BAYER-PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU VINOVE LOZE 2013

  • Upload
    veca123

  • View
    240

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    1/22

    Prirunik za zatituvinove loze

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    2/22

    akovec

    Varadin

    Osijek

    Karlovac

    Rijeka

    Split

    Dubrovnik

    Zagreb

    Ludbreg

    Koprivnica

    urevac

    BjelovarVirovitica

    Slatina

    Naice

    Valpovo

    Belie

    Vukovar

    Vinkovci

    upanja

    akovo

    Slavonski BrodPoega

    Daruvar

    Kutina

    Novska

    Sisak

    Velika Gorica

    Krapina

    Samobor

    Ozalj

    Buzet

    Pore Paz in

    Labin

    Vodnjan

    Pula

    Bakar

    Ogulin

    Krk

    Otoac

    Mali LoinjGospi

    Graac

    Zadar

    Knin

    Sinj

    SupetarMakarska

    ibenik

    Tvrtka Bayer CropScience zapoljavavisoko obrazovane strunjake osposobljene za:

    > strune savjete

    > edukaciju kupaca

    > determinaciju tetoina, bolesti i korova

    > pridravanje propisane uporabe registriranih proizvoda

    > savjetovanje o dozama i karencama, uporabi primjerenih zatitnih sredstava (rukavice, naoale, zatitna odjea)

    > pripremu programa zatite poljoprivrednih usjeva (integrirana zatita, antirezistentna strategija)> prepoznavanje fitotoksinosti

    > savjetovanje o odgovarajuim kombinacijama zatitnih sredstava i praktine savjete na terenu

    Nenad Arseni091/623 23 24

    Dean Crnoija098/419 229

    Stipe uzel098/359 814

    Ivan Havai098/173 5366

    Damir Koak099/244 6787

    Aleksandar

    Nestorovi+387 65/238 739

    Milan Tomi+387 65/990 996

    Tihomir

    Bakovi+387 63/299 345

    Petar ivkovi098/256 924

    Bayer tim

    Predstavnici tvrtke Bayer d.o.o. za

    BiH trite

    RenataDejanovi

    098/477 789

    Dunja Jindraupi

    099/310 6963

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    3/22

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    4/22

    4

    Plamenjaa vinove lozePlasmopara viticola

    Plamenjaa vinove loze je najznaajnija bolestu hrvatskim vinogradima, dok se neto manjimintenzitetom javlja samo na ogranienim lokalitetima(strme obalne padine) primorske regije. Velik broj sortikoje se uzgajaju u naoj zemlji su iznimno osjetljive nanapad ove bolesti (graevina, rajnski rizling, sauvignon,malvazija, mali plavac...). Bolest se javlja za toplog ikinog razdoblja. Primarne infekcije uzrokuju oosporekoje su prezimile na tlu na otpalom liu. Pravilo tridesetke je osnova za utvrivanje poetka primarneinfekcije. To znai da u bilo kojem trenutku tijekomsezone, kada su mladice duge vie od 10 cm i ako je

    palo barem 10 mm kie u posljednja 24 do 48 sata, atemperatura je najmanje10 C, moe doi do zaraze vinove loze. Da bi seoospore mogle premjestiti i doi do pui kroz koje moguprodrijeti, lisna povrina mora biti vlana nekoliko sati.Nakon infekcije, zapoinje inkubacijsko doba, koje traje4 do 15 dana ovisno o temperaturi i relativnoj vlanosti.Na kraju inkubacije pojavljuju se karakteristini simptomibolesti - uljane pjege, zatim se stvaraju sivobijele sporeu obliku prevlake na donjoj strani lista. U odgovarajuimvremenskim prilikama (odgovarajua temperatura, kia,visoka relativna vlaga koja uzrokuje dugotrajnu rosu)

    zaraza se vrlo brzo prenosi i na ostale zelene dijelovevinove loze. Ove infekcije se nazivaju sekundarneinfekcije i aktivne su do jeseni.

    tete koje uzrokuju bolestEkonomski najvee tete uzrokuju primarne infekcije koje se javljaju urazdoblju od pred cvatnje i neposredno nakon cvatnje, kad je vinovaloza najvie osjetljiva. U tom razdoblju, plamenjaa moe unititi odjedne treine do gotovo cijelog prinosa groa. U ovoj fazi gljivicamoe zaraziti listove, mladice te odvojene cvatove i grozdie kojise poinju suiti te time nanosi neposrednu tetu. Osim ove teteuzrokovane primarnom infekcijom, iznimno velike tete nanose iciklike sekundarne infekcije, naroito ako se nedovoljno kontroliraju.Na infekcije treba osobito pripaziti u fenofazi porasta bobica nakoncvatnje. U takvim okolnostima u zatitu je potrebno uloiti dalekovie vremena i novca. Ukoliko je opasnost od zaraze velika, intervaliprskanja se skrauju, a pripravci koji bi trebali biti koriteni moraju imatii preventivno i kurativno djelovanje. Posljedice jakih infekcija u vinovojlozi mogu se primijetiti i u sljedeim vegetacijama. Plamenjaa vinoveloze takoer negativno utjee i na niz imbenika vanih za procesvinifikacije i kvalitetu budueg vina. Zaraeno groe slabije dozrijeva,u bobicama je vie kiseline, manje eera, a tanini su izraeniji. Takvo

    groe daje vinu suhi teki okus (vinski kamen) i okus po groicama.Razliiti autori navode da porast duinih tvari, rezultira zamuenjembjelanevinastim tvarima, osobito u bijelim i rose vinima.

    Iznimno je vana dobra poljoprivredna praksa kojaujedinjuje cijeli niz preventivnih mjera. Kod sadnjevinograda moramo pokuati izabrati najbolji poloaj,sunan i prozraan, gdje se vlanost ne zadrava i nejavljaju jaka rosna jutra. Naalost, trenutni (a biti e takoi u budunosti) sortiment plemenitih sorti jo je jakoosjetljiv na ovu bolest. Vrlo vano je sprijeiti previsokirast korova koji moe u odreenim mikroklimatimapogodovati duljem zadravanju rose. U zoni groa jepotrebno odstranjivati nepotrebne mladice ak i prije

    cvatnje, a kasnije je potrebno ukloniti prebujno lie.Budui da su uvjeti za razvoj plamenjae u Hrvatskoj i vienego povoljni, moramo za zatitu od plamenjae koristitinajuinkovitije proizvode, posebno treba biti oprezan uvrijeme od poetka cvatnje do bobica veliine graka.Vinogradar bi trebao znati da se u vlanim godinamaprimarne infekcije javljaju sve do polovice ljeta. Oosporemogu sauvati klijavost do pet godina. Istraivanjapokazuju da u vinogradima ima do nekoliko stotina tisuaoospora po kvadratnom metru. Dakle, jake primarneinfekcije su takoer mogue, iako dvije ili tri godine zaredom nije bilo veih problema s plamenjaom. Za njenu

    eksploziju u vinogradu su dovoljni samo povoljni uvjeti.

