bilje

7 BILJNIH PRIPRAVAKA KOJI SIGURNO DJELUJU( Namjerno nismo ubrojili kamilicu i enjak) o njima drugi put ! Znanstveno je potvreno da ljekovito bilje moe ublaiti brojne zdravstvene tegobe. Sigurno ste jedan od mnogih koji zazire od lijeenja biljnim pripravcima ?! To je va osobni stav i vae je da se sami odluite, pomo potraiti od Prirode, uz , naravno, oficijelnu medicinu, koja se umnogome slui ba pripravcima od bilja, a da vi to i ne znate! Dakako, nikad ne uzimajte biljne pripravke bez da obavijestite svoga lijenika, a sada PROITAJTE OVO:

NAKON OZLJEDA KOE:Aloe vera KORIST : Nakon manjih porezotina, ogrebotina i opeklina. Kemijski sastojci koje sadri taj afriki ljiljan smanjuju svrbe i oteklinu izazvanu ozljedom, jer meu inim sastojcima sadri i salicilat osnovni sastojak aspirina ! Do ovog otkria se dolo jo 1935. godine. Opekline koje su nastale uslijed djelovanja rendgenskih zraka nisu reagirale na druge lijekove, dok se svjeim sokom Alije vera to postizalo dakle, Aloja potie zacjeljivanje rana, osobito na nogama. PRIMJENA : ODREITE DONJI LIST BLIZU SREDINJE STABLJIKE BILJKE, UKLONITE EVENTUALNO TRNJE, ( koje se nalazi du ruba lista) vidi posebno poglavlje ALOJ) PREREITE LIST PO DUINI , ISTISNITE MALO GUSTOG SOKA IZRAVNO NA RANU. U P O Z O R E NJ E : Duboke posjekotine te tee i vee opekline zahtijevaju HITNU lijeniku pomo i NE pokuavajte u takvim sluajevima samolijeenje. Posljedice mogu biti pogibeljne.!

PROTIV NERVOZE ZA SMIRENJEODOLJEN VALERIJANA KORIST : Da se prirodno naspavate. Odoljen sadri sastojke koji imaju umirujue djelovanje. Nekoliko ispitivanja pokazuju da osobe koje uzimaju odoljen znatno bolje spavaju. Buenje je bez jutarnjeg mamurluka ! PRIMJENA : PREPORUENA DOZA JE 400-450 mg PRIJE ODLASKA NA SPAVANJE. PREMDA KORISTI I KOD KRONINIH PROBLEMA SA SPAVANJEM, KAO I KOD POVREMENE NESANICE, ODOLJEN OBINO NAJBOLJE DJELUJE AKO SE UZIMA SVAKE VEERI PRIJE SPAVANJA OTPRILIKE TJEDAN DANA. U P O Z O R E NJ E : Iako odoljen NE STVARA OVISNOST jako velike doze mogu izazvati muninu. PROTIV OTICANJA NOGU SJEMENKE DIVLJEG KESTENA KORIST : Ekstrakt sjemenki divljeg kestena UBLAAVA oticanje nogu koje nastaje kad vene u donjem dijelu nogu izgube elastinost i krv se ne moe u potpunosti potiskivati prema srcu. Pretpostavka je da escin , sastojak ekstrakta sjemenki divljeg kestena vraa tonus krvnim ilama. Upotreba ekstrakta sjemenki divljeg kestena daje jednak rezultat kao i noenje elastinih zavoja. PRIMJENA : STANDARDIZIRANI EKSTRAKT OD 300 mg SJEMENKI DIVLJEG KESTENA JE DOZA KOJA SE PREPORUUJE. AKO EKSTRAKT KUPUJETE U LJEKARNI SLIJEDITE I PROITAJTE UPUTE. AKO PAK SAMI PRIPREMATE POMOU RECEPTA OBJAVLJENIH OVDJE OPET SE DRITE UPUTA ! U P O Z O R E NJ E : 1

Nuspojave ukljuuju blagu muninu, nadraaj eluca, a ponekad i koni osip. Prije lijeenja otekline ovim pripravkom LIJENIK MORA DIJAGNOSTICIRATI UZROK PROBLEMA jer oticanje moe nastati i zbog drugih, vrlo pogibeljnih bolesti, pa bi samolijeenje bez prave dijagnoze bilo gubljenje dragocjenog vremena.

PROTIV MODRICABromelain KORIST : Sprjeava nastanak krvnih podljeva modrica koje su este posljedice kirurkih zahvata. Bromelin ekstrakt koji se dobiva iz ANANASA ! pomae zaustaviti izlaenje krvi iz krvnih ila. Tablete bromelaina jo djelotvornije spreavaju pojavu modrica ako ih pacijenti uzimaju nekoliko dana prije operacije. PRIMJENA : PREPORUENA DOZA IZNOSI 500 mg BROMELAINA, A PRIPRAVAK SE UZIMA NEKOLIKO PUTA DNEVNO NA PRAZAN ELUDAC NE SMIJE SE UZETI VIE OD 2.000 mg NA DAN ! U P O Z O R E NJ E : Kirurki bolesnici moraju prije uzimanja tableta bromelaina o tome obavijestiti i savjetovati se sa svojim lijenikom !

PROTIV PREHLADE :ECHINACEA KORIST : Prevencija ili ublaavanje simptoma prehlade i gripe. Djeluje poticajno na imunoloki sustav. Simptomi prehlade i gripe se ublaavaju, bolest traje krae vrijeme, sa sedam na tri dana. ( Ne uvijek ! ) PRIMJENA : ECHINACEA SE POINJE UZIMATI IM SE POJAVI PRVI ZNAK PREHLADE ILI GRIPE. ( U PRODAJI JE MNOGO PRIPRAVAKA ) . SLIJEDITE UPUTE. U P O Z O R E NJ E : Echinacea se ne smije uzimati due od 14 dana ! Nakon toga roka se smanjuje njezina sposobnost poticanja imunolokog sustava. Alergini na chrysanthemum / krizanteme / i druge biljke koje su joj srodne - mogu imati alergije na echinaceu. PROTIV OILJAKA: EKSTRAKT CRVENOG LUKA KORIST: Donekle spreava nastanak oiljaka. Ekstrakt spreava stvaranje oteklina i stvaranje kolagenskih vlakana koje staraju oiljke. Primjenom ekstrakta oiljci se ili ne stvaraju ili su osjetno manji nego u sluajevima kada se ekstrakt nije primjenjivao. PRIMJENA : EKSTRAKT U OBLIKU KREME ILI MASTI TREBA POLAKO, OKO PET MINUTA UTRLJAVATI U OILJKE ILI U PODRUJE GDJE SE STVARAJU OILJCI. Primjenjuje se /aplicira / 3 4 puta tjedno tijekom nekoliko mjeseci nakon operacije. U P O Z O R E NJ E : EKSTRAKT CRVENOG LUKA NE DJELUJE NE POMAE - KOD STARIH OILJAKA ! UBLAAVANJE MIGRENE Chrysanthemum parthenium KORIST: Spreava bolne napade migrene. Ova biljka izaziva stezanje krvnih ila i onemoguuje oslobaanje serotonina. Pripravak ove biljke znatno smanjuje uestalost i jainu napada migrene. PRIMJENA: PREPORUENA DNEVNA DOZA JE 125 mg 0,2 POSTOTNOG PARTENOLIDA AKTIVNOG SASTOJKA OVE BILJKE. 2

bilje U P O Z O R E NJ E : U oko 15% osoba koje uzimaju pripravke ove biljke , kao neeljena posljedica ( nuspojava) su nastajanje ranica u ustima i / ili eluane tegobe. POSAVJETUJTE SE SA SVOJIM LIJENIKOM PRIJE UZIMANJA OVOG PRIPRAVKA, TE NAROITO AKO IMATE POREMEAJ ZGRUAVANJA KRVI ILI UZIMATE LIJEKOVE PROTIV ZGRUAVANJA KRVI. TAKOER NE UZIMATI PRIJE PRIPREME ZA BILO KAKVU OPERACIJU. Reakcija preosjetljivosti mogua je kod osoba koje su inae alergine na korov.

ALOJALOJA ( Aloe vulgaris Lam. ) Ljekarniki naziv : Aloe pulvis, extractum, emulsio ) * Vulgaris dolazi od lat. = vulgatus = obian, iroko rasprostranjeni. Ostali nazivi : aloj NAPOMENA : danas se uveliko favorizira A. vera, koja ustvari nije nita uinkovitija i ljekovitija od A. vulgaris i A. ferox. NA FOTOGRAFIJI JE Aloe ferox ) Aloje spadaju u porodicu ljiljana ( Liliaceae ) Postojbina im je juna Afrika i juno Sredozemlje, ali i drugdje. Iz obje vrste dobiva se droga alojev sok. OPIS: Aloe ferox je viegodinja biljka u obliku drveta, jednostavne stabljike, koja na vrhu ima skup debelih i mesnatih listova, koji su s nalija pokriveni iljastim bodljikama, a u manjem broju i s lica. Boja ovih listova je plaviasto zelena, a po rubu imaju crvenkaste bodljike. Cvjetovi su cjevastog oblika, utonaranaste boje i skupljeni su u guste grozdove. Cvate od oujka do travnja. Vulgaris je jednogodinja biljka, uzgaja se i u klijalitima uzgajivaa. Listovi su joj mesnati, blijedozeleni, kopljasti, na rubu pilasti, s dugim bodljama. Cvijet je crven i cjevast sa 6 latica, koje ine duge, visee cvjetne grozdove. na jugu Europe cvate u lipnju. U daljnjem tekstu odlike i priprava, te koritenje odnose se na A. vulgaris, iako isto vrijedi i za A. ferox i A. vera Sadri jaku gorku tvar , emodin, te biogene stimulanse koji pojaavaju obrambene snage organizma. Bere se cijelu godinu. Za lijek se upotrebljavaju listovi, tako da se iz njih iscijedi sok, i razrijeen u alkoholu u omjeru 80 g soka na 20 g alkohola. Zgusnut alojev sok je smea masa koja se prerauje. Iz soka se dobiva tinktura, tablete, a danas jedva jo i alojev aj. Aloj djeluje na vie naina: vrlo razrijeen sok ( alojeve kapi ) b>iskljuivo kao sladilo. te koliine meda uzimaju se 2 mjeseca, nakon toga se napravi prekid od 15 dana i postupak se ponovi. Kod drugog ponavljanja poeljno je uzimati jednom do dva puta na dan po 1 liicu. Ta koliina meda kroz mjesec dana popravlja krvnu sliku i jaa otpornost organizma prema upalama. Preporuka bi bila dan zapoeti s limunadom i medom ili ajem i medom. Ne treba zaboraviti i onu 107

staru : med i mlijeko !

MEDNI OCATNajpoznatije vrste octa su vinski, jabuni i alkoholni. Jabuni je ujedno i najuinkovitiji i sve vie prisutan na naoj trpezi, ali i u lijeenju kao sredstvo koje potie otpornost organizma prema nekim bolestima ( poveana masnoa). jedno obogauje organizam kalijem. Malo je poznato da se proizvodi i medni ocat, koji po kvaliteti nita manje ne zaostaje za jabunim octom. Uporaba ovog octa je gotovo nepoznata, a jo nisam uo da ga itko koristi i da je netko uo za njega, a kamoli da ga proizvodi. Ipak, zbog svog posebnog okusa zasluuje panju. KAKO SE PROIZVODI ?: Otopinu meda i vode pusti se fermentirati. Otopina za fermentaciju priprema se od pet dijelova vode i jednog dijela meda. Sve se to dobro izmijea da se dobije jednolina koncentracija. Radi kontrole, moe se vidjeti u staklenoj posudi - da li je na dnu talog meda ili je sav otopljen. Ta koncentracija je dovoljna za dobivanje kvalitetnog octa. Kako med nema uvijek istu specifinu teinu , postoji stara metoda za odreivanje specifine teine: u ve pripremljenu otopinu uronimo svjee jaje : ukoliko ispliva vrkom u debljini kovanog novia, otopina je dobra, ali ne sadri dovoljno minerala za razvoj organizama koji potiu vrenje, pa ih je potrebno dodati. Za nau kunu uporabu nije ih potrebno dodavati, jer vrenje ( alkoholno) moemo pospjeiti dodavanjem kvasca, a octeno vrenje podstiemo dodavanjem "cjepiva". Kao i kod uvanja meda, tako i kod proizvodnje octa smiju se upotrebljavati samo staklenke ili drvene posude. Posude se ne epe ve pokrivaju gazom. Pripremljene za vrenje posude se ostavljaju na toplome mjestu. U drugoj fazi, kako bi pospjeili vrenje, mednu vodu prelijemo preko piljevine najbolja je ona od empresa ili bukve. Na taj nain vrimo aeraciju prozraivanje jer je poznato da za normalan razvoj mikroorganizama treba zrak. Ako tako ne uinimo, vrenje e trajati nekoliko mjeseci ! S medom loije kvalitete ne moemo dobiti dobar ocat, a pravilno pripremljeni medni ocat bolji je ili jednak po kvaliteti jabunom octu. Ovo vam moe biti ideja za neto novo u jelovniku, a naroito kod priprema salata i drugih jela u kojima se on koristi kao zain, tim vie jer ste ga sami proizveli ! Na taj nain ste i sigurni u ono to jedete. Slubena medicina jo uti o mednom octu, ali njegov mineralni sastav je garancija kako moe posluiti za ouvanje zdravlja. U svakom sluaju, oplemeniti e va jelovnik i djelovati povoljno na organizam.

