PTICE SA TRI GRANEIzbor iz hrvatske, bonjake i srpske poezije za djecu(Izabrao i priredio Marko Paovica)

1

PredgovorOvaj najui izbor iz hrvatskog, srpskog i bonjakog p(j)esnitva za d(j)ecu nam(ij)enjen je uenicima i uenicama osnovnih i viih osnovnih kola, kao i acima niih razreda gimnazije, za itanje u slobodnom vremenu. Ima se u vidu viekratno itanje po vlastitom izboru, to jest itanje istih p(j)esama vie puta u razliitim vremenskim periodima, primjerice, jednom sedmino (tjedno) ili bar jednom m(j)eseno. Pri tome svaki mladi italac / itatelj / itateljka ima mogunost da se usredsredi / koncentrira prvenstveno na p(j)esme i p(j)esnike sopstvene jezike / jezine varijante i svoje kulturne i knjievne tradicije, ali istovremeno i na p(j)esnike sadraje iz dv(ij)e ostale varijante. Od ovog pravila izuzeto je itanje srpskih p(j)esnika od strane onih italaca / itatelja / itateljki koji ne poznaju irilino pismo, jer se sastavlja rukovodio principom da sve tri grupe budu zastupljene u punoj kulturnoj c(j)elovitosti svoga p(j)esnikog izraza / izriaja. Bilo bi vrlo uputno da se i roditelji ili stariji lanovi porodice / obitelji ukljue u ovaj zamiljeni domai as / sat poezije. Eventualna pomo i objanjenja nastavnika maternjeg / materinskog jezika se naravno podrazum(ij)evaju, jer je, bezmalo, svaki od zastupljenih autora i autorki / autorica ukljuen sa po nekom p(j)esmom u zajedniki program dopunske nastave maternjeg / materinskog jezika. Izborom vie p(j)esama manjega broja ponajboljih p(j)esnika i p(j)esnikinja imala su se u vidu nekolika funkcionalna cilja. Prvo, stvaranje jedinstva utiska / dojma, um(j)esto mnotva motiva, stilova i, esto, ispraznih um(j)etnikikih informacija. Drugo, hronolokom / kronolokom kompozicijom svakog d(ij)ela nav(j)etava se razvojna linija p(j)esnitva za d(j)ecu u svakoj knjievnoj sredini ponaosob. Najzad, ilo se za tim da se, u uim okvirima, prirodno mora dati prednost kvalitetu i komunikativnosti samih p(j)esama nad brojnou autora. Ovo posljednje, posebno kada je r(ij)e o mladim itaocima / itateljima / itateljkama koji ne odrastaju u vlastitoj jezikoj / jezinoj sredini i koji tek treba da ovladavaju ne samo znanjem nego i os(j)eanjem svoga maternjeg / materinskog jezika. U tome je, istovremeno, i opti / opi razlog opred(j)eljivanja za poeziju, a ne za prie. Dobro je poznato da d(j)eca predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta radije sluaju ili itaju prie nego p(j)esme, ali je manje znano zato je to tako. Naime, pri sluanju ili itanju pria d(j)eiju panju najvie privlae napetost radnje, uzbudljivost pojedinanih prizora ili bajkovita fantastika pripov(ij)edne c(j)eline, dok sam jezik ostaje u drugom planu. U p(j)esmi je, meutim, upravo obrnuto. Tu je potpuno jezik na d(j)elu, sa stotinu svojih nepredvidljivih lica. A sva ta lica otkrivaju se u okrilju p(j)esnikog ritma i slikovitosti p(j)esnikog jezika. Smisaona i os(j)eajna izraajnost svake dobre p(j)esme poiva na ta dva jezika / jezina inioca. Zato, s postupnim emotivnim sazr(ij)evanjem, itanjem2

dobrih p(j)esama nesv(j)esno usvajamo i razvijamo svoje jeziko / jezino os(j)eanje, proirujui vlastito os(j)eajno i umno iskustvo. Najzad, u zajednikoj je kulturnoj tradiciji sva tri naroda ije p(j)esnitvo za d(j)ecu zastupa ovaj izbor ne samo odanost dobroj p(j)esmi nego i iskreno potovanje svojih najznaajnijih p(j)esnika. A ono se oituje kako u poznavanju njihovog d(j)ela tako i u poznavanju njihovog ivota. Toj svrsi, s jedne strane, treba da poslue priloene napomene o p(j)esnicima i p(j)esnikinjama. S druge strane, njihov smisao je u pokuaju privikavanja mladih italaca / itatelja / itateljki na osnovni opisni nain predstavljanja pojedinanih p(j)esnikih stvaralaca. Uputstva o kasnijem itanju jesu prilozi sa odloenom upotrebom, koji bi, nadati se, mogli jednoga dana postati od praktine orijentacione vanosti najistrajnijim korisnicima ove malene zbirke.