    Kako sprijeiti infekcije

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    5/22

    5

    Prskanje bi se trebalo temeljiti na prognozi koju provodeprognostike slube, no zbog njene brzine i tetnosti vrlovano je i iskustvo vinogradara. Ako nam u vinogradustvara probleme i crna pjegavost, koristimo pripravkeza suzbijanje crne pjegavosti koji takoer djeluju i naplamenjau. Za prvo prskanje koristimo pripravakAntracol WP 70, a za drugo Antracol Combi ili MikalFlash. Intervali izmeu prskanja trebaju biti izmeu 6 i8 dana. Zatim prskamo tri puta za redom s pripravkomMikal Premium F, od poetka cvatnje pa nadalje. MikalPremium F je fungicid s preventivnim, kurativnim i

    Zatita vinove loze

    eradikativnim djelovanjem, djeluje i kontaktno i sistemino- svi naini djelovanja su ujedinjeni u jednom pripravku.Intervali izmeu prskanja trebaju biti 12 dana. Pozavretku prskanja s Mikal Premium F, zatitu nastavljamos pripravkom Profiler koji takoer koristimo u bloku - dvado tri puta zaredom. Profiler se dobro vee na povrinubiljke te odlino titi lie i naroito mlade grozdove. Vrloje vano sistemino djelovanje jer se aktivna tvar prenosiu mlade novoizrasle dijelove loze. Profiler primjenjujemosvakih 12 do 14 dana. Nakon cvatnje umjesto Profileramoemo jednom koristiti pripravak Melody duo.

    COMBI

    kontaktni fungicidipo potrebi

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    6/22

    6

    Pepelnica je redovna bolest koja se pojavljuje i ini teteu svim hrvatskim vinogorjima. Zbog klimatskih prilikai sortimenta uzrokuje najvee probleme u primorskojregiji (Istra i Dalmacija), no zadnjih godina sve je tetnijai u kontinentalnim vinogorjima. Najosjetljivije sortesu: poip, malvazija dubrovaka bijela, chardonnay,rizvanac, ipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac,mukat... Gljiva prezimljuje kao spora u pupovima iliu obliku spolnih spora u plodnim tvorevinama kojeizgledaju poput loptastih tjeleaca crne boje - nazivamoih peritecije. Kod nas je ei prvi nain prezimljenja idaleko tetniji jer uzrokuje tete praktino od poetka

    vegetacije. Spore pepelnice vinove loze propadaju natemperaturi od -12 do -14 C, no zbog sve blaih zimalake prezimljuju i infektivni potencijal se poveava izgodine u godinu. Za razliku od drugih bolesti vinoveloze, pepelnica ne treba kiu ili pravu kap za poetakinfekcije. Prva infekcija moe se pojaviti odmah napoetku pupanja - otvorenja pupova te se infekcijezadravaju tijekom cijele godine. Bolest je najopasnijaod kraja cvatnje do are. Pepelnica u ovom trenutkumoe uzrokovati nepopravljive tete ukoliko se ne obavipravilna preventivna zatita protiv bolesti.

    Pepelnica vinove lozeUncinula necator

    Pepelnica napada sve zelene dijelove biljke (pupove,rozgve, listove, grozdie i grozdove). U proljeenovoizrasle mladice prekrije bijela prevlaka, mladiceizgledaju kao da su posute pepelom te zaostaju urazvoju. U tom vremenu jake infekcije se prvo javljaju uprimorskoj regiji, a zatim i u drugim dijelovima Hrvatske,gdje je najopasniji period nakon cvatnje, kada gljiva doena bobice, koje se tada posue i izgledaju kao crne tvrdekuglice. Ako se infekcija javlja tijekom debljanja bobicana njima je vidljiva karakteristina bijelo siva prevlaka.

    Zaustavlja se rast i razvoj koice bobica, koica prestajebiti elastina dok se unutranjost groa normalno razvijai raste. Zbog pritiska na neelastinu koicu bobica,ona puca, te se na bobicama vide pukotine. Unutarbobica meso poinje gubiti vodu i sui se, u bobicama

    se naseljavaju druge gljivice i bakterije (uzronici trulei,octeni cik...), to nepovoljno utjee na mot i naravnou konanici na vino. Pri napadu pepelnice bobicenemaju prirast, crnu i venu, uz karakteristinu sivkastuprevlaku. Na kraju, kao indirektnu tetu, pepelnica imaposebno negativan utjecaj na istou i boju vina. Nazrelim bobicama gljivica se ne razvija. Gljiva se razvijana neodrvenjenim rozgvama. Siva prevlaka se nakonodrvenjavanja rozgve pretvara u crveno-smee ili smeemrlje vidljive na drvu. Rozgve s pepelnicom obino su

    oslabljene, a ukoliko ih za sljedeu godinu koristimo kaorodno drvo infekcija s pepelnicom je na takvim rozgvamau sljedeoj sezoni vrlo opasna, jer spore koje prezime upupovima vrlo lako napadaju mladice ve u ranim fazamarasta.

    tete koje uzrokuju

    bolest

    Moramo procijeniti rizik od infekcije prema poloajuvinograda i sorti koju uzgajamo u vinogradu. Potencijalza infekciju u tekuoj godini ovisi o zarazi iz prethodnegodine. Dakle, ako je prethodne godine bilo u vinograduvie zaraza s pepelnicom, vee su vjerojatnosti infekcijeu tekuoj godini. U sluaju jakih infekcija, potrebno jeobaviti prskanje s poetkom sljedee sezone, kako bise izbjeglo prenoenje gljivica na zelene dijelove vinoveloze. Najvie moramo biti na oprezu u fazi debljanjabobica, kad je prskanje najvie potrebno.

    Kako sprijeiti infekcije

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    7/22

    7

    Siva plijesan

    Zatita vinove lozeNa temelju procjene moemo utvrditi je li opasnost odinfekcije s pepelnicom manja ili vea, te na taj nainprilagoditi zatitu.U sluaju manjeg rizika od infekcije s pepelnicom, prvaprskanja obavimo sa pripravcima na bazi sumpora. Unajosjetljivijem razdoblju, od poetka cvatnje pa sve

    do mekanja bobica, koristimo pripravke koji pruaju

    vrhunsku zatitu kao to su Falcon i Nativo. Ako postojivea vjerojatnost od infekcije, koristimo navedenepripravke u ranijim fazama rasta. U sluaju, da se vepepelnica razvila na mladicama, grozdovima ili listovima,koristimo Falcon ili Nativo koji imaju preventivno, vrhunskokurativno i eradikativno djelovanje.

