Biološko-dinamička poljoprivreda

8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

1/52


2/52

Bioloko-dinamika

poljoprivreda

poljoprivreda budunosti

prema predavanjima koja je

d r. C h r i s t i a n v o n W i s t i n g h a u s e nodrao u Donjem Kraljevcu 16. i 17. lipnja 2001.

uredila

Renata Bakota


3/52

K A Z A L O

PRVO PREDAVANJE 7

Poljoprivredno gospodarstvo kao organizam

DRUGO PREDAVANJE 13

0 kompostiim pripravcima

TREE PREDAVANJ E 18

Hranjive tvari i kozmike snage

ETV RTO PREDAVANJE 28

Primjena bioloko-dinamikih pripravaka

PETO PREDAVANJE 32

Harmonizirajua uloga krave u gospodarstvuESTO PREDAVANJE 39

Demeter, Bioland, Naturland,

smjernice Europske unije

SED MO PREDAVANJE 45

Organizacijska struktura Demeter saveza

OSM O PREDAVANJE 48

Plodored

DEVET O PREDAVANJE 54

Odgovori na pitanja

DESETO PREDAVANJE 62

Kompostni pripravci

JEDA NAEST O PREDAVANJE 78

Vrste komposta i njegova uloga

DVANA ESTO PREDAVANJE 83

Odgovori na pitanja

TRINAE STO PREDAVANJE 91

Uloga ivotinja u bioloko-dinamikoj poljoprivredi

POGOVOR9 9


4/52

P o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o k a o

o r g a n i z a m

Danas emo se baviti bioloko-dinamikom poljo

privredom. Gospodin saborski zastupnik* maloprije

je rekao kako e u budunosti na granicama vae

zemlje stajati ploa s natpisom da se ovdje proizvodi

zdrava hrana, to on zaista mora i ostvariti. A da

bi se to moglo ostvariti i vlada mora biti uvjerena

da je to mogue, a zatim i graani vae zemlje mora

ju biti uvjereni da je to ispravno. Budui da steme pozvali da doem ovdje i govorim o bioloko-

-dinamikoj poljoprivredi, i ja moram biti uvjeren

da je to ispravan put. Danas je moja zadaa uvjeriti

vas kako je bioloko-dinamika poljoprivreda jedini

ispravan put u budunost, da je to poljoprivreda

budunosti. No, ako se do sutra naveer i uvjerite

da je to ispravan put, to jo ni izdaleka nee biti

dovoljno. Ni ono malo to ete od mene nauiti jo

ni izdaleka nee biti dovoljno. 1 zato se obraam

gospodinu saborskom zastupniku s molbom da nade

odreeni broj ljudi koji su spremni uiti bioloko-

-dinamiku metodu na mjestu njezina izvora. Mi

vas u Njemakoj moemo tome nauiti jer za to imamo

kole. Mi vas moemo pozvati, ali to ne moemo

financirati. Zato se pitam zna li gospodin saborski

zastupnik to znai ako se na granici zemlje stave

ploe s natpisom da se ovdje proizvodi zdrava hrana.Je li svjestan obveze koju time preuzima?

Toliko o politici, a sada prelazim na znanje.

* Bolta Jalovec


5/52

Molim vas da mi odgovorite na pitanje: to do

bivate hranom, to vam je potrebno iz hrane?

Snagu, zdravlje, vitalnost, okus.

Za vitalnost za zdravi ivot trebaju nam kalorije, treba ju nam snage.

To su najbolji odgovori koje sam dobio u ivotu.

U Njemakoj, u kojoj je materijalizam jo jai, ujem

odgovore: Trebamo tvar, materiju, trebamo vitamine,

bjelanevine dakle, odreene sastojke. 1 to je toan

odgovor. No, tvari koje u sebe primamo nakon nekog

vremena izluujemo, a to nam je iz tih tvari zaista

potrebno, tono su rekla ova dva gospodina. Trebamo

snagu, energiju, i to etiri vrste energije.

Prva vrsta energije jest toplina. U ovoj prostoriji,

primjerice, sjedi sto pedeset pei s temperaturom

od 37C. Osim topline trebamo energiju za pokret,

trebamo energiju kako bismo probavili hranu i, to

je najvanije, trebamo energiju da bismo mogli misliti.

Jer, za sve ono to se dogaa u glavi, za miljenje,

potrebna je velika koliina energije. Sve te energijezajedno ine ivotne snage.

U prolom su stoljeu ivjela tri ovjeka koja

su dala nove poticaje poljoprivredi.

Prvi je Albrecht Then za kojega poljoprivreda

nije nita drugo doli sredstvo kojim se zarauje novac.

Time je, postavivi za osnovu poljoprivrede ekono

miju, utemeljio ekonomsku poljoprivredu. Takvo je

uenje uzrokovalo rastakanje poljoprivredne djelatnosti na njezine sastavne elemente. Odvojile su se

pojedine poljoprivredne grane. Poslije se analizom

dolo do zakljuka kako neke grane poljoprivredne

djelatnosti donose veu, a druge manju dobit, to

je imalo za posljedicu da su pojedine poljoprivredne

grane koje su donosile manje prihode zanemarene

ili su se potpuno ugasile.

Iz takvog je shvaanja proiziao pojam mono

kulture, i to ne samo na poljima ve i u umama i

stajama. Ta je monokultura uzrokovala ekoloku kata

strofu za tlo, dovela je do erozije tla. Na tritu je

uzrokovala velike oscilacij e; jednom je bilo ponu

eno previe, a drugi put premalo robe. U stoar

stvu je monokultura dovela do pojave bolesti medu

ivotinjama, do epidemija. Primjerice, bolesti su se

javljale uzgajanjem samo goveda, samo svinja ili

samo zeeva, dok je, s druge je strane, stvorila pro blem preveli ke koliine izmeta.

No, uvoenje materijalizma u poljoprivredu nije

jedina zasluga Albrechta Thea. On nas je nauio

kako je uzgoj djeteline iznimno vaan. Jo je i da

nas uzgoj djeteline, zapravo leguminoza, temeljno

sredstvo ekoloke poljoprivrede.

Drugi je ovjek Justus von Liebig. On je spoznao

da se biljka hrani najmanjim esticama koje zovemo

ioni. Naime, uvidjelo se da drvee mnogo bolje raste

na tlu u kojemu ima kalija, dok stabla koja rastu

na tlu na kojem je kalij ispran rastu slabije. Tako

je nastala znanost o hranjivim tvarima. Najprije su

provedena znanstvena istraivanja o tomu koje su

hranjive tvari biljci potrebne, a zatim se u labo

ratoriju poela proizvoditi umjetna hrana za bilj

ke. Ovdje je, dakle, rije o naelu kakvo i danas

vrijedi u konvencionalnoj poljoprivredi, a premakojemu je zemlji potrebno nadoknaditi istu koliinu

hranjivih tvari koju je tlo izgubilo uzgojem bilja

ka. To je, meutim, najvea zabluda koja se moe

zamisliti.


6/52

Ipak je potkraj ivota i sam Liebig upozorio

na tetnost dodavanja tlu sintetski proizvodenog

duika, jer postoje biljke, leguminoze, lepirnjae

koje u svojem korijenu imaju dovoljno duika i koje

vanjski duik, kojega u zraku ima 70 posto, povezuju

u spojeve na prirodan nain. U asu kad zemlji na

umjetan nain dodamo duik, bakterije koje inae

ive u korijenju lepirnjaa gube svoju zadau i time

ili prestaju biti djelatne ili jednostavno nestaju. Ovu

zabludu da je tlu potrebno umjetno dodavati duik

u poljoprivredu zapravo nije uveo sam Liebig, ve

znanstvenici koji ne razumiju bit ivota. Liebigova

je zasluga samo to je rekao: Ako biljci uzmanjka jedan hranjivi sastojak, on se mora nadoknaditi,

ali to nije miljeno za cijeli spektar hranjivih tvari.

Dakle, itava ta znanost da se zemlji mora dodavati

onoliko hranjivih tvari koliko joj je etvom oduzeto

zapravo je velika zabluda.

Poetkom 20. stoljea upitali su Rudolfa Steinera:

to se dogaa s naim tlom, s naom Zemljom, to

se dogaa s plodnou tla, to se dogaa s plodnou

naih ivotinja? Rudolf Steiner je na osnovi svojih

prirooznanstvenih istraivanja ustanovio da naem

tlu neto manjka i to je pokuao objasniti. Vjerojatno

vam je poznato da je Rudolf Steiner bio znanstvenik

koji se bavio duhovnom znanou i sve to je istraio,

istraio je osobno. Osim toga, Rudolf Steiner je, kao

to znamo, dao nove poticaje i na ostalim znanstve

nim podrujima kao to su medicina, poljoprivreda,

pedagogija, specijalna pedagogija, te na umjetnikim poput euritmije, slikarstva, arhitekture itd. On,

naravno, nije bio poljoprivrednik ve znanstveni

istraiva. Rekao je kako poljoprivreda nije samo

"pogon" nego je zapravo rije o "organizmu vieg

reda". Ona zapoinje tlom jer je ve i samo tlo orga

nizam, a u jednoj litri zemlje ivi vie ivih bia

negoli ima stanovnika na itavoj Zemlji. Tlo je ivi

organizam jednog poljoprivrednog gospodarstva, jed

nog poljoprivrednog pogona. Ako hoete shvatiti

to znai da je tlo organizam, zamislite sljedee:

ovjek je organizam. On prima i izluuje odreene

supstancije, prima kozmiku energiju, toplinu, svjet

lost i sve to prerauje kako bi se razvijao. Ako uviate

da ste i sami organizam, to samo proirite na tlo,

a zatim i na polj opri vredno gospodars tvo.

Poljoprivredno gospodarstvo je organizam iji

su organi tlo, biljke, ivotinje i ovjek. Svaki organizam ima jedan centar iz kojega upravlja svim orga

nima. To je kod ovjeka glava, dok je na poljopriv

rednom gospodarstvu to ovjek. Mi ljudi imamo

organe probave, metabolizma, a u poljoprivredi je

taj organ prerade tlo. Mi imamo organ koji uprav

lja zdravljem, a to je u poljoprivredi krava. Kako

god okrenete, pojam pol jopriv rede sve i sva pri

pada poljoprivredi. Uinite li, meutim, prevelikim

bilo koji organ u poljoprivredi, isto je kao kad bistepustili da se u ljudskom tijelu razvije rak. U ljudsko

se tijelo uulja rak da ni sami ne znamo odakle dolazi,

a na poljoprivrednom dobru rak moe biti i svinjska

staja ako je prevelika. Taj se rak, ta prevelika svinjska

staja, uvukla u poljoprivredu, na poljoprivredno i-

manje iskljuivo zbog materijalizma, zbog zakona

trita, zbog elje da se to vie zaradi. Kako bismo

ponovno ozdravili poljoprivredu, trebamo znati to

valja uiniti.

Rudolf Steiner nam je pokazao put. I moram

rei da biste trebali biti neizmjerno ponosni to je

taj veliki duh, Rudolf Steiner, doao na svijet upravo


7/52

ovdje u ovom kraju. Ta injenica nema materijalnu

ve idejnu vrijednost. Moram vam, meutim, rei

i to da onaj tko misli kako e na temelju ove injenice

izmamiti novac nee u tome uspjeti jer Rudolf Steiner

nije bio materijalist. Ono to iz toga moete izmamiti jest zdravlje svojega naroda. Samo, kako biste to

postigli, morate i raditi.

Ukratko emo ponoviti: Albrecht Thea u poljo

privredu je unio materijalizam, a Justus von Liebig

je spoznao da se biljke hrane ionima i time uveo

dodavanja hranjivih sastojaka tlu. Rudolf Steiner

je rekao da je poljoprivredno gospodarstvo ivi orga

nizam i pokazao nam kako moemo ouvati zdrav

lje tog organizma.

Budui da mi kao poljoprivrednici u prirodi

gotovo sve inimo pogreno, poljoprivreda je ustvari

postala neprirodna. U prirodi ni jedna ivotinja nije

zatvorena u uski prostor; u prirodi ne postoji mono

kultura; u prirodi se npr. trava ne skuplja kao silaa

u plastove i ne konzervira se; u prirodi ne postoji

gnojite. Sve to moramo imati na umu hoemo li

imitirati prirodu, hoemo li oblikovati poljoprivredu

u skladu s pravom, istom, slobodnom prirodom.

