127
TEMA BROJA: GLOBALIZACIJA I IZGRADNJA DRŽAVE GODINA 6 • BROJ 21 SEPTEMBAR – DECEMBAR 2011. Beograd BEOGRADSKI CENTAR ZA BEZBEDNOSNU POLITIKU

Bezbednost Zapadnog Balkana - Globalizacija I Izgradnja Države

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Globalizam

Citation preview

  • TEMA BROJA:

    GLOBALIZACIJAI IZGRADNJA

    DRAVE GODINA 6 BROJ 21

    SEPTEMBAR DECEMBAR 2011.

    Beograd

    BEOGRADSKI CENTAR

    ZA BEZBEDNOSNU POLITIKU

  • BEZBEDNOST ZAPADNOGBALKANAasopis Beogradskog centra za bezbednosnu politiku

    GODINA 6 BROJ 21SEPTEMBARDECEMBAR 2011.Izdava:Beogradski centar za bezbednosnu politikuGlavni i odgovorni urednik:Miroslav Hadiredovni profesor naFakultetu politikih naukaUniverziteta u BeograduIzvrni urednici:Sonja Stojanovidirektorka BCBPFilip Ejdusasistent na Fakultetu politikih naukaUniverziteta u BeograduSvetlana urevi-LukiIstraivaica, Institut za meunarodnupolitiku i privreduKontakt podaci urednitvaGunduliev venac [email protected]/fax: +381 11 3287 226Ureivaki odborBari RajanBogoljub MilosavljeviDragan SimiDuan PavloviIvan VejvodaKenet MorisonKornelius FrizendorfMarjan Malei Nade RagaruSvetlana urevi-LukiTimoti EdmundsPrevod:Zorica Savi-NenadoviZoran irjakoviDejan PavloviLektura i korektura:Tatjana HadiDizajn:Saa JanjiKompjuterska priprema:aslav Bjelicatampa:GORAGRAF, BeogradTira:500 primeraka

    asopis indeksira bibliografska baza CEEOL

    Beogradski centar za bezbednosnupolitiku postoji zahvaljujui podrciKraljevine Norveke

    SadrajRE UREDNIKA ......................................................................................1

    TEMA BROJA: GLOBALIZACIJA I IZGRADNJADRAVE

    Nikola LakiDA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA KAO DOMINANTNOM OBLIKU POLITIKE ORGANIZACIJE?.................................................6

    Nikola Jovi ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE........................................................18

    Mladen Stojadinovi STVARANJE NOVE DRAVE U ERI GLOBALIZACIJE: KORAK U PRAVOM SMERU?..............................30

    Dejan PavloviMEUNARODNO PRAVO I IZGRADNJA DRAVE...........................41

    Marko Kovaevi UTICAJ IZGRADNJE DRAVE NA BEZBEDNOSNU DINAMIKU U OKVIRU TEORIJE REGIONALNOGBEZBEDNOSNOG KOMPLEKSA........................................................49

    Miruna TroncotBALKANIZACIJA PROCESA EVROPEIZACIJE:KAKO SU AKSIOLOKA PITANJA NA ZAPADNOM BALKANU UTICALA NA IZGRADNJU DRAVE................................62

    Marko ilovi RAZGRADNJA, RAT, SANKCIJE I IZGRADNJA DRAVE U REGIONU NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE .......................89

    Zoran irjakovi SVOENJE POSTJUGOSLOVENSKIH DRAVA I NJIHOVOG STANOVNITVA NA PRAVU MERU........................103

    UPUTSTVO AUTORIMA .....................................................................116

  • Beogradski centar za bezbednosnu politiku doprinosijavnom i odgovornom uestvovanju civilnog drutvau poveanju bezbednosti graana i drave na princi-pima modernog demokratskog drutva, kao iunapreenju bezbednosne saradnje sa susedima iukljuenju Srbije u evroatlantsku zajednicu.

    Kontakt

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Gunduli}ev venac 48

    11000 Beograd

    tel/fax 381(0)11-32 87 226

    381(0)11-32 87 334

    www.ccmr-bg.org

    [email protected]

    Radove objavljene u ovom asopisu nije dozvoljeno pretam-pavati, bilo u celini, bilo u delovima, bez izriite saglasnostiUreivakog odbora.

    Ocene izreene u lancima lini su stavovi autora i neizraavaju nuno miljenje Ureivakog odbora iliBeogradskog centra za bezbednosnu politiku.

  • BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    1

    RE UREDNIKA

    Rat je stvorio dravu, a drava je stvarala rat. Ova for-mula nastanka drave, koju je jo sedamdesetih godi-na prolog veka ponudio uveni ameriki politikolog arlsTili (19292008), predstavljala je proteklih nekoliko dece-nija nezaobilaznu poetnu taku u svim raspravama o iz-gradnji drave. Ona, bez sumnje, i danas jezgrovito opisu-je istorijsko poreklo savremene drave u vatri i pepeluorganizovanog nasilja. Meutim, poslednje decenije karak-teriu znatno kompleksniji procesi i diskursi odranja po-stojeih drava kao suverenih, te formiranja novih drav-nih tvorevina. Sve vea ekonomska, bezbednosna, politi-ka, kulturna i informatika meuzavisnost, koju je done-la globalizacija, kao i okonanje Hladnog rata, pod ijimokriljem je odravana stabilnost jednog broja drava, otvo-rili su na nov nain brojna pitanja. Kakav je odnos globa-lizacije i drave? Da li globalizacija potpomae izgradnjuili razgradnji drave? Koji su meunarodni mehanizmi naraspolaganju za podravanje izgradnje novih drava i koli-ko su oni legalni i legitimni?

    Sa idejom da raspakuju ova pitanja, a posebno imajuiu vidu iskustvo drava nastalih na teritoriji bive Jugosla-vije, grupa mladih istraivaa meunarodnih odnosa iz Sr-bije i Rumunije okupila se 3. i 4. maja 2011. godine na Fa-kultetu politikih nauka Univerziteta u Beogradu. Konfe-renciju je otvorio profesor Iver Nojman iz Norvekog insti-tuta za meunarodne poslove, institucije koja je pomoglanjeno odravanje. Nojmanovo uvodno predavanje bilo jeposveeno teorijskim razmatranjima drave, poev od Pla-tona, preko Hobsa i Makijavelija, pa sve do arlsa Tilija iMiela Fukoa. On je posebnu panju posvetio sociolokimpristupima izgradnji drave, koje su utemeljili Maks Veberi Emil Dirkem, a koje su kasnije razraivali njihovi sledbe-nici. Nakon toga, Nojman je govorio o razliitim tipovimapolitikih zajednica, kao to su rane evropske vladavine,imperije, nomadska stepska carstva, kao i o sistemima ko-je su oni stvorili. Konano, u treem izlaganju profesorNojman razmatrao je poloaj drave u vreme globalizaci-je. On je kritikovao esto ponavljanu tezu, prema kojoj dr-ave u vreme globalizacije postepeno zamenjuju drugi ak-teri, poput civilnog drutva ili meunarodnih organizacija.Oslanjajui svoju analizu na koncept racionalnosti vlada-vine Miela Fukoa, on je na mnogobrojnim primerima po-

    Re urednika

  • RE UREDNIKA BZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    2

    RE UREDNIKAkazao kako drave danas ne gube na znaaju ve samomenjaju nain na koji upravljaju. Nojmanova predavanjapratila su izlaganja ostalih uesnika konferencije koja,nakon izmena koja su pretrpela u procesu recenziranja,objavljujemo u ovom broju asopisa Bezbednost Zapad-nog Balkana.

    Broj otvaraju dva rada koja se bave uticajem globaliza-cije na autonomiju i funkcionalni kapacitet drave. NikolaLaki se fokusira na ranjivost drave do koje dolazi uslednemogunosti da zatiti svoje graane od efekata odlukadrugih aktera i lananih procesa koji se pokreu van njenihgranica, bilo da je re o ouvanju socioekonomskog polo-aja (odnosno odranja drave kao ekonomske jedinice safiskalnim i monetarnim suverenitetom), bilo o ouvanjubezbednosti, bilo o spreavanju razvijanja novih identiteta.Meutim, politika uloga drave i njen psiholoki znaaj uostvarivanju ontoloke bezbednosti ostaju prisutni. Ekster-nalizacija funkcija, koje su nekada bile svojstvene samovladama, vodi stvaranju poliarhinog modela uprave, za-snovanog na mnogostrukim mreama. Tako globalizacija,zapravo, predstavlja izazov za dravu, koji od nje zahtevada pobolja svoje vetine upravljanja inkluzivnou, parti-cipativnou i delegiranjem. Nikola Jovi razmatra osno-vanost kritika globalizacije, koje dolaze iz ugla nacionalnedrave. On prua pregled kritika politikog, ekonomskog ikulturnog aspekta globalizacije, polazei od pretpostavkeda se globalizacija, esto neopravdano, karakterie kaotrend sa negativnim posledicama po prirodu nacionalne dr-ave. Jovi osporava uproena stanovita po kojima je dr-ava a priori izraz dobrog, a globalizacija izraz loeg, od-nosno po kojima je globalizacija gvozdena ruka, naglaa-vajui da ne postoji samo jedan model i put ukljuivanja uglobalne procese.

    Naredna dva priloga bave se stvaranjem novih dravau uslovima globalizacije. Mladen Stojadinovi istie nega-tivne posledice stvaranja novih drava u praksi: uslonja-vanje meunarodne saradnje, potencijalno destabilizova-nje regionalne i globalne bezbednosti (jer je njihov nasta-nak obino praen nasiljem), postojanje este dugotrajnefunkcionalne slabosti itd. Po njegovom shvatanju, dravetreba formirati kada to donosi koristi globalnoj politikojzajednici, a vlast ini delotvornijom, kao i kada to ne pro-

  • RE UREDNIKA

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    1 Podaci o istraivanju se nala-ze u tekstu koji sledi

    3

    RE UREDNIKAizvodi nasilje i vee rizike. Meutim, potrebno je definisa-ti preciznije kriterijume, koji treba da proisteknu iz dobro-biti graana, a ne drava. Dejan Pavlovi istrauje meu-zavisnost meunarodnog prava i meunarodne politike uprocesu izgradnje drave, posebno ulogu meunarodnogprava kao instrumenta za unapreenje kvaliteta demokrat-skih institucija u tzv. slabim dravama. Nedostatak prav-nog osnova i razraenih pravila o angaovanju u ovomprocesu vodi i ka tome da postojei pravni poredak budeokarakterisan kao primitivan. Ko je uopte nadlean dadonosi odluke i kvalifikuje drave kao poeljne objekteprocesa demokratizacije i izgradnje institucija? Strah (ne-bezbednost) i solidarnost obino se navode kao argumentikoji idu u prilog intervenciji i ogranienjima suverenih pra-va drava, ali su razrada interpretacije i primena interven-cija podloni diskrecionom odluivanju monih drava.

    Radovi Marka Kovaevia i Mirune Tronkote istraujuregionalnu dinamiku izgradnje drava, sagledavajui po-sebno ulogu Evropske unije kao spoljnog aktera na Zapad-nom Balkanu. Kovaevi koristi Teoriju regionalnog bez-bednosnog kompleksa i odgovarajuu zamisao bezbedno-sti Kopenhake kole kao teorijski okvir u kome se sagle-dava izgradnja drave i njen uticaj na regionalnu bezbed-nosnu dinamiku. On primeuje da je proces izgradnje dr-ave mogue posmatrati i kao oblik prodora velikih silau druge bezbednosne komplekse ili potkomplekse. Valid-nost ove tvrdnje dokazuje na primeru angamana Evrop-ske unije u potkompleksu Zapadnog Balkana, gde je regi-onalna bezbednosna dinamika izmenjena pod spoljnim uti-cajem. Ona se kretala od konfliktne formacije, preko bez-bednosnog reima, do elitne bezbednosne zajednice, ko-ja predstavlja fazu integracije u evropsku bezbednosnu za-jednicu. Tronkota u svom prilogu polazi od konstruktivi-stike perspektive, odnosno od tvrdnje da akteri i struktu-re stvaraju jedni druge transformativnom logikom interak-cija koje su najvidljivije u izgradnji identiteta. Tako modelizgradnje drave, koji je na Zapadnom Balkanu primenilameunarodna zajednica, a naroito Evropska unija, morabiti shvaen kao simbolian proces, u kom uestvuju dvaaktera u ,,odnosu uzimanja i davanja. Balkanizacija ievropeizacija predstavljaju idealne tipove, zbog ega semogu koristiti samo kao teorijski standardi. Svaka analiza

  • RE UREDNIKA BZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    4

    RE UREDNIKAkoja ih koristi kao kategorije za objanjavanje, a koja imaaksioloke implikacije (jedna pozitivne a druga negativne)ini metodoloku greku. Balkanizacija nije nuno su-protna evropeizaciji, naglaava autorka.

