of 20 /20
2. Forum o zapoljavanju mladih Omladinsko poduzetnitvo i samozapoljavanje Tuzla, 11.12.2012. Bilten

Bilten 2.Foruma o zapošljavanju mladih (Tuzla, 11.12.2013.)

  • Upload
    lamlien

  • View
    223

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

2. Forum o zapo�ljavanju mladih�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

Tuzla, 11.12.2012.

Bilten

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

3

4

5

7

9

11

14

O FORUMU ZAPO�LJAVANJA MLADIH

PROGRAM

RAZVOJ I UNAPRE�ENJE OMLADINSKOG PODUZETNI�TVA I SAMOZAPO�LJAVANJA MLADIH?

FOTO KONKURS

NAJVA�NIJE IZ PREZENTACIJA I DISKUSIJA NA FORUMU

USPJE�NE PRI�E MLADIH PODUZETNIKA

ZAKLJU�CI

Sadr�aj

1

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

2

ORGANIZACIJSKI ODBOR FORUMA:

Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona

Projekat zapo�ljavanja mladih, YEP (GOPA)Kontakt osoba: Ranko Marku�Email: [email protected]

�vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) Kontakt osoba: Mersiha Alijagi�Email: [email protected]

Federalno ministarstvo razvoja, preduzetni�tva i obrtaKontakt osoba: Amir Had�i�Email: [email protected]

Razvojna agencija za mala i srednja preduze�a RS (RARS)Kontakt osoba: Maja Kne�evi�Email: [email protected]

Federalni zavod za zapo�ljavanje (FZZZ)Kontakt osoba: Omer Korjeni�Email: [email protected]

Zavod za zapo�ljavanje Republike SrpskeEmail: [email protected]

Centar za razvoj poduzetni�tva Tuzla (CERPOD)Kontakt osoba: Majda Mujanovi�Email: [email protected]

Omladinska informativna agencija BiH (OIA)Kontakt osoba: Jan Zlatan Kulenovi�Email: [email protected]

Ministarstvo razvoja i poduzetni�tva Tuzlanskog kantonaKontakt osoba: Mirela Omerovi�Email: [email protected]

2. Forum o zapo�ljavanju mladih - BILTEN

3

O Forumu o zapo�ljavanju mladihForum o zapo�ljavanju mladih je periodi�ni jednodnevni doga�aj zami�ljen kao prostor okupljanja svih vode�ih aktera u oblasti zapo�ljavanja mladih u BiH koji ima za c i l j d a k ro z r a z m j e n u i s k u s t v a , m e � u s o b n o upoznavanje, zajedni�ku analizu potreba i trendova u ovoj oblast i i koordinaci ju d jelovanja, ut i�e na formulisanje u�inkovitih javnih politika u ovoj oblasti kao i na pove�anje zapo�ljavanja mladih. Forum se organizuje u sklopu Projekta zapo�ljavanja mladih (YEP), kojeg podr�ava �vicarska agencija za razvoj i saradnju.

Prvi Forum posve�en generalno temi zapo�ljavanja mladih i vezi izme�u obrazovanja i tr�i�ta rada odr�an je u Parlamentarnoj skup�tini BiH u Sarajevu 13,06,2012. godine.

2. Forum o zapo�ljavanju mladih2. Forum o zapo�ljavanju mladih o temi: �Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje� odr�an je 11. decembra 2012. godine u Tuzli. Forum je okupio 120 u�esnika, predstavnika nadle�nih institucija, nevladinih organizacija, donatora i �to je najva�nije mladih poduzetnika iz �itave zemlje. Osnovni cilj Foruma bio je da se na jednom mjestu okupe mladi poduzetnici i kreatori politika kako bi do�li do zajedni�kih prijedloga z a u n a p r i j e � e n j e p o l i t i k a z a p o � l j a v a n j a i samozapo�ljavanja mladih.Forum je organiziran u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetni�tva i obrta, Republi�kom agencijom za mala i srednja preduze�a RS, Federalnim zavodom za zapo�ljavanje, Zavodom za z a p o � l j ava n j e R S , i M i n i s t a r s t vo m ra z vo j a i poduzetni�tva Tuzlanskog kantona, uz tehni�ku podr�ku Omladinske informativne agencije BiH (OIA) i Centra za razvoj poduzetni�tva iz Tuzle (CERPOD).

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

PROGRAM

10:30 � 11:00 Dolazak i registracija u�esnika

11:00 � 11:55 Otvaranje ForumaUvodne napomene i dobrodo�lica: Nj.E. André Schaller, ambasador �vicarske u BiH Doc.dr. Sanjin Halimovi�, ministar, Federalno

ministarstvo razvoja, poduzetni�tva i obrta Sead �au�evi�, premijer Tuzlanskog kantona Eric Verin, menad�er YEP projekta Tri pobjedni�ka videa iz oblasti poduzetni�tva: YEP-RARS

(uvodni�arka Maja Kne�evi�, RARS)

11:55 - 12:45 Uvodni panel �5 do 12�: Omladinsko poduzetni�tvo � ulaganje u ekonomski razvoj BiH? Prof.dr. Bahrija Umihani�, Univerzitet u Tuzli

Zna�aj omladinskog poduzetni�tva i najinteresantniji GEM podaci o trenutnom stanju omladinskog poduzetni�tva i u�enja u BiH Dr.sc. Sun�ica Oberman Peterka, Univerzitet u Osijeku

Poduzetni�ko u�enje, zna�ajan korak ka (samo)zapo�ljavanju � iskustva iz Hrvatske Prof. Zdenka Kova�, biv�a ministrica za regionalni razvoj

Slovenije i direktorica zavoda za zapo�ljavanje SlovenijeSocijalno poduzetni�tvo i (samo)zapo�ljavanje � iskustva iz Slovenije Jan Z. Kulenovi�, izvr�ni direktor OIA-e