K o m p o s t n i p r i p r a v c i

Da bismo znali ispravno postupati s gnojnicom, sgnojem, s biljnim otpadom, nauili smo raditi kom-

post. Budui da kompost katkad uspijeva, a katkad

ne uspijeva zato to pogreno radimo, Rudolf Steiner

je dao upute o proizvodnji pripravaka koje dodajemo

kompostu kako bismo upravljali procesima raspa

danja. Te u pripr avke poslije tono opisati .

U poljoprivredi, naravno, nemamo iste uvjete

kao u slobodnoj, divljoj prirodi, stoga to je poljopriv

reda kulturna djelatnost, a seljak je nositelj te kulture.

U poljoprivredi proizvodimo biljke koje prehranjuju

ovjeka, a da bismo ih proizvodili na nain primje

ren ovjeku, moramo se kao poljoprivrednici brinuti

0 tome da u biljke zaista ude ono to je ovjeku

potrebno. Sami ste rekli to trebamo dobiti hranom.

Saeto reeno, to su ivotne snage. Moramo postii

1 to da kultivirane biljke sadre ivotne snage koje

inae nalazimo u slobodnoj prirodi. No, kultivirane bi biljke trebale imati vie ivotnih snaga od biljaka

koje rastu u slobodnoj prirodi.

Odakle dolaze te ivotne snage?

Dolaze iz. kozmosa.

To je tono jer Sunce, naravno, pripada kozmosu.

No, iz kozmosa ne dobivamo samo snage Sunca nego

i ritmike snage koje u naem ivotu imaju veliku

ulogu. Pogledajte svoje bilo to je ritam. Pogledajte

kako va susjed die i to je ritam. Imamo dan i

no kao ritam. Sve su to ritmovi. Postoje rano i kasno,


8/52

jutro i veer. Poznajemo ritam Mjeseca od 28 dana.

Koja ena to ne poznaje? Svi ti ritmovi djeluju na

ivotnu okolinu Zemlje. A upravo su ritmovi i sunana

energija ono to elimo unijeti u biljku. U slobodnoj,

netaknutoj, u divljoj prirodi to se, naravno, neprestano i dogaa kroz procese asimilacije, fotosinteze.

Kako bismo svjetlosnu energiju unijeli u uzgo

jenu biljku u veoj mjeri od one to je ima biljka

koja slobodno raste u prirodi, Rudolf Steiner nam

je na osnovi svojih prirodoznanstvenih istraivanja

i znanja dao, odnosno opisao dva pripravka koja

svatko od vas, ako dobro poslua, ve veeras moe

proizvesti.

Jedan je tzv. gnoj iz roga koji djeluje tako da

se biljka svojim korij enom vre povee s tl om.

Znamo da se biljka svojim korijenom uvijek usmjerava

prema centru, prema sreditu Zemlje. Ona uvijek

stoji uspravno u odnosu na sredite Zemlje. Dakle,

korijen, o kojem u poslije iscrpno govoriti, uvijek

se povezuje sa Zemljom, s tlom. Biljka raste uspravno

uvis. Svojim se liem otvara prema svjetlosti i u

sebe prima sve kozmike snage. Mi ljudi, kad bismodanonono boravili u prirodi, ne bismo mogli pod

nijeti tu kozmiku energiju. Mi smo poput peinskih

ivotinja i ako ne naemo peinu sami emo je izgra

diti. Kada tu svoju nastambu gradimo loe, gradimo

je od betona, a ako je gradimo dobro, gradimo je

od drveta i drugih slinih materijala. Biljka, meutim,

stoji vani. Njoj su danonono potrebna djelovanja

kozmikih snaga. Mi ljudi nemamo pojma kako biljka

u sebe prima te kozmike energije, kako ih u sebe

ugrauje. ovjek e doi na Mars, ali nee znati

bit fotosinteze. On jednostavno nije u stanju doista

proniknuti u procese stvaranja.

Dakle, tu sposobnost, to nesvjesno prirodno

umijee biljke da u sebe ugradi kozmike ritmove

i energiju moemo kroz bioloko-dinamiku poljo

privredu spoznati i primijeniti zahvaljujui drugom

pripravku koji se zove kremen iz roga. Rije je osilicijevom .ioksidu koji se fino samelje, stavlja ga

se u kravlji rog i preko ljeta ukapa u tlo.

Ve sam govorio o gnoju iz roga koji se ne sasto

ji ni od ega drugoga nego iz iste kravlje balege.

Maloprije sam spomenuo da morate pozorno sluati

jer nije rije o bikovoj niti teleoj balegi, nego o

kravljoj balegi i o kravljem rogu.

Dakle, uzima se kravlja balega, stavlja se u kravljirog i taj je pripravak preko zime ukopan u tlo zato

to pomou njega snage koje djeluju iz kozmosa

hoemo utkati u zemlju kako bismo ih mogli staviti

na raspolaganje biljkama.

Stoga, uzimajui u obzir ljetne i zimske ritmove,

na osnovi uputa Rudolfa Steinera, jedan pripravak

u zemlju ukapamo ljeti, a drugi zimi. Zimi su duhovni

procesi intenzivniji u zemlji nego na njezinoj povrini.

Naime, tijekom zime u zemlji se dogaaju pojaani

procesi izmjene energija, to znai da se u zemlji

dogaaju procesi kompostiranja svih energija. Mikro

organizmi za koje sam rekao da ih u jednoj litri

zemlje ima u golemom broju, ti mikroorganizmi,

ta iva bia tijekom zime u humus prerauju sve

otpatke korijenja, slame, ivotinjskog gnoja itd. Oni

tijekom zime stvaraju finiji, rastresiti kompost koji

je, ustvari, poput izmeta kine gliste.

U takvom kompostu postoji visok stupanj har

monije izmeu svih hranjivih tvari koja je primjerena

upravo odreenom tlu, odreenom mjestu. Pojam

harmonije osobito je vaan. Jer, harmonija predstavlja


9/52

kvalitetu. Ako sam u stanju hranjive tvari u zemlji

dovesti u harmonian odnos, time u ujedno uspo

staviti harmoniju kao osnovu za uzgoj biljaka. A

snage koje se dobivaju time to se kravlja balega

stavlja u rog i pohranjuje u zemlju tijekom zime

elimo sauvati za kompost kako bi one nastavile

ivjeti u kompostu.

S druge strane, ljeti u tlo ukapamo rog koji

sadri samljeveni kremen, silicij. To je tvar koja

se ne otapa u vodi. U njoj ostaju sauvane snage

mineralizacije, odnosno svjetla koje takoer elimo

unijeti u kompost. Dakle, snage koje zimi izgrauju

kompost ljeti bivaju razgraene, to ini podloguza rast biljke, i to one uzgojene, kultivirane biljke.

Kad sam te snage Sunca unio u pripravak silicija

u kravljem rogu i kad ih na nain koji u opisati

unesem u biljku, time sam u znatnoj mjeri pojaao

sposobnost biljke da u sebe primi Suneve ljetne

kozmike snage, dakle, ne samo snage Sunca, nego

i snage itavoga kozmosa. Tako e se fotosintezom,

djelovanjem Sunevih snaga, oito i mjerljivo pove

ati koliina eera u biljci. Jer, asimilacija zapravo

nije nita drugo nego proces stvaranja eera. Biljka

je u stanju pomou vode koju iz tla prima preko

korijena i pomou ugljinog dioksida iz svoje oko

line stvarati eer. Dvije su stvari, dakle, djelatne

u stvaranju eera: ugljini dioksid iz zraka i Sun

eva energija.

Upravo sam govorio o kravljem rogu ispunjenom

balegom i kremenom. Pogledamo li kravlji rog, vidimoda je poput dragulja, izgleda kao ukrasni predmet,

dok kristal kremena zasigurno svi poznajete. To su

simboli bioloko-dinamike poljoprivrede i oslikani

su na naim knjigama.

Ova knjiga sadri dijelove predavanja koje je

Rudolf Steiner odrao u Koberwitzu 1924. godine,

iz kojih je posebno izdvojen dio koji se odnosi na

izradu bioloko-dinamikih pripravaka. Imam deset

primjeraka, deset na engleskom, deset na njemakom jeziku. Druga knjiica sadri upute zaprimjenu tih

bioloko-dinamikih pripravaka. Ako elite, moete

ih kupiti. Cijena je 10 dolara 20 njemakih maraka,

odnosno 75 kuna. Ista je cijena i crvenih i zelenih

knjiica.*

* Rije je o knjigama dr. Christiana von Wistinghausena: Uputeza pripremanje bioloko-dinamikih pripravaka i Upute zaprimjenu bioloko-dinamikih pripravaka.


10/52

H r a n j i v e t v a r i i k o z m i k e s n a g e

Govorili smo o tomu da biljka pomou klorof'ila imasposobnost primanja kozmikih utjecaja, a govorit

u i o sposobnosti biljke da se povee s tlom. Za

to ete morati posluati oko etvrt sata poduke iz

biologije.

Ovako izgleda mikroskopom gledan vrh biljnog

korijena. Svakim danom korijen naraste za jedan

mali komadi, ali pri rastu istodobno jednim djeli

em na neki nain odu mir e odbacujui svoj vrh.

Jednim dijelom urasta u zemlju, a drugim djeliem

odumire. Ovaj komad postrance otpada i u trenutku

kad odumire, postaje mrtvom organskom supstanci

jom. U tlu ive milijuni ivotinjica. Ta ivotinjska

bia prihvaaju ovaj odbaeni organski dio i njime

se hrane, od njega ive. Tako taj komadi postaje

sve manji i biva jednostavno progutan. Stoga oko

korijena biljke ivi mnotvo ivotinja. One sve

nastanjuju. Ovdje je rije o jo netaknutoj divljoj

prirodi, no sve biljke na svijetu rastu na isti nain.

Biljka na vrcima korijenja izluuje odreene

kiseline. Te korijenske kiseline imaju svojstvo da

se u svakom trenutku prilagodavaju stadiju rasta

biljke. Biljka prvo izgrauje svoju vlat, odnosno stap-

ku, a zatim i lie. To je vegetativni rast. Kad poslije

biljka prelazi u cvat i oblikovanje ploda, rije je o

gener at ivnom rastu. Izmeu njih postoje blagi pri jelazi. Rast se ne odvija skokovito, ve postupno.

Zanimljivo je, meutim, da kiselina koju izluuju

vrci korijena ustvari upravlja ivotom ivotinjskih

mikroorganizama u svojoj okolini.

A biljka upravlja korijenskim kiselinama. Ovisno

0 korijenskoj kiselini razvit e se manje ili vie od

reene vrste ivotinjskih mikroorganizama.. Tako

izgleda prirodni rast biljke, prirodni rast korijena.

iva bia opskrbljuju se vodom iz tla koja stie

do korijenja jer u tlu uvijek ima vode. Sada, ako

prie ovjek i dodaje hranjive tvari, ta se voda obo

gauje, odnosno prima u sebe hranjive soli, luine

1kiseline. Naravno, to to dodajemo ulazi u zemlju

i putem vode dolazi u podruje korijena. Prije toga

je procesom ishrane upravljala sama biljka. Putem

vode iz tla bio je hranjen itav ovaj ivotinjski svijet

i izluivao je odreene tvari. I same izluine bile

su odreene tvari. Upravo ta mjeavina vode, tla i

onoga to su izluivali mikroorganizmi bila je hrana

kojom se hranila biljka. Ako vodi u tlu neto dodamo

i tlo postane prekiselo, premineralno ili preslano,

prekida se bedem koji oko korijena ine mikroorga

nizmi i biljka dobiva ono to smo izravno dodali

zemlji. To znai da biljka prima vie hrane nego

to bi prirodno htjela primiti.


11/52

to se pritom dogaa? U biljci se mijenja sastav

staninih sokova. Naravno, stanini se sokovi nalaze

i u onome to biljka izluuje u korijenu, a mi dotira

nom mijenjamo funkciju kiselina koje izluuje kori

jen. Posljedica toga jest da e u biljku doi previe

hrane i ona vie nee moi razlikovati vegetativni

od generativnog rasta.

to se dogaa? U biljci dolazi do suvika hrane.