MEDVJEI LUK

MEDVJEI LUK ( Allium ursinum L.) 108

bilje Porodica : Liliaceae ljiljani ili lukovi Ostali nazivi: srijemu, divlji luk, divlji enjak, ema. ( Br-Lauch, Aglio orsino, Ramsons). Mnogi su izletnici (vjerojatno) zapazili biljku koja je est stanovnik naih uma, koja raste u velikim skupinama, prekrivajui velike povrine na vlanim i humusu bogatim bjelogorinim umama, uz potoke i umske putove. Cvate bijelim titastim cvatovima, uzdignutim nad eliptinim, duguljastim listovima intenzivno zelene boje. Protrlja li se bilo koji dio biljke meu prstima, osjeti se karakteristini miris po bijelom luku. Listovi medvjeeg luka mogu se upotrijebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima, jer su mirisom i okusom nalik na enjak. To vrijedi i za lukovice, koje su bjelkaste i 2-5 cm dugake, a kao vrlo pikantan zain mogu posluiti i nedozreli plodovi, koji se na biljci javljaju tijekom ljeta. U proljee je ovaj luk najbolji lijek koji isti krv, u i jetra od zimskih proizvoda sagorijevanja. Kod branja ove biljke potreban je oprez da se ne zamijeni za otrovnu vrstu kao mrazovac ili urica, jer im je lie posve nalik na lie medvjeeg luka ! Zato se oslonite na vlastiti nos, jer druge biljke tako ne miriu. Ukoliko niste sigurni, ne berite, radije pitajte nekoga tko poznaje biljke. Ljekoviti dijelovi biljke su mladi proljetni listovi koji se beru u travnju i svibnju, te podzemne lukovice to se skupljaju u ljetnim i jesenskim mjesecima. Suenje ove biljke ne dolazi u obzir! Njegovu su ljekovitost cijenili jo stari Rimljani. Ljekovite pripravke valja raditi samo u sezoni, dok su dostupni mladi listovi i sone lukovice. Terapeutsko djelovanje ove biljke jednako je djelovanju enjaka, a u obje biljke za to je zasluna visoka koncentracija eterinih ulja to sadravaju sumpor (alicin). Smatra se da povoljno djeluje u lijeenjuarterioskleroze, visokog krvnog tlaka i na niz eluanih i crijevnih tegoba , te bolesti jetre. Uzimanje ekstrakta medvjeeg luka pokazalo se korisnim u terapiji mnogih bolesti dinog sustava (bronhitis, astma i dr.). Uinkovit je lijek protiv crijevnih nametnika u djece, a stimulira i rad eluca i crijeva. Jo je poznati prirodoslovac J. Knzle (1857.-1939.) ustvrdio: "Kad bi mladi ljudi uzimali divlji luk, cvjetali bi kao rue i razvijali se poput jele na suncu!" Uivate li svjei medvjei luk, sigurno neete mirisati ba kao rue, ali zato ga moete koristiti u obliku od nekih pripravaka tinktura koja se priprema brzo i jednostavno. Osim toga, u obliku tinkture ljekoviti sastojci su pristupani tijekom cijele godine. Uspjeno se primjenjuje kod hematoma i otvorenih rana koje teko zacjeljuju. Pomae da se lake izlui viak sluzi iz plua pa se tako omoguuje iskaljavanje i lake disanje. Spomenimo i njegovo antibakterijsko djelovanje. Ako treba birati izmeu enjaka i medvjeeg luka, prednost dajem ovom drugom! Jer, ne zaboravimo: medvjei luk raste u slobodnoj, nezagaenoj prirodi, na prirodno stvorenom humusu, bez umjetnih gnojiva i pesticida. Sve dok se ne pojave stabljike s pupoljcima cvjetnih glavica, treba brati i uivati mlade listove , ali opet ponavljam OPREZ ! TINKTURA: lukovice medvjeeg luka - oko 250 grama oistiti i oprati. U iru staklenku uliti 3-4 prsta rakije komovice jaine 40% i ubacivati jednu po jednu lukovicu, gnjeei je pritom drvenom kuhaom. Lukovice biste mogli gnjeiti i izvan staklenke, ali bi tada cijeli pripravak dobio tamniju , smekastu boju, zbog oksidacije zgnjeenih lukovica u dodiru sa zrakom. Kad su sve lukovice zgnjeene, dobivenu kau pomou lijevka preliti u bocu od tamnog stakla i nadolijati ostatak rakije ( ukupno oko 1 litre). Pri tome obratite pozornost da u boci ostane dovoljno mjesta za povremeno mijeanje i protresanje. Mijeate drvenim tapiem. Nakon 14 dana stajanja na sobnoj temperaturi, proces maceriranja je zavren. Sadraj boce tada treba procijediti kroz gazu i drati po mogunosti u hladnjaku u dobro zatvorenoj boci. Preporuuje se uzimanje tinkture ujutro i naveer po jedna ajna liica (10-20 kapi) pomijeano s pola ae mlijeka ili jogurta. Ukoliko mijeate tinkturu s mlijekom, ono ne smije biti vrue! Ova tinktura koristi kod ovapnjenja krvnih ila i kod visokog krvnog tlaka. ISCRPINA PROTIV CRIJEVNIH NAMETNIKA : Potrebno je 3 lukovice medvjeeg luka i 2,5 dl mlijeka. Sitno nasjeckati lukovice medvjeeg luka, preliti ih mlijekom i ostaviti da se macerira tri sata. Procijediti mlijeko istiskujui pritom to vie soka iz droge. Djeca koja pate od crijevnih nametnika neka nekoliko dana popiju po alicu toga mlijeka sat prije doruka. Pripravak neka bude svjee pripravljen svaki dan. 109

KATAPLAZMA od medvjeeg luka: Lukovice sitno istui u muaru ( ili u plastinoj posudi), tako da se pretvore u kau, dodati jednaku koliinu meda, sve dobro izmijeati. Ovako pripremljenu kataplazmu poloiti na krvave masnice na koi ubrzo ete primijetiti da se krvavi podljevi smanjuju. VINO S MEDVJEIM LUKOM: Potrebno je 50 grama listova srijemua medvjeeg luka, 2,5 dl bijeloga vina i med. Oprane listove medvjeeg luka sitno nasjeckati i preliti vinom i kratko prokuhati. Procijediti i zasladiti s malo meda. Ovu koliinu treba u malim gutljajima popiti kako bi se olakalo iskaljavanje. Ovaj pripravak NE DAVATI DJECI s obzirom da je to pripravak s vinom.

MIRISNA LJUBICA ( Viola odorata L.)PORODICA: Violaceae ( ljubiice) LJEKARNIKI NAZIV: Flores Violarum. ( Viola flos, Viola radix). Narodni nazivi: fijolica, diea vijolica, ljubiica, pitoma ljubiica, vijolica, miomirisna ljubica, modra ljubica, poljska ljubica, malekua, viola, OPIS BILJKE: Ljubiica je trajna proljetna biljka s odebljalim i kratkim podankom iz kojeg tjeraju nadzemne puzave vrijee. Osim vrijeama biljka se razmnoava i sjemenom. Izdanci su tamnozeleni, polegli, kratko dlakavi (ili goli), sa 10-20 cm dugim i oko 1,5 mm debelim, izduenim, poleglim lozicama. Listovi su okruglasto bubreasti do iroko jajasti, sa srcastom osnovom i sa 1-5 cm dugim drkama. Cvjetovi su dugaki od 1,5-2 cm, ljubiasti, rijetko bijeli, miriljavi otuda joj i ime! na oko 3-7 cm dugim drkama. Razvijaju se od veljae do svibnja. Ponekad po drugi put procvate u jesen. Sjemenke su sa velikom sonom karunkulom (karunkula = caruncula; resasti dodatak na sjemenki kojeg rado jedu mravi) koje raznose mravi i tako rasijavaju njezino sjeme. To se naziva mirmekohorija. Nalazimo je s prvim sunanim danima ranog proljea na sjenovitim mjestima po livadama, uz putove, ivice, na obalama rijeka i potoka, u baama, grobljima, parkovima, meu grmljem, te u rijetkim listopadnim umama. Sam naziv "odorata" znai prijatno mirisna; to je ona - proljetna mirisna ljubica, koju ste nebrojeno puta ubrali u lijepi buketi i darivali voljenu! ( Jeste li?) Zbog ljepote cvjetia i njihova mirisa ta je njena biljka obljubljena kao ukrasna, pa se nekad i uzgajala radi proizvodnje parfema. Manje vam je poznato da je ona i jestiva dekorativna biljka, kojom su se ukraavala razna slatka i slana jela, a narodna medicina preporuuje ju za spravljanje ljekovitih pripravaka. SADRI: salicilnu kiselinu, alkaloid violin ( slian ametinu), heterozidnu modru boju, eterino ulje i neke soli. BERE SE: korijen se bere rano, na poetku proljea, cvijet kad procvate, list kada potpuno naraste ljeti. NAJLJEKOVITIJI JE CVIJET. PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE: Listovi ljubiice sadre dosta vitamina C i karotena pa se mogu dodati drugom zelenom proljetnom samoniklom povru. Svjei se cvjetovi kandiraju ili koriste za spravljanje ljekovita i ukusna sirupa, ili pak osueni dodaju drugim ljekovitim biljkama te se mogu koristiti za kozmetike pripravke. U korijenu ima saponina koji je slian onom kod jaglaca upravo zbog toga se koristi za omekanje sluzi i olakanje kalja! Za takvo koritenje najbolje ih je brati za suha vremena ujutro nakon rose. Cvjetove suiti u hladu da sauvaju svoju lijepu boju, rasprostrte na papirnatoj podlozi ( ne na novinama!!!) ili skupljene u male struke i objeene na zranom mjestu. PRIMJENA : za lijeenje astme, upala grla, dunika i bronhija, upale krajnika, stimulira znojenje, potie na povraanje, isti krv, kod tuberkuloze, glavobolje, gihta, nadimanja, zapaljenje grla, osipi ekcemi, pritii, svrbe, ospice, arlah, pluni katar. Zbog umirujueg djelovanja ljubica se uspjeno koristi u lijeenju histerije, hipohondrije, nervoznog lupanja srca povezanog sa osjeajem straha i tekim disanjem, kod nesanice, reumatske bolesti, kod temperature, kao antiseptik kod upala koe, kontuzija, opeklina, pomae u zaraivanju rana. KOD ASTME: slui aj od 10 grama lista ljubice poparenog s 2,5 dl kipue vode uz dodatak 1 velike lice meda. Pije se 2-3 tjedna, 3x dnevno po 1 velika alica. Ujedno se taj aj moe primijeniti kao oblog u sluaju osipa na glavi novoroeneta, a kod anginoznih upala grla dobro je 110

bilje njime grgljati. SIRUP OD LJUBICE: potrebno je 9o grama cvjetova mirisne ljubice, 120 grama eera i 1,5 dl vode. Cvjetove mirisnih ljubica ( bez cvjetne aice) staviti u lonac pa preliti kipuom vodom. Lonac poklopiti i oparak ostaviti stajati 24 sata. Nakon toga procijediti, dobro istisnuti i dodati mu eer. Na laganoj vatri zagrijavati uz neprestano mijeanje, dok se eer potpuno ne rastopi. im sirup pone kljuati, maknuti ga s vatre i ostaviti da se hladi. Uliti ga u istu staklenu bocu, koja mora biti dobro zaepljena. Sirup uvati na tamnom i svjeem mjestu. POMAE PRILIKOM KALJA, NESANICE I SRANIH TEGOBA. ULJE : jednu aku ubranih cvjetova bez peteljki preliti sa pola decilitra maslinovog ulja i nakon 4 dana iscijediti u manju boicu. Koristi se za laganu masau onih kapaka i sljepoonica. Pomae kod "umornih" oiju. ( Korisno za one koji puno vremena provode pred TV ili za raunalom!!). Upotreba: bronhitis, glavobolje, insomnija, reumatizam, slaba cirkulacija, problemi s grlom, stres. Napomena: nema posebnih indikacija i specijalnih mjera predostronosti kod upotrebe ovog ulja. PROTIV GLAVOBOLJE: aj od 1 velike lice MJEAVINE od po 10 grama lia ljubice i metvice (Mentha piperita), popari s 2,5 dl kipue vode i ostavi da stoji 10 minuta te se nakon toga procijedi. Pije se 3X dnevno po 1 alica. Za lijeenje katara plua koristi se lie ljubice kuhano u mlijeku. AJ OD LJUBICE: 2 liice osuene i razmrvljene droge, 2,5 dl vode i med; suhu drogu preliti hladnom vodom, staviti na vatru i zagrijavati do vrenja i kuhati jo 5 minuta. Procijediti, ohladiti aj da bude mlak, u njega umijeati liicu meda. KORISTI KOD UPALE GRLA i BRONHITISA ; popiti 3X na dan po alicu aja. ZA IZAZIVANJE POVRAANJA kod otrovanja hranom i sl. kuhati 20 grama cvijeta ljubice u 3 dl vode dok se ne ukuha na polovicu, od toga se svakih 15 30 minuta popije po 1 velika lica. To e izazvati 2-3 stolice! GIHT: 3 dag svjeeg ili 1 dag suhog korijena i lia ljubice kuha pola sata u 1 litri vinskog octa, ili se korijen moi u octu 12 sati, pa se zatim kuha 10 minuta, dobiva se sredstvo za OBLOGE koji lijee od gihta i podagre. Samo lie ljubice ( svjee) zdrobljeno i privijeno na elo i zatiljak lijei migrenu, otekline splasnu, ali kad se lie ugrije, treba ga zamijeniti novim. UPALA BUBREGA I MJEHURA: djelotvoran je aj od 10 grama suhog cvijeta poparenog s 1 litrom kipue vode, a 30 grama praka od korijena ljubice ako se uzima svaka 2 ili 4 sata koliko stane na vrh noa, zamjenjuje u svim navedenim sluajevima sirup od ljubice. Ljubica se u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod lijeenja katara one spojnice ( konjunktivitis), apopleksije modanog udara, drhtanja fascikulacije i fibrilacije, histerije, alkoholizma. KRISTALIZIRANI CVJETOVI LJUBICE: potrebno: cvjetovi ljubice, bjelance, kristalni eer. Za suha vremena ubrane cvjetove ljubica pozorno odvojiti od peteljki. Bjelance, vilicom istui da se lagano zapjeni. istim, mekanim, tankim kistom premazati latice ljubica pa ih posipati eerom. Slagati ih na masni kuhinjski papir kojim prethodno prekriti reetku penice. Prije nego to ih stavite suiti, prekrijte ih jo jednim slojem papira. Ugrijati penicu na najniu temperaturu i pri otvorenim vratima zagrijavati dok se latice ne osue. Kristalizirane ljubice uvaju se u hermetiki zatvorenim posudama. S tako konzerviranim cvjetovima moete ukrasiti vone salate, sladolede, i druge slastice. Ljubiasta boja je u mnogim tradicijama simbol inteligencije i znanja, pobonosti i svetinje. U kranstvu ljubiasto je jo simbol vladavine i autoriteta, pa je ljubiasta boja kraljevskih i sveenikih obiljeja. Ljubiica se povezuje sa skrivenim vrlinama, ljepotom i skromnou. U kranstvu predstavlja oivotvorenje Bojeg sina, dok je bijela ljubiica simbol Djevice Marije.