Nezaposlenost mladih u BiH i stavovi mladih o poduzetni�tvu

Moderator: Ranko Marku�

12:45 - 13:00 Pauza za kafu � NETWORKING

13:00 - 14:00 Panel: Omladinsko poduzetni�tvo � Primjeri dobre prakse mladih poduzetnika Dva videa iz Generacije za BiH (registracija biznisa i

zapo�ljavanje) Emirela Kreso, Igraonica �Popeye�, Mostar Kristijan Smiljani�, �Leftor�, Tuzla Sanela Sari�, Frizerski salon �Moj san�, Sarajevo Semir Dedi�, Poljoprivredni obrt �Semko�, Od�ak Vladimir Brankovi�, �BB Print�, Banja Luka

Dobre prakse, na�in razmi�ljanja mladih poduzetnika i izazovi na koje nailaze.

Moderatori: Mirela Arifovi� Omerovi� i Jan Z. Kulenovi�

14:00 - 15:00 Radne grupe � World Cafe o izazovima za razvoj omladinskog poduzetni�tva u BiHTematski stolovi: Kako napraviti koristan e-learning alat za mlade

preduzetnike? Kako kreirati efektan biznis inkubator? Kako promovirati omladinsko poduzetni�tvo? Kako napraviti efektan model �nansiranja mladih

poduzetnika? Kako prevazi�i osnovne prepreke na putu jednom

mladom poduzetniku?

15:00 - 16:00 Ru�ak i networking

16:00 - 17:00 Zavr�ni panel: Od ideje do akcijePrezentacija Radnih grupa (moderatori)

Planovi za podr�ku razvoja omladinskog preduzetni�tva: Haris Huski�, rukovodilac Odjela za tr�i�te rada, Federalni zavod za zapo�ljavanje Jozo Beji�, tajnik Federalnog ministarstvo razvoja,

poduzetni�tva i obrta Dijana Bilanovi�, ministrica razvoja i poduzetni�tva

Tuzlanskog kantona Dr.sc. Sun�ica Oberman Peterka, Iskustva i dobre prakse

Hrvatske u podr�ci razvoju omladinskog poduzetni�tva Prof. Zdenka Kova�, Iskustva i dobre prakse Slovenije u

podr�ci razvoju omladinskog poduzetni�tva

Zavr�ni komentar Foruma Prof. dr. Bahrija Umihani� Ranko Marku�, YEP

4

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

RAZVOJ I UNAPRE�ENJE OMLADINSKOG PODUZETNI�TVA I SAMOZAPO�LJAVANJA MLADIH?

5

Razlozi zbog kojih je neophodno podsticati omladinsko poduzetni�tvo

1

Mladi ljudi u BiH se suo�avaju sa mnogim izazovima u razl i� it im aspektima vlastit ih �ivota. Formalno obrazovanje je po mi�ljenjima mladih nedovoljno kvalitetno, u smislu suvi�e obimnih nastavnih planova i programa. Osim toga, ote�an je i pristup neformalnim programima obrazovanja. Generalno je zastupljena i slaba e�kasnost centara za socijalni rad kada je rije� o adekvatnom rje�avanju problema mladih osoba. Nezaposlenost me�u mladima je u stalnom porastu, od 47.5% (2008.), do 57.9% (2011.) i duplo je ve�a od ukupne stope nezaposlenosti (27.6%). Ve�ina mladih ne doprinosi redovno ku�nom bud�etu, a relativno mali procenat mladih prima stipendije, te uspijeva u�tediti, �to ukazuje na izra�enu soc i ja lno-ekonomsku nesamostalnost mladih u BiH. Pri tome ve�ina mladih nije u braku, nema djece, te �ivi sa roditeljima.

Prosje�an mladi Evropljanin sa 24 godine je zavr�io �kolovanje, volontira pet sati nedeljno i ima plan kako �e izgledati njegov �ivot u narednih pet godina. Sa druge strane, prosje�an mladi �ovjek u BiH se �koluje do 28. i du�e, izrazito je neaktivan, te o�ekuje da neko drugi rije�i probleme. Kod mladih u BiH je izra�ena pasivnost pri tra�enju posla, pri je svega zbog izgubl jenog povjerenja u legalan na�in zaposlenja. �ak 61 odsto mladih smatra kako je podmi�ivanje prisutno u ve�ini slu�ajeva dobijanja posla u javnoj administraciji . Na temelju ovakvog okru�enja i zastupljenih problema, mladi ljudi u BiH vlastiti standard smatraju osrednjim, vjeruju da nemaju nikakvog uticaja na dono�enje odluka u dru�tvu, te su generalno pesimisti�ni po pitanju vlastite budu�nosti. Te�ak soc i ja ln i po lo�a j u dru�tvu i v i sok n ivo nezaposlenosti, uti�u na mlade ljude da se, u potrazi za radnim mjestima, �esto odlu�e za odlazak iz zemlje, �to predstavlja ozbiljan problem za Bh. zajednicu. Stoga je potrebno poduzetni niz mjera i aktivnosti kako bi se podstaklo zapo�ljavanje mlade populacije, te kreirali uslovi za njihovo zadr�avanje u dr�avi.Ogroman problem nezaposlenosti mladih, je rezultat ekonomskog rasta koji ne obezbje�uje otvaranje novih1 Istra�ivanje �Glasovi mladih� u okviru programa UN-a, 2012