Ona zapravo proizvodi vie hrane nego to bi je

proizvela samo pomou Suneve energije. Dolazi do

poremeaja u proizvodnji eera, bjelanevina, svoga

onoga to biljka inae proizvodi, dolazi do neravno

tee. Jer, moramo imati na umu da hranjive tvariuvijek preko korijena ulaze u biljku uz jo, narav

no, ugljini dioksid iz zraka. Zahvaljujui kozmikoj

energiji, ta dva elementa, s jedne strane hrana preko

korijena, a s druge ugljini dioksid iz zraka, prerauju

se u biljci u gotovu supstanciju, u gotovu tvar. U

mladoj biljci ima mnogo bjelanevina, a i u gotovim

biljnim proizvodima ima mnogo bjelanevina.

Penica obiluje glutenom i krobom. To su gotovi

biljni proizvodi koji, meutim, imaju veliku potrebu

za energijom, uzimaju mnogo energije. Ako se biljci

dodaje previe hrane, ona putem hrane koja dolazi

iz korijena ne moe te proizvode do kraja oblikovati

i preraditi te e u biljci zaostati nepreradeni, do

kraja neizgraeni produkti. Kako se bjelanevine

sastoje od sumpora i nitrata, biljka e moi prera

diti nitrate u bjelanevine samo ako za to dobije

dovoljnu koliinu energije. Budui da odozgo nedo

staje energije, u biljci zaostaju nitrati, a supstancija

unutar biljke nije doivjela da dozrije, nije sklad

na, nije harmonina i posljedica toga jest da biljka

obolijeva.

U prirodi, dakle, postoje iva bia, a svako od

njih ima svoju zadau. Neka imaju zadau da mrtvu

organsku supstanciju ponovno prerade u humus.

To su gljivice. Ne mislim na ampinjone nego na

one gljivice koje ive na biljci. Te gljivice zahvaaju

biljku zbog toga jer im ona na neki udan nain

zaudara ili mirie i brinu se o tomu da bolesnoj

biljci onemogue daljnje razmnoavanje. Ustvari,

gljivice se brinu da se bolesne biljke jednostavno

uklone. Ubrzo e se pojaviti insekti koji vole sok

upravo takvih biljaka koje u sebi imaju nepreradene

tvari. Tako na gljivice i insekte moemo gledati kao

na ekoloku policiju.Sve se ove supstancije taloe u biljci i nemojte

misliti da ono to prskate po bilju kao fungicide i

insekticide ne ulazi u biljku. Ako nadalje proma

tramo tijek dogaaja, uoit emo sljedee: Odlazim

kemijskoj industriji, kupujem duine preparate i

ubacujem ih u biljku. Biljka gubi harmoninost i

podl ij ee glji vinim bolestima. Brzo kupujem fun

gicide, a zatim moram juriti i po insekticide. Za po

sljedicu u imati biljku punu disharmoninih tvari

dakle, kemije. Sljedea je posljedica da u oboljeti

od raznih alergija. Svuda e me svrbjeti jer se itavo

tijelo bori protiv tih otrova i upravo se tada u poja

anoj mjeri moe razviti rak. Opet jurim kemijskoj

industriji i kupujem lijekove, i na kraju se moram

pitati koliko je veliko i snano bilo moje zdravlje

da sam sve to mogao izdrati. Tako izgledaju po

sljedice gnojenja duinim gnojivima.

Umjetnim dodavanjem duika u tlo biljkama

oduzimamo mogunost da same odrede koju e koli

inu duika na sebe vezati. One e time troiti vi

e nego im je stvarno potrebno, napravit e jednu


12/52

takorei luksuznu potronju koju moemo jasno vidje

ti na povrinama na kojima itarice jednostavno

polegnu na tlo, to je posljedica neharmonino izgra

ene biljne strukture. To e se dogoditi rabimo li

bilo organsko, bilo mineralno gnojivo. Uvijek kada

dodajemo previe, dolazi do takvog procesa.

Ovdje sam vam to nacrtao kako biste si dobro

upisali u svijest gdje je poetak tete koja nastaje

konvencionalnim nainom obrade tla, a gdje poi

nje bioloko-dinamiki nain obrade tla. O bioloko-

-organskom i ekolokom nainu obrade tla govorit

emo poslije.

Rabimo li ona dva pripravka o kojima sam vamgovorio, najprije emo uzeti gnoj iz roga i pomijeati

ga s vodom. Stavljamo sasvim malo same tvari i

mijeamo je itav sat. Ovo je sadraj uzet iz etiri

roga koji su proteklu zimu proveli pod zemljom, u

tlu, kao to sam ve rekao. Taj komad moete raz

mrviti kako biste mogli zagledati u kuglu; i ne bojte

se, paljivo ga po sredini prekinite i pomiriite. Ne

smijete od toga napraviti pinat. Paljivo! Taj gnoj

iz roga ritmiki mijeamo jedan sat u vodi. Za 1

ha zemlje stavljamo u bavu 50 1 vode i sadraj iz

etiri roga. To, dakle, mijeamo jedan sat onako

kako nam je osobno ugodno. Primjerice, jednu minu

tu u jednom smjeru, a drugu u drugom, kako nam

odgovara, sve dok se u vodi ne oblikuje vrtlog poput

lijevka, a nakon toga promijenimo smjer. Mijenjajui

smjer zapravo stvaramo kaos. I tako mijeamo u

obrnutom smjeru sve dok opet ne nastane duboki

ljevkasti oblik. Ovaj postupak zovemo dinamiziranjem.

to time zapravo inimo? Stvaramo red, potom mije

njajui smjer stvaramo kaos, a zatim opet iz toga

stvaramo novi red. Dakle, unutar toga jednog sata

stalno izmjenjujemo red s kaosom. Tako dobivamo

ritam koji se sastoji od izmjene reda i kaosa. Time

kao da imitiramo proces rasta biljke.

Najvrjednije bie je ena. Razumijete alu? Tako

govori mukarac: Ja sam glava. Sve se mora vladati

prema meni. ena odgovara: A ja sam vrat i vrlo

dobro znam


13/52

pripravkom gnoja iz roga trebalo bi uslijediti prije

sjetve, pri obradi tla. Gnoj iz roga trebao bi, dakle,

omoguiti da se ivotinjski mikroorganizmi koji ivo

oko korijena biljke potaknu na to da budu radosniji,

da veselije djeluju na rast biljke.

Koliina od 50 1 pripravka na 1 ha zemlje nikako

nije koliina koja bi mogla biti hranjiva tvar. Rije

je o tako maloj koliini tvari rasprene u vodi koju

kemijski uope ne moete dokazati. to onda ovdje

zapravo djeluje? Kako to djeluje? Ja sam si osobno

stvorio jednu usporedbu. Primjerice veina vas zna

voziti auto. Vozite se do semafora koji pokazuje crve

no. Zaustavite se. Nakon to semafor pokae uto,a zatim zeleno, moete voziti dalje. Vi niste od nekog

policajca dobili bomboni da biste postali djelatni,

da biste vozili dalje. Vi u sebi imate neto to vas

potie na to da vozite dalje. Va je auto tako koncipiran

kako biste njime mogli upravljati da ide ili stane, a

va mozak je programiran time to ste polazili vozaku

kolu i imate iskustvo. Nije programiran da djeluje

na osnovi tvari, nego na osnovi iskustva i informa

cije, u ovom sluaju crvenog ili zelenog svjetla.

ivi organizmi koji postoje u zemlji su djelatni.

Oni proizvode divlje biljke. Mi se ne moemo hraniti

divljim biljkama ve ih moramo kultivirati, a uzgojene

biljke imaju i vee potrebe. Ako dobivaju previe

tvari, a premalo energije, dolaze u neravnoteu. No,

ako sam ih opskrbio gnojem iz roga, pobrinuo sam

se za to da one postanu marljivije, djelatnije. Time

sam im pomogao da razviju sposobnosti preradehranjivih tvari. Osim toga, gnoj iz roga pomae da

hranjive tvari ulaze u biljku na harmonian nain,

a ne neuravnoteeno. Ali i tu e se javiti suviak

energije.

Ako biljci dodajemo vie hranjivih tvari, moramo

poveati i njezinu sposobnost da primi vie kozmi

kih snaga za njihovu preradu. To postiemo pomou

ovog drugog pripravka kremena iz roga.

Za 1 ha zemlje uzimamo 4 g kremena iz roga.Ovdje imam 6 g, to je dovoljno za 1,5 do 2 ha zemlje.

Kremen iz roga koji smo pohranili u zemlju tijekom

ljeta zapravo je u sebi sakupio Sunevu energiju, a

te snage Sunca mijeanjem prenosimo na vodu. Sup-

stancijalno, to se kemijskog sastava tie, nije se nita

bitno promijenilo time to smo kremen ukopali u

zemlju, a niti to smo ga pomijeali s vodom. Ta je

tvar netopljiva u vodi. Vjerojatno se dogodilo neto

to uope ne moemo pojmiti. U svakom sluaju, na

vodu se prenijelo neto to zatim vodom iznosimo

na zemlju. Znamo da je voda nositelj snaga. Svatko

od nas tko je u rukama imao ip, ne mislim na ips

od krumpira nego na ip iz kompjutora, zna da se

on sastoji od kremene praine koja prima informacije.

Poznato je kako kremen moe primati i u sebi pohraniti

odreene informacije i dalje ih predavati, a da se pritom

sama snaga zapravo ne troi. To znai, ako sam mije

anjem informirao vodu i onda tu vodu dajem zemlji,

pobrinuo sam se za to da biljka, da klorofil biljke, u

poveanoj mjeri primi odreene informacije iz kozmo

sa. Tako e biljka koja je ve primila vie tvari, ali u

harmoninom stanju, dobiti i vie kozmikih snaga.

U biljci se, dakle, susreu dvije djelatnosti.. Jedna

preko korijena odozdo iz zemlje, a druga odozgo

iz kozmosa. Tako u njoj dolazi do harmonije, doravnotee izmeu tvari openito, pojedinih tvari

meusobno i kozmikih snaga. Cilj bioloko-dinamike

obrade tla jest poveanje tvari i stvaranje harmonije

izmeu tvari i djelovanja kozmikih snaga, a ako


14/52

su tvari u biljci harmonino izgraene, one sadre

i vie snaga. Poveava se njihov potencijal, poveava

se njihova energija, to znai da je biljka kvalitetnija,

a kvaliteta se uoava preko okusa, mirisa i toga koliko

je biljka pogodna za ovjeka, koliko je sposobna

da se uskladiti, da se ne kvari i kako izgleda.

Sve se to zapravo ne moe izmjeriti znanstvenim

sredstvima jer osnovu znanosti ini ono to je mjer

ljivo, to se moe vagati, brojiti i to se moe ponoviti

eksperimentom. No, u ivotu nita nije mjerljivo

ni ponovljivo. Moete uzeti vlak pun penice. Niti

jedno zrno nije isto kao drugo. Svako je neponovljivo.

Ili moete uzeti punu dvoranu ljudi. Nema nijednogovjeka koji bi bio isti kao drugi. Dakle, na podruju

ivota nema niega to se ponavlja. Listovi jednog

stabla su neizbrojivi, a ovjek nije u stanju izbrojiti

ljude koji ive na Zemlji jer svaki put kad doe do

nekog broja, on je manje ili vie netoan. Ljudi ima

manje ili vie. To je ivot. Znanost, meutim, ne

moe zahvatiti u ono to je ivot zato to puki zbroj

pojedinih dijelova nikada ne ini cjelinu jer zbroju

manjka duhovna snaga koja ujedinjuje sve te dijelove.

To je ve spoznao Goethe, a Rudolf Steiner bio je

Goetheov najvei uenik.

Shvatili ste u emu se sastoji kvaliteta. Ako elite,

rado bih odgovorio na pitanja koja se odnose na

razumijevanje ovoga to sam rekao. Obeao sam kako

u vam dati vremena da sa mnom razgovarate. Dakle,

ako netko ima pitanje, neka ga izvoli postaviti. Postoji

uzreica: Glupan zna sve, a pametan sve pita.

Koliko se dugo mora mijeati pripravak?

