Bioloko-dinamika poljoprivreda

  • View
    222

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Bioloko-dinamika poljoprivreda

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    1/52

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    2/52

    Bioloko-dinamika

    poljoprivreda

    poljoprivreda budunosti

    prema predavanjima koja je

    d r. C h r i s t i a n v o n W i s t i n g h a u s e nodrao u Donjem Kraljevcu 16. i 17. lipnja 2001.

    uredila

    Renata Bakota

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    3/52

    K A Z A L O

    PRVO PREDAVANJE 7

    Poljoprivredno gospodarstvo kao organizam

    DRUGO PREDAVANJE 13

    0 kompostiim pripravcima

    TREE PREDAVANJ E 18

    Hranjive tvari i kozmike snage

    ETV RTO PREDAVANJE 28

    Primjena bioloko-dinamikih pripravaka

    PETO PREDAVANJE 32

    Harmonizirajua uloga krave u gospodarstvuESTO PREDAVANJE 39

    Demeter, Bioland, Naturland,

    smjernice Europske unije

    SED MO PREDAVANJE 45

    Organizacijska struktura Demeter saveza

    OSM O PREDAVANJE 48

    Plodored

    DEVET O PREDAVANJE 54

    Odgovori na pitanja

    DESETO PREDAVANJE 62

    Kompostni pripravci

    JEDA NAEST O PREDAVANJE 78

    Vrste komposta i njegova uloga

    DVANA ESTO PREDAVANJE 83

    Odgovori na pitanja

    TRINAE STO PREDAVANJE 91

    Uloga ivotinja u bioloko-dinamikoj poljoprivredi

    POGOVOR9 9

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    4/52

    P o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o k a o

    o r g a n i z a m

    Danas emo se baviti bioloko-dinamikom poljo

    privredom. Gospodin saborski zastupnik* maloprije

    je rekao kako e u budunosti na granicama vae

    zemlje stajati ploa s natpisom da se ovdje proizvodi

    zdrava hrana, to on zaista mora i ostvariti. A da

    bi se to moglo ostvariti i vlada mora biti uvjerena

    da je to mogue, a zatim i graani vae zemlje mora

    ju biti uvjereni da je to ispravno. Budui da steme pozvali da doem ovdje i govorim o bioloko-

    -dinamikoj poljoprivredi, i ja moram biti uvjeren

    da je to ispravan put. Danas je moja zadaa uvjeriti

    vas kako je bioloko-dinamika poljoprivreda jedini

    ispravan put u budunost, da je to poljoprivreda

    budunosti. No, ako se do sutra naveer i uvjerite

    da je to ispravan put, to jo ni izdaleka nee biti

    dovoljno. Ni ono malo to ete od mene nauiti jo

    ni izdaleka nee biti dovoljno. 1 zato se obraam

    gospodinu saborskom zastupniku s molbom da nade

    odreeni broj ljudi koji su spremni uiti bioloko-

    -dinamiku metodu na mjestu njezina izvora. Mi

    vas u Njemakoj moemo tome nauiti jer za to imamo

    kole. Mi vas moemo pozvati, ali to ne moemo

    financirati. Zato se pitam zna li gospodin saborski

    zastupnik to znai ako se na granici zemlje stave

    ploe s natpisom da se ovdje proizvodi zdrava hrana.Je li svjestan obveze koju time preuzima?

    Toliko o politici, a sada prelazim na znanje.

    * Bolta Jalovec

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    5/52

    Molim vas da mi odgovorite na pitanje: to do

    bivate hranom, to vam je potrebno iz hrane?

    Snagu, zdravlje, vitalnost, okus.

    Za vitalnost za zdravi ivot trebaju nam kalorije, treba ju nam snage.

    To su najbolji odgovori koje sam dobio u ivotu.

    U Njemakoj, u kojoj je materijalizam jo jai, ujem

    odgovore: Trebamo tvar, materiju, trebamo vitamine,

    bjelanevine dakle, odreene sastojke. 1 to je toan

    odgovor. No, tvari koje u sebe primamo nakon nekog

    vremena izluujemo, a to nam je iz tih tvari zaista

    potrebno, tono su rekla ova dva gospodina. Trebamo

    snagu, energiju, i to etiri vrste energije.

    Prva vrsta energije jest toplina. U ovoj prostoriji,

    primjerice, sjedi sto pedeset pei s temperaturom

    od 37C. Osim topline trebamo energiju za pokret,

    trebamo energiju kako bismo probavili hranu i, to

    je najvanije, trebamo energiju da bismo mogli misliti.

    Jer, za sve ono to se dogaa u glavi, za miljenje,

    potrebna je velika koliina energije. Sve te energijezajedno ine ivotne snage.

    U prolom su stoljeu ivjela tri ovjeka koja

    su dala nove poticaje poljoprivredi.

    Prvi je Albrecht Then za kojega poljoprivreda

    nije nita drugo doli sredstvo kojim se zarauje novac.

    Time je, postavivi za osnovu poljoprivrede ekono

    miju, utemeljio ekonomsku poljoprivredu. Takvo je

    uenje uzrokovalo rastakanje poljoprivredne djelatnosti na njezine sastavne elemente. Odvojile su se

    pojedine poljoprivredne grane. Poslije se analizom

    dolo do zakljuka kako neke grane poljoprivredne

    djelatnosti donose veu, a druge manju dobit, to

    je imalo za posljedicu da su pojedine poljoprivredne

    grane koje su donosile manje prihode zanemarene

    ili su se potpuno ugasile.