radnih mjesta, ali i neuvezanost i neuskla�enost obrazovanja i tr�i�ta rada, neaktivnost i manjak preduzetni�kog duha kod mladih, nedostatak usluga i a l a t a ko j i b i i m p o m o g l i u ra z vo j u k a r i j e re i profesionalnoj orijentaciji, nedostatak osnovnih vje�tina i kompetencija za nala�enje posla itd.Nerazvijen preduzetni�ki duh u BiH, slab institucionalni i regulatorni okvir koji se odnosi na preduzetni�tvo, neadekvatna �nansi jska podr�ka, nedovol jna zastupljenost ili nepostojanje izvaninstitucionalnih obl ika obrazovanja iz podru� ja preduzetni�va, neadekvatna zastup l jenost preduzetn i� tva u formalnom obrazovanju, nizak nivo ulaganja u istra�ivanje i razvoj, nedovoljno razvijena �zi�ka infrastruktura za razvoj preduzetni�tva, te nedostatak preduzetni�ke kulture, samo su neki od obil je�ja preduzetni�kog okru�enja u Bosni i Hercegovini, koje nije dovoljno podr�avaju�e za razvoj c jelokupne preduzetni�ke aktivnosti uklju�uju�i i omladinsku.

Za�to je neophodno unaprijediti i razvijati omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje?

Jedan od na�ina za pove�anje zaposlenosti mladih, svakako je samozapo�ljavanje, odnosno ulazak u preduzetni�ku aktivnost. Ina�e, preduzetni�tvo se u savremenoj poslovnoj praksi i teoriji smatra jednim od glavnih generatora novog zapo�ljavanja i ostvaruje najve�i doprinos privrednom razvoju ve�ine svjetskih ekonomija.

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

Prepoznato kao djelotvoran instrument za dostizanje konkurentskih prednosti, poduzetni�tvo u razvijenim zeml jama postaje sredi�te interesovanja, kako pojedinaca tako i dru�tva u cjelini. U tranzicijskim zemljama, kakva je BiH, poduzetni�tvo je ozna�eno kao pokreta�ki faktor tranzicije biv�ih socijalisti�kih zemalja u tr�i�nu ekonomiju. Mladi ljudi relativno �esto imaju nove ideje, sklonost prema digitalnoj tehnologiji,

otvoreni su za nova iskustva i promjene, te su energi�ni i motivirani za uspjeh. Rje�e imaju odgovornosti kao �to su hipoteke i vlastite porodice, koje ih mogu u�initi opreznijima i nesklonim riziku. Sve su to preduslovi za uspje�no pokretanje i razvijanje poduzetni�kog poduhvata. U slu�aju neuspjeha, mladi ljudi uvijek mogu krenuti ispo�etka ili se odlu�iti za tradicionalnu karijeru.

6

Pra�enje u�e��a mladih u poduzetni�koj aktivnosti u BiH omogu�eno je real izaci jom najve�eg svjetskog akademskog ist ra� iva�kog pro jekta iz ob last i poduzetni�tva �Globalnog monitora poduzetni�tva � GEM-a� u okviru kojeg se prati stopa uklju�enosti mladih osoba u ranu poduzetni�ku aktivnost . Prema GEM istra�ivanju za 2011. godinu, stru�njaci su samo �etiri komponente poduzetni�kog okru�enja ocijenili kao stimulativne za poduzetni�tvo u BiH. Kada je u pitanju �zi�ka infrastruktura, pozitivno je ocijenjena mogu�nost novog ili rastu�eg preduze�a da otvori telefonsku liniju ili dobije pristup Internetu u roku od sedam dana, kao i pristupa�nost cijena pristupa komunikacijskim mre�ama. Stimulativnom je ocijenjena i dinamika internog tr�i�ta, sa naglaskom na dinamici potro�a�kih roba i usluga. Dru�tveni status poduzetnika je tako�e stimulativa komponenta u BiH, jer je posebno izra�en stav da se stvaranje preduze�a smatra dobrim putem za sticanje bogatstva. Zastupljeno je i izra�enije vrednovanje inovacija sa stanovi�ta potro�a�a, u odnosu na protekli period. Kao najnestimulativnije komponente poduzetni�kog okru�enja u BiH navedene su: neadekvatne politike u p o g l e d u k r e i r a n j a p o s l o v n o g a m b i j e n t a z a poduzetni�tvo, nedovoljna podr�ka u transferu novih tehnologija u nova i rastu�a preduze�a, prepreke u saradnji univerziteta, istra�iva�kih centara i preduze�a. Stru�njaci iz BiH ocjenjuju blagi progres poduzetni�kog obrazovanja u osnovnim i srednj im �kolama, a istovremeno smatraju da je do�lo do stagniranja u poduzetni�kom obrazovanju na vi�im �kolama, ekonomskim fakultetima i programima cjelo�ivotnog u�enja. Sa aspekta otvorenosti internog tr�i�ta, u BiH je zabilje�en napredak u provo�enju zakona koji garantuju lojalnu tr�i�nu utakmicu, ali je nelojalna konkrencija i dal je izra�en problem za ulazak novih i rastu�ih preduze�a na tr�i�ta. Nestimulativnom je ocijenjena i

sposobnost za zapo�injanje biznisa, sa aspekta znanja o pokretanju i upravljanju brzorastu�im preduze�ima.

Posebna tema GEM svjetskog istra�ivanja za 2012. godinu upravo je �Omladinsko poduzetni�tvo�. Prema GEM pokazateljima, u 2011. godini do�lo je do rasta broja mladih ranih poduzetnika u BiH u dobnoj skupini od 18 do 24 godine, dok je uklju�enost u ranu poduzetni�ku aktivnost u dobnoj skupini od 25 do 34 godine na pribli�no istom nivou kao i u 2010. godini. Navedeno ukazuje da se i mladi u sve ve�oj mjeri okre�u opciji s amozapo� l j avan ja , � to dodatno ak tue l i z i ra neophodnost adekvatne podr�ke razvoju omladinskog poduzetni�tva u BiH.