To je sasvim jednostavno. Rudolf Steiner je rekao:

Morate mijeati jedan sat. Iznimno je teko dokazati

kada je premalo ili previe. Izvodili smo pokuse i

mjerili korijenje biljaka koje smo tretirali na razliite

naine te smo ustanovili da mijeamo li pripravke

jedan sat, dobivamo najbolje oblikovani biljni korijen.

Od koje krave treba uzeti balegu?

Najbolja je brea krava koja je hranjena sije

nom jer od nje dobivamo najbolju, najsuu balegu.

Otprilike u rujnu punimo rogove i onda bi krava

trebala imati konzistentnu, gustu balegu.

Kako ukapamo rogove?

Rogove ukapamo otprilike 30 do 35 cm duboko,

ali ne tako da se u njima zadrava voda niti tako

da vo da ne moe ui, nego tako da voda koja je u

tlo dospjela kiom diui se moe ui u rog i moe

istei kad razina opadne.

Kako treba mijeati pripravke?

Za povrinu od 500 ha najbolje je mijeati rukom,

ali ako imate vee gospodarstvo moe se mijeati istrojno. No, ako imate manje gospodarstvo za koje

mijeate samo jednom, onda to ovjeka veseli i to

je zapravo sat proveden u meditaciji.


15/52

E T V R T O P R E D A V A N J E

Primjena b i o l o k o - d i n a m i k i h

p r i p r a v a k a

Spomenuo sam u emu je razlika izmeu bioloko-

-dinamike poljoprivrede i one konvencionalne. Govo

rio sam o tome to konvencionalna poljoprivreda ini

biljkama zato to na prvo mjesto stavlja tvari i ostaje

u granicama tvarnosti, u granicama onoga to je na

materijalistikoj razini. A to ini bioloko-dinamiki

nain obrade zemlje? Bioloko-dinamika poljoprivreda

unapreuje prirodom dane sposobnosti biljaka. Onau biljci ureduje odnose snaga. Rije je o istim snaga

ma koje su nama potrebne kao ivotne snage.

Govorio sam o tome kako se proizvode gnoj iz

roga i kremen iz roga. Praktian savjet kako se iz

kremena dobiva brano pronai ete u mojim knji

gama i nadam se kako e netko doi na ideju da se

te knjige prevedu. Kremen se mrvi, a zatim se prosijava.

Sada bih vam htio rei kako se navedeni pripravci

primjenjuju, a poslije i zbog ega upravo ovi priprav

ci. Za sve to inite u bioloko-dinamikoj poljopriv

redi morate si prije svega postaviti pitanje: Zato

upravo to radim? Ako odgovor glasi: Samo da zara

dim novac onda je sve to inite bespredmetno.

Odgovor na to pitanje mora uvijek biti: Da proizvedeni

zdravu hranu za svoju obitelj, za svoj narod.

Kako se primjenjuju pripravci? U proljee iz

zemlje izvadimo gnoj iz roga. Uzmemo sadraj etiri

kravlja roga. Onoliko koliko sam vam pokazao, u

velii ni ove kugle za 1 ha zemlje. To jedan sat mije

amo u vodi i prskamo po zemlji koju emo odmah

nakon toga obraivati. Dakle, kada san odluio ii

u vrt, gnoj iz roga pomijeam s vodom neposredno prije

nego u obraivati zemlju. Mou djelovati u tlo, i to u

regiju u kojoj raste korijen biljke. Primijenim li pripra

vak neposredno prije sjetve, biljka e primiti potreb

ne informacije, to e djelovati na oblikovanje klice.

To je najbolje uiniti u proljee, i to poslije

podne. Znamo da se ritmiki izmjenjuju pojedini

dijelovi dana. Uzimamo u obzir da prije podne zemlja

izie, a poevi od tri sata poslije podne ona poinje

udisati. Ja hou da pripravak djeluje u vrijeme udaha.

Zato gnoj iz roga dajem zemlji poslije podne.

Nakon toga se, naravno, postavlja pitanje: Kako

u pripravak primijeniti na livadu, a kako na vonjak?Na livadi u ga primijeniti to je mogue ranije u

proljee, im na njoj vie ne bude toliko vlage. Postu

pak mogu ponoviti kada se prvi put pokosi livada,

odnosno nakon to je ispaom pojedena trava, ili

ako to nisam uinio prije poetka vegetacije, tada

to inim prije prvog otkosa. Na oranicu u ga nanijeti

neposredno prije obraivanja zemlje.

Netko je pitao moe li se to uiniti i ljeti jer

bi rado posadi o oko 15000 sadnica jagoda.

Rekao samo kako postoje dvije mogunosti. Mogu

uzeti biljke koje kanim posaditi, primjerice sadnice

jagoda, i jednostavno ih poprskati ili mogu pripra

vak poprskati po zemlji koju u neposredno poslije

obraditi, a nakon toga u posaditi sadnice jagoda.

Dakle, uvijek ako elimo sijati, dobro je upotrijebiti

gnoj iz roga, pa i ujesen u vrijeme sjetve zimskih

sorti itarica.

Znate li sada kada se primjenjuje gnoj iz roga?

Znate li zato? Znate li kako se on proizvodi? Ako

je va odgovor: Da znai da sam danas uspjeno

radio.


16/52

to se tie kremena iz roga, rekli smo da se

kremena praina ukapa u tlo preko ljeta. Ujesen

je vadimo iz zemlje i putamo da se praak u rogu

osui. Moemo je sauvati do sljedeeg proljea ili

nakon to se pobere voe moemo poprskati lie

voaka kako bi lie pokupilo kozmiku energiju

koju e, kad padne na zemlju, predati zemlji za slje

deu godinu.

Kremen iz roga primjenjujem ujesen, poslije

podne kad Zemlja udie. Isto je i pri sijanju ozime

penice. Dakle, to mogu napraviti i ujesen kada ita

rice kao to su penica, ra ili jeam poljeraju prva

lii listia ili prve tri vlati.Inae se ovaj pripravak upotrebljava tek u pro

ljee, i to sasvim rano ujutro, jer njime hou potaknuti

proces izdisanja Zemlje, tj. snage koje biljku vabe

iz zemlje, onda kad se biljka otvara Suncu, tako

da moe sakupiti vie energije.

Postoji miljenje da cvjetovi ranije uvenu ako

se prskaju ovim pripravkom. To, meutim, nije tono.

Nije dovoljno ako se stvari tono promatraju samo

izvanjski, znanstveno, ve se mora uzeti u obzir i

ono to ovjek doivljava u svojemu osjeajnom ivotu.

ovjek treba imati vlastiti osjeaj za dogaanja i mora

se uvijek iznova pitati: to elim postii prskanjem

kremenom iz roga? Odgovor je: Hou da biljka sakupi

to vie Suneve energije, energije koja dolazi odozgo

posredovanjem lista. List, dakle, ve mora postojati.

Ima mnogo biljaka koje cvatu vrlo rano. Ovaj se pri

pravak primjenjuje kada je ve vidljiv zametak ploda.

To se jako lijepo vidi kod loze, gdje se iz cvijeta ubrzo

moe nazrijeti plod. Ako hou pojaati djelovanje

pripravka, mogu ponoviti postupak, a to je uvijek

najbolje initi to ranije u proljee, prije podne.

Mnogima je sigurno poznato ime Marije Thun

koja je rekla kako je najbolje prskati rano ujutro,

dok je jo rosa. Dakle, tu nema problema. Jednostavno

moramo ranije ustati. Umjesto da spavamo, jedan

sat se udubljujemo u to to emo initi, meditiramo.

Zatim umjesto tuiranja pola sata prskamo, a onda

moemo jo na vrijeme stii na doruak i otii na

posao. I gotovo. To je sve. No, uvijek trebamo imati

na umu pitanje: to zapravo elim postii prskanjem

pripravkom od kremena iz roga? i odgovor: Hou

da biljka dozrije, odnosno da bude u stanju primiti

mnogo energije kako bi mogla izgraditi biljnu tvar

i imati snagu da ta tvar u njoj dozrije.Primijetili smo da ako tim pripravkom prskamo

biljku koja ve ima plod i ako to radimo poslije

podne, ovako tretirani, prskani plod bre dozrijeva

i bolje je kvalitete. Plodovi uzgojeni na bioloko-

-dinamiki nain ne zovu se bez razloga "Demeter

proizvodi proizvodi s karakterom" jer oni svaki

za sebe pokazuju ono to je tipino za pojedinu

vrstu. To znai da e jagoda zaista imati okus jagode,

a rajica okus rajice. Svaki e plod imati specifian

okus s obzirom na svoju vrstu, umjesto da svi plodovi

imaju isti okus holandskih staklenika.

Idite na trnicu, zagrizite zatvorenih oiju rajicu

i neete znati u to ste zagrizli. Juer sam bio na

vaoj trnici i uoio da je veina proizvoda uvezena.

Svi smo mi krivi to kupujemo te proizvode, dok

nae oranice, naa tla lee neobraena. Neki, naalost,

misle da nama poljoprivreda zapravo i ne treba jersve za malo novca moemo uvesti. No, mislim da

bismo ipak prije svega trebali voditi rauna o svoje

mu zdravlju, o zdravlju svoje obitelji i o zdravlju

cijeloga naroda.


17/52

H a r m o n i z i r a j u a u l o g a k r a v e u

g o s p o d a r s t v u

Uvijek me iznova pitaju: Zato krava, zato ba moram

uzimati kravlji rog? Zato kravlja balega?

Pokuat u odgovoriti na to pitanje, ali ne znam

hou li to uspjeti uiniti na pravi nain. U prvom

redu, krava je jedina ivotinja koja pasui ne upro

patava panjak, ve ga unapreuje. Svinja rujui

unitava ondje gdje pase, a ovca i koza, isto kao i

konj, ondje; gdje pasu iupaju sr biljke, srce izkojeg ona raste. Jeste li gledali kako krava pase travu?

Jeste li vidjeli da ona to radi svojim jezikom? Jeste

li primijetili kako njezina balega zapravo i nije do

kraja probavljena?

Svaka biljka pokuava svojim korijenom rasti

prema sreditu Zemlje, a svojim gornjim dijelom

uspravno, odnosno okomito na Zemlju prema koz

mosu. Uzimajui u obzir snage koje su pritom djelatne,

moemo se upitati: Zato ovjek stoji uspravno? ovjek

stoji isto tako okomito na Zemlju kao i stablo, to

bi na neki nain jedno s drugim moralo biti povezano.

ovjek, odnosno dijete tek kada se uspravi u stanju

je sebi rei Ja. Prije toga ono to ne moe. Kad dijete

prohoda, ode pred zrcalo, pogleda se i kae: Ja.

To se dogaa zbog odreenih snaga koje djeluju u

ovjeku snaga svijesti, odnosno Ja-snaga.

Kod stabla koje nema svijesti te su Ja-snage uzaetku. One se oituju kroz njegov poloaj prema

Zemlji i prema svemiru. Taj zaetak Ja-snaga kod

stabla lei upravo u njegovu poloaju okomitosti

na Zemlju i usmjerenosti prema svemiru. Antropozofi

govore o tomu da je sjedite Ja svih biljaka u sreditu

Zemlje. Naravno, to se Ja ne moe shvatiti u fizikom

smislu. Rije je zapravo o energiji, o snazi.

Predoimo si kako krava prima veliku koliinu

biljnih sastojaka u svoj golemi probavni aparat, kakoih probavlja, kako zatim iz te hrane uzima bjelane

vine da bi time izgraivala vlastito tijelo i proizvodila

mlijeko. itava masa biljne hrane koju krava prima

pa zatim izluuje u sebi sadri Ja-snage u zametku.

No, sama krava ne zna nita o zametku Ja-snaga

prisutnom u biljkama. Kod nje se te snage zadravaju

u koi i rogu. Njih, meutim, ne moemo sasvim

identificirati jer ih ne moemo mjeriti. One su ne

mjerljive jer naoj dananjoj materijalistikoj znanosti

takva vrsta energija i snaga nije poznata. No, zanim

ljivo je da je moj otac mogao raljama otkriti vodu.