MRKVAMrkva (Dauctus carota L. ) - Fam. Apiaceae) /Divlja mrkva ( Dauctus carota L. subsp. carota) / NALAZITE: raste divlja po livadama i oranicama, a kultivirana se uzgaja u vrtovima i plantaama. 111

OPIS: opis nije potreban ! U narodnoj medicini koristi se korijen i plod ( Radix et Semen Dauci silvestris). Aromatini listovi i korijen koriste se u kulinarstvu kao zain i povre. SADRI : u mrkvi ima vitamina B1, B2, mnogo karotena provitamina A, prilino mnogo vitamina E, te vitamina H, oko 1% eterinog ulja, oko 12% masnog ulja, 6% eera, oko 10% pektina, pantotenske i jabune kiseline, fitosterina, stigmasterina, asparagina, glutamina, galaktana, pentozana, metilpentozana, neto masti, kroba, celuloze, bjelanevina, sluzi, inozitola, te nekih mineralnih soli, osobito kalija. BERE SE : sije se u oujku i travnju. Mlado korijenje vadi se cijelo ljeto za jelo. Radi spremanja za zimu vadi se ujesen, sloi u hrpu i ostavi neko vrijeme na polju da ga sunce obasjava i kia ispire, jer se onda bolje odri u podrumu ili u trapovima. PRIPREMA LIJEKA , PRIMJENA I DJELOVANJE: MRKVA JE NAJDJELOTVORNIJA U SIROVOM STANJU ! Koristi se cijeli korijen bez guljenja. Mrkva spreava i otklanja truljenje u crijevima, u elucu i crijevima brzo uspostavlja normalnu funkciju. Neutralizira prekomjernu eluanu kiselinu i uklanja garavicu bolje od sode-bikarbone. pomae protiv debljanja, uklanja otekline od vodene bolesti i oboljelih bubrega. Sirova, naribana mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste ( oxyuris). Za tu svrhu treba nekoliko dana jesti po 2-3 sirova naribana korijena. Takoer koristi protiv proljeva, eerne bolesti, olakava mokrenje, poboljava vid, predusree ispadanje kose. Radi lijeenja eluca i crijeva dojenadi izriba se 500 g. korijena mrkve, gusto ukuha s 2 dl. vode, zatim se ispasira i izmijea sa 1 l. guste mesne juhe ( govedina, teletina). aj za mokrenje mjeavina je od po 20 g. plodova ( sjemena) mrkve, perina ( Petroselinum sativum), celera ( Apium graveolens), anisa ( Pimpinella anisum) i kumina ( Carum carvi). Od te mjeavine uzme se 1 velika lica i popari s 2,5 dl. kipue vode, poklopljeno ostavi stajati 3-4 sata i popije prije jela. Mrkva pomae protiv gihta i reume; za tu svrhu treba piti 2 alice soka dnevno. Kod eerne bolesti treba mrkvin sok uivati svakodnevno. Sok sirove mrkve je izuzetno djelotvoran kod tjelesnog umora, malokrvnosti, infekcije crijeva, djeji proljev, ir eluca i dvanaesterca, slabosti jetre i mjehura, kone bolesti, preventiva u spreavanju infekcija, usporavanje starenja, kronini bronhitis, bronhijalna astma. SOK: 100 g. mrkve daje 55 ccm soka naranaste boje, slatkog okusa i ugodne arome, a sadri : vitamina C- 4,59 mg; vitamina B1- 0,o33 mg; vitamin B2 - 0,o33 mg; pantotenska kiselina 0,148 mg; vitamin B6 0,11 mg; karotin - 3,3 mg; vitamin E - 1,65 mg; sumpor 12,10 mg ; fosfor 20,35 mg; natrij 333 mg; kalij 155,1 mg; magnezij 8,25 mg; kalcij 20,9 mg; eljezo - 0,55 mg. Soka se moe piti do pola litre dnevno, podijeljenog u dva dijela: ujutro bez ikakvih dodataka, naveer prije spavanja zaslaen eerom. Kod proljeva dojenadi moe dva do tri dana zamijeniti mlijeko. U tom sluaju mora se razrijediti vodom, na isti nain kao mlijeko. Sok sirove mrkve spreava upalu krajnika i stvaranje polipa, isti krv, odstranjuje otrovne tvari iz tijela, pa se koristi kod nekih konih bolesti. Jedna mrkva srednje veliine sadri fantastini izvor beta karotena. Jedna mrkva sadri dvostruku dnevnu dozu za vitaminom A, a po nekim autorima stoji da su kuhane mrkve zdravije od sirovi, ali im treba uvijek dodati nekoliko kapi ulja jer vitamin A je topiv samo u mastima. Jedna osrednja mrkva ima 26 kcal, i 0 g. masnoe ! SIRUP : pomae kod bolesti dinih organa, prehlade, gripe, bronhitisa, upale grla, i grkljana, a priprema se tako da se dobro oprana mrkva izriba, istisne sok, doda utog ( kandis- eera), gusto ukuha, ulije u boce, zatvori celofanom, a uzima se po 1 velika lica 3 puta dnevno poslije jela. Ponegdje se zelena stabljika mrkve popari kipuom vodom i prireuje kao pinat. To varivo ne nadima, to se kod pinata dogaa. Karotin poboljava i funkciju spolnih lijezda vrei izvrstan utjecaj na stvaranje seksualnih hormona, te pomae pri impotenciji. Donosim i nekoliko recepta jela od mrkve, probajte, nakoditi vam nee! 1) KISELA JUHA OD MRKVE, CRVENE LEE I MANDARINKA 112

bilje 50 dag. mrkve, 10 dag. crvene lee, 1 poriluk, 2 lice ulja, sok od 2 mandarinke i liice korice koja se nariba, 2 liice naribanog pistacja, sol, liice mljevenog kardamoma. Poriluk nareite na oblik polumjeseca, a mrkvu na kolutie i pirjajte na vruem ulju oko 5 minuta. Posolite, dodajte opranu leu i vode toliko da prekrije povre. Kuhajte na laganoj vatri dok sastojci ne omekaju. Sve zajedno izmiksajte, dodajte sok mandarinke, razrijedite vodom da dobijete krem-juhu. Prije posluivanja juhu zainite kardamomom, mandarinkinom koricom i pospite pistacijama. Po elji juhi moete dodati i nekoliko lica slatkog vrhnja. Od kuhanih sastojaka moete napraviti i pire, no tada izostavite mandarinin sok, a pistacije pospite prije posluivanja kako bi ostale hrskave. KUGLICE OD MRKVE : 500 g. oiene mrkve, 300 g. eera, sok i kora jednoga limuna, sok i kora jedne narane. Mrkvu dobro oprati i noem ostrugati koru. Vrlo sitno je naribati . Upotrijebite iroku, plitku posudu debelog dna. Pirjati na laganoj vatri, dodati eer i nastaviti pirjati dok voda ne ispari i dok se smjesa ne zgusne. To traje oko 1 sat. Paziti da ne zagori. Dodati limunov i naranin sok, te koricu. Nastaviti pirjati dok se ne zgusne. Kada se potpuno ohladi, oblikovati kuglice i uvaljati ih u bijeli kristalni eer radi dekoracije, ili ih ostavite u prirodnoj vrlo lijepoj naranastoj boji. Od ove koliine dobije se oko 30 kuglica. JUHA OD MRKVE: 4-5 mladih mrkvi, lica ulja, 1 dl. kiselog vrhnja, 2 lice rie, liica brana, sol, list celera i perina, vrlo malo eera. Mrkvu tanko ostrugati., oprati i sitno naribati. Na blago zagrijanom ulju lagano popriti mrkvu, zaliti vrelom vodom oko 1 litre, posoliti, dodati meu prstima koliko stane eera. Riu prokuhati u slanoj vodi, ocijediti i dodati juhi. U vrhnju izmijeati brano i umutiti u juhu. Neka lagano zakipi. Obilno posipati nasjeckanim celerovim i perinovim liem; neka odstoji nekoliko minuta prije posluivanja.

NEVENNEVEN (Calendula officinalis ) FARMAKOPEJSKI NAZIV : Calendulae flos, herba Kao omiljeno cvijee sadi se po vrtovima i vinogradima, a divljega ima neto na livadama oko naselja. Bere se cvijet, koji je ute do naranaste boje, i to cijelu godinu, ovisno o klimi. Sastav: kalendulin, karotinoidi, flavinoidi, organske kiseline, eterina ulja, smole, eer, bjelanevine, encimi, fitosterol, kalcij, sumpor. SABIRE SE : po sunanom vremenu u punom cvatu. Upotrebljava se cvijet, rjee vrhovi biljke s cvijetovima. Treba ubirati jarkonaranaste, debele cvijetove, a ne blijede i tanke.Moraju se brzo suiti na propuhu, da bi sauvali prirodnu boju. Latice imaju najveu vrijednost. PRIPREMANJE, PRIMJENA, DJELOVANJE : Biljka je baktericidna, i slui kao antibiotik, upotrebljava se za unutranje i vanjsko lijeenje raznih bolesti i stanja: Za vanjsku uporabu: za gnojne rane i posjekotine, pomae u lijeenju psorijaze, kod impetiga, ireva, opeklina, ozeblina, upalu vena ZA VANJSKU UPORABU : Mast od nevena: 1 alica svjee iscijeenog soka od lia i cvijeta, 2 aliice nesoljene svinjske masti ( kod kue topljene) i aliice voska mijeaju na vatri dok se sve ne spoji. Ta mast koristi i u sluaju oteenih lijezda ( svakako se konzultirati sa lijenikom ) ireva i rana koje teko zarastaju. Preporuka dr. Kneippa je da se uz to popije i 1 alica aja od lia i cvijeta, dnevno. Ubrzo nakon to mast od nevena namaemo na rane, opaziti emo kako pospjeuje zacjeljivanje. Vano i dobro svojstvo te masti je da ne nadrauje. Koliina koja se primjenjuje kod uporabe masti: na platnenu krpu namae se sloj debljine hrpta noa, krpa se stavi na ran ili ir, pokrije s malo vate i sve to uvrsti zavojem, a na manjim mjestima i flasterom. TINKTURA i primjena: Tinktura se radi od 20 dijelova cvijeta moenih u 100 dijelova 70% alkohola. (1:20).Ostavi se stajati dobro zatvoreno 10 dana, zatim procijedi i ostavi u dobro zaepljenoj boci. Alkoholoturna otopina nevena smiruje upale koe i zubnog mesa. Angina i upaljene desni ispiru se s uspjehom prelivom od nevena. Preliv se pripravlja tako da se 113

jedna ajna liica usitnjenih cvjetova nevena prelije kipuom vodom i ostavi 15 minuta da stoji. Njime se ispiru usta i grlo. Protiv elavljenja i spreavanja ispadanja kose, te za bolji rast kose pravi se ovaj aj: 20 g sitno izrezanog korijena podbjela (Tussilago farfara), 10 g suhih cvijetova nevena, sve to prelije jednom litrom kipue vode , ostavi da vrije 10 15 minuta, a zatim se jo i doda samo malo preliva od nevena i procijedi. Tim se toplim ajem tjedno dvaput istrlja glava.

NAPRAVITE SAMI UMEE PLOICEumee ploice za mirisnu kupku ne morati kupovati, moete ih uz malo dobre volje i mate napravit sami ! Na taj nain uvijek ete imati mirisnu kupku, po svojoj elji, kombinaciju mirisa koju sami odaberete i najvie volite. Uz to, moete ih pokloniti. potrebno je: 1 alica sode bikarbone, 1 alica citronata za kolae, 1 velika lica bademova ulja, 20 kapi esencijalnog ulja po elji ( lavanda, jasmin, narana, limun) ili cimet u prahu pomijean s malo svjeeg umbira, par kapi boje za kolae, suho mirisno bilje ( po elji, a moete dodati i suho cvijee). Zagrijati penicu na 225 stupnjeva, u posudu usipati sodu bikarbonu i citronat, dodati bademovo ulje, esencijalno ulje i suho bilje. Sve dobro promijeati i napuniti u kalupe za kolae. Pecite 4-6 minuta. Pustite da se sasvim ohladi i oprezno izvadite iz kalupa. uvati u zatvorenoj staklenki ili umotajte u celofan i sveite ukrasnom vrpcom.