    sumporni

    pripravci

    sumporni

    pripravci

    Siva plijesan je takoer jedna od najopasnijih redovnihbolesti vinove loze. Djeluje na temperaturama izmeu3 C i 30 C. Njene spore su prisutne u zraku, u

    vinogradima, vonjacima, skladitima i drugimprostorima. Moe zaraziti sve zelene dijelove vinoveloze, ali najee uzrokuje tetu na grozdovima uperiodu zriobe groa jer su tad dostupne velikekoliine prihvatljive hrane - eeri. Posebno osjetljivesorte su s tankom pokoicom i zbijenim grozdovima:bijeli pinot, sivi pinot, kraljevina, chardonnay, rajnskirizling, frankovka, cabernet sauvignon, mukatuti, graevina. Infekcije grozdia su uobiajene uvlanim i hladnim proljeima. U vlanim razdobljimai u prisutnosti tvari koje vinova loza lui u cvatnji serazvijaju povoljni uvjeti za infekciju. Zaraeni grozdiivrlo brzo - preko noi - smee, crne i sue se prijenego se razvije siva prevlaka. Siva prevlaka se razvijekasnije, kada grozdi padne na tlo.U normalnimuvjetima gljivica se naseljava primarno na cvjetnimkapicama i ostacima pranika jer joj je to jedinadostupna hrana. Ovu fazu nazivamo saprofitna.Odavde se kasnije inficira groe. No, najopasnije sutete koje ova gljivica uzrokuje na grou. Zaraza dolazipreko rane uzrokovane tetnicima, bolestima, ali ivremenskim neprilikama. Simptomi se na bobici groapoinju pojavljivati u obliku sive pljesnive prevlakekoja predstavlja micelij patogena. Infekcija se iri sbobice na bobicu i u vlanoj godini uzrokuje truljenje

    cijelog grozda. U jesen, gljiva se naseli na rozgvama ipupovima. Prezimi u obliku spora i u sljedeoj sezoni upovoljnim uvjetima zarazi mlade zelene dijelove vinoveloze.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    8/22

    8

    Postoje razliite vrste trulei, prema vremenu i uvjetimau kojima se pojavljuju. Ako se trule na bobicama javljau vrijeme kada groe sadri malo eera, govorimoo zelenoj plijesni. Bobice nakon infekcije postajusmekaste ili sivkaste, na njima obino nema spora.Zaraene bobice postaju smee, na njima se pojavljujesiva prevlaka. Bobice zbog zaraze ne akumuliraju eeri ostaju kisele do berbe.Octeni cik je rezultat djelovanjakvasaca i bakterija te se pojavljuje u vruim godinamau sui na vinovoj lozi. Na zrelim bobicama se javlja sivatrule nakon to siva prevlaka potpuno prekrije bobice.Bobice gube vlagu, prevlaka raste kao da se dimespore iz nje. Siva plijesan ne samo da uzrokuje gubitakkoliine i kvalitete groa, ve teti takoer i svojstvu

    tete koje uzrokujubolest

    Jedna od integriranih mjera je izbalansirana gnojidbavinograda. Siva plijesan groa se prije pojavljuje uvinogradima koji su pregnojeni sa duikom, gdje jerast bujan i gdje nisu pravovremeno napravljeni zeleniradovi. Potrebno je smanjiti unos duika i time usporitirast - zeleni dio e biti manji, a prozranost e bitivea. Dobro je sprijeavati oteenja groa, osobitoona, koje uzrokuju groani moljci.

    Kako sprijeiti zaraze

    Za uinkovitu zatitu su potrebna sljedea prskanja:a) Neposredno nakon cvatnje (ienje grozdia)b) Prije zatvaranja grozdac) U aranju ili omekavanju bobad) Prije berbe (po potrebi - zavisno od vremena berbe)

    Obino prskamo samo u najkritinijem razdoblju - uvrijeme zatvaranja grozdova i u poetku mekanja boba,no zbog biologije bolesti iznimno je vano preventivnoprskanje neposredno nakon cvatnje kada se grozdii

    iste. Prvo prskanje je vrlo vano - namijenjeno jesmanjenju mase spora gljivice. Takoer je obaveznoi drugo preventivno prskanje koje obavljamo prijezatvaranja grozda. Sa drugim prskanjem smanjujemosekundarne infekcije na bobicama. Ukoliko preskaemos ovim prskanjima te prskamo samo u poetak are ilinakon pojave infekcije pred zriobu uinak e biti znatnosmanjen. Pripravak Teldor moemo koristiti za bilo kojeprskanje, a naroito je uinkovit u prva dva. No, vrlo lakoga pozicioniramo u drugim terminima jer ga odlikujukratka karenca i potpuna neutralnost na vinifikaciju iokus vina i mota. Teldor je na slubenim (nezavisnim)pokusima u praksi najuinkovitiji meu svim botriticidimakoji su prisutni na hrvatskom tritu.Osim Teldor-a, tijekom vegetacije nam odlinu pomopruaju pripravci sa indirektnim djelovanjem na sivuplijesan (Nativo, Falcon, Mikal Premium F). Oni djelujuna drugim, razliitim stupnjevima razvoja gljiva kaobotriticidi te tako odravaju svoju botriticidnu uinkovitost(antirezistentna strategija).

    mota. Vino je nestabilno, teko se taloi, moe imatineugodan okus i manje je pogodno za starenje.

    Zatita vinove loze

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    9/22

    9

    Zatita vinove loze

    Crna pjegavost je bolest koja se sve vie pojavljujeu hrvatskim vinogradima. Bolest uzrokuje vee tete

    na manje bujnim sortama i onima koje zahtijevaju rezna kratko rodno drvo. Gljivica napada vinovu lozutijekom cijele sezone rasta, no infekcije tijekom ljetaili poetkom jeseni su rijetke. Najopasnije razdobljeje vrijeme poetka razvoja mladica. Gljivica prezimina drvu, spore se aktiviraju u rano proljee i zarazenekoliko centimetara duge mladice. Do infekcije dolazina mjestu gdje izbojak izrasta iz starog drveta. Prvo serazvije crna nekrotizirana rana koja se u rastu proirujei produbljuje. Crna pjegavost nije bolest koja sepojavljuje u jednoj godini dana ve postupno eskaliraiz godine u godinu te dobivamo oslabljenu vinovu lozubez pravog rodnog drveta.

    Crna pjegavost

    Najvea teta se oituje u slabom ili nikakvom tjeranjubaznih pupova na rozgvi, to utjee na prirod i prirastsorti koje se reu na kratko. Bolest uzrokuje i slab rastmladica, oteenja na jednogodinjim i dvogodinjimmladicama, a u vrlo tekim infekcijama teta prijetipeteljkama, jer grozd prije nego sazre na inficiranimmjestima peteljke se odlomi. Gljivica dugorono smanjujebujnost vinove loze, zatim koliinu zdravog rodnog drva,a s time na kraju i prinos.

    tete koje uzrokuju

    bolest

    Rjeenje nije jednostavno niti je brzo. Kod jaihinfekcija, kao to smo ve spomenuli, gljivicapostupno unitava lozu i infekcije se ne mogu brzorijeiti. Konkretno, potrebno je izbjegavati podizanjevinograda u vlanom mikroklimatu, gdje se suncepojavljuje kasnije tijekom dana. Ako je infekcija veprisutna u vinogradu, zaraene dijelove biljke treba

    izrezati, odnijeti ih iz vinograda i spaliti jer se gljivicanesmetano razvija na odrezanom drvu. Strunjacivjeruju da maliranje i ostavljanje rozgve u nasadupotie razvoj bolesti.