Govorio je, takoer, kako moe razlikovati kravlji

od bikovskog roga samo time to jednostavno osjea

tu razliku. Naravno, kao mladi ja mu to nisam vjero

vao. Uzeo sam dva roga i rekao mu neka zatvori

oi. Dao sam mu rog i jo jedanput isti rog, i uvijek

je tono rekao komu pripada. Jednoznano je mogaorazlikovati kravlji rog od bikovskog jer je osjeao

da u njima postoje razliite snage.

Uzmem li kravlju balegu koja ve sadri Ja

-snage i stavim li je u rog, pa sve zajedno ukopam

u tlo kako bih te snage oivio, omoguio sam njihovo

potenciranje. Zatim posredovanjem vode one dolaze

do korijena i time osnauju biljku. Dakle, dodava

njem tih snaga obogaujem, jaam i harmoniziram

biljku, a tako osnaenoj biljci ne mogu koditi gljivice

niti insekti.

Uvijek moramo uzimati u obzir cjelinu. Znamo

da se magnet sastoji od plus i minus pola. to e


18/52

se dogoditi presjeemo li magnet po sredini? To vie

nee biti magnet. Ostat e nam samo plus i minus

pol da i ne.

Moemo, dakle, zakljuiti da gnoj iz kravljeg

roga ini biljku osjetljivom, podobnom za primanjekozmikih snaga, a kremen iz roga pomae da biljka

te snage to dolaze iz kozmosa primi u sebe. Samo

je po sebi razumljivo da s time mogu obavljati ekspe

rimente. Mnogi su znanstvenici pokuali pomou

eksperimenta opovrgnuti smjernice Rudolfa Steinera,

ali to im nikada nije uspjelo.

U prirodi postoji harmonian odnos izmeu svih

tvari i snaga. Uzmimo npr. glazbenu ljestvicu. Ja

ne znam koliko ljestvica ima tonova, ali sasvim sigur

no znam da izuzmem li jedan ton, ne mogu napraviti

glazbu jer vie nema harmonije. Uzmem li iz depa

samo taj jedan ton, ni to nije glazba, nego samo

jedan um jer glazbena ljestvica ini cjelinu koja

nam je potrebna da bi se mogla napraviti kompo

zicija. Tako je i s prirodom.

Naveer moemo prskati gnojem iz kravljeg roga,

a sljedeeg jutra pripravkom od kremena iz roga.No, molim vas da to nikada ne mijeate. Dakle, po

podne prskajte tlo, a ujutro list kako bi se izgradila

supstancija biljke i kako bi se biljka mogla otvoriti

kozmikim utjecajima.

Rog moe biti od zaklane ili uginule krave. Narav

no, da ga neemo otkinuti ivoj krav:.. Znamo da

je u Indiji krava sveta ivotinja. No, krave umiru,

a d-a ne bivaju upotrijebljene za hranu. Njihova se

mrtva tijela spaljuju ili pokapaju. Kao to kod nas

postoje krematoriji za ljude, u Indiji postoje krema

toriji za krave. I upravo odande nai prijatelji dobivaju

kravlje rogove. A u zemljama u kojima nema krava

moramo se prilagoditi. U Brazilu smo npr. uzimali

bivolje rogove jer je i bivol biljoder i ima slinu

probavu kao krava. Toliko o rogovima.

Dakle, u proljee prskamo kravljom balegom

iz roga, a kada se pojave listovi, kremenom iz roga.Ja ne prskam biljku u cvijetu nego kad ocvate. Nakon

etiri ili osam tjedana ranim jutrom jo jednom prs

kam kremenom iz roga, zatim poetkom dozrijevanja

i onda neposredno prije potpunog dozrijevanja, mo

da nakon tjedan dana, jo jednom primjenjujem

kremen iz roga i to, naravno, uvijek poslije podne.

Bio bih vam vrlo zahvalan kad biste radili ekspe

rimente. Kad biste usporedili sadraj eera u vinu

na parcelama koje ste obraivali po bioloko-dina-

mikoj metodi i na onima koje niste, te kad biste

mi mogli priopiti rezultate.

Kakvu vodu treba upotrijebiti za pripravke?

Najbolja bi bila kinica, na drugom je mjestu

izvorska voda ili stajaa voda iz bare, a posljednja

je loa voda iz vodovoda. Nikako nije dobro da je

voda klorirana.

Kako uvamo tlo?

Izbjegavanjem monokulture. Izbjegavamo na isto

me mjestu saditi ili sijati istu vrstu biljaka. Njegujemo

zdravi plodored (o plodoredu emo jo govoriti), a

primjenom ovih dvaju maloprije spomenutih pripra

vaka titimo biljku i ojaavamo njezinu konstituciju.

Zato dolaze tetnici?

Pokuao sam vam objasniti zato dolaze tetnici.

Ako sokovi biljke nisu u harmoniji, moraju doi tet

nici jer je njihova zadaa da u prirodi odstrane ono


19/52

to ne valja. Ne mora vas biti strah. U bioloko-

-dinamikoj poljoprivredi imamo sve tetnike i sve

vrste bolesti, ali oni za nas nisu problem, Oni postoje

jer su jednostavno utkani u ivot prirode, ali ne

rade takve probleme na kakve inae nailazimo ukonvencionalnoj poljoprivredi. tetnici i bolesti su

potrebni i pripadaju gospodarstvu kao to lo uenik

pripada razredu.

Kako rijeiti problem gljivinih bolesti .'oze?

Raunao sam s time da ete me uhvatiti. Ja

nisam vinogradar. Znam da kod trsja postoji golem

problem glji vinih bolesti.

Pokuajte jaati biljke. Doputena je primjena

laganih sredstava kao to su modra galica ili bordoka

juha, ali jo se uvijek premalo primjenjuje jedna uputa

Rudolf'a Steinera. Naime Steiner je ukazao na primjenu

preslice (Equisetum arvense). Vinogradi se prskaju

svim moguim sredstvima, ali rijetko tko primjenjuje

metodu da tlo nakon berbe prska ajem od preslice.

Preslicu biste trebali skupljati u ovo godinje

doba, od kraja lipnja do sredine srpnja. Znate dapostoje dvije vrlo sline biljke. Ova prava preslica

(Equisetum arvense) mnogo je rastresitija, dok je

ona druga mnogo snanija i kompaktnija. Ova rastre

sita, njena, razgranata poljska preslica sadri mno

go kremena. Nakon berbe od nje treba skuhati aj.

Moete uzeti posudu u kojoj je baka iskuhavala rublje.

Stavlja se 300 g suhog aja na 10 1 vode. aj se

kuha jedan sat na laganoj vatri. Tek toliko da polakokuha, ne treba kipjeti. Zatim se razrjeduje vodom

u omjeru 1:10, a posl ije podne se njime prska tlo.

Preslicu moete dobro osuiti na tavanu. Tijekom

suenja mora biti lijepo rairena kako bi se suila

na zraku i kako biljke ne bi leale jedna na drugoj.

Ne smije postati smea, mora ostati zelena. To vam

zaista mogu preporuiti.

Isto vrijedi i za voke. Kako je graeno stablo

voke? U sredini je drvena grada obavijena korom. Voku moemo usporediti s tlom. Kod tla u sredini

imamo kamenje, kameni dio, a iznad toga je zemlja,

humusni dio. Na vrtnoj zemlji, zapravo na samoj

povrini, rastu jednogodinje biljke, koje imaju pli

tak korijen. Kod stabla, meuti m, umjesto mineral

nog dijela u sredini imamo drvenu grau. Stablo

je obavijeno korom koja sadri sustav kapilara. Iz

nje raste jednogodinje lie, koje e ujesen otpasti,

i plodovi. Stablo bismo mogli usporediti s dijelom

zemlje koji se izdignuo iznad svoje razine, tako da

je kora drveta poput zemlje, a lie predstavlja biljke

koje na njoj rastu.

U proljee odlazim na polje dok na njemu jo

nema zelenih vlati i prskam ga gnojem iz roga. Stablo

prskam gnojem iz roga dok jo nema lia i na taj

nain potiem rast lista. Stoga ako preslicom hou

djelovati na ivot gljivica, hou da se ona upije utlo i da pomou kie njezini sastojci dou do korijena.

Osnovu biljne strukture ine kalij, kalcij i silicij,

odnosno kremen. Budui da se 88 posto preslice

sastoji od ivog kremena, on preko koloidnih procesa

ulazi u biljku i jaa njezinu konstituciju. A kremen

u biljci najvei je neprijatelj gljivicama. Prskati ne

mogu ujesen jer tada samo deblo u sebe ne prima

mnogo.

Kakav je utjecaj mjeseevih mijena na sjetvu?

Ja sam, dodue, prijatelj Marije Thun, ali ne

sluim se njezinim sjetvenim kalendarom. Osnovno


20/52

pitanje koje si postavljam kada je rije o gnoju iz

roga jest: to elim time postii? Odgovor je: Mou

da se i/.gradi korijen. Kada u ga stoga primijeniti?

U dane korijena. Gnoj iz roga gotovo se uvijek upo

trebljava u dane korijena, a kremen iz roga ondakad hou potaknuti rast sasvim odreenog dijela

biljke. Za prskanje salate odabrat emo dane lista.

Kod rajice ili bue init emo to u dane ploda.

Jasno je da salatu ili rotkvicu neu prskati u dane

cvijeta jer e mi otii u cvat. Gospoa Thun je jedno

znano iskusila i dokazala da prskanjem lisnatog

povra u dane cvijeta ono odlazi u cvat.

Kuko se obraniti od lukove muhe?

Mogu samo preporuiti ono to je ve poznato.

Postoje luk i lukova muha, i mrkva i mrkvina muha,

i te se dvije vrste muha meusobno ne podnose.

Stoga mrkvu i luk treba sijati zajedno.

A to ako mrkva nema muhe?

Tada preporuujem sijanje u redovima. Jedan

red mrkve, a jedan red bilo koje vrste luka, poriluka

ili enjaka.

Kako zatititi krumpir od zlatice?

Postoje korisne ivotinje u poljoprivredi kao

to su bubamare, kine gliste, jeevi, mravi, uholae.

Smatram vrlo smislenim uvoenje uzgoja korisnih

ivotinja kao to su mravi, uholae itd. Moramo se

uvijek iznova zapitati zato ima toliko malo bubamara,gotovo ih se i ne moe vidjeti. Bubamara je, meutim,

najvei neprijatelj krumpirove zlatice. No, kemija

unitava i jedne i druge, ali se zlatica koja je vitalnija

vraa, a bubamara ne.

E S T O P R E D A V A N J E

D e m e t e r , B i o l a n d , N a t u r l a n d ,

s m j e r n i c e E u r o p s k e u n i j e

Ova sam predavanja zapoeo prikazom o tome gdje

poinje kvaliteta i kakve su razlike izmeu pojedinih

naina obrade zemlje. Nadalje u govoriti o plodoredu

i o organizaciji poljoprivrednoga gospodarstva, sutra

ujutro o bioloko-dinamikim pripravcima za kom-

post, o poljoprivredi u odreenom krajoliku, o socijal

nom redu u pol joprivredi ( iz raz it o naglaavam

0 socijalnom redu, a ne o socijalistikom), o pitanjima i idejama za budunost poljoprivrede i to bi

bilo sve. Time bi sutranji dan bio ispunjen, a vi

odmah moete odluiti hoete li ostati ili otii kui.

Ono to ne bih elio to je govoriti o tritu.

Poljoprivreda, naravno, ovisi o tritu i upravo su

se neke vrste poljoprivrede razvile na trinoj podlozi.

Rudolf Steiner je za Duhove 1924. godine u

Kobervvitzu u osam predavanja dao duhovnoznan-

stvene osnove bioloko-dinamike poljoprivrede. Moj

brat Ekhart i ja smo imali sreu to je na otac bio

najmlaim sudionikom tog niza predavanja nazvanih

1objavljenih pod naslovom "Poljoporivredni teaj".*

Mi smo zapravo 1945. godine bili prognani iz

poljskog dijela Istone Njemake, a 1951. dobrovoljno

smo pobjegli iz Istone Njemake na Zapad, oba puta

napustivi sva zemaljska dobra. Pobjegli smo samo

u koulji i hlaama. Moj otac se i prije rata i u vri jeme rata i poslije rata bavio bioloko-dinamikom

*Hrvatski prijevod ove knjige objavljen je u izdanju Antropozofskog drutva "Marija Sofija", Zagreb, 2001.