ODOLJENODOLJEN - (VALERIJANA ) Valeriana officinalis L. Valerianaceae FARMAKOPEJSKI NAZIV : Valerianae rhizoma cum radicibus Radix valerianae Ostali nazivi : majina trava, odoljen, zdravilna pajka, baldrijan, kozli, maja trava, peltrani, devesin. Valerina ( od lat. valere = biti zdrav), u vezi sa ljekovitou ove biljke. NALAZITE: raste samoniklo na vlanim predjelima uz potoke, movarne livade, rijetko i po umama, ikarama uz potoke, kamenitim stijenama, planinskim rijetkim i sunanim umama. Budui da je vrlo traena biljka, sve se ee plantano uzgaja. OPIS : Podanak je valjkast, trajan, 2-3 cm. dugaak i 2-3 cm debeo sa brojnim, do preko 30 cm. dugim, debelim bonim korijenjem, utosmee boje. Pri zemlji je biljka malo dlakava. Korijen ima specifian miris. Stabljika uzduno izbrazdana, izraste od 50-200 cm, uplja, obino samo u gornjoj treini ili gornjoj polovini razgranjena. Listovi stabljike su nasuprotni, rascijepljeni, na dugakim peteljkama, neparno perasti, sjajni, goli, crvenkasti. Sastavljeni su od 11-23 linearno lepezastih ili eliptino lepezastih, napiljenih ili cjelovitih listia. Cvjetovi svijetlocrvenoljubiasti ili bijeli, sakupljeni u cvatove, miriljavi, tvore na vrhu iroku metlicu. Oko 5 mm dugaak plod raznosi vjetar, na taj nain se i razmnoava. BERE SE : cvate u lipnju i srpnju, dakle, korijen i ile se sabiru prije cvatnje ili u rujnu i listopadu, vadi se korijen sa ilama stariji od 2 godine ! Deblji se korijen razree uzduno i sui na suncu ili toplom mjestu, a zatim se hermetiki zatvore. SASTAV: sadri jabunu, mravlju, octenu, kafetaninsku, maslanu, valerijansku i izovalerijansku kiselinu, eterino ulje, azulen, borneol, alkaloide hatinin i valerin, heterozide, krob, glikozu, sluzi, smole, gume i soli. Glavni aktivni principi eterinog ulja su bornil-izovalerijanat i drugi esterski sastojci izovalerijanske kiseline koja je slobodna. Ova kiselina daje korijenu poseban miris. Aktivnih sastojaka ima najvie prije i poslije cvatnje biljke. Valerijanska kiselina nastaje kao proizvod razlaganja eterinog ulja dobijenog destilacijom pomou vodene pare iz korijena i rizoma odoljena. Najvie je ima u starim i debelim rizomima. U svjeem korijenu i rizomu ima vie eterinog ulja, dok se stajanjem koliina eterinog ulja smanjuje i osjea se sve jai miris osloboene valerijanske i izovalerijanske kiseline. 114

bilje Karakteristian miris je neto blai ako se uzima u obliku aja , 10:1000. Svjee korijenje im se iskopa, dobro opere u tekuoj vodi, stavlja se u kljuali etanol na 95 C. Na ovaj nain stabilizirani korijen slui za izradu tinkture ( alkoholature ) i ekstrakta od stabiliziranog odoljena. Valerijanska kiselina se proizvodi i sintetiki. Ona je bezbojna, jakog i neprijatnog mirisa. To je blagi antispazmolitik koji se koristi u obliku kapi ili, jo ee, u obliku soli: rastvor amonijum valerijanata, kinin valerijanata, cink. Od suenog korijena izrauje se tinktura i ekstrakt, a najvie se upotrebljava Tinctura Valerianae ! Sintetikim putem proizvedeno sredstvo za umirenje nervoze i psihikih nemira naziva se valnoktamid ( etil.metil-valeramid). MIRIS KOJI PROIZVODI KORIJEN POSEBNO UZBUUJE MAKE ! POTREBAN JE OPREZ DA SE BILJKA NE ZAMIJENI SA VRLO OTROVNOM KUKUTOM ! iako je kemija u meuvremenu pronala i pronalazi nove i nove lijekove za smirenje, odoljen jo uvijek ima vanu ulogu, jo i sada je jedan od najboljih i najmanje tetnih lijekova u biljnom svijetu. Upotrebljava se na tri naina : pri opoj uznemirenosti i nervozi koja se moe jo poveati uslijed razdraenosti, pri nesanici koja je posljedica nervoze, pogotovu kad se ne moe zaspati i pri ivanim sranim tegobama popraenim lupanjem srca i osjeajem straha u predjelu srca. PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE : Odoljen se upotrebljava kao spazmolitik, sedativ i glistogono sredstvo. Odoljen je najbolje sredstvo za smirenje ivaca. Neopravdano je povremeno bio zapostavljan na utrb sintetikih lijekova. neki ga ne vole zbog neobinog mirisa i okusa. Glavna greka je u svakom sluaju to premalo odoljena uzimamo da bi njegovo djelovanje dolo do izraaja. Nema smisla uzeti nekoliko kapi tinkture, treba uzeti najmanje pola kavene liice ili 40 kapi na kocki eera ili korici kruha ! aj od korijena odoljena uspjeno se koristi kod svih ivanih bolesti. Postiu se izvanredni rezultati kod padavice, histerije, hipohondrije, greva oko srca, nervoznih greva u duniku, prsima kod astme, elucu i crijevima. preporuuje se u lijeenju nervne glavobolje to je uzrokuju grevi zbog nadimanja, omaglice, vrtoglavice i povraanja, protiv nesanice, regulira menstruaciju, protiv napinjanja i bolova pri mokrenju, neuroze srca, angine pectoris. za jednu alicu aja potrebno je vrhom napunjena puna lica korijena odoljena, ali nije greka uzeti i dvije lice po alici. Budui da djelotvorne tvari trebamo izvui iz korijena, najbolje ga je preliti vruom vodom i ostaviti poklopljeno da odstoji nekoliko sati. Ukoliko elimo pripraviti sredstvo za pospjeivanje spavanja, najbolje je oparak napraviti ujutro i drati ga pokrivenog do veeri. Prije spavanja ga popijemo polako, u gutljajima. Ako elimo odoljen uzeti za ope smirenje u toku dana, na isti nain pripravljamo cijelu koliinu aja ve uveer i ostavimo ga da odstoji cijelu no. kad neku drogu namaemo kratko vrijeme u vreloj vodi, to nazivamo infuziranje, a kada djelotvorne tvari iz nje izvlaimo dugotrajnije, to se zove maceriranje . Za odoljen je najbolje da ga pripravljamo na oba naina : prvo ga pripremimo infuziranjem vruom vodom, a zatim ga maceriramo u hladnoj vodi, na taj nain dobivamo hladni ekstrakt ( macerat). PREPARATI ODOLJENA AJ, KAPI ILI PRAH NE SMIJU SE UPOTREBLJAVATI UZASTOPCE DUE OD TRI TJEDNA ! POTREBNO JE NAPRAVITI PAUZU OD 3- 5 DANA KOD NISKOG TLAKA OPREZ SA UPORABOM ODOLJENA , MATINJAK I HMELJA! SNIAVAJU TLAK I USPAVLJUJU ! BOLJE JE U TOM SLUAJU KOD NISKOGA TLAKA KORISTITI GLOG ! Nema smisla mijeati odoljen i droge u kojima ima eterinih ulja, kao to je matinjak koji takoer djeluje umirujue. djelovanje odoljenovih kapi moemo znatno pojaati ako ih dodamo u aj pripravljen od kamilice, komoraa ili kima. sasvim neto drugo od obinih kapi odoljena ( Tinctura Valerianae ) su eterine kapi odoljena ( Tinctura Valerianae aetherea ) ! Ovdje je uz alkohol u kapima i eter kao sredstvo za otapanje. Meutim, eter je i tvar koja oivljava, koja uzbuuje, dakle, djeluje suprotno odoljenu. Upravo zato, zbog suprotnog djelovanja odoljenovim kapima , etarske kapi se primjenjuju kod nesvjestice, ALI NE DOLAZE U OBZIR KAO LIJEK ZA SMIRENJE ! PRIPREMA TNKTURE: 115

Tinktura se priprema tako da se 20 g. usitnjenog korijena prelije sa 100 g. 70 % alkohola, zatim se to, dobro zaepljeno, ostavi da stoji 14 dana, uz ee mukanje; nakon toga se procijedi. Uzima se 20 40 kapi na kocki eera s vodom, najbolje prije spavanja. ETERSKA TINKTURA / Tct. valerianae aetherea / Pravi se od 20 g korijena odoljena prelivenog sa 70 g alkohola i 25 g etera ( Aether sulphuricus ). Daljnje pripremanje i uzimanje lijeka jednako je kao i kod obine alkoholature ( Tct. valerianae spirituosa ). Obje tinkture treba drati daleko od vatre i dohvata djece, na hladnom i tamnom mjestu, dobro zaepljene. Mjeavina aja za ivce : ( Species nervinae ) 30 g korijena odoljena, 30 g lia metvice ( Mentha piperita ), 40 g lia gorke djeteline ( Menyanthes trifoliata ); 1 velika lica te mjeavine prelije se - popari sa 2,5 dl kipue vode, zatim se ostavi poklopljeno 30 minuta i potom procijedi. Pije se toplo, tri put dnevno po 1 alicu NAKON jela. Kod neuroze, sranih smetnji i poremeenog krvnog tlaka: mjeavina od 15 g odoljena, cvijeta gloga ( Crataegus oxyacantha), cvijeta lavandule/despik/ ( Lavandula vera), srdaca ( Leonorus cardiaca), kumina ( Carum carvi), komoraa (Fructus foeniculi), te 10 g matinjaka. Tri velike lice te mjeavine popare se s litre kipue vode, zatim se to poklopi i nakon 2 sata procijedi. Zaslaeno medom pije se u 4 obroka u toku dana. aj protiv skleroze i povienog krvnog tlaka: za ublaavanje tegoba, kao pomono sredstvo. glog cvijet: 20% preslica biljka : 20% maslina - list : 20% odoljen:- korijen :10% imela list: 20% matinjak list: 10% Jednu veliku licu ajne mjeavine preliti sa 2 dl kipue vode, ostaviti stajati poklopljeno 2 sata. Procijedi se i pije se dva puta dnevno po 2 dl. Protiv nesanice : 1 veliku licu mjeavine od 30 g odoljena , 40 g hmelja ( Humulus lupulus), 15 g metvice i 15 g matinjaka preliti - popariti s 2,5 dl kipue vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Pije se po alica prije spavanja. VIDI GORNJE NAPOMENE ! Za odoljen se moe s pravom rei da je prirodno sredstvo za smirenje bez popratnih uinaka , kakve imaju mnogi konvencionalni lijekovi. Koristi se od davnina, posebice kod sranih bolesti, nesanice, tjeskobe. Istraivanja su dokazala da osobe koje uzimaju valerijanu prije spavanja bre zaspu i bolje spavaju, a NEMA ZNAKOVA OVISNOSTI niti jutarnje oamuenosti. NUSPOJAVE: Ponekad moe izazvati blagu glavobolju ili muninu, a u prevelikim koliinama nemir, muninu i zamuen vid. Treba se pridravati uputa, te NE SMIJE SE UZIMATI U KOMBINACIJI SA KONVENCIONALNIM LIJEKOVIMA ZA SMIRENJE ILI SPAVANJE, JER POJAAVA NJIHOV UINAK . AJ za smirenje: kod stresa, nesanice, napetosti, nervoze; stolisnik: 15% ; ( Achillea millefolium) / Millefoli herba/ matinjak: 25%; ( Melissa officinalis) /Melissae folium/ metvica : 25% ; ( Mentha piperita) /Menthae piperitae folium/ odoljen: 30% ; ( Valeriana officinalis) / Valerianae radix/ kamilica: 5% ( Matricaria chamomilla) / Chamomillae flos/ Jedna velika lica mjeavine aja prelije se sa 2 dl kipue vode, pusti stajati pola sata poklopljeno, nakon toga procijediti. Pije se vie puta dnevno , a svakako naveer prije spavanja.

OMANOMAN ( Inula Helenium L. ) Ostali nazivi: ivanjsko zelje, obrati, ovnjak, tuak, veliki korijen, veliko zelje. Farmakopejski naziv : Inulae helenii radix 116

bilje OPASKA : na slici je srodna vrsta Inula salicina L. vrbolisni oman. Sadi se po vrtovima , a raste i na vlanim livadama, u jarcima kraj potoka, uz rubove uma, pa i po brdima. Brdska je vrsta ljekovitija. To je trajnica, zeljasta, do 2 m. visoka, gore razgranata stabljika, velikog, ovalnog, dugoljastog i nazupanog lia, odozgo hrapavog a na donjoj strani pusteno dlakavog. Nalik je liu hrena. Korijen je debeo i mesnat, a mirie po kamforu. Cvijet je ut, slian malom suncokretu ili lincuri (Gentiani ), te tvori glaviaste cvatove na vrhovima stabljika i ogranaka. Sjemenke imaju perjanicu pa ih vjetar lako raznosi i tako se biljka razmnoava. itava je biljka manje vie dlakava. Slui kao lijek i kao zain. Najvie se koriste njegovi podzemni dijelovi podanak s korijenjem / Rhizoma Helenii) Sabiru se od viegodinjih primjeraka. LJEKOVITE TVARI: oko 40% inulina, gorke tvari, eterino ulje, helenin, fruktoza, fruktozid pseudoinulin, stearopten, alantolakton, alantol, azulen, kamfor i smolu. BERE SE : cvate od srpnja do rujna. korijen se vadi sabire u proljee i kasnu jesen, ali samo onaj iznad 2. godine, jer mlae korijenje je vodenasto, a starije odrvenjelo. Rjee se upotrebljava cvijet i list, to se bere za vrijeme cvatnje. UPORABA: To je antiseptik dinih organa, lijei kod svih vrsta kalja, bronhitisa, astme, uloga, reumatizma, te neke bolesti spolnih organa. Djeluje i kao stomahik. Dim omanova korijena stavljenog na eravicu rastjeruje iz prostorije komarce i ostale insekte, pa djeluje i kao insektifug. PRIPREMA: za lake iskaljavanje: velika lica mjeavine od po 20 g omana, komoraa ( Foeniculum officinale ), stuenog sjemena ania ( Fructus anisi ), kumina ( Carum carvi ), i kamilice ( Flores chamomillae ), popari se s 2 dl kipue vode, poklopi i nakon 2 sata procijedi. Pije se svaka 2 sata po 1 velika lica. treba u 1 dl mladog vina ili mota koji jo vrije moiti 10 dana 12 dg usitnjenog korijena omana, pa zatim procijediti. Pije se 2-3 puta dnevno po 1 rakijska aica. bolovi u elucu, grevi od ui, i nadimanje od plinova: odstranjuje mjeavina od po 20 g omanova korijena, sjemenki ania, pelina ( Artemisia absinthium ), kiice ( Herba centauri ) i 80 g groica, koja se moi 16 sati u 1,5 l rakije. pije se aica dnevno, natate, poto prije toga odstoji na suncu 4- 6 tjedana. Za jaanje trudnica i spreavanje pobaaja: 4 g praha od omanova korijena moi se 12 sati u l vina ili vode, zatim se kuha 15 minuta, pa time jo dok vrije prelijemo 4 g osuena cvijeta omana pomijeanog s 1 velikom licom meda; nakon toga kuha se jo 5 minuta, procijedi. Pije se ujutro pola, a pola uveer. Kod bolova u maternici i za lijeenje vodene bolesti: 8 g praka suhog omanova korijena kuhati u l vina s 1 velikom licom meda. Uzima se pola natate, a pola prije spavanja. i to 6 8 tjedana. U sluaju kile ( hernija, bruh) treba na bolna mjesta stavljati obloge od toplog lia i cvijea omana kuhanog 5 min. u vinu. PRIPREMA EKSTRAKTA: 1 kg usitnjenog omanovog korijena prelije se s 5 litara hladne vode i moi 12 sati, uz ee mijeanje, a zatim procijedi. Preostalo korijenje ponovno se prelije s 3 litre hladne vode, opet moi 12 sati i zatim procijedi. nakon toga se obje procijeene tekuine spoje, i ostave da se slegnu, te se bistri dio odlije u plitku porculansku posudu ( ne metalnu 9 ispari do gustoe tekueg meda dakle zagrijavati na pari - i uliti u boice od po 2 dl ( 20 g ). Boice dobro zatvoriti, spremiti na hladno mjesto do upotrebe. Od ekstrakta se prave i pilule tablete potrebno je 1,5 g ekstrakta za 30 pilula. Ipak, pravljenje pilula bolje je prepustiti ljekarniku! Uzima se 3 6 pilula dnevno. ULJE ZA LIJEENJE KONIH BOLESTI: po 25 g usitnjenog korijena ,cvijeta omana, plodova kantariona ( Hypericum perforatum ) namoi se u 200 g ribljeg ulja, koje se grije pokriveno 3 sata u kipuoj vodi na pari a zatim se procijedi. Tim se uljem rane namau ili se oblau gazom , ili istim platnenim krpicama namoenim u to ulje.