Da bi se pove�ao broj mladih koji su zainteresovani za poduzetni�tvo potrebni su projekti koji ga promovi�u, kako bi mladi dobili priliku da se upoznaju sa osnovnim konceptom i mogu�nostima poduzetni�tva.

Prednosti i glavne pote�ko�e sa kojima se susre�u mladi poduzetnici (prema GEM istra�ivanju)

RAZVITI I OJAČATI PODUZETNIČKI DUH U BOSNI I HERCEGOVINIGEM BiH 2011

ISSN 1840-4871

Global Entrepreneurship Monitor

Globalni monitor poduzetništva

Bahrija Umihanic – Rasim Tulumovic – Mirela Omerovic - Slađana Simic

Projekt u BiH implementira Partner na projektu

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

7

H a r i s H a n d �o j e o svo j i o p r vo m j e s to n a me�unarodnom takmi�enju "The Power of Imagination" u 2012. godini sa fotogra�jom �Turn your ideas into Pro�t�. B iH kval i�kaciono t a k m i � e n j e i n o m i n a c i j u fo t o g r a � j e z a

me�unarodno takmi�en je je podr�a la od �vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) u okviru Projekta zapo�ljavanja mladih (YEP). Organizator takmi�enja je bila Republi�ka agencija za razvoj malih i srednjih preduze�a (RARS).

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

8

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

NAJVA�NIJE IZ PREZENTACIJA I DISKUSIJA NA FORUMU

9

Na 2. Forumu o zapo�ljavanju mladih, profesor Umihani� je uzeo u�e��e u uvodnom panelu govore�i o zna�aju omladinskog poduzetni�tva. Naglasio je da, s obzirom na veliku stopu nezaposlenosti mladih u BiH, mladi imaju dvije mogu�nosti: rad za poslodavca ili samozapo�ljavanje odnosno pokretanje vlastitog biznisa.

Budu�i da dru�tvo trenutno nije u mogu�nosti obezbijediti dovoljan broj radnih mjesta i poslodavaca, mladi trebaju razmotriti i mogu�nosti pro�irivanja svog znanja koje bi im omogu�ilo samozapo�ljavanje.U okviru svoje prezentacije, profesor je izlo�io i nainteresantinije GEM podatke o trenutnom stanju omladinskog poduzetni�tva u BiH, gdje je evidentan veliki procenat mladih uklju�enih u ranu poduzetni�ku aktivnost, ali mali procenat onih koji vode vlastite etablirane biznise, starije od 3.5 godine. Tako�er primije�eno je da ve�ina mladih u poduzetni�tvo ulazi iz nu�nosti, jer ne mogu prona�i dobre prilike za zaposlenje kod poslodavca, zbog �ega je izuzetno va�no omogu�iti im dodatnu poduzetni�ku obuku, kroz formalno i neformalno obrazovanje.

Prof. dr. Bahrija Umihani� Ekonomski fakultetUniverzitet u Tuzli

Profesorica Oberman Peterka je prezentirala dvije teme na 2. Forumu o zapo�ljavanju mladih, �Poduzetni�ko u�enje, zna�ajan korak ka (samo) zapo�ljavanju � iskustva iz Hrvatske�, te �Iskustva i dobre prakse Hrvatske u podr�ci razvoju omladinskog poduzetni�tva�. Prema rije�ima profesorice Oberman Peterka poduzetni�ko u�enje predstavlja na�in snabdijevanja pojedinca kapacitetom za

no�enje sa promjenama u okru�enju. Iskustva Hrvatske u okviru poduzetni�kog u�enja su pozitivna i ukazuju na sve ve�e prepoznavanje zna�aja poduzetni�kog u�enja, bez obzira na djelatnost i primarno zanimanje, od strane mladih u Hrvatskoj. Tako je u periodu od 2000. godine kada je poduzetni�tvo kao poslijediplomski studij uvedeno na Sveu�ili�te J.J.Strossmayera u Osijeku, do 2010. godine, p rocent up i s an ih s tudenat a i z neekonomskog obrazovanja sa 6% narastao na �ak 56%, te da su to danas mahom zaposlenici velikih i srednjih, a ne samo malih p re d u ze � a . G l av n a p o r u k a i z l a g a n j a j e b i l a d a poduzetni�tvo treba postati na�in pona�anja ljudi, odnosno da treba biti poduzetan na bilo kojem radnom mjestu i u bilo kojoj sferi �ivota.

Dr.sc. Sun�ica Oberman PeterkaEkonomski fakultetUniverzitet u Osijeku

Profesorica Kova� je na Forumu prezentirala iskustva i dobre prakse Slovenije u samozapo�ljavanju mladih, koje se izme�u ostalog odnose na uvo�enje �poduzetni�tva� u 540 osnovnih �kola u Sloveniji, na fakultativnoj osnovi, uvo�enje predmeta �poduzetni�tvo� u srednje �kole, organizovanje kurseva iz poduzetni�tva za u�enike

srednjih stru�nih �kola, te poduzetni�kih inkubatora pri univerzitetima kao podr�ku studentima koji pokre�u svoje poslove. Profesorica je istakla da politika uklju�ivanja mladih ljudi u poduzetni�ke aktivnosti treba biti dugoro�na i konzistentna, jer kratkoro�ne politike ne mogu rezultirati dugoro�nim rezultatima. Mladim ljudima je poru�ila da slijede svoje vizije, �elje i prepoznaju svoj potencijal koji je dalje potrebno izgra�ivati i usavr�avati, u skladu sa promjenama koje se de�avaju u okru�enju. Osvrnula se i na temu socijalnog poduzetni�tva, gdje je naglasila kako je cilj socijalnog poduzetni�tva stvaranje dodatne vrijednosti u dru�tvu, te rje�avanje postoje�ih problema, na temeljima solidarnosti i me�usobnog razumijevanja.