    Poslednja dva rada jo se direktnije bave problemom iz-gradnje drava na nekadanjem jugoslovenskom prostoru.Marko ilovi ispituje uticaj raspada drave, oruanog su-koba i meunarodnih sankcija na strategije izgradnje dra-va. Na primerima Srbije i Hrvatske on pokazuje kako su upomenutim uslovima politike elite, umesto da jaaju for-malne ustanove, upuene na njihovo slabljenje koje ide naraun neformalnih i kriminalizovanih kanala, to odre-uje dalju putanju ne samo ekonomske i politike tranzici-je ve i strategiju izgradnje drave. Imajui u vidu iskustvaPodsaharske Afrike i Zapadnog Balkana, Zoran irjakoviukazuje na to kako je globalizacija, predvoena Zapadom,samo oteavala prevazilaenje etnopolitikih principa u iz-gradnji drave. Dikursi vezani za demokratiju, ljudska pra-va i kanjivost korieni su kako bi prikrili injenicu da jeizgradnja drava na Zapadnom Balkanu uglavnom bilausmerena ka izgradnji odrivih drava veinskog naro-da. Stavljajui naglasak na postdejtonsku Bosnu i Hercego-vinu, autor razmatra i perspektive daljeg nasilnog preobli-kovanja postjugoslovenskih drava.

    Ovom sveskom ne zavrava se samo est godina od po-kretanja asopisa Bezbednost Zapadnog Balkana ve i jed-na znaajna faza u njegovom razvoju. Od 2006. godine,kada je osnovan, pa do danas, asopis je preao put od in-terne publikacije istraivaa tadanje Beogradske kole zabezbednosnu politiku do recenziranog naunog asopisa,koji je poeo da stie i meunarodnu vidljivost. Sada jepravi trenutak da se asopis podigne na jo vii nivo. Raditoga, izdava i ureivaki odbor doneli su nekoliko vanihodluka. Najpre, asopis e promeniti ime iz BezbednostZapadnog Balkana u asopis za regionalnu bezbednost(Journal of Regional Security). To je uinjeno da bi teksto-vi zadrali regionalni fokus, ali i da bi se publikacija otvo-rila i za bezbednosne analize drugih regiona. Ovo je poseb-no vano ukoliko imamo u vidu da se Zapadni Balkan pro-cesom evropskih integracija sve vie u bezbednosnom smi-slu smanjuje i utapa u iri evropski regionalni bezbedno-sni kompleks. asopis e, kao i do sada, biti otvoren za

  • RE UREDNIKA

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    5

    RE UREDNIKArazliite discipline i teorijske doprinose. Posebno e, meu-tim, biti ohrabrivani oni tekstovi koji se bave bezbedno-snim zajednicama, regionalnim bezbednosnim kompleksi-ma, regionalnim procesima reforme sektora bezbednosti,bezbednosnim reimima, regionalnim konfliktima, bezbed-nosnom integracijom, izgradnjom regiona i komparativ-nom regionalnom bezbednosnom analizom. Druga prome-na koja e nastupiti u 2012. godini, jeste to da e asopisumesto tri puta godinje i dvojezino izlaziti dva puta go-dinje na engleskom jeziku. Ogromni resursi potrebni zaodravanje dvojezine edicije premaivali su korist takvogmodela, te je nakon vaganja prednosti i trokova, donetateka odluka da se pree na jedno obimnije englesko izda-nje, koje e izlaziti dva puta godinje. Iskreno se nadamoda ete imati razumevanja za ove najavljene izmene i da evreme pokazati njihovu ispravnost.

    Filip Ejdus i Svetlana urevi Luki

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    1 [email protected]

    6

    Da li je globalizacija izazov ili pretnja nacionalnim dravama kao dominantnom oblikupolitike organizacije?Nikola Laki1

    BAMERC Balkan and Middle East regional Cooperation

    Pregledni rad

    Avgust 2011

    UDK: 321.8 ; 316.334.2/.3

    Saetak

    Nacionalna drava nikada do sada nije postojala u tako razno-likom i ivotnom svetu. Kako bi ostale u igri, drave moraju darazumeju da nisu vie jedini akteri. Sadanja politika arena je vr-sta nestruktuirane kompleksnosti, u kojoj postoje brojni akterikljuni za proces formulisanja politike. Opisni naziv vladavina ko-risti se da bi opisao promenljivu prirodu politikog procesa. Dis-perzija dravne vlasti i aktivnosti ka kljunim akterima na razlii-tim prostornim nivoima predstavlja najvidljiviju promenu draveu globalizovanom svetu. Teza o kraju drave nije odriva. Premashvatanju Pulancasa, nacionalnu dravu treba posmatrati kao sa-mozamenljivu. Ekonomska globalizacija posmatra se kao silakoja najvie ugroava autoritet nacionalne drave. Sposobnost dr-ave da deluje suprotno od trinih sila naruava injenica da dr-ava mora da smanji regulatorne standarde kako bi privukla ka-pital. Teorija koja dovoljno dobro odraava sutinu globalizacije ismanjenje regulatorne politike jeste trka-do-dna (race-to-the-bot-tom RTB) hipoteza. U savremenim globalizovanim dravamapostoji trend podreivanja socijalne politike potrebama struktu-ralne konkurentnosti i fleksibilnosti trita rada. Takva drava na-ziva se umpeterijanskom postnacionalnom radnom dravom.Globalizacija dovodi do toga da drava postaje nesposobna dazatiti svoje stanovnike. Savremene bezbednosne pretnje i izazovi,koji su po svojoj prirodi transnacionalni i koji su u velikoj meriprodukt globalizacije, ine da drave budu ranjive i meusobnozavisne. Rezultat globalizacije je i novi identitet, koji nije zasnovanna prostoru i koji ne proistie iz nacionalne drave.

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • Kljune rei: nacionalna drava, globalizacija, upravljanje,umpeterijanska postnacionalna radna drava, RTB hipoteza, teo-rije rasta, nova bezbednosna dilema, neprostorni identiteti

    1. Uvod: Nacionalna drava i upravljanje u globalnom svetu

    Drava se moe posmatrati kao viestruki fenomen, ije je svoj-stvo da se tokom vremena menja. U sedamnaestom veku drava jenazivana smrtnim bogom, kako je zakljuio Tomas Hobs, dokje u devetnaestom veku za Hegela drava bila neto ovozemalj-sko nebesko (Spektorski 2000: 22). Meutim, danas je popular-no shvatanje da suverena drava predstavlja vie normativni negodeskriptivan iskaz, kao i polazite da je za to kriva globalizacija.Globalizacija, kao multidimenzionalni fenomen, pretpostavlja svevei kvalitativni i kvantitativni nivo ekonomske, politike i kultur-ne integracije savremenog sveta. Konkretno, ona suava i konden-zuje prostor i vreme, te ubrzava razmenu informacija, ljudi i kapi-tala. Danas je globalizacija dominantna paradigma u politikom iteorijskom diskursu. Ona je deo nove planetarne Vulgate (Bo-urdieu) i ima do sada nevienu epohalnu dinamiku. Njena vie-slojnost transformie vojnopolitiku, kulturnu i ekonomsku geo-grafiju i dekonstruie doskoranji nain politike konceptualizaci-je. Time globalizacija treba da ima eksplanatornu ulogu (mogueg)opadanja ili ponovne konceptualizacije nacionalne drave prili-kom susreta sa novim izazovima.

    Nacionalna drava predstavlja vrstu politike organizacije i te-ritorijalne unije, koja ima vrhovnu vlast i politike aksiome neza-visnosti i autonomije. Nacionalna drava je preovladavala kao do-minantna politika jedinica u meunarodnim odnosima, poev oddevetnaestog veka, pa do treeg talasa globalizacije. Proces glo-balizacije je znaajno poremetio tradicionalni analitiki i koncep-tualni okvir, u kome se mogu razumeti praktine politike (Kennett2008: 3). Drava nikada do sada nije postojala u tako raznolikomi ivotnom svetu, pa je zbog toga treba i preispitati. Da bi se odgo-vorilo na izazove globalizacije, trebalo bi se reiti nedostatka ade-kvatnog nacionalnog okvira, koji u savremenom svetu, usled efe-kata transnacionalnih faktora koji sve vie dovode u pitanje auto-nomiju i funkcionalni kapacitet nacionalne drave, poprima stati-ki, pa ak i metafiziki karakter. Kako bi ostale u igri, drave mo-raju da razumeju da one vie nisu jedini akteri i da brojni faktoripodrivaju njihov autoritet. Ovakvo stanje trai modifikaciju, tran-snacionalizaciju i kosmopolitizaciju drave. Drava e u buduno-sti imati vie ansi ukoliko bre prihvate novo ustrojstvo meuna-rodnih odnosa (iri 2008: 210). Teze o propadanju drave ili o

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    7

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    8

    smrtnim pretnjama nisu tane, jer je upravo ono to se deava ne-ka vrsta ponovnog konfigurisanja i prilagoavanja drave tokomprocesa globalizacije, to dovodi do transformacije postojee geo-metrije moi. Ravanje globalnih politikih struktura i stvaranjedva paralelna sveta (dravnih i nedravnih aktera), kao i pojava fa-brikovanih rizika (bolesti, ekolokih pretnji itd.) teraju dravu dase suoi sa velikim izazovima. Realnost je usled globalizacije posta-la toliko raznolika i sloena da niko nema dovoljno moi, a ni zna-nja da rei taj problem. To stvara sumnju u snagu nacionalne dr-ave koja bi trebalo da bude kljuni akter u politikoj areni. Sada-nja politika arena predstavlja neku vrstu nestruktuirane kom-pleksnosti (vladine organizacije, meunarodne vladine organizaci-je, transnacionalne organizacije, nevladine organizacije), to dovo-di u pitanje hijerarhiju autoriteta i vlasti, kao strategije od vrha na-dole, gde je nacionalna drava u sreditu panje (Kennett 2008: 4).Danas postoje brojni akteri koji su kljuni u procesu kreiranju po-litike i za takvu promenljivu prirodu politikog procesa koristi seopisni naziv dravno upravljanje. Kaemo da su se promenile teh-nologije dravnog upravljanja, jer se dravna vlast stalno kree na-gore, nadole i bono, to se reflektuje u prelasku sa vladavine nadravno upravljanje (Jessop 2000: 12). Ova disperzija moi i ak-tivnosti usmerena prema akterima na razliitim prostornim nivoi-ma predstavlja najvidljiviju promenu drave u globalizovanomsvetu. Globalizacija je kljuni kontekst u kome se politiki procesmora razumeti zahvaljujui postojanju moi u brojnim paralelnimprostorima, kao i zahvaljujui eksternalizaciji nekih funkcija vla-de. U sutini, jedino reenje za izazove globalizacije jeste izmeta-nje funkcija i njihovo prosleivanje razliitim politikim i ekonom-skim organizacijama, kao i stvaranje poliarhinih mrenih mode-la vlasti. Meutim, strukturalni trend slabljenja nacionalne drave,koji se odraava na teritorijalnu i funkcionalnu reorganizaciju ka-paciteta vlasti na supranacionalnom, transnacionalnom i subnaci-onalnom nivou, ne bi trebalo dovoditi u vezu sa tezom o kraju na-cionalne drave. Filozofsko stanovite ne objanjava poreklo dra-ve temporalnou, ve svrsishodnou, pa ne bi trebalo da govorio zamenljivosti nacionalne drave. Korisno je gledite Pulancasa,prema kome je drava na neki nain samozamenljiva. Akose oslonimo na Aristotelovu teleologiju drave, po kojoj je njencilj da obezbedi dobar ivot, moemo preispitati to u kojoj me-ri drava, u okviru globalizacije, mora da se odrekne autono-mije i nezavisnosti kako bi obezbedila taj dobar ivot, kao i ka-ko globalizacija ograniava dravu u tome da obezbedi dobarivota svojim graanima.

