniraju djelovanje svih

subjekata koji su neposredno ili posredno ukljuĉeni u taj vid turizma, od turistiĉkih agencija,

smještajnih objekata, do rent-a-car agencija. Zajednice bi takoĊer trebale izdavati turistiĉke

promotivne materijale u kojima će promovirati avanturistiĉki turizam, te organizirati razne

sportske manifestacije i natjecanja.

Razne udruge avanturistiĉkog turizma su takoĊer jedan od vaţnih nositelja razvoja. Udruge

organiziraju razna natjecanja te razne manifestacije koje privlaĉe adventure turiste.

Organiziraju i aktivnosti u prirodi, na vodi i u zraku. Avanturistiĉki sportovi u Hrvatskoj su u

ekspanziji. Zadnjih nekoliko godina odrţano je nekoliko vaţnih dogaĊanja koja su svake

godine privlaĉila sve više i više posjetitelja kako domaćih tako i posjetitelja iz drugih zemalja.

DogaĊanja ovakvog tipa privlaĉe sve više medijske paţnje, obogaćuju ukupnu turistiĉku

ponudu i pridonose produljenju turistiĉke sezone. Ovakvom promidţbom Splitsko-

dalmatinska ţupanija sve više postaje prepoznata kao ozbiljna destinacija za avanturistiĉke i

ekstremne sportove na otvorenom.

U ponudi takve vrste odmora na otoku Braĉu prednjaĉi Sutivan koji zadnjih deset godina

svojom avanturistiĉkom ponudom privlaĉi sve veći broj profesionalnih sportaša i rekreativaca.

Najveći doprinos tome daje festival Vanka Regule koji se odrţava od 1999 godine. Festival

Vanka Regule je zapoĉeo kao natjecanje u windsurfingu, skateboardu, mountain bike & trialu

te free climbingu. S godinama je postao dogaĊanje koje traje ĉitav tjedan pod imenom Sony

Ericsson Vanka Regule outdoor adventure sport & film festival i i tradicionalno se odraţava

svake godine u mjesecu srpnju.

42

U lipnju 2011. godine prvi put je odrţana avanturistiĉka utrka Cetina Adventure. Odrţan je i

sajam avanturistiĉkih sportova u sinjskom gradskom parku u sklopu kojega su posjetitelji

imati priliku okušati se u paintballu, airsoftu, zip lineu, luku i strijeli.

Od ostalih znaĉajnijih avanturistiĉkih dogaĊanja koja su odrţana u proteklih nekoliko godina

ili se tradicionalno odrţavaju svake godine na podruĉju Ţupanije svakako treba spomenuti

natjecanje u paraglidingu ParaVis, pustolovnu utrku Terra Icognita, trekking utrku Mosor

Grebbenig, pustolovnu expediciju Biokovski Vuk te prvo meĊunarodno natjecanje u

kitesurfingu Red Bull Golden Jump. Na ovakvim manifestacijama broj sudionika raste iz

godine u godinu. MeĊutim odrţavanje manifestacija uglavnom nije moguće bez podrške

raznih sponzora. Dakle razvoj avanturistiĉkog turizma takoĊer nije moguć bez podrške

privatnog sektora.

Kako se na turistiĉkom trţištu biljeţi sve veća potraţnja za nekim od oblika pustolovnih

aktivnosti sa zanimljivim sadrţajem, sve više turistiĉkih agencija se prilagoĊava tom trendu te

uvrštava u svoje programe i ponudu pustolovne aktivnosti, najĉešće pod nazivom- aktivni

turizam. Pametnim ulaganjem sredstva, kvalitetnim marketingom te osmišljavanjem

zanimljivih i kvalitetnih aranţmana, avanturistiĉki turizam bi mogao u skoroj budućnosti

preuzeti vodstvo ispred afirmiranog ljetnog turizma i programa sunce-more. Na podruĉju

Republike Hrvatske trenutno ima 66 agencija koje nude usluge avanturistiĉkog turizma. Od

tog broja ĉak 25 agencija se nalazi na podruĉju Splitsko- dalmatinske ţupanije, 16 na

podruĉju Zagreba, dok se ostalih 27 nalazi po ostalim gradovima koje su takoĊer prepoznale

prilike za razvoj takvog oblika turizma.

Slijedi prikaz popisa aktivnih agencija specijaliziranih za avanturistiĉki turizam na podruĉju

Splitsko-dalmatinske ţupanije:

43

Tabela 3 Agencije specijalizirane za avanturistiĉki turizam na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije

AGENCIJA ADRESA KONTAKT

Croactive Vrliĉka 27 / 21000 Split www.croactive.hr

Adventure Dalmatia Matije Gupca 26 21000

Split www.adventuredalmatia.com

Dalmatia Rafting &

Investigator tours

Maţuranićevo šetalište 8a

21000 Split www.investigator.hr

Adriatic travel Jadranska 6 21000 Split adriatic-travel@st.t-com.hr

Croactive Vrliĉka 27 / 21000 Split www.croactive.hr

Maestral R. Boškovića 13/15 KaletaII

21000 Split

maestral 1@st.t-com.hr

Dalmatia Rafting &

Investigator tours

Maţuranićevo šetalište 8a

21000 Split www.investigator.hr

Udruga Spirit Matije Gupca 26 21000

Split spirit@crochallenge.com

Meridien ten Zajĉeva 7 / 21000 Split www.meridien.hr

Ksenos Tršĉanska 39, 21000 Split 021 382 087

IV&AN sport Dinka Šimunovića 2 21000

Split andrijana.jadric@efst.hr

Biokovo Active

Holidays

Kralja Petra Krešimira IV/ 21300

Makarska www.biokovo.net

Kompas Makarska Obala kralja Tomislava 17 21300

Makarska kompas@kompas.t-com.hr

Bakros tours Kralja Zvonimira 7 / 21300

Makarska bakros-tours@st.t.com.hr

Atlas Makarska Trg A. Kaĉića Miošića 9 21300

Makarska atl.makarska@atlas.hr

Dalmatino tours

Put Ribnjaka bb 21310

Omiš

www.dalmatinotours.com

Active Holidays Croatia Knezova Kaĉica bb 21310

Omiš www.activeholidays-croatia.com

Cetina raft 21255 Slime Zadvarje cetina_raft@hotmail.com

Canyon 21255 Slime –Zadvarje Canyon1@st.ht.net

44

T.A. Slap 21255 Slime –Zadvarje 021/871161

Aventur Put brodograditelja 21220 Trogir aventur@avent

Atlas Trogir Obala kralja Zvonimira 10

21220 Trogir atlas.trogir@st.t-com.hr

Avanturist Club Ulica bana Jelaĉića 8 21240

Trilj www.svmihovil.com

Ms Brac tourist Braĉka cesta 10 21420

Bol info@ adria-bol.hr

Alternatura Hrvatskih muĉenika 2 21485

Komiţa altrnetura@alternatura.hr

T.O. Aldura sport 21403 Sutivan –otok Braĉ aldura-sport@st.t-com.hr

Hvar adventure Obala bb 21450

Hvar

vese@hvar-adventure.com

Izvor: Web stranice navedenih turističkih agencija

Tabela 3 prikazuje velik broj agencija na ovom podruĉju. Najveći broj agencija

specijaliziranih za avanturistiĉki turizam se nalazi u gradu Splitu, a slijede ga Makarska i

Omiš.

45

5. REZULTATI ISTRAŢIVANJA

5.1. CILJ I METODE ISTRAŢIVANJA

U svrhu prikupljanja mišljenja i stavova djelatnika o dosadašnjem razvoju avanturistiĉkog

turizma i o potencijalnim mogućnostima za daljnji razvoj navedenog, u ljetnim mjesecima

2011. godine provedeno je anketno istraţivanje. Ispitivanje je provedeno na uzorku N=33

ispitanika, zaposlena u 9 razliĉitih turistiĉkih agencija specijaliziranih za avanturistiĉki

turizam na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije. U skladu s temeljnom svrhom istraţivanja

definirani su sljedeći ciljevi:

1. Utvrditi osnovna obiljeţja turistiĉkih agencija specijaliziranih za pruţanje usluga

avanturistiĉkog turizma.

2. Ispitati kako djelatnici turistiĉkih agencija procjenjuju elemente ponude za turiste

avanturistiĉkog turizma, te kako ocjenjuju elemente ponude prirodnih resursa.

3. Utvrditi mišljenja djelatnika turistiĉkih agencija o promidţbi avanturistiĉkog turizma, o

institucionalnoj podršci, o obrazovnom kadru te o suradnji izmeĊu nadleţnih institucija i

izvoĊaĉa avanturistiĉkih aranţmana.

4.Ispitati mišljenja o pozitivnim uĉincima razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-

dalmatinskoj ţupaniji

Da bi se odgovorilo na postavljene ciljeve, sastavljen je anketni upitnik. Upitnik se sastoji od

dva dijela. Prvi dio se sastoji od deset pitanja koja se odnose na demografske podatke o

ispitanicima (spol, dob, radni staţ, stupanj obrazovanja, poloţaj u agenciji), te pitanja koja se

odnose na obiljeţja turistiĉke agencije ( vrsta, identifikacijski kod, partneri, vrsta promidţbe).

Drugi dio se odnosi na mišljenja i stavove djelatnika o elementima razvoja avanturistiĉkog

turizma. Pitanja su koncipirana na naĉin da djelatnici ocjene odreĊene elemente ponude, te da

iskaţu slaţu li se ili ne slaţu sa odreĊenim tvrdnjama.

46

5.2. ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Distribucija ispitanika prema spolu

Tabela 4 Distribucija ispitanika prema spolu

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid muško 7 21,2 21,2 21,2

žensko 26 78,8 78,8 100,0

Total 33 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

Ispitivanjem su obuhvaćeni svi djelatnici turistiĉkih agencija, njih ukupno 33, od kojih je 7

muškaraca, odnosno 21.2%, a 26 ispitanika su ţene, odnosno 78.8%.