    Kako sprijeiti infekcije

    Obavezno kreemo u borbu ve od poetka vegetacije.U ranim razvojnim fazama tretiranje obavljamo spripravkom Antracol WP koji takoer titi biljku od crne

    pjegavosti kao i od plamenjae vinove loze. Tretiramodva puta: prvo kad su izbojci dugi 2 do 5 cm, drugi put

    takoer sa pripravkom Antracol WP ili Antracol Combikad su izbojci dugi od 10 do 12 cm. Pripravci s folpetom(Mikal Flash i Mikal premium F) takoer suzbijaju ovu

    bolest. Bolest se ne moe izlijeiti u jednoj sezoni ve jepotrebna ustrajna viegodinja panja i djelovanje.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    10/22

    10

    Bolest se javlja u svim vinskim regijama Hrvatske, noee obolijevaju crne sorte. Stupanj zaraze ovisi osvojstvu tla: na teim tlima gdje ne manjka vlage, bolestse javlja rijetko, na lakim laporastim, pjeanim, flinimi kamenitim tlima ee. Gljiva prezimi na otpalomliu. Primarne infekcije se odvijaju za kinog vremenakrajem travnja i poetkom svibnja, kada temperaturedoseu 15C do 20C. Veina infekcija se odvija utoplim kinim proljetnim danima, no infekcije se umanjoj mjeri smanjuju do jeseni. Prvi znakovi se javljajuna listovima 3-5 tjedana nakon infekcije, u rano ljeto svie sunih razdoblja uz suenje lia. Gljiva se takoerlako naseljava na izbojke, ali to je u naim klimatskimuvjetima rjee. Oituje se u smeenju i suenju peteljki.

    Crvena pale lista vinove loze

    Izbor prikladnih mjesta za vinograde i dobropoznavanje vremenskih uvjeta. Kada opazimoinfekciju vie ne moemo djelovati kurativno, veidemo u zatitu zdravih dijelove vinove loze.

    Kako sprijeiti infekcije

    Budui da u naim klimatskim uvjetima gljiva ne inficiraizbojke, gljiva ne uzrokuje izravnu tetu. Indirektno suprinosi manji radi smanjenja lisne mase, no vie utjeena kvalitetu groa, jer je sadraj eera manji. Drvoslabije zrije, ime se smanjuje zdravo rodno drvo zaiduu godinu.

    Zatita vinove loze

    tete koje uzrokuju

    bolest

    Prvo prskanje provodimo sa pripravkom Antracol WPili pripravkom Antracol Combi koji takoer suzbija icrnu pjegavost vinove loze. Sljedea prskanja iskljuivo

    protiv crvene palei lista nisu potrebna jer pripravci MikalPremium F i Nativo imaju na nju dobro neposrednodjelovanje.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    11/22

    11

    Kako sprijeiti infekcije

    Kako sprijeitiinfekcije

    Crna trule groa

    Apoplektino venue

    - Mal desca

    Zatita vinove loze

    Bolest je na podruju Hrvatske rijetka. Pojavljuje se u vlanim i toplimpodrujima, veinom u manjim vinogradima u Primorju. Gljiva prezimi uzaraenim bobicama koje otpadaju na tlo. Spore inficiraju mlade listove uprvoj polovici svibnja te kao kod plamenjae, list mora biti vlaan nekolikosati za uspjenu infekciju. Nakon infekcije se razviju na listovima svijetlozelene pjege veliine 2 do 4 mm. Ove pjege se vremenom poveavajuna 1 do 3 cm u promjeru, postaju cigla-crvene boje i od ruba smee.Na mjestima se u 5 dana razvijaju spore - crne pjegice koje uzrokujusekundarne infekcije. Kasnije se pojavljuju pjege na mladicama, grozdiimai grozdovima. Pjege su neto sline onim uzrokovanim od crne pjegavosti,ali su neto manje. Sa starou listova se osjetljivost na infekcije smanjuje.

    Napadnute mladice, listovi i grozdiivenu, ute, osue se i otpadnu. Najvietete gljiva uzrokuje na bobicamagroa. Sredinom ljeta, posebno uvrijeme zatvaranja grozdova lako dolazido infekcija. Bobice izgledaju kao dasu oparene, sive ili smee boje, gubevlagu, smeuraju se i sue. Bobice supune crnih pjegica odmah otpadaju iliostaju na vinovoj lozi do kasne jeseni.Ponekad se takoer osui peteljka te

    otpadaju grozdovi i bobice koji nisu bilizaraeni.

    Ako doe do jaih infekcija, suzbijanje patogena bez primjene fungicidanije mogue. Kod manjih infekcija zaraene mladice treba izrezati ispaliti. Zaraene grozdove takoer preporuujemo skupiti i spaliti.

    Vano je zaustaviti primarne infekcije. Protiv njih titimo lozu u vrijemevegetacije s jednakim pripravcima kao i za crvenu lisnu pale i crnupjegavost. Na crnu trule groa imaju odlino sporedno djelovanjepripravci Mikal premium F i Nativo.

    tete koje

    uzrokuju bolest

    Uzrokovana je kompleksom gljiva koji razgrauju drvo. Premaopisanim simptomima razlikujemo dva tipa: klasina eska imladenako venue. Kod klasinog tipa, vinova loza propadadugi niz godina. U nekim godinama simptomi se praktiki nevide do jeseni. Napadnuti trsovi ivotare po niz godina nakonega iznenadno propadnu. Na listovima oboljele vinove loze sepojavljuju znakovi kao kod nekih nedostatka hranjiva ili znakovifitotoksinosti. Izmeu ila se pojavljuju ute (bijele sorte) ili crvenepjege (crvene sorte) koje se brzo ire po ilama. U nekoliko danapjege smee i sue se. Tkivo oko ila ostaje zeleno, rub listase sui. Listovi otpadaju. U vlanim uvjetima, vinova loza moeponovo ozeleniti, no u suhim vremenskim uvjetima vinova loze se

    potpuno osui. Grozdovi se od samog poetka normalno razvijajuali ne dozrijevaju pravilno, bobice pucaju i sue se ili ostanu tvrde.Takoer vidimo promjene na drvetu, na zaraenom dijelu je naokomitom presjeku rozgve sredina drva omekana, na staromdrvu se pojavljuju odumrli tamno smei dijelovi u obliku trokuta.