Prireiva

3

P rva granaili najui izbor iz hrvatskoga pjesnitva za djecu

4

Gustav Krklec

Prvi snijegSve je bijelo, sve je bijelo: grad i selo, polje, gaj. Cijelog dana, vee cijelo svud se blista bijeli sjaj. Bijela breza, bijela staza, bijela zvijezda, bijeli cvijet, bijela brada djeda Mraza, svud pahulja bijelih let. Sve je bijelo, sve je bijelo: bijela rijeka, bijeli brijeg. Cijelog dana, vee cijelo tiho sipi prvi snijeg.

5

Gustav Krklec

Sat(ulomak)Kucaj mi tika-taka, Tiho pjevaj il plai. Perca su tvoja laka, Sitni, sjajni kotai. Trenuci iz tebe jure U strogomredu, ko mravi. Koliko reda i bure U tako sitnoj spravi. Kao tekua traka asove kuca i nosi, I brzim tika-taka Snopove dana kosi.

6

Gustav Krklec

Jesenji motivJesen u Zagreb posve tiho doeta u papuama bez peta. Tek okom trepne, a ve su njeni puti zasuti liem to uti. ilim se rujni pred njom podatno prua satkan od uvelih rua. I tko je sretne, namah traiti stane mahnito minule dane. I ja ih tako u liu traim i item pred utim sveuilitem. Pado sam i ja tu, da bjee milota, na ispitima ivota. Pa ipak zvidim aku ariju lijepu s rukom u praznom depu. Jer negdje u suncu, teka, jo neobrana I moja se svija grana.7

Grigor Vitez

Kako ivi AntuntunU desetom selu ivi Antuntun. U njega je malko Neobian um. On posao svaki Na svoj nain radi: Jaja za leenje On u vrtu sadi. Kad se jako smrai, On mrak grabi loncem. Razlupano jaje On zaiva koncem. Da l je jelo slano, On to uhom slua. A ribu da pjeva Nauiti kua. Na livadu tjera Bicikl da pase. Da mu mie lovi, On zatvara prase. Guske sijenom hrani, Snijegom soli ovce. A nasadi kvoku Da mulee novce. Kad kroz ito ide, On sjeda u un. Sasvim na svoj nain ivi Antuntun.8

Grigor Vitez

Maslaak- Hej, maslaku uz poljski put, a gdje ti je dukat ut? - Pravio sam trampu: dao ga za lampu. - A kome e sjati, moe li se znati? - Djeci, kad ne puu, obasjat u duu.

9

Grigor Vitez

evina jutarnja pjesmaUvis! Uvis u se dii! Do sunca u da ga budim ii ii ii... Ponijet u tamburicu tamburicu tamburicu Sipat u zvonca dolje Zelenim utim i modrim beskrajnim poljem. Gdje mi je gnijezdo? Gdje su mi ptii? Morat u sii sii sii ptie obii... Onda u opet do sunca ii ii ii...10

Vesna Parun

Ide zimaZima ide, ide zima. Mali zekan umu ima. Zima ide, ide zima. Mali zekan Majku ima. Zima ide, ide zima. Mali zekan krzno ima.

11

Vesna Parun

ibenska balada

Dobra veer pismo moja, kao vino plemenita. Prije zore, bilog dana, dobra veer uzorita. Nosila si rodnoj grudi ovo tilo eljno lada Budila si moju dragu da donese kljue grada O ibenska pismo tiha sve si rekla u dvi rii Napila si edne usne, mogu na kraj svita ii O ibenska pismo mila, sve si bila i sve jesi Lanterna mi noas budi, put mi kai i donesi

12

Zvonimir Balog

GnjavatorBio jedan teki gnjavator Imao je glavator Bjeao od kuatora I od kolatora. Nije volio nikakav radator Leao je na livadi izvaljen na travator Sunce mu je posudilo svoj radijator. ekao je da mu peeni golubator I zreli krukator Sam padne u zubator. - to mogu govorio je gnjavator kad imam tup glavator. Onda, jednog dana, kad je gnjavator Leao na obali Nilatora Eto aligatora. - Ja sam ree aligator doktorator, pa u malo zailjiti tvoj glavator. Zasjalo u aligatora sto sjajnih zubatora I tu je kraj pjesmatora.13

Zvonimir Balog

Pouka paukuZa neuka pauka potrebna je pouka! Prvo da isprede konce koji vrijede! - Da niti povee i doe do mree! - Da mreu ne plete gdje muhe ne lete! ... I na koncu konca pauk mora znati kako e tom mreom muhu da uhvati!

14

Luko Paljetak

Jei ubodeiJei Ubodei Peo se na brijei Poeo je padat snjei Pa je jei Bjei Bjei Pobjegao kui. Napravio tamu, Obuko pidamu, Legao u krevet vrui Pa spava li spava, Vidi mu se samo glava, Lei Lei Jei. Pada Pada Snjei.