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • 2. Gladijatori ekonomskog rasta

    Ekonomske sile su prave determinante u interpretaciji trenutnepolitike. Ekonomska globalizacija posmatra se kao sila koja pred-stavlja najveu pretnju autoritetu nacionalne drave i koja uma-njuje njenu mo. Zato je potrebno posebnu panju posvetiti ovomaspektu. Globalizacija proizvodnje, saobraaja, komunikacija i fi-nansija uveava rascep izmeu drave kao ekonomske jedinicei drave kao teritorijalne i administrativne jedinice (Jaki 1997:1). Globalizacija podriva istorijsku konstelaciju, koju karakteriekoekstenzivno istezanje drave i ekonomije u okviru istih nacional-nih granica, pri emu se stvaraju transnacionalne ekonomije, u ko-jima su drave primarno locirane unutar trita, to je suprotno odnacionalne ekonomije, koja je locirana unutar granica (Habermas2001: 140). Sve se ovo desilo zbog toga to je proglaena nekon-vertibilnost dolara (1971. godine). Kao rezultat toga nastalo je na-putanje kontrole meunarodnih tokova kapitala, koji od tadaslobodno lutaju u potrazi za investicionim ansama i profitom.Svetske valute su tada izgubile formalno pokrie u dragocenommetalu, a kao reakcija na nove okolnosti na meunarodnim devi-znim i finansijskim tritima, pojavili su se nepoznati finansijski in-strumenti, koji su imali dalekosean efekat na nacionalnu eko-nomsku politiku, naroito na njena tri segmenta: monetarnu poli-tiku, fiskalnu politiku i politiku deviznog kursa. (auevi 2004:72). Nacionalne ekonomije poele su da se otvaraju usled slobod-nog kretanja kapitala, ali su povean obim tokova i potreba za po-stizanje ekonomske efikasnosti stvorili impetariv konkurencije me-u dravama zbog logike kapitala, po kojoj se on kree ka onimjurisdikcijama koje ne predstavljaju pretnju profitu. Kao to je re-kao Dord Soro, kapital tei tome da izbegava one zemlje u ko-jima je zapoljavanje preterano oporezovano i previe zatieno(McBride, McNuttand and Williams 2007: 80). Dakle, sposob-nost drave da deluje suprotno trinim silama razara injenica dadrava mora da snizi regulatorne standarde kako bi privukla ka-pital. Teorija koja dovoljno dobro odraava sutinu globalizacije ismanjenja regulatorne politike jeste trka do dna (race-to-the bot-tom (RTB) hipoteza (Drezner 2001: 58; Mosley 2005). Navede-na RTB hipoteza polazi od toga da vlade nacionalnih drava svevie moraju da dereguliu svoje privrede, inter alia, kako bi proda-le svoje politike meunarodnim investitorima i kako bi paljivorazmotrile preference trinih uesnika.2 To je dovelo do Raetefekta, kojim je svaka nova deregulacija uveavala kompleksnoststrukture i osetljivost cena, spreavajui time povratak nacionalne

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    2 Don Mejnard Kejnz je tvrdioda je nezavisno upravljanje eko-nomijom uslovljeno slobodnimodreivanjem odgovarajue po-reske stope i da ne zavisi od sto-pa koje postoje u svetu.

    9

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    10

    regulacije. iroka deregulacija je, prema shvatanju Saskija Sasena,drugi naziv za propadanje drave (Sasen 2008: 299).

    Savremene teorije rasta, kao to je Harod-Domarova teorija,smatraju da je oslonac rasta domaeg proizvoda u kapitalu, koji jerezultat investicija i ekonomskog rasta, i da on stoji u vezi sa eks-ponencijalnim rastom investicija svake godine. Tokom procesaglobalizacije to bi znailo da nacionalne ekonomije moraju da seoslobode funkcionalne zaokruenosti, dok vlade nacionalnihdrava moraju u velikoj meri da ogranie mo vlasti kako ona nebi predstavljala optereenje za kapital.

    U stvarnosti se iroko primenjuje monetarna doktrina, kojakao polazite ima uklanjanje drave iz ekonomije. Preporuuje seteorija rasta ekonomija ponude (supply side economics), koja sebavi restriktivnom monetarnom politikom i stimulativnom fiskal-nom politikom, zasnovanom na dravnim podsticajima (stimula-cija investicija odgovarajuom poreskom politikom, smanjivanjemarginalnih poreskih stopa i deregulacija ekonomije). Tako se na-cionalna drava tokom globalizacije suoava sa smanjenim bu-detskim prihodima iz realnih izvora, kao i sa hroninom bole-u nesposobnosti da intervenie kako bi obezbedila punu zapo-slenost i socijalnu zatitu svojim graanima. Globalizacija podrivadravu na vie naina, naroito njen kljuni temelj legitimnost,jer je ona prola tranziciju od kejnezijanske nacionalne drave bla-gostanja ka umpeterijanskoj postnacionalnoj radnoj dravi. Raz-like izmeu ovih tipova drava lee u valorizaciji kapitala i repro-dukciji radne snage. tavie, u savremenim globalizovanim dra-vama postoji trend podreivanja socijalne politike potrebamastrukturne konkurentnosti i fleksibilnosti trita rada (Jessop2000; Fulcher 2000: 530). Socijalna politika i trite rada postaefleksibilniji, a to se postie uklanjanjem politiki konstruisanihprepreka iz neprekinutih operacija trinih sila. Ekonomski sekre-tarijat OECD-a dao je preporuku za sprovoenje politikih refor-mi u Studiji posla (Jobs Study 1994) upravo zbog rigidnosti, kaoto su socijalna davanja i jako zakonodavstvo, koji su oznaenikao odgovorni za porast nezaposlenosti u OECD zoni (McBrideand McNuttand, Williams 2007: 81). Stoga je, kada je re o glo-balizaciji, sutinska priroda nacionalne drave oigledno pretrpelapromene i prola transformaciju kako karaktera, tako i fokusa po-litike (Laffey and Weides 2005: 66). Nacionalna drava vie nemamonu ulogu u obezbeivanju blagostanja svojih graana. Sadavie nego ikada, to zavisi od spoljnih faktora i zbog toga se kaeda drava stoji na staklenim nogama, jer njenu legitimnost

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • tokom procesa globalizacije mogu sve ee da ocenjuju graani(trajkovi i protesti, naroito u Grkoj).

    Makroekonomski autoritet drave je u velikoj meri ogranien.To se posebno vidi u nesposobnosti drave da vodi ambicioznumonetarnu i fiskalnu politiku, kao i politiku plata. Nacionalnamonetarna politika gubi autonomiju, jer vie ne moe da bude in-trovertno okrenuta ka domaim realnim zalihama, ve mora dabude ekstrovertno okrenuta ka tokovima meunarodnog kapitalai mora da se ukljui u meunarodnu makroekonomsku koordina-ciju (Jaki 1997: 5). Evropska unija je dobar primer toga da jemonetarna politika potpuno oduzeta od nacionalnih drava i da jeuspostavljen evropski supranacionalni suverenitet ekonomije (po-litika konkurencije, javne potronje i dravne pomoi) i monetar-nih pitanja. Evropska centralna banka jedina je odgovorna zasprovoenje monetarne politike i ima slobodu da odluuje o cilja-noj inflaciji ili o tampanju novca i stabilnosti cena (Hiks 2007:310; Wells 2008: 41). Romano Prodi je istakao da odricanje dra-ve od ekskluzivnog prava da tampa svoj novac i prihvatanje evrakao referentne valute znai naputanje vanog instrumenta suvere-niteta nacionalnih drava (Prodi 2002: 11). Moe se rei da dra-ve lanice EU, lanice monetarne unije u kojoj vai devizna politi-ka evra, vie nemaju na raspolaganju instrumente tradicionalnepolitike niti imaju manevarski prostor (Greve 2006: 2).

    Globalizacija je otila i korak dalje, razotkrivi opadajuu monacionalnih drava u oblasti meunarodnih finansija. Kao rezultattako obimnog savremenog procesa globalizacije, dolo je do togada su se meunarodna finansijska trita u svetu povezala tako dasu ekonomski ciklusi u veini zemalja vrlo sinhronizovani i da ese kriza, ukoliko izbije u dravi u kojoj je rezervna valuta (dolar),vrlo brzo proiriti na itav svet (svetska ekonomska kriza 2008.godine) (Kova 2009: 14). Globalno integrisani bankarski sektorkoji neprekidno radi, deregulacija, sekuritizacija (paket tradicio-nalnih kreditnih aranmana kojima se moe trgovati) i mogunostkoju korporacije imaju da uu na trite, umanjuju u sadanjemsvetu ulogu centralne banke kao institucije koja obezbeuje naci-onalnu monetarnu stabilnost i stvara potencijalni kredit koji imagaranciju drave (Jaki 1997: 6).

    Globalizacija je, takoe, proizvela tetnu poresku konkuren-ciju, takozvane fiskalne termite koji prete reimu oporezivanjai tako dovode do opasnih posledica po dravni fiskalni sistem. Ovifiskalni termiti vode ka poveanju pokretljivosti radne snage, karastu elektronskog poslovanja, ka moguoj zameni bankovnih ra-una elektronskim novcem na smart karticama, ka tekoama

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    11

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    12

    prilikom prikupljanja informacija o prihodima i potronji, kao i kairenju poreskih utoita (Volf 2003: 310). Vlada i dalje moe danametne poreze (de jure poreski suverenitet), ali to opet ne znaida e ostvariti eljeni poreski prihod i da e uspeno ostvariti elje-ni cilj poreske politike (de facto poreski suverenitet). Vlade su za-drale de jure poreski suverenitet, ali je on de facto znaajno sma-njen, jer je vlada nemona da ostvari vee poreske prihode. Prome-na poreske konkurencije vidi se i u premetanju poreskog optere-enja sa mobilnog kapitala na nemobilnu radnu snagu (Rixen2008: 27).

    Nacionalna drava je, u uslovima globalizacije, u takvoj situa-ciji da ne moe potpuno da ostvari svoje normativne ideale, kaoto je to ranije bio sluaj. Entoni Gidens veruje da je tokom pro-cesa globalizacije sposobnost dugoronog nacionalnog planiranjaznaajno dovedena u pitanje (Bleses and Seeleib-Kaiser 2004:116).

    3. Nacionalna drava u kavezu globalizacije

    Jednostavno reeno, nikada ranije nisu postojale takve meu-zavisnosti i situacije u kojima spoljni uticaju odreuju sudbinu vi-e nacionalnih drava. Pojedinane drave, uz svu mo koju ima-ju, nemaju zapravo mo da svoje graane zatite od spoljnih efe-kata odluka koje donose drugi akteri ili od efekata lananih pro-cesa, iji je izvor van granica te drave (spontani limiti pozajmicepo tekuem raunu) (Habermas 2001: 141). Globalizacija, samapo sebi, poveava rizik, ali svet bez granica znaio bi da, uz svegleere koji plutaju van teritorijalnih voda, nijedna vlada nema ni-kakav oseaj odgovornosti niti ima mo da iznae radikalno ree-nje (Peujli 2001: 47).

    Majkl Mandelbaum precizno govori o tome da su posthlad-noratovske zemlje bile u stanju da obuzdaju svoje armije, ali je za-to sve ostalo ideje, proizvodi i tehnologija lako prevazilo svegranice (Mandelbaum 2004: 65).

    Ono to nas u ovom radu pre svega zanima jesu pitanja o to-me da li globalizacija ini drave nemonim da zatite svoje sta-novnike i da li sve vea saradnja izmeu drutava i drava predsta-vlja pretnju po nacionalnu dravu kao dominantan oblik politikeorganizacije.