    Vano je da se tijekom vegetacije obavljajuredovite provjere vinograda i da se oznaizaraena loza. Zaraene dijelove sljedeegodine reemo posebno, kad smo drugu lozuu vinogradu ve orezali. Gljiva napada drvo iu lozu ulazi kroz vee rane. Te je rane dobronamazati sa voskom na bazi bakra kojem

    smo dodali vodu. U sprjeavanju irenja escepripomae takoer rezidba u kasno proljeekad se sokovi u rozgvi kreu uzlazno. esto jepotrebno i jedino mogue rjeenje - zaraenulozu izrezati, iskopati i ukloniti iz vinograda.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    12/22

    12

    tete koje uzrokujubolest

    tete koje uzrokuju bolest

    Osim direktne tete kada cijeli trs propada te gubimourod, dolazi do prorjeivanja vinograda to nam smanjujerentabilnost uzgoja. teta je odmah vidljiva: u godini kadase pojave simptomi groe na lozi ne dozrijeva i mora

    se ukloniti. Takva loza u jednoj do pet godina propada.Vano je shvatiti da i sami nepanjom pogodujemo irenjubolesti u vinogradu orezivanjem vinove loze - bolest seprenosi kroz vee rane nastale na lozi.

    Vrlo dobar neposredni uinak pokazuju pripravci na baziAl-fosetila (Mikal Premium F, Profiler) koji djeluju kao pravisistemici. Ulaze u sve dijelove biljke, pa i u drvene i tako

    zaustavljaju razvoj gljive. No, u zatiti od esce jo uvijek jenajvanija pravilna obrada vinograda.

    Pod infektivnom uticom podrazumijevamo nekoliko

    uzronika bolesti koji izazivaju sline simptome itete na vinovoj lozi.Samo ime opisuje osnovne simptome bolesti:uenje lia, kod crvenih sorti smeenje. Osim togapojavljuje se znaajno uvijanje lia od ruba premadolje. Vane su takoer promjene na drvu, manjaduina internodija, drvo slabo dozrijeva i ostajemekano, rozgve se objese i loza dobiva oblik vrbe.Na rozgvama se izmjenjuju odrvenjeli i neodrvenjelidijelovi, neodrvenjeli dijelovi preko zime smrznu tepocrne - crna vinova loza. Najvei poremeaji sejavljaju tijekom cvatnje, grozdii se esto sue, zatimdolazi do rasipanja nastalih bobica ili suenje groatijekom debljanja bobica. Grozdovi smee kao dasu zaraeni plamenjaom. Poznati su razliiti tipoviutica, najpoznatija je zlatna utica i utica crnogdrveta, ali razliite tipove utica vizualno nije moguerazlikovati.

    Infektivne utice vinove loze- fitoplazme

    Kako sprijeiti infekcijePreventivna zatita ukljuuje niz preventivnih integriranih mjera.

    Ve pri osnivanju vinograda je potrebno saditi zdrave loznecijepove. Potrebno je promatrati sve promjene na lozi te odpojave bolesti odstraniti oboljelu vinovu lozu. Vano je uklonitii biljke domaine (pavitina) u blizini vinograda. Najvanije jeda pravovremeno suzbijemo amerikog cvrka. Stoga jepotrebno slijediti njegov let tijekom cijele vegetacije.

    Sigurno je da kod zaraene vinove loze nee biti prinosa ilie biti jako umanjen. Vei problem je irenje bolesti. Bolestse preko posrednika (ameriki cvrak) prenosi na drugetrsove. Dakle bolest se u nekoliko godina od jedne zaraeneloze prenese na cijeli hektar vinograda te i na susjednevinograde. Zaraene trsove treba odmah ukloniti. irenjubolesti pogoduje blizina biljaka domaina za vektore bolesti,kao to je pavitina, na kojoj se takoer razvija utica.

    Zatita vinove loze

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    13/22

    13

    tete koje uzrokuju bolest

    Kako sprijeiti infekcije

    Kako sprijeiti infekcije

    Zatita vinove loze

    Vinovu lozu napada nekoliko vrsta cvraka: lozin zelenicvrak (Empoasca vitis), ameriki cvrak (Scaphoideustitanus), medei cvrak (Metcalfa pruinosa) i rogati

    cvrak (Stictocephala bisonia) - to su neki odnajpoznatijih i najprisutnijih.

    Cvrci

    Groani moljci

    Prskanje obavljamo prema uputama poljoprivrednesavjetodavne slube, kako bi se sprijeilo irenje cvrka,a time i infektivne utice vinove loze. Opa preporuka jeda prvo prskanje protiv tetoina obavljamo dva do tritjedna nakon izlaska liinki iz jajaca (Primorje - sredinom

    lipnja, u drugim vinogradarskim regijama krajem lipnja).Drugo prskanje provodimo protiv kasnijih liinki i prvihodraslih (Primorje - u prvom tjednu srpnja, ostatak regije -zadnja treina mjeseca srpnja). Uinkovitost insekticida jemanja na starije razvojne faze amerikog cvrka.

    Cvrci uzrokuju neposrednu tetu sisanjem mladih listova

    i mladica te na taj nain zaustavljaju rast biljke. Neizravno,ine tete izluivanjem medene rose na zelene dijelovevinove loze, na koju se naseljavaju gljive aavice todovodi do smanjenja asimilacijske povrine.U posljednjih nekoliko godina, najvie tete uzrokujeameriki cvrak, koji ne uzrokuje izravne tete, ali je zatovrlo opasan vektor fitoplazme zlatne vinove utice.Redovito pregledavamo vinograd - traimo liinke

    i nimfe te lovimo odrasle primjerke cvrka na uteljepljive ploe. Razvoj cvraka se ne odvija isto u svimvinogradarskim regijama. Takoer, prezimljavanjeima veliki utjecaj jer nakon blagih zima je izlazakliinki mjesec dana dui, zato je obavezna provjera

    podataka u savjetodavnoj slubi.

    Vani tetnici vinove loze su uti i pepeljasti groanimoljci. Obje vrste prezimljavaju u stadiju kukuljice naskrovitim mjestima, ispod kore loze, na potpornimdrvenim stupovima. Prva generacija moljaca pojavljujese krajem travnja ili poetkom svibnja. Nakon oplodnje,enke prve generacije odlau jajaca na cvijetne stabljike,kapice i plodnice, enke druge generacije odlau jajacana stabljiku ili na povrinu bobica. Let prve generacije sezavrava sredinom lipnja. Poetkom srpnja dolazi do letadruge generacije koji zavrava do polovice kolovoza.

    Let moljaca pratimo sa feromonskim mamcima.

    Prag tetnosti za prvu generaciju je od 70 moljacapo feromonskom trapu, a za drugu generaciju 150moljaca.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    14/22

    14

    Kada je prag tetnosti premaen, odluujemo se za

    primjenu insekticida. U suzbijanju groanih moljacapostoji vie registriranih insekticida s razliitim nainomdjelovanja. Na poetku leta moljaca, primjenjujemo

    pripravke na bazi regulatora rasta, nekoliko dana kasnije

    inhibitore razvoja insekata. Ako propustimo prskanje,koristimo pripravke koji uinkovito djeluju ve u fazijajaca.

    tete kojeuzrokuju tetniciGusjenice prve generacije sehrane s cvjetovima i novonastalimgrozdiima. Svaka gusjenica tijekomrazvoja pojede 3 do 20 cvjetova.