15

Luko Paljetak

Maka kod psihijatraJedna je maka ivjela sama u svome stanu, kao dama, i tamo joj je bilo krasno; spavala je do vrlo kasno, spavaicu je imala dugu i krevet mekani, u krugu, i puno knjiga na sve strane, romana, stripova, krimia, i pun bar skupih, strani pia; i pavila je ikebane, i spremala je kineska jela i tapiima jela vjeto, i potpuno je bila bijela i po parketu meko klizila, al muilo je ipak neto, jer nije znala to bi htjela, i zbog toga je stalno izila. Jednoga dana, da ne bi skrenula do psihijatra je pravo krenula; taj psihijatar bijae mi. Ona mu ree sve po redu, i ispria mu svoje probleme; mi samo malo poee tjeme kad je vidje nako blijedu i zatim ree: Nije to ni, a to je, draga moja bitno vama mi jedan treba pod hitno! I recept joj tada napisao, a zatim polako kroz vrata zbrisao. Maka je bila vrlo ljuta, Maka je bila vrlo kruta; Na receptu je pisalo ovo, glasno i jasno, slovo po slovo: Opasna bolest MIITIS KRONIKA! Popijte stoga bocu tonika, za prvu pomo ovog puta; a ako elite pravi lijek, uhvatiti me morate16

Ivica Vanja Rori

arolijaIza lea jednog druma izviruje jedna uma. Iz te ume viri bun, a iz buna evin kljun, a iz kljuna, ko iz esme, i dan i no teku pjesme.

17

O PJES NI CI MA18

Gustav Krklec (1899 1977)Gustav Krklec je roen 1899. godine u Udbinji kraj Karlovca, a umro je u Zagrebu 1977. Djetinjstvo je proveo u Maruevcu u blizini Varadina, u Hrvatskom zagorju. Studirao je knjievnost na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu Zagrebakog sveuilita. Krklec je vrlo mlad postao poznat pjesnik. Dvadeset godina, izmeu dva svjetska rata, ivio je u Beogradu. Gustav Krklec je bio iznimno omiljen i od svojih itatelja i od svojih kolega u knjievnim krugovima diljem njihove bive zajednike domovine. Krklec je pisao pristupano, razumljivo i, uz to, esto veoma duhovito. Tijekom cijeloga stvaralakog vijeka on je svoju pjesniku pozornost najvie vezivao za mnogobrojne ivotne proturjenosti, izriui ih uvijek originalno, na nov i na neoikivan nain. Tako je pisao i za itatelje najmlaeg i neto starijeg uzrasta. Najpoznatije su knjige za mlade Gustava Krkleca Vol za volanom, Majmun i naoale i Telegrafske basne.

19

Grigor Vitez (1911-1966)Grigor Vitez je roen 1911. godine u jednoj srpskoj obitelji u selu Kosovcu kraj Okuana, u Slavoniji. Djetinjstvo je proveo u svojem pitomom zaviaju. Bio je uitelj, a kasnije je postao urednik u jednom nakladnom zavodu u Zagrebu, gdje je proivio drugu polovicu ivota. U Zagrebu je i umro 1966. godine, dok je jo bio u punom zamahu svojega arobnog pjesmotvorstva. Vitez je pisao hrvatskim jezinim izriajem, nastojei, osobito izborom rijei, da njeguje slinosti i istovijetnosti hrvatske i srpske jezine slike. No, neovisno od toga, Grigor Vitez je nedvojbeno na najmatovitiji djeiji pjesnik svih vremena, jednako omiljen i itan i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini. Njegovo ime nosi najglasovitija knjievna nagrada u Hrvatskoj za pjesnitvo namijenjeno djeci. Najpoznatije su knjige Grigora Viteza Sto vukova, Iza brda plava i Kad bi drvee hodalo.

20

Vesna ParunVesna Parun je roena 1922. godine na otoku Zlarinu kraj ibenika.Djetinjstvo je provela u rodnom mjestu i, djelomice, u Splitu. Oko ezdeset godina Parunova je ivjela u Zagrebu, esto putujui na pjesnike susrete po svim krajevima nekadanje Jugoslavije i po inozemstvu. Poslijednjih nekoliko godina, zbog boljih zdravstvenih uvjeta, boravi u Stubikim Toplicama. Vesna Parun je najvea hrvatska pjesnikinja svih vremena. Napisala je preko ezdeset pjesnikih kniga, od kojih desetak za mlade i najmlae itatelje. U svojim pjesmama za djecu ona najvie govori o arolijama djetinjstva, te, na aljiv ili matovit nain, o ivotinjskom svijetu. Tako, primjerice, u svome spjevu Tri morske pustolovke ova pjesnikinja stvara niz fantastinih epizoda o ovjekolikim ivotinjama i o njihovim pustolovinama. Najpoznatije su knjige za djecu Vesne Parun Maak Dingis-kan i Miki Trasi, Miki Trasi i primadona, Morska koijica, Tri morske pustolovke, Moj prijatelj imi i slikovnica Patka Zlatka.