Distribuciju ispitanika prema starosti

Tabela 5 Distribucija ispitanika prema starosti

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid od 20 do 29 20 60,6 60,6 60,6

od 30 do 39 11 33,3 33,3 93,9

od 40 do 49 2 6,1 6,1 100,0

Total 33 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

47

Iz Tabele 5 uoĉava se da je najveći dio ispitanika starosne dobi od 20 do 29 godina, njih

60.6%. U dobi od 30 do 39 godina je 11 ispitanika, njih 33.3%, dok su od 40 do 49 godina 2

zaposlenika, dakle 6.1%. Starosna struktura je povoljna s obzirom da nitko od zaposlenika ne

spada u kategoriju starijih od 50 godina.

Graf 1 Distribucija ispitanika prema starosti

Izvor: Vlastito istraživanje

Kao što i tabela 5 prikazuje, na grafikonu 1 se još jasnije vidi da je najveći broj ispitanika

starosne dobi od 20 do 29 godina.

48

Distribucija ispitanika prema radom staţu

Tabela 6 Distribucija ispitanika prema radnom staţu

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid manje od 2 12 36,4 36,4 36,4

od 2 do 5 10 30,3 30,3 66,7

od 6 do 10 10 30,3 30,3 97,0

od 11 do 15 1 3,0 3,0 100,0

Total 33 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

Prema Tabelii 6 vidljivo je da najviše ispitanika ima manje od 2 godine radnog staţa, njih

36.4%. To je i razumljivo s obzirom na prije uoĉenu starosnu strukturu ispitanika gdje

prevladavaju mlaĊi radnici. Slijede radnici s radnim staţem od 2 do 5 godina, te sa radnim

staţem od 6 do 10, kojih ima jednak broj 10, dakle 30.3%.

Graf 2 Distribucija ispitanika prema radnom staţu

Izvor: Vlastito istraživanje

49

Iz Grafa 2 je takoĊer vidljivo da većina ispitanika ima radni staţ u agenciji manje od 2 godine,

a slijede ih ispitanici sa radnim staţem od 2 do 5 godina, te sa staţem od 6 do 10 godina.

Distribucija agencija prema vrsti organizacije

Tabela 7 Distribucija agencija prema vrsti organizacije

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid samostalna 29 87,9 87,9 87,9

sustav poduzeća drugih

djelatnosti

4 12,1 12,1 100,0

Total 33 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

Tabela 7 prikazuje da je većina zaposlenika turistiĉkih agencija zaposleno u agencijama koje

su samostalno organizirane, njih 87.9%, dok je 12.1% zaposlenika zaposleno u turistiĉkoj

agenciji koja se nalazi u sustavu poduzeća drugih djelatnosti.

50

Distribucija ispitanika prema poloţaju u agenciji

Tabela 8 Distribucija ispitanika prema poloţaju u agenciji

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid voditelj 4 12,1 12,1 12,1

obračunsko-financijski

poslovi

1 3,0 3,0 15,2

stvaranje aranžmana 4 12,1 12,1 27,3

prodaja aranžmana 15 45,5 45,5 72,7

šaltersko osoblje 9 27,3 27,3 100,0

Total 33 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

Prema Tabeli 8 je vidljivo da 15 zaposlenika, njih 45.5%, za posao ima prodaju aranţmana.

Slijede ih poslovi na šalteru, koje obavlja 9 zaposlenih, odnosno 27.3 %. 4 ispitanika su

voditelji agencije, dok samo 1 zaposlenik radi obraĉunsko-financijske poslove.

Potencijali razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji

Tabela 9 Potencijali razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji

Frequency Percent Valid Percent

Cumulative

Percent

Valid da 33 100,0 100,0 100,0

Izvor: Vlastito istraživanje

51

Iz Tabele 9 je vidljivo da svi ispitanici, dakle njih 33, smatraju da Splitsko-dalmatinska

ţupanija ima potencijala za razvoj avanturistiĉkog turizma.

Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistiĉkog turizma

Tabela 10 Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistiĉkog turizma

N Minimum Maximum Mean

Brojnost smještaja 33 2 5 3,42

Kvaliteta smještaja 33 2 5 3,39

Kvaliteta ugostiteljstva 33 3 5 4,03

Promet 33 2 5 3,00

Kulturne atrakcije

Prirodni resursi

Ekologija

Avanturistički proizvodi

Promocija

Sigurnost

33

33

33

33

33

33

3

3

2

1

1

1

5

5

5

4

4

5

4,36

4,36

3,79

2,97

2,64

2.85

Valid N (listwise)

33

Izvor: Vlastito istraživanje

Na temelju izraĉuna prosjeĉne ocjene odnosno aritmetiĉke sredine elemenata ponude za

turiste avanturistiĉkog turizma, došlo se do zakljuĉka da su zaposlenici turistiĉkih agencija

specijaliziranih za avanturistiĉki turizam najzadovoljniji brojnošću i kvalitetom prirodnih

resursa, te brojnošću i oĉuvanošću kulturnih atrakcija, sa prosjeĉnom ocjenom 4,36 od

maksimalnih 5, te ih slijedi kvaliteta ugostiteljskih objekata, sa prosjeĉnom ocjenom od 4.03.

Najnezadovoljniji su sa promocijom avanturistiĉkog turizma sa prosjeĉnom ocjenom 2,64. Još

jedna od niţe ocjenjenih karakteristika su i sigurnosni standardi sa prosjeĉnom ocjenom 2,85,

52

te raznovrsnost posebnih programa i proizvoda namijenjenih avanturistima. Što se tiĉe

minimuma i maksimuma, na primjeru sigurnosnih standarda, najmanja vrijednost obiljeţja

iznosi 1, a najveća 5.

Vaţnost elementa ponude prirodnih resursa za razvoj avanturistiĉkog turizma

Tabela 11 Vaţnost elementa ponude prirodnih resursa

N Mean

Jadransko more 33 4,70

Klima 33 4,61

Rijeke 33 4,76

Planine 33 4,79

Jezera

Špilje

Otoc

33

33

33

4,24

4,48

3,58

Valid N (listwise)

33

Izvor: Vlastito istraživanje

Iz Tabele 11 je vidljivo da se izraĉunom aritmetiĉke sredine došlo do vaţnosti elemenata

ponude prirodnih resursa. Ispitanici smatraju da su najvaţniji elementi ponude prirodnih

resursa: planine, sa prosjeĉnom ocjenom 4, 79, rijeke, sa prosjeĉnom ocjenom 4,76, te

Jadransko more, sa prosjeĉnom ocjenom 4, 70. Prema ispitanicima najmanje vaţni prirodni

resursi su otoci, sa prosjeĉnom ocjenom 3,58.

53

Doprinos razvoja avanturistiĉkog turizma

Tabela 12 Doprinos razvoja avanturistiĉkog turizma

N Mean

Produženje sezone 33 4,42

Povećanje prihoda 33 4,55

Povećanje broja

turista

33 4,58

Razvoj ruralnih

područja

33 3,94

Zaštita prirodnih

resursa

33

3,61

Valid N (listwise)

33

Izvor: Vlastito istraživanje

Tabela 12 prikazuje na koje tvrdnje će razvoj avanturistiĉkog turizma imati utjecaj. Do

rezultata se došlo izraĉunom aritmetiĉke sredine. Ispitanici smatraju da će najviše utjecaja

imati na povećanje broja turista, sa prosjeĉnom ocjenom 4,58, na povećanje prihoda, sa

prosjeĉnom ocjenom 4,55, te na produţenje sezone, sa prosjeĉnom ocjenom 4,42. Smatraju da

će manji utjecaj imati na zaštitu prirodnih resursa, sa prosjeĉnom ocjenom 3,62, te na razvoj

ruralnih podruĉja, sa prosjeĉnom ocjenom 3,94.

54

5.3. TESTIRANJE HIPOTEZA

Hipoteze su se testirale na naĉin da je prosjeĉna vrijednost tj. aritmetiĉka sredina jednog

osnovnog skupa jednaka nekoj pretpostavljenoj vrijednosti. Ispitanici su ocjenjivali slaţu li se

ili ne slaţu sa postavljenim hipotezama. Postavila se pretpostavljena aritmetiĉka sredina i

zakljuĉak o prihvaćanju ili odbacivanju nulte hipoteze se donio na osnovi aritmetiĉke sredine

iz uzorka. Ukoliko se aritmetiĉka sredina iz uzorka nalazila izmeĊu donje i gornje granice

intervala prihvaćanja hipoteze H0, ta se hipoteza prihvaćala kao istinita uz odgovarajući nivo

signifikantnosti testa. U suprotnom se hipoteza odbacila ( Pivac S., 2009.)

H1 Ne postoji odgovarajuća institucionalna podrška razvoju avanturistiĉkog turizma u

Republici Hrvatskoj

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 13 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o institucionalnoj podršci

N Valid 33

Missing 0

Mean 3,45

Std. Error of Mean ,175

Std. Deviation 1,003

Izvor: Vlastito istraživanje

55

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.175 = 3.5 ± 0.343 = 3.843………3.157

Aritmetiĉka sredina iz uzorka je 3.45 i nalazi se izmeĊu donje (3.157) i gornje granice

(3.843) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaća. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da ne postoji odgovarajuća institucionalna

podrška razvoju avanturistiĉkog turizma u Republici Hrvatskoj.

H2 Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiĉki radnici još uvijek nisu dovoljno

senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistiĉke ponude na ovom podruĉju

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 14 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o senzibilnosti turistiĉkih radnika

N Valid 33

Missing 0

Mean 2,67

Std. Error of Mean ,161

Median 2,00

Izvor: Vlastito istraživanje

56

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.161 = 3.5 ± 0.315 = 3.815………3.185

Aritmetiĉka sredina iz uzorka je 2.67 i ne nalazi se izmeĊu donje (3.185) i gornje granice

(3.815) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da su tijela lokalne uprave, javnih ustanova i

turistiĉki radnici dovoljno senzibilizirani za aktivan razvoj avanturistiĉke ponude na ovom

podruĉju.