21/52

poljoprivredom. Ona mu je dala temelj na kojemu

je uvijek mogao zadrati svoju duhovnu slobodu.

Tako i svaki ovjek koji se bavi bioloko-dinami-

kom pol jopri vredom moe izgradit i i zadrati svoju

duhovnu slobodu. Jer, bioloko-dinamiki rad nije

dogma. Ja ne mogu rei vama to vi trebate initi

na svojem imanju. Vi sami morate shvatiti naela,

primijeniti ih ovisno o vaem imanju i zatim slobodno

odluiti kako ete poslovati. Naravno da se pritom

moemo i moramo sluiti literaturom. Hoemo li

raditi i spravno moramo uzeti u obzir sedamdesetpe-

togodinje iskustvo u bioloko-dinamikom gospo

darenju kako ne bismo nepotrebno inili pogreke.

Antropozofsko drutvo iz Zagreba pobrinuti e

se da se moje knjige "Upute za pripremanje bioloko-

dinamikih pripravaka" i "Upute za primjenu bioloko-

-dinamikih pripravaka" prevedu na hrvatski jezik

i one e se pojaviti upravo u ovom obliku i ovoj boji.

Prva je knjiga o tomu kako se pripremaju poje

dini bioloko-dinamiki pripravci. To je zelena knjiga,

jer zelena boja predstavlja snage rasta. Ona mora

stati u dep od koulje. Ova druga knjiga o primjeni

bioloko-dinamikih pripravaka je crvene boje, koja

je komplementarna zelenoj, i boja je koja predstavlja

cvat. Zelenu ete uvijek nositi u depu, a crvena

neka stoji na vaem pisaem stolu. Pisai stol poljo

privrednika izgleda kao kompostni kup i kad trai

knjigu po kojoj bi radio, samo malo mora prekopati

kup i odmah je pronae.

Nama je vana duhovna sloboda, a ona prestaje

ondje gdje zapoinje duhovna sloboda drugog ov

jeka. No, radimo li bioloko-dinamiki ili ne radimo,

duhovna sloboda uvijek prestaje s tritem. Recimo,

dolazi mi kupac i kae: Ja bih htio bioloko-dinamike

proizvode. Hou Demeter proizvode.

Dakle, za bioloko-dinamiku poljoprivredu po

trebne su odreene smjernice po kojima se ona razlikuje od ostalih naina proizvodnje. Potrebne su

nam smjernice koje odreuju ovu metodu. One se

na prvome mjestu sastoje u slobodnoj djelatnosti

proizvoaa, seljaka. Sadre samo toliko uputa koliko

je minimalno potrebno, tek ono najosnovnije to

seljak smije, a to ne smije initi. No, raditi bioloko-

-dinamiki znai mnogo vie od toga. Nije dovoljno

drati se samo osnovnih smjernica. Ipak, minimalni

propisi su nuni kako bi seljak imao pravo deklarirati

svoje proizvode kao bioloko-dinamike, odnosno,

Demeter proizvode. O primjeni tih smjernicama ovisi

dobivanje certifikata.

Ime Demeter postoji u Njemakoj jo od 1928.

godine. Ono je bilo zabranjeno u vrijeme Hitlerova

nacizma, ali je nakon svretka rata, 1947. godi ne,

obnovljeno. Godine 1954. osnovan je Demeter savez.

Moj je otac dvadeset pet godina bio njegovim, predsjednikom. Demeter smjernice prilagoavaju se vre

menu, a ove dananje primjerene su naem vremenu.

Potroai su bili upoznati s injenicama gdje i kako

nastaju Demeter proizvodi i gdje se oni mogu kupiti,

to je dovelo do velike potranje i omoguilo da

cijene takvih proizvoda budu mnogo vie od ostalih.

Upravo su te vie cijene pobudile interes i kod drugih

proizvoaa.

Jedan od uenika Rudolfa Steinera, Muler Rosch,

u vicarskoj je razvio organsko-bioloku metodu,

dok je on sam primjenjivao bioloko-dinamiku me

todu. No, kao politiar i lan vicarskog parlamenta


22/52

nije mogao pripadati nekakvoj skupini poljopriv

rednika koja se slui je dni m neobj anj iv im poj

mom kao to je snaga. Krugovima u kojima je

dj el ova o bi lo je sumnji vo to se bavi nei m mi

stinim, neobjanjivim. Stoga je Miiier Rosch usvojoj metodi izostavio bioloko-dinamike pri

pravke, a zadrao sve ostale osnovne postavke

bioloko-dinamike poljoprivrede. I on je poljo

pri vre dno gospodars tvo smatrao cjel ovit im or

gan izmom i propo vi je dao je svojim seljacima o

tropoljnoj poljoprivredi. Tako je osnovana or-

gansko-bioloka poljoprivreda.

Njezini su proizvoai primijetili kako bioloko-

-dinamiki proizvodi imaju visoke cijene. Uputili

su se naim potroaima tvrdei kako i oni imaju

bioloku robu i kako je i njihova roba isto toliko

dobra kao i Demeter proizvodi, to zapravo nije

bila istina. Stoga su je odluili prodavati neto jef

tinije. Recimo 50 pfeniga. I tako su u Njemakoj

nastala dva jaka saveza. Demeter i Bioland.

Uvijek se nadu ljudi koji kau: I ja mogu pro

izvoditi bioloki, ali zato bih davao doprinos nekomsavezu kad mogu utedjeti novac koji bih morao

potroiti na potvrdu da sam Demeter ili Bioland. 1

ja u, naravno, proizvoditi prirodnim putem. I nije

prolo mnogo vremena kada su i drugi proizvoai

hrane poeli proizvoditi na prirodan nain. Tako

je nastao trei savez Naturland to znai: pri

rodna zemlja.

E, onda se vidjelo kako ovi prvi voze Volks- vvagene, a drugi Mercedese. Neki su rekli kako i oni

mogu voziti Mercedes proizvodei jednostavno samo

bioloki. Tako su stalno nastajale nove metode i

novi savezi.

Europska je unija 1991. godine odluila razgra

niiti pojedine naine bioloke proizvodnje hrane,

to je dovelo do velikog zaokreta glede kontrole

pojedinih proizvoda. Izaao je propis prema kojemu

svatko tko tvrdi da se bavi biolokom poljoprivredommora dopustiti da bude kontroliran. Tako su nastale

EEG biopravne smjernice striktni propisi kojih

se moraju pridravati svi koji se bave biolokom

poljoprivredom, a za svaku pojedinu od navedenih

metoda postoje i tono utvrena pravila.

Demeter polazi sa stajalita kako je poljopriv

redno gospodarstvo cjelovit organizam i da stoga

cijelo mora biti u okviru zadanih smjernica. Nije,

dakle, dovoljno da samo jedan njegov dio zadovo

ljava propise. Slino je i kod Biolanda, gdje cijelo

imanje mora biti u okviru zadanih smjernica. Kod

tzv. Naturlanda samo polovica imanja mora zadovolja

vati odreene smjernice, dok je kod biolokih smjer

nica Europske zajednice dovoljno da samo jedna

ploha bude obraena na bioloki nain, tako da ovdje

naelo jedinstvenog organizma vie uope ne postoji.

Smjernice EEG-a, primjerice, doputaju i monokulturu.

Osim toga, doputaju dodavanje pojedinih tvari za

prihranu biljaka za one koji se dre naela da tlu

moramo nadoknaditi tvari koje smo mu uzgojem

biljaka oduzeli, a kako to ne smijemo initi dodajui

bilo kakve kemijske spojeve, inimo to pomou organ

skih tvari. Naalost, i taj se proizvod smije nazivati

ekoproduktom, ime je u zakonu poinjena velika

pogreka jer zakonodavci uope nisu shvatili bitpojma bioloko-dinamike metode. Vi koji ste veeras

ovdje znate vie od bilo kojeg politiara koji donosi

zakone i koji definira to je bioloko-dinamika ili

bilo koja metoda ekoloke poljoprivrede.


23/52

Ovakav pristup dovodi do problema na tritu.

Naravno, ljudi koji samo hoe zaraivati novac prihva

aju najlake primjenjivu metodu te iz pukih egoisti

nih razloga oteuju i unitavaju bioloko trite

proi zvodi ma dobi veni m na osnovi monokulture.Hoemo li doista primjenjivati bioloko-dinamiki

nain obrade tla, pokuajmo to ispravno initi u

svakom pogledu. Nemojmo prije negoli neto proiz

vedemo misliti na trite, ve mislimo na vlastito

zdravlje i zdravlje svojih blinjih. Ako nam preosta

ne neto proizvoda, opskrbimo njima krug svojih

znanaca.

I molim vas, nikako nemojte svoj interes za

bioloko-dinamiku poljoprivredu temeljiti na pojmu

izvoza. To je iluzija. Jedan proizvoa ljekovitog

bilja pitao je postoji li u Njemakoj za to trite.

U ovom je asu Njemako trite zasieno ljekovitim

biljem proizvedenim u Njemakoj. Ja sam, meutim,

vrsto uvjeren kako svi imamo jo jako mnogo posla,

stoga to u ovom trenutku moemo hraniti jedva

dva posto stanovnitva. 0 vama, o vaoj inicijativi

ovisi jeste li sposobni sami postaviti temelje za proizvodnju kako bi se opskrbilo vae treite, a to

ponajprije znai dvije, tri ili etiri godine proizvodnje

po novim naelima.

I na kraju, konvencionalna se poljoprivreda raz

likuje od ovih prethodnih po tomu to je u njoj

doputena primjena kemijskih sredstava.

O r g a n i z a c i j s k a s t r u k t u r a

D e m e t e r s a v e z a

U Njemakoj imamo istraivaki centar, odnosno

Savez za bioloko-dinamiku poljoprivredu, koji po

stavlja duhovni plan bioloko-dinamike poljopriv

rede. Rad njegovih znanstvenika temelji se na konven

cionalnoj znanosti, ali i na naelima koja proizlaze

iz samog ivota.

Osim toga, postoji Savjetovalite za bioloko-

-dinamiku poljoprivredu, iji savjetnici zainteresira

nim proizvoaima prenose iskustva drugih poljopri

vrednika koji rade bioloko-dinarnikom metodom,

kao i rezultate svojih znanstvenih istraivanja. Savez

i Savjetovalite pripadaju duhovnoj razini sustava.

Uz to postoje i radne zajednice proizvoaa,

seljaka vezanih uz oreeno podruje. Ondje se po

ljoprivrednici sastaju kako bi se upoznali, kako bi

stjecali nove spoznaje, meusobno razmjenjivali is

kustva, informirali se o proizvodnji pripravaka ina taj se nain dalje izobraavali. Svi zajedno ine

skupinu koja obuhvaa itavu zemlju. Njemaka se

dijeli na pojedine zemlje koje imaju odreenu samo

stalnost i te se skupine brinu da s jedne strane za

stupaju zajednike interese prema politiarima, a

da s druge strane imaju kontakte s istraivakim

institutima. I u okviru tih radnih zajednica djeluju

savjetnici. Radne zajednice su okupljene u jedan

prsten, u jednu krovnu organizaciju koja surauje

s pojedinim istraivakim timovima. Meutim, nosi

telji svega su proizvoai. Proizvoai su predstav

nici razine trita.


24/52

Usred loga prstena je Demeter savez kao pravna

organizacija nasuprot potroaima i brine se o tomu

da se proizvoai pridravaju bioloko-dinamikih

smjernica. Uz navedeno brine se i za organizaciju

sajmova, izlobi hrane ltd.Osim Demeter saveza postoje i Demeter slube.

U njihovoj je nadlenosti prezentacija Demeter proiz

voda na njemakom tritu kako svako gospodarstvo

ne bi moralo raditi vlastitu reklamu.

Ope je poznato da u Njemakoj ljudi koje se

bave bioloko-dinamikom polj opri vredom ine 1-

-4 posto poljoprivrednog stanovnitva. No, od svih

ekolokih proizvoda potroai su najbolje upoznati

s kvalitetom onih koji nose oznaku Demeter, a to

se postie vrlo jednostavnim nainom reklamiranja.

kolovanje bioloko-dinamikih proizvoaa u

nadlenosti je istraivakog centra. Moj brat i ja

takoer vodimo svoje kole. On ima jednogodinju

kolu za ljude koji trae novi ivotni put. To zove

Osnovnom poljoprivrednom godinom. Cilj toga jedno

godinjeg kolovanja jest osposobiti ljude za uprav

ljanje gospodarstvom po bioloko-dinamikim naelima, u okviru antropozofije. Slina jednogodinja

kola postoji kod Frankfurta na Meini, a ponajpri

je je namijenjena onima koje zanima antropozofski

aspekt bioloko-dinamike poljoprivrede.