    Vee tete uzrokuju gusjenice drugegeneracije, koje se hrane bobicama,to posljedino uzrokuju zarazu sivomplijesni. Znanstvenici su dokazali, da segroani moljci vie i bre razvijaju navinovoj lozi koje je zaraeno sa sivomplijesni, no smrtnost liinki je manja.

    Zatita vinove loze

    Zatita vinove loze

    GrinjeGrinje su vrlo male ivotinje, koje moemo vidjetikroz povealo. Njihovu prisutnost u vinogradu

    indirektno vrlo lako utvrujemo na osnovi simptomai teta koji ukazuju na napad.

    Lozine grinje - akarinoza(Calepitrimerus vitis)

    Prezimi u zimskim pupovima ili u pukotinama

    u kori starog drveta. Istodobno s pupanjem

    se poinju hraniti. Veinu grinja nalazimo upupovima koji su blie starom drvetu. Pupovi surazliito oteeni, ovisno o broju grinja koji senalaze u pupovima. Ako je u pupu vie od 100grinja on nee propupati, a ako je u pupu manjibroj grinja mladice vie ili manje zakrljaju skraim internodijima i manjim grozdiima, gdje segrozdii nakon cvatnje osipaju. Ovo je iznimnoopasan tetnik.

    Sumpor kao djelatna tvar djeluje repelentno na ovetetnike te ga preporuujemo za prva prskanja. Kod jaihnapada prskamo u vrijeme rasta dva puta s 2 % -tnomkoncentracijom pripravka na bazi sumpora ili sa 20 % -tnimsumporno-vapnenastim kropivom. Takoer moemo koristitimineralna ulja u koncentraciji od 3 %. U vinogradima gdjegrinje i crveni pauk predstavljaju veliki problem moramo ih

    suzbijati specijalnim akaricidima. Vrlo efikasna su prskanjapoetkom kolovoza, u vrijeme kad se grinje premjetaju podljuskice pupova. Kod uzronika akarinoze uinkovita su iprskanja od poetka vegetacije.Kao akaricid za zatitu od lozinih grinja i crvenog vonogpauka koristimo pripravak Envidor SC.

    Grinje vinove loze uzrokuju oteenja uglavnom u fazipupanja do duine mladice od 30 cm. Zbog njenog napadaistovremeno tjeraju i mladice iz spavajuih pupova, krljajuto cijelom trsu daje oblik tzv. vjetije metle. Ako je brojgrinja srednje velik, dolazi do krljavosti mladica, listovi sumanji i naborani, uvinuti, internodiji na grani su krai. Grozdiisu manji, nakon cvatnje se vie osipaju. U isto vrijeme vinovulozu napada crveni voni pauk. Napada mlade listove i isisavasok oko lisnih ila. Lie zaostaje u rastu, nabora se i utioko lisnih ila. Lozina grinja uzrokuje oteenja kasnije terazmnoavanjem prelazi na grozdie.

    tete koje uzrokuju grinje

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    15/22

    15

    Zatita vinoveloze

    Lozine ui

    Voni crveni pauk(Panonychus ulmi)

    Grinja prezimi u obliku crvenih,okruglih jajaaca. Paljivim pregledomih moemo vrlo lako zapaziti upredjelu okaca na jednogodinjimizbojcima, ponekad na hrpi dolazii do nekoliko stotina jajaaca, kojadaju izgled crvenkastih krpica na kori.Crveni voni pauk uzrokuje oteenja

    Koprivina grinja(Tetranychus urticae)

    Koprivina grinja uzrokuje najveu tetu krajem ljetai poetkom jeseni. Slino kao i crveni voni paukuzrokuje oteenja sisanjem listia. U poetkuse opaze svijetle pjegice, dok kasnije lie uti.Napadnuto lie se osui. Na donjoj strani vidimopauinastu prevlaku u kojoj se mogu nai ahure

    grinja.

    Lozina grinja - erinoza(Eriophyes vitis)

    Prve ozbiljne tete vidimo kao mjehurastu lisnupovrinu koja pocrveni ili pouti. Iz mjehura postepenoizlaze karakteristine ike. Na taj nain se smanjujefotosintetska sposobnost lia. Napadaju mladice imlade grozdie. Za vrlo jakog napada listovi se cijeliposue, ali vrlo lako unite i cijele mladice ili grozd.

    Djelomino pomae prskanje s uljnimpripravcima tijekom pupanja.

    Na rozgvama, gdje su naseljene ui, pupovi oslabe i u proljee slabopupaju. Mladice se slabo razvijaju, vrlo esto propadnu i osue se. Nalistovima i ostalim dijelovima dodatne potekoe stvara medna rosa nakojoj se naseljavaju gljive aavice te oteavaju fotosintezu.

    Ui se pojavljuju najee u primorskimkrajevima. Dobro su nam znane vunastelozine ui (Pulvinaria vitis) i limunov crvac(Pseudococcus citri).

    tete koje uzrokuju tetnici

    Kako sprijeitinapadePotrebno je pri orezivanju uklonitizaraene mladice iz vinogradate ih spaliti. U zimskom periodumoramo dobro pregledati vinovulozu i runo odstraniti ui.

    sisanjem listia. Na mjestima sisanjase razvijaju ukaste pjegice sljubiasto-crvenkastom sredinom.Lie zaostaje u rastu, nabire se i utiod lisnih ila. Listovi postaju kruti i sivi,lisni rub se savija prema dolje. Zelenaboja prelazi u sivkastu i ljubiastu. Kodtekog napada lie se osui

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    16/22

    16

    Zakorovljenost vinograda moramo strogo odvojiti odkontroliranog zatravljivanja na odreenim lokalitetima ipoloajima.

    Smanjena obrada tla i zatravljivanje inae doprinosinioj koliini, ali vioj kvaliteti groa. U tlu se poveavakoliina organske tvari i aktivnost mikroorganizama kojimineraliziraju organsku tvar. Na taj se nain mobiliziravea koliina mineralnih tvari potrebnih za rast i razvojvinove loze. Prostor izmeu redova moemo lakopokositi, malirati ili obraditi, no podruje unutar rudamnogo tee. Ovaj prostor obraujemo specijalnimprikljucima ili herbicidima. No, zatravljivanje je opravdanosamo u situacijama dovoljne ili suvine vlage tijekomvegetacije. Na svim ostalim prostorima gdje dolazi dojake kompetencije za vodu i hranjiva izmeu loze i travne

    smjese to se ne preporuuje, ve kompletna obrada tla.Kod neodravanog i zakorovljenog vinograda situacija jeoprena. Korovi su izrazito nepoeljni jer se natjeu zavodu i hranjiva, zadravaju vlagu te na taj nain stvaraju

    povoljne mikroklime za razvoj bolesti. Osim toga, nekikorovi su biljke domaini za neke vektore bolesti (slak,pavitina, ...).