H3 Ne postoji sustavna promidţba avanturistiĉkog turizma na stranim trţištima

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 15 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o promidţbi avanturistiĉkog turizma

N Valid 33

Missing 0

Mean 3,79

Std. Error of Mean ,167

Std. Deviation ,960

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.167 = 3.5 ± 0.327 = 3.827………3.173

57

Aritmetiĉka sredina iz uzorka je 3.79 i nalazi se izmeĊu donje (3.173) i gornje granice (3.827)

u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaća. Dakle uz nivo signifikantnosti

testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da ne postoji sustavna promidţba avanturistiĉkog turizma na

stranim trţištima.

H4 Postojeći prirodni resursi su nedovoljno iskorišteni u turistiĉke svrhe

H0 …………….. X = 2

H1………………X ≠ 2

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 2 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 16 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o iskorištenosti prirodnih resursa

N Valid 33

Missing 0

Mean 4,42

Std. Error of Mean ,123

Std. Deviation ,708

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 2 ± 1.96 * 0.123 = 2 ± 0.241 = 2.241………1.759

Aritmetiĉka sredina iz uzorka je 4.42 i ne nalazi se izmeĊu donje (1.759) i gornje granice

(2.241) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo

58

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da su postojeći prirodni resursi nedovoljno

iskorišteni u turistiĉke svrhe.

H5 Postojeća infrastruktura nije dostatna za kvalitetno pruţanje usluga

avanturistiĉkog turizma

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 17 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o postojećoj infrastrukturi

N Valid 33

Missing 0

Mean 3,52

Std. Error of Mean ,138

Std. Deviation ,795

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.138 = 3.5 ± 0.27 = 3.77………3.23

Aritmetiĉka sredina iz uzorka iznosi 3.52 i nalazi se izmeĊu donje (3.23) i gornje granice

(3.77) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaća. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da postojeća infrastruktura nije dostatna za

kvalitetno pruţanje usluga avanturistiĉkog turizma.

59

H6 Usluge avanturistiĉkog turizma nisu sistematizirane ni standardizirane

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 18 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o uslugama avanturistiĉkog turizma

N Valid 33

Missing 0

Mean 3,42

Std. Error of Mean ,151

Std. Deviation ,867

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.151 = 3.5 ± 0.295 = 3.795………3.205

Aritmetiĉka sredina iz uzorka iznosi 3.42 i nalazi se izmeĊu donje (3.205) i gornje granice

(3.795) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza prihvaća. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da usluge avanturistiĉkog turizma nisu

sistematizirane ni standardizirane.

60

H7 Komunikacije izmeĊu izvoĊaĉa avanturistiĉkih aranţmana i nadleţnih institucija

je nedovoljna

H0 …………….. X = 4

H1………………X ≠ 4

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 4 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 19 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o komunikaciji izmeĊu subjekata koji utjeĉu na razvoj

avanturistiĉkog turizma

N Valid 33

Missing 0

Mean 2,97

Std. Error of Mean ,187

Std. Deviation 1,075

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 4 ± 1.96 * 0.187 = 3.5 ± 0.366 = 4.366………3.63

Aritmetiĉka sredina iz uzorka iznosi 2.97 i ne nalazi se izmeĊu donje (3.63) i gornje granice

(4.366) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da postoji dovoljna komunikacija izmeĊu

izvoĊaĉa avanturistiĉkih aranţmana i nadleţnih institucija.

61

H8 Za razvoj avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji ne postoji

dovoljno obrazovanog i struĉnog kadra za pruţanje usluga pustolovnih aktivnosti

H0 …………….. X = 3.5

H1………………X ≠ 3.5

Postavlja se pitanje moţe li se na osnovu zadanog uzorka prihvatiti pretpostavka da

aritmetiĉka sredina iznosi 3.5 uz graniĉnu signifikantnost od 5 %.

Tabela 20 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o obrazovnom i struĉnom kadru

N Valid 33

Missing 0

Mean 2,79

Std. Error of Mean ,217

Std. Deviation 1,244

Izvor: Vlastito istraživanje

X0 ± Z * Se ( X ) = 3.5 ± 1.96 * 0.217 = 3.5 ± 0.425 = 3.925………3.075

Aritmetiĉka sredina iz uzorka je 2.79 i ne nalazi se izmeĊu donje (3.075) i gornje granice

(3.925) u intervalu prihvaćanja hipoteze H0 pa se ta hipoteza odbacuje. Dakle uz nivo

signifikantnosti testa od 5 % moţe se zakljuĉiti da za razvoj avanturistiĉkog turizma u

Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji postoji dovoljno obrazovanog i struĉnog kadra za pruţanje

usluga pustolovnih aktivnosti.

62

Nakon testiranja pomoćnih hipoteza, dolazi se do zakljuĉka da se prihvaća glavna hipoteza:

H0 U Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji avanturistiĉki turizam nije dovoljno razvijen, budući da

nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja kao ni organizacijske i kadrovske

pretpostavke.

Dakle prihvatile su se gotove sve hipoteze, a odbacile su se hipoteze H2, H7 i H8.

5.4. OGRANIĈENJA ISTRAŢIVANJA

Temeljno ograniĉenje provedenog istraţivanja proizlazi iz prigodnosti i veliĉine uzorka

ispitanika zbog toga što nisu ravnomjerno obuhvaćene turistiĉke agencije razliĉite

organizacije i vrste. Na temelju odgovora ispitanika koji su naveli identifikacijski kod

agencije u kojoj su zaposleni vidljivo je da su ovim istraţivanjem obuhvaćene turistiĉke

agencije koje su ujedno i organizator putovanja i posrednik, te agencije koje su samo

organizatori putovanja. TakoĊer su ispitivanjem obuhvaćene samo agencije koje su

samostalno organizirane, te one koje su u sustavu poduzeća drugih djelatnosti. U skladu s

navedenim, turistiĉke agencije obuhvaćene istraţivanjem ne mogu se smatrati

reprezentativnim uzorkom s obzirom na stvaran broj i raznolikost turistiĉkih agencija u

Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji.

TakoĊer, treba imati na umu da prikupljeni odgovori ispitanika predstavljaju njihove

subjektivne procjene, odnosno mišljenja i stavove o mogućnostima razvoja avanturistiĉkog

turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji. Objektivniju sliku o mogućnostima razvoja

avanturistiĉkog turizma dalo bi istraţivanje provedeno na uzorku ispitanika koji obnašaju

funkciju voditelja turistiĉke agencije specijalizirane za avanturistiĉki turizam ili struĉnjaka

koji su upoznati s aktivnostima i procesima razvoja avanturistiĉkog turizma. U skladu s

navedenim dobiveni rezultati ne mogu se poopćavati već ih se moţe tretirati kao smjernice

koje treba slijediti da bi se na adekvatan naĉin razvio avanturistiĉki turizam u Splitsko-

dalmatinskoj ţupaniji.

63

5.5. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je metoda prepoznavanja i utvrĊivanja kljuĉnih ĉimbenika razvojnih

potencijala i razvojnih ograniĉenja, te osnova za stvaranje vizije i definiranje smjernica

razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji. Zadatak SWOT analize je

da izdvoji one ĉimbenike koji predstavljaju razvojne snage koje će se koristiti u razvoju

avanturistiĉkog turizma, te razvojne slabosti koje predstavljaju ono što nedostaje Ţupaniji da

bi bila konkurentnija. Nakon identificiranja slabosti u obzir se uzimaju stanja i trendovi u

širem okruţenju,te se ukazuje na razvojne prilike i prijetnje koje bi mogle imati znaĉajne

posljedice u budućem razdoblju ukoliko se ne posveti paţnja njihovom rješavanju.

SWOT analiza se temelji na rezultatima anketnog upitnika provedenog meĊu turistiĉkim

agencijama specijaliziranim za avanturistiĉki turizam. Analizirana su sljedeća podruĉja:

Resursi, atrakcije i prirodni uvjeti

Turistiĉko poslovanje

Infrastruktura (prometna, opća i turistiĉka)

Obrazovni kadar

Zakonska regulativa

S(SNAGE):

bogati i raznoliki prirodni resursi: priroda, rijeke, jezera, planine…

ekološki ĉisto okruţenje

ugodna klima

podruĉje sa niskim stupnjem zagaĊenja (zraka, vode, nema buke, itd.)

zemljopisni poloţaj Hrvatske koji omogućava brzu dostupnost glavnim europskim

emitivnim trţištima

postojanje aktivnih lokalnih TZ-a na podruĉju Ţupanije

postojanje privatnih operatera koji razvijaju neke od avanturistiĉkih aktivnosti u

prirodi

izraţena volja na ţupanijskoj i lokalnoj razini da razvije avanturistiĉki turizam

64

W(SLABOSTI):

nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u turistiĉke svrhe

nedovoljna ureĊenost okoliša za obavljanje aktivnosti avanturistiĉkog turizma

odreĊene dionice prometne infrastrukture su zastarjele i loše odrţavane, te

neadekvatna prometna, posebno zraĉna povezanost na svim razinama

još uvijek neprepoznatljiv brend avanturistiĉkog turizma, image manje kvalitetnog,

ljetnog turistiĉkog odredišta izrazitog sezonskog karaktera

usluge nisu sistematizirane ni standardizirane

zakonska regulativa

nedostatak smještajnih kapaciteta u avanturistiĉkom turizmu (kampovi i sl.)

nedovoljno ĉvrsta suradnja javnog i privatnog sektora

nedovoljno kvalitetni promotivni materijali na stranom trţištu

O(PRILIKE)

prirodni resursi pruţaju mogućnost razvoja raznovrsne ponude aktivnosti

mogućnost boljeg povezivanja destinacije uslijed razvoja novih prometnica

izrada Strategije razvoja avanturistiĉkog turizma

kvalitetnim rukovoĊenjem i usmjeravanjem prema preciznim i ostvarivim

ciljevima senzibilizirati turistiĉki sektor i javnu upravu na vrijednost razvoja

avanturistiĉkog turizma

razvijati nove inovativne turistiĉke programe koje naglašavaju avanturistiĉki doţivljaj

Hrvatska moţe biti vodeća avanturistiĉka destinacija u regiji, ali i u Europi

T(PRIJETNJE)

slabo ulaganje u razvoj znanja i vještina potrebnih za kvalitetnu i suvremenu

promociju avanturistiĉkih turistiĉkih proizvoda stranim i domaćim turistima

nesposobnost lokalnih dionika privatnog i javnog sektora u osmišljavanju

avanturistiĉkih proizvoda prilagoĊenih suvremenoj potraţnji, te oteţan dogovor o

prioritetima zbog sukoba lokalnih interesa

65

intenzivan razvoj meĊunarodne konkurencije u smislu novih koncepata, bolje kvalitete

i boljih performansi operativnog poslovanja

66

6. SMJERNICE RAZVOJA AVANTURISTIĈKOG TURIZMA U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŢUPANIJI

6.1. PRIJEDLOG INSTITUCIONALNIH PROMJENA U FUNKCIJI RAZVOJA

AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Jedan od ciljeva razvoja turizma Hrvatske je profiliranje destinacije Hrvatske kao visoko

kvalitetne turistiĉke destinacije, te povećanje prihoda od turizma (povećanje turistiĉke

potrošnje, izvanpansionske potrošnje, produljivanje sezone). Da bio se ostvarili navedeni

ciljevi potrebna je politika razvoja turizma koja podrţava razvoj selektivnih oblika turizma, a

time i novih oblika turistiĉke ponude i turistiĉkih proizvoda.