Ja u svojoj kui dva do tri puta na godinu odra

vam teajeve za proizvodnju bioloko-dinamikih pri

pravaka. Tijekom 25 godina bio sam poslovoa u

zadruzi za proizvodnju i prodaju bioloko-dinamikih

pripravaka, a sada se bavim samo njihovom proizvod

njom. Prestar sam da bih sudjelovao na tritu nestal

nom poput ive. No, ta zajednica proizvoaa postoji

i danas, a na njezinu je elu mladi i bolji strunjak.

Sve organizacije u okviru Demeter saveza djeluju

na dobrovoljnoj bazi i na temelju donacija. Drava

ne financira samu organizaciju. U pojedinim saveznim

zemljama, meutim, imamo savjetovalita koja do

50 posto financira drava. Takvoj suradnji s dravom

pristupili smo pod jedinim i osnovnim uvjetom

da se ljudi koji rade u naim savjetovalitima ne

moraju pridravati zakona konvencionalne poljopriv

rede i da smiju zadrati duhovnu slobodu.

Pojedine drave Europske zajednice potomau

i konvencionalne poljoprivrednike, zbog toga jer

oni za svoje proizvode na tritu dobivaju preniske

cijene. Cijena metrike cente penice je 20 DM, iako

trokovi proizvodnje iznose 40 DM. Kad bi to potpo

maganje seljaka danas izostalo, sutra poljoprivrede

vie ne bi bilo. U posljednjih 10 godina 50 posto

njemakih poljoprivrednika napustilo je poljopriv

redu. Pojedina su poljoprivredna gospodarstva pos

tala znatno vea, dok su neka druga zatvorena ili

sasvim naputena.

Koliko traje prijelazno razdoblje s konvencionalne nabioloko-dina m ik u proiz vod nj u?

To ovisi, o poljoprivrednom gospodarstvu. Ako

je rije samo o zelenoj povrini koja nije prskana

nikakvim otrovima, za to su potrebne dvije godine,

a ako je rije o esto prskanoj povrini, prijelaz

moe potrajati tri do etiri godine. Tijekom prije

laznog razdoblja na itavom se imanju moraju primje

njivati naela bioloko-dinamike metode.


25/52

P l o d o r e d

Sada emo prijei na jedno od osnovnih naela bio

loke obrade tla, ne bioloko-dinamike nego bioloke.

Govorio sam o problemu monokulture. U prirodi

monokultura ne postoji. Monokultura u poljoprivredi

zapravo je kompromis nastao pod utjecajem zakona

trita i problema povezanih s radnom snagom. Pri

razumnoj obradi tla monokultura se zamjenjuje plodo-

redom, mjeovitim uzgojem biljaka, to sam pokazao

na jednom malom primjeru govorei o naizmjeninom

uzgoju mrkve i luka kao uspjenom obrambenomsredstvu protiv lukove i mrkvine muhe.

No, kod primjene plodoreda ipak je vano znati

koje je mjesto najpovoljnije za pojedinu vrstu biljaka.

To se lijepo moe nauiti na primjeru divlje mrkve,

kao to se, uostalom, sve moe nauiti od divljih

biljaka u prirodi. Biljke nam na neto ukazuju, tj.

govore nam kako pojedina vrsta bira odreeno tlo.

Iz toga moemo iitati na kakvom tlu pojedina vrsta

biljaka hoe rasti. Divlja se mrkva npr. esto pojavljuje

na tlu na kojemu je bager uklonio povrinski sloj

zemlje. Dakle, na finom tlu, i to u drutvu s kamilicom.

Naravno, moramo nauiti itati iz biljaka. Tako vidimo

da mrkva zapravo uope ne voli humus te da je

uvijek zdrava na vjetrovitim mjestima. To znai da

mrkva rado raste ondje gdje ima malo humusa, a

mnogo vjetra. Ako sam primijetio da mrkva u mojem

vrtu nee rasti jer ima previe humusa i premalo

vjetra, onda s njom moram izai iz vrta na polje.

Kamilicu gotovo vie i ne nalazimo kao kultivi

ranu, nego uglavnom kao divlju biljku. Ona je ustvari

svjetlosna biljka. Dovoljno je, dakle, da njezino sjeme

bude poloeno tik na povrinu, gdje je zemlja gotovo

sasvim zbijena zbog kie i gdje na njoj moda lei

tek mali sloj pijeska. Moemo uoiti da se kamilica

izrazito iri prema gore u obliku velikih vrlo razgra-natih grmova. Ako smo znatieljni, moemo uzeti

tihau i pogledati kako kamilica izgleda pod zemljom.

Vidjet emo kako ona svojim razgranatim korijenjem

proima teku ilovaastu zemlju. 1 ako se prisjetimo

to se dogaa s njezinim korijenom kada u svojem

gornjem dijelu odumire, vidjet emo da u zemlji

zaostaje masa mrtvog korijenja koja ivotinjama i

gljivicama to ondje ive slui za hranu.

Rekao sam vam da se kina glista hrani masom

mrtvih organskih ostataka i da iza sebe ostavlja izmet.

Ona, dakle, prodire korijensku masu, a mjesto na

kojem se zadrava prekr iva nekom sluzavom tvari

i za sobom u obliku svojega izmeta ostavlja grudiastu

zemlju. Zapravo time to prolazi kroza zemlju i to

se hrani ostacima korijenja kina glista prozrauje

zgusnutu ilovaastu zemlju, stvara nove kanalie i

omoguava prozraivanje takvog tekog, zbijenogtla. Upravo izmet kine gliste privlai korijenje biljaka

jer ono se moe hraniti onime to glista za sobom

ostavlja. Kad pada kia, ovi mali kanalii u kojima

se nalazi zrak primaju u sebe vodu, mijenjajui struk

turu tla, i omoguavaju novim biljkama da rastu

na takvom prest ruktur iranom tlu. Vi dimo tako da

su mnoge biljke zapravo pokazatelji onoga to se

zbiva u zemlji.

Ovo moramo razumjeti, spoznati i iz toga mora

mo uiti. Naravno, sve se ne moe nauiti u neko

liko minuta. Sigurno i na vaem jeziku postoji neka

knjiica o tome kako nam pojedine biljke govore


26/52

o kvaliteti i strukturi tla. I tako promatrajui biljke

moemo uoiti to tlu nedostaje, a ega ima previe.

Medu biljkama postoje raliiti odnosi. Postoje

biljke koje se meusobno privlae ili koje se dobro

podnose te na neki nain meusobno unapreujusvoj rast i biljke koje se ne trpe. Ja nisam vrtlar i

zapravo ne znam mnogo o tome, ali zna moja ena.

0 tim odnosima moramo voditi rauna jer nije dobro

da u neposredno susjedstvo sadimo biljke koje se

meusobno ne podnose. Isto je i s ljudima. Nema

smisla da u neposrednoj blizini ive ljudi koji se

ne trpe. Tako je i s biljkama u polju. Ako npr. imam

polje jema, a sljedee godine hou posijati penicu,

bolje je da to ne inim. Obratno, ako nakon penice

posijem jeam, to bi jo nekako moglo uspjeti. Mora

mo, dakle, paziti na to da zajedno sadimo i sijemo

biljke koje se meusobno podnose, to, meutim,

zbog trinih razloga nije uvijek mogue. I kod plodo-

reda moramo nastojati da zajedno stavljamo biljke

koje se meusobno podnose. Jasno nam je da i ovdje

trite donekle namee svoju iktatutru, no ipak

emo moi uspjeno raditi ako smo shvatili osnovnanaela plodoreda.

Upamtite ovu sliku kako biste je ponovno mogli

nacrtati.

Ova crta razgraniava biljke koje troe humus

iz zemlje od onih koje ga izgrauju. To je granica

izmeu proizvoaa i potroaa humusa, odnosno

granica izmeu biljaka koje izgrauju, obogauju

samu zemlju i onih koje je troe. Moramo znati da

sve korjenito bilje zapravo razgrauje zemlju. Te

se kulture brinu da se humus razgradi, da se potroi.

Ovdje emo upisati tzv. korijensko bilje, dakle sve

one biljke koje moramo runo okopavati.

A sada bih krenuo redomod najboljih do najgo

rih. Najbolji je krumpir, zatimslijedi cikla, pa salata,

stona repa, sve vrste kupusnjaa (koraba, kelj, kupus,

cvjetaa), onda dolazi eerna repa, zatim nita i

na kraju mrkva.

Sada emo vidjeti koje biljke izgrauju tlo. To

su jednogodinje trave, jednogodinje lepirnjae,

viegodinje trave, viegodinje lepirnjae u koje

se ubraja bijela djetelina, i sasvim gore lucerna.

Lucerna je kraljica svih kultiviranih biljaka. Ona

u jednoj godini naraste etiri metra duboko, a za

deset godina naraste do etrdeset metara u dubinu.


27/52

itarice su biljke koje nas hrane, a prva medu

njima je ra. Ra je vrlo neutralna biljka. Ona se

podnosi sama sa sobom. Postoji mjesto gdje se 140

godina sije ra na istom tlu bez ikakvih bolesti ili

pada kvantitete. Slijedi zob koja je, takoer, prilinoneutralna. Nakon nje dolazi ozimi jeam, ali samo

zato to ga se brzo uklanja sa zemljita i time omogu

uje sijanje nove kulture. Nakon ozimog jema dolazi

ljetna penica, zatim ozima penica, pa ljetni jeam

i sasvim na kraju kukuruz.

To emo jo rastumaiti kako biste razumjeli

osnovno naelo. Ako bolje pogledate, uoit ete da

su sve biljke koje se nalaze ispod crte biljke za proda

ju, a iznad crte su one koje ostaju unutar poljopriv

rednog imanja, dakle koje nisu za prodaju. Pogleda

mo li jo jednom biljke koje se nalaze iznad crte,

vidjet emo da su one ustvari hrana za ivotinje.

Jednogodinje biljke siju se kao medukultura i ine

hranu za ivotinjske organizme koji ive u zemlji.

No, hou li ih u svojem humusnom sastavu samo

odrati, moram izmjenjivati jedne s drugima.

Ako, meutim, uzgajam ra, onda mogu uzgajatisamo ra. Na pjeskovitom tlu ra mogu izmjenjivati

s krumpirom. Krumpir zahtijeva neto gnoja. Organsko

gnojenje s kompostom malo izgrauje humusni sas

tav tako da s krumpirom opet dolazim u ravnoteu.

Ako zatim posi jem zob, ona e potroiti neto

humusa. Zato je smisleno da kao meukulturu posijem

jednogodinje trave i leguminoze jer ta medukultura

ujesen izraste i stvara zelenu masu, stvara korijensku

masu. Kad ta zelena masa pri koenju padne na zemlju

i ostane leati na tlu ili se zemlja preore, dakle kad

ona ude u tlo ili padne na tlo, slui kao hrana mikro

organizmima u zemlji i ivotinjama pod zemljom.

Hraniti ivotinje koje ive u zemlji znai zemlju odra

vati ivom, dok sijanjem zobi i medukultura postiemo

poveanje humusnog sloja. Nakon toga u posijati

ozimi jeam. Budui da je na tlu ostao leati ostatak

slame od jema, u zemlji se zadrao odreeni postotak

vlage, pa zatim mogu posijati heljdu.

Biljke kao to su proso ili heljda mogu koristiti

na trostruki nain. Uspije li, heljda je divna hrana

za ljude. Ako ne uspije, moe sluiti kao hrana za

ivot inje, a ako jako slabo uspije, slui kao zel ena

gnojidba. To moe biti i proso, ali je na prvome

mjestu rije o heljdi. Zatim dolazi penica koja troi

relativno mnogo hranjivih tvari. Njoj je potrebno

ve neto gnoja i moramo se pobrinuti da u tlu imamorezerve. Ako, primjerice, iza zobi ostane zelene gnojid

be i ako ta zelena gnojidba do listopada dovoljno

izraste, mogu je ukopati, utihati i tada mi slui

kao zelena gnojidba za penicu.

Slijede ljetna penica i ljetni jeam u koji se

eventualno moe usijati, bijela djetelina ili mjeavina

bijele i ute djeteline. Crvenu djetelinu ne bih mijeao

u uzgoj penice jer je ona, zapravo, ivotinjska hrana.

Ja bih je kasno zimi usijao u penicu zato to zimska

penica i crvena djetelina jednako narastu i ako

je vlana godina, ta e crvena djetelina narasti previ

soko i stvarati nam probleme pri etvi.

Kukuruz, je lijena biljka koja treba mnogo sunca,

mnogo gnojiva i mnogo vremena da bi izala iz gaa.

Treba mu jako mnogo vremena da bi narastao samo

deset centimetara. No, biljke koje rastu uz njega,

naprotiv, rastu vrlo brzo i tu dolazi do konkurencije

medu biljkama. Kukuruz treba okopavati. ovjek

mora dobro znati poistiti biljke koje rastu oko kuku

ruza. Za to slui kopaica.


28/52

zasjenjeno. Jer, kada komuke graka izrastu, vrlo

se brzo uklanja njegova zelena masa i nakon toga

se mogu posaditi kasnije vrste kupusa i kelja.

Pri pobiranju graka nakon dozrijevanja treba li gaiupati ili ga treba odrezati tako da korijenje s duinim

bakterijama ostane u zemlji?

Graak se moe jednostavno odrezati tako da

korijenje s bakterijama koje proizvode duik ostane

u zemlji. Kod svih lepirnjaa moramo misliti na to

da one skupljaju duik samo do kraja cvatnje. Poslije,

kada se oblikuje plod, vie to ne ine jer pri obliko

vanju ploda duik sadran u kvricama na korijenju

biva upotrijebljen za formiranje ploda. Zbog toga

e u zemlji zaostati sasvim mala koliina duika. Na

ravno, u zemlji e ostati supstancija korijenja, ali

nee se zadrati nikakav dodatni organski duik.

Stavljanje graha kao pretkulture penici bila

je velika zabluda jer nakon njega u zemlji zapravo

ne zaostaje nikakav duik. No, ta je zemlja ipak jako

dobra za penicu, ali samo onda ako smo rano uklonili

ostatke mahunarki, to znai ako smo napravili berbuu stanju poluzrelosti, prije nego se formirao plod,

kada duik jo nije potroen na formiranje ploda

te ako smo pokosili dovoljno visoko tako da zaostane

jo dovoljno materijala. Onda je to dobro.

Bob je, kao i graak, vrlo pogodno u zelenom

stanju ukopati u zemlju. Dobro je posijati graak

ili bob i onda ih u poluzrelom stanju ukopati u zem

lju. Tada imamo izvrsnu pretkulturu za penicu.

Kako svakodnevno zalijevanje djeluje na biljke u vrtu?

Kada zalijevam, moram se pitati to zapravo

elim. Svakoj djelatnosti koju provodim u vrtu mora

O d g o v o r i n a p i t a n j a

Sada emo imati sat pitanja. Odgovarat u na pitanja

0 tomu koje se biljke meusobno najbolje podnose

1 na pitanja o plodoredu.

Mogu li se /.ujedno uskladititi krumpir i jabuke?

Jabuke i krumpir ne mogu biti pohranjeni u

istoj prostoriji. Ako u kui imate samo jedan podrum,

morate izvesti neku vrstu socijalnog ina, naime

svoje jabuke pohranite u susjedovu podrumu, a nje

gov krumpir u svojem podrumu. Dakle, krumpir skrumpirom, a jabuke s jabukama.

Tko je dobar susjed graku? to se podnosi s grakom?

Graak je iznimno dobar kao prva kultura iza

koje slijede druge. On je dobar prethodnik za sve

biljke koje jako iscrpljuju tlo. Luk nije dobro saditi

iza graka, dok je za to izrazito pogodna jagoda.

Kao susjedu graku dobro je posaditi salatu, ali totreba uiniti u ranom stadiju njegova vegetiranja,

jer moramo voditi rauna o tomu da graak kad

izraste pravi sjenu salati. Luk, meutim, ba nije

pogodno saditi nakon graka.

Je li pogodno posaditi kupus zajedno s grakom?

Ja ne bih istodobno imao graak u susjedstvu

s kupusom nego bih graak posadio kao pretkulturu,

kao prethodnika kupusu. To se moe. Kasni kupus

iza graka. Budui da graak daje vrlo mali prinos,

ima smisla napraviti velike gredice za graak ta

ko da on nema mnogo susjedstva koje njime biva


29/52

prethoditi pitanje: to zapravo hou time postii?

Nije mi namjera da samo otvorim slavinu, da natopim

i onda zatvorim slavinu. Ako tako radite, dogodit

e se da e zbog natapanja biljka formirati plitki

korijen jer e postati lijena da svoj korijen poaljeu dubinu gdje ima vlage. Ako u mladom razdoblju

rasta biljke ne natapam, osim moda u izrazito su

nom razdoblju, kako bih potaknuo klijanje, korijen

e rasti prema dubini gdje ima vode. A primijenite

li k tomu gnoj iz roga, biljke e jo aktivnije rasti

prema podzemnim vodama i ne formirajui povrin

sko korijenje svu svoju energiju usmjeravat e na

formiranje dubinskog korijenja. Moramo znati da

u proljee postoji odreeno razdoblje kad biljka kao

da zastane u rastu. To moemo uoiti na primjeru

kukuruza koji e u razdoblj u kad dosegne 18-20

cm visine zastati u rastu te e svu energiji usmjeravati

na to da korijen ide u dubinu.

Hoete li natapati vrt, morate postupati slino

natapanju u vrijeme kie i uzeti tihau. Ako zali

jevate, ne smijete dopustiti da voda doe samo u

povrinske slojeve tla nego da dopre i u dubinu.Primijenimo li sustav natapanja imitirajui kiu, za

to postoje posebne naprave, moramo natapati rijet

ko, ali obilno, kako bi voda dospjela u dubinu, a

nikada esto i malo jer time potiemo rast povrinskog

korijenja. Ako recimo odemo na odmor, a nae su

biljke razvile samo povrinsko korijenje, one e na

sunoj zemlji propasti.

Sadite li u vrtu, primjerice, mlade biljice salate,

zalijevat ete svaku pojedinu salatu, a za velike sue

ponovno ete ih zaliti odmah sljedeeg dana. To

treba initi ranije, dok jo nije jako toplo. Ni tada,

meutim, nije dobro polijevati cijelu povrinu nego

samo pojedinu biljku jer ako je na povrini mokro,

doi e puevi.

Za velikih vruina jako je dobro lagano prekopati

povrinski sloj zemlje. Treba, dakle, kopati samo

povrinski, ne dirajui korijen biljke, tek toliko dazemlja na povrini moe disati, a da se pritom ne

potakne isparavanje tla. Tim plitkim okopavanjem

postiemo da je povrina propusna, ali da se ne

ispari onaj dubinski sloj zemlje u koji urasta korijen.

Vidite kako se u tom suhom razdoblju u zemlji

stvaraju pukotine koje siu vrlo duboko. To su tzv.

kapilare. 1 kad biste na takvu pukotinu stavili komad

papira, vidjeli biste kako se on ovlauje. Time to

povrinski obraujemo zemlju prekidamo kapilarnost,

dakle, povrinskim obraivanjem tla kapilare se zatva

raju. Taj se povrinski tanki sloj jo jae sui i na

taj nain dobivamo sloj koji zasjenjuje dubinske slojeve

zemlje. On slui kao zatita da u dubinskim slojevima

koji sadre vlagu ne dode do jaeg isparavanja.

I'osijao sam rotkvice, ubrao ih samo nekoliko, dok su

sve ostale imale dugako korijenje. Zato nisu stvorile okruglikorijen?

To znai da ih niste dovoljno rano okopali, a

moda ste to uinili u pogreno vrijeme jer znate

da ima dana koji su pogodni za oblikovanje korijena.

Niste uzeli u obzir prave dane za korijen.

Moete li nam to rei o pokrivanju tla travom, sijenom

ili slamom?

Zemlja se svuda gdje je gola i gdje na njoj nita

ne raste nastoji pokriti. Kao da se boji da e kia

isprati tlo. Posvuda gdje mi neto radimo, obrauje

mo, kopamo itd. zemlja nastoji da sjemenje to prije


30/52

proklija, kao npr. kod kamilice, kako ne bi ostala

gola. Pojava stalnog, trajnog zelenila u poljoprivredi

i u prirodi omoguava mnogo vee iskoritavanje

Suneve energije i bolje oblikovanje biljaka. A svaka

biljka koja raste na tlu hrana je onim ivotinjicama

koje ive u zemlji. Naravno da je dobro ako zemlju

uvijek drite pokrivenom. Sasvim je svejedno koju

organsku supstanciju rabite. Pritom, meutim, uvijek

postoji mala opasnost od razmnoavanja pueva.

Kako se obraniti od pueva?

Onaj tko se boji pueva i tko bi pueve najradije

unitavao topom, uvijek e ih imati mnogo. Morate

znati da e za svakog ubijenog pua u vrt doi cijela

obitelj na pogreb svojega pua, jer postoje karmine.

Iza svake smrti puevi se skupljaju kao na karmine,

a na tim karminama za njih ima kolaa. To je salata.

Tisue se ljudi pokualo obraunati s puevima na

tisuu razliitih naina i drati ih u ahu. uo sam

od nekih ena kako su dole u vrt i rekle puevima:

Dajte i meni komadi vrta. I zaista, puevi su im

predali polovicu vrta. Rije je o jednoj pobonoj elji. Ali gospoda Maria Thun nam je preporuila da

bi tlo trebali pokuati tretirati kremenom iz roga

kako bismo mu priveli snage svjetla, jer znamo da

puevi ne trpe svjetlo. Zato nam je savjetovala da

ritmiki prskamo tlo u vrtu i to tako da se tri dana

za redom ujutro oko osam sati zemlja prska pripravkom

kremena iz roga, koji se mijeao jedan sat, kako je

reeno. To je dobro initi ujutro u osam sati, odnosno

to je ranije mogue.

Kad je rije o maliranju, treba li na zemlju slaviti

svjeu ili suhu travu?

Dobro je staviti suho sijeno ili suhu slamu, stoga

to je rije o zatiti, o sjeni koju na taj nain stvaramo

zemlji. Svaki biljni pokrov znai osjenavanje zemlje

jer se isparavanjem pod njime zemlja ovlauje. Pokrov

postaje vlaan odozdo. Tu se stvara plijesan i kadse taj suhi materijal zapljesnivi, povrina zemlje

ispod njega takoer je vlana. Nou dolaze kine

gliste, odvlae taj pljesnjivi dio pokrova u dubinu

gdje im slui za hranu.

Kako visok mora biti taj sloj?

Ovisi o tome to elite. Rua voli deblji pokrov

i bilo bi dobro da joj date nasjeckanu koru od drveta.

Je li dobro usitnjeno granje?

Svi ostaci zelenila iz vrta su dobri, a dobra je

i kora od drveta iz pilane. U pilani kad se oguli

drvo ostaju ostaci kore, i to je dobro. Imate li maline,

moete nanijeti toliko slame da nemate korova. Isto

tako i pod ribiz moete staviti debeli sloj. U vrtu

u kojem uzgajamo jednogodinje biljke moemo staviti

tanki sloj kako bismo im omoguili da kroz taj slojprodre zrak, jer one nemaju duboko korijenje. Ja

kaem: toliko tanan sloj koliko je mogue i isto toliko

debeli sloj koliko je mogue, ovisno o vrsti biljke.

uli smo da jednogodinje biljke trebaju tanji sloj.

to treba primijeniti za prskanje protiv pueva?

Za prskanje protiv pueva Maria Thun je pre

poruila da se primijeni kremen iz roga s malo veimzrncima.

Moemo li primijeniti kremen iz roga ako prije toga

tlo nismo poprskali gnojem iz roga?

8/3/2019 Bioloko

Documents

Biološko-dinamička poljoprivreda