117

ORAH ( Juglans regia) JuglandaceaeORAH ( Juglans regia) Juglandaceae Farmakopejski naziv : Juglandis folia, Pericarpium, Fructus, Oleum. OPIS: listopadno drvo do oko 25-30 m visine i do oko 1-2 m debljine, sa dosta rijetkom, iroko ovalnom do okruglastom kronjom. Kora je tamnosiva, do oko 2 cm debela, u poetku glatka, kasnije uzdu raspucana. Korijenov sustav je jako razvijen s dubokim centralnim korijenom ( ila sranica ) i brojnim bonim ilama. Pupovi su smeasti ili zelenkastosivi, sa 2-4 sivosmee, fino dlakave ljuske. Listovi su neparno perasti, 20-40 cm dugi, sa 3-11 listia ( 5-9), naizmjenini, sjajnozeleni, vrni su neto dui i na duoj peteljci; imaju karakteristian miris. Lista u IV mjesecu. Cvjetovi su jednospolni; muki su skupljeni u debelim i dugim ( do 10 cm.) viseim macama resama , a svaki od njih se sastoji od 8 do 40 pranika i iz 3-5 listia neuglednog ocvijea, pojavljuju se prije listanja; enski su pojedinani ili u skupovima po 2-3 i lie na pupoljke. Plod je okrugao, najprije zelen, zatim crn, a u njemu je kotunjava ljuska i jestiva jezgra. Stanite mu je u pogledu zemljita zahtjevno trai duboka i rahla te neto vlanija zemljita, veinom na vapnencu, uglavnom u niim zonama SADRI : eljezo, kalij, kalcij, fosfor, sumpor, galnu, jabunu i limunsku kiselinu, uglikohidrate ( 12%), razne soli, glikozid juglandin, etrino ulje katranskog mirisa, juglena, inozitola, smole. PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE: Bere se mlado lie u proljee a plod ujesen. Mlado lie se odmah sui bez prevrtanja. Ozlijeeni, otpali ili ujesen ubrani listovi ne koriste. Svjee je lie aktivnije od suhog. Listovi se mogu brati do lipnja. Osueni moraju zadrati prirodnu boju. aj od orahova lia preporuuje se kao sredstvo za ienje krvi, protiv eerne bolesti, i utice, uz dodatak meda. Za ove bolesti lijek se priprema moenjem 5 lica listova koji se usitne u 1 litri bijeloga vina tijekom 24 sata. Pije se po 1 aica 2 X u danu. za lijeenje upale mandula i drijela priprema se ajni oparak od 100 g. Orahova lista koje se prelije s 1 litrom kipue vode, te se nakon hlaenja tim oparkom ispere, grglja drijelo. U pukoj medicini ajni oparak preporuuje se i kao oblog, za lijeenje upalnih procesa na onim kapcima, a njime se i masira vlasite jer spreava ispadanje kose. U narodnoj medicini posebno se preporua kupelj s orahovim liem. ajni se oparak ulije u kadu s toplom vodom. Tretman pogoduje izljeenju rahitisa, liajeva i krasta te pri prekomjernom znojenju nogu. Takoer se preporuuje i za lijeenje upala na spolnim organima. Zeleno usploe oraha: nezreli, zeleni plodovi oraha beru se na poetku srpnja, reu i sue. Zeleni orah ima mnogostruku primjenu: no najvie se od njih priprema orahovaa - rakija koja je univerzalno sredstvo za eluane tegobe. ORAHOVAA se priprema tako da se narezani i osueni plodovi maceriraju u komovici kojoj dodamo umbira, klinia i cimeta. U bocu sa irokim grlom stavimo ploke 5-6 zelenih oraha, pola grama umbira i cimeta, te 1 gram klinia. Zatim se stave 3 lice gustog eernog sirupa ( 2 lice eera ukuhaju se sa 2 lice vode), i nadolije komovicom do 1 litre. Zaepljena boca ostavi se na suncu 30 dana, potom napitak treba filtrirati i koristiti. Za masiranje vlasita glave pripremi se smjesa 200 g suhih zelenih oraha, koji se preliju sa litre crnog vina i litre maslinovog ulja. Smjesa je odlino sredstvo za jaanje kose i protiv nastajanja prhuti. Zeleni se orah s uspjehom primjenjuje i u kozmetici, osobito za bojanje kose. Za to se kuha 100 g. Suhog zelenog oraha sa 10 g stipse. Procijeena otopina slui za pranje kose. Osobito brinete dobivaju " prirodnu " boju i sjaj svoje kose. Protiv bijelog cvijeta u ena treba 4-5 velikih lica orahova lia kuhati 5minuta u litre vode, procijediti kroz istu lanenu krpu i time ispirati rodnicu. Isti se oparak moe upotrijebiti i za obloge koji se stavljaju na priteve i ireve na koi. Kupke u aju od 1,5 kg orahovog lia kuhanog 10 litara vode jaaju organizam, naroito slabunjave djece, a pomae i kod luenja loih sokova iz tijela, kod osipa i krofula. Voda mora biti zagrijana na 35 C. Radi reguliranja probave treba narezati 15 zelenih oraha i staviti u staklenku od 1,5 litre. Prelije se rakijom ili konjakom, doda 30 grama osuene naranine kore, komad cimetove kore, te -8 klinia, staklenku drati na suncu 6-8 tjedana. Pije se ujutro i naveer po mala aica. 118

bilje Prena i u prah samljevena ili istucana jezgra oraha uzima se 2-3 X dnevno koliko stane na vrh noa protiv nadimanja, a u prah istucana prena ljuska zrelogoraha uzima se 2-3 X dnevno, koliko stane na vrh noa s malo vina radi lakeg mokrenja. Za jaanje probavnih organa i miia dobro je 60 g ekstrakta od orahovog lia i 120 g glicerina politi s 300 ccm destilirane vode ( ili prokuhane), pa piti po 1 kavsku liicu poslije ruka i veere. Svaka liica sadri po 1 g ekstrakta. Orahovo ulje dobiva se tako da se nezrele ljuske kuhaju u ulju na pari, uz dodatak male koliine amonijaka. To ulje slui za mazanje koe radi zatite od opekotina pri sunanju. Posebna znaajka orahovog ploda je to potie proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, pridonosi jaanju obrambenih snaga organizma. Po nekima regulira krvni tlak. Preporuuje se kao lijek protiv crijevnih parazita, kamena u mokranom mjehuru, te kod dijabetesa. Orah sadri nezasiene masne kiseline, mnogo cinka, sumpora, fosfora, joda, te magnezija i pridonosi jaanju srca, a sadri i B vitamine. Oni koji pate od probavnih smetnji trebali bi jesti orahe, a izvrsni su za jetru, a povoljno djeluju na rad crijeva. Bolesnici koji imaju bolesnu jetru i ne podnose nikakvu masnou, mogu bez smetnje jesti umjerene koliine oraha. aj od orahovih pregradaka: Ovaj aj djeluje protiv ovapnjenja koronarnih arterija, sranih bolesti i temperature: esto suenje arterija odraava kronino trovanje nikotinom. Lijek za gore navedene bolesti se nalazi u pregradcima izmeu jezgri; od tih pregradaka priprema se aj: naveer 4-5 pregradaka namoimo, a ujutro skuhamo kao aj i natate ga popijemo. aj treba trajno piti, a djeluje takoer protiv povienog tlaka i bolova u prsima. Ovaj aj djeluje uspjeno i protiv vruine koja je u vezi sa sranim bolovima. Ve se poslije prve alice aja opaa poboljanje, a ako su bolovi trajni, treba i dalje uzimati aj dokle god bolovi i vruina ne prou.

OTROVNO BILJE PITOMOG IZGLEDAOprezno u prirodi s malom djecom! Najveu opasnost mogu predstavljati otrovne umske bobice, koje se lako mogu zamijeniti jestivim. Povratak prirodi, uz sve prednost, ima i drugu stranu. Iako rijetko, nekada se ipak dogodi da nedovoljno vjeti sakupljai samonikloga jestivoga bilja ili djeca pogrijee. Ovakve zabune i neznanje te radoznalost najee vode u bolnicu, ako se stigne na vrijeme. Nekada su to teka trovanja s neizvjesnim ishodom. Ovakve greke najee su prilikom etnji sa malom djecom i prilikom branja tamno obojenih umskih bobica i plodova, koji su meusobno vrlo slini. Zamjena jestivih izdanaka i listova s nejestivim je kudikamo rjea. Ustvari, samo mali broj umskih izdanaka je otrovan, a na to najee upozorava i neprijatan miris takvoga raslinja. meu otrovnim biljem iji plodovi izgledaju primamljivo, izdvojiti u samo neke najrasprostranjenije, na koje se najee nailazi: VELEBILJE : ( pomonica) ( Atropa belladonna ) je vrlo rasprostranjena biljka u naim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova u svakom prljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinani i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao vinja krupne bobice. Modrocrvene su boje i imaju tamnoljubiasti sok. Listovi bunike nisu slini listovima nijedne jestive biljke. Ali, bobice su vrlo opasane i otrovnenaroito za djecu; jer je ukus otrovnih plodova izrazito prijatan. PASKVICA ili pomonica ( Solanum dulcamara ) je povijua koja raste u svim naim krajevima. Cijela biljka je izuzetno otrovna i moe prouzrokovati teka otrovanja. Listovi paskvice nisu slini listovima nijedne jestive biljke, a bobice mogu se lako zamijeniti. Takoer, otrovne su bobice iroko rasprostranjene biljke PASJE GROE ( Lonicera nigra ), ije crne, sjajne bobice su veliki mamac za djecu. Prilikom branja jestivog luka SRIJEMUA, ( Allium ursinum) treba paziti da se ne zamijeni za otrovni MRAZOVAC ( Colchicum autumnale), te kozlaca ( Arum maculatum), koji su izrazito otrovni, dodue u homeopatskim pripravcima su ljekoviti. S obzirom na slinost ovog luka koji je ljekovit, sa mnogim otrovnim vrstama, treba dobro poznavati ljekovito bilje, da ne doe do kobne zabune. Nadalje, vrlo su otrovne biljke, a esto se nau u djejim ustima su : 119

BLJUT ( Tamus communis), povijua, ije bobice su vrlo otrovne, izazivaju jako povraanje i proljev. Kod bljuta su mnogi izgubili ivot iz neznanja. BOUR ( Paeonia officinalis), takoer je otrovan, djeluje narkotino. U sutini otrovne su i bobice BRLJANA, te svakako izbjegavati da dou u djeja usta. BUNIKA ( Hyoscamus niger) je smrdljivi korov kraj naselja, a djecu privlai svojim otrovnim bobicama; a znaci trovanja slini su onima kod velebilja : ovjek osjea kao da lebdi i da nogama ne dodiruje zemlju, hvata ga san i on pada u komu, jer nastaje paraliza CNS, osobito centra za disanje. Svi dijelovi bunike su otrovni. Plod je ukastosmea i na vrhu nazubljena ahura s poklopcem, puna sjemenja. Biljka je dlakava. URICA ( Convallaria majalis ), je takoer otrovna, a ujesen privlai svojim crvenim bobicama. JADI ( Aconitum napellus) je takoer vrlo otrovna, smrtonosna biljka. KUNJAK ( Datura stramonium) je biljka koja zaudara, ali njezino sjeme je otrovno, kao i listovi. U homeopatskim pripravcima je ljekovit. Znakovi trovanja su jednaki kao kod velebilja, samo to se javlja jo glavobolja, sumanutost, gubitak pamenja, ubrzani puls, ubrzano disanje, vizije i haluciniranje, prestanak stolice i mokrenje. Protiv delirija daje se kloral i kloroform, ali ne morfin. PASDRIJEN ( Rhamnus cathartica ) je takoer meu otrovnim biljkama. Otrovna je takoer vrlo lijepa PUSTIKARA CRVENA ( Digitalis purpurea), a plod je pregraena ahura, puna sitnog, mrkoukastog sjemena koje vjetar raznosi. Biljka je opasna za srce Nepoznavanje djelovanja VRATIA ( Tanacetum vulgare) moe imati neeljene posljedice. Jako je otrovna i biljka ZEJI TRN UTI ( Sarothamnus scoparius) a djeluje otrovno na srce i krvne ile, u odreenoj dozi gui, paralizira i ubija. ZELENIKA ( Ilex aquifolium) je vrlo jako otrovna biljka, naroito za srce, slino digitalisu. Pri nerazumnoj upotrebi ubija i UTILOVKA ( Genista tinctoria) a djeluje na ivce. Zato, prilikom etnji, pripazite na djecu, i gledajte to stavljaju u usta. takoer, ima jo otrovnih biljaka, koje ovdje nisu napomenute, a prilikom trovanja, najbolje je ponijeti dio biljke kojom se otrovalo, kako bi lijenici znali dati protuotrov.