Avanturistiĉka ponuda postoji u manje više svim gradovima Splitsko-dalmatinske ţupanije ali

nije dovoljno razvijena koliko bi mogla biti da se iskoriste svi potencijali. Jedan od razloga je

što drţava još uvijek nije prepoznala ovaj veliki potencijal pa je ponuda slaba, nedovoljno

organizirana i sistematizirana te ĉesto prepuštena pojedincima koji samoinicijativno ulaţu

velike napore u promoviranju razliĉitih pustolovnih aktivnosti. Dakle potrebno je da

Ministarstvo turizma osmisli kvalitetnu strategiju razvoja avanturistiĉkog turizma gdje će biti

postavljene smjernice i ciljevi razvoja, te bi trebale postojati statistike koje će pratiti trendove

razvoja. TakoĊer, ne postoje podaci koliko Hrvatska zaraĊuje od avanturistiĉkog turizma, te

nema ni sustavne drţavne promidţbe toga segmenta na stranim trţištima.

Nadalje, problem je što nadleţne institucija (HTZ, MINT, HGK) nedovoljno suraĊuju s

izvoĊaĉima avanturistiĉkih aranţmana. Avanturistiĉki izleti i aranţmani sadrţe razliĉite

oblike aktivnog odmaranja turista ponuĊene kroz organiziranje društvenih aktivnosti u cilju

izgradnje i unapreĊivanja odnosa u grupi (Team building), te avanturistiĉka dogaĊanja i

sportove poput raftinga, windsurfinga, paraglidinga, biciklizma i sl. Zajedniĉkom suradnjom

bi se postigla bolja promocija avanturistiĉkog turizma i brandiranje Splitsko-dalmatinske

ţupanije kao destinacije avanturistiĉkog turizma.

Tijela lokalne uprave i turistiĉki radnici još uvijek nisu dovoljno senzibilizirani za aktivan

razvoj avanturistiĉke ponude na ovom podruĉju. Lokalna samouprava treba stvoriti uvjete za

osposobljavanje avanturistiĉkog turizma u lokalnoj zajednici, te treba istaknuti pozitivne

67

uĉinke koje će donijeti razvoj tog vida turizma lokalnoj zajednici. TakoĊer treba u

koordinaciji s turistiĉkom zajednicom i ostalim sudionicima javnog i privatnog sektora

stvarati razvojnu strategiju avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji.

Avanturistiĉki sportovi su opasni i riziĉni sportovi zbog brojnih mogućnosti ozljeĊivanja

prilikom njihovog izvoĊenja. Klijenti najĉešće nemaju iskustva, vještina ni sposobnosti

vaţnih za preţivljavanja u uvjetima ako što poĊe po zlu. Zbog toga je potrebno donijeti

zakonodavne promjene i propise jer nigdje u zakonu nije istaknuto tko se zakonski moţe

baviti pruţanjem avanturistiĉkih sportova. Pruţatelji avanturistiĉkih usluga bi trebali imati

propisanu opremu za bavljenje tim sporovima, te educirano osoblje. Trebaju osigurati sve

mjere sigurnosti, educirati turistiĉke djelatnike te upozoriti korisnike na moguće opasnosti. Uz

sve navedeno moraju pravilno, struĉno i odgovorno provoditi sve sigurnosne mjere prilikom

izvoĊenja avanturistiĉkih sportova. Nepropisnim bavljenjem avanturistiĉkih sportova moţe

doći do raznih nesreća. Drţavne institucije, davatelji turistiĉkih usluga te javne sluţbe

moraju pruţiti maksimalnu pomoć i zaštitu na svim terenima, a posebno na teško

pristupaĉnim.

6.2. OBLIKOVANJE STRATEGIJE MARKETING MIX-A

6.2.1. Oblikovanje portfolija proizvoda avanturistiĉkog turizma u Splitsko -

dalmatinskoj ţupaniji

Splitsko-dalmatinska ţupanija obiluje velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću, te

ima potencijal da se razvije u jedno od najpoţeljnijih odredišta avanturistiĉkog turizma.

Gotovo na cijelom podruĉju ţupanije se nalaze prirodni resursi: rijeke, jezera, planine, špilje,

more…S obzirom da se avanturistiĉki turizam odvija u prirodi, potencijalni proizvodi

avanturistiĉkog turizma mogu se organizirati na sljedeći naĉin:

Avanturistiĉke aktivnosti na vodi

Avanturistiĉke aktivnosti na zemlji

Avanturistiĉke aktivnosti u zraku

Avanturistiĉke ture

68

Konzultantska tvrtka Horwath Consulting provela je tijekom 2009. godine pilot-istraţivanje o

ponudi programa avanturistiĉkog turizma u hotelima. Prema rezultatima tog istraţivanja,

programe za organizirane avanturistiĉke aktivnosti na zemlji turistima pruţa 61,9 posto

hotela, najviše u Istri. Programe za organizirane avanturistiĉke aktivnosti na vodi pruţa 66

posto hotela, najviše u Istri i srednjoj Dalmaciji. Programe za organizirane avanturistiĉke

aktivnosti u zraku nudi 34 posto hotela, ponajviše na Kvarneru.

Procijenjeno je da godišnji prihod od avanturistiĉkog turizma u zraku iznosi 12.500 eura, a

korisnici prosjeĉno troše 500 eura, od usluga na vodi 176.328 eura, dok korisnici prosjeĉno

troše 191,66 eura. Od pustolovnog turizma na zemlji godišnji prihod iznosi 98.493 eura, a

korisnici prosjeĉno troše 146,35 eura. Od ukupnog broja hrvatskih hotela, 66 posto ima

ponudu aktivnosti za odmor u prirodi. ( HKG, 2009.)

Tabela 21 Uĉestalost organiziranih aktivnosti na vodi po regijama

Vrsta aktivnosti Unutrašnjost Kvarner Dalmacija Istra

Splavaranje 8,3% 10,0% 18,5% 0,0%

Rafting 25,0% 40,0% 74,1%

20,0%

Kajaking (rijeka /

more) 41,7% 40,0% 70,4% 26,7%

Kanjoning 25,0% 20,0% 59,3%

6,7%

Ronjenje (škole

ronjenja, turistiĉko

ronjenje)

33,3% 70,0% 70,4% 53,3%

Nautiĉki izleti

(jednodnevni najam

plovila, jedrilice,

charter)

25,0% 90,0% 66,7% 40,0%

Izvor: Rezultati istraživanja HGK (2009) Prodaja paket aranžmana avanturističkog turizma

u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

69

Iz Tabele 21 je vidljivo da hoteli u Dalmaciji organiziraju avanturistiĉke aranţmane u koje su

ukljuĉeni najĉešće rafting ili avanturistiĉko ronjenje.

Tabela 22 Uĉestalost organiziranih aktivnosti na zemlji po regijama

Vrsta aktivnosti Unutrašnjost Kvarner Dalmacija Istra

Pješaĉke/trekking

ture 91,7% 100,0% 75,0% 66,7%

Biciklistiĉke ture 91,7% 77,8% 79,2%

93,3%

Jahanje, terensko

jahanje 41,7% 55,6% 54,2% 46,7%

Škola jahanja 33,3% 11,1% 58,3%

53,3%

Orijentacija 25,0% 11,1% 20,8%

6,7%

Streliĉarstvo 58,3% 11,1% 25,0%

33,3%

Off- road jeep ture 66,7% 22,2% 37,5%

33,3%

Slobodno penjanje-

alpinizam, spleologija 25,0% 44,4% 37,5% 20,0%

Paintball 66,7% 55,6% 70,8%

40,0%

Nordijsko hodanje 41,7% 11,1% 4,2%

6,7%

Pustolovne utrke 16,7% 11,1% 33,3%

73,3%

Izvor: Rezultati istraživanja HGK (2009) Prodaja paket aranžmana avanturističkog turizma

u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

Tabela 22 prikazuje da hoteli u Dalmaciji najĉešće u svojoj ponudi imaju pješaĉke i

biciklistiĉke ture te paintball, a slijede ih škole jahanja.

70

Tabela 23 Uĉestalost organiziranih aktivnosti u zrako po regijama

Vrsta aktivnosti Unutrašnjost Kvarner Dalmacija Istra

Letovi balonom na

topli zrak 66,7% 0,0% 0,0% 0,0%

Panoramski letovi

zrakoplovom 66,7% 66,7% 72,2% 0,0%

Paragliding 50,0% 66,7% 27,8%

100,0%

Tandem letovi (

paragliding) 16,7% 50,0% 16,7% 33,3%

Kitegliding 16,7% 66,7% 11,1%

66,7%

Base jumping 16,7% 0,0% 11,1%

0,0%

Izvor: Rezultati istraživanja HGK (2009) Prodaja paket aranžmana avanturističkog turizma

u hotelima. Horwalth Consulting Zagreb

Tabela 23 prikazuje da u Dalmaciji hoteli u svojim aranţmanima najviše nude panoramske

letove zrakoplovom, meĊutim u svojoj ponudi nemaju letove balonom na topli zrak.