Prof. Zdenka Kova�biv�a ministrica za regionalni razvoj Slovenije i direktorica Zavoda za zapo�ljavanje Slovenije

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

Projekat zapo�ljavanja mladih (YEP) je u saradnji sa Federalnim zavodom za zapo�ljavanje realizovao niz aktivnosti i projekata, usmjerenih ka pobolj�anju uslova i

stvaranju prilika za zapo�ljavanje i samozapo�ljavanje mladih u Bosni i Hercegovini, o �emu je u zavr�nom panelu Foruma govorio gospodin Huski�. Istaknuo je program �Mladi poduzetnik�, kojeg je realizovao Federalni zavod za zapo�ljavanje, uz podr�ku Projekta zapo�ljavanja mladih i �vicarske agencije za razvoj i saradnju, u kojem je u 2012. godini �nansijsku podr�ku i poduzetni�ku obuku dobilo 100 mladih poduzetnika. Osim toga, Federalni zavod za zapo�ljavanje u narednom periodu planira razvijati e-learning alate usmjerene ka poduzetni�kom obrazovanju mladih.

Haris Huski�rukovodilac Odjela za tr�i�te rada, Federalni zavod za zapo�ljavanje

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni�tva i obrta je tako�e u proteklom periodu pru�alo znatnu podr�ku razvoju omladinskog poduzetni�tva o �emu je govorio

tajnik Beji�. U 2012. godini ovo Ministarstvo je za direktnu podr�ku poduzetni�tvu mladih izdvojilo 200,000 KM u vidu bespovratnih grant sredstava. U periodu od 2004. do 2012. godine ukupno je podr�ana 221 mlada osoba u ukupnom iznosu ulo�enih sredstava od 1,331,200 KM. Osim direktne podr�ke razvoju poduzetni�tva mladih, ministarstvo izdvaja sredstva i za razvoj poduzetni�tva i poduzetni�ke infrastrukture, poduzetni�tva �ena te starih i tradicionalnih zanata u cjelini, �to planira nastaviti i tokom narednih godina.

Jozo Beji�tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni�tva i obrta

Ministr ica novoosnovanog Ministarstvo razvoja i poduzetni�tva Tuzlanskog kantona, Dijana Bilanovi� je u okviru zavr�nog panela Foruma istaknula da ovo

Ministarstvo u dosada�njim aktivnostima nije imalo zasebne programe i poticaje namjenjene isklju�ivo mladima, ali da su od samog po�etka rada Ministarstva u kriterije za odabir korisnika poticaja, ugra�eni kriteriji koji da ju prednost programima, pro jekt ima iz oblast i poduzetni�tva koji uklju�uju i podr�avaju ve�i broj mladih ljudi. Osim ove prakse, u okviru Programa rada za 2013. g o d i n u j e p l a n i r a n p r o g r a m p o d r � k e m l a d i m poduzetnicima, a razmatra se i mogu�nost uspostave Fonda za samozapo�ljavanje, gdje bi prednost u pristupu sredstvima imali i mladi.

Dijana Bilanovi�ministrica, Ministarstvo razvoja i poduzetni�tva Tuzlanskog kantona

Mirela Arifovi� Omerovi�Ranko Marku� Jan Zlatan Kulenovi�

10

Moderatori 2. Foruma o zapo�ljavanju mladih

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

USPJE�NE PRI�E MLADIH PODUZETNIKA

11

Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske.

Vladimir je pobjednik izbora za najbolju inovaciju u BiH za 2011. godinu, koji je u okviru �Globalne sedmice preduzetni�tva� organizovala Republi�ka agencija za razvoj malih i srednjih preduze�a, uz partnerstvo ambasade SAD u BiH i UNDP-a. Time je nagra�en putovanjem u San Francisco na Svjetski sajam inovacija, te je dobio priliku da svoj proizvod predstavi pred 2,500 investitora na globalnom nivou.

Svoj put uspjeha opisuje kao de�nisanje problema, pronala�enje rje�enja, odnosno nastanak poduzetni�ke ideje, konkretna realizacija poduzetni�kog poduhvata, prevazila�enje prepreka, te kona�no uspjeh.

Proizvod se ve� nalazi u preko 500 prodajnih objekata u BiH, te se izvozi u nekoliko zemalja Evrope i svijeta.

Za vi�e informacija pogledati: www.�amestick.net

Vladimir Brankovi�, inovator i biv�i rukometa�

Vodootporni kliritni �tapi� za potpalu vatre, pod nazivom �Flamestick�, polako postaje brend na d o m a �e m i i n o s t ra n o m t r � i � t u . Tvo ra c ovo g jedinstvenog proizvoda u BiH, je 31-godi�nji banjalu�ki inovator Vladimir Brankovi�. Ideja je nastala spontano, na temelju rje�enja problema otpadnog materijala koji se nagomi lavao nakon proizvodnog procesa u Vladimirovoj �tamparskoj radionici �BB print�.U strukturi otpadnog materijala iz kojeg se proizvod dobija, dominira klirit, koji daje dobar plamen, ima dobra svojstva gorenja, veoma malo dimi, nema miris, te nije �tetan po ljudsko zdravlje. �tapi�i su pogodni za potpalu vatre u kaminima, �poretima i ro�til jima, te mogu poslu�iti kao svjetlosni izvor. Cijena jednog paketa sa 20 �tapi�a je 1 KM. U samom po�etku razvoja poslovanja ideja je dobila podr�ku Inovacionog centra Banja Luka i

U okviru drugog Foruma, o svojim vi�enjima trenutne situacije razgovarali su mladi poduzetnici: Emirela Kreso (dje�ija igraonica �Popeye� Mostar), Kristijan Smiljani� (IT kompanija �Leftor� Tuzla), Sanela Sari� (frizerski salon �Moj san� Sarajevo) i Vladimir Brankovi� (inovator i vlasnik �BB Print� Banjaluka). Mladi poduzetnici su

svoju pro�lost, budu�nost, strahove i �elje podijelili sa u�esnicima Foruma na na�in koji je pobudio mnogo pozitivnih reakcija u publici. Dvoje od ovo �etvero mladih ljudi je podr�ano u okviru programa �Mladi poduzetnik� koji je realizovan od strane Federalnog zavoda za zapo�ljavanje, uz podr�ku SDC i Projekta YEP.