    Neki socioistoriari veruju da nacionalna bezbednost predsta-vlja centralni razlog za uspon drave. Najvanija uloga nacionalnedrave jeste da zatiti nacionalne granice i da ouva fiziku nepo-vredivost nacionalnog ivlja. Savremene bezbednosne pretnje i iza-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • zovi, koji su po svojoj prirodi transnacionalni i koji u velikoj meripredstavljaju proizvod globalizacije (terorizam, organizovani kri-minal, irenje oruja za masovno unitenje, bolesti, ekoloke pret-nje itd.), uinili su da nacionalne drave postanu toliko ranjive imeusobno zavisne da gotovo vie nemaju monopol nad pojedi-nanim reavanjem problema.3 Kako je drava geografski ograni-ena, a bezbednosne pretnje dolaze od nedravnih aktera, bezbed-nost se sve vie obezbeuje okretanjem ka regionalnim organizaci-jama. Meutim, im drava pone da trai pomo spolja, to znaida vie nije u stanju da garantuje bezbednost (Ripsman and Paul2010: 35). Imajui u vidu injenicu da su teroristi transnacionalnoorganizovani, da su njihove strukture razuene i da organizovanikriminal vie nema hijerarhijsku, ve mrenu strukturu, dravamaje sve tee da obezbede bezbednost. Usled globalizacije komunika-cija, tehnologije i transporta, dravna kontrola onoga to se dea-va u okvirima njenih granica znaajno je smanjena. Dostupnostoruja za masovno unitenje i prisustvo meunarodnog terorizmastvorili su novu istorijsku situaciju, u kojoj drave koje imaju ma-lo finansijskih izvora mogu da ugroze bezbednost mnogih monihzemalja (Krasner 2007: 204). Zato se u eri globalizacije pretnjajednoj zemlji posmatra kao pretnja po bezbednost svih drava.Ova nova situacija, koja je karakteristina za globalizovani svet,naziva se novom bezbednosnom dilemom. To pokazuje da razma-tranje samo nacionalnih interesa predstavlja neadekvatnu i nebez-bednu politiku. Dakle, postoji sve vea potreba da se koordinira-no dela na globalnom nivou, kao i da se pristupi regionalnim or-ganizacijama (NATO). Nove bolesti i infekcije svojim negativnimuticajem na suverene drave predstavljaju posebnu pretnju meu-narodnoj bezbednosti. Globalno irenje mikroba dodatno je pod-staknuto turizmom i migracijama. Globalizacija je uveala genet-sku biblioteku kodova, koja je na raspolaganju svim patoge-nim organizmima iz razliitih regiona. Oni sada mogu da raz-menjuju genetski materijal sa drugim organizmima. Zdravlje jekamen temeljac materijalne moi jedne drave, jer utie na njenprosperitet i destabilizuje odnos izmeu drave i drutva4 (Pri-ce-Smith 2009: 18). To ukazuje da bi shvatanje globalizacijekao pretnje nacionalnim dravama moglo biti tano i odrivo.Iako u istoriji postoje brojni primeri takvih pretnji po drave idrutva, u dananje vreme globalizacija ini drave posebno ra-njivim i gotovo sve drave ograniava u tome da obezbede si-gurnost svojim graanima. Uestalost takvih pretnji u posled-njih nekoliko godina pokazuje da su drave, u stvari, nemonei da su puki svedoci svojih gubitaka. Jedino to mogu da rade

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    3 U savremenoj misli o meuna-rodnim odnosima posebnu pa-nju treba posvetiti materijalnim ikontekstualnim faktorima:prirodi,okruenju, infekcijama, tehnolo-giji itd.4 Na primer: epidemija TARS-apredstavljala je direktnu pretnjumaterijalnim interesima Kine,Kanade, Hong Konga i Singapu-ra 2002/2003. godine (Price-Smith 143150).

    13

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    5 Edgar Moreno je tvrdio da iden-titet nije jedan i nedeljiv, ve daje, u stvari, unitas multiplex. Pre-ma njegovom miljenju, svi ljudisu bia samoujedinjujueg poro-dinog, lokalnog, regionalnog,nacionalnog i transnacionalnogidentiteta, a donekle i religijskog idoktrinarnog identiteta (More-no1990: 154).

    14

    jeste da sarauju sa meunarodnim organizacijama kako bispreile nanoenje velike tete javnoj infrastrukturi.

    Izazovi koji podrivaju dravu kao suverenu teritorijalnu jedini-cu jesu: ekonomski, tehnoloki i demografski procesi. Poseban iza-zov predstavlja promena identiteta koja se danas deava. Sve veameuzavisnost drava u svetu i pritisak globalizacije guraju nacio-nalnu dravu odozdo nagore, uz to da savremeni uslovi otkrivajunove identitete i da nacionalna drava vie nije jedina opcija lojal-nosti i primarne osnove identiteta. Rezultati globalizacije jesu no-vi neprostorni identiteti, koji ne proistiu iz nacionalne drave.5

    Ekonomska meuzavisnost i globalizacija vodile su evropske inte-gracije, uglavnom, ka umanjenju znaaja teritorije i funkcije naci-onalne drave. Autorka Kerolajn Klamer, uspenom analizom dis-kursa Evropskog pakta za imigraciju i azil (2008), pokazuje daimigraciona politika EU stvara uslove za nastanak EU identiteta(Klamer 2009: 1419). Poto se Evropski pakt obraa graanimaEU kao evropskim graanima, to za Klamera predstavlja poetakprevazilaenja nacionalne drave. Doel Tufvesnon, takoe, poka-zuje da drava vie ne predstavlja brak izmeu kulture i politike,dajui primer odreenih elita koje se vie ne identifikuju sa dra-vom. Tufveson je video novu vrstu lojalnosti na primeru resund-skomiteen. Po njegovom miljenju, lojalnost deluje u vakuumu iz-meu nacionalnih drava. Kao rezultat globalizacije, ali i kao njendeo, ovaj je komitet nastao kako bi stvorio regionalnu integracijuoblasti june vedske i severne Danske, pri emu je novostvorenikomitet imao nadlenosti koje su obuhvatale oblasti ekonomije,kulture, ekologije, politike i prava. Strukturu ovog komiteta i ad-ministracije inili su pojedinci iz obe zemlje, koji su predstavljalinovu elitu globalizovanog sveta.

    Ova nova elita ne identifikuje se prvenstveno sa dravom zbogsvog privilegovanog poloaja i pristupa odreenim resursima imreama van svoje zemlje (Tufvesson 2005). Za autora ovog radato je znaajan primer koji oslikava to da nacionalna drava vienema stvarnu kontrolu nad dogaajima na svojoj teritoriji usledglobalnih procesa, koji se materijalizuju na nacionalnim teritorija-ma.

    4. Umesto zakljuka: Platonov Eutifronov problem

    Slika meunarodnih odnosa znaajno se promenila u proteklihtrideset godina. Promenila se dravocentrina paradigma, pa dra-va vie nije najvaniji modus operandi. Rimski politiar Lentulusgovorio je da je svaka novina opasnost. Novi transnacionalni ak-teri jo uvek nisu toliko opasni da predstavljaju smrtnu pretnju na-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • cionalnim dravama. Globalizacija ne skida nacionalnu dravu satrona, ali joj oduzima privilegije najvie vlasti. Ekonomsko re-struktuiranje je najmoniji pokreta koji je razorio fuziju postoje-e suverene javne vlasti, kao i fiziki prostor definisan granicama,ime je izmenjen odnos izmeu funkcije i teritorija (Keating 2001:134). Dravama je sve tee da nametnu svoju fiskalnu i monetar-nu vlast, ali i da stvore nacionalni prosperitet nezavisno od meu-narodnog trita. Kako bi ostvarile konkretne dobiti od globaliza-cije, drave sve vie deluju kao pokretai globalizacije, tako toumanjuju svoju mo i postaju odgovorne spoljnim ekonomskimakterima. Mitelman kae da drava vie nije primarna aktivna si-la, jer je ve postala reaktivna u odnosu na globalne ekonomske si-le (Mitelman 2003: 165).

    Nove pretnje, rizici i izazovi u eri globalizacije uinili su dravetoliko ranjivim i meusobno zavisnim da one vie nemaju mono-pol nad pojedinanim reavanjem problema. Novonastale prazni-ne u regulativi i vladavini prevazilaze konstrukciju nove arhitektu-re politikog upravljanja van nacionalne drave transnacionalnihpolitikih reima (Grande 2002: 100). Drave vie ne mogu neza-visno da reavaju probleme, bez meunarodne saradnje i suprana-cionalne integracije, tako da postaju sve manje sposobne da upra-vljaju svojom sudbinom. Zato se moe rei da drava vie nije je-dini, pa ak ni glavni izvor autoriteta (Sending and Neumann2006: 655).

    Platonov Eutifronov problem ako neto nije oduvek bilo tu,da li bi tu trebalo da bude u budunosti? najkorisnije opisuje sud-bine nacionalne drave. Potrebno je preispitati nacionalnu dravuu savremenim uslovima. Iako drava gubi veliki deo svoje vlasti to-kom procesa globalizacije, njena politika funkcija, kao i psiholo-ki znaaj pruanja ontoloke sigurnosti, jo uvek nisu nestali. Na-kon dogaaja izazvanih velikom ekonomskom krizom (2008), dr-ave su bile te koje su uestvovale u formulisanju politika i u izvla-enju globalne ekonomije iz recesije. Danas jedinu pretnju predsta-vlja nova zona nemogunosti upravljanja (slabe drave, terorizam,kriminal i nedelotvoran oblik globalne vlasti), u kojoj drava mo-ra da igra odluujuu ulogu kako bi uspela da je prevazie. Slabostdrave u ekonomskoj sferi je oigledna, a uoljiv je i nedostatakmoi drave da kontrolie procese koji se odvijaju na njenoj terito-riji. Meutim, nacionalna drava bi mogla svoju mo da uveameunarodnom saradnjom i integrisanjem u meunarodne orga-nizacije. Stari tip drave koja je iskljuiva i bojaljiva danas je dis-funkcionalan. Globalizacija predstavlja izazov dravi i od nje zah-teva da bude inkluzivnija, da delegira i da uestvuje kako bi una-predila vetine upravljanja.

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    15

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA LAKIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    16

    Literatura:

    Bleses, P. and Seeleib-Kaiser, M. The Dual Transformation of the German Wel-fare State. New York: Palgrave Macmillan, 2004.

    auevi, F. Finansijka globalizacija i ekonomski suverenitet. Sociologija, Vol.XLVI, No. 1, 2004: 7195.

    iri, J. Suverenitet u savremeno doba. Filozofija i drutvo 1, 2008: 191216.

    Drezner, D. Globalization and Policy Convergence. International Studies As-sociation, 2001: 5378.

    Grande, E. Od nacionalne drave do transnacionalnoga reima politike dravna upravljaka sposobnost u globalizacijskome razdoblju. Politikamisao, vol. XXXIX, no. 2, 2002: 92105.

    Fulcher, J. Globalisation, the nation-state and global society. The sociologicalreview, 2000: 521543.

    Greve, B. The future of the Welfare State:European and Global perspectives.Aldershot: Ashgate, 2006.

    Habermas, J. Evropska nacionalna drava pod pritiskom globalizacije. Novasrpska politika misao, vol.VII, no. 34, 2001: 139153.

    Hiks, S. Politiki sistem Evropske unije. Beograd: Slubeni glasnik, 2007.

    Jaki, M. Globalizacija i javna politika. Poslovni krug, decembar, 1997: 112.

    Jessop, B. Globalization and the National State. Department of Sociology,Lancaster University, 2000: 119.

    Keating, M. Plurinational Democracy. Oxford: Oxford University Press, 2001.

    Kennett P. Introduction: governance, the state and public policy in a global age.In: Kennett, P. Governance,Globalization and Public Policy. CheltenhamUK, Edward Elgar, 2008: 319.

    Kova, O. Uzroci i mogui koncepti reavanja svetske finansijske krize. Novasrpska politika misao, vol. XVII, no. 34, 2009: 725.

    Krasner, S. Podela suvereniteta. Nova srpska politika misao, vol.XV, no.34,2007: 203239.

    Klamer, C. Blending Identities. Lund University, Department of Political Scien-ce, STVM01, 2009: 123

    Laffey M. and Weides J. Policing and global governance. In: Barnett, M. andR.Duvall.Power in Global Governance. Cambridge University Press, 2005:5980.

    Mandelbaum, M. Ideje koje su osvojile svet. Beograd: Filip Vinji, 2004.

    McBride S. and McNutt K., Williams R. Tracking Neo-Liberalism: Labour Mar-ket Policies in the OECD Area. In: Lee, S. and S. McBride. Neo-Liberalism,State Power and Global Governance. AA Dordrecht, The Netherlands:Springer, 2007: 7995.