Avanturističke aktivnosti na vodi

Ţupanija obiluje brojnim vodenim površinama na kojima se mogu odvijati avanturistiĉke

aktivnosti na vodama. Najpopularniji sportovi na vodi su: splavarenje, rafting, kajaking

(rijeka/more), kanjoning te ronjenje. Proizvodi avanturistiĉkog turizma na vodi se organiziraju

ovisno o lokalitetu.

Slika 6 Rafting na rijeci Cetini

71

Unatoĉ brojnim prirodnim resursima, samo je nekoliko avanturistiĉko-turistiĉkih proizvoda

trţišno spremno, i to bilo kao samostalni proizvodi i/ili u paketu s drugim proizvodima. Kroz

kanjon rijeke Cetine, ĉije litice okruţuju brzaci rijeka, su organizirani brojni vodeni sportovi

kao: rafting, kanu safari, river riding te kanjoning. Rijeka Cetina je jedina rijeka adekvatno

pripremljena za pruţanje avanturistiĉkih sportova, sa brojnim skiperima i adekvatnom

opremom. Na isti naĉin bi se mogla valorizirati rijeka Vrljika koja je slabo posjećena.

Većina otoka u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji sadrţe avanturistiĉko-turistiĉke proizvode

dovoljno snaţne da autonomno privuku goste. Otoci Hvar, Braĉ i Vis mogu se tretirati kao

trţišno spreman turistiĉki proizvod. Na navedenim otocima se organiziraju razni sportovi

poput avanturistiĉkog ronjenja, sea kayakinga, kitesurfinga, paraglidinga i sl. S obzirom da su

otoci uvijek dobro posjećeni, Šolta i Ĉiovo su potencijalno izuzetno atraktivni avanturistiĉko-

turistiĉki proizvodi u koji ubuduće valja pojaĉano ulagati.

Jadransko more olupinama je najbogatije more na svijetu na ĉijem je dnu petnaestak tisuća

potonulih plovila koja ĉine predivne podvodne muzeje zajedno s morskim akvatorijem.

Samim time nudi mogućnost za osmišljavanje bezbrojnih i zanimljivih tura avanturistiĉkog

ronjenja, koja će posjetiteljima zasigurno pruţiti jedinstveni doţivljaj za pamćenje. Na cijeloj

obali i otocima na prostorima koji nisu dovoljno posjećeni i atraktivni, mogu se organizirati

škole ronjenja koje će privući brojne turiste, te time mogu postati dio avanturistiĉko-

turistiĉkog itinerera. Trebale bi se istraţiti špilje na otocima, i kao Modra špilja na Biševu

postati turistiĉki lokalitet.

Avanturističke aktivnosti na zemlji

Brojni sportovi se mogu odvijati na zemlji kao: biciklizam, jahanje, trekking, spelologija,

alpinizam, paintball, slobodno penjanje…Ruralna podruĉja te unutrašnjosti otoka su idealna

mjesta za odvijanje avanturistiĉkih sportova na zemlji. S obzirom da su ta podruĉja slabo

posjećena, adekvatnom opremljenošću bi mogla svake godine privlaĉiti sve više ljubitelja

avanturistiĉkih aktivnosti. Radi se o potencijalno izuzetno atraktivnom avanturistiĉkom -

turistiĉkom proizvodu u koji ubuduće valja pojaĉano ulagati.

72

Turistiĉki potencijal planina još je nedovoljno turistiĉki valoriziran. Planine Mosor i Biokovo

privlaĉe brojne alpiniste te bi uz malo ulaganja i bolji marketing privukle još više posjetitelja.

TakoĊer se mogu organizirati kako na planinama tako i u unutrašnjosti otoka, brojne pješaĉke

i biciklistiĉke ture, te razna natjecanja.

Slika 7 Biciklizam na Biokovu

Brojna ruralna podruĉja se mogu osposobiti za jahanje te time postati vrlo znaĉajan

avanturistiĉko-turistiĉki proizvod koji će privlaĉiti široki trţišni spektar.

Špilje su avanturistiĉko-turistiĉki proizvod od velikog znaĉenja za ţupaniju. MeĊutim danas

je samo špilja Vranjaĉa dostupna turistima. Na podruĉju ţupanije postoje brojne špilje koje bi

uz veća ulaganja i ureĊenja, te uz organizirane obilaske mogle postati turistiĉki proizvodi. Na

podruĉju Cetinske krajine postoje dvije špilje: Rudelićeva špilja i Gospodska špilja, te na

Biokovu postoji nekoliko jama: Jama Amfora, Stara škola, Vilimova jama, Jama pod

Kamenitim vratima, Biokovka, Nova velika jama, Zeĉica, Zaboravna jama, Velika maĉka i

Pretnerova jama. Od tolikog broja jama, uz adekvatna ulaganja, odreĊeni broj bi se moglo

osposobiti za spelološka istraţivanja.

Park šumu Marjan u Splitu svakodnevno posjećuju brojni alpinisti i slobodni penjaĉi.

Slobodno penjanje i alpinizam na Marjanu bi se moglo uvrstiti u brojne itinerere zajedno sa

ostalim turistiĉkim proizvodima, zbog toga što se nalazi u gradu Splitu.

73

Avanturističke aktivnosti u zraku

Od avanturistiĉke ponude u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji aktivnosti u zraku su najmanje

zastupljene. Podruĉja na kojima bi se mogla odvijati ta vrsta sportova nisu dovoljno

valorizirana. Razlog je što uglavnom nisu osigurani uvjeti za obavljanje sportova u zraku,

tereni nisu registrirani a oprema je skupa. Turisti najveću ponudu imaju za panoramske letove

zrakoplovom, meĊutim i ostale aktivnosti u zraku se trebaju uvrstiti u ponudu.

Za paragliding u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji su registrirana samo tri terena, od kojih se

dva nalaze na Biokovu, a treći se nalazi u mjestu Bitelić, u općini Hrvace. Na Mosoru bi se

takoĊer mogli urediti tereni za paragliding da se obogati turistiĉka ponuda.

Za kitegliding postoji turistiĉka ponuda na otocima Hvaru i Braĉu, te u Trogiru. Ova vrsta

sporta ovisi o nekoliko ĉimbenika, najviše o vrsti i smjeru vjetra, te o vrsti plaţe. MeĊutim uz

adekvatnu opremu i poznavanje klimatskih uvjeta ova vrsta sporta bi mogla postati dio

avanturistiĉko-turistiĉkog proizvoda i na otocima Visu i Šolti, te na Ĉiovu.

Slika 8 Kitesurfing na otoku Braĉu

Avanturističke ture

Avanturistiĉke-turistiĉke ture morale bi biti jedan od kljuĉnih avanturistiĉko-turistiĉkih

proizvoda Splitsko-dalmatinske ţupanije. Ovaj proizvod se moţe ponuditi organizirano ili o

vlastitom aranţmanu. S obzirom da su u ţupaniji ponuĊene razne vrste avanturistiĉkih

sportova, i na vodi, i na zemlji i u zraku, mogu se uvezati u zanimljive itinerere. Mogu se

kombinirati tematizirane ture u kojima će se posjetitelji baviti jednom vrstom sportova na

74

razliĉitim lokacijama (npr. biciklizam na Mosoru, Biokovu i na Vidovoj gori), meĊutim

moţe se i organizirati bavljenje razliĉitim sportovima na razliĉitim lokacija (npr. rafting na

Cetini, trekking na Mosoru, kitesurfing na otoku Braĉu). Mogućnosti su bezbrojne. Turisti

mogu kombinirati razne sportove po cijeloj ţupaniji zbog dobre prometne povezanosti i zbog

blizine odredišta. Dakle nisu potrebna veća dodatna ulaganja u i turistiĉku infrastrukturu i

suprastrukturu, već treba dobro osmišljena marketinška strategija te zanimljivi itinereri.

TakoĊer postoji mogućnost da se avanturistiĉke ture poveţu sa ostalom ponudom, npr.

gastronomskom ili kulturnom ponudom.

6.2.2. Strategija cijena proizvoda avanturistiĉkog turizma

Strategija cijena kao instrument marketinga je veoma bitna za razvoj avanturistiĉkog turizma

u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji. Da bi se odredila cijena pruţanja avanturistiĉkih usluga

treba se u obzir uzeti nekoliko ĉimbenika: cijene konkurencije, te osjetljivost potrošaĉa na

promjene cijena. Crna gora je najveći konkurent ţupaniji i pri odreĊivanju cijena bi se trebale

uzeti u obzir cijene avanturistiĉkih usluga u toj destinaciji. Adventure turisti nisu uniformirana

grupa turista te ih je teško kategorizirati, primjerice prema dobi ili nekoj drugoj osobini. Jedan

britanski turoperator grubo ih je podijelio u tri grupe:

• stariji, izmeĊu 50 i 60 godina, ĉesto umirovljeni ljudi, koji napokon imaju vremena i

novaca ispuniti snove

• bivši backpackeri koji su nekad putovali samostalno na egzotiĉne lokacije, te još teţe

za elementom pustolovine u svojim odmorima i putovanjima

• nova grupa konzumenata koja više ne teţi samo ka “sunce i more” aranţmanima, već

smatraju avanturistiĉke aranţmane boljim oblikom provoĊenja odmora.

(www.adventuretravelnews.com)

Dakle adventure turisti nisu toliko osjetljivi na promjene cijena, oni više teţe za kvalitetom

turistiĉkog proizvoda, oĉekuju da za cijenu koju su platili dobiju odreĊenu kvalitetu.

S obzirom da ţupanija ima golemu avanturistiĉku ponudu, meĊutim nedovoljno razvijenu i

razraĊenu, kratkoroĉno bi se trebala primijeniti strategija koja za osnovu uzima troškove.