PASIFLORAPASIFLORA ( Passiflora incarnata L.) Porodica : Passifloraceae Rod: smokve Farmakopejski naziv: nije u farmakopeji. Ostali nazivi : Isusova muka, Kristova kruna, Kristovo cvijee. OPIS: Vrsta koja se najvie uzgaja na otvorenom je P. Caeruela, ali nema ljekovitih svojstva kao P. Incarnata. Ova lijepa i graciozna jednogodinja biljka (ili pak trajnica) , kojoj je pradomovina Peru i Brazil, odakle je prenijeta u 17. stoljeu. Biljka je povijua, vrlo lijepih, velikih cvjetova purpurne boje, u sredini malo bijelih a na rubu nebeski plave boje, udne grae i oblika,; upravo zbog toga su panjolski misionari u J. Americi nazvali pasifloru Kristovom krunom pasifloru su smatrali simbolom Isusovih muka. Sjevernoameriki Indijanci je smatraju ivotnim eliksirom i stavljaju je u vodu za pie. Pariki lijenik Leclerc dokazao je da ta biljka ima umirujui uinak na ivanu nestabilnost. Godine eksperimentiranja dokazale su da se moe upotrebljavati bez ogranienja za lijeenje depresije i mentalne smetenosti. Plodovi su jajaste bobe, ugodnog okusa, dok za razliku plodovi uzgojeni u Europi imaju okus po medu i nisu toliko ukusni. Cvate od srpnja do listopada, ponegdje ve u lipnju, a cvasti e samo na toplom i sunanom mjestu. Razmnoava se sjemenom ili poludrvenastim reznicama. Biljkama treba omoguiti potporanj za penjanje. PRIPREMANJE, PRIJENA I DJELOVANJE: Za lijeenje se koriste cijeli nadzemni dijelovi biljke, zajedno s cvjetovima i plodovima, paljivo se sui. Za jelo se plodovi sabiru prije mraza, te se ili sue ili koriste svjei. Najvanije ljekovite tvari su flavonoidi, eterino ulje, te tvar harmin kojem se pripisuje umirujue djelovanje. Sadri takoer gorke tvari koje utjeu na ublaavanje greva i boli u probavnim 120

bilje organima. Pomae protiv nesanice, od prenapornog intelektualnog rada, protiv neurastenije, histerije i drugih ivanih poremeaja, uspjeno lijei alkoholiare. Najee se koristi u obliku tinkture ili ekstrakta, ili u obliku drugih galenskih pripravaka, a djelovanje joj se pojaava dodavanjem matinjaka, gospine trave ( pljuskavice), odoljena i hmelja, jer sve te biljke imaju umirujue djelovanje. Idealno protiv nesanice. Poznat je francuski preparat Passiflorine koji sadri u sebi pasifloru, koru vrbe, cvijet gloga i eer. Pasiflora smiruje ivce, ne u sluaju nesanice kojima je uzrok bol, nego kad je rije o psihikoj prenadraenosti brige, intelektualni rad, neraspoloenje Doktor R.Swinburne Clymer preporuuje pasifloru u sluaju nesanice i nervoze. On pie : Ona umiruje i ublaava ivani sustav te Priroda nikad ne prepisuje lijekove koji izazivaju ovisnost. Pasiflor avrlo djelotvorno zamjenjuje narkotike. On savjetuje slijedei preparat protiv nesanice: Tinktura ika ( Scuttelaria) u koliini 3 centilitra i tinktura pasiflore u istoj koliini. Doza je 2 60 kapi razrjeeno u ai vode, prema potrebi. Takoer, pasiflora djeluje na poboljanje cirkulacije, regulira visoki krvni tlak, ublaava simptome PMS a. Pomae i kod oporavka od gripe, a sama biljka izaziva san koji se ne razlikuje od normalnog sna, za razliku kada se uzmu sintetiki preparati za spavanje ( Cerson). Ne dovodi do malaksalosti, ne izaziva ovisnost, . Biljka je djelotvorna i kod bolesti organa za disanje. Tinktura: svjea biljka ubrana u svibnju za vrijeme cvatnje, uzima se 30-40 kapi naveer prije spavanja. U vodi namoen plod raslaujue je pie, pomae protiv skorbuta i unih bolesti. aj od pasiflore: 1 ajnu liicu usitnjene suhe pasiflore preliti sa 2,5 dl vrue vode te poklopljeno ostaviti 10-15 minuta, tekuinu procijediti i uzimati 2-4 puta na dan. Engleski botaniar T.C. Taws protiv neprospavanih noi propisuje smjesu od po 15 grama pasiflore, valerijane i hmelja u pola litre vrele vode. Odmah maknuti s vatre i pustiti da stoji nekoliko sati, procijediti i uzimati jednu vinsku au ( dakle 2 dl) pola sata prije spavanja, na taj nain se potie prirodni san prirodnim sredstvima, a probuditi ete se u punoj formi.

PatlidanPatlidan ( Solanum melongena L.) Nije u farmakopeji. Patlidan je jednogodinja vrtna biljka porijeklom iz Indije i Afrike. U Europi se prvi put spominje u 13. stoljeu. Biljka je visoka oko 1 metar, ima velike krpaste listove, krupne modre cvjetove, te okrugle, elipsoidne ili krukolike mesnate plodove ( bobe) duge do 30 cm. Vanjska koa im se jako svijetli, a varira od tamno ljubiaste do ponekad i bijele. Meso je zelenkastouto, sirovo mirie na gljive. Ono, kao i kod bundeve sadri mnogo vode, a uz to eera (3-4%), vitamina B, fosfor, kalij, kalcij, eljezo. Patlidan moe biti ugodna promjena u esto jednolinoj bolesnikoj prehrani, a pogotovo za one koji boluju od eluca i crijeva. Koristi se oguljeni plod patlidana. Bogat je vitaminima grupe B, vitaminom C, kalcijem i kalijem. Osim toga sadri terpene tvari koje spreavaju tumore. Sadraj vode oko 93 %, 13 kalorija na 100 g. Indikacije : slabokrvnost, problemi s mokrenjem, bolesti srca kao to su ubrzani otkucaji i ekstrasistole. Sok: od 100 g. patlidana dobije se 51 ccm soka ugodnog okusa, a premda je pri prvom gutljaju sok sladak, kasnije postaje gorak i stee usta. Sadri : vitamin C 3,06 mg , vitamin B1 0,02 mg, vitamin B2 0,025 mg, karotin 0,02 mg, sumpor 8,16 mg, fosfor 7,65 mg natrij 2,35 mg kalij 112,20 mg, magnezij 6,12 mg, kalcij 5,10 mg, eljezo 0,25 mg. Za poboljanje okusa moe se dodati sok cikle, a u tom sluaju u napitku se viestruko poveava udio sumpora, fosfora, natrija, kalija dva, magnezija esnaest, eljeza ak 24 puta ! Pire od patlidana za 4 osobe: pripremanje traje 20 minuta, kuhanje 25 minuta i ekanje 1 sat. Potrebno je 2 patlidana, 1 limun, 2 mlada luka, 1 reanj enjaka, 5 perinovih granica, 1 121

granica kopra, 1 jogurt, 1 licu sjemenki sezama, malo vrlo ljute crvene paprike, 3 lice maslinovog ulja, sol, papar. Ukljuite penicu da se zagrije na 180 C, operite i obriite patlidane; nabockajte ih vilicom i omotajte aluminijskom folijom i poslaite na lim. Stavite patlidane u zagrijanu penicu i pecite 20-25 minuta, da omekaju. Koa moe malo zagorjeti. Ostavite ih da se hlade. Operite, obriite i oistite i nareite mladi luk, oljutite enjak, i nasjeckajte ga s opranim i obrisanim zainskim biljem. na teflonskoj tavici bez ulja isprite sezamove sjemenke da samo malo poute. Proreite patlidane, pa licom izvadite mekanu sredinu, stavljajui ih u zdjelu. Zdrobite vilicom. Promijeajte iscijeeni limunov sok, jogurt, luk, maslinovo ulje, ohlaene sezamove sjemenke, te enjak sa zainskim biljem. Posolite, popaprite, zainite sa malo ljute crvene paprike. Dobro izmijeajte, a jo bolje smrviti uspravnim ( turbo) mikserom. Provjerite okus, po potrebi dosolite, i /ili dodajte paprike. Posudu pokrijte rastezljivom plastinom folijom. Pustite da se u hladnjaku hladi najmanje 1 sat. Posluite dobro rashlaeno s dvopekom, ili krekerima. Kao prilog je dobar za hladna jela od povra i mesa. Kao zdrav i uravnoteen obrok, naroito za one koji nakon jela esto osjete napuhnutost, preporuujem patlidane s kravljim sirom i rajicom: za 4 osobe / 270 kalorija po osobi / potrebno je kilogram oguljenih patlidana, koji se nareu na krike debele pola centimetra, zatim se posoli i ostavi da odstoje i izgube gorinu. Oprati ih, posuiti, namazati uljem, i pei na dobro zagrijanom rotilju. Oguliti 400 g. zelenih rajica, odstraniti im sjemenke i izmiksati. Dodati malo soli, koji listi bosiljka, malo feferona, i po elji malo timijana. Poslagati patlidane u vatrostalnu posudu, dodati rajicu, zatim 200 g. kravljeg sira, 40 g. parmezana narezanog na listie, i zapei u penici zagrijanoj na 180 C, oko 10 minuta. Dobro pokriti jelo aluminijskom folijom a uklonite je nekoliko minuta prije kraja peenja da se na jelu stvori korica.

PELIN (VRTNI)PELIN ( Artemisia absinthium L.) OSTALI NAZIVI: pelin vrtni, pelen, osena, pelinek, vakanac,akenac,beli pelin,dul,gorika,oksijenac,pelim,turski neven,vermut,uhki pelin. LJEKARNIKI NAZIV : Herba Absinthii ,Aetheroleum Absinthii, Absinthii folium. NAPOMENA: POTO PELIN SADRI OD AKTIVNIH TVARI U ETERINIM ULJIMA KETON TUJON, KOJI JE U VEOJ DOZI OTROVAN, JER DJELUJE NA NEUROMIINI APARAT I IZAZIVA TETANUSNE GREVE I PSIHIKE POREMEAJE (absinthismus ). VANO : PRIPRAVKE OD SAMOG PELINA NE PITI DUE OD 4- 6 TJEDANA!!! OPIS BILJKE: Pelin je trajnica, s razgranjenom stabljikom, polugrmastog oblika, naraste do 1 metra. Stabljika je okrugla s perasto razdijeljenim listovima. Stabljika i listovi pokriveni su sivo-bijelimpustom. Cvate u grozdu sitnim sunovratim glavicama, cvijetovi se sastoje od ake s uskim lapovima, blijedoutog, ljevkastog, na krajevima peterodijelnog rascijepljenog vjenia, 5 pranika i nadrasla plodnica. AKTIVNI SASTOJCI: mnogo gorkih tvari, absinthin, anabsinthin, oko 5 % eterinog ulja azulena, jabunu i jantarnu kiselinu, tanin i eljezo. Ulje ima terpena, oko 3-10 % tujona ( neki ga nazivaju i tanaceton i salvon), koji ini pelinovo ulje otrovnim. ZNAKOVI TROVANJA: POVRAANJE, GLAVOBOLJA, ZBUNJENOST, NESVJESTICA. To se naroito dogaa kod predoziranosti u uporabi protiv glista, kod prekomjernog uivanja pelinkovca, te kod izazivanja pobaaja. Umjesto njega se u te svrhe koriste lincura i kiica ! KORISTE SE: Cvjetni vrci s listiima, koji se beru u lipnju i srpnju, ( dok se pelin jo nije potpuno rascvjetao), a lie u jesen, sui se u hladu 2 6 tjedana, odabire se dvogodinja biljka! 122