    Mitelman, D. Dinamika globalizacije. U: Vuleti, V. Globalizacija: Mit ili stvar-nost, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2003: 157182.

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • Mosley, L. Globalisation and the State:Still Room to Move? New Political Eco-nomy 10, No. 3, 2005: 355362.

    Moreno, E. Kako misliti Evropu.Sarajevo: Svjetlost, 1990.

    Peujli, M. Planetarni Kentaur: dva lika globalizacije. Nova srpska politikamisao, vol.VII, no. 34, 2001: 2159.

    Price-Smith, A.T. Contagion and chaos. Cambridge, Massachushetts:The MITPress, 2009

    Prodi, R. Moja Evropa. Beograd: BMG, 2002.

    Ripsman, N. M. and Paul, T. V. Globalization and the National Security State.Oxford: Oxford University Press, 2010.

    Rixen, T. The Political Economy of International Tax Governance. New York:Palgrave Macmillan, 2008.

    Sasen, S. Utelovljenje globalnog u nacionalnom. U: Bojani P.and I. Milenkovi,Suveren i suverenost. Beograd: Slubeni glasnik, 2008: 293308.

    Sending, J. and Neumann, I. Governance to Govermentality: AnalyzingNGOs, States, and Power. International Studies Quarterly 50, 2006:651672.

    Spektorski, E. Drava i njen ivot. Beograd: Dosije, 2000.

    Tufvesson, J. The Rise of a New Elite. Lunds universitet, Statsvetenskapligainstitutionen, STV004, 2005: 131.

    Volf, M. Da li e nacionalne drave preiveti globalizaciju. U: Vuleti, V. Globali-zacija: Mit ili stvarnost. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva,2003: 302317.

    Wells, B. Sherrill and Wells, F. Samuel. Shared Sovereignty in the EuropeanUnion. Yale Journal of International Affairs, 2008: 3043.

    DA LI JE GLOBALIZACIJA IZAZOV ILI PRETNJA NACIONALNIM DRAVAMA...

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    17

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    1 [email protected]

    18

    Zasnovanost kritika globalizacije iz ugla nacionalne draveNikola Jovi1

    Fakultet politikih nauka, Univerzitet u Beogradu

    Prethodno saoptenjeSeptembar 2011

    UDK: 321.8 ; 316.334.2/.3 ; 321.7

    Saetak:

    Ovaj rad razmatra osnovanost kritika globalizacije, koje dola-ze iz ugla nacionalne drave. Integralni deo teksta ine tri dela. Uprvom delu rada analiziraju se kritike politikog aspekta globali-zacije. U drugom delu, posebna panja posveena je kritikamaekonomskog aspekta globalizacije, dok se u treem delu bavimokritikama globalizacije kulture. Polazna pretpostavka u radu jesteda se globalizacija, esto neopravdano, karakterie kao trend kojiostavlja negativne posledice na prirodu nacionalne drave. U radunastojimo da odgovorimo na kritike onih autora koji tvrde: daglobalizacija krnji suverenitet drave, da je ona sredstvo novogekonomskog imperijalizma i da je na delu standardizacija i homo-genizacija kultura.

    Kljune rei: globalizacija, suverenitet, demokratija, ekonomskanejednakost, multinacionalne kompanije, homogenizacija kulture

    * * *

    Svaka epoha modernog drutva ima svoj centralni pojamu kojem se sabira glavni trend razvoja, struktura moi i do-minantan ideoloki kod. U sadanjoj epohi to je pojamglobalizacije

    (Vidojevi 2005: 19).

    1. Uvod: Globalizacija u irem istorijskom kontekstu

    Zavretak Hladnog rata i implozija socijalistiko-komunisti-kih reima promenili su svet iz korena. Uspostavljeni su noviobrasci politike, koji su rekonstruisali sistem osnovan u Vestfaliji i

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • Osnanbriku. Osnovne odlike tog novonastalog sistema podrazu-mevaju: okonanje bipolarnog meunarodnog poretka, relokacijucentara moi, produbljivanje integracionih procesa, regionalizaci-ju, fragmengraciju2, ravanje globalne strukture, pojavu nove listeizazova, rizika i pretnji, te i uveanje znaaja meke moi. Sve na-vedene promene izuzetno su znaajne za menjanje socijalnog habi-tata i gotovo se sve, sa razlogom ili bez njega, povezuju sa globa-lizacijom. Ona utie ili na njihov intenzitet, na prostorno-vremen-sku dimenziju, ili na uslove njihovog manifestovanja. Globalizaci-ja tako od osamdesetih godina prolog veka postaje polazna osno-va za razumevanje sveta koji nastaje. U tom svetu dolazi do pove-anog obima i intenziteta komunikacija i transakcija, koje nadila-ze nacionalne granice, a imaju svoje ekonomske, ekoloke, politi-ke, tehniko-tehnoloke i jo mnoge druge aspekte, prouzrokuju-i pozitivne i negativne posledice. Ti kompleksni procesi globaliza-cije neprestano izazivaju polemike i teorijske sporove. Upravozbog toga to je u pitanju jedan tako sloen i protivurean proces,koji ima dobre i loe strane, potrebna je uravnoteena analiza ko-ja e tu ambivalentnost da uvai i da razume na pravi nain.

    2. Globalizacija i drava

    Politiki aspekt

    Ukoliko ne poznajemo modernu politiku istoriju, koja je svaispisana velikim slovima drave i dravnog razloga, moemo senai u zabludi da dravna mo moe olako da nestane delovanjemglobalizacije. Odnosno, da drava vie nije vana, da je izgubilasvoju mo i suverenitet. To je ujedno i osnovna kritika globalizaci-je, koja dolazi iz ugla nacionalne drave i njenih branilaca. Ovo pi-tanje je veoma vano Da li je drava, shvaena na Bodenov na-in kao summa potestas, tj. kao zajednica koja ima suverenuvlast (Podunavac/Mati, 1997: 122), prestala da postoji? Prome-ne koje se deavaju, a koje su posledica globalizacije, upuuju nasna to da drava nije izgubila svoj znaaj, ali da je njen suverenitetokrnjen. Posebnu ulogu u tom procesu imaju: delovanje svetskihinstitucija (MMF, STO, SVETSKA BANKA, UN, EU itd.), inten-ziviranje svetskih ekonomskih odnosa, uvoenje pojedinca kao su-bjekta meunarodnih odnosa, postojanje prostorne i vremenskekompresije, uticaj interneta i novih tehnologija itd. Svi ovi procesiutiu na postojanost dravnog suvereniteta. Kako smatra DejmsRozenau, dananji svet vie nije samo dravocentrian. On se ra-va u najmanje dva preklapajua sveta u svetu: naime, uporedo

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    2 istovremena fragmentacija i in-tegracija

    19

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    20

    postoji sistem suverenih drava od blizu dvesta jedinica na jednoj,i mnogosredinji svet sainjen od nekoliko desetina hiljada nedr-avnih subjekata, na drugoj strani (Simi 2009: 38). Svet je po-stao isuvie kompleksan da bismo ga procenjivali samo kriteriju-mom dravnih granica. Pod uticajem globalizacije drava je po-stala arena u kojoj deluju i nacionalne i internacionalne sile (Held1997: 393). Kritike koje dolaze iz ugla nacionalne drave imajutendenciju da zanemare znaaj ovh sila. Takoe, oni zanemaruju irealnost drutvenih odnosa, koja je takva da se neki problemi nemogu efikasno reavati prerogativima drave, ve je za njihovo us-peno kontrolisanje neophodna ira politika akcija. Drugim rei-ma, kako istie Lesli Skler, centralna nit ideje globalizacije jeste daveina savremenih problema ne moe biti adekvatno analiziranana nivou nacionalnih drava, odnosno u okvirima pojedinanihzemalja i njihovih meunarodnih odnosa, ve ih je, umesto toga,potrebno sagledati u okvirima globalnih procesa (prema Vuleti2009: 9). Ovo se posebno odnosi na pitanja proliferacije nuklear-nog naoruanja, ekolokih katastrofa, ekonomskih kriza, kao i nadruge probleme koji presecaju granice, a za koje drave jednostav-no nemaju adekvatna reenja. S obzirom na to da na globalnomnivou jo uvek vlada odsustvo suverena koji bi regulisao sva ta pi-tanja, drave su primorane da sarauju i prenose svoje ingerencijenadnacionalnim telima kako bi se uveala efikasnost. U tom kon-tekstu, prilagoavanje dravnog suvereniteta i njegovo svojevoljnoizmetanje na vie instance nije stvar koju treba kritikovati. Stati-ke kategorije u vremenu koje je dinamino vrlo brzo postaju ana-hrone. Simbioza dravnog i globalnog delovanja tokom reavanjaglobalnih problema bila bi omnipotentna. Naroito, kako to isti-e Dejvid Held, jer su moderni procesi globalizacije bez preseda-na u istoriji, tako da vlade i drutva moraju da se prilagode svetuu kome vie ne postoji jasna podela izmeu meunarodnih i do-maih, spoljanih i unutranjih poslova (prema Vuleti 2003: 55).

    Danas teko moemo priu o suverenitetu svesti na jednu ra-van. Pojam suvereniteta je sutinski povezan sa veliinom i snagomodreene drave, njenom pozicijom u meunarodnim odnosima,njenom ekonomijom i itd. tavie, suverenitet u jednoj nerazvije-noj, a pogotovo gladnoj zemlji, i da je mogu malo bi ta znaio(Vidojevi 2005: 284). Zbog toga je izuzetno vano da politikaouvanja suvereniteta i politika razvoja budu komplementarne,snaei se i podraavajui se meusobno, jer, kako je govorioDord Vaington, onaj ko oekuje da bude siromaan a nezavi-san, oekuje neto ega nikada nije bilo. Zbog toga je, u sluajuda eli da se ukljui u globalizatorske procese, za jednu zemlju ve-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • oma vano da napravi racionalnu ravnoteu. Bez valjane cost-be-nefit analize, integracija u globalni sistem moe biti pogubna za dr-avu. Ipak, s obzirom na to da su drave racionalni akteri koji sevode svojim interesima, njihova odluka da se integriu u vee za-jednice, poput Evropske unije, kao cilj ima uveanje vlastite moi,kako smatra Hedli Bul. to e rei da, ak i onda kada drava ula-zi u nadnacionalne aranmane, kakav je Evropska unija, ne moebiti rei o gubitku suvereniteta, ve o dobrovoljnom odricanju de-la svojih prava u ime ostvarenja kako optih, tako i sopstvenih in-teresa. U tom duhu se i delegiranje nadlenosti ima smatrati aktomsuvereniteta.

    U politikom, kao i u kulturnom i ekonomskom aspektu, po-stoji uvreeno miljenje da globalizacija ima uniformni karakter, tj.da je na delu globalizovanje istih politikih ponaanja, aktivnosti imodela organizovanja sveukupnog politikog ivota. Globalizaci-ja se tako vidi kao gvozdena ruka koja namee dravama sve, patako i drutveno-politiko organizovanje, te je shvaena u smislukraja istorije (Fukujama 2002: 19). Uloga drave u tom proce-su svedena je na puko prihvatanje onoga to politika globalizaci-ja namee. U globalizovanom svetu politike nema vie prostora niza mimesis (podraavanje). Sve je nametanje. Meutim, ne posto-ji samo jedan oblik globalizacije, niti jedan put ukljuivanja u glo-balne procese. Globalizacija ne stvara jedan uniformni svet, iakose mogu uoiti slini procesi i ishodi na razliitim krajevima plane-te. Pogledajte samo na koliko razliit nain globalizaciju tretirajuKina, Indija, Japan, Amerika, Juna Afrika, vedska, Danska,Francuska itd. U skladu sa tim, globalizacija je razliitost uinilaplanetarno vidljivom. Danas su nam, vie nego ikada, dostupne in-formacije o razliitim civilizacijama, narodima i kulturama. Razli-iti modeli, kulturni, politiki i ekonomski, svuda su oko nas i la-ko se prenose. Na tom pragu, nove drave u zakasnelim procesi-ma national state building ne ugledaju se samo na jedan model. Uekonomskom aspektu, one mogu izgraditi svoju ekonomiju naosnovama na kojima su izgraene uspene ekonomije u Evropi,Severnoj Americi ili Istonoj i Jugoistonoj Aziji. U politikomaspektu, paleta moguih modela jo je raznovrsnija. Drave svojeustave piu po uzoru na kanadski ustav, francuski ustav ili pak najedan novi nain organizovanja drutva drava, kao to je toEvropska unija. U kulturolokom smislu, mogu se ugledati naameriku kulturu personifikovanu u MTV i Holivudu ili na fran-cuski model zatite svoje nacionalne kulture olien u favorizovanjunacionalne kinematografije. In summa, ako se govori o irenju li-beralne demokratije, moramo istai da se liberalna komponenta

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    21

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    22

    ne moe jednostavno tretirati kao jedinstvena (...) postoje osobeneliberalne tradicije koje otelotvoruju meusobno razliite koncepci-je individualnog subjekta, autonomije, prava i obaveza podanika,i istinske prirode i oblika zajednice (...) jednostavno ne postoji je-dan institucionalni oblik liberalne demokratije (Held 1997: 18).