Dakle ţupanija još nema dovoljno kvalitetne avanturistiĉke proizvode, te bi se cijene trebale

odreĊivati na naĉin da se pokriju troškovi. Za sada jedino aktivnosti na rijeci Cetini tvore

75

kvalitetan turistiĉki proizvod. Uz brojna ulaganja, kako od privatnog tako i od javnog sektora,

trebalo bi se poĉeti raditi na povećanju kvalitete ostalih avanturistiĉkih usluga. Dugoroĉno bi

se mogla primijeniti strategija koja uvaţava ponašanje potraţnje. Dakle mnogi tereni bi se

trebali adekvatno urediti, trebala bi se kupiti najsigurnija oprema, educirati osoblje (vodiĉe,

instruktore), uloţiti u poboljšanje prometne infrastrukture… Kada se te odrednice ispune za

sve avanturistiĉke sportove, ţupanija će moći pruţiti vrhunski avanturistiĉki proizvod i tada

će turisti biti spremni platiti i najvišu cijenu zbog toga što će za tu cijenu dobiti vrijednost

koju oĉekuju.

6.2.3. Strategija promocije proizvoda avanturistiĉkog turizma

Za promociju proizvoda avanturistiĉkog turizma je primarno odgovorna Turistiĉka zajednica

Splitsko-dalmatinske ţupanije s turistiĉkim zajednicama gradova i općina. U svrhu

promotivnih aktivnosti potrebna su odreĊena inicijalna sredstva kako bi se privukli novi

korisnici i zadrţali stalni. Svi elementi promocije proizvoda trebaju biti na meĊunarodnoj

razini izvoĊenja.

Oglašavanje

Oglašavanje je usmjereno na stvaranje pozitivnog imidţa na javnost. Najbolji naĉin

oglašavanja avanturistiĉkih proizvoda je putem Interneta. Internet nudi gotovo neograniĉen

prostor potreban za prezentaciju turistiĉkih informacija. Turistiĉka zajednica bi trebala

oglašavati avanturistiĉke proizvode u suradnji sa svjetskim pretraţivaĉima kao što su Google i

Yahoo da bi se moglo doprijeti do milijunskih korisnika Interneta. Osim turistiĉke zajednice

svaki pruţatelj avanturistiĉkih usluga bi trebao svoje usluge oglašavati putem interneta. Za

oglašavanje na stranim trţištima se mogu koristiti usluge putniĉkih agencija, a pogotovo

agencija specijaliziranim za avanturistiĉki turizam. Oglašavanje putem medija (televizija,

radio) se provodi na najvaţnijim emitivnim trţištima za Dalmaciju.

Promocijski materijali

Klasiĉni, tiskani promocijski materijali imaju vaţnu ulogu u informiranju potrošaĉa, unatoĉ

tome što se sve veća vaţnost pridaje Internetu. Turistiĉka zajednica Splitsko-dalmatinske

ţupanije nudi brojne promocijske materijale: brošure, karte, info materijale, meĊutim nema

76

promocijskog materijala koji sadrţi sve informacije za avanturistiĉki turizam. Trebala bi se

tiskati brošura koja će se fokusirati na prenošenje branda Splitsko-dalmatinske ţupanije kao

destinacije za avanturistiĉki turizam. Brošura bi trebala sadrţavati sve informacije o

avanturistiĉkim sportovima i lokacijama gdje se ti sportovi odvijaju, karte biciklistiĉkih i

pješaĉkih staza, prijevod na veći broj jezika, paţljivo odabrane fotografije. Tiskanje takve

brošure je vaţno za produljenje sezone, jer klimatski uvjeti dozvoljavaju da se odreĊenim

avanturistiĉkim sportovima moţe baviti svim godišnjim dobima.

Sve turistiĉke zajednice u ţupaniji imaju u ponudi brojne promocijske materijale, meĊutim

kvaliteta im je neujednaĉena, trebaju se uskladiti i prezentirati avanturistiĉku ponudu u svojim

brošurama.

Turistički sajmovi

Većina sajmova se organizira u suradnji sa Turistiĉkom zajednicom u sklopu njezinog štanda,

u suradnji s ostalim turistiĉkim subjektima. MeĊutim, s obzirom na skromni budţet Turistiĉke

zajednice, bez podrške većeg nivoa vlasti sajmovi se ne mogu organizirati. U sklopu tih

sajmova se moraju prezentirati avanturistiĉki proizvodi. TakoĊer bi se trebalo prisustvovati

vaţnijim meĊunarodnim sajmovima na emitivnim trţištima, kao što su Ĉeška, Njemaĉka,

Slovaĉka, Italija, Austrija, ali i na sajmovima u susjednim zemljama Crna Gora, Srbija, BiH

da bi se predstavila avanturistiĉka ponuda. Na štandu trebaju biti svi potrebni materijali kao

što su brošure, karte, kontakti, te dobro pripremljen program za strane turoperatore i

individualne posjetioce. Neki od specijaliziranih avanturistiĉkih sajmova na kojima bi

Hrvatska trebala sudjelovati su: Sajam avanturistiĉkog turizma i avanturistiĉkih sportova

odrţan u Valjevu u Srbiji, Wilderness Fair – sajam lova ribolova i avanturistiĉkog turizma

koji se odrţava u Švedskoj, Sajam aktivnog odmora „AdrenalineDay“ odrţan u Crnoj Gori,

ITB - jedan od najvećih svjetskih turistiĉkih sajmova ove godine odrţan u Berlinu, Fiets en

Wandelbeur - najveći sajam za biciklizam, pješaĉenje i rekreaciju koji se odrţava u zemljama

Beneluksa…

Studijska putovanja novinara

Studijska putovanja novinara se trebaju organizirati da bi novinari iskusili i doţivjeli

avanturistiĉku ponudu, te da kasnije mogu pisati o tome. Rijetko kada se ta putovanja

organiziraju samostalno, zbog financiranja i organiziranja, već se organiziraju u suradnji s

77

Turistiĉkom zajednicom. Ovo je dobar naĉin promocije zbog toga što novinari pišu u svojim

ĉasopisima svoj osvrt na avanturistiĉku ponudu, te tako dolaze do dijela potrošaĉa koji moţda

nisu bili upoznati sa avanturistiĉkom ponudom Splitsko-dalmatinske ţupanije.

6.2.4. Strategija distribucije proizvoda avanturistiĉkog turizma

Kanali distribucije odnose se na posrednike u prodaji turistiĉkih proizvoda. Pri distribuciji

proizvoda avanturistiĉkog turizma koriste se turistiĉke agencije, turoperatori, rezervacijski

sustavi, Internet te direktni marketing.

Glavni predstavnici turistiĉkog posredovanja danas su turistiĉke agencije i turoperatori.

Postoje brojni turoperatori i agencije, te agencije specijalizirane za pruţanje usluga

avanturistiĉkog turizma. Putem agencija i turoperatora je najuĉinkovitija distribucija zbog

toga što posreduju u podruĉju prijevoza, pruţanja ugostiteljskih usluga, te pruţanja ostalih

usluga, dakle adventure turistima mogu osigurati smještaj, prijevoz, sve informacije o

avanturistiĉkim sportovima, cijenama korištenja…

GDS (Global Distribution System) je informacijski i rezervacijski alat kojeg koriste turistiĉke

agencije za sve vrste turistiĉkih proizvoda. On omogućuje direktnu vezu s što većim brojem

davatelja usluga, ima više od stotinu direktnih pristupnih linkova s drugim rezervacijskim

sustavima turistiĉke industrije i novi se linkovi stalno nadodaju. Agencije bi ga trebale

koristiti da imaju jednostavan pristup aţurnim podacima, te najfleksibilniji ugovor uz najniţe

troškove.

Vaţnost Interneta je u stalnom porastu. Danas su na Internetu prisutni ne samo ponuĊaĉi

proizvoda i usluga, već i posrednici specijalizirani za Internet posredovanje. Dakle Internet

kao kanal distribucije avanturistiĉkih proizvoda je uĉinkovit zbog toga što potrošaĉi imaju na

uvid velik broj informacija, te im je omogućena usluga rezerviranja i plaćanja.

Direktni marketing je direktna komunikaciju izmeĊu proizvoĊaĉa i kupca bez usluga

posrednika. Prednost direktnog marketinga je mogućnost preciznog ciljanja ţeljenog ciljnog

segmenta (potencijalni korisnici avanturistiĉkih proizvoda) s porukom i ponudom upravo

78

prema njihovim potrebama (avanturistiĉka ponuda Splitsko-dalmatinske ţupanije). Izravnu

komunikaciju s kupcima avanturistiĉkih proizvoda je najbolje odvijati preko elektronske pošte

na Internetu, jer je to najjednostavniji i najefikasniji naĉin.

6.3. ORGANIZACIJA NOSITELJA PONUDE AVANTURISTIĈKOG TURIZMA

Nositelji ponude avanturistiĉkog turizma su Turistiĉke zajednice, udruge avanturistiĉkog

turizma, turistiĉke agencije te smještajni objekti. Najvaţnija je meĊusobna suradnja i

partnerstva meĊu nositeljima ponude. Za razvoj avanturistiĉkog turizma nuţno je da suraĊuju

meĊusobno, te sa ostalim subjektima koji su na bilo koji naĉin ukljuĉeni u taj vid turizma.

Turistiĉke zajednice bi trebale raditi na marketingu avanturistiĉkog turizma izdavanjem

kvalitetnih promotivnih materijala, te organiziranjem sajmova. Vaţna je komunikacija izmeĊu

putniĉkih agencija i smještajnih objekata. Samo nekolicina putniĉkih agencija specijaliziranih

za avanturistiĉki turizam u ţupaniji ima kvalitetno razraĊenu ponudu. Ostale agencije imaju

slabu ponudu i trebale bi se više angaţirati oko definiranja samog programa poslovanja,

odnosno sistematiziranja usluge, bolje iskoristiti prirodne potencijale i mogućnosti koje se

nude u mjestu gdje se nalaze te napraviti bolju prezentaciju na postojećim web stranicama.

Trebale bi tiskati katalog koji će sadrţavati glavne informacije o organizatoru putovanja i

njegovom proizvodu (aranţmanima).