21

Zvonimir BalogZvonimir Balog je roen 1932. godine u Svetom Petru vrstecu kraj Krievaca. U Zagrebu je zavrio kolu primijenjenih umjetnosti. ivi takoer u Zagrebu. Pored pjesnitva, Balog se bavi i likovnom umjetnou. Zvonimir Balog pie pjesme, prie i romane za mlade razlinoga uzrasta. Njegove su knjievne teme vrlo irokog opsega, pa stoga ovaj pisac navjetava cjelovit djeiji doivljaj ivota i svijeta. Balogovo knjievno djelo posjeduje zamijetne odgojne znaajke, osobito crte miroljubivosti, ovjekoljublja i religioznosti. Unato tomu, Balog izvanredno uspijeva da izie u susret ne samo svakidanjoj djeijoj znatielji nego i djeijoj potrebi za alom i humorom, koji redovito proimaju njegove pjesme, prie i romane.On je jednovremeno i najistrajniji i najodaniji pisac mladih itateljskih narataja u suvremenoj hrvatskoj knjievnosti. Najpoznatije su knjige za djecu Zvonimira Baloga Pusa od Krampusa, pjesme sa religioznom tematikom, Nevidljiva Iva, aljive pjesme, Male prie o velikim slovima, Sto najzanimanja i Bosonogi general, humoristiki roman o vlastitom pjesnikovu ivotu.

22

Luko PaljetakLuko Paljetak je roen 1943. godine u Dubrovniku, gdje provodi svoje djetinjstvo i mlae godine svog ivota. Pored puke kole, Paljetak je u svome rodnom gradu zavrio Uiteljsku, te Viu pedagoku kolu, a studij hrvatskog i engleskog jezika i knjievnosti okonao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Doktorat nauka o knjievnosti stekao je na Zagrebakom sveuilitu. Paljetak je lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovaj pjesnik danas ivi u Zagrebu i u Dubrovniku. Luko Paljetak pie pjesme za odrasle i za mlade itatelje, te songve za glazbene kompozicije nekih hrvatskih, osobito dalmatinskih pjevaa i skladatelja. Svoje krugove pjesama za djecu on esto preoblikuje i u osvjedoeno uspjele kazaline igrokaze. Pjevajui nadahnuto i duhovito, primjerice, o ivotinjskom svijetu, Paljetak ispoljava stanovite humoristike i kritike crte, na razini prenesenih znaenja, spram zamijetnih negativnih znaajki odgojnog sustava, svakidanjeg postupanja i uope ivotnog stila suvremene mladei. Najpoznatije su knjige za mlade Luke Paljetka Mievi i make naopake i Djevojica u zemlji poezije.

23

Ivica Vanja RoriIvica Vanja Rori je roen 1951. godine u mjestu Foi kraj Doboja, u Bosni. Zavrio je Uiteljsku kolu u Derventi, a studij jugoslavenskih knjievnosti okonao na Filolokom Fakultetu u Beogradu. Od rane mladosti Rori pie pjesme za djecu. Bio je urednik djeijeg asopisa Vesela sveska u Sarajevu, gdje i danas ivi i radi kao vlasnik jedne nakladne kue i pisac za djecu. Podrijetlom bosanski Hrvat, Rori se u pisanju dri jezinih i pravopisnih pravila bosanskog ijekavskog izriaja i djeluje uglavnom u suvremenim bosanskim knjievnim krugovima sva tri tamonja naroda. On pie za najmlae itatelje, uglavnom o udesnom svijetu prirode, te o poloaju djeteta u porodici i u drutvu, proniui s lakoom u raznorodna djeija ivotna iskustva, njihove naivne dojmove o svijetu i, osobito, u osebujne predjele djeije mate i nepomuene istote djeijih elja i predstava. Najpoznatije su knjige Ivice Vanje Roria Djeak grli svijet, Doivljaji ia Mia i Duga u travi.