Flamestick, Banja Luka

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

Zaposlenici kompanije Leftor

Osnovna djelatnost preduze�a Leftor d.o.o., osnovane 2006. godine, je izgradnja WEB informacionih sistema i vezanih usluga (hosting, domene, programiranje, implementacija rje�enja, naplata putem Interneta), za klijente ili za sopstvene projekte. Vlasnik Kristijan Smiljani� je po�etni kapital obezbijedio pobjedom na konkursu austri jskog programa za

12

podsticanje poduzetni�tva pri Univerzitetu u Tuzli, kao nagradu za na jbol je pr ipreml jen i prezent i ran poduzetni�ki biznis plan. U sklopu Leftor d.o.o. rade naredne poslovne jedinice i nezavisni projekti: Leftor WEB apps & hosting, knjiga.ba POINT knji�ara, fotke.ba i tanj ir.ba. WEB apps & hosting se primarno bavi softverskim in�injeringom, hosting biznisom i mre�nim tehnologijama. Poslovna jedinica knjiga.ba POINT knji�ara se bavi prodajom i distribucijom knjiga putem Interneta. Zatim, poslovna jedinica fotke.ba se bavi prodajom i distribucijom fotogra�ja putem Interneta, a tanjir.ba prodajom hrane putem Interneta.

U preduze�u je trenutno zaposleno 24 mladih ljudi, sa dugogodi�njim iskustvom u softverskom biznisu. Radi se o in�injerima informatike i elektrotehnike. Pojedini pos jeduju Cisco i Microsoft cert i�kate, te im je omogu�eno stru�no i formalno usavr�avanje, i stru�no napredovanje. Preduze�e posluje sa oko 3000 klijenata, te posjeduje tri poslovnice, dvije u Tuzli i jednu u Srebreniku.

Za vi�e informacija pogledati:www.leftor.ba

Leftor, Tuzla

Emirela Kreso

Igraona za djecu �Popeye� je osnovana 2012. godine sa s jedi�tem u Mostaru, od strane Emirele Kreso, profesorice Pedagogije. Prema stru�noj kvali�kaciji, Igraona je svrstana kao zabavna i rekreaci jska djelatnost, u kojoj djeca provode svoje slobodno vrijeme jedan ili vi�e sati dnevno.

U Igraoni radi neophodan stru�ni kadar za izvo�enje zabavnih, rekreacijskih, edukativnih i sportskih aktivnosti. Ciljno tr�i�te obuhvata populaciju djece od 1. do 10. godine, a odnosi se na podru�je �ire lokalne za jednice. Igraona ima tendenci ju � i ren ja, t j . preobrazbe u dje�iji vrti�, kada i ako se za to stvore neophodni uslovi.

Emirelin podzetni�ki poduhvat je nastao iz ljubavi prema djeci i profesiji. Cilj Igraone je stvoriti sigurno i pozitivno okru�enje za djecu, te im osigurati kreativno dru�enje. Naglasak se stavlja na razvoj psihotjelesne strane

Igraona za djecu �Popeye�, Mostar

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

l i�nosti i pozitivnih navika. Intenzivno se radi na osmi�l javanju edukativnih radionica zabavnog karaktera. Emirela isti�e da ukoliko se zanemari period djetinjstva u �ivotu l judi, kasnije dolazi do raznih frustracija, nekomunikativnosti, otu�enosti, socijalne izolacije i mnogih drugih problema dana�njice.

Za vi�e informacija pogledati:Facebook fan page: Dje�iji boravak Popeye

USPJE�NE PRI�E MLADIH PODUZETNIKA

Sanela Sari�

Sanela Sari�, mlada poduzetnica iz Sarajeva, vlasnica je frizerskog salona �Moj san�, ve� pune dvije godine. Naziv Sanelinog poduzetni�kog poduhtava odra�ava i razlog iz kojeg je poduhvat pokrenut, radi ostvarenja vlastitog dugogodi�njeg sna. Na putu ka uspjehu, Sanela se susrela sa brojnim preprekama, koje nisu nimalo bile lake za prevazi�i. Nakon zavr�etka srednje stru�ne �kole, radila je u nekoliko frizerskih salona. U posljednjem je radila punih 5 godina, vjeruju�i da poslodavac redovno upla�uje poreze i doprinose, �to se kasnije, pukim slu�ajem ispostavilo neta�nim.