Hoteli bi trebali sve ĉešće u svoju ponudu ukljuĉiti razne paket aranţmane avanturistiĉkog

turizma. Udruge avanturistiĉkog turizma bi se trebale angaţirati oko organiziranja raznih

natjecanja avanturistiĉkih sportova, te biti u kontaktu sa hotelijerima i putniĉkim agencijama

da ta natjecanja ukomponiraju u svoju ponudu. Organiziranje natjecanja, ureĊenje odreĊenih

terena, kupnja opreme za obavljanje avanturistiĉkog turizma ĉesto nije moguća bez podrške

privatnog sektora, ali i javnog sektora. Privatni sektor bi trebao suraĊivati sa Turistiĉkom

zajednicom i pribavljati sredstva koja će pridonijeti razvoju avanturistiĉkog turizma. Potrebna

je suradnja sa javnim sektorom (grad, općine, ţupanije) jer se prilikom izvoĊenja

avanturistiĉkih dogaĊanja koriste javna dobra. Dakle bez meĊusobne suradnje izmeĊu svih

nositelja ponude razvoj avanturistiĉkog turizma neće biti moguć.

79

ZAKLJUĈAK

U današnje vrijeme biljeţi sve veća potraţnja prema aktivnom provoĊenju slobodnog

vremena u prirodnom okruţenju, te je nuţno posvetiti veliku paţnju i provoditi znaĉajnija

ulaganja za razliĉite oblike selektivnog turizma. U ovom radu su prikazane strateške

smjernice za razvoj avanturistiĉkog turizma, koji je jedan od vidova selektivnog turizma.

Splitsko-dalmatinska ţupanija je oduvijek bila zanimljiva zbog svog iznimnog geoprometnog

poloţaja, bogatstva svojih prirodnih resursa, kulturno povijesne baštine, povoljne klime i niz

ostalih pogodnosti. Iako je to destinacija sa dugogodišnjom tradicijom, još uvijek ima velike

neiskorištene mogućnosti, a jedna od njih je avanturistiĉki turizam. Na osnovi rezultata ankete

provedene meĊu zaposlenicima agencija specijaliziranih za avanturistiĉki turizam, dokazano

je da u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji avanturistiĉki turizam nije dovoljno razvijen, budući da

nisu ostvarene institucionalne pretpostavke njegova razvoja, kao ni organizacijske i kadrovske

pretpostavke.

Iz godine u godinu povećava se broj turista koji posjećuju destinaciju da bi uţivali u

avanturistiĉkim sportovima. Splitsko-dalmatinska ţupanija kao destinacija je podruĉje sa

jakim potencijalima za razvoj svih oblika avanturistiĉkog turizma i ima izvrsne predispozicije

da postane lider u tom dijelu selektivne turistiĉke ponude, ali u dosadašnjem periodu nije

prepoznala ovakav razvoj kao jednu od opcija generiranja gospodarskog rasta lokalne

zajednice. Prirodni resursi u ţupaniji omogućuju bavljenje gotovo svih avanturistiĉkih

sportova, meĊutim da bi ţupanija postala adventure destinacija potrebne su brojne promjene.

Razvoj prometne infrastrukture, ureĊenje biciklistiĉkih i pješaĉkih staza, stvaranje zanimljivh

avanturistiĉkih itinerera, organizacija brojnih avanturistiĉkih natjecanja, samo su neki od

prijedloga za poboljšanje avanturistiĉke turistiĉke ponude. Negativnosti koje prate

avanturistiĉki turizam mogu se otkloniti samo odgovarajućom turistiĉkom politikom, što znaĉi

da treba otkriti i ukazati na problematiĉna podruĉja koja koĉe daljnji razvoj avanturistiĉkog

turizma, razraĊujući posebno pitanja podizanja kvalitete i obogaćivanja avanturistiĉke

turistiĉke ponude. Jedan od glavnih preduvjeta za razvoj ovog vida turizma je izrada

Strategije razvoja avanturistiĉkog turizma, u kojoj će jasno biti definirani ciljevi i naĉini kako

ostvariti zadane ciljeve.

80

Potrebno je prepoznati da temelj uspješnosti razvoja avanturistiĉkog turizma leţi u

organizaciji, odnosno partnerstvu. Svi dionici razvoja bi trebali imati zajedniĉke interese i

ciljeve, te zajedno osmisliti proizvode i razviti marketinšku strategiju, unatoĉ tome što

uglavnom imaju razliĉite interese. TakoĊer, potrebno je donijeti i nove zakone i pravilnike

koji će regulirati avanturistiĉke aktivnosti. Bavljenje avanturistiĉkim sportovima je vrsta

riziĉne zabave, i zbog toga zakoni i pravilnici trebaju regulirati tko ima ovlasti, znanje i svu

potrebnu opremu da moţe pruţati avanturistiĉke usluge. Splitsko-dalmatinska ţupanija još

nije iskoristila svoj potencijal jer još uvijek nema kvalitetno razraĊenu strategiju marketinga

avanturistiĉkog turizma što je vaţno zbog plasiranja ponude na postojeća trţišta, i otvaranje

prema drugim emitivnim trţištima.

Prikazujući i analizirajući potencijal razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj

ţupaniji, u ovom radu je dokazan velik znaĉaj koji ovaj vid turizma ima u ukupnom razvoju

turizma u navedenoj destinaciji. Razvojem avanturistiĉkog turizma razvit će se i ruralna

podruĉja koja nisu turistiĉki valorizirana, te unutrašnjosti otoka jer su ta podruĉja najbolja za

pruţanje avanturistiĉkih usluga. Avanturistiĉki turizam ne samo da će privući turiste i utjecati

na produţenje njhovog boravka te povećati prihode od turizma, već pruţa mogućnost za

prevladavanje problema sezonskog karaktera turizma, koji je jedan od glavnih problema

Splitsko-dalmatinske ţupanije.

81

SUMMARY

The main goal of the present thesis was to determine strategic directions to develop

adventure tourism in region Splitsko-dalmatinska. Adventure tourism products form a

relatively well-defined and recognizable sector of the tourism industry. There are hundreds

of thousands of individual adventure tourism products worlwide, and many milions of

tourists buying them each year.

In region Splitsko-dalmatinska adventure tourism is not developed, but it has a lots of

potential to become a leading destination of adventure tourism in this region. Workers at

travel agencies specialized for adventure tourism filled questionnaire about problems of

adventure tourism. By analizing that questionnaire, conclusion is that main problems in

adventure tourism are: adventure services are not systematized or standardized, there is no

communication or coordination between public and private sector, natural resources are not

used enough for adventure sports, and there is no marketing strategy for foreign markets.

Main problem is also law, becouse in Croatia thre are no laws which prescribe who is

legalize to offer adventure services.

The conclusion is that region Splitsko-dalmatinska should have specific goals how to

develop adventure tourism and solve those problems, and all subjects should be included in

development.

82

LITERATURA

POPIS KNJIGA I ĈASOPISA

1. Antunac, I.: „Selektivne vrste turizma“, Turizam: meĊunarodni znanstveno-struĉni

ĉasopis, br.4., 1991.

2. Bartoluci, M., Ĉavlek, N.; Turizam i sport, Fakultet za fiziĉku kulturu, Sveuĉilište u

Zagrebu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb 1998.

3. Bartoluci, M.; Turizam i sport : razvojni aspekti, Zagreb : Školska knjiga, 2007.

4. Buckley R.; Adventure tourism, CAB International, London 2006.

5. Ĉorak S. et al.: Hrvatski turizam – plavo bijelo, zeleno, IT Zagreb 2006.

6. Douglas N. et.al.: Special Interest Tourism, Wiley NY, 2002.

7. Geić S.; Menadţment resursa u selektivnom turizmu, Sveuĉilište u Splitu, Split 2009. (u

tisku)

8. Higham J.; Sport tourism destionations: issues, opportunities and analysis, Elsevier Ltd.,

Oxford 2005.

9. Hudson S.; Sport and adventure tourism, The Haworth Hospitality Press, New York 2003.

10. Jadrešić, V.; Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostorno-ekološke i

kulturne baštine Hrvatske, Turizam: znanstveno-struĉni ĉasopis, 39, 1991

11. Jadrešić, V.; Nove tendencije i orijentacije u turizmu, Turizam: znanstveno-struĉni

ĉasopis, 41, 1993.

12. Kelemen, Ţ.; Ekspanzija pustolovnog turizma. Profit: poslovni magazin.2, 11/12; str.86,

2002.

13. Kušen E.; Turistiĉka atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam 2002.

14. Mikaĉić V.; Turizam Hrvatske - stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, 1998.

15. Novak, I. i M.; Upravljanje odrţivom gradnjom sportskih objekata u turizmu, Tekstilno-

tehnološki fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb 2010.

16. Panĉić Kombol, T., Selektivni turizam: Uvod u menadţment prirodnih i kulturnih resursa,

Zagreb, 2000 .

17. Petrić L.; Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split 2007.

18. Pivac S.; Materijali za kolegij Statistiĉke metode, Ekonomski fakultet u Splitu, Split 2009.

19. Swarbrooke J., Beard C., Leckie S., Pomfret G.; Adventure tourism: the new frontier,

Elsvier science, Oxford 2003.

20. Šerić, N.; Podvodni ribolov na Jadranu, Marjan tisak, Split 2007.

83

21. Vukonić B., Keĉa K .; Turizam i Razvoj, Mikrorad, Zagreb, 2001.

22. Zakon o turistiĉkoj djelatnosti, Narodne novine broj 8, 1996.

23. Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine broj 70, 2005.

24. Zaninović, V.: „Segmentacija i poticanje selektivnih oblika hrvatskog turizma – spoj

izvornog i modernoga“, Tourism and hospitality management. Vol. 9, Br. 2, 2003.