    Iz takvog je shvaanja proiziao pojam mono

    kulture, i to ne samo na poljima ve i u umama i

    stajama. Ta je monokultura uzrokovala ekoloku kata

    strofu za tlo, dovela je do erozije tla. Na tritu je

    uzrokovala velike oscilacij e; jednom je bilo ponu

    eno previe, a drugi put premalo robe. U stoar

    stvu je monokultura dovela do pojave bolesti medu

    ivotinjama, do epidemija. Primjerice, bolesti su se

    javljale uzgajanjem samo goveda, samo svinja ili

    samo zeeva, dok je, s druge je strane, stvorila pro blem preveli ke koliine izmeta.

    No, uvoenje materijalizma u poljoprivredu nije

    jedina zasluga Albrechta Thea. On nas je nauio

    kako je uzgoj djeteline iznimno vaan. Jo je i da

    nas uzgoj djeteline, zapravo leguminoza, temeljno

    sredstvo ekoloke poljoprivrede.

    Drugi je ovjek Justus von Liebig. On je spoznao

    da se biljka hrani najmanjim esticama koje zovemo

    ioni. Naime, uvidjelo se da drvee mnogo bolje raste

    na tlu u kojemu ima kalija, dok stabla koja rastu

    na tlu na kojem je kalij ispran rastu slabije. Tako

    je nastala znanost o hranjivim tvarima. Najprije su

    provedena znanstvena istraivanja o tomu koje su

    hranjive tvari biljci potrebne, a zatim se u labo

    ratoriju poela proizvoditi umjetna hrana za bilj

    ke. Ovdje je, dakle, rije o naelu kakvo i danas

    vrijedi u konvencionalnoj poljoprivredi, a premakojemu je zemlji potrebno nadoknaditi istu koliinu

    hranjivih tvari koju je tlo izgubilo uzgojem bilja

    ka. To je, meutim, najvea zabluda koja se moe

    zamisliti.

  • 8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda

    6/52

    Ipak je potkraj ivota i sam Liebig upozorio

    na tetnost dodavanja tlu sintetski proizvodenog

    duika, jer postoje biljke, leguminoze, lepirnjae

    koje u svojem korijenu imaju dovoljno duika i koje

    vanjski duik, kojega u zraku ima 70 posto, povezuju

    u spojeve na prirodan nain. U asu kad zemlji na

    umjetan nain dodamo duik, bakterije koje inae

    ive u korijenju lepirnjaa gube svoju zadau i time

    ili prestaju biti djelatne ili jednostavno nestaju. Ovu

    zabludu da je tlu potrebno umjetno dodavati duik

    u poljoprivredu zapravo nije uveo sam Liebig, ve

    znanstvenici koji ne razumiju bit ivota. Liebigova

    je zasluga samo to je rekao: Ako biljci uzmanjka jedan hranjivi sastojak, on se mora nadoknaditi,

    ali to nije miljeno za cijeli spektar hranjivih tvari.

    Dakle, itava ta znanost da se zemlji mora dodavati

    onoliko hranjivih tvari koliko joj je etvom oduzeto

    zapravo je velika zabluda.

    Poetkom 20. stoljea upitali su Rudolfa Steinera:

    to se dogaa s naim tlom, s naom Zemljom, to

    se dogaa s plodnou tla, to se dogaa s plodnou

    naih ivotinja? Rudolf Steiner je na osnovi svojih

    prirooznanstvenih istraivanja ustanovio da naem

    tlu neto manjka i to je pokuao objasniti. Vjerojatno

    vam je poznato da je Rudolf Steiner bio znanstvenik

    koji se bavio duhovnom znanou i sve to je istraio,

    istraio je osobno. Osim toga, Rudolf Steiner je, kao

    to znamo, dao nove poticaje i na ostalim znanstve

    nim podrujima kao to su medicina, poljoprivreda,

    pedagogija, specijalna pedagogija, te na umjetnikim poput euritmije, slikarstva, arhitekture itd. On,

    naravno, nije bio poljoprivrednik ve znanstveni

    istraiva. Rekao je kako poljoprivreda nije samo

    "pogon" nego je zapravo rije o "organizmu vieg

    reda". Ona zapoinje tlom jer je ve i samo tlo orga

    nizam, a u jednoj litri zemlje ivi vie ivih bia

    negoli ima stanovnika na itavoj Zemlji. Tlo je ivi

    organizam jednog poljoprivrednog gospodarstva, jed

    nog poljoprivrednog pogona. Ako hoete shvatiti

    to znai da je tlo organizam, zamislite sljedee:

    ovjek je organizam. On prima i izluuje odreene

    supstancije, prima kozmiku energiju, toplinu, svjet

    lost i sve to prerauje kako bi se razvijao. Ako uviate

    da ste i sami organizam, to samo proirite na tlo,

    a zatim i na polj opri vredno gospodars tvo.

    Poljoprivredno gospodarstvo je organizam iji

    su organi tlo, biljke, ivotinje i ovjek. Svaki organizam ima jedan centar iz kojega upravlja svim orga

    nima. To je kod ovjeka glava, dok je na poljopriv

    rednom gospodarstvu to ovjek. Mi ljudi imamo

    organe probave, metabolizma, a u poljoprivredi je

    taj organ prerade tlo. Mi imamo organ koji uprav

    lja zdravljem, a to je u poljoprivredi krava. Kako

    god okrenete, pojam pol jopriv rede sve i sva pri

    pada poljoprivredi. Uinite li, meutim, prevelikim

    bilo koji organ u poljoprivredi, isto je kao kad bistepustili da se u ljudskom tijelu razvije rak. U ljudsko

    se tijelo uulja rak da ni sami ne znamo odakle dolazi,

    a na poljoprivrednom dobru rak moe biti i svinjska

    staja ako je prevelika. Taj se rak, ta prevelika svinjska

    staja, uvukla u poljoprivredu, na poljoprivredno i-

    manje iskljuivo zbog materijalizma, zbog