bilje Ve je napomenuto da je pelin vrlo gorka okusa. Izvanredno je sredstvo za ienje krvi i jaanje eluca. Upotrebljava se u lijeenju loe probave, nadimanja, prejake spolne nadraenosti, slabog apetita, podrigivanja, garavice, glista , bolesti jetre, slezene, bubrega, utice, groznice, gruanja krvi, mokranog mjehura, vodene bolesti, osipa. Koristi kod izmjene tvari u organizmu, debljine, eerne bolesti, duevnim smetnjama, koje vie/manje imaju dublji uzrok u neredovitom radu probavnih organa, smetnje u radu jetre, ui, slezene i enskih spolnih organa. PRIPREMA LIJEKA, PRIMJENA, DJELOVANJE, RECEPTURE: Pelin se koristi u obliku aja, tinkture i ekstrakta, a moe se koristiti i u obliku praka. ZBOG JAKE GORKOSTI PELIN SE NE KUHA, NEGO SAMO POPARI; ISTO VRIJEDI I ZA PRAAK OSUENA PELINA. Djeluje kao tonik za jaanje; kao amarum za podsticanje teka; digestivum za reguliranje probave; carminativum - protiv nadutosti i vjetrova; emenagogum - za regulaciju menzesa, antihelminthicum protiv glista, te antiflogistik protiv upale sluznice i koe. Kod otrovanja olovom i ivom naroito grafiki radnici : u toku dana popiti u gutljajima 2 male alice aja koji se priprema tako da se 1 kavska liica pelina popari s 2 dl kipue vode, nakon 10 minuta se procijedi. Pelin uz dodatak matinjaka ( Melissa off.) u jednakim dijelovima djeluje stimulativno na ivce i na rad mozga. Ako se tim ajem 2 do 3 puta dnevno ispiru oi jaa vid. Bolna i grevita menstruacija: 20 g listova pelina i isto toliko vrbove kore (Salix caprea), te 10 g cikorije ( Cichorium intybus); trave usitniti, dobro pomijeati. U 1 litru prokljuale vode staviti 10 g mjeavine od gore navedenih trava, kuhati poklopljeno 2 minute; kad se aj ohladi, dodati 5 junih lica meda i dobro promijeati. Procijediti i piti po 1 dl svaka 2 sata. PRIPREMA TINKTURE: 50 g pelinovog cvijeta moi se u litre konjaka 14 dana, a zatim odfiltrira. Uzima se po 30 do 6o kapi triput dnevno, ili 1 kavena liica tinkture 2 puta dnevno. Ta tinktura otklanja bolove i muninu, pa se moe koristiti na putovanjima. Protiv jakog mravljenja uzima se ujutro 20 do 30 kapi pelinove tinkture, a naveer 25 do 30 kapi ipkove tinkture, pola sata prije jela. PRIPREMA PELINKOVCA : 15 20 grama pelina ( gornja treina sa cvijetovima) moi se 8 dana u 1 litri crnog dalmatinskog vina, a zatim procijedi. Pije se po 1 aica dnevno i to pola sata prije jela - doruka. PELINOVO ULJE: dobiva se ekstrakcijom od nerascvjetanih cvjetova. Uzima se 3 puta dnevno po 10 kapi prije jela, kod bolesti jetre, slezene, gruanja krvi, enskih bolesti, te za jaanje eluca. VINO OD PELINA ZA JAANJE I POSPJEIVANJE MENSTRUACIJE: 30 g pelinovog lia ili bolje lia i cvijeta u jednakim omjerima, moiti 24 sata u 60 g konjaka, zatim dodati 1 litru kvalitetnog bijelog vina i ostaviti uz ee mukanje da odstoji 10 dana. Procijediti,i piti tri puta na dan po 1 2 kavene liice u vodi ili pivu, prije jela, u toku 2 3 tjedna. NAPOMENA: NAKON TRI TJEDNA PREKINUTI , PA PONOVITI UKOLIKO JE POTREBNO NAKON 30 DANA ! Da bi se sprijeilo trovanje pelinom, ali i bilo kojih drugih ljekovitih pripravaka, treba se striktno i disciplinirano, te tono pridravati navedena uputstva, a ni u kojem sluaju prekoraiti ni naznaeno vrijeme uzimanja, ni koliinu lijeka ! KAO PRVA POMO, ALI SAMO KAO PRVA POMO DO ODLASKA LIJENIKU KOD TROVANJA GLJIVAMA I PESTICIDIMA MOE POSLUITI PIJENJE VEE KOLIINE RAZBLAENOGA JABUNOG OCTA U KOJEMU JE KUHAN PELIN.

PERINPetroselinum hortense), / P. sativum Hoffm./ Porodica: Umbelliferae titarke. Ostali narodni nazivi: a, majdonos, petrusin, petrusimul, petroil, zelen, peterilj, Porijeklo: Teko je odrediti pravu domovinu ove biljke; nalazimo je ne samo u Europi, ve i u 123

Sjevernoj i Junoj Africi, Indiji, Japanu, Australiji i Novom Zelandu. Smatra se da bi joj domovina mogla biti podruje zapadnog Sredozemlja: panjolska, Maroko, Tunis i Kanarski otoci. Stanite: Raste kao samonikla biljka, ali i kao zainska biljka koja se uzgaja u vrtovima. Srodne vrste: neupuen ovjek lako ga moe zamijeniti sa otrovnom kukutom (Conium maculatum) i s divljim perinom (Aethusa cynapium). O biljci: Perin je jednogodinja ili dvogodinja biljka s bijelim, tankim i repastim korijenom. Stabljika je gola, malo ljebasta i uglasta. Listovi su razliitog oblika, cvjetovi su sloeni u titac. Cvjetni vjeni je ukasto-zelene boje. Cvate od svibnja do lipnja. Sjeme sazrijeva u kolovozu i rujnu. U proljee i jesen kopa se korijen, sjeme se sakuplja neposredno prije sazrijevanja dok cijelu biljku moemo najbolje iskoristiti kada je u cvatu. Koristi se i u veterini. Kod ivotinja plodovi perina daju se protiv crijevnih parazita (psi i svinje). Kod svinjskog vrbanca plodovi stueni u prah. Stari Grci su ga davali kao hranu konjima za borbu, perinovim liem bi okrunili pobjednike olimpijskih igara i pjesnike. Smatrali su ga i za simbol smrti; posipali su ga preko grobova svojih mrtvih. Kad se kae : "treba samo jo perin" znai da ovjek umire. Stari Grci ga nisu upotrebljavali za kuhanje - stari Rimljani su ga voljeli jesti. Ukusi su razliiti ! U srednjem vijeku su vjerovali da sjeme tako kasno isklija jer mora prije nego isklija sedam puta do vraga i nazad. Vjerovali su, takoer, da presaivanje perina znai nesreu, pa su ga zato vrtlari izbjegavali. Droga: list Petroselini folium, sjeme, korijen, cijela biljka. Ulje ( P. oleum) dobiva se iz zdrobljenih plodova perina destilacijom pomou vodene pare. Ulje je bezbojno i jako lomi svjetlost. Sastav i aktivne tvari: do 7% eterinog ulja, 20% masnog ulja, palmitinska kiselina, aleuron, tanin, uta boja, glikozid apiin (djelovanjem vode hidrolizom prelazi u apiozu i trioxiflavon apigenin), perinov kamfor apiol, keton, eer, krob, sluz, i dr. U 100 grama svjeeg lista ima vie od 170 mikrograma vitamina C, dok ga u korijenu ima 4 puta manje ! U listu ima do 8 miligrama karotina te vitamini B grupe, meu kojima i traeni i neophodan vitamin B12 Hranjiva vrijednost se oituje u obilju minerala ( u 100 grama lista ima ih 1630 miligrama). Polovica od te koliine otpada na kalij, a ima i eljeza i kalcija, te magnezija, mangana, bakra i dr. Djelovanje:Perin je diuretik, pomae u izluivanju soli iz organizma. Zbog toga se preporua kod oboljenja bubrega, upali prostate, pri oteanom mokrenju u sluajevima oticanja, naroito nogu, te otklanja nadutost od plinova, reumatizma, artritisa, gihta, debljine i celulita, te svjee zdrobljeno lie protiv bolova u uhu i zubobolji. Djeluje i na spolne lijezde i kod neplodnosti. Ukoliko ste odluili smraviti a jedete kao ptiica a na vagi vam kile ne odlaze udite se to se to dogodilo? A ustvari, na poetku vae kure organizam gomila vie vode i naravno kilogrami ne odlaze. Mlade ene u elji da to prije smrave esto uzimaju diuretike. No, im prestane terapija (pod navodnicima) diureticima, u tijelu se ponovno zadrava vie soli koja pak vee vie vode nego ranije. I ovim zaaranim krugom ne samo da se ne poveava tjelesna teina, nego mogu nastati i druge tegobe: otekline lica i zglobova. Ako se elite osloboditi vika kilograma ponite sa perinom ! Napravite sami jednostavan napitak - operite vezicu perina, usitnite je, prelijte s 3 dl hladne vode, poklopite i pustite stajati 8 sati. Zatim tijekom dana malopomalo pijte tu tekuinu i budite strpljivi: finom papicom bilo je lako zaokruiti se, postati ponovno tanak malo je tee ! Navodno i potie rast. Openito se dodaje hrani kao preventivno sredstvo protiv bolesti, a prvenstveno kao zain. PERIN KUHANJEM GUBI VITAMIN C ! Najbolje ga uzimati neposredno PRIJE jela. Najbolje ga je koristiti svjeeg, najvie sat vremena poslije berbe. aj od sjemena perina takoer sniava tjelesnu temperaturu. Indikacije: nadimanje, grevi i vrenje u crijevima, vodena bolest, lagano pospjeuje menstruaciju. Ubraja se u biljke koje otvaraju. Kod lagane impotencije. Kod kroninog artritisa 10 grama perinovog korijena prokuhati 1o minuta u 3 dl vode. Pustiti mirovati 15 minuta, procijediti i piti jedanput na dan - natate ! Kod vodene bolesti 1 veliku licu usitnjenog korijena kuhati 5' u 2,5 dl vode (ili 1oo grama/1 litru vode), pustiti da se hladi samo od sebe 10' i naravno, procijediti. Pije se 2-3 X dnevno po alica. Ili: 1-2 male alice u gutljajima tijekom dana. Uinak je bolji ako se perinu dodaju jednaki dijelovi abdovine Sambucus ebulus, krkavine - Rhamnus i borovice Juniperus. Kontraindikacije nepoeljno djelovanje: Kod upalnih procesa u bubrezima. Kombinacije i recepture: Kod impotencije u sastavu sa rosopasom, koprivom, bosiljkom, ikom, 124

bilje jaglacem list, sljez plod, celer, lavandula, stolisnik. U kombinaciji s drugim biljkama kod astme. Protiv upale mokranih putova :pomijeati u jednakim dijelovima po 10 grama sitnice (Herniaria), lista breze i korijena zejeg trna, perinovog ploda i metvice, te 30 grama lista medvjeeg groa. Dvije june lice mjeavine popariti sa 4 dl kljuale ( uzavrele) vode i poklopljeno ostaviti 2 sata, pije tijekom dana umjesto vode. U sluaju uboda insekta pomau oblozi od zdrobljenog perinovog lista. Za spolne lijezde te kao blagi afrodizijak uzima se mjeavina od po 3 kavske liice samljevenog perinovog ploda i 3 liice sitno narezanog korijena. Nije loa kombinacija od 3 kavske liice sitno narezanog korijena perina, i celera, ili po 3 kavske liice perina i breze. Svaka od tih kombinacija popari se s 1/2 litre kipue vode i poklopi, odstoji 2 sata te se pije u 3 obroka prije jela. Takoer za impotenciju koristi se apiol*, ustvari sjeme perina ( Fructus petrosilini) u dozi 50 grama, od koje se 1 ajna liica prelije aom kipue vode. Pije se 1 aa poslije ruka do veere u 3 navrata; izaziva irenje krvnih ila spolnih organa i nadrauje (uzbuuje). Kod upale bubrega koristi se mjeavina ( ne kod akutne upale bubrega !) od borovice plod = 10 grama, isto toliko i korijena i lista perina, 5 grama preslice, 3 grama korijena b. Sljeza, svila od kukuruza 5 grama, i 3 gram peteljki od treanja, i na kraju 1 gram kiice. Sve dobro izmijeati, mjeavinu preliti sa 1 litrom hladne vode, zagrijati i pustiti da 5' vrije, poklopiti i pustiti da se hladi 15'. Procijedi se i pije umjesto vode. PERINOVO ULJE: skuhati cijelu biljku, uvarak procijediti kroz platnenu krpu. Nakon 2 sata licom pokupiti ulje to pliva na povrini. Uzima se na kapi ! NAPOMENA U VEZI IMPOTENCIJE: nerealno je oekivati da e alica aja, nekoliko kapi ili jedna pilula rijeiti sve tekoe vezane uz impotenciju, jer se ipak ovdje radi i o poremeenom spolnom ivotu. Ipak, ispravno odreen i kratko vrijeme uziman pripravak moe pomoi mukarcu i eni da prevladaju krizu. Nije dovoljno uzeti pripravak i ekati da se dogodi neto, treba se upustiti u ljubavnu igru za uspjean seks uz iskrene osjeaje, ugodu, glazbu i au dobrog vina vie e pomoi nego svi mogui afrodizijaci ! * Apiol izaziva kontrakcije maternice te se zloupotrebljavao kao arboritiv. Pustite prirodu da bude prirodna ! (Prof. Kollath)

PITOMI KESTENPITOMI KESTEN ( Castanea sativa Mill.) - Fam. Fagaceae Sinonimi : Castanea vesca OPIS : umski drvo listopadno drvo visine do 30 metara, u mladosti sa glatkom korom koja kasnije postaje maslinastosmea , a u starosti smeesiva i uzduno ispucala. Rasprostranjeno u podruju sa vlanom klimom, dugim vegetacijskim periodom ( 6-7 mjeseci), i blagim jesenima, odnosno tamo gdje nema kasnih proljetnih ni ranih jesenskih mrazeva. Rasprostranjen u Junoj Europi, podruju Sredozemlja, naroito Italije. Raste na izrazito kiselim zemljitima ( pH prosjeno 4-5). Razvija bujnu i veliku kronju. Korijen prodire duboko u zemlju, sa ilom sranicom, od koje se bono granaju jake i takoer duboke bone ile. Vrni pup je vei od postranih. Nalazimo ga u istim, veinom u mjeovitim sastojinama listopadnog drvea. Lie mu je duguljasto, po obodu grubo nazubljeno. Listovi su naizmjenini, lisna plojka tvrda, koasta na licu gola, tamnozelena i sjajna, na naliju dlakava. Listovi dosta rano opadaju, a lista u svibnju. Cvjeta poslije listanja lipanj. Muki cvjetovi su u grupicama od po 3 i vie sakupljeni u uspravne 10-30 cm. duge prividne klasove sa dlakavim vretenom, a pri njihovoj osnovi nalaze se enski cvjetovi, te je kesten jednodomna biljka. Plod je sloen u loptastu bodljikavu kupolu, koja kad sazri, puca na etiri renja, a u njoj su 1-3 smea jestiva ploda ( maroni). LIST ( Castanae folium) sadri oko 95 tanina, smole, i drugih tvari, a upotrebljava se kao sastojak mnogih preparata protiv velikog kalja, a moe posluiti takoer kao zamjena za pravi aj. PLODOVI sadre 45-58 % kroba, do 34 % saharoze, 4-7 % bjelanevina, i do 3 % tanina. 100 grama ploda daje 213 kalorija. ispeeni ili kuhani ukusni su za jelo i upotrebljavaju se za spremanje pirea i slatkia. KORA ( castanae cortex) i drvo ( Castanae lignum) sadre preko 10 % tanina pa se upotrebljavaju kao adstrigensi i kao taninske sirovine u tavljenju koe. UPOTREBA : veinom u prehrani, ali treba imati na umu da iako je vrlo hranjiv, teko je 125

probavljiv. Kestenov med dobar je za bolesti dinih organa. Svi dijelovi kestena koriste se zbog tanina u lijeenju zaustavljanju proljeva. aj od listova upotrebljava se kao lijek protiv hripavca, velikog kalja. Kod nas se slabo koristi u lijeenju!, dok se u drugim dravama koristi kao sredstvo za ienje, protiv bacanja krvi iz plua, protiv proljeva, kod kriobolje / Hexenschu /, kod tekog disanja.