INTERNET IZVORI

1. www.undp.hr

2. www.adventuretravel.biz

3. www.explore.co.uk

4. www.exodus.co.uk

5. www.issuu.com

6. www.dalmacija.hr

7. www.rera.hr

8. www.split-airport.hr

9. www.adventuretravelnews.com

84

POPIS TABELA:

Tabela 4. Prirodne turistiĉke atrakcije…………………………………………..………...19

Tabela 5. Smještajni kapaciteti na podruĉju turistiĉke zajednice Splitsko-dalmatinske

ţupanije u 2010. godini………...………………………………………………………...40

Tabela 6. Agencije specijalizirane za avanturistiĉki turizam na podruĉju Splitsko-

dalmatinske ţupanije…….……………………………………………………………….43

Tabela 4. Distribucija ispitanika prema spolu…………………………………..………...46

Tabela 5. Distribucija ispitanika prema starosti…………………………………………..46

Tabela 6. Distribucija ispitanika prema radnom staţu……………………………………48

Tabela 7. Distribucija agencija prema vrsti organizacije………………………………....49

Tabela 8. Distribucija ispitanika prema poloţaju u agenciji…………………………………...….50

Tabela 9 Potencijali razvoja avanturistiĉkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji…50

Tabela 10 Zadovoljstvo elementima ponude za turiste avanturistiĉkog turizma ………..51

Tabela 11 Vaţnost elementa ponude prirodnih resursa ……………………………….…52

Tabela 12. Doprinos razvoja avanturistiĉkog turizma …………………………………...53

Tabela 13. Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o institucionalnoj podršci……....54

Tabela 14 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o senzibilnosti turistiĉkih

radnika ..….........................................................................................................................55

Tabela 15. Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o promidţbi avanturistiĉkog

turizma……………………………………………………………………………………56

Tabela 16. Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o iskorištenosti prirodnih

resursa…………………………………………………………………………………….57

Tabela 17. Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o postojećoj infrastrukturi…….58

Tabela 18 Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o uslugama avanturistiĉkog

turizma……………………………………………………………………………………59

Tabela 19. Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o komunikaciji izmeĊu subjekata

koji utjeĉu na razvoj avanturistiĉkog turizma……………………………………............60

Tabela 20 . Podaci o prosjeĉnim odgovorima ispitanika o obrazovnom i struĉnom

kadru……………………………………………………………………………………..61

85

Tabela 21. Uĉestalost organiziranih aktivnosti na vodi po regijama……………………..68

Tabela 22. Uĉestalost organiziranih aktivnosti na zemlji po regijama…………………...69

Tabela 23 Uĉestalost organiziranih aktivnosti u zrako po regijama……………………...70

POPIS SLIKA:

Slika 1. Paragliding - slobodno letenje zmajem ................................................................ 15

Slika 2. Sea kayaking - voţnja kajakom morem ............................................................... 18

Slika 3. Juţna strana Marjana ............................................................................................ 32

Slika 4. Šilja Vranjaĉa ....................................................................................................... 34

Slika 5. Modra špilja, Biševo ............................................................................................ 35

Slika 6. Rafting na rijeci Cetini ......................................................................................... 70

Slika 7. Biciklizam na Biokovu ......................................................................................... 72

Slika 8. Kitesurfing na otoku Braĉu .................................................................................. 73

POPIS GRAFOVA:

Graf 1. Distribucija ispitanika prema starosti .................................................................... 47

Graf 2. Distribucija ispitanika prema radnom staţu .......................................................... 48

86

PRILOG

ANKETNI UPITNIK

Poštovani, ova anketa se provodi u cilju istraţivanja mišljenja i stavova zaposlenika u

turistiĉkim agencijama specijaliziranim za avanturistiĉki turizam, a namijenjena je

prikupljanju podataka za diplomski rad.

I DIO: 1. Spol:

a) Muški

b) Ţenski

2. Dob

a) do 19

b) 20 – 29

c) 30 – 39

d) 40 – 49

e) 50 – 59

f) 60 i više

3. Stupanj obrazovanja:

a) osnovno obrazovanje

b) srednja struĉna sprema

c) viša struĉna sprema

d) visoka struĉna sprema

e) magisterij

f) doktorat

4. Turistiĉka agencija je organizirana kao:

a) obrt

b) društvo s ograniĉenom odgovornošću

87

5. Vrsta agencije:

a) samostalna

b) udruţena

c) u sustavu turoperatora

d ) u s us t avu p od uzeća d r u g ih d j e l a tn os t

6 . Id en t i f ik a c i j sk i k od a g en c i j e :

a ) A

b ) B

c ) C

d ) A B

7. Vaš poloţaj u agenciji: (može i više odgovora)

a) voditelj agencijske poslovnice

b) marketinški poslovi

c) obraĉunsko – financijski poslovi

d) operativno – izvršno poslovanje

e) stvaranje turistiĉkih aranţmana

f) prodaja turistiĉkih aranţmana

g) šaltersko i drugo osoblje agencije

8. Koliko godina radite u turistiĉkoj agenciji?

a) manje od 2

b) 2 - 5

c) 6 -10

d) 11 - 15

e) 16 -20

f) više od 20 godina

88

9. S kojim vanjskim institucijama turistiĉka agencija suraĊuje:

a) ministarstvo turizma

b) turistiĉke zajednice

c) ugostiteljska poduzeća

d) prometna poduzeća

e) zrakoplovni prijevoznici

f) druga poduzeća koja djeluju u turizmu

g) druge putniĉke agencije

10. Promidţba turistiĉke agencije se odvija putem (može i više odgovora):

a) web stranica

b) tiskanih brošura

c) plakata

d) medija

e) novinskih ĉlanaka

f) osobne prodaje

g) sponzorstva

f) nešto drugo (navest što)_____________________________

89

II DIO:

11. Smatrate li da Splitsko – dalmatinska županija ima potencijala za razvoj

avanturističkog turizma?

a) Da b) Ne c) Nemam odgovor

12. Ocijenite sljedeće elemente ponude za turiste avanturističkog turizma u

Splitsko – Dalmatinskoj županiji :

Na sljedeće pitanje molimo zaokružite ocjenu koja najbolje opisuje vaš dojam, kako slijedi:

1 - iznimno nezadovoljavajuće; 2 – nezadovoljavajuće; 3 - djelomično zadovoljavajuće; 4 – zadovoljavajuće;

5 - iznimno zadovoljavajuće

ELEMENTI PONUDE ZA

TURISTE AVANTURISTIĈKOG

TURIZMA

1

2

3

4

5

Brojnost i raznovrsnost smještajnih

objekata

Kvaliteta smještajnih objekata

Kvaliteta ugostiteljskih objekata

(restorani, barovi i sl.)

Prometna povezanost i infrastruktura

Brojnost i oĉuvanost kulturnih atrakcija

Brojnost i kvaliteta prirodnih resursa za

razvoj avanturistiĉkog turizma

Ekološka oĉuvanost okoliša

Raznovrsnost posebnih programa i

proizvoda namijenjenih

avanturistima

Promocija avanturistiĉkog turizma u

Splitsko – dalmatinskoj ţupaniji

Sigurnosni standardi kao preduvjet

kvalitete ponude avanturistiĉkih

proizvoda

90

13. Ocijenite napose važnost i potencijal sljedećih elemenata ponude prirodnih

resursa za potrebe razvoja avanturističkog turizma u Splitsko – Dalmatinskoj

županiji :

Na sljedeće pitanje molimo zaokružite ocjenu koja najbolje opisuje vaš dojam, kako slijedi:

1 - uopće nije vaţno 2 - nije vaţno 3 - i jest i nije vaţno 4 - vaţno 5 - u potpunosti vaţno

ELEMENTI PONUDE PRIRODNIH

RESURSA

1

2

3

4

5

Jadransko more

Klima

Rijeke ( Zrmanja, Cetina..)

Planine ( Mosor, Bikovo)

Jezera

Špilje

Otoci

14. Iako nema pisanog dokumenta, Splitsko – dalmatinska ţupanija zna u kojem

pravcu razvijati avanturistiĉki turizam?

(ocjene su od 1-5; zaokružite jedan odgovor)

1- Uopće se ne slažem 2- Ne slažem se

3- Niti se slažem, niti se ne slažem 4- Slažem se

5- U potpunosti se slažem

1

2

3

4

5

91

15. Tijela lokalne uprave, javnih ustanova i turistiĉki radnici su senzibilizirana za

aktivan razvoj avanturistiĉke ponude na podruĉju Splitsko – dalmatinske ţupanije?

(ocjene su od 1-5; zaokružite jedan odgovor)

1- Uopće se ne slažem 2- Ne slažem se

3- Niti se slažem, niti se ne slažem 4- Slažem se

5- U potpunosti se slažem

16. Ocijenite sljedeće tvrdnje ocjenama od 1-5:

1 - uopće se ne slažem, 2 - uglavnom se ne slažem, 3 - teško mi je reći, 4 - uglavnom se slažem, 5 - u potpunosti se slažem

1

2

3

4

5

U Splitsko dalmatinskoj ţupaniji ne

postoji sustavna promidţba

avanturistiĉkog turizma na stranim

trţištima

Postojeći prirodni resursi Ţupanije su

nedovoljno iskorišteni u turistiĉke svrhe

Ne postoji odgovarajuća institucionalna

podrška razvoju avanturistiĉkog

turizma s nacionalne niti ţupanijske

razine

Ne postoji dovoljno obrazovanog i

struĉnog kadra za potrebe razvoja

avanturistiĉkog turizma

Usluge avanturistiĉkog turizma su

nesistematizirane i nestandardizirane

Postojeća fiziĉka infrastruktura nije

dostatna za kvalitetno pruţanje usluga

IzmeĊu izvoĊaĉa avanturistiĉkih

aranţmana i nadleţnih institucija ne

postoji dovoljna komunikacija

1

2

3

4

5

92

17. Razvoj avanturistiĉkog turizma moţe doprinijeti: (ocijenite tvrdnje u tablici

ocjenama od 1-5):

1 - uopće nema utjecaja, 2 - uglavnom nema utjecaja , 3 – niti ima niti nema utjecaja, 4 –

ima znaĉajan utjecaj, 5 – ima iznimno veliki utjecaj

1

2

3

4

5

Produţenju sezone

Povećanju prihoda od turizma

Povećanju broja turista

Razvoju ruralnih podruĉja

Boljoj zaštiti prirodnih resursa

18. Drţite li da će u budućnosti biti evidentan porast interesa za ponudu sadrţaja

avanturistiĉkog turizma u Splitsko dalmatinskoj ţupaniji?

a) da, više nego do sada

b) da, ali manje nego do sada

c) broj se neće drastiĉno mijenjati

d) doći će do pada potraţnje

e) ne znam, teško mi je o tome suditi