Tada se na�la u situaciji da je osam godina radila za razli�ite poslodavce te da formalno nema niti jedan dan radnog sta�a kao ni upla�ene doprinose. Ovo je bio

trenutak kada je odlu�ila samostalno pokrenuti posao. Me�utim, ni tada nije nai�la na podr�ku zajednice, pa se susrela sa brojnim problemima u pronalasku prostora za frizerski salon. Ipak uz mnogo snage i volje, Sanela je registrovala vlastiti frizerski salon, te uposlila jo� jednu zaposlenicu. Sanela, iako nema formalno obrazovanje iz oblasti menad�menta i marketinga u svome radu, slijede�i logiku i vlastiti osje�aj, primjenjuje mnoge od njih. Jedan od brojih primjera je i da prilikom uvo�enja nove vrste usluge, uvijek vr�i malo anketiranje me�u svojim klijenticama o njihovim �eljama i potrebama. Njene ambicije za budu�nost su otvaranje wellness centra, koji bi pru�ao niz tremana, a u kojem bi klijentice mogle provesti cijeli dan u�ivaju�i. Ve� je zapo�ela sa neformalnim obrazovanjem i prikupljanjem literature iz oblasti dermatologije, radi adekvatne pripreme za upisivanje dermatolo�kog fakulteta, �to je naredni njen korak. Sanela je, ina�e, korisnica sredstava programa � M l a d i p o d u ze t n i k �, F e d e r a l n o g z a v o d a z a zapo�ljavanje u 2012. godini.

Frizerski salon �Moj san�, Sarajevo

13

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

14

Op�i zaklju�ci Foruma

Ve�ina mladih u poduzetni�tvo ulazi iz nu�nosti, jer ne mogu prona�i dobre prilike za zaposlenje kod poslodavca, zbog �ega je va�no omogu�iti im dodatnu poduzetni�ku obuku, kroz formalno i neformalno obrazovanje.

Politika uklju�ivanja mladih ljudi u poduzetni�ke aktivnosti treba biti dugoro�na i konzistentna, jer k ratkoro�ne po l i t i ke ne mogu rezu l t i ra t i dugoro�nim rezultatima.

Iskustva Hrvatske u okviru poduzetni�kog u�enja su pozitivna i ukazuju na sve ve�e prepoznavanje zna�aja poduzetni�kog u�enja, bez obzira na djelatnost i primarno zanimanje, od strane mladih u Hrvatskoj, �to mo�e biti primjenjeno i u Bosni i Hercegovini.

I s k u s t v a i d o b r e p r a k s e S l o v e n i j e u samozapo�ljavanju mladih, koje bi se mogle pr imjeni t i i u B iH, ogleda ju se u uvo�en ju poduzetni�tva kao predmeta u osnovne �kole (na fakultativnoj osnovi), srednje �kole, organizovanju kurseva za u�enike srednjih stru�nih �kola, te uspostavljanju poduzetni�kih inkubatora pri univerzitetima kao vida podr�ke studentima koji pokre�u svoje poslove.

Za razvo j omlad inskog poduzetn i � tva j e neophodna kako obrazovna tako i �nansijska podr�ka. Tokom Foruma su ostvareni i preliminarni dogovori oko uspostavljanja e-learning alata za poduzetnike, izme�u Federalnog zavoda za zapo�ljavanje i Projekta zapo�ljavanja mladih (YEP), te dogovori oko uspostavljanja start-up fonda za poduzetnike, izmedu Ministarstva razvoja i poduzeni�tva Tuzlanskog kantona i �vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

ZAKLJU�CI

1.

2.

3.

4.

5.

Kroz metodu world cafe-a organizirane su radne grupe koje su diskutirale o izazovima za razvoj poduzetni�tva, kroz pet sljede�ih pitanja:

E-learning alat za mlade poduzetnike

Kako kreirati efektan biznis inkubator?

Promocija omladinskog poduzetni�tva

Kako napraviti efektan model �nansiranja mladih poduzetnika?

Kako prevazi�i osnovne prepreke za omladinsko poduzetni�tvo?

Osnovni zaklju�ci pojedinih tematskih grupa su:

E-learning alat za mlade poduzetnike potrebno je omogu�iti online pristup formularima i

obrascima za registraciju biznisa e-learning alat je koristan pri razvoju poslovne

ide je, pronala�enju izvora �nansiran ja, te c jelokupnom upravl janju rastom i razvojem poslovanja

alat mo�e pokazati svoj zna�aj i za potrebe poslovnog umre�avanja (networking), pristup primjerima dobrih poslovnih praksi, te se efektno mo�e primjeniti u marketin�ke svrhe

Kako kreirati efektan biznis inkubator? potrebno je kroz zakonsku regulativu kreirati

povoljan ambijent za realizaciju poslovne ideje potrebno je osigurati kvali�kovan kadar, sa

posebnim naglaskom na iskustvo, te mentore koji �e pratiti rad mladih poduzetnika

efektan b izn is inkubator podrazumi jeva i adekvatan prostor i opremu

biznis inkubator bi trebao osigurati mladim poduzetnicima povezivanje sa subjektima srodnih djelatnosti

biznis inkubatori trebaju omogu�iti mladim poduzetnicima edukaciju na osnovu njihovih predlo�enih planova i ideja

neophodno je i umre�avanje postoje�ih inkubatora radi razmjene iskustva i me�usobne saradnje

Promocija omladinskog poduzetni�tva zna�ajno je promovisati primjere uspje�nih mladih

poduzetnika potrebno je uvesti predmet �poduzetni�tvo� u

formalno obrazovanje, tj. u osnovnoj �koli kao sekciju sa pristupom na dobrovoljnoj osnovi, u srednjoj �koli tako�e u fakultativnoj formi, te kao obavezan nastavni predmet na univerzitetima bez obzira na smjer

korisno bi bilo organizovati info seminare na temu �poduzetni�tva�, koji �e u narednim fazama pre�i u edukacije, takmi�enja i nagra�ivanje takmi�ara

va�no je poticati poduzetni�tvo u krugovima

samostalnih, ambicioznih i disciplinovanih mladih ljudi

mediji kako tradicionalni tako i novi (uz dru�tvene mre�e) trebaju imati redovan sadr�aj kojim se promovira omladinsko poduzetni�tvo

Kako napraviti efektan model �nansiranja mladih poduzetnika? neophodno je prilagoditi postoje�e politike

�nansiranja kroz: a) uvjerenja i stavove, b) savjetodavnu pomo� i obuku, c) nastavak �nansiranja starijih preduze�a

potrebno je osnovati zadruge za tek pokrenute biznise, te poticajna sredstva odmah odobriti u cijelom iznosu, a ugovorom obavezati pla�anje doprinosa

�nansiranje treba biti dostupno tokom cijele god ine uz os igu ran je t ranspa rentnos t i i monitoringa

korisno bi bilo osnovati fond �nansiranja za novoosnovana preduze�a po modelu garantnog fonda uz stimulativnu kamatnu stopu od 0%, produ�iti grace period, uvesti poreske olak�ice, te smanjiti obaveze po osnovu doprinosa.