    Ekonomski aspekt

    Kada je re o globalnim ekonomskim procesima, moe se slo-bodno rei da se oni u literaturi smatraju najvanijim aspektom glo-balizacije, aspektom u kom je globalizacija najdalje otila. Otuda senekada stie utisak da je itav globalizacijski diskurs vezan za eko-nomsku dimenziju globalizacije (Vuleti 2009: 50). Posledino,najvei broj kritika uinaka globalizacije odnosi se upravo na do-maaje ili, bolje reeno, na promaaje ekonomske globalizacije. Re-tematizujui jednu staru frazu, Dozef tiglic kritikuje ekonomskiaspekt globalizacije tako to tvrdi da je globalizacija bogate uinilajo bogatijim, a siromane jo siromanijim. Analizom navedenogstava moemo utvrditi da se u njegovoj sutini kriju dve veoma va-ne kritike. Prvo, da globalizacija obezbeuje privilegovan poloajnjenih protagonista i onih koji su ve usvojili obrasce ekonomskogliberalizma, odnosno Amerike i Zapadne Evrope. Pored toga, oi-gledno je da se globalizacija kritikuje zbog toga to vri neravno-mernu raspodelu dobara, odnosno zbog toga to je nepravina. Ka-da je re o prvoj kritici, dugo se mislilo, a posebno za vreme pred-sedavanja argentinskog ekonomiste Raula Prebia Ekonomskimkomitetom UN, da se poreklo nerazvijenosti i siromatva ostalogdela sveta moe pripisati postojeem obliku svetskog kapitalizma.Tvrdilo se da su oni to su doprineli ranom ekonomskom razvo-ju u Evropi i Americi, u stvari, sklopili svetsku ekonomiju u svojukorist i time snabdevae sirovinama, koji su kasnije doli, osudili napodreeni poloaj (Fukujama 2004: 67). Kada je u pitanju drugakritika, kritiari smatraju da ekonomska globalizacija podstie iprodubljuje nejednakost. Najbuniji u takvim kritikama jesu Igna-sio Ramon i Dozef tiglic, koji istiu da se jaz izmeu najbogatijihi najsiromanijih zemalja uveava najvie usled tetnog uticaja glo-balizacije u sferi ekonomije.

    Kritika koja ukazuje na to da globalizacija ekonomije obezbe-uje privilegovan poloaj ve modernizovanim i razvijenim ze-mljama Zapada zasnovana je na miljenju da je poetna prednosti krajnja prednost, kao i da je svetski ekonomski sistem ustrojentako da ovim zemljama obezbeuje neprikosnovenu poziciju. Me-utim, ini se da ovakvo vienje funkcionisanja svetskog ekonom-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • skog sistema ne odgovara njegovoj prirodi, koja je izrazito dina-mina i promenljiva. Da nije tako, srednjovekovna Kina bi jouvek bila svetska sila broj jedan. U ekonomiji su jedino promenekonstantne, o emu svedoe najnovije promene u hijerarhiji eko-nomske moi meu razvijenim i nerazvijenim zemljama. Za razli-ku od pedesetih godina XX veka, kada je bilo dominantno milje-nje Raula Pribia, danas se shvatanje u velikoj meri promenilo. Veu poslednjoj deceniji XX veka na elo najveih latinoamerikih ze-malja dolaze predsednici poput Fernanda de Mela, Karlosa Salina-sa i Karlosa Menema, kao i ikaki momci, koji su zapoeli refor-me da bi stvorili trinu ekonomiju, izvozno orijentisanu. Za njihje njihova nerazvijenost bila pre izraz nekonsistentnog primenjiva-nja liberalnih principa i flertovanja sa merkantilizmom nego iz-raz nedostataka globalizacije ili izraz iskoriavanja koje vre raz-vijenije ekonomije. Da su bili u pravu, svedoe sve bolje perfor-manse njihovih ekonomija, iji je predvodnik Brazil. Jo reprezen-tativniji su primeri zemalja u Istonoj i Jugoistonoj Aziji. Probu-eni dinovi (S. Adamovi) u Aziji i Latinskoj Americi otrgli su setrinim principima od svoje, ve tradicionalno pasivne, ekonom-ske uloge i veoma brzo, ak nezamislivo brzo, postali osnovni te-melj meunarodne ekonomije i kljuni subjekti turbo-kapitalizma.Zemlje u usponu poveale su svoj udeo u svetskom izvozu sa 20%u 1970. godini na 43% u 2005. godini. Mereno paritetom kupov-ne moi, na takozvana trita u usponu (...) odlazi etrdeset po-sto svetske ekonomije (Zakaria 2008: 20). Pored toga, ove zemljeine najveeg svetskog bankara, sa preko 70% svetskih deviznihrezervi. Njihov doprinos rastu svetskog bruto proizvoda po sta-novniku rastao je samo u periodu od pet godina u prvoj decenijiXXI veka po stopi od 3,2% godinje (prema Godinjak 2008).Oigledno je da ekonomska globalizacija ne donosi korist samoAmerici i Zapadnoj Evropi.

    Ipak, verovatno s razlogom, mnogo se govori o problemimakoje liberalizacija donosi sa sobom, to moe da se shvati kao ne-uspeh nacionalnih ekonomija. Ukoliko govorimo o neuspehu, tre-ba razmisliti da li kritiari globalizaciju olako stavljaju u red naj-vanijih inilaca siromatva i bede, iako su mnogo vei neprijateljirazvoja i stabilnosti rat i drugi oruani sukobi, korupcija, kriminal,diktatorski reimi i slabe drave. U sluaju uspeha, jasno je da seradi o okretanju trinim principima organizovanja ekonomskeosnove, kao i o integrisanju u svetsku ekonomiju. Presudni fakto-ri uspeha bili su niska inflacija, nizak deficit, visoka tednja, obra-zovanje, istrajnost (...) i, to je bilo kljuno, elja da se postane deoglobalnog sistema meunarodne trgovine (Jergin/Stanislav 2004156). Oni koji nisu sledili takvu politiku veoma brzo su shvatili da

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    23

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    24

    gree. Za primer, moemo uporediti modernu istoriju June Kore-je i Indije. Pre samo 50 godina dohodak po glavi stanovnika bio jeu obe zemlje isti, da bi se nakon okretanja June Koreje tritu do-hodak po glavi stanovnika uveao, te je sada deset puta vei negou Indiji, koja je pratila svoj put izmeu kapitalizma i socijalizma.Videvi to, i Indija se menja. Iako je zapoela reforme neto kasni-je nego Azijski tigrovi ili Kina, Indija je ve ostvarila veliki na-predak. Iznedrila je ve neke svetski poznate kompanije, poput Ta-te (Tata), Infosajsa (Infosys), Renbeksija (Ranbaxy) i Relajansa(Reliance). Kao najinteresantnija ilustracija indijskog uspona jestepodatak da su indijska ulaganja u Britaniju 2006. i 2007. godinebila vea od britanskih investicija u Indiju (Zakaria 2008: 135).

    Ekonomija, naalost, nije fizika, te je teko predvideti problemekoji mogu da se pojave. Nejednakost predstavlja jedno od pitanjasa kojim se ekonomisti susreu post festum. Ovo pitanje se, u su-tini, odnosi na problem raspodele i ono je u svakom drutvu veo-ma vano. Odnosi se na to ko koliko zarauje, ko koliko troi, koprodaje, a ko kupuje. Pitanje nejednakosti jeste pitanje koje se na-lazi u sri modernih diskusija o efektima ekonomske globalizacije,jer se ono posredno odnosi na problem siromatva. Otuda, kadagovorimo o koristima ukljuivanja u globalni sistem, jedno od pi-tanja koje se postavlja jeste da li e se nejednakosti i siromatvosmanjiti. Iako je vano metodoloki razdvojiti nejednakost od si-romatva, ova dva problema meusobno su povezana, posebno si-stemom svetske ekonomije. Tako su oni koji su se ukljuili u taj si-stem obezbedili ekonomski rast, koji je doveo je do znaajnogsmanjenja siromatva. Tano je i to da su mnoge zemlje propatilezbog uvoenja liberalnih i trinih principa u svoju ekonomiju, alije isto tako tano i to da su neke zemlje, zahvaljujui preobraajusvoje ekonomske osnove, uspele da razviju svoja drutva i izvukuiz bede veliki deo stanovnitva. To je posebno vidljivo na primeruzemalja u usponu. Tako je, prema podacima Azijske razvojne ban-ke, stepen siromatva opao sa 28% na 9% za samo dvadeset go-dina, dok je u Indiji u roku od trideset godina stopa siromatvaprepolovljena sa 51% na 26%. Kako navodi Ksavijer Sala i Mar-tin, sedamdesetih godina stopa siromatva u Aziji iznosila je 76%,da bi 1998. godine azijski udeo spao na 15%. U Africi, koja se ni-je okrenula tako efikasno i dosledno ekonomskoj liberalizaciji iglobalizaciji, siromatvo se, za samo trideset godina, uvealo za go-tovo 55% (prema Bagvati 2008: 90). injenica je da se Azija, ilibolje reeno pojedini delovi Azije, bre i dublje globalizovala negoAfrika. Upravo to moe biti putokaz i za Afriku.

    Drave, takoe, veoma esto kritikuju aktivnosti transnacio-nalnih kompanija, koje ugroavaju domet i autohtonost njihove

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • nacionalne ekonomske politike. Skoro 80 odsto direktnih stranihulaganja odliva se u TNK. To je njihova mo, koja se neprestanouveava. Ona je zasnovana na ekonomskoj osnovi i finansijskombogatstvu koje se preliva na politiki uticaj, to je navelo mnoge is-traivae na zakljuak da su upravo TNK, a ne drave, glavni ak-teri koji oblikuju svetska zbivanja (Vuleti 2009: 55). Odnosi iz-meu ekonomije i politike nacionalne drave odista su sloeni.Uveani znaaj globalnih ekonomskih institucija i TNK menjajuulogu savremene drave. Nakon pada komunizma vlada je poe-la da se povlai, oslobaajui se kontrole nad komandnim visovi-ma. Vlade su kao odgovor na visoke trokove kontrole i na raz-oarenje u sopstvenu efikasnost, krenule u privatizaciju (...) To jenajvea rasprodaja u istoriji sveta (Jergin/Stanislav 2004: 11).Transnacionalne kompanije su to iskoristile. Ono to plai kritia-re globalizacije jeste zakljuak do kojeg dolazi ameriki ekonomi-sta Rifkin, koji smatra da je promena odnosa izmeu vlade i tr-ita postala posebno oigledna sa pojavom meunarodnih trgo-vinskih sporazuma koji prenose sve vie politike moi sa nacio-nalne drave na globalne korporacije (....) ovim sporazumima jestotine zakona suverenih nacionalnih drava potencijalno anulira-no i proglaeno nevaeim ako ugroavaju slobodu transnacional-nih kompanija da slobodno posluju (Vuleti 2009: 8). Meutim,snaga tih kompanija ne ostaje bez odgovora (...) pre samo godi-nu dana, izgledalo je da je jedna od najvei svetskih biotehnolo-kih korporacija Monsanto, lider u trgovini genetski modifikova-nim itaricama, u nesavladivoj trinoj poziciji. Protesti koji su ot-poeli u Evropi, a potom se rairili svetom, doveli su sve to u pita-nje (...) govori se da Monsanto grupa mora da se preda i lii svogodeljka za poljoprivredne hemikalije, ija je trina vrednost palaskoro na nulu (Gidens/Haton 2003: 6). Iz ovako kompleksnestvarnosti moe se, ipak, zakljuiti da se mo TNK neverovatnombrzinom uveala, ali da drave i dalje imaju svoju ulogu. Ma koli-ko ih kritikovale, drave se, na kraju, bore za to da obezbede topovoljnije uslove kako bi te iste TNK dole kod njih. Ekonomskauloga drave se sve vie svodi upravo na to, na obezbeivanje uslo-va za optimalno delovanje TNK u njihovom ekonomsko-pravno-politikom poretku.

    Kulturni aspekt

    Vrtoglavi uspon Gutenbergove galaksije i razvoj elektron-skih medija i interneta u novije vreme promenili su svet iz ko-rena. Kao posledica tehniko-tehnoloke revolucije nae vreme

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    25

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    26

    je, kako ga je kanadski profesor Maral Mekluan opisao, vre-me elektornskog globalnog sela (Pavievi i dr. 2003: 89). Toznai da je vremenska distanca irenja kulturnih sadraja pre-vaziena. Vesti se ne alju sve bre, one su istovremene svuda!Sateliti, globalne TV mree i internet sve vie razvijaju svest daje svet jedan. Da li je i kultura jedna? Da li su pretenciozne i ne-utemeljene tvrdnje kritiara da tradicionalne kulture i identite-ti nestaju i da je na delu homogenizacija kulture sa amerikimlikom, to je posledica irenja kulturnih modela preko grani-ca nacionalne drave.

    Nacionalne kulture se, ubrzanjem i produbljivanjem proce-sa globalizacije, menjaju. To je istina. Tehnoloka revolucijaomoguila je postojanje globalnog trita kulturnih modela ivrednosti, usled ega dolazi do plodotvorne sinteze lokalnog iglobalnog. Ne radi se samo o amerikanizaciji, niti o vesterniza-ciji. Globalizacija se odvija na vie koloseka. Procesi kulturneglobalizacije zapoeti su daleko u prolosti kada su se irile ve-like svetske religije. Iako je njihovo irenje bilo ogranieno vre-menom u kojem se deavalo, ono najbolje pokazuje sposob-nost ideja i verovanja da savladaju ogromne prostorne distan-ce (Vuleti 2009: 82). Meutim, usponom nacionalne draveovaj proces je donekle stavljen pod kontrolu, jer se smatralo daje kultura gradivni element svake drave i da ona predstavljaglavni oslonac u odravanju dravnog poretka. Kritiari sma-traju da je delovanjem globalizacije ova uloga kulture dovede-na u pitanje, jer globalizacija slabi autentini kulturni identitet.Na tom pragu, globalna homogenizacija bi znaila potpunudominaciju zapadnjakog poimanja umetnosti i kulture, kao istandardizaciju vrednosti, elja, ideja, stilova i verovanja. A ni-je tako. Pre bi se moglo rei da je na delu potpuni kulturni ha-os, a ne poredak. Kreolizacija je indikator ovog stanja. Kultur-ne razliitosti opstaju, ali su usled irenja postale poznate, pa ihmi danas i ne doivljavamo kao neto nepoznato. Poznato mo-e biti razliito. To to su prodavnice Beneton odee u svakomdelu sveta ili to se u svim klubovima na svetu puta Madonaili to se u svim bioskopima smenjuju ameriki filmovi ne go-vori nam mnogo o modernoj kulturnoj sadanjosti, osim da sukanali distribucije tih sadraja disperzovani. I pored toga to jeneko obuen u odeu Beneton i to na Ipod ureaju slua Ma-donu dok ide u bioskop da pogleda najnoviji Tarantinov film,on nije prestao da bude to to jeste. Istina, nije ostao neprome-njen. O emu je zapravo re? Ako je vrhunska vrlina ostati ne-promenjen, onda je ona nedostina, jer se ak i najtradicional-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • nije kulture vremenom menjaju. Kulturna transmisija je odu-vek oko nas. Samo u naem drutvu, koje je dugo bilo izolova-no, ne moe se sa sigurnou pronai izraz autentinosti naekulture. To je vie simbioza razliitih uticaja sa kojima smo bi-li u kontaktu vekovima, a koji dobijaju svoj autentini karak-ter nakon to prou kroz nau prizmu. Takoe, i Molijerov je-zik je pun anglicizama! Da li je, onda, opravdano tvrditi da eposledica globalizacije biti nestajanje nacionalnih kultura?Ipak su nacionalne kulture i identiteti duboko ukorenjeni uistorije naroda i stoga je malo verovatno da mogu da budu iz-brisani uticajem globalne masovne kulture (Held 1997: 150).Poenta je u tome da se shvati da ni drave, ma koliko elele dahomogenizuju nacionalnu kulturu, u tome nisu uspele. Globa-lizacija to jo manje moe. Ta kultura je tu i vano je znati dase i ona menjala vremenom. O tome svedoi i teza o kulturnojdiferencijaciji Frensisa Fukojame, koja nam saoptava da suosnovne razlike u eri globalizacije civilizacijskog karaktera.Ukoliko moe da se govori o standardizaciji, onda o njoj premoe da se govori u ekonomiji i politici, nego u kulturi. KakoKejt Ne smatra, dananja kultura je pluralistika (...) i sin-kretizovana (Ne 2006: 85). Knjievnost je najbolji primer zato, jer su danas podjednako dostupni i itaju se Mario VargasLjosa i Ginter Gras, Orhan Pamuk i Oskar Vajld, Haruki Mu-rakami i Nil Gejmen. U prilog tome, najprodavanija knjiga u2008. godini bila je knjiga Haleda Hoseinija, avganistanskogpisca. Nobelovu nagradu za knjievnost 2010. godine dobio jeMario Vargas Ljosa, dok je 2006. godine tu nagradu dobio tur-ski pisac Orhan Pamuk. Nije, stoga, u kulturolokom smislu is-pravno svesti velike civilizacije, kao to su hindu, kineska, bu-distika, latinsko amerika, afrika, islamska, pravoslavna i ja-panska (Hantington 2000: 26), na objekat vesternizacije ko-ju podraavaju ameriki kulturni model. Zapadni svet nije sa-mo izvorite globalizacije, ve je, kao i druge civilizacije, i njenobjekat, jer se, u ostalom nijedna civilizacija ne razvija u her-metikim uslovima (Zakarija 2007: 83).

    Promene koje se u kulturama deavaju pre su posledica mo-dernizacije nego globalizacije. Treba se setiti Turske za vremeAtaturka. Modernizacija je neophodna, ali teka promena.Otuda i tolika sporenja oko nje. Promene koje se deavaju naj-bolje moemo razumeti ukoliko obratimo panju na rei Var-gasa Ljose koji smatra da festivali, nonja, obiaji, ceremoni-je, verovanja i rituali koji su u prolosti davali ljudskom rodufolklornu i etnoloku raznovrsnost postepeno nestaju ili se

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    27

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • NIKOLA JOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    28

    ograniavaju na manjine, a veina drutva ih naputa i prihva-ta druge, podesnije za realnost naeg vremena (NSPM 2002:101). Iako mi iz ove perspektive hvalimo ta vremena, prepunaoriginalnosti i zabave, retko bismo se odluili da se u njih vra-timo. Zemlje koje pokuavaju da svoju kulturu zabetonirajuu jednom mestu vraaju svoju zajednicu na preistorijsku ravan,jer, da zavrimo reima Vargasa Ljose, koje su to kulture osta-le za sva vremena nepromenljive, nedotaknute vremenom(NSPM 2002: 102).

    3. Zakljuak: Drava u irem istorijskom kontekstu

    Na kraju, moramo rei da je nacionalna drava nastala ujednom potpuno drugaijem istorijskom kontekstu od vreme-na u kome mi ivimo. Ona je u momentu u kojem je nastala bi-la ispred svoga vremena, odnosno ispred vremena feudalne ras-cepkanosti. Zatim je nekih dvesta godina ivela u skladu sasvojim vremenom, vremenom dravnog razloga. Sada, u eriglobalizacije, njena uloga se redefinie i rekonceptualizuje uskladu sa promenama koje ta era donosi. U toj eri drava jouvek nije definisala svoju ulogu. Kako napominje Ludvig lo-cer, niko ne moe rei kada je re drava u svom sadanjemznaenju dospela u novije jezike. Stari jezici nemaju imena zataj pojam (Mati/Podunavac 1997: 119). Ovo nam govori dadrava nije oduvek bila tu, ve da je nastala iz potrebe svogavremena. Potrebe naeg vremena jo uvek nisu u potpunostidrugaije, ali nisu ni iste. Otuda nunost, ne da se drava uki-ne, ve da se njena uloga prilagodi. Globalizacija nije gvozde-na ruka. Njom se moe upravljati, a drave se mogu prilagoa-vati. Takoe, stanovite da je drava a priori izraz dobrog, aglobalizacija izraz loeg, nije valjano ukoliko ga posmatra-mo iz ugla pojedinca. Za pojedinca, ono to se u istoriji estomanifestovalo kao drava, nije bilo uvek najbolje. Prvo, svakadrava se namee narodu (Fukujama 2002: 229). Drave sunajee stvarane u vrtlozima krvavih ratova. Kada su stvore-ne, nastavile su da vode politiku ratovanja kako bi razreilemeudravne sporove. U kratkom XX veku rezultat takve me-udravne politike video se u koncentracionim logorima, geno-cidima, egzodusima itd. Ukoliko drava i njeni branioci sma-traju da treba da brane dravu od globalizacije, prvo bi modatrebalo da je odbrane od nje same.

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • Bibliografija:

    Bagvati, Jagdi. U odbranu globalizacije. Beograd: Slubeni glasnik, 2008.

    orevi, Jelena. Postkultura. Beograd: Clio, 2009.

    Fon Hajek, Fridrih. Studije iz filozofije, ekonomije i politike. Beograd: Paideia,2002.

    Fukuyama, Francis. The End of History and the Last Man. Free Press, 1992.

    Fukujama, Frensis. Kraj istorije i poslednji ovek. Podgorica: CID, 2004.

    Gidens, Entoni and Haton, Vil. Na ivici iveti sa globalnim kapitalizmom. Be-ograd: Plato, 2003.

    Hantington, Samjuel. Sukob civilizacija. Podgorica: CID, 2000.

    Held, Dejvid. Demokratija i globalni poredak. Beograd: Filip Vinji, 1997.

    Held, Dejvid. 2003. Debate o globalizaciji. U: Vuleti, V. (ur.). Globalizacija mitili stvarnost. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2003.

    Jergin, Danijel and Stanislav, Dozef. Komandni visovi. Beograd: Narodnaknjiga, 2004.

    Ljosa, Mario Vargas. Kultura slobode. U: Nova srpska politika misao. Glokalnisvet. Beograd: Aleksandrija press, 2003.

    Mati, Milan i Podunavac, Milan. Politiki sistem. Beograd: Fakultet politikihnauka, igoja tampa, 1997.

    Ne, Kejt. Savremena politika sociologija globalizacija, politika, mo. Beo-grad: Slubeni glasnik, 2006.

    Nova srpska politika misao. Glokalni svet. Beograd: Aleksandrija press,2003.

    Pavievi, Vladimir i Vladimir Petrovi; Panteli, Ivana; Sitarski, Milan; Milova-novi, Goran. Aspekti globalizacije. Beograd: Beogradska otvorena kola iDosije, 2003

    Relji, Slobodan. Mediji i globalizacija. U: Pavievi et al. Aspekti globalizacije.Beograd: Beogradska otvorena kola i Dosije, 2003.

    Simi, R. Dragan. Svetska politika. Beograd: Fakultet politikih nauka, igojatampa, 2009.

    Soro, Dord. Doba otvorenog drutva. U: Nova srpska politika misao. Glo-kalni svet. Beograd: Aleksandrija press, 2003.

    Vidojevi, Zoran. Kuda vodi globalizacija. Beograd: Filip Vinji, 2005.

    Vuleti, Vladimir. Globalizacija mit ili stvarnost. Zavod za udbenike i nastav-na sredstva, 2003.

    Vuleti, Vladimir. Globalizacija. Beograd: Zavod za udbenike, 2009.

    Zakarija, Farid. Postameriki svet. Smederevo: Heliks, 2007.

    ZASNOVANOST KRITIKA GLOBALIZACIJE IZ UGLA NACIONALNE DRAVE

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    29

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • MLADEN STOJADINOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    1 e-mail: [email protected]

    30

    Stvaranje nove drave u eri globalizacije: korak u pravom smeru?Mladen Stojadinovi1

    Centar za mirovne studije, Fakultet politikih nauka, Univerzitet u Beo-gradu

    Struni rad

    Avgust 2011

    UDK: 321.01

    Saetak

    Pitanje formiranja drave treba povezati sa irom debatom oulozi drave u eri globalizacije. U principu, veina novih dravauslonjava meunarodnu saradnju i esto doprinosi destabilizacijiregionalne i globalne bezbednosti, jer je njihov nastanak obinopraen nasiljem. Novoformirane drave su obino slabe, ne uspe-vaju da unaprede ivot svojih graana, a ako i uspeju, takav na-predak mogao se ostvariti i bez formiranja nove drave. Mehani-zmi priznanja idu u prilog odranju anarhinosti i politike moi uvremenu koje karakterie potreba za uspostavljanje veoma bliskesaradnje radi reavanja globalnih izazova. Nije dovoljno obezbe-diti to da drava ne vri represiju nad svojim stanovnitvom, ve tadrava mora zaista da ima mo da vlada, da obavlja svoje funkci-je, naroito u dananje vreme kada neuspeh jedne drave moe do-sta uticati na situaciju u drugim dravama. Drave treba formira-ti onda kada to donosi korist globalnoj politikoj zajednici, kadato vlast ini delotvornijom i kada to ne donosi nasilje i stvaranjeveih rizika. Meutim, potrebno je definisati preciznije kriterijumekoji treba da proisteknu iz dobrobiti koje e imati graani, a ne dr-ava. Globalna demokratska tela moraju da preuzmu glavnu ulo-gu u ovim procesima.

    Kljune rei: stvaranje drave, suverenitet, priznanje, globalnavlast, dravne funkcije

    1. Uvod: Globalizacija i uloga drava

    Usled globalizacije, dravama je, zaista, sve komplikovanije po-stalo to da kontroliu procese meusobno zavisnih rizika. (Orlo-vi 2007: 103104). Ipak, drave su i dalje kljuni akteri u meu-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • narodnoj politici i mogu da utiu na karakter i formu konkretnihishoda globalizacije. Neke drave su neuspene i nemaju unutra-nji legitimitet, a neke od njih kre prava pojedinaca ili grupa nasopstvenoj teritoriji. Drave su pokazale, ne samo da ne mogu daprevaziu izazove koji su u jezgru globalne zajednice (kojoj su ne-voljno pristupile), ve i da su neefikasne i pristrasne kada je u pi-tanju ispunjavanje zadataka koji im tradicionalno pripadaju. Me-utim, nove drave stalno nastaju i nastavie da se pojavljuju svedok pravila za njihovo nastajanje budu odreivale druge drave,koje esto zloupotrebljavaju jedinstvenost svog pravnog poloajakako bi ostvarile svoje uske nacionalne interese. Upravo zato o-veanstvo ima veliki broj drava (koje su uglavnom nerazvijene, anjihove upravljake sposobnosti diskutabilne) i manje anse da po-stigne dogovor kojim bi bio reen problem koji prevazilazi grani-ce njihovog suvereniteta. ini se da je proces formiranja drava za-kasneo u situaciji u kojoj drave nisu u stanju da ree probleme,kao to su pojava epidemija, nastupanje finansijske krize, postoja-nje mrea organizovanog kriminala itd. Meutim, to ne bi trebaloda bude izgovor za postojee drave da ine sve ono to one sma-traju prikladnim unutar svojih granica. Naprotiv, itav dravocen-trini sistem treba da se revidira kako bi se uzela u obzir konkret-na odgovornost u irem kontekstu opstanka i dobrobiti svih ljudi.Krajnji cilj je jaanje kapaciteta ovih drava da obavljaju funkci-je koje ih odreuju kao drave (Ghani et al. 2005: 4). Ovo se od-nosi i na stare i na nove lanice meunarodne zajednice.

    2. Zakonski nedostaci, nelojalno stanovnitvo Zato je oveanstvu potrebno globalno upravljanje?

    Meunarodno pravo prua odreene smernice drutvima, ko-je pomau da se formiraju nove drave, ali se one ne potuju uveki esto ih razliite drave razliito tumae. Zbog iskljuivosti teri-torijalnih prava i principa integriteta, gotovo je nemogue to da dr-ava nastane u skladu sa meunarodnim pravom, naroito bez sa-glasnosti drave koja je prethodno kontrolisala datu teritoriju.Meutim, drave nastaju ukoliko druge drave (mehanizmimapriznavanja ili drugim sredstvima) podravaju snage koje trae ne-zavisnost, dok se u slinim situacijama na drugom mestu ponaa-ju drugaije. Nekada se ini da se globalni odnosi vraaju na prin-cip koji je vaio u XVIII veku pravo proistie iz injenice, ex fac-tis oritur ius (Avramov; Krea 2008: 86). To znai da je pravo sa-mo posledica deavanja na terenu (esto nasilnih), a ne prethodnoustanovljenih normi, koje su zasnovane na racionalnim razlozima

    STVARANJE NOVE DRAVE U ERI GLOBALIZACIJE: KORAK U PRAVOM SMERU?

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    31

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • MLADEN STOJADINOVIBZB

    BE

    ZB

    ED

    NO

    STZ

    APA

    DN

    OG

    BA

    LK

    AN

    A

    32

    i pravdi. Sve dok pravila za uspostavljanje novih drava kroje dru-ge drave, koje se vode svojim geopolitikim, stratekim i realpo-litikim interesima, oblast nastajanja drava ostae nedovoljnoureena i konfuzna. Globalizacija ubrzava transnacionalizaciju irazotkriva nemo pojedinanih drutava da se nose sa organizova-nim kriminalom, ekolokim opasnostima, terorizmom, finansij-skom i ekonomskom krizom, demografskim problemima i proble-mima migracija, te sa sve veom tehnolokom kompleksnou itd.Nijedna drava ne moe sama da reava savremene probleme, za-to, uopteno govorei, stvaranje nove drave ne otklanja problemeglobalizacije. To se moe postii samo globalnim upravljanjem ili(u krajnjoj instanci) postojanjem globalne drave. Ipak, globalnadrava nije mogua ukoliko drave nisu prinuene da pomau ilida bar ne onemoguavaju jasnu tenju ka supranacionalizaciji.

    Jo uvek se smatra prestiom, ili pak potrebom, to da odree-na zajednica ili nacija ima sopstvenu dravu, iako adekvatnofunkcionisanje (zasnovano na potrebama cele populacije) postoje-ih drava moe da prui sve to bi ta zajednica mogla da dobijeod nove drave. Meutim, postojee drave katkad ne funkcioni-u kako treba, ali ih u tom sluaju na to treba primorati, bilo unu-tranjim legalnim kanalima bilo legitimnim akcijama internacio-nalnih ili supranacionalnih snaga. Neuspeh postojeih drava u to-me da obezbede svim graanima ono na ta oni imaju pravo nijeargument za stvaranje drava od sluaja do sluaja, ime se odra-va anarhini sistem. Svaki pojedinac ili grupa (osim apatrida ilionih koji ive na okupiranim teritorijama) ve ima svoju dravu (usmislu da teritorija na kojoj ivi nedvosmisleno potpada pod od-reenu jurisdikciju i vlast), s obzirom na to da je oblast terrae nul-lius danas zanemarljiva. Nepostojanje oseanja lojalnosti dravi naijoj teritoriji neko ivi je, u najveoj meri, rezultat neuspeha dra-ve da zadovolji potrebe za postojanje osnovne bezbednosti i slobo-de, istorijskih okolnosti (koje su nekada povezane sa mitovim ipredrasudama) ili je pak posledica neprijateljskog stranog uplita-nja. U prvom sluaju, a nekada i u poslednjem, postoji legitimanrazlog za nezadovoljstvo. Meutim, treba da imamo na umu po-trebe i interese drugih, lojalnih delova stanovnitva, kao i prakti-ne tekoe u funkcionisanju nove drave i mogue projekcije mo-i drugih zainteresovanih drava. To bi sve moglo da predstavljaprepreku dobrobiti i autonomiji svih ljudi koji ive u datoj oblasti.

    Jedino adekvatno reenje bilo bi uspostavljanje, ako ne global-ne drave, a onda bar stabilne globalne vlasti (Masciulli; Day2007: 435436). Ona bi reavala pitanja ireg meunarodnogznaaja i imala bi legitimitet i sposobnost da primora drave dapotuju pravila ak i unutar svojih granica. U tom sluaju, graa-

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE

  • nima bi bila garantovana fizika zatita od njihove drave (to biomoguila supranacionalna vlast), ali takoe i zatita identiteta ipostojanje bar nekog nivoa lokalne samouprave, ime bi se uma-njio praktini znaaj i/ili potreba za uspostavljanje sopstvenogsuvereniteta. Moda se u razvijenim zemljama (kao to su Belgijai Kanada) secesionistiki pokreti ne zasnivaju na nezadovoljenimosnovnim potrebama, kao to su opstanak ili bezbednost (to je udrugim dravama esto sluaj). Meutim, ak i tu postoje pitanjajezika i identiteta, kao i pitanja relativne uskraenosti, to su svefaktori nepoverenja u dravu. Naravno, nije neophodno da se ovapitanja reavaju stvaranjem nove drave (niti je to veinski stav),iako u sluaju ovih drava opasnost od nasilja, krenja prava ma-njina, diplomatskih shema ili shema moi, predstavlja mnogo ma-nje ozbiljnu prepreku za priznanje, kao i za nove neefikasne vlasti(ukoliko nastane nova drava).

    3. Zatita graana nasuprot prolongiranja anarhije nastanaknove drave i (in)direktni efekti globalizacije

    Globalizacija ne utie direktno na stvaranje nove drave. Od1990. godine nastale su 33 drave (Rosenberg: 2011).2 Veinaovih drava nastala je kao rezultat sloma SSSR-a, raspada Jugosla-vije i ehoslovake, dok su druge nastale usled dovravanja pro-cesa dekolonizacije. To znai da njihov nastanak nekada ima du-blje istorijski utemeljene uzroke od onih koji su se javljali tokomprotekle tri ili etiri decenije, to se obino smatra periodom glo-balizacije. Meutim, globalizacija moe da pomogne prilikom for-miranja novih drava, ako ne na drugi nain, a onda bar unapre-enjem mehanizama komunikacije i obavetajnog delovanja, kojise mogu iskoristiti za politiku mobilizaciju i za uticanje na doma-u i meunarodnu javnost. Tako njena informaciona, tehnoloka,pa ak i ekonomska dimenzija, mogu da pretpostave nastanak no-vih drava. Na dravama je da odlue da li e napore za sticanjesuvereniteta prihvatiti kao opravdane, da li e priznati neki politi-ki entitet i kako e, sprovoenjem akcija ili uzdravanjem od njih,podsticati/protiviti se promeni vlasti na nekoj teritoriji ili nad sta-novnitvom. Meunarodna zajednica, ako se moe tako nazvati,nije uspela da nametne pravila za nastanak drava (Avramov; Kre-a 2008: 86). Globalizacija zahteva da se ovaj nedostatak prevazi-e, iako ona (ni kao objektivan proces ni kao planski projekat) nemoe znaajno da utie na volju drava, koje su poslednja instan-ca odluivanja.

    Kao to su objasnili mnogi mislioci veberovske orijentacije, dr-ava je institucija koja nastaje pre svega kao instrument voenja

    STVARANJE NOVE DRAVE U ERI GLOBALIZACIJE: KORAK U PRAVOM SMERU?

    BR

    OJ

    21

    SE

    PTE

    MB

    AR

    DE

    CE

    MB

    AR

    201

    1.

    2 Moda je broj novih dravaneto nii, poto nisu sve univer-zalno priznate.

    33

    GLOBALIZACIJA I

    IZGRADNJA DRAVE