PIVSKI KVASACU narodnoj medicini je pivski kvasac poznat kao lijek za mnoge bolesti, a mjesto je naao i u slubenoj oficijelnoj medicini. Meutim, ne treba ga uzimati u svjeem stanju iz vie razloga: brzo se kvari, gorkog je okusa, izaziva nadimanje, gljivice uzimaju iz hrane u probavnom traktu vitamine B grupe koji su im potrebni za razvoj i razmnoavanje, a organizam nije u stanju iz ivih stanica (gljivica) iskoristiti niti vitamine B grupe niti druge hranjive sastojke. Stoga se danas proizvodi osueni pivski kvasac, koji organizam lako i potpuno iskoritava. Meu korisnim sastojcima se posebno istiu proteini koji su slini onima ivotinjskog porijekla, mineralni sastojci i vitamini, osobito B grupe. Preporuuje se u svim ivotnim dobima zbog zatitne funkcije s tim da dnevna doza podijeljena u tri jednaka dijela ne smije prelaziti est do deset grama. Suhi pivski kvasac ima znaajnu ulogu u dijetoterapiji mnogih bolesti: eerna bolest, oboljenja probavnih organa, upala eluane sluznice, ir eluca, kod oboljenja jetre i unih putova, zatvora, kao i u dijetama za mravljenje jer podstie gubljenje teine. Rezultati djelovanja ne uoavaju se odmah ve najee poslije jednog do dva mjeseca.

PLUNJAKPLUNJAK ( Pulmonaria officinalis L.) Porodica: Borraginaceae Farmakopejski naziv : Pulmonariae folium, herba. Ostali narodni nazivi: digerinjak, medunica, kudravac, zdravilna plunica, lisac, liac, trava od buje, turski svati, velik danak, igerinjak, medunika. Plunjak spada meu lijepe proljetne cvjetove naih bjelogorinih uma. Lako ga je prepoznati po vrlo karakteristinoj boji cvjetova koji su u poetku crvenkasti, zatim modrikasti, a jedni i drugi su na istoj biljci. Ljeti, kada nema cvjetova a djelomino ni cvjetnih stabljika, razvijaju se prizemni listii koji su vrsti i relativno veliki , a lako se prepoznaju po bjelkastim pjegama na gornjoj strani lista. Plunjak je odavno poznati lijek za iskaljavanje. Sam naziv " Pulmonaria" na latinskom znai plua, a upotrebljava se cijela biljka. Pije se kao aj u mjeavini s drugim biljkama, oslaen medom. Plunjak je danas omiljeni aj i sastavni dio mnogih plunih ajeva. LJEKOVITO DJELOVANJE: s uspjehom se primjenjuje kod svih katara dinih putova, naroito kalja s manje ili vie izbacivanja sluzi, kod gripoznih pojava, te kod krvavog kalja i upale plua, kroninog bronhitisa i plunih tuberkuloza. Koristan je za ienje krvi i obnavljanje tjelesne snage, protiv promuklosti, upale u grlu i prsima. Sadri eljezo, vapno kalcij, sluz, tanin, ulje, silikat. Bere se u svibnju i lipnju. Upotrebljava se lie, rjee itava biljka u cvatu (bez korijena !. Cvate od oujka do svibnja. Priprema aja: 1 velika lica osuenog ia popari se s 3 dl kipue vode i nakon 15 minuta procijedi. Pije se 6-8 puta dnevno po malu alicu. Jo je djelotvornije dodamo li plunjaku jednaki dio bijelog sljeza ( Althaea officinalis) sabljastog trpuca (Plantago lanceolata) i sve zasladi s 2 velike lice meda. Tuberkuloznima koristi mjeavina jednakih dijelova plunjaka, bijelog sljeza, smrdljive koprive ( Galeopsis ochroleuca), podbjela i sabljastog trpuca. Priprema se tako da se 1 velika lica 126

bilje mjeavine popari s 2 dl kipue vode i nakon 15 minuta procijedi. Pije se 3X dnevno po jedna alica poslije jela. U alicu treba dodati i 1 veliku licu meda. Protiv kalja, za lake izbacivanje sluzi, ienje plua i grla dobar je aj od mjeavine trava: po 15 g plunjaka, podbjela, stolisnika, trpuca, islandskog liaja, odoljena ( valerijana) i 20 g korijena omana. Sve se to moi 16 sati u 2 litre vina, doda kg meda i kuha na tihoj vatri pola sata i zatim procijedi. Uzima se svaki sat po 1 velika lica, a uz to kao dodatak grgljati mlakim odvarom od kadulje (alfije) ili preslice, a odvar se priprema tako da se 80-100 grama biljke moi 12 sati u 1 litri vode i zatim lagano kuha 10 minuta i tada procijedi. Za jaanje plua dobro je uzimati 3-4 tjedna iscijeeni sok od svjee biljke po 3 kavene liice dnevno. Uspjenije je ako se 1 kavska liica iscijeenog soka plunjaka i 1 lica meda stave u mlijeko ( alicu) i tako pije. Djelotvornije je kozje mlijeko.

PODBIJELPODBIJEL (Tussilago farfara L) Familija: Compositae Ostali nazivi: podbjek, bjelokopitnjak, konjsko kopito, lepuh, lepuk, podbelek, podbilj, konjski lopuh, lapuh, vinogradarska kopaica. uti cvjetovi podbjela pomoi e da se rijeite zimske sluzi koja se jo nalazi u tijelu. Mala biljka koja raste na vlanim mjestima pored putova, na novim nasipima, oko izvora, potoka, kanala, na vlanim livadama. U rano proljee prvo izbijaju glavice cvasti sa utim cvjetovima ve u oujku, kada se i sabiru, a list bez peteljki u lipnju i srpnju. Listovi se javljaju kasnije, nakon cvata. Ubrano i osueno bilje ne smije promijeniti boju! Kad ocvate i oplodi se, cvjetna stabljika odumre. Listovi su s lica blijedozeleni, goli, a s nalija pokriveni bijelim dlakama. Listovi su ponekad zaista velik, no, premauju ih listovi ika. Biljka je trajnica, viegodinja biljka, a korijen je sastavljen od mnogo sitnih vlakana. Raste na glinastom tlu. Koriste se i cvjetovi i to samo razvijeni cvjetovi - (Flores Farfarae) i listovi (Folia Farfarae). Sadre sluzi tanina, gorkih tvari, inulina, fitosterola i mineralnih soli. U cvijetu se nalaze faradiol, flavonoidi, tanin, stigmasterin, rutin i giporozid. U listu poetkom ljeta ima sluzi, askorbinske kiseline, jabune i vinske kiseline. Gorki glikozid uz inulin i holin (tzv. tusilijagini) sredstva su za tavljenje. Podbjel od minerala sadri eljezo, kalij, natrij, sumpori mnogo vitamina. Upotrebljava se u obliku aja protiv promuklosti, katara drijela i protiv kalja. U vanjskoj uporabi koristi se za oblaganje upaljenih vena, opekotina, ireva. Ulazi u sastav raznih ajnih mjeavina protiv kalja. Cijela biljka obiluje protuupalnim svojstvima, ukljuujui i korijen. aj se pije kod bronhitisa, upale plua, astme, angine. U narodnoj medicini koristi se i kod katara eluca, kod bolesti bubrega i katara mokranih organa , u kombinaciji s drugim biljem, a svjei sok zacjeljuje rane. U mjeavini sa koprivom kao kupka za glavu kod opadanja kose i obilnih prhuti. Naelno se aj priprema tako da se u pola litre zakuhale vode stavi 1 lica bilja, poklopljeno jo kuhati 2 minute. Pije se 3X na dan. I drugi recept: 20 do 30 grama lia prokuha se u 2 dl vode, uzima se po jedna ajna liica vie puta dnevno. Priroda je stvorila toliko razliitih trava i biljaka na koje uope ne obraamo dovoljno panje ili ih uope ne zamijetimo, esto je ovjek i veseo ako moe da utne nogom neku takvu biljku. To se dogaa i podbjelu, kojega smatraju korovom, tko tu biljku upozna - visoko e cijeniti njezina ljekovita svojstva i svrstati e je u nezaobilazne domae lijekove. Ve samo ime "Tussilago" koje potjee od latinskog izraza "Tussis" to znai kaalj, pokazuje zato se biljka upotrebljava. Podbjel je preporuivao i dr. Kneipp, za kronini kaalj, kod bronhijalnih katara, a pogotovo kod bronhijalnih katara povezanih sa proirenjem plua enfizem, koji se mogu vui godinama i postaju tei u hladno doba godine, a astmatiarima e aj od podbjela biti od izuzetne koristi. Za takove je bolesnike primjerena alica toploga aja rano ujutro, im se ustanu, to e im olakati iskaljavanje sluzi koja se nakupila tijekom noi. Jo je bolje aj spravljen uliti mu termos bocu i imati ga ujutro ve spremljenog. aj se pripravlja od vrhom pune lice jednakih dijelova listova i cvjetova koje pomijeamo u 127

vruu vodu i u njoj drimo deset minuta i zasladimo medom. To je bitno za aj kada slui za iskaljavanje, jer jaa ljekovito djelovanje. aj se pije topao i u gutljajima. Rano ujutro popiti po alicu aja, zatim u podne i naroito uveer prije spavanja. Podbjel je nabolje uzimati sam, bolje je ne mijeati podbjel sa drugim biljkama koje takoer smiruju kaalj. U upornim sluajevima moe se poveati doza. Kneippov sok od podbjela: upotrebljava se prvenstveno u dugotrajnim kurama bolesnika; za kronini kaalj treba uzimati 3 X na dan po 1 licu soka, no moe se dobro upotrijebiti i pri akutnim oboljenjima. U tom sluaju stavi se 1 lica soka na alicu vrele vode koja je kasnije (mlaka) medom zaslaena. Da se med bre rastopi u alicu najprije staviti samo malo vode i dobro promijeati i tek onda doliti toliko vode da alica bude puna i dodaje se lica soka od podbjela. Za lijeenje i zaraivanje vanjskih rana svjei listovi (oprani) stavljaju se na bolno mjesto te ih zavojem vrsto zaviti, slino kao to se radi i sa listovima trpuca. Dodue, danas se na takav nain ne lijee rane, ali u nudi nije na odmet i ovo znati, pogotovo kada smo sami u prirodi i daleko od lijenika. Mjeavina kod upale crijeva s nadraajima i proljevima: 20 grama lia podbjela, 20 grama cvijeta i lista bijelog sljeza, 20 grama cvijeta i lista crnog sljeza, sve dobro usitniti i izmijeati. Od te mjeavine se uzimaju 2 lice droge i kuhaju u 2 dl. vode ; od tako napravljenog aja pije se svaka dva sata po 1 velika lica. za jae iskaljavanje popularna je mjeavina aja od jednakih dijelova cvijetova podbjela, divizma, plunjak i trputac. U apotekama se mogu nabaviti prsne karamele koje sadre sastojke ovih biljaka. pluna astma : po 40 grama lista podbjela, bosiljka, plod borovice, po 30 grama podanka iirota i ploda komoraa, po 20 grama lista kopitnjaka, korijena sapunike, ploda korijandera i korijena perina. Tri lice ajne mjeavine preliti sa litre hladne vode, pustiti da vrije 5 minuta, kad se smlai dodati med i pustiti da se ohladi. Mlaki aj pije se vie puta dnevno u gutljajima.

POMOZI SI SAM !Kako ivi tako i boluje ! Lijekove imate uvijek nadohvat ruke, one prave, prirodne, koji dodue ne djeluju trenutano, ali ipak djeluju i to bez tetnih nuspojava. Pitanje je samo koliko ih znate upotrijebiti i da li ste voljni to koristiti, ili vie volite sve na brzinu, pa i po cijenu vlastitog zdravlja. Evo nekoliko praktinih, jednostavnih savjeta i recepta: 1/ Odlian prijatelj dobrog raspoloenja ne treba biti alkohol, za dobro raspoloenje i psihiki mir dobar je i koristan na vie naina ananas.Naroito koristan za ova hladna i tmurna zimska vremena poto sadri znatne koliine serotonina . Ananas je dragocjen ba na kraju jela zbog dva enzima koje sadri (bromelin i papain). Oni savreno ubrzavaju metabolizam, naroito pospjeuju preradu bjelanevina. Ipak, potreban je stanoviti oprez: bromelin se unitava grijanjem, tako da ga nema u kompotima ni u konzerviranom svjeem ananasu. Dovoljan je samo gram bromelina da bi se probavilo kilogram bjelanevina !!! Ananas sadri znatnu koliinu odreenih kiselina koje u organizmu djeluju preventivno na nastanak tumora, a pouzdan je u uklanjanju celulita. Najbolji je kenijski ananas. 2/ Imate podonjake? Pripremite oblog tako da u a