24

Ljudevit Gaj(1809 1872)Ljudevit Gaj je bio znameniti hrvatski jezikoslovac, knjievnik, politiar i preporoditelj nacionalne svijesti u Hrvata. Gaj je roen 1809. godine u Krapini, a umro je 1872. u Zagrebu. Studij filozofije i jezika zapoeo je u Beu a dovrio u Gracu. Dugo godina bio je zastupnik u Maarsko-Hrvatskom Saboru u Budimu. Ipak, sredite Gajeva kulturnoga i nacionalnog djelovanja bio je Zagreb. Dva su najkrupnija Gajeva doprinosa suvremenoj hrvatskoj kulturnoj i opoj povijesti provedena tridesetih godina devetnaestog stoljea. Prvi je organizi- ranje i voenje Ilirskog pokreta, kojega je temeljni cilj bio povezivanje i uvrivanje uzajamnih kulturnih i politikih veza svih junoslavenskih naroda. Naime, u tadanjim znanstvenim krugovima vjerovalo se da nai narodi vode podrijetlo od starog naroda Ilira, pa je i Gajev Pokret po tome dobio svoje ime. I premda je zabluda o takovom podrijetlu junoslavenskih naroda ubrzo otpala, pod nazivom Gajevog Pokreta zapoeto je faktiki iroko kulturno okupljanje Hrvata iz raznih krajeva, te izvren snaan preporod hrvatske nacionalne i kulturne svijesti. To zapravo znai da se od tada svi Hrvati poinju osjeati pripadnicima jednog naroda. Gaj je imao puno vrijednih suradnika, koje je okupljao oko svog aspisa Danice ilirske, ubrzo preimenovane u naziv Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska. Gaj je, takoer, godine 1836. pokrenuo i tiskao u Zagrebu svoje Novine Horvatzke, koje su bile redovito glasilo kulturnih, politikih i knjievnih djelatnika njegova nacionalnoga programa. Drugi Gajev temeljni doprinos izveden je na polju hrvatskoga jezika, i to na dvije kljune razine. Prvo, Gaj je, po uzoru na eki i poljski jezik i uz potporu ehoslovakih jezenih znanstvenika Jana Kollara i Pavela afarika, izvrio reformu latininog pisma u Hrvata. Kao osnov Gajevog jezinoga preporoda posluila je njegova knjiica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, tiskana 1830. u Budimu. Dotle su su se neki isti glasovi pisali razliitim slovima ili grupama slova. Jo su tri narataja hrvatskih jezinih znanstvenika radila na ovom Gajevom putu dok nije stvorena suvremena hrvatska abeceda i dananji pravopis hrvatskoga jezika. Na drugoj jezinoj razini Gaj je dotanjem kajkavskom i akavskom narodnom govoru25

dodao i tokavski govor, kojim su dotle govorili samo Srbi. Bio je zbog toga kritiziran, ali je upravo taj govor postao temeljem suvremenog hrvatskoga knievnog jezika, a to je i danas ostao unato stanovitim razlikama prema srpskom, poglavito u pogledu rjenika, to jest novog oblikovanja rijei sa istom glasovnom osnovicom. Stoga se tek sa dananjeg stajalita moe prosuditi koliko je Ljudevit Gaj bio vidovit jezini znanstvenik, neovisno od toga da li bi se sloio, ili ne bi, sa dananjim udaljavanjem hrvatskog od srpskog jezika. Naravno, jezik se razvija, ali nije unaprijed dato u kojim sve smjerovima moe krenuti taj razvitak. Nije dobro kad je on uvjetovan izvanjezinim pobudama. Sve ostalo je prirodno.

26

Naputak o hrvatskim pjesnicima za odrasle itateljeKad poraste i krene, primjerice, u starije razrede gimnazije ili neke druge srednje kole, moda e se zainteresirati i za hrvatske pjesnike koji su neko pisali i one koji i u sadanjici piu pjesme za odrasle itatelje. Tada e saznati da pjesnitvo na hrvatskom jeziku traje ve dulje od pet stoljea. U davnini petnaestog i esnaestog stoljea susrest e se sa prvim znamenitim hrvatskim pjesnicima Markom Maruliem iz Splita i Petrom Hektoroviem sa otoka Hvara, a vjerojatno i sa Dubrovanima ikom Menetiem i Dorom Driem, kao i sa njihovim sugraaninom iz sedamnaestog vijeka velikim pjesnikom IvanomGunduliem. Najglasovitiji hrvatski pjesnici devetnaestog stoljea bili su Ivan Maurani, Petar Preradovi i Silvije Strahimir Kranjevi. No, tvoje itateljske simpatije, osobito zbog bliskih tema i razumljivijeg jezika, osvojit e nedvojbeno nai moderni i suvremeni pjesnici, koji su pisali tijekom prolog vijeka i oni koji i danas ive i stvaraju. Navedimo ih po vremenskom slijedu: Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Antun Branko imi, Miroslav Krlea, Ivan Goran Kovai, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Gustav Krklec, Vesna Parun, Slavko Mihali, Daniel Dragojevi, Goran Babi, Kreimir ego, Ivan Lovrenovi... Najbolji nain da se informira o navedenim i drugim pjesnicima jeste sigurno itanje neke antologije hrvatskoga pjesnitva. Antologije su, to vjerojatno zna, izbori najboljih pjesama od veeg broja pjesnika.

27

Druga granaili najui izbor iz bonjakog pjesnitva za djecu

28

Nasiha Kapidi-Hadi

UspavankaTiha pjesmo iarana paunovim sjajnim krilom, pauinom izatkana, opivena utom svilom, tia nego voda plava uspavaj mi malog mrava! On je danas, pjesmo vita, kotrljao zrnce ita. Mala pjesmo ispunjena slavujevim toplim dahom, na usnama zatvorena, obasuta cvjetnim prahom zaubori poput vrela, nek umorna zaspi pela! Ona je sred cvjetne pae sakupljala med u ae. Laka pjesmo uhvaena na pramenu plavog svoda, trakom sunca pozlaena, od srninog meka hoda, kao daak vjetra laka uspavaj mi mog djeaka! On je danas kao lane pretrao tri poljane.

29

Nasiha Kapidi-Hadi

Cvjetna granaCvjetna grana pelama hrana i klackalica za bezbroj ptica. Ona je kut gdje pauk ljut upreda nit u srebrn tit. Ona je jo u vrtu bro, vjetru lepeza od finpg veza, oblak bjeline, izvor svjeine i rosi stan mirisan.

30

Nasiha Kapidi-Hadi

Tuga na livadiSa najljepim vjeniem, ukrasom na glavi, bijela rada cvjetala u visokoj travi. Kad su ljudi kosili travu vitku mladu, neujno posjekoe ljepoticu radu. Tuno krila spustie leptirica jata, a sunce se zaplaka suzama od zlata.

31

Ismet Bekri

Otac s kiobranomKada popodne, iznenada, kia zalije ulice grada mnoga se kola pred kolu sjate, da djecu to prije kui vrate. I moj otac doe po mene sa kiobranom, ruke drvene. Ne zavidim djeci u kolima na mekim, udobnim sjeditima, jer u onom gradskom meteu s ocem tek poneku rije sveu. U kolima su i ruke zauzete ne mogu djeci da polete. A moji prsti odmah se uvuku u dobru, veliku oevu ruku, i tu osjete da ih grije ljubav mog oca, koji se smije. I tako idemo kao dva druga, svaka nam rije topla, duga.

32

Enisa Osmanevi-uri

Nesporazum(ili kako se pozdravljaju optimista i pesimista)

Ima trenutak u svakom danu kad sunce i mjesec na vagu stanu, svaki na svoj usjajen tas. Jeziak vage na tren se smiri, niti je dan niti je no a u nama se jave nemiri. U tim asima esto se zgode male luckaste ale, nezgode. Pozdravi lijepo: - Dobar dan, i uje kako zauen ree taj pozdravljeni: - Dobro vee!

33

Enisa Osmanevi-uri

Drvee raste do nebaZato drvee raste do neba? Zato to treba. Da moe, kad se propne na prste (kao moja baka), vidjeti ta radi sunce iza oblaka. Da bude nou kad je vedro, zeleno, utavo mjeseevo jedro. Da jutrom, prije prvog sunevog zraka, sa neba pomete zadnje mrvice mraka.

34

Enisa Osmanevi-uri

SvaaVjetar Tres i vjetar Tras svaaju se na sav glas. Da l je bri Mrsibrk, ili vjetar Brzotrk? Ili laki Vrtirep, ili silni Snjegoder? Najbri je Razvipup. On stigne do ljeta u koiji cvjeta.

35

Enes Kievi

Korijen s krilimaDugo sam letio u prazno. Treba na zemlju stati. Uspravno iz nje rasti. Uspravno umirati. Ptice su umi krila, a uma pticama korijen. List ne leti od sebe, on biva olujom gonjen. Pod zemljom i u zraku u isti mah drvee ivi. Drvo je most to die izme mrtvih i ivih. I kada ogole grane cvrkut ih zazeleni. Ja nita rekao nisam: to jesen umi u meni.36

BONJAKE NARODNE POSLOVICE(Skupio ih i objavio Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak)

U svakom itu bude crnadi.

Poslovica je meu rijeima kao mjesec meu zvijezdama.

Razvrlji pa privrlji.( Zavadi pa vladaj. )

Slae je svoje zelje nego tua halva.

Sve beg znade ko mu konje krade, al ne znade ko julare skida.

37

O PJES NI CI MA

38

Nasiha Kapidi-Hadi (1931 1995)Nasiha Kapidi-Hadi rodjena je 1931. godine u Banjaluci. Tu je uila osnovnu i srednju kolu, a studije knjievnosti i jezika zavrila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radila je najprije kao gimnazijski profesor a zatim kao urednik u jednoj izdavakoj kui u Sarajevu. Umrla je 1995. godine u ovom gradu, gdje je provela i naj-vei dio svog ivota. Nasiha Kapidi-Hadi je istovremeno prva uspjena i do danas najznaajnija pjesnikinja za djecu bonjakog naroda. Zastupljena je u svim itankama za osnovne kole, ne samo u Bosni i Hercegovini ve i u Srbiji i u Hrvatskoj. Njene pjesme za djecu predstavljaju jedan od najnjenijih i najosjetljivijih pjesnikih glasova na cijelom podruju naeg zajednikog jezika. One snano djeluju na istanavanje djejih osjeanja i izotravanje djejih zapaanja, podstiui male itaoce da bogatije doivljavaju svijet oko sebe, posebice raskoni svijet prirode. Najznaajnije knjige Nasihe Kapidi-Hadi jesu Vezeni most, Glas djetinjstva, Maskenbal u umi i Pjetli, svraka i proljee.

39

Ismet BekriIsmet Bekri je roen u Banjaluci 1943. godine. U rodnom gradu je uio osnovnu i srednju kolu, a zatim je studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poslije studija vratio se u Banjaluku, gdje je radio kao novinar i urednik u jednom knjievnom aspoisu. Bekri je vrlo znaajan pjesnik za djecu, poznat najmlaim itaocima i izvan svoje domovine. Najee pjeva o djejim porodinim osjeanjima, ali i o svome djetinjstvu, koje je bilo ispunjeno radou, ljubavlju, toplinom i njenou. Napisao je puno pjesnikih knjiga, od kojih su najpoznatije Jesen u gradu, Otac s kiobranom i Klupa kraj prozora. Ve dui niz godina Ismet Bekri ivi u Ilirskoj Bistrici, u Sloveniji, ali vrlo esto gostuje na knjievnim skupovima irom Bosne, ne zaobilazei nikad Banjaluku.

40

Enisa Osmanevi uriEnisa Osmanevi uri roena je 1945. godine u Banjaluci. U rodnom gradu zavrila je osnovnu, srednju i Viu pedagoku kolu. Tu je i radila kao nastavnica maternjeg jezika. Ve due vremena ivi u Kanadi, ali svakog ljeta dolazi u Bosnu i nastupa na pjesnikim susretima za djecu i omladinu. Pjesme Enise Osmanevi uri su vrlo vedre, razigrane i fantastiki slikovite. Ona najee pjeva o prirodi, do najsitnijih pojedinosti, ili se, isto tako, obraa neiscrpnoj djejoj radoznalosti. Kao to djeca vole da se igraju sa igrakama, ova pjesnikinja se rado i radosno igra rijeima. Najpoznatije knjige Enise Osmanevi uri su Pramiok, Klempav oblak i Svjetlac u koprivama.

41

Enes KieviEnes Kievi je roen 1947. u Bosanskoj Krupi. Osnovnu kolu i gimnaziju uio je u Kljuu. Kievi je, zatim, zavrio studije glume na Akademiji za kazalinu i filmsku umjetnost u Zagrebu, gdje ivi i radi kao glumac i pjesnik za djecu i omladinu. Enes Kievi je jedan od najboljih modernih pjesnika za mlade bonjakog roda. Njegove pjesme se odlikuju visoko uspjelim spojem ive fantazije i blage, sjetne osjeajnosti. Stoga je Kievi vrlo omiljen pjesnik, zastupljen u kolskim itankama kako za neto mlae tako i za starije uenike. Rado ga itaju ne samo u Bosni i Hercegovini ve i u Hrvatskoj, vjerovatno i zato to se u njegovim pjesmama, pored osebujne fantazije, ispoljava i izvjesna ravnotea izmeu suvremenog hrvatskog i bonjakog jezikog izraza. Najpoznatije knjige Enesa Kievia su Korijen s krilima, Djeca su druga polovica duge, Pahulje, pahulje pa hulje i Sunce, vjetar i ti.

42

Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak (1839 1902)Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak je roen 1839. godine u Vitini kod Ljubukog u Zapadnoj Hecegovini. Osnovnu kolu uio je u Ljubukom a potom je zavrio medresu u Mostaru. Nauio je i vanije istone jezike: arapski, turski i perzijski.Vei dio svog ivota proveo je u Sarajevu, gdje je i umro 1902. godine. Putovao je po znaajnijim gradovima i zemljama na Bliskom Istoku. Tako se jo bolje upoznao sa islamskim nainom ivota i ponaanja tamonjih naroda, sa njihovom ivotnom mudrou i vjerskim obiajima, istovijetnim sa kulturnom tradicijom njegovih muslimanskih sunarodnika u Bosni, Hercegovini i okolnim krajevima. Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak osnovao je i ureivao asopis Bonjak, koji je izlazio u Sarajevu. On je sakupljao narodne pjesme, prie, mudrosti, izreke i poslovice muslimanskog naroda iz Bosne i Hercegovine i objavio ih u svojoj knjizi Narodno blago. Isto tako, Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak je prevodio narodne prie i izreke sa arapskog, turskog i perzijskog, koje je tampao u svojoj drugoj knjizi Istono blago. Pored knjievnog rada, Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak bavio se i politikom. U dva maha biran je za gradonaelnika Sarajeva.

43

Napomena o bonjakim pjesnicima za odrasle itaoceKad poraste i krene, na primjer, u starije razrede gimnazije ili neke druge srednje kole, moda e poeliti da se upozna i sa bonjakim pjesnicima koji su u prolosti pisali za odrasle, kao i sa onima koji takve pjesme piu u ovom naem vremenu. U Bonjaka su, kao i u Srba, u prolosti najvie njegovane usmene pjesme, koje su pjevane uz razliite instrumente. Najpoznatija vrsta tih narodnih pjesama meu Bonjacima bile su tzv. sevdalinke, to jest vrlo osjeajne ljubavne pjesme. Ne zna se sasvim tano kada je otpoelo pisanje pjesama na isto narodnom jeziku bilo kojim od dva domaa pisma kojima su se Bonjaci sluili u prolosti. Ali, nasuprot tome, dobro su poznnati bonjaki pjesnici koji su od sedamnaestog do pred kraj devetnaestog vijeka pisali pjesme na svom jeziku sluei se arapskim pismom. Njihova djela, u stihu i u prozi, nastajala su tokom razdoblja turske vladavine u Bosni i pripadaju tzv. alhamijado bonjakoj knjievnosti. to se tie pjesnitva, na alhamijadu su najvie pisane ilahije pobone pjesme, kaside poune pjesme i gazele ljubavne pjesme. Najpoznatiji su alhamijado pjesnici Hasan Kaimi i Hadi Jusuf, iz sedamnaestog vijeka, Mula Mustafa Baekija i Abdulvehab Ilhami epak, iz osamnaestog, te Umihan uvidina, Softa Fejzo, Omer Humo i Arif Sarajlija, iz devetnaestog stoljea. Na prelazu iz devetnaestog u dvadeseti vijek najznaajniji su bonjaki pjesnici Musa azim ati, Osman iki i Avdo Karabegovi. Meusobno se puno razlikuju, osobito prvi od ostale dvojice, kako u pogledu pjesnitva tako i u pitanju nacionalne svijesti. Najznaajniji moderni bonjaki pjesnici prolog i ovog vijeka svakako su Skender Kulenovi, Izet Sarajli, Mak Dizdar, Ibrahim Kajan, Enes Kievi, Meho Barakovi, Sinan Gudevi i Abdulah Sidran. Najbolji nain da se ire upozna sa pjesnitvom svog naroda jeste, sigurno, da proita neku antologiju bonjake poezije, kad za to doe vrijeme. Antologija je, kao to vjerovatno ve zna, izbor najboljih pjesama od veeg broja pjesnika.44

45

Jo

, , , ? , , , , , . , , . , , , ?

46

()

, , , ? , . , . , . , . . . , ! , , , ?

47

; . : - ! . , , . : - , , ! , .48

, , . , . , .

49

, . . , !

, . , , !

, . . , , , !50

. . , , , , !

, . . , , , , , ! , !

51

, , , . , , , . . , ?, . , , . , !, , ! , : , , - ! , , : . !52

: , , , ! ? ? . ! , . : ? ? , . : ? ?! , , , , , . , - .53

, . , , !

, , , . , , , 54

- ! , , !

, , , , , , , , , . , , !

,

. , : - , , ,55

, , , , . , !

, , , , , . , , , ! , , !

56

, , , , . , , , , , - , ...

57

... ? , ! , ! , , ... , . . - ! , ! , , ! , ! , . , 58

: , . , . , , . , . , . , . , . , . , , , . , . , . , . , . , , .59

, . , , , , .

60

61

(1833 1904)Jo 1833. , 1904. . . . , . , . , , , , , . . , . , . , , . , , . , , . , , . , .

62

(1898 1993) 1898. , , o . . , , . 1993. . . , . . , . . , . , . , , , , , ...

63

(1911 1966) 1911. , ( ). . , . 1966. . , , , . : , .

64

(1915 1984) 1915. , , 1984. . , . , , , . , . , . . , , , . , , . , , , . , , , . , . , , , . ( ) 65

, , , . , , ; , , ; , , ...

66

(1922 1984) je 1922. . 1984. . . , - . , , , . ( . : ; , .) , . , , . , . , ( , ). . ( : / / . ) , , , . 67

, () . . , , , , , , ... , , . , , . , , , ().

68

a (1928 2006) 1928. , , . . 2006. . , . , , . ( , .) : , , , , , , , . , , , , . - , , . , , , , , , . , .

69

, . , , , , , , ...

70

(1787 - 1864) 1787. , , 1864. . . , . . . . , . , ( Rasumovskygasse) . , , . . . , . , , . , (die Schrift) . ( , . , , 71

. , , , , , .) . . , . . . , , , , . . , , , .

72

, , , . . . , , , . , , , , . , , . , , . , . , : , , , ., . : , , , , , , , , , , . , , , , , , , , . , , . , , , .

73