    Za unitavanje korova u meurednom prostoru iispod vinove loze koristimo pripravak Basta. Bastaje neselektivni herbicid koji djeluje na zelene dijelovebiljaka, ali ne prenosi se u drvenaste dijelove. Zbogtoga moemo koristiti pripravak Basta i za unitavanjenepotrebnih mladica sa donjeg dijela starog drveta vinoveloze. U vinogradima gdje se nekoliko godina uzastopnokoristi glifosat kao totalni herbicid, stvara se rezistencijakorova koji su otporni na glifosat, kao to su preslice.Basta izvrsno djeluje protiv preslice pa je stoga idealnorjeenje u takvim vinogradima.

    Kod prskanja moramo biti vrlo oprezni da ne poprskamomladice na kojima elimo prinos. Kako pripravak Bastane unitava korijen biljke, smatra se takoer i kao odlinorjeenje u vinogradima na strminama jer smanjuje eroziju.

    Korovi

    Fizioloki poremeaji

    U vinogradu se esto javljajutete, promjena boje ili oblika lista,mladica ili rozgve vinove loze. Tepromjene nisu uvijek posljedicabolesti ili napada tetoina.esto se dogodi, da su promjenenastale zbog nedostatka hranjiva,zbog oteenja uslijed djelovanjaherbicida ili su nastale zbog loihvremenskih prilika. U ovom dijeluemo pregledati neke od njih,kako bi ih lake prepoznali i nezamijenili sa simptomima bolesti.

    Nedostatak bora

    Nedostatak duika

    Nedostatak magnezija

    Nedostatak kalija

    NedostatciBiljke su razliito osjetljive nanedostatak elemenata. Nekesu vie, a neke manje osjetljive,ovisno o vrsti biljke.Vinova loza je vrlo osjetljiva nanedostatak bora, kalija, magnezija,

    mangana i eljeza, ali je osjetljivai na nedostatak duika, fosfora,kalcija i cinka. Na fotografijamasu prikazani najei simptominedostataka na listu vinove loze.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    17/22

    17

    tete zbog herbicida

    Nedostatak eljeza Nedostatak mangana

    Ekstremni vremenski uvjeti (jakivjetrovi, tua, mraz) u vinogradu mogu

    uzrokovati ogromne tete. U posljednjihnekoliko godina gotovo nema sezoneda tua ne napravi velike tete u raznimvinogradarskim dijelovima Hrvatske.tete se nakon tue vrlo esto oituju isljedee sezone jer je potrebna obnovarodnog drveta. Zbog velikih mehanikihoteenja lozu moramo skratiti na

    kratke reznike na kojima ostavljamo podva pupa. Iz njih e izrasti dvije mladice

    kojima vrimo obnovu.Poslije tue preporuujemo pojaanoizbalansirano gnojenje, prskanjepripravcima koji potpomaudezinfekciju i zacjeljivanje rana.U posljednje vrijeme jako dobrerezultate daju prskanja hranjivima nabazi aminokiselina.

    tete uzrokovane nepovoljnimvremenskim prilikama

    tete zbogherbicidaNepravilno koritenje herbicidau vinogradu moe dovestido oteenja lia, a neke semogu odraziti i tijekom narednih

    godina. Najee posljedicese vide u slabijem rastu,deformaciji listova.

    Radovi u vinograduRezidba vinove loze

    Rezidba vinove loze je iznimno vaan zahvat pri uzgojuvinove loze. Rezidbom oblikujemo i zadravamo uzgojnioblik te obnavljamo rodno drvo. Jedna od uloga rezidbeje i uravnoteenje omjera koliine i kvalitete naegagroa. Nepravilnom rezidbom moemo dovesti dopreoptereenja trsa i time do smanjenja vrijednostikvalitete prinosa, a dugorono do iscrpljenosti vinograda.Kad pristupamo rezidbi razmiljamo o tome kolikorodnih pupova emo ostaviti na pojedinoj rozgvi.Razlikujemo rezidbu na kratko rodno drvo, dugo rodnodrvo i mjeovitu. Ponekad to zavisi o sorti ili grupamasorti. Veina sorti koje uzgajamo u kontinentalnom dijelu(Graevina, Pinot grupa, Chardonnay, C. Sauvignon,..)pripadaju grupi Proles occidentalis i zahtijevaju rez nadugo rodno drvo, dok mnogo sorti primorske regijepripada drugoj genskoj grupi - Proles orientalis, koje dajurod kako na reznicima, tako i prilikom mjeovitih uzgojnihoblika. Vaan imbenik je stanite vinove loze. Vei ivotniprostor, to vie pupova ostavljamo. Granine vrijednostisu izmeu 12 i 30 pupova po okotu.

    Prije rezidbe moramo takoer razmotriti stanje odprethodne godine. Rozgve su moda oteene odrazliitih vremenskih neprilika (tua, vjetar, ...) te je stogapotrebno prikraivanje zbog obnove rodnog drveta i sl..Na rozgvi moramo, ako postoje, primijetiti i promjene

    koje su posljedica zaraze iz prethodne vegetacije,npr. pepelnice, crne lisne pjegavosti, oteenja zbogfitoplazmi, ... Odrezanom rozgvom gospodarim na vienaina, ovisno o veliini nasada, nainu ratarenja itehnolokoj opremljenosti. U veini intenzivnih nasadauobiajeno je usitnjavanje i ostavljanje rozgve u vinogradukao mal. Na taj nain poveavamo organske tvari utlu, unosimo hranjive tvari i djelomino smanjujemoeroziju, no to ima i niz nedostataka jer u vinogradimas prethodnim jakim infekcijama ostavljanjem zaraenerozgve poveavamo infektivni potencijal bolesti. Zbogtoga se u zadnje vrijeme preporuuje potpuno iznoenjerozgve iz nasada i njeno spaljivanje. U posljednje vrijemeveliki vinarski sustavi koriste moderne strojeve, tzv.pickere koji kombiniraju usitnjavanje rozgve te njenoautomatsko spremanje u poseban spremnik i odvoenjeiz nasada u jednom prohodu.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    18/22

    18

    Gnojidba vinogradaPravilno gnojenje i dognojavanje bi u pravilu uvijektrebalo biti temeljeno na analizi tla. Analiza tla e vrloprecizno pokazati to i koji element u tlu nedostaju ilikojih je previe (balans hranjiva). Poznato je da za prinosod 10 tona groa po hektaru (lie i rozgve ostavitiu vinogradu), iz vinograda izneeno 25 kg duika, 10kg fosfora, 40 kg kalija, 5 kg kalcija i 3 kg magnezija.Toliko hranjiva treba vinovoj lozi unutar godine dana, ana temelju analize poveavamo ili smanjujemo osnovnugnojidbu po pojedinom elementu.

    Rez u zelenoPod rezom u zeleno podrazumijevamo niz mjera za

    reguliranje povrine lisne mase vinove loze. Vinova lozarazvija mnogo vie mladica, zaperaka i lia nego to jepotrebno. Postoji nekoliko mjera tijekom cijele godine skojima reguliramo povrinu lisne mase

    PlijevljenjePlijevljenje je prvi proljetni posao kojim uklanjamo mladicekoje duplo tjeraju iz jednog pupa (uvijek odstranimoonu slabiju), zatim sve divlje izbojke koji tjeraju izstarog stabla. Po potrebi, ukoliko dolazi do zaguenjatrsa, uklanjamo i neplodne prave mladice, no ako jeoptereenje mladicama preveliko, uklanjamo i zdrave

    mladice. Plijevljenje se obavlja u ranoj fazi od poetka dosredine svibnja, kada su mladice u rasponu od 10 do 20cm. U pravovremenoj plijevi, razvoj ostalih mladica je briuz bolju asimilaciju. Za plijevljenje je potrebno 15 do 30sati po ha ovisno o kvaliteti rezidbe, uzgojnim oblicima,bujnosti sorte...

    Postavljanje i rasporeivanje mladica izmeu icaPravilno rasporeivanje mladica izmeu ica pomaeboljem osvjetljenju i mikroklimi unutar trsa. Ako su pupovipri rezidbi ravnomjerno rasporeeni, mladice e rasti ueljenom smjeru i time nam olakati ovu ampelotehnikumjeru. Velik broj vinograda trenutno ima armaturni sustav

    s prvom jednostrukom icom. Taj sustav zahtijeva dostavremena i truda jer moramo vezivati praktino svakumladicu za prvu icu. Mladice se veu im dotjeraju doice, ali moramo biti paljivi jer su u toj fazi jako krhke ilako se lome. Prilikom planiranja i izvedbe armaturnogsustava treba paziti da razmak meu icama ne budeprevelik, naroito izmeu nosive osnovne ice i prveetane ice. U novije vrijeme na tritu se pojavljujuarmaturni sustavi ( npr vignete) koji runi rad pri ovomzahvatu smanjuju na minimum.

    Uklanjanje zaperaka

    Zaperci se, u pravilu, obvezno uklanjaju. Timepoboljavamo prozranost i osvijetljenost u zoni groa,ali takoer olakavamo kasniju berbu. Uklanjamo ihto je prije mogue, jer se tad stvaraju manje rane na

    mladicama te ne dolazi do oteenja pupova koji namslue za rod ili uzgoj u sljedeoj vegetacijskoj sezoni. Uvelikim vinogradarskim sustavima se, zbog nedostatkai skupoe radne snage, obavlja mehanizirana zelenarezidba te nema posebne mjere zalamanja zaperaka.

    Pinciranje vrha mladicaMladice koje prerastu zadnji par ica treba skratiti -pincirati. Odstranjuje se samo vegetativni vrh, sa tomanje razvijenih listova da ne smanjujemo nepotrebnolisnu asimilacijsku povrinu. Optimalno vrijeme zapinciranje je kada mladice izrastu 40 do 50 cm iznad vrhaice i kad su ve lagano savijene. Kako rozgve jo nisuodrvenile, pinciranje je lake. Zbog ranog pinciranja, u

    gornjem dijelu mladica se razvijaju jai zaperci te je estopotrebno pinciranje ponoviti. Pinciranje se moe obavitiu malim vinogradima karama ili motornim karama zaivicu, no u veim se nasadima to obavlja strojno - putemtraktorskog prikljuka.

    Uklanjanje lia u zoni groaUklanjanjem lia u zoni groa dobivamo veeosvjetljenje na grou, poveavamo prozranost iobojenost groa. Kad uklonimo lie u tom podruju,asimilacija se smanjuje. Meutim, u zoni groa, zbogstarog lia, asimilacija je u svakom sluaju manja.

    Uklanjanje lia u zoni groa je vrlo osjetljiv zahvat inepravovremeno izveden moe uzrokovati velike tetezbog sunevih oegotina Zbog toga se preporuuju dvijefaze defolijacije: prva u srpnju na manje izloenoj strani,a na drugoj strani kasnije kad vie nema opasnosti odtue ili sunca te kada je groe ve u fazi are i pokoicaje manje osjetljiva na sunevu toplinu. U crvenimsortama dominiraju prednosti defolijacije, dok bijele sortezahtijevaju ogranieniju defolijaciju. Defolijacija je iznimnokorisna prilikom zatite od sive plijesni.

    Prorjeivanje grozdovaProrjeivanje grozdova obavljamo kad elimo iznimnu

    kvalitetu groa nautrb koliine. To je u situacijamakada elimo proizvodnju vina visoke kvalitete. Intenzitetprorjeivanja ovisi o broju mladih izbojaka, ivotnogprostora vinove loze, o godini i sorti, bujnosti rastai eljenog prinosa. Obino je zbog pravovremenogplijevljenja i prikladnog reza, potrebno prorjeivanjegrozdova samo na pojedinim trsovima. Grozdoveprorjeujemo kad bobice dosegnu debljinu graka, jerdo tada groe uzima vrlo malo asimilata. U crvenihsorti je vie odgovarajue kasnije razrjeivanje, jeronda uklonimo sve slabo razvijene i zelene grozdove.Uklanjamo slabo razvijene grozdove, a na dobro

    razvijenim mladicama pustimo dva te na manje razvijenimpo jedan grozd. U pravilu, gdje su dva ili vie grozdova namladici, uklanjamo gornji. Vano je pronai odgovarajuuravnoteu izmeu kvalitete i prinosa.

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    19/22

    Program prskanja

    Plamenjaavinove loze

    Crnapjegavost

    Pepelnica sumporni pripravci

    Sivaplijesan

    Crvena

    pale

    Grinjesumpornipripravci

    Groanimoljci

    Korovi

    COMBI

    0_3 9_13 13 15 19 55_57

    COMBI

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    20/22

    kontaktni fungicidipo potrebi

    sumpornipripravci

    65_69 73 75 77 79_80 81_83 85

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    21/22

  • 7/28/2019 BAYER-PRIRUNIK ZA ZATITU VINOVE LOZE 2013

    22/22

    Izdao:

    Bayer d.o.o., Bayer CropScienceRadnika cesta 80, Zagreb

    Sijeanj 2013

    www.bayercropscience.hr

    Agronomi na terenu (RH):

    Nenad Arseni +385 91 623 2324Dean Crnoija +385 98 419 229Stipe uzel +385 98 359 814Damir Koak +385 99 244 6787Renata Dejanovi +385 98 477 789Ivan Havai +385 98 173 5366Dunja Jindra upi +385 99 310 6963Petar ivkovi +385 98 256 924

    Agronomi na terenu (BiH):Aleksandar Nestorovi +387 65 238 739Tihomir Bakovi +387 63 299 345Milan Tomi +387 65 990 996