Kako prevazi�i osnovne prepreke za omladinsko poduzetni�tvo? neophodno je osigurati edukaciju stru�nog kadra

koji radi sa mladim poduzetnicima, kao i edukaciju mladih poduzetnika o koracima i preprekama za pokretanje biznisa

korisno bi bilo omogu�iti osnivanje preduze�a bez zaposlenika i komunikaci ju sa relevantnim institucijama putem Interneta

mlade poduzetnike bi trebalo osloboditi pla�anja odre�enih naknada, te im omogu�iti dobivanje povoljnijih kredita

prepreke omladinskom poduzetni�tvu bi mogle biti prevazi�ene i kroz pokretanje info deska i omogu�avanje pristupa konsultantskim uslugama

15

ZAKLJU�CI

2. Forum o zapo�ljavanju mladih | Tuzla, 11.12.2012.

Youth Employment ProjectProjekat zapo�ljavanja mladihA: Ljubljanska 34, SarajevoT/F: 033 222 703www.yep.ba

16

Projekat zapo�ljavanja mladih (YEP) je pokrenut 2008. godine s ciljem da e�kasno odgovara na potrebe svojih klju�nih korisnika, Zavoda za zapo�ljavanje, te kako bi se njihov rad unaprijedio i �to ve�i broj mladih ljudi prona�ao posao. Projekat zapo�ljavanja mladih (YEP) je projekat koji se implementira u dvi je faze, od strane n jema�ke kompanije GOPA mbH, kroz predstavni�tvo u BiH.

Prva faza Projekta zapo�ljavanja mladih (YEP) je implementirana u periodu oktobra 2008. godine do oktobra 2011. godine i �nansirana je od �vajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske agencije za tehni�ku saradn ju (ADC ), dok je druga faza trogodi�nji nastavak projekta (2011 - 2014), koji �nansira �vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC). Prva faza ProjektaProjekat je u periodu 2008-2011.godine dao zna�ajan doprinos pozitivnim promjenama na tr�i�tu rada u BiH, a kona�ni rezultat prve faze je unapre�enje aktivnih mjera na tr�i�tu rada, �ijim je sprovo�enjem zaposlenje dobilo 1521 osoba, a 2888 osoba je pro�lo razli�ite vrste edukacija koje bi im trebale olak�ati budu�e zaposlenje, odnosno integraciju na tr�i�tu rada. Druga fazaKorisnic i pro jekta su dva ent itetska zavoda za zapo�ljavanje, a klju�ne aktivnosti su sljede�e:

Uspostavljanje �Oglednih biroa� u okviru Zavoda za zapo�ljavanje u kojima �e biti predstavljene dobre prakse te usmjeriti aktivnosti na poslodavce,

razdvojiti aktivne mjere zapo�ljavanja od pasivnih i sl. Rad na uspostavi Oglednih biroa je najve�a pojedina�na investicija za projekat obzirom da �e osim unaprje�enja resursa i praksi rada biti uklju�en i infrastrukturalni razvoj biroa rada.Razvoj resursa unutar entitetskih zavoda za zapo� l javan je kroz edukac i ju zapos lenih u zavodima u saradnji sa lokalnim partnerima i me�unarodnim stru�njakom kako bi uposlenici zavoda stekli dodatne vje�tine kojima �e rad ovih institucija biti zna�ajno unaprije�en.Uvo�enje sistema upravljanja u�incima u radu entitetskih zavoda koji �e doprinijeti unaprje�enju rada zavoda i usmjeriti rad zavoda na na�in da se or i jent i �u ka post i zan ju bo l j ih rezu l tata u posredovanju u zapo�ljavanju �to jeste njihova primarna uloga.Razvoj informacionog sistema unutar zavoda za zapo�ljavanje.Podr�ka p rogramima preduzetn i � tva ko je implementiraju entitetski zavodi.Uspostavljanje mre�e od 20 Klubova za tra�enje posla pr i zavodima za zapo�l javanje koj i �e doprinijeti zaposlenju 1100 mladih iz posebno ugro�enih grupa i na taj na�in unaprijediti pristup mladih uslugama slu�bi za zapo�ljavanje. Ciljne grupe Klubova su mlade dugoro�no nezaposlene osobe. U toku 2012.godine organizovano je 35 grupa nezaposlenih sa 234 �lana i zaposleno 44 mladih.Saradnja sa privatnim agencijama za zapo�ljavanje po pitanju zapo�ljavanja mladih.Podr�ka samozapo�ljavanju u ruralnim oblastima.Uspostavljanje Foruma zapo�ljavanja mladih putem kojeg se podi�e svijest i informi�e javnost o pitanjima mladih u BiH.Promotivne aktivnosti koje �e se fokusirati na podizanje svijesti o zna�aju zapo�ljavanja mladih.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.9.

10.

O PROJEKTU ZAPO�LJAVANJA MLADIH (YEP)

�Omladinsko poduzetni�tvo i samozapo�ljavanje�

uz tehni�ku podr�ku: