14
D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299) D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299) Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi lebendige gemeinde lebendige gemeinde Zbor HKM Offenbach, voditelji Zvonko Orlović i Kornelija Nikolić Zbor HKZ Karlsruhe, voditelj Ivan Bošnjak Zbor HKM München, voditeljica s. Nikolina Bilić Spomenice i ruže podijelio je delegat fra Josip Bebić Voditeljice programa Marijana Ramljak i Josipa Marić Zbor HKM Wiesbaden, voditeljica s. Auksilija Milić Zbor HKM Rüsselsheim, voditeljica s. Estera Marijić Zbor HKM Frankfurt, voditeljica s. Pavlimira Šimunović 12. SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH MAINZ, 14.11.2009.

Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299)D 2384 E - 1,50E - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299)

Bl. Alojzije Stepinacu njemačkoj crkvi

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Zbor HKM Offenbach,voditelji Zvonko Orlović i Kornelija Nikolić Zbor HKZ Karlsruhe, voditelj Ivan Bošnjak

Zbor HKM München, voditeljica s. Nikolina Bilić

Spomenice i ruže podijelio je delegat fra Josip Bebić

Voditeljice programa Marijana Ramljak i Josipa Marić

Zbor HKM Wiesbaden, voditeljica s. Auksilija Milić

Zbor HKM Rüsselsheim, voditeljica s. Estera Marijić

Zbor HKM Frankfurt, voditeljica s. Pavlimira Šimunović

12. SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIHMAINZ, 14.11.2009. �

Page 2: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

D 2384 E - 1,50€ - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299)D 2384 E - 1,50€ - STUDENI/NOVEMBER 2009 - BR./NR.11 (299)

Bl. Alojzije Stepinacu njemačkoj crkvi

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Kip bl. Alojzija Stepinca u Speyerublagoslovio je mons. Josip Mrzljak;

snimio: A. Polegubić

12. SMOTRA ZBOROVA

lebendige gemeinde

MAINZ,14.11.2009. ODRŽANA SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

Zbor HKM Mainz, voditeljica s. Dionizija Tomas. Sviraju mladi i dr. Jozo Majdančić.

Zbor HKZ Sindelfingen, voditeljica s. Bernardeta Tomić

Zbor HKM Mannheim, voditeljica Magdalena Ferenčina

Zbor HKM Darmstadt, voditeljice s. Damjana Damjanović i s. Anđela Milas

Crkva Crkva —— Božji narod na putuBožji narod na putu

MMnogima je i u naše vrijeme Ka-tolička Crkva ustanova po ko-

joj nekažnjeno mogu izlijevati svo-ju mržnju i bijes.Crkva, sveta i grješ -na, nije predostvarenje raja nazem lji nego je to Božji narod na pu-tu prema konačnom odredištu. Natom se putu rađa i umire, posrće idi že. Svjedočenje i poslanje Crkveu današnjem svijetu ovisi o odluč-nosti običnih kršćana da ulože svo-je vrijeme, snagu i materijalna dob -ra za Krista i njegovo Kraljevstvo.Biti Isusov učenik znači, njega slije-diti u svemu. Kad je Isus izabraosvoje učenike, nije im rekao da ćeim sve u životu ići dobro. Bog spa-ša va i poziva ljude da mu služe.Svaki izabranik i svaka izabranicau Crkvi imaju svoje mjesto, svrhu iulo gu i zadaću koju trebaju obaviti.Bog nas je spasio da bismo moglisudjelovati u spasenju drugih ljudi.

Zahvaljujem Bogu što su bez-brojni Hrvati i Hvatice iskusili i os-jetili, poput mnogih kršćana diljemsvijeta, moć istine i božanske snage

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 3

Preteča rušenja „zidova”Preteča rušenja „zidova”

Dok su se ovih dana Njemačka i svijet svečano prisjećali pada Ber-lin skog zida, ne smije se zaboraviti da još uvijek postoje „zidovi” kojionemogućuju izmjenu dobra, ljubavi i tolerancije, pravednosti za sve.

ZZa bl. Alojzija Stepinca je riječ Bož ja bila vrhovna norma živo-

ta. Nije se bojao nikakve zemaljskesile, onih koji mogu oduzeti tjelesniživot. Nije se bojao niti komunistič-kih vlasti koje su se činile tako moć-ne nakon Drugoga svjetskog rata upoje dinim dijelovima svijeta, kazaoje varaždinski biskup mons. JosipMrz ljak za nedavnog blagoslova ki-pa bl. Alojzija Stepinca u Speyeru,koji će trajno ostati u crkvi sv. Josipau tom lijepom njemačkom gradu.

„Bl. Alojzije Stepinac je osobakoja predstavlja jedan dio našehrvatske povijesti, a koji nas pod -sjeća na ono turobno vrijeme. Onnam je pokazao put kojim trebamoići kao kršćani, a i kao pripadnicihrvatskoga naroda”, dodao je mons.Mrzljak. To je svakako put ljubavi ioproštenja, ali i spoznaje istine o se-bi i drugima. Te su Blaženikove vri-jednosti pre poznate i izvan hrvatskihgranica, pa nije ovo prvi put da se

časti izvan domovine i u drugim na-rodima. Dele gat fra Josip Bebić jepritom pod sjetio kako se Blaženiko-vi kipovi i re ljefi u Njemačkoj nala-ze i u Freiburg-Stühlingeru u crkviSrca Isusova, u Kölnu u MinoritenKirche, kao i u misijskim centrima uKölnu i Essenu, te u dvorištu misij -skog centra ispred kape le u Mün-chenu. Bl. Alojzije Stepinac je svojimmučeničkim životom rekao istinu i onacizmu i o komuniz mu. Bio je pre-teča rušenja „zidova“, koji su uda -ljavali ljude i sputavali ih u lju bavi irazumijevanju. Dok su se ovih danaNjemačka i svijet svečano prisjećalipada Berlinskog zida, ne smije sezaboraviti da još uvijek postoje „zi-dovi” koji onemogućuju izmjenu do-bra, ljubavi i tolerancije, praved nostiza sve. Neka i danas bl. AlojzijeStepinac — iskreni ljubitelj Boga, isti-ne i svoga naroda, bude uzorom udomovini i u svijetu u otklanjanju „zi-dova” bilo koje vrste! Urednik

� 12.SMOTRA ZBOROVA DJECE…:

IZ CRKVE U SVIJETU:Anglikanski obraćenici dobivaju ordinarijatePotvrđena ostaje sadašnja praksaCrkve u kojoj nekadašnji oženjeni an-glikanski svećenici mogu biti primljeniu svećeničku službu u Katoličkoj Crkvii to „od slučaja do slučaja“.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

PAVAO I NJEGOVA PORUKA:Pavao i kralj Agripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

MONS. DR. MILE BOGOVIĆ:

Krbavski križ — simbol raseljeneHrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT:

Pet mladih karijera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

P. Josip Bebić: Kirche — Gottes Volkauf dem WegAKTUELLES: Dr. Franz Overbeck istneuer Bischof von Essen. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Pjesmomslavili Boga

� HKZ LUDWIGBURG:40. godinavjernosti Bogui narodu

Blagoslov kipabl. Alojzija Stepinca

� SPEYER:

str. 6

str. 11

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

u sakramentalnim obredima, kakvine postoje nigdje drugdje. Svojimkršćanskim životom ispovije damoda su Crkva i njezin nauk izravnood Boga. Ludo je i nerazbo rito tra-žiti sredstvo spasenja izvan Crkve.Crkva ima najbolja sred stva za čiš-ćenje duše i uredne međuljudskeodnose. Ta su sredstva, sakramenti,po kojima nas Bog posvećuje i činiprikladnima za Kraljevstvo Božje ivječni život. Biti katolik ne značiimati automatski povlastice u Crkvi.Onaj tko živi i uređuje svoj život nakatolički način, mora računati s pu-no neugodnosti. Razmišljajmo ovihdana o milostima koje nam je Bogudijelio u kršćanstvu, odnosno ka-toličanstvu. Čime se mogu ponositikao katolik? Zbog čega bih trebaobiti zahvalan Katoličkoj Crkvi?Crkva me suočila sa spoznajom dame Bog neizmjerno ljubi, da samkao dijete Božje zamišljen u Božjojzamisli prije nego sam začet, damoj život ima smisla i da je sve štoje stvoreno i što postoji svrhovito.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 8

U OVOM BROJU

Page 3: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

PPod predsjedanjem vrhbosanskognadbiskupa kardinala Vinka Pu -ljića održano je zasjedanje Bis -

kupske konferencije Bosne i Hercego-vine od 3. do 5. studenoga u Nad bis -kupskom ordinarijatu vrhbosanskom uSarajevu. Uz članove BK BiH, na zas-jedanju je sudjelovao križevački bis -kup Nikola Kekić kao delegat Hrvat -ske biskupske konferencije. Dijelu zas-jedanja BK pridružio se apostolskinuncij u Bosni i Hercegovini nadbi-skup Alessandro D'Errico koji je bis -kupe upoznao s radom Mješovitogpovjerenstva za provedbu Temeljnogugovora između Bosne i Her-cegovine i Svete Stolice i Do-datnog protokola na Temeljniugovor. Biskupi su razmotriliprijedloge Vijeća za kler BKBiH u vezi s obi lježava njemSvećeničke godine te izrazilipotporu organizira nju sveće-ničkih duhovno-pastoralnihsusreta između pojedinihdekanata različitih bis kupijasa svr hom boljeg međusob-nog upoznavanja i povezi-vanja. Zadužili su Vijeće za kler da iz-radi prijedlog programa susreta sve-ćenika na razini cijele Bosne i Herce-govine koji se kani održati 2. lip nja2010. na Kupresu. Povodom najnovi-jih nastojanja međunarodnih posred-nika BK BiH pozdravlja i podržavasva nastojanja koja imaju za ciljispravljanje postojećih institucionalnihnepravdi kao jednu od glavnih smet njifunkcioniranju države i razlog bloka-de procesa o stabilizaciji i pridruži-vanju.

Spomen na poginule

Na Dušni dan 2. studenoga u ka-peli Vojnog ordinarijata u Zagrebuvojni biskup Juraj Jezerinac u konce-lebraciji s generalnim vikarom Vojnogordinarijata mons. Josipom Šantićem ivojnim dekanima i kapelanima pred-vodio je euharistijsko slavlje za svevjerne mrtve poginule u Domovinskomratu. Katehetski ured Splitsko-makar -ske nadbiskupije u suradnji s Katolič-kim bogoslovnim fakultetom Sveučiliš-ta u Splitu organizirao je jednogodiš -nji teološko-katehetski seminar u svrhu

os po sobljavanja odgojiteljica za ka-tolič ki vjerski odgoj u predškolskimustanovama. Na zamolbu veleposla-nika Kraljevine Švedske u RepubliciHrvat skoj Fredrika Vahlquista priređenmu je susret sa zagrebačkim nadbis -kupom kardinalom Josipom Boza -nićem u četvrtak 5. studenoga.

Hrvatska se mora suprotstavitinepravdi

Komisija „Iustitia et pax” HBKoglasila se uoči potpisivanja spora -zuma o rješavanju hrvatsko-slovenskog

razgraničenja. Komisija izražava svo-ju duboku zabrinutost za mir i duh do-brosusjedstva između slovenskog ihrvatskog naroda, a zbog mogućeperspektive kršenja međunarodnogprava koje je Sporazum o arbitraži ustanju izazvati. „S gorkim okusom pri-tisaka i nejednakosti, Komisija pod -sjeća da ova dva naroda stare krš -ćanske, katoličke tradicije nikada u 14-stoljetnoj povijesti susjedstva nisu ima-li značajnijih prijepora, a nadasve nesukoba, dok je sadašnja tajna diplo-macija, daleko od očiju hrvatske jav-nosti, u stanju poremetiti i uzdrmatiovaj vrijedni povijesni polog, te otvo -riti Pandorinu kutiju opasnog međuna-rodnog presedana, u ovom trusnom di-jelu Europe, koji još uvijek vida rane izvremena totalitarnih režima i nedavnihosvajačkih ratova”, stoji u dokumentu„Iustita et pax”. „Naša Komisija smat -ra da se hrvatska strana trebala predsvijetom sustavno, djelatnije i energič-nije suprotstaviti nepravdi slovenskihpresizanja, jer ova ugrožavaju i prav-du i mir i pridonose destabilizaciji eu-ropskog jugoistoka. Naša Komisija ta-kođer smatra da hrvat ska strana nije

smjela odustati od načela, po kojem jeo razgraničenju dviju država imao od-lučivati najkvalificiraniji i najpromptni-ji svjetski sud — Međunarodni sud prav-de Ujedinjenih naroda, a ne nekakav„arbitražni sud” neizvjesnog sastava ipravnog iskus tva, s popisa koji nudiEuropska komisija, a koji bi sad trebaoodlučivati i po nepravnim kriterijima”,ističe se u dokumentu. Članovi komisi-je „Iustitia et pax” vjeruju da hrvatskigrađani žele da se prekine sa sadaš -njim pogor šavanjem hrvatsko-sloven -skih odnosa dvaju prijateljskih, većin -ski katoličkih naroda, ali ne žele da se

ikome dopusti da se neod-govor no igra s nacional-nim teritorijem, jer pitanjerazgraničenja ne smije bi-ti vezano s ulas kom u EU.Komisija smat ra da hrvats-ki građani imaju pravo idužnost zah tijevati da hr -vatska Vlada i međuna-rodna zajednica traže odEU, od OESS-a, od Vije-ća Europe i od OUN daodvrate sloven sku vladu

od teritorijalnih pretenzija, od igranjavatrom na ovim pod ručjima gdje je,ne tako davno, posezanje za tuđim te-ri torijem proizvelo ogromne ljudsketragedije upravo zbog kršenja među-na rodnog prava i obveze čuvanja mi-ra.

Redovništvo u globalizaciji

Duhovnom centru Karmel sv. Ilijena Buškom jezeru četrdesetak viših re-dovničkih poglavara europskih kar-mel skih provincija iz Portugala, Špa -njol ske, Francuske, Engleske, Irske,Malte, Italije, Belgije, Njemačke, Aus -tri je, Madžarske, Slovačke, Poljske,Češke, Ukrajine, Bjelorusije, Libano-na, kao i članovi Generalne kuće izRima sudjelovali su na redovitoj go -diš njoj skupštini od 26. do 29. listo-pada. Željelo se posvijestiti mjesto iulogu Karmelskog reda u kontekstuglo ba lizacije i europskih integ racija.U Pet rovaradinu je u utorak 27. lis to -pa da održan metropolijski biskupskisusret osje čko-đakovačke crkvene po -k ra jine. A.O.

CrkvaCrkva zaza pravdupravdu popo pravupravu zaza svesve narodenarodeKomisija „Iustitia et pax” HBK oglasila se uoči potpisivanja sporazuma o rje ša -vanju hrvatsko-slovenskog razgraničenja.

Mons. Jezerinac predvodio je misu za sve vjerne mrtve poginule u Domovinskom ratu Snimka: IKA

PPročelnik Kongregacije zanauk vjere kardinal Willi-am Levada 20. listopada

najavio je da će papa BenediktXVI. objaviti apostolsku konsti-tuciju kojom se predviđa „osni-vanje osobnih ordinarijata kojiće omogućiti vjernicima koji susada anglikanci da uđu u punozajedništvo s Katoličkom Crk -vom, čuvajući istodobno ele-mente svojstvene duhovne i litur -gijske anglikanske baštine”. Sa-mo jedanaest dana kasnije, 31. lis -topada ravnatelj Tiskovnoga uredaSvete Stolice, isusovac Federico Lom-bardi već je odbacivao špekulacije opitanju celibata koje je navodno tre-bala obraditi apostolska konstitucija oosobnim ordinarijatima za anglikancekoji ulaze u puno zajedništvo s Katolič -kom Crkvom. Špekulacije je proširionovinar Andrea Tornielli ističući daapostolska konstitucija neće biti ob-javljena, ali ne samo „iz tehničkih raz-loga“, već stoga što postoje nesuglas-je oko toga treba li celibat biti normaza budući kler tih ordinarijata. Kardi-nal Levada pojasnio je da potvrđenaostaje sadašnja praksa Cr kve u kojojnekadašnji oženjeni anglikanski sve-ćenici mogu biti primljenu u svećenič-ku službu u Katoličkoj Crkvi i to „odslučaja do slučaja“. U svakome sluča-ju, ove špekulacije ne zalaze u bit sa-me „informativne note“ što ju je obja-vio Tiskovni ured Svete Stolice. Tomnotom pojašnjeno je da KatoličkaCrkva novom apostolskom konstituci-jom — objava je predviđena za krajprvoga tjedna studenoga — izlazi ususret „brojnim zahtjevima koje suSvetoj Stolici podnijele skupine angli-kanskih klerika i vjernika sa svih stra-na svijeta, koji žele ući u puno i vidl-jivo jedinstvo“. Biskupi ordinariji bu-dućih personalnih biskupija bit će ime-novani iz redova nekadašnjeg angli-kanskog klera, ali u skladu s tradici-jom Katoličke i istočnih Crkava morabiti neoženjen. Znači, bivši oženjenianglikanski svećenici mogu biti ređe-ni za svećenike, no ne i za biskupe.

Što se tiče svećeničkih pripravni-ka, oni će se odgajati i pripremati zaslužbu zajedno s drugim katoličkim

pripravnicima „premda će ordinarijatmoći otvoriti kuću za formaciju s ci ljemda odgovori na osobite potrebe od-goja u anglikanskoj baštini. „Jedin stvos Crkvom ne zahtijeva jednoobraznostkoja zanemaruje kulturne različitosti,kao što pokazuje povijest kršćanstva“,istaknuo je kardinal Levada.

Izazov ređenja žena i istospolnih zajednica

Kako bi svima bilo jasno zbog če-ga ovakva odluka, Tiskovni ured usklopu note iznosi i kratku povijest ko-ja je zapravo dovela do odluke o os-ni vanju toga novoga kanonskoga in-s trumenta. Poznato je, naime, da po-vijest Anglikanske Crkve počinje u16. stoljeću odlukom kralja HenrikaVIII., koji je objavio neovisnost Crkveu Engleskoj od papinske vlasti. Prem-da se proširila i po drugim zemljamau kojima je (kolonijalni) utjecaj imalaEngleska i svoju vjersku baštinu nje-govala i prema nekim idejama Refor-macije, Anglikanska Crkva nikada ni-je zaboravila pitanje ponovnoga uje-dinjenja anglikanaca i katolika. Višeje problema između dviju Crkavaipak novijega datuma. Tako se u no-ti ističe da su nakon Drugoga vati-kanskoga sabora neki anglikanci na-pustili tradiciju podjeljivanja svetih re-dova samo muškarcima, pa su za sve-ćenike i biskupe redili i žene. Neki suse anglikanci, isto tako, udaljili od za-jedničkoga spolnoga nauka o spol-nosti, pa su svete redove podijelilionim klericima koji se otvoreno izjaš -njavaju kao homoseksualci, te ujednoprihvaćaju i blagosliv ljaju i zajedniceosoba istoga spola. Anglikanska se

Crkva mora suočiti s tim novimi teškim izazovima, a Katolič-ka Cr kva i dalje će ići putemekumenizma i dijaloga s nji-ma, ističe nota.

U njoj se podsjeća i nadruge važne činjenice, međukojima se spominje da je u ne-davnoj povijesti već bilo prije-laza pojedinaca i većih skupi-na u Katoličku Crkvu, pri čemusu sačuvale neke svoje struktu-re. Među njima je anglikanska

Bis kupija Amritsar u Indiji, kao i višežupa u SAD-u, u skladu s pas toralnomodredbom Kongregacije za nauk vje-re. Tu je odredbu 1982. godine odo-brio papa Ivan Pavao II., a po njoj sui tada bivši oženjeni anglikanski sve-ćenici mogli biti zare đeni za katoličkesvećenike, uz oslobođe nje od obvezecelibata. Personalni ordinarijati se utom kontekstu mogu promatrati kao„dalj nji korak prema ostvarenju tež njek punom i vidljivom jedinstvu“. Sam bise pak broj obraćenika na katoliš tvomogao popeti i na pola milijuna vjer-nika. No, kardinal Levada nije htiogovoriti o brojkama nego je novinari-ma pojasnio kako je zahtjev podnije-lo oko trideset biskupa. U Londonu suu povodu objave note zajedničku iz-javu dali poglavar Anglikan ske Cr k vekenterberijski nadbiskup Rowan Wil-liams i katolički westminsterski nad bis -kup Vincent Gerard Nichols. U toj seizjavi najavu apostolske konstitu cijenaziva pokazateljem dobrih eku-menskih odnosa i nastojanja. „Apos -tolska kon s titucija je nadalje prizna njebitna slaganja u vjeri, nauku i duhov-nosti između Katoličke Crkve i angli-kanske tradicije. Bez dija loga u pro-teklih četr deset godina to priznanje nebi bilo moguće, niti bi se mogle kri -jepiti nade u potpuno vidljivo jedin -stvo“, pa se u tome smislu u zajednič-koj izjavi ističe da je apos tolska kon-stitucija „pos ljedica ekumen skog dija-loga između Katoličke Crkve i Angli-kanske zajednice“. Ako se može vje-rovati tonu izjave — a može se — ondanova odredba Svete Stolice nećepredstavljati problem u ekumen skimodnosima između katolika i angli ka -naca. M. K.

AnglikanskiAnglikanski obraćeniciobraćenici dobivajudobivaju ordinarijateordinarijatePotvrđena ostaje sadašnja praksa Crkve u kojoj nekadašnji oženjeni anglikanskisvećenici mogu biti primljeni u svećeničku službu u Katoličkoj Crkvi i to „od slu -čaja do slučaja“.

IZ CRKVE U DOMOVINIIZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 5

Page 4: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

istina. Ako to cvijeće mladosti zahva-ti droga i drugo današnje zlo, onopostaje osušeno cvijeće. Da se to ne

bi dogodilo, za to se trebamo brinutimi u Crkvi, roditelji i cijelo društvo, alii mladi, u ovom slučaju krizmanici, dapaze na to da njihovo cvjetanje do-nese plod i da budu korisni društvu.Zato je važno uzeti svoju odgovornosti doprinositi kako bi se išlo naprijed”,kazao je mons. Bogović istaknuvšiborca protiv zla, zaštitnika te njemač -ke župe sv. Georga ili sv. Juru.

„Papa Ivan Pavao II. je posebnocijenio nas Hrvate i vidio da kod nasima dosta snage živjeti za druge. Poz-vao nas je da što prije uđemo u Euro-pu, ali ne zbog toga da dobijemo ko-ji euro više, nego zbog toga jer je vi-dio da mi svojim bogatstvom duha

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 7

možemo spasiti kršćansku europskudušu. Mi moramo vjerovati da togadobra imamo. Zato je važno zalijeva -ti to cvijeće, a ne kukolj kojega tako -đer imamo, a i imali smo ga i u proš -losti. U svojoj prošlosti imamo ljudi ko-ji su živjeli kršćanske vrijednosti i žrt-vovali se za druge. Papa je uočio daima puno dobra u ovome svijetu i toprije svega kod onih koji se znaju žrt-vovati za druge. Takve trebamo nasl-jedovati. Zato je rekao da svi narodipopišu upravo takve koji su zbog tihideala nastradali. Tako smo na taj po-ticaj u središtu naše domovine, u Lici,počeli graditi projekt crkve Hrvat skihmučenika, koji je prihvatila Hrvat skabiskupska konferencija i Hrvatski sa-bor“, kazao je mons. Bogović istak -nuvši kako je taj projekt puno više ne-go je jedna nova crkva. Prije podjelesakramenta potvrde mons. Bogović jeblagoslovio svijeće i šalove koje suno sili potvrđenici. Potvrđenici sumons. Bogoviću predali dar za crkvuHrvatskih mučenika kao i novoobjav -ljeni CD tamošnje vjernice MarijaneZovko pod nazivom „Svjedočenje“.Na kraju je mons. Bogović zahvaliovlč. Krištiću, pastoralnoj suradnici Ja -nji Kobaš i pastoralnom suradniku Ju-liju Lovriću Caparinu za sve što čineza Hrvate katolike u toj zajednici. Mis-no slavlje uveličao je zbor Hrvatskekato ličke zajednice iz Sindelfingenapod vodstvom s. Bernardete Tomić,kao i članovi misijske folklorne skupi-ne, koje vode Paula Matić i MihaelaBabić. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Za vrijeme prinosa darova

POHODI

ULM PohodPohod monmonss.. MileMile BogovićaBogovića HrvatimaHrvatimaTijekom svoga boravka u Ulmu mons. Mile Bogović je predvodio misno slavlje i po -dijelio sakrament sv. potvrde, kojeg je primilo trideset dvoje djevojaka i mladića.

SSvečano misno slavlje u nedjelju18. listopada u crkvi sv. Georgau Ulmu predvodio je gospićko-

senjski biskup mons. Mile Bogović uzajedništvu s domaćinom voditeljemHrvatske katoličke zajednice Ulm vlč.Ilijom Krištićem i voditeljem Hrvatskekatoličke misije Nersingen dr. fra Iva-nom Leutarom. Tijekom misnog slavljamons. Bogović je podijelio sakrametpotvrde. Sakrament je primilo tridesetdvoje kandidata, od toga dvanaestmladića i dvadeset djevojaka.

Misnom slavlju prethodio jeophod od župne dvorane do crkve.Na početku je išao križ, ministranti,mons. Bogović i suslavljenici, pot vr -đenice i potvrđenici te na kraju mladiobučeni u narodne nošnje iz svihhrvatskih krajeva. Sve je na početkupozdravio vlč. Krištić, a potom je

mons. Bogovića uime potvrđenika izUlma, Echingena i Laupheima i Bibe-racha pozdravila potvrđenica MajaMagdalena Dusper. Mons. Bogović jeu uvodnoj riječi okupljene pozdraviouime svih hrvatskih biskupa. Posebnoje istaknuo važnost zajedništva bezobzira iz kojih domovinskih krajevavjernici dolaze. U propovijedi je ka-zao kako je u životu važno biti koris -tan za druge, za zajednicu kako bi bi-lo bo lje sredini u kojoj se živi i djelu-je. „Cvjetati znači obećavati da će bi-ti i plodova. Gledajući današnju mla-dež, možemo se pitati, može li na tonjihovo cvijeće pasti mraz pa od toganeće biti uspjeha. Da toga ima, to je

Misno slavlje u punoj crkvi sv. Georga predvodio je i podijelio sakrament potvrde mons.Mile Bogović

SSvečano misno slavlje u povodu40. obljetnice postojanja Hrvat -ske katoličke misije (HKM) Lud-

wigsburg, na čijem području danasdjeluje pet hrvatskih katoličkih zajed-nica (HKZ): Ludwigsburg, Illingen, Vai-hingen a.d. Enz, Korntal i Bietigheim-Bissingen, u punoj crkvi PresvetogaTrojstva u Ludwigsburgu predvodio jegospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović u zajedništvu s voditeljem za-jednica fra Jozom Župićem i vodite -ljem HKZ Stuttgart-centar fra Nedilj-kom Brečićem. Mons. Bogovića i sveokupljene na početku je pozdravioo.Župić podsjetivši na tako važnu ob -ljetnicu misije. Kazao je kako su se za-jednice za taj jubilej pripremale du-hovnom obnovom. Mons. Bogović jeizrazio svoje čestitke, a prenio je poz-drave i hrvatskog episkopata, pogla-vito predsjednika Vijeća za hrvatskuinozemnu pastvu dubrovačkog bisku-pa mons. Želimira Puljića. Mons. Bo-gović je u propovijedi kazao kako jedobro pogledati u prošlost i zahvalitinajprije Bogu, a također vidjeti i kojisu ljudi djelovali i što su dobra učinilii sa zahvalnošću im reći hvala. „Našnarod je jedan od raseljenijih narodajer nismo imali sigurnosti i snage nasvojoj rodnoj grudi. Crkva je uvijekpratila i slala svećenike da budu uzsvoj narod”, kazao je mons. Bogovićkoji je u ime domovinske Crkve po-

OBLJETNICE

6 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

U službi Bogu i naroduU službi Bogu i naroduLUDWIGSBURG

govori Isus koji su na bilo koji način bi-li u službi drugih. Zato smo se htjeliodazvati ideji velikog Pape kako bis-mo pogledali u svoju prošlost i popi-sali svoje prave velikane hrvatske mu-čenike.” Mons. Bogović je podsjetiona svehrvatski projekt crkve Hrvatskihmučenika na Udbini.Vjernici iz ov daš -njih pet hrvatskih katoličkih zajednicaprikupili su 3100 eura za tu Crkvu.Misno slavlje uveličao je zbor zajedni -ca pod vodstvom pastoralne suradni-ce Ane Madunić uz solo nastup Moni -ke Peters. Na kraju je „Klasik Trio Magis” iz Sarajeva održao kraći kon-cert. Dan ranije, 14. studenoga, u The-atersaal u Ludwigsburgu održana jeduhovno-glazbena večer na kojoj suizmeđu ostalih nastupili „Klasik TrioMagis” iz Sarajeva, domaći zbor podvodstvom Ane Madunić i orguljskompratnjom Kristijana Vidačkovića, su-dionici natjecanja za najbolji glas podnazivom „Mikrofon je vaš” te domaćičlanovi folklora. U zabavnom progra-mu nastupio je Krunoslav Kićo Slabi-nac i Slavonski dukati.

HKM Ludwigsburg osnovana je1969. U misiji su djelovali svećenici:dr. fra Metod Kelava, fra Ivan Dotur,fra Mirko Marić, fra Petar Vučemilo,fra Nedjeljko Šabić, fra Dušan Džim-beg, fra Petar Čirko, fra NedjeljkoBrečić, fra Josip Božić-Stanić, fra JosipKulović, fra Ante Grčić te fra AnđelkoValidžić. Od 2004. djeluje fra JozoŽupić. Svi su oni članovi Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupitelja sasjedištem u Splitu. Tekst i snimke: A.P.

sebno zahvalio svećenicima Franje -vač ke provincije Presvetoga Otkupi-telja sa sjedištem u Splitu, koji od po-četka pastoralno skrbe u toj misiji, a iu ve ći ni drugih misija i zajednica uNjemač koj. „Dolazeći u ovu zemlju iu druge zemlje Hrvati su radno i du-hovno obogaćivali nove sredine. PapaIvan Pavao II. je ponajviše očekivaood Iraca, Poljaka, Slovaka i Hrvata daće oni pomoći da Europa spasi svojukrš ćansku dušu. I to upravo stoga jersu ti narodi najviše trpili. U trpljenju serađaju kreposti. Kod nas je sačuvanomnogo kršćanskoga i ljudskog blagakoje su drugi narodi izgubili. Taj veli-ki Papa je još jednu ideju lansirao usvijet, a ta je da se na pragu trećeg ti-suć ljeća popišu svoji vjerni svjedoci ida ih se nasljeđuje. To su oni o kojima

Hrvatska katolička misija Ludwigsburg, na čijem području danas djeluju hrvatskekatoličke zajednice Ludwigsburg, Illingen, Vaihingen a.d. Enz, Korntal i Bietigheim-Bissingen, proslavila je u subotu 14. i nedjelju 15. studenoga 40. obljetnicu pos tojanja.

Misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. Mile Bogović

Okupljeni vjernici za vrijeme slavljeničkog misnog slavlja u Ludwigsburgu

Page 5: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 9

NNa pročelju Crkve hrvatskih mu-čenika (CHM) prema Krbav -skom polju, mjestu krbavske

tragedije našega naroda, bit će uve-ćani križ koji se u literaturi različitonaziva. Kniewald ga naziva „Zlatnikriž krbavskkih biskupa”. Zove se kat-kada i „Bribirski križ” jer se više sto -ljeća čuvao u Bribiru u Vinodolu. Kat-kada se naziva samo „Krbavski križ”,jednostavno zato što je bio vlasništvokrbavskkih biskupa. Tako ćemo ga imi ovdje nazivati.

Krbavski križ jedan je od rijetkihumjetničkih dragulja srednjovjekovnesredišnje Hrvatske, odnosno područjaLike, Krbave i Gacke, koji je na na šimprostorima uspio preživjeti. Knie-wald njegovo pojavljivanje stavljau vrijeme oko 1200. godine. Pri-padao je prvom hrvatskom bisku-pu Mateju Maruti. Selio se kako suse selili kr bavski biskupi. Tako je1460. stigao u Modruš, a u to vri-jeme Krbavske bitke (1493.) odnioga je biskup Kris tofor u Vinodol,zajedno s drugim dragocjenosti-ma. Poznati Pastoral krbavskih bis -kupa, iz sredine15. sto ljeća,Kristo-for je ponio sa sobom u Novi, akriž je darovao bribirskom kaptolukoji ga je vjerno čuvao. Tu ulogu nas -tavili su kasnije bribirski župnici.

Seljenje Krbavskog križa poklapase s vremenom kada je počelo ma-sovno raseljavanje hrvatskih područ-ja. Već nakon pada Bosne (1463.)turska vojska se češće zalijetala nahrvatsko područje, pljačkala i odvo-dila roblje. Nakon Krbavske bitke 9.rujna 1493. iseljavanje postaje svemasovnije, na sve strane stvaraju sepovorke hrvatskih beskućnika i iz -bjeglica: preko mora kreću u Italiju,kopnom prema slovenskim, austrijskimi mađarskim krajevima sve do Češkei Moravske. Taj proces nastavljen jegotovo kroz cijelo 16. stoljeće. U slo-venskim zemljama te izbjeglice su,zbog sličnosti jezika, s vremenom sas-vim izgubile svoj nacionalni identitet,u Italiji su se sačuvali kao MoliškiHrvati, u Austriji i Mađarskoj kao Gra-dišćanski Hrvati (iako je taj naziv no-vijega doba), a sjevernije, u današ -njoj Češkoj i Slovačkoj, najpoznatijisu pod nazivom Moravski Hrvati.

Prva etapa raseljavanja, dakle,pada u vrijeme kada je Krbavski križprešao iz Krbave u Modruš, a druga

započinje u vrijeme kada je on iz Mo-druša preselio u Bribir.

Bilo je to vrijeme takvih nevolja danisu bili samo pojedinci i skupine ži-votno ugroženi, nego je bio ugroženopstanak Hrvata kao naroda. Ljudi nahrvatskim prostorima bili su većinomobuzeti samo mišlju kako spasiti vlastitiživot. Samo su se velikani trudili spa-siti vjersku i kulturnu baštinu svoga na-roda i sam narod. Među njima se u tovrijeme ističe upravo Kristoforov nam-jesnik, krbavsko-modruški biskup Ši-mun Kožičić Benja, inače rodom Zad -ranin. On se svojski trudio spasiti sveono vrijedno i lijepo što su stvorili pri-jašnji naraštaji i kako to prenijeti naone koji će doći.

Vrijeme kraja 17. stoljeća i cijelo18. stoljeće jest vrijeme ponovnog na-seljavanja oslobođenih područja. Ve-čina raseljenog stanovništva više se ne-će vratiti. Koncem 19. i kroz cijelo 20.stoljeće traju novi valovi iseljevanja.Tako su Hrvati prešli oceane i naselilise u Sjedinjenim Američkim Država-ma, u Kanadi, Argentini, Čileu i dru-gim južnoameričkim državama; takodospiješe i u Australiju; tako se razi -

đoše po svim europskim državama,ponajviše po Njemačkoj i Austriji.

Svi ti raseljeni Hrvati imaju hrvat -ski grb i hrvatsku zastavu kao svojesimbole povezanosti sa svojim naro-dom i svojom državnom. No, pitamose, treba li ponuditi i jedan duhovnisimbol koji nije manje vezan s našomprošlošću od spomenutih simbola? Tunam se ponovno javlja Krbavski križkao snažan simbol. Među drugim kri-ževima svakako njemu trebamo datiprednost u traženju simbola koji mo-že najbolje izraziti duhovnu pove -zanost raseljene Hrvatske. Ideja je po-tekla od Gradišćanskih Hrvata. Sve-ćenici iz Gradišća, na čelu s mons.

Egidijem Živkovićem, razmišljalisu što bi uzeli kao simbol zajed niš -tva Gradišćanskih Hrvata s domo-vinom svoga podrijetla. Došli sudo zaključka da bi to mogao bitiupravo Krbavski križ. Taj križ je uvrijeme najvećih stradanja hrvat -skog naroda i u vrijeme njegovanajitenzivnijeg raseljavanja preš-ao put od Krbave do Modruša,Bribira u Vinodolu i Rijeke. U tomrazdoblju išle su povorke ise -ljenika u Italiju. Austriju, Mađar -sku, Slovačku, Češku i druge zem -

lje. Nije li on najjasniji simbol koji ihmože posjetiti i povezati sa starom do-movinom.

Ideja je izvrsna. Ja bih samo do-dao da on može biti simbolička vezai svih ostalih koji će kasnije odlaziti udruge zemlje, poglavito u one preko-morske. Svi raseljeni Hrvati dobili suu samostalnoj državi Hrvatskoj svojoslonac i središte. Krbavski križ možepostati simbol njihova duhovnog za-jedništva, kao i simbol svih naših kri-ževa, naše patnje i duhovnog rasta usjeni križa. Zato smo uvećani križkrbavskih biskupa stavili na pročeljeCrkve hrvatskih mučenika koje je okre-nuto prema Krbavskom polju, mjestustradanja, da trajno podržava krš -ćansku nadu u svima koji nose svojkriž za svoga brata.

Crkva hrvatskih mučenika je uzemljopisnom središtvu Hrvatske. Vje-rujemo da ona može postati odrediš-te prema kojemu će se kretati svakiHrvat koji se iz svijeta uputi premasvome zavičaju i prema svojoj starojdomovini.

Mons. dr. sc. Mile BogovićHrvatskavjernost, IV/2009.,br.5., str.13-14.

PRIJEDLOZI

KrbavskiKrbavski križkriž —— simbolsimbol raseljeneraseljene HrvatskeHrvatske

Podupirem ideju svećenika iz Gra-dišća da se povijesni križ krbav skihbiskupa (Krbavski križ), a koji senalazi na pročelju Crkve hrvatskihmučenika na Udbini, prihvati kaosimbol duhovnog jedinstva s do-movinom svih raseljenih Hrvata,ističe mons. Mile Bogović.

svijeta“, istaknuo je mons. Mr z ljak,zaključivši kako bl. Alojzije i namadanas pomaže svojim primjerom i ži-votom da idemo njegovim putem, ataj se put zove Isus Krist.

Na kraju je prigodnu riječ uputiovlč. Galić, koji je zahvalio svima, po-sebno mons. Mrzljaku, kao i kanoni-ku Benderu, župniku Ehrmanntrautu iđakonu Klausu Hilzensaueru koji supodržali njegovu ideju da se postavikip bl. Alojzija Stepinca u toj prelije-poj crkvi.

Delegat o. Bebić je istaknuo kakose veliki broj Hrvata u Njemačkoj ut-ječe zagovoru bl. Alojzija Stepinca,stoga je sasvim prirodno da su gamnoge hrvatske katoličke zajednice imisije u Njemačkoj uzele za svogazaštitnika. Potom je kazao kako tažupna crkva nije jedina u kojoj je bla-ženikov kip. On se nalazi i u Freiburg-Stühlingeru u crkvi Srca Isusova, u Köl-nu u Minoriten Kirche, kao i u misij -skim centrima u Kölnu i Essenu te udvorištu misijskog centra ispred kape-le u Münchenu i sl. „Veseli me da seglas o njegovoj svetost širi i izvan do-movinskih granica.“

Prigodnu riječ uputio je i konzulza gospodarstvo Generalnog konzu-lata RH u Frankfurtu Marko Šimat.Misno slavlje uveličao je svojim pje-vanjem zbor Hrvatske katoličke za-jednice iz Stuttgarta pod vodstvoms. Nevenke Tadić.

Autori kipa su Marija i Branko Riz-lić iz Orubice kod Slavonskog broda.Kip je visok 130 cm, a izrađen je odtrešnjeva drva. Nakon misnog slavljaza sve je priređen domjenak.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

8 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

TRAGOM SVETOSTI

UUsubotu 17. listopada u cr -k vi sv. Josipa u Speyeruvaraždinski biskup -

mons. Josip Mrzljak blagoslo-vio je kip bl. Alojzija Stepinca.Mons. Mrzljak u tom je povodupredvodio misno slavlje u sus-lavlju s ka nonikom katedralnimžup ni kom mons. MatthiasomBende rom, kancelarom Zagre-bačke nadbiskupije kanonikommr. Stje panom Večkovićem, de-lega tom za hrvatsku pastvu uNje mačkoj fra Josipom Bebi-ćem, njemačkim župnikom vlč.Hubertom Ehrman ntrautom, do-ma ćinom vodite ljem Hr vat ske

katoličke zajednice u Speyeru vlč. Mi-li vojem Galićem te s još osam svećeni -ka, uglavmom voditelja tamoš njih hr -vat skih katoličkih zajednica, te uz asis -tenciju stalnog njemačkog đakona.

Misno slavlje započelo je opho-dom kroz crkvu, a potom je sve poz-dravio mons. Bender koji je istaknuokako će kip bl. Alojzija Stepinca, kojiće trajno ostati u crkvi sv. Josipa uSpeyeru, biti znak povezanosti te nje-mačke zajednice s Hrvatima katolici-ma kako u tom gradu, tako i općenito.Mons. Mrzljak je u uvod noj riječiokupljenima prenio pozdrave svihhrvatskih biskupa. „Bl. Alojzije Stepi-nac je osoba koja predstavlja jedandio naše hrvatske povijesti, a koji naspodsjeća na ono turobno vrijeme. Onnam je pokazao put kojim trebamo ićikao kršćani, a i kao pripadnici hrvat -skoga naroda.“

Pastoralni referent Mijo Ikić napočetku, a dr. Zdenko Vantur na kra-ju misnog slavlja na njemačkom su je-ziku iznijeli važnije detalje iz životai djela bl. Alojzija Stepinca. Tijekommisnog slavlja djevojke u narodnim

nošnjama donijele su kip bl. AlojzijaStepinca i položile ga ispred oltara,a potom ga je blagoslovio mons.Mrzljak.

Mons. Mrzljak u propovijedi jepodsjetio kako Hrvati imaju tri prog la -šena sveca: sv. Nikolu Tavelića, sv.Leopolda Bogdana Mandića i sv.Marka Križevčanina. „Sva trojica sve-taca završili su svoj zemaljski život iz-van domovine. Kao da je nama Hrva-tima sudbina da idemo po cijelomesvijetu, da živimo u svim krajevima ku-gle zamaljske, ali da nosimo ono štosmo baštinili u svom rodnom kraju.Očekujemo da se ovoj trojici svetacapridruži i bl. Alojzije Stepinac, čovjeknašega vremena koji je napustio ovajsvijet prije skoro pedeset godina. Onje čovjek koga smo mnogi poznava-li, s njim se susretali i vidjeli kako sepos taje svecem. Za njega je riječ Bož -ja bila vrhovna norma života. Nije sebojao nikakve zemaljske sile, onih ko-ji mogu oduzeti tjelesni život. Nije sebojao niti komunističkih vlasti koje suse činile tako moćne nakon Drugogasvjetskog rata u pojedinim dijelovima

SPEYER

Misno slavlje je predvodio i kip blagoslovio mons. Josip Mrzljak

BlagoslovBlagoslov kipakipa bl.bl. AlojzijaAlojzija StepincaStepinca

U svečanosti je sudjelovao veliki broj vjernika iz Speyera i šire

Page 6: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 11

DDvanaesta smotra zborova djecei mladih iz hrvatskih katoličkihmisija (HKM) i zajednica (HKZ)

u Njemačkoj održana je u subotu 14.studenoga u crkvi sv. Bonifacija u

Okupljeni članovi zborova za vrijeme misnog slavlja

Nadahnuto je na hrvatskom jeziku propovijedao o. Diethard Zils

12. SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

MAINZ PjesmomPjesmom slavilislavili BogaBogaNa smotri je nastupilo deset zborova iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke.

rođeni Hrvati izgubite hrvatski jezik uNjemačkoj. Zato je važ no govoriti uovoj zemlji i hrvatski i njemački”, istak-nuo je o. Zils. Liturgijsko pjevanje namisnom slavlju predvodili su mladi i

(M. Nardelli) i Dođi u srca (I. Šutalo);zbor HKM Mannheim pod vodstvomMagdalene Ferenčina skladbama Bra-te moj, Krist i tebe treba (Frama) i Po-đimo s Bogom u srcima (M. Ferenči-na); HKM Darmstadt pod vod stvoms. Damjane Damjanović i s. AnđeleMilas skladbama Vijek hva ljen budi(Sv. Franjo, tradicionalna) i Dobrompastiru (M. Žigrić, S. Paljušević, D. Bu-balo); zbor HKM Offenbach podvodstvom Kornelije Nikolić i ZvonkaOrlovića skladbama Ne boj se, jer jasam te otkupio (K.Sopić) i Rijeke živevode (I.Meštrović); zbor HKM Wies-baden pod vodstvom s. Auksilije Mi-lić skladbama Nova žena (Nepoznatautor) i Duhovski događaj (s. T. Ća-var, M. Martinjak); zbor HKM Rüs-selsheim pod vodstvom s. Estere Ma-rijić skladbama Daruj nam mir Go-spodine (R. Patzleiner) i Glasnik veli-koga kralja (N. Jukić, M.Nardelli);zbor HKM Fran kfurt pod vodstvoms.Pavlimire Šimu nović skladbama Lju-bav i mir (Š. Marović, A. Mateljan) iPrimi nam žrtvu (M. Martinjak); zborHKZ Karlsruhe pod vodstvom IvanaBošnjaka skladbama Dođi Isuse po-gledaj me i Gloria/Alla bare (obradaI. Bošnjak) te zbor pod vodstvoms. Nikoline Bilić i tamburaški orkestarpod vodstvom Gabrijela Vala i MarijeŠibenik iz HKM München skladbamaStvoritelju, tebi hvala (N. Krpetić) i Ve-lik si (E. L. Hällmark). Program su vo-dile Marijana Ramljak i Josipa Marić.Zapažanja o smotri dao je o.Zils istak-nuvši kako su svi pobjednici, oni kojisu pjevali i oni koji su slušali. Delegato.Bebić je na kraju smotre voditeljica-ma i voditeljima zborova uručio spo-me nice i cvi jeće. U zabavnom pro-gramu nastupio je duet „Kumovi“.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Mainzu, u organizaciji Hrvatskoga du-šobrižničkog ureda iz Frankfurta iHrvatske katoličke misije Mainz. Sve-čano misno slavlje na blagdan sv. Ni-kole Tavelića predvodio je delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj fra JosipBebić u zajedništvu s njemačkim do-minikancem o. Diethardom Zilsom ko-ji je propovijedao, voditeljem HKMMainz fra Antom Bilićem, voditeljemHKM Frankfurt fra Petrom Klapežom ivoditeljem HKM Wiesbaden dr. fraAntom Bilokapićem. Misnom slavljupribivao je i generalni konzul Gene-ralnog konzulata RH u Frankfurtu PetarUzorinac, referent dušobrižništva ka-tolika drugih materinskih jezika Bis -kupije Mainz Bernd Krämer, voditeljHKM Rüsselsheim fra Berislav Nikić, teviše pastoralnih sruradnica i suradni-ka, redovnica i laika, kao i skupina re-dovnica Bosansko-hrvatske provincijekoje djeluju u Mainzu. Sve je na po-četku pozdravio voditelj HKM Mainzo.Bilić. O.Zils je sve pozdravio u svo-je ime te uime župnika o.Sebas tianaAnassa. O. Zils je u propovi jedi ka-zao kako bez jezika ne može mo op-stati, a najljepše nam je u vlas titom je-ziku. Treba učiti i druge jezike. „Takosam ja npr. učio hrvatski jezik u Nje-mačkoj i vrlo sam zahvalan hrvatskomjeziku. Bio bih vrlo tužan, ako vi kao

odrasli vjernici HKM Mainz uz sudje-lovanje svih sudionika smotre. Sve supozdravili referent Krämer i generalnikonzul Uzorinac. Delegat o. Bebić pri-je nego je otvorio smotru kazao je dasmotre pos taju lijepa tradicija tijekomkojih djeca i mladi iz naših misija i za-jednica pokazuju što su naučili. Na-stupilo je deset zborova: HKM Mainzpod vodstvom s. Dionizije Tomasskladbama Kraljice mira (N.Krpetić) iPođite s nama (S.Grgat); zbor HKZSindelfingen pod vodstvom s. Bernar-dete Tomić skladbama Hajdmo djeco

10 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

AKTUALNOSTI

MÜNCHEN Susret misijskih suradnikaSusret misijskih suradnika

UUsubotu 17. listopada u kapeli bl.Alojzija Stepinca u Münchenuodržan je susret aktivnih surad-

nika misije koji svojim angažmanom upjevačkim, folklornim, molitvenim idrugim skupinama obogaćuju životmisije i čine ga prepoznatljivim u Mün-chenu i šire. Već 61 godinu se iseljeniHrvati okupljaju oko misije u kojoj suudruženi u različitim skupinama. Višeod 300 aktivnih suradnika misije svihgeneracija okupilo se na zajedničkomsusretu kojem su nazočili i veleposla-nik RH u Njemačkoj dr. Miro Kovač,

gradonačelnik Zagreba Milan Bandić,generalni konzul RH u Münchenu Vla-dimir Duvnjak, hrvatski konzul iz GKRBiH Luka Džolanić, hrvatski poduzet-nici Franjo Tomić i Ante Brekalo i mno-gi drugi. Iz domovine su za ovu pri-godu stigli i članovi KUD-a „Seljačkasloga” iz Posavskih Brega koji su svo-jim nastupom uljepšali zajedničko dru-ženje. KUD „Seljačka sloga” postojiveć 70 godina i u München su stiglizahvaljujući Mirjani Prodan, koja jeporijeklom iz Posavskih Brega. Neo-čekivani posjet zagrebačkog grado-

načelnika Milana Bandića misijskojproslavi izazvao je veliko oduševlje njemeđu posjetiteljima koji su ga doče-kali pljeskom. Fra Tomislav je zahva-lio svima koji se angažiraju u životu iradu misije. O. Dukić je Milana Ban-dića predstavio kao gradonačelnikagrada svih Hrvata i pozvao ga da seobrati okupljenim misijskim suradnici-ma. „Drago mi je da sam večeras s va-ma, nakon moga posjeta gradskojupravi Münchena. Znam kako vam jeteško u tuđini, znam što znači napustitisvoj rodni dom u potrazi za boljim ži-votom. Ali to je sudbina naših ljudi daodu iz domovine, ali isto tako oni do-movinu nikad ne zabo rave, domovinaživi u njima. Ponosan sam što sam če-tiri puta postao gradonačelnik Zagre-ba, i nakon svega što sam prošao mo-gu reći, da imam samo dva uzora:svoju majku i dragog Boga. Neka vasdragi Bog čuva i neka vam pomogneu vašim životima.” GradonačelnikBandić je voditelju misije o.Dukićudarovao repliku Stepinčeve katedraleu znak potpore cijeloj hrvatskoj za-jednici u Münchenu. Nakon svečanihgovora uslijedilo je zajedničko dru-ženje uz ples i pjesmu.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

Okupljene je na susretu pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

BERLIN

DDvadeset i šest članova Franje -vač ke mladeži (Frama) je u ned-jelju 8. studenoga tijekom mis-

nog slavlja u crkvi sv. Sebastiana uBerlinu dalo obećanja da će živjeti pouzoru na sv. Franju Asiškog, po koje-mu ovaj svjetovni red katoličke mla-deži i nosi ime i kojega drži svojim ve-likim uzorom. Prema životu, radu i dje-lu sv. Franje obećali su mladi framašiživjeti skromno, pobožno i vrijedno,Bogu na slavu i bližnjima na radost.

„Biti pripadnik i član svjetovnogFranjevačkog reda je nešto što možebiti vrlo važno i veoma koristiti u ži-votu. Biti brat i sestra franjevcima i fra-ma šima širom svijeta, znači puno.Uvijek mogu zakucati na vrata bilo ko-je misije i Frame širom svijeta i reći: Jasam framaš! I vidjet ćete da će vassvugdje rado primiti i pružiti ljubav.Čestitam roditeljima i njihovoj djeci,

Framaši dali obećanjaFramaši dali obećanja

mladima koji su dali obećanja. Želimvam puno snage da izdržite u svojimnastojanjima”, rekao je voditelj misijefra Petar Čirko.

Obećanja su dali framaši: IvanaBagarić, Lucija Bajić, Marija Bandić,Dario Bandov, Franciska Bijader, Je-lena Bijader, Marija Bilić, Martina

Bliznac, Katarina Budimir, Stanko Bu-dimir, Katarina Čubela, Ana Draga -nović, Silvestar Jurčević, Antonela Mi -lanović, Ivana Kikić, Kristina Kikić,Ante Marešković, Mia Matić, Filip Pro-jić, Marina Miličević, Valentina Na-kić, Marija Širić i Andrea Vidović.

Tekst i snimka: Sonja Breljak

Page 7: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

FFür viele Menschen ist auch in derheutigen Zeit die katholische Kir-che eine Institution, auf der sie un-

gestraft ihren Hass und ihren Zorn aus-lassen können. Noch immer trifft dieWarnung aus der Heiligen Schrift zu:„Wundert euch nicht, Brüder, wenneuch die Welt hasst“ (1 Joh 3,13-18).Der heilige Johannes hat eine Erklä-rung hierfür: Die Menschen „liebtendie Finsternis mehr als das Licht; dennihre Taten waren böse“ (vgl. Joh 3,19).An dieser Trennlinie zwischen Lichtund Finsternis, zwischen Gut und Bö-se, stolpern nicht selten kindische undunreife Katholiken. Letztere tretenleicht aus dem Schiff Petri (der Kirche)aus und stechen als Schwimmer inSee, hinaus in den Ozean des Lebens,ohne Kompass und ohne Zielhafen anden Ufern der Ewigkeit. So ist vor nichtallzu langer Zeit eine Landsmänninvon uns aus der Kirche ausgetreten.Überzeugt von der eigenen Selbstge-nüg samkeit und Freiheit sagte sie: „Ichbrauche die Kirche nicht, weder zurTaufe des Kindes noch zur Bestattung“.Nachdem sie gebeten wurde, ihre Ent-scheidung noch einmal zu überschla-fen, antwortete sie selbstgewiss, dasssie keine Zeit darauf verschwendenwolle.

Die Kirche, heilig und sündig, istnicht die vorgezogene Verwirklichungdes Himmels auf Erden (so, wie dasmanche wegen ihrer eigenen Vortei-le in dieser Welt gerne hätten), son-dern vielmehr Gottes Volk auf demWeg hin zu seinem ewigen Bestim-mungsort. Auf diesem Weg wird esgeboren und stirbt es, stolpert es undrichtet sich auf.

Das Zeugnis und die Sendung derKirche in der heutigen Welt hängenvon der Entschiedenheit der einfa-chen Christen ab, ihre Zeit, Kraft undihre materiellen Güter in Christus undsein Königreich zu investieren. JesuJünger zu sein bedeutet, ihm in allemzu folgen. Das ist eine schwere Auf-gabe, denn „keiner, der die Hand anden Pflug gelegt hat und nochmals zu-rückblickt, taugt für das Reich Gottes“(Lk 9,62).

Als Jesus seine Jünger aussuchte,sagte er ihnen nicht, dass alles in ih-rem Leben gut verlaufen würde. „Wer

mein Jünger sein will, der verleugnesich selbst, nehme täglich sein Kreuzauf sich und folge mir nach“ (Lk 9,23), sprach Jesus. Gott rettet die Men-schen und ruft sie auf, ihm zu dienen.Jeder Auserwählte und jede Auser-wählte hat in der Kirche einen be-stimmten Platz, einen Zweck, eine Rol-le und eine Aufgabe, die er bzw. sieerfüllen muss. Gott hat uns gerettet, da-mit wir an der Rettung anderen Men-schen teilhaben können.

Allein die Kirche Christi kann demMenschen den wahren Weg zu Gottaufzeigen. In der Kirche und über dieKirche erfasst das Wort Gottes denMenschen. In ihr wird es auf dem Pil-gerweg des Glaubens am besten undam fruchtbarsten verkündigt. Daherbin ich meinen Eltern und den Franzi-skanermönchen, die mir den katholi-schen Glauben ins Herz gepflanzt ha-ben, unendlich dankbar.

Ich danke Gott dafür, dass un-zählige Kroaten und Kroatinnen — imÜbrigen wie viele Christen in der gan-zen Welt — die Macht der Wahrheitund der göttlichen Kraft in den sakra-mentalen Riten erfahren und gespürthaben, die sie sonst nirgendwo an-ders finden können. Mit unseremchristlichen Leben bekennen wir, dassdie Kirche und ihre Lehre unmittelbarvon Gott kommen. Es ist unsinnig undunvernünftig, das Mittel zum Heilaußerhalb der Kirche zu suchen.

Die Kirche hat die besten Mittelfür die Reinigung der Seele und fürgute zwischenmenschliche Beziehun-gen. Diese Mittel sind die Sakramen-te, durch die uns Gott heiligt und fürdas Königreich Gottes und das ewigeLeben vorbereitet. Katholik zu sein be-deutet nicht, automatisch Privilegienin der Kirche zu haben. Im Gegenteil.Derjenige, der sein Leben auf katho-lische Art und Weise lebt, muss mitvielen Unannehmlichkeiten rechnen.

Denken wir in diesen Tagen überGottes Gnaden nach, die er uns imChristentum beziehungsweise im Ka-tholikentum geschenkt hat. Woraufkann ich als Katholik stolz sein? Undweshalb sollte ich der katholischenKirche dankbar sein? Die Kirche hatmich mit der Erkenntnis konfrontiert,dass mich Gott unendlich liebt, dass

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 13

KircheKirche —— GottesGottes VolkVolk aufauf demdem WegWegVerehrte Leserinnen und Leser!

12 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

PPavao je još uvijek uhićen i podistragom u Cezareji. Pa je prefektJudeje Porcije Fest iznio Pavlov

slučaj kralju Agripi i Bereniki. Fest usvom obraćanju kralju iznosi da Pa-vao nije ničim zaslužio smrt (usp. Dj25,25; također 23,29; 25,11). Kakose može primijetiti, autor Djela apos -tolskih pokušava napraviti sličnost ži-votnih putova između učitelja i učeni-ka, tj. Gospodina Isusa i ovdje kon-kretno apostola Pavla, stoga i nalazi-mo paralele u Evanđelju po Luki i Dje-lima apostolskim. U slučaju Festovetvrdnje da Pavao nije zaslužio smrt sli-čno je ustvrdio i Pilat s obzirom na Isu-sa (usp. Lk 23,15). Agripa dopuštaPavlu da se brani. Pavao napominjeda kralj najbolje poznaje židovskeobičaje i zadjevice (usp. Dj 26,3;usp. također 6,14; 21,21; 23,29;25,19; 28,17). Obrana se odvija od-govorima na pitanje o uskrsnuću odmrtvih u Dj 26,4-8 i na pitanja vezanauz Zakon i Hram u Dj 26,9-23.

Svi Židovi poznaju Pavlov život daje živio kao farizej po najstrožoj sljed-bi vjere. Pred sudom je zbog nade uobećanje koje Bog dade ocima njiho-vim i kojem se dovinuti nada dvanaestplemena Izraelovih (usp. Dj 26,6-7).O dvanaest plemena Izraelovih se go-vori u Lk 22,30. Kraljevstvo Božje sepredstavlja kao „kraljevstvo što ga jemeni predao moj Otac” (usp. Lk22,29) i koje Isus sada može držatisvojim. Ističe se Božje djelovanje s ob-zirom na Isusa i njegovu proslavu. Isusje sada u poziciji da to isto kraljevstvopreda u baštinu svojim učenicima damogu u budućnosti, kad kraljevstvodođe (usp. Lk 22,16.18), jesti i piti zanjegovim stolom i suditi dvanaest ple-mena Izraelovih. Nada plemena je ubudućnosti, tj. u uskrsnuću od mrtvih(usp. Dj 2,26). A o služenju danju i no-ću govori se u Lk 2,37. Proročica Anagovori o djetetu svima koji iščekivahuotkupljenje Jeruzalema (Usp. Lk 2,38),a služenje najbolje objašnjava Dj24,14-15: „Putom koji nazivaju sljed-bom služim otačkom Bogu vjerujući usve što je u Zakonu i u Prorocima na-pi sano, uzdajući se u Boga da će

Isus stoji iza Pavlova poslanja koje se vidi kao ispu -njenje Izraelovih Pisama. Pavlovo djelo je stvarno dje-lo Izraelovog Mesije.

Piše: Mario Cifrak,OFM Zagreb

seje na Kreti. Pavao je predviđao po-teškoće, no odluka je bila da nas tavedo luke Feniks koja je bila po njihovumišljenju prikladnija za zimovanje. Ta-da su upali u oluju. No ni u takvoj si-tuaciji nisu izgubljeni jer se Pavlu uka-zao anđeo Boga čiji je i kojemu služi(usp. Dj 27,23) i jer treba doći predcara pa će tako biti spašeni i svi nje-govi suputnici. Četrnaeste noći od po-četka oluje naslutili su kopno. Pavao ihnudi jelom i obećava da nikomu nivlas s glave neće pasti (usp. Dj 27,34;usp. također Lk 21,18) jer je to za nji-hovo spasenje. Uzevši kruh, pred svi-ma zahvali Bogu, razlomi kruh i stadejesti, a i ostali su uzeli hranu. H-J.Klauck misli da Pavao slavi euhari-stijsku gozbu sa svojim kršćanskim su-putnicima, a ostali suputnici ih opona-šaju uzimajući jelo i tako sudjeluju ublagoslovljenom djelovanju ove goz-be i na oprezan način bivaju uvučeniu kršćansko iskustvo spasenja. Svi suzdravi prispjeli na kopno za koje suutvrdili da je otok Malta. Barbari imiskazivahu nesvakidašnje čovjeko -ljublje (usp. Dj 28,2). Pavao pomažeu skupljanju granja za pripremljenuvatru i pri tom ga ugrize zmija. To bar-bari tumače kao definitivnu kaznu zaPavlovo nedjelo, no kad mu se ništane dogodi, zaključiše da je bog. Ne-ma nikakve Pavlove reakcije ni korek-cije krivog mišljenja jer je zadaća oveepizode da pokaže Pavlovu nevinostkoju prepoznaju barbari. Kao gostprvaka otoka Publija izliječio je nje-gova oca od ognjice, a kasnije je oz-dravljao i ostale otočane (usp. Dj28,7-10; Lk 4,38-40). Ozdravljanje uzmolitvu i polaganje ruku se spominjesamo ovdje. Molitva Bogu je vjerojat-no odgovor na pomisao da bi Pavaobio bog (usp. Dj 28,6). Brod kojim sudalje plovili s Malte je imao za znakDioskure, tj. sliku, s obje vanjske stra-ne, Kastora i Poluksa, Zeusovih sinovai zaštitnika plovidbe. Tri dana su pro-boravili u Sirakuzi, a odatle otplovišeu Regij i zatim u Puteole. Iz Puteola sti-že Pavao u Rim, a u susret mu do Api-jeva trga i Triju gostionica iziđošerimski kršćani. �

uskrsnuti pravednici i nepravednici,što oni i sami očekuju.” Ana vidi ispu -njenje obećanja u Isusu, služenje joj jevezano uz Hram. No služenje dva-naest plemena obuhvaća služenje ko-je se temelji na Izraelovoj nadi u uskr -s nuće. I pitanje zašto bi se nevjerojat-nim držalo da Bog mrtve uskrisuje imazadaću da nas uvede u vjeru da jeIsus Krist i da Krist mora trpjeti, umri-jeti i uskrsnuti od mrtvih.

Pavao pripovijeda o svojoj pro-goniteljskoj prošlosti (usp. Dj 26,9-11). To mu pomaže da se bolje legiti-mira kao Isusov navjestitelj na što jepozvan kroz viđenje i kojemu morabiti poslušan. U tom smislu valja shva-titi sve što je Pavao propovijedao inaučavao, a što je u skladu s ciljemkoji su imali i Izraelovi proroci sve doIvana Krstitelja: obraćenje i povratakBogu, s djelima koja potvrđuju obra-ćenje (usp. Dj 26,17-20). Premda jePavao optužen za učenje protiv Za-kona, naroda i Hrama, on shvaća daje razlog diskusije o njegovom učenjuIsus jer je spominjući svoju neprija-teljsku aktivnost bio protivnik ne krš -ćanstva, nego imena Isusova. Zato:

a) Isus stoji iza Pavlova poslanjakoje vidimo kao ispunjenje IzraelovihPisama.

b) Pavlovo djelo je stvarno djelo Iz-raelovog Mesije, koji je trpio i uskrs-nuo po Pismima, a sada je potpunipro cvat Kristovog navještaja svjetlana rodu i poganima (usp.Dj26,22-23).

Pavao za to svjedoči sve do danadanašnjeg (Dj 26,22), tako da ovajtrenutak suđenja (Dj 26,6) pretvara usvjedočanstvo za Isusa.

Prema Rimu

Pavao se prizvao na cara, pa jestoga odlučeno da bude odveden uRim, iako su i Agripa i Porcije Fest bi-li spremni pustiti ga na slobodu. Naput kreće Pavao iz Cezareje prema Si-donu. Pavao je smio posjetiti prijateljeu Sidonu zbog Julijeva čovječnog pos -tupanja (usp. Dj 27,3). Nastavili su doMire licijske, a odatle su ploveći stigliu Dobra pristaništa u blizini grada La-

Pavao i kralj AgripaPavao i kralj AgripaPAVAO I NJEGOVA PORUKA GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.112

Piše: Mario Cifrak,OFM Zagreb

ich als Kind Gottes in seinem Plan er-dacht war, noch bevor ich auf dieWelt kam, dass mein Leben einenSinn hat und dass alles, was er-schaffen wurde und was existiertzweckmäßig ist.

Kann ich mit Stolz und Bewunde-rung auf die Kirche Christi schauen?Gewiss. Alle Sünden, die in der Kir-che oder in ihrem Namen begangenwurden, sind nichts gegenüber denGnaden Gottes, die er den Men-schen in der Kirche und über sie gibt.

Ich liebe die katholische Kirchedafür, dass sie mich im Geiste Christierzogen hat. Sie hat mich gelehrt, inEhrfurcht gegenüber Gott und seinenGeboten zu leben. In der Kirche habeich gelernt, dass vor Gott alle Men-schen gleich sind und dass Gott vor-urteilslos ist. In der Kirche habe ichgelernt, dass Gott unermesslich heilig,gut und barmherzig ist und dass seineVorhersehung alle Geschehen lenkt.

Ich liebe die katholische Kirche,weil sie meine Mutter und meinen Va-ter, meine Schwestern und Brüder er-zogen und den wahren katholischenGlauben in ihre Herzen eingepflanzthat. In meiner Familie habe ich ge-lernt zu beten, Gott zu ehren, seinWort zu halten. Ja, ich habe in mei-ner katholischen Familie gelernt,rechtschaffen, gerecht und rücksichts-voll gegenüber anderen Menschen zusein. Meine Eltern haben mich ge-lehrt, nicht gewalttätig und gegenü-ber Andersglaubenden und Anders-denkenden nicht feindlich gesinnt zusein. Durch die Kirche habe ich auchwahre Liebe zu meinem kroatischenVolk entwickelt.

Als Christ und Katholik erfahreich in der Kirche Sicherheit und Frie-den. Nirgendwo und bei niemandemhabe ich so viel Freude und Friedengefunden wie in der katholischen Kir-che. Die Kirche hilft mir, das Böse inmir und um mich herum zu bewälti-gen. Sie ruft mich unaufhörlich auf,umzukehren und den Weg Gottes zugehen und sie wendet mich vom Bö-sen ab. Und deshalb liebe ich die ka-tholische Kirche und deshalb werdeich ihr bis an mein Lebensende treubleiben.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

Page 8: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

Proslavljen blagdan Svih Svetih Proslavljen blagdan Svih Svetih

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 15

VVeliki katolički blagdan Svih Svetihspomen je na sve svete u Crkvi.

Hrvati, koji su iz raznih razloga na-pustili svoja ognjišta, nisu zaboraviliobičaj obilaska grobova svojih dra-gih. Tu u Koblenzu, prekrasnom gra-du, svoje privremeno boravište našaoje i priličan broj Hrvata. SvetkovinaSvih Svetih počela je svečanom sv. mi-

KOBLENZ

som, koju je uz koncelebraciju doma-ćeg župnika Stjepana Zadravca pred-vodio fra Ivica Studenović, ravnateljFranjevačke klasične gimnazije u Vi-sokom. Sv. misa služena je za sve po-kojnike iz te župe i njihove obitelji či-ji se grobovi nalaze u Hrvatskoj i Bos-ni i Hercegovini. Lijepi je i hvale vrije-dan običaj uveo župnik Zadravec da

se nakon sv. mise u zajedništvu posje-ti tamošnje glavno groblje, koje se na-lazi u blizini. Tako je bilo i ove godi-ne. Brojni Hrvati ispred glavnog križazapalili su svijeće i pomolili se za svo-je drage i za one naše koji su poko -pani na nekom ovdašnjem grob lju, arijetko tko posječuje njihov grob.

Tekst i snimka: Jakov Vranković

HANNOVER Novi voditelj misijeNovi voditelj misije

UUnedjelju 25. listopada u crkvi sv.Marije u Hannoveru voditelj Hr vat -

ske katoličke misije (HKM) o. Niko laMioč oprostio od hrvatske katoličke za-jednice i odlazi na novu pastoralnu slu-žbu u Dubrovnik. Službu voditelja HKMu Hannoveru preuzeo je o. Anas tazioPerica Petrić, akademski slikar, rodomiz Pruda, kod Bosanskog Šamca.

Nadahnutu propovijed održao jedr. o. Anto Gavrić, hrvatski domini-kanski provincijal. „Drago mi je dadanas mogu zahvaliti subratu o. Ni-koli Mioču koji je tolike godine vodiozajednicu u Hannoveru. Drago mi jeda danas ovoj zajednici predstavlja-mo i novog voditelja o. Petrića, u tre-nutku kad ova zajednica slavi 35 go-dina osnutka i djelovanja.

Prigodnim riječima obratio se rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu vlč. Ante Kutleša koji je pre-nio pozdrave hrvatskih biskupa, po-sebno predsjednika Vijeća Hr vat ske

biskupske konferencije i Bis kupskekonferencije BiH za hrvatsku inozem-nu pastvu, dubrovačkog biskupamons. Želimira Puljića. Prigodnu riječuputili su i delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj fra Josip Bebić, vlč. Mi-le Miljko, te u ime dušobrižništva vjer-nika drugih materinskih jezika bisku-pije Hildesheim vlč. Alfons Berger ivlč. Jochen Piontek, koji su prenijelipozdrave biskupa mons. NorbertaTrellea. Pozdrave hrvatskog velepos-lanika iz Berlina dr. Mire Kovača izahvalu o. Mioču uputio je generalnikonzul RH iz Hamburga Žarko Plev-nik. Uime zajednice obratio se pred -sjednik misijskog vijeća Miro Totmankoji je o. Mioču predao prigodni dar.„Danas je Hrvatska katolička misija uHannoveru jedna od aktivnijih i pre-poznatljivijih katoličkih zajednica un-utar Katoličkoga međunarodnog cen-tra u Hannoveru”, kazao je na odlaskuo. Mioč. Nakon svečane sv. mi se za

Službu voditelja misije od o. Nikole Mioča preuzeo jeo. Anastazio Perica Petrić.

Novi voditelj misije o. Petrić

uzvanike i člano-ve misij skog vije-ća pri re đen jedomjenak.

O. Anas ta zioPerica Petrić jerođen 24. svib -

nja 1969. godine u Bosanskom Šam-cu, župa Prud. Za svećenika je zare-đen 25. lipnja 1995. u Zagrebu. Teo-logiju je studirao na KBF-u u Zagrebui na Teološkom fakultetu Sveučilišta uFribourgu u Švicarskoj, gdje je i ma-gistrirao 1995., na njemačkom jeziku.Od 1996. do 2000. studirao je sli-karstvo u Rimu, na Academia Nazio-nale delle Belle Arti, gdje je stekaonaslov akademskog slikara. Po pov-ratku u provinciju, bio je osam godinažupnik u župi Sv. Ivana Krstitelja u Bo-lu na Braču. Član je Provincijskog vi-jeća Hrvatske dominikanske provinci-je i predsjednik Vijeća za umjetnineHrvatske dominikanske provincije. Uzznanje njemačkoga jezika, o. Ana-stazio govori talijanski, engleski i fran-cuski. Marina Stojak

Ispred križa u Koblenzu, sjećanje na svoje drage

19. Juni 1964 — geboren in Marl1983 — Abitur am Geschwister-Scholl-Gymnasium Marl1983 — Theologiestudium an der West -fälischen Wilhelms-UniversitätMünster, Borromäum1984—1990 — Studium der Theologieund Philosophie in Rom, Germanicum/Gregoriana10. Oktober 1989 — Priesterweihe inRom durch Joseph Kardinal Ratzinger1990 — Kaplan in Haltern, St. Sixtus1994 — zum Studium freigestellt, Heim-leiter im Deutschen Studentenheim inMünster, Ernennung zum Domvikar amSt. Paulus-Dom in MünsterFebruar 2000 — Promotion zum Dr.theol. an der Katholisch-TheologischenFakultät der Westfälischen Wilhelms-Universität Münster 2000 — Ernennung zum Leiter des In-stituts für Diakonat und pastorale Dien-ste im Bistum Münster, Rektor der Haus-kapelle, Bischöflicher Beauftragter fürden Ständigen Diakonat im BistumMünster, weiterhin Heimleiter im Deut-

schen Studentenheim in Münster undRektor der dortigen Hauskapelle2002 — zusätzlich Ernennung zumkirchlichen Assistenten für die Gemein-schaft Christlichen Lebens 18. Juli 2007 — Ernennung zum Titu-larbischof von Matara (Nordafrika)und Weihbischof in Münster 1. September 2007 — Bischofsweiheim St. Paulus-Dom in Münster2007 — Ernennung zum ResidierendenDomkapitular an der Hohen Domkirchein Münster, Regionalbischof der RegionMünster-Warendorf29. März 2008 — Wahl zum Diözes-anadministrator des Bistums Münster17. Mai 2008 Aufnahme in den Or-den der Ritter vom Heiligen Grab zu Je-rusalem29. März 2009 - Ende der Amtszeit alsDiözesanadministrator des BistumsMünster28. Oktober 2009 — Ernennung zumBischof von Essen

14 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

AKTUELLES

DDr. Franz-Josef Overbeck ist neu-er Bischof von Essen. Die Er-nennung durch Papst Benedikt

XVI. wurde am 28. Oktober um 12.00Uhr zeitgleich in Rom, Essen und Mün-ster bekannt gegeben. Der 45-jährigeWeihbischof in Münster ist damit nachKardinal Dr. Franz Hengsbach, Dr.Hubert Luthe und Dr. Felix Genn dervierte Bischof des 1958 gegründetenBistums.

Der neu ernannte Bischof wurdeam 19. Juni 1964 in Marl geboren.Nach seinem Abitur 1983 studierte erKatholische Theologie und Philosophiezunächst an der Westfälischen Wil-helms-Universität in Münster und ab1984 an der Päpstlichen UniversitätGregoriana in Rom. Der damalige Ku-rienkardinal Joseph Ratzinger weihteihn am 10. Oktober 1989 in der Kir-che St. Ignazio in Rom zum Priester.Anschließend setzte Overbeck seinStudium in Rom fort und sammelte ab1990 als Kaplan in der Gemeinde St.Sixtus in Haltern erste Erfahrungen inder Seelsorge.

1994 wurde er für weitere Studienfreigestellt, übernahm gleichzeitig dieAufgabe als Heimleiter im DeutschenStudentenheim in Münster und wurdeDomvikar am St. Paulus-Dom. Im Fe-bruar 2000 promovierte er in katholi-scher Dogmatik mit einer Arbeit zumThema „Der gottbezogene Mensch. Ei-ne systematische Untersuchung zur Be-stimmung des Menschen und zur'Selbstverwirklichung' Gottes in derAnthropologie und TrinitätstheologieWolfhart Pannenbergs“. Im selben Jahrübernahm Overbeck die Leitung desInstituts für Diakonat und pastoraleDienste (IDP) im Bistum Münster undwurde zum Bischöflichen Beauftragtenfür den Ständigen Diakonat im Bistum.Das IDP ist das Zentrum für alle Pasto-ralreferentinnen und -referenten sowieStändigen Diakone. Im Jahr 2002übernahm er zusätzlich die Aufgabedes kirchlichen Assistenten für die Ge-meinschaft Christlichen Lebens.

Papst Benedikt XVI. ernannteOverbeck am 18. Juli 2007 zum Titu-larbischof von Matara in Numidia(Nordafrika) und Weihbischof in Mün-ster. Die Bischofsweihe empfing Over-beck am 1. September 2007 durch Bi-schof Reinhard Lettmann im St. Paulus-

365.000 Katholiken zählenden Re-gion Münster-Warendorf tätig. Am29. März 2008 wählte das Mün-steraner Domkapitel Dr. Franz-JosefOverbeck zum Diözesanadministratorfür die Zeit der Sedisvakanz, nach-dem Papst Benedikt XVI. den alters-bedingten Rücktritt von Bischof Lett-mann mit Wirkung vom 28. März2008 angenommen hatte. Mit demAmtsantritt von Bischof Felix Genn am29. März 2009 erlosch das Amt. Inder Deutschen Bischofskonferenz istOverbeck Mitglied der Glaubenskom-mission und der Kommission für ge-sellschaftliche und soziale Fragen.

2008 wurde Franz-Josef Over-beck in den Orden der Ritter vom Hei-ligen Grab zu Jerusalem aufgenom-men. Die feierliche Investitur erfolgteim Dom zu Köln durch den Großmei-ster des Ordens, den KurienkardinalJohn Patrick Foley.

Der neue Bischof Dr. Franz-JosefOverbeck wird am 4. Adventssonn-tag, 20. Dezember, im Essener Domin sein Amt eingeführt. (do)

Quelle: www.bistum-essen.de

DrDr.. Franz-Josef Overbeck ist neuer Bischof von EssenFranz-Josef Overbeck ist neuer Bischof von EssenMünsteraner Weihbischof zum Nachfolger von Bischof Genn ernannt.

Der neue Ruhrbischof Dr. Franz-JosefOverbeck.

Dom in Münster und wurde zugleichresidierender Domkapitular an derHohen Domkirche in Münster. SeinWahlspruch sind die ersten Wortedes Lobgesangs der Gottesmutter Ma-ria: „Magnificat anima mea“ (MeineSeele preist die Größe des Herrn).Der jüngste Bischof Deutschlands warals Regionalbischof in der rund

Bischof Dr. Franz-Josef Overbeck Bischof Dr. Franz-Josef Overbeck LebenslaufLebenslauf

NAŠE ZAJEDNICE

Page 9: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

NAŠE ZAJEDNICE

ci dali život za svojuvjeru, ali ne s mačem ikopljem nego podno-seći mečeništvo kao injihov Učitelj. U utoraku večernjim satima seslavila sveta misa ucrkvi sv. Jeronima i tusu krizmanici ostavili li-jep dojam svojim pje-vanjem, iako bez zbo-rovođe i instrumentalnepratnje. U srijedu prijepodne po krasnom sun -čanom vremenu je bilaaudijencija pape Bene-dikta XVI. pred bazili-kom sv. Petra. Neki suuspjeli doći vrlo blizuPapi, a svi su moglipromatrati obred s veli-kih monitora. Posebanje bio usklik odušev -ljenja kad je Papa

pozdravio hrvatske hodočasnike. Ukasnim večernjim satima autobus jekrenuo put Padove gdje se slavila sv.misa u bazilici sv. Ante. Nakon poho-da sv. Anti slijedila je molitva za za-govor kod sv. Leopolda Mandića. Učetvrtak kasno uvečer svi su se puni li-jepih dojmova sretno vratili u Offen-bach. Tako su susret s Papom i brojnasvjedočanstava vjere u Rimu kod svihsudionika, ne samo kod krizmanika,pojačali svijest o pripadnosti Kristu iCrkvi što je i bio glavni cilj hodočašća.

Fra Mladen Marić

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 17

PPo starijem poimanju sakramenta-potvrde krizmanici su se smatrali

Kristovim vojnicima. Po tome bi papatrebao biti vidljivi zapovjednik te veli-ke vojske. Onda što normalnije negoda ti novi vojnici vide izbliza svogazapovjednika. Tako su krizmaniciHrvat ske katoličke misije Offenbacham Main odlučili već u proljeće da ćeza jesenski školski odmor hodočastiti uRim. Nisu se, doduše, za to svi opred-jelili. Polovica njih iz razno raznih raz-loga nije za to odlučila. Kako ima do-sta i veterana koji nisu vidjeli Papu, s

krizmanicima je pošao i jedan dio nji-hovih roditelja. U nedjelju 11. listopa-da u 16 sati autobus je krenuo iz Of-fenbacha i sutradan oko 11 sati stigaoje tamo gdje vode svi putovi — u Rim.Odmah se počelo s razgledavanjemnajvažnijih znamenitosti jer program,koji je vodio fra Jure Hrgović, nije da-vao puno odmora. Sve su sudionikezadivile rimske starine, posebno četirivelike bazilike, Forum Romanum, Ko-loseum te katakombe sv. Kalista. Naizvorima kršćanstva se zaista moglodoživjeti kako su brojni Kristovi vojni-

OFFENBACH/RIM Krizmanici kod PapeKrizmanici kod Pape

RÜSSELSHEIM

Molitva za mirMolitva za mir

IIove godine u sklopu Međukulturnogtjedna u Rüsselsheimu je održana

27. rujna Molitva za mir, koju već tra-dicionalno organizira katolički De -kanat Rüssesheim. Odazvale su seŠpanjolska i Talijanska zajednica, Is-lam ska zajednica Mili Görüs, Islam -ska radna zajednica, Alevi-Bektaschikulturna zajednica, evangelički De -kanat Rüsselsheim te Hrvatska kultur-na zajednica.

Nakon predstavljanja zajednicaorganizator susreta dekan katoličkogDekanata Rüsselsheim Gerhard Trünkrekao je kako nema mira u svijetu bezmira među religijama i nema mira me-đu religijama bez mira u svijetu. Sim-bolično je istakao dugu, kao zaštitniznak susreta koji ujedinjuje mnoštvo

boja, kao što i ta molitva ujedinjujerazličite jezike u jednu molitvu za mir.Nakon toga je uslijedila molitva razli-čitih vjera na različitim jezicima.

Uime Hrvata molitvu je izrekao To-mislav Antunović, koji ju je sam sasta-vio. Poželio je mir u svijetu, ali poseb-no mir za djecu koja žive u strahu od

granata i bombi u Afganistanu i Blis -kom Istoku. Pred kraj uslijedila je za-jednička molitva, a na kraju je GloriaTurić iz Hrvatske zajednice odpjevalaskladbu „Ave Maria“. Uz pratnju Ma-rine Antunović na klavijaturama na po-četku skupa otpjevana je pjesma „Einbißchen Frieden“. �

HHrvatska katolička zajednica Sin-delfingen odnedavno je veća za

još jednog člana. Naime, obitelj Pu -ljiz, čiji su članovi jedni od najaktiv-nijih u zajednici, u crkvi sv. Ane uMaich ingenu, krstila je najmlađe, os-mo dijete u obitelji. Malu Veroniku jepred njezinih sedmero braće i sesta-ra, bakom i djedom, koji su došli čakiz Rijeke kako bi prisustvovali tom va-žnom činu, te tetom s obitelji, krstiovoditelj zajednice fra Marinko Vuk-man. Roditelji Karolina, koja je rođe-na u Njemačkoj, i Ljubo, koji je dav-ne 1987. godine došao ovdje raditi tese zaposlio u upravi njemačkog Crve-nog križa, bili su naravno presretni štojoš jedno dijete njihove deseteročlaneobitelji mogu povjeriti Bogu, a sami ječuvati u vjeri i pobožnosti kojoj sunaučili i svoju stariju djecu. „Velik jedan za našu zajednicu i Crkvu kadaprimamo u našu obitelj novog člana”,

rekao je fra Marin-ko na činu kršte -nja. Isus je dao lju-dima dvije zapov-jedi, lju bav premaBogu i ljubav pre-ma čovjeku. Te za-povjedi, kao što sui u vama usađene ikao što ste ih usa-dili svojoj djeci,prenesite i na jošjedno novo Božje stvorenje, Veroniku,obratio se fra Marinko roditeljima i ku-mi. U ovom sakramentu krštenja dije-te će primiti novi život iz vode i DuhaSvetoga, a dobrota i ljubav koju jojdajete, treba biti njezin put prema Bo-gu. Fra Marinko je obitelj Puljiz, po-sebno najmlađe članove, podsjetio daje Veronika bila ona koja je Isusu, ka-da je nosio svoj težak križ, na koji jekasnije bio razapet, pružila rubac da

16 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

SINDELFINGEN

obriše lice. To mora biti primjer i na -šoj maloj Veroniki, da se nikada nepostidi Isusa i naše vjere i da uvijekbude dijete Božje, istaknuo je fra Ma-rinko. Svečano slavlje su glazbenompratnjom na glasoviru i violinama uve-ličali Veronikin brat Mate i dvije ses -tre, starija Jelena i mlađa Magdalenate ostali članovi obitelji pjevajući pjes-mu „Hvala za svako dobro jutro”.

Tekst i snimka: Ivana Livaić

SINGEN

IIove, kao i prethodnih godina, hrvat -ske udruge u Singenu su sudjelovale

na tjednu stranaca. Glavna ili središ -nja proslava je održana u pješačkojzoni u Singenu 26. rujna. Puno ostalihsadržaja bilo je nekoliko dana prijekao i nakon tog datuma, a već premamogućnosti dobivanja prostora. Nasredišnjoj proslavi se kao i svake go-dine predstavio Hrvatski sportski klub„Croatia” iz Singena bogatom infor-mativnom pločom na kojoj je bio bo-gati izbor slika i teksova o povijesti isadašnjosti toga kluba. Klub će 2011.

nuda Caritasverband se i ovoga putaodlučio na jaku hrvatsku komponentuu svom programu. Nemalu ulogu u to-me je odigrala socijalna djelatnica Ru-ža Mijić kao i voditelj socijalnih služ-bi gospodin Friedrich Klatt. Na pri-jedlog gospođe Mijić, a uz punu pot-poru gospodina Klatta odlučeno je dase u okviru tjedna stranaca održeHrvatske filmske večeri. Nakon neko-liko mjeseci priprema u tome se i usp-jelo, iako s dosta poteškoća. Prije sve-ga je bio problem odabrane filmovenaći s njemačkim prijevodom. Prika -zani su filmovi: Konjanik, Put lubenicai Armin. Kooperativni partner bio jePeter Link, predsjednik područnog ki-na „Weitwinkel” iz Singena. Taj vrsnipoznavatelj filmske umjetnosti, koji jei predsjednik ovog udruženja i prije jeu više navrata pomogao u rasvjetlja-vanju događanja na našim prostori-ma. Od ratnog vremena naovamo vi-še puta je kroz film i diskusiju stručnoanalizirao povijest. I ovaj put se dobropripremio, pa je svaki film detaljnoanalizirao i publici rekao puno poje-dinosti o filmovima. Zato treba njemuposebno zahvaliti jer je puno pridoniouspješnosti Tjedna stranaca. U pod -ruč nom kinu „Weitwinkel“ je u koope-raciji sa Caritasverbandom Singenprošle godine prikazan film „Djeca sPetričeka”. Josip Mijić

go dine proslaviti40 godina pos to -janja. Na samomstandu u pripre -ma nju, promica -nju i prodaji hr vat -skih specijalitetapomogle su ipredstavnice Hr -vatske žene. U

pro gramu je sudjelovala i tamošnjaHrvatska katolička misija koju vodi fraJosip Grbavac. Tako je na središnjojbini hrvatsku plesnu i folklornu kulturupokazala folklorna skupina HKM Sin-gen-Villingen. Hrvatski misijski folklo-raši su izveli plesove iz Slavonije. Va -lja istaknuti i voditelja folklora IvanaTominca koji je uz druge obavezeuspio sve organizirati, a i sam nastu-piti. Caritasverband iz Singena, koji jei suorganizator tog tjedna u suradnjis gradom Singenom, ponovno je bioaktivan. Uz niz različitih sadržaja i po-

Peter Link —Komunales KinoWeitwinkel Singeni Ruža Mijić —Caritasverband Singen-Hegau e.V.

HrvatiHrvati nana interkulturnominterkulturnom tjednutjednu

KrštenjeKrštenje osmogosmog djetetadjeteta

Page 10: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

NAŠE ZAJEDNICE

JUBILEJIJUBILEJI

ZlatniZlatnijubilejjubilejbrakabrakaLucije iLucije iPerePereMamićMamić

SSretni i ponosni bračni supružnici Lucija rođ. Mandurić, rođe-na u Gornjoj Prapatnice kod Žepča, i Pero Mamić rođen u se-

lu Beše, župa Novi Šeher, proslavili su 26. rujna u crkvi sv. AntePadovanskoga u Žepču pedesetu obljetnicu crkvenoga braka, gdjesu sklopili crkvenu ženidbu. Oni su u pedeset godišnjem zajedni-čkom životu darovali Bogu i hrvatskom narodu šest kćeri. Do sa-da imaju jedanaestero unučadi. Bračni par Mamić živi 40 godi-na u Njemačkoj, u mjestu Rüsselsheimu. Oni su cijelo vrijeme svo-ga života u Njemačkoj bili usko povezani sa svojim svećenikom,a nikada nisu zaboravili ni mjesta svoga rođenja, a ni siromaš-nih ljudi koji žive u tim selima.

Mnogi su njihovi stari prijatelji došli na to slavlje u narodnimnošnjama. Zajedničko druženje održano je pod šatorom. U slav -lju je sudjelovaalo oko 150 članova njihove rodbine i prijatelja iznjihovih sela. Zajedničko druženje pratila je pjesma i ples, uz šar-giju i violinu. �

REŠETARI

NatječajiNatječaji zaza pjesnikepjesnike

RRešetarački susret pjesnika Rešetari ob-javljuje Natječaj za XIII. Zbornik pjesa-

ma hrvatskih pjesnika koji žive u dijaspori ičlanova Književne sekcije „292” KLD „Re-šetari” iz Rešetara. Svaki pjesnik može sud-jelovati s tri pjesme. Uz pjesme svaki autortreba poslati svoj kratki životopis — do šestrečenica (datum rođenja, adresa stanovan-ja, stručna sprema i posao koji sada radi,gdje i kada su do sada objavljeni radovi).Svoje radove slati na adresu:

KLD „REŠETARI”, Vladimira Nazora 30,35403 Rešetari, Hrvatska;E-mail: [email protected],najkasnije do 1. siječnja 2010.Predstavljanje knjige i „XIII. Rešetaračkisusret pjesnika“ bit će 25. rujna 2010.

Objavljuje se i Natječaj za II. Zbornikpjesama mladih hrvatskih pjesnika koji živeu dijaspori i mladih članova Književne sek-ci je „292” KLD „Rešetari” iz Rešetara. Autoritrebaju biti mlađi od 18 godina.Svaki pje s -nik može sudjelovati s dvije pjesme. Uz pjes-me svaki autor treba poslati svoje podatke(godinu rođenja, školu koju pohađa, adresastanovanja). Radove poslati, na gore naz-načenu adresu, najkasnije do 15. travnja2010. �

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 19

FREISING

Hrvatski mališani s područja Hrvat -ske katoličke misije (HKM) Freising

27. rujna su zajedno sa svojim rodite -ljima sudjelovali na misnim slavljima ko-ja su se povodom početka nove školskei vjeronaučne godine slavila u Neu-fahrnu, Landshutu, Dachau i Freisingu.Misna slavlja za uspješnu i blagoslov -ljenu školsku i vjeronaučnu godinu jepredvodio voditelj HKM Freising fraIvan Čugura. Više od 200 mališana,koji su za ovu prigodu donijeli i svoješkolske torbe, okupilo se na misnimslavljima u ta 4 grada u kojima seHrvati redovno okupljaju na svojim ned-jeljnim misnim slavljima. Ushićeni i s pu-no zanosa stajali su ispred oltara sasvojim školskim torbama i knjigama isti-čući svoje male i velike želje vezane uzpočetak novih školskih i vjeronaučnihobaveza. Mališani su aktivno sudjelo-vali u misnim slavljima čitajući poslani-ce, pjevajući pjesme, čitajući molitvevjernika u kojima su se zahvaljivali Isu-su za sve darove u njihovom životu,

upućujući molitve za svoje roditelje, vje-roučitelje i za lijepu domovinu Hrvats-ku. Djeca su izrazila svoju želju da imIsus pokaže pravi put i stazu ljubavi ka-ko bi postali dostojanstveni predstavni-ci svoje vjere i hrvatskog naroda. O.Čugura je u propovijedi istaknuo dadjeca kroz školu i vjeronauk stječu

znanja za život koja će im pomoći dabudu nositelji pozitivnog i pravednijegdruštva u kojem će živjeti.

Mališani su za potrebite i siromašnepovodom Nedjelje Caritasa, koja se sla-vila u cijeloj nadbiskupiji München-Frei-sing, darivali novčane priloge.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

Početak vjeronaučne godinePočetak vjeronaučne godine

Unedjelju 4. listopada u crkvi sv.Mihaela, u središtu Münchena,

hrvatski su vjernici svečano proslaviliblagdan sv. Franje Asiškog, utemelji-telja Franjevačkog reda, u povodu800. obljetnice utemeljenja Franjeva-čkog reda. Povodom blagdana sv.Franje održana je i trodnevnica kojase održavala od četvrtka do subote ukapeli bl. Alojzija Stepinca. Trodnev-nica kao i nedjeljna misa privukla jeveliki broj iseljenih Hrvata koji su sfranjevcima u iseljeništvu povezaniveć više od šest desetljeća. FranjevciProvincije Presvetoga Otkupitelja izSplita od samog početka postojanjaove misije, od 1948. godine, vodedušobrižničku skrb za brojne genera-cije iseljenih Hrvata. U svim proteklimgodinama franjevački redovnici bilisu i ostali veliki oslonac iseljenomhrvatskom čovjeku u tuđini koji je u teš kim danima iseljeničkog života tra -žio utjehu i nadu, kao i blizinu rod-nog kraja koju je nalazio u okrilju mi-

sije. Svečano misno slavlje je u crkvisv. Mihaela predvodio fra DanielStipanović uz asistenciju đakona Ma-te Kutleše. Fra Daniel je u svojoj na-dahnutoj propovijedi istaknuo: „Da-nas slavimo velikog sveca i osvajača,koji nije išao osvajati tuđe zemlje, alije išao osvajati ljudska srca, pridobi-jajući ih za Krista. Sv. Franjo je bio vi-tez onog vremena jer se borio zaposrnulo kršćanstvo 13. stoljeća. Onse odrekao svega što bi ga mogloodijeliti od Krista, a prihvatio je sveono što je u očima svijeta bilo prez-

reno. Crkvu toga vremena su kidali irušili nemiri i ratovi, kao i borba zavlast, slično kao i u našem današnjemvremenu. Franjo je tada shvatio svojpoziv, obnavljao je Crkvu iznutra ži-veći po evanđelju Isusa Krista. Danassu nam isto potrebni takvi ljudi koji ćepopravljati Crkvu i koji će biti moti-vatori, nositelji mira, ljubavi i toleran-cije”, istaknuo je. Misno slavlje u crkvisv. Mihaela svojim pjevanjem uljep -šali su članovi crkvenog zbora podravnanjem s. Nikoline Bilić.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

18 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

MÜNCHEN

ESSLINGEN HodočašćeHodočašćeHrvatska katolička za-

jednica u Esslingenu or-ganizirala je od 27. listo-pada do 1. studenoga ho-dočašće u Asiz, Padovu iRim, prigodom 800. obljet-nice Franjevačkog reda.Na putu za Rim prvo odre-dište je bio Asiz. Tu su sezadržali oko pet sati. FraGrgur Blažević, student te-ologije i član Franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Meto-da, dočekao je hodočasni-ke ispred crkve Marije An-đeoske (Porcijunkule). Tu sunajprije slavili sv. misu irazgledali crkvu i njezin okoliš i po-molili se u Franjinoj maloj crkvici, ko-ja se nalazi u tom velikom zdanju ba-zilike. Potom su krenuli autobusom ustari Asiz u kojem su razgledali bazi-liku sv. Franje te se uputili prema crkvisv. Klare Asiške. Kasnije je slijediloosobno razgledanje grada i ručak.

Poslije podne su krenuli za Rim,prema Domus Croata, hrvatskoj kućiu Rimu za hrvatske hodočasnike u ko-joj su lijepo primljeni. Vodič fra IvicaJurić, koji inače pred Božić i Uskrs do-

lazi u Esslingen za ispomoć, potrudiose da hodočasnici vide ono najvaž-nije što se da vidjeti po Rimu. Poho-dili sve četiri papinske bazilike: IvanaLateranskog, Mariu Maggiore, sv.Pavla izvan zidina i sv. Petra u Vati-kanu te druge znamenite crkve, zatimantički Rim počevši od Koloseuma,Forum Romani, fontanu Di Trevi, Pi-azze: Navonu, Espagnu i Veneziu.Obišli su i Kalistove katakombe krozkoje ih je proveo svećenik don MataTomas. U petak 30. listopada, poho-

dili su i hrvatsku crkvu sv. Je-ronima i Papinski hrvatski za-vod sv. Jeronima, gdje jeslavljena sv. misa, a predvo-dio ju je rektor Zavoda vlč.Jure Bogdan, koji je i protu-mačio povijest crkve i Za -voda.

Na kraju, u subotu, nazadnji dan hodočašća, u Ri-mu su bili u Vatikanu u kojemsu obišli crkvu sv. Petra, zatimi papinske grobove u kripti ipomolili se posebno kod gro-ba pape Ivana Pavla II. Os -talo je vremena i za uspon nakupolu sv. Petra. Neki su na-

šli vremena i za vatikanske muzeje iSikstinsku kapelu. Poslije podne je bi-lo predviđeno slobodno razgleda njegrada Rima. U subotu navečer, nakonosvježenja u Domus Croata, oko 23sata krenuli su u Padovu u koju su stig li na sv. misu u 6.30 i obišli grobsv. Antuna i njegove relikvije te se po-molili. Kao zadnje odredište ima li susvetište sv. Leopolda Bogdana Man-dića, u kojem su se kratko za dr žali uzmolitvu i razgledanju svetišta te kre-nuli natrag za Esslingen. �

ProslavaProslava ssvv.. FranjeFranje

Page 11: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

MOLITVEMOLITVE

Molitva sv.Molitva sv.AntiAntiSS

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 21

LAUPHEIM

PPoznata kantautorica duhovneglazbe u domovini i iseljeništvuMarijana Zovko, koja živi u Lau-

p heimu pokraj Ulma, aktivna članicažupskog vijeća hrvatske zajednice sv.Ante Padovanskog, u kojoj je župnikvlč. Ilija Kristić, ovih je dana objavi-la svoj treći album pod nazivom„Svjedočenje” kod nakladnika „Infor-mativni centar Mir Međugorje“. Ma-rijana je do sada objavila dva albu -ma, „Neka svijeća gori” i „Sretandan o Gospode”, s kojima je osvoji-la publiku u iseljeništvu koji su u nje-nim pjesmama otkrili ljepotu i snaguRadosne vijesti koju Marijana širi svo-jim skladbama. Na trećem albumu senalazi 11 skladbi, a među njima je i5 skladbi kojima je Marijana autor.To su pjesme: Ti si put istina i život,„Milostiv budi“ s kojom je Marijananastupala na ovogodiš njem Uskrs -festu, „Dodir tvoje ruke“, „Darovanaljubav“, kao i njemačka pjesma Ema-nuel“. Za pjesme „Svjedočenje“ i„Međugorski cvijet“ stihove je napi-sao Jakov Džolić, dok je za glazbubio zadužen Dragan Brnas Fudo.

Pjesme „Sve moje“ i „U naručju tvo-ga mira“ skladao je Emilio Kutleša,dok je pjesmu „Molitva“ skladalaLada Škugor. Pjesmu „Ritam srca“su napisali Sanja i Branko Bardun,a snimljena je u veselom ritmu saduhovnim sastavom Novo svitanje.Poznati aranžer Dragan Brnas Fu-do je aran žirao sve pjesme na no-vom albumu, osim dodatne pjesme„Ritam srca“. Novi Marijanin albumje snimljen u studiju Croatia Recor -dsa, dok je za grafičko oblikova njeCD bio zadužen poznati grafičkidizajner u domovini Igor Kelčec. Me-dijski pokrovitelji albuma Svjedoče njesu Večer nji list, Radio Mir Medjugor -je, Radio Marija Zagreb, Hrvatski Ka-tolički Radio Zagreb i Živa ZajednicaFrankfurt. Na omotu novog nosačazvuka nalazi se i izjava poznatog ka-rizmatika iz domovine fra ZvjezdanaLinića koji je za Marijanu izjavio daje svaka njezina pjesma molitva.

„Marijana pjeva cijelim srcem ipotiče sve oko sebe na molitvu i pre-danje”, istaknuo je fra Zvjezdan o Ma-rijaninim pjesmama. Svojim novim

albumom Svjedočenje Marijana nas -tav lja svoj put svjedočenja na kojemširi slavu Gospodnju i potiče slušate ljeda pomoću pjesme traže i pronalazeKrista. Marijana će uskoro započeti snastupima u katoličkim misijama uNjemačkoj gdje će svojim pjesmamadodirnuti i ohrabriti mnogobrojne vjer-nike koji u njenim pjesmama pronala-ze nove izvore snage i predanja usvom životu. Novi nosač zvuka se uiseljeništvu može naručiti na internetstranici www.marijanazovko.de.

Anđela Drmić

GLAZBA

KNJIGA

NNedavno je objavljena mono-grafija u povodu 35. obljetni-ce Hrvatske katoličke misije

Traunreut, a uredio ju je voditelj misi-je fra Mogomir Kikić u suradnji s To-mom Pavlincom, Milom Ramljakom,Ivicom Pavićem, Stjepanom Crnko -vićem i Stefanom Vuradinom.

Monografija je pisana na hrvat -skom jeziku, a veći dio njezina sa-držaja je i na njemačkom jeziku. Uzuvodnu riječ, tu su i prigodne riječikardinala Friedricha Wettera, kardi-nala Josipa Bozanića i kardinala Vin-ka Puljića.

U prvom dijelu obrađuje se povi-jest nastanka misije, u drugom dijelugovori se o sjedištu misije — misijskomcentru, dok se u trećem dijelu govorio misijskim filijalama. Četvrti dio jepos većen misijskom osoblju, peti pas -toralnoj djelatnosti, a šesti, ujedno iposljednji dio, govori o društvenom ži-votu u misiji.

U monografiji je oslikan 35-godiš -nji život vjernika u toj misiji, a ona ri-ječju i slikom svjedoči upravo o tomvremenu i našim ljudima.

Trideset i pet godina života i radamisije Traunreut govori o ustrajnosti ukršćanskom životu hrvatskih vjernikakatolika na tom području Bavarske.Bog u čije ime sve činimo jest izvor teustrajnosti. Stoga Njemu neka i budenajveća hvala i zahvala za 35 godi-na postojanja naše misije, napisao jeu uvodnoj riječi o. Kikić.

A. Polegubić

Trideset pet godina vjernostiTrideset pet godina vjernostiFra Mogomir Kikić i dr., Hrvatska katolička misijaTraunreut — 35 godina pos tojanja, monografija,Traunreut, 2008., 205 str.

Sveti Ante, zaštitniče djece moje.Tebi djecu svoju preporučujem.U krilo Ti ih stavljam. Zagrli ih.Daj da ih mali Isus zagrli, bla-goslovi, sačuva im u srcu nevinostkoju su na sv. krštenju primili. Ne-ka rastu i napreduju u poštova njuBožjem, pod milim okom Isuso-vim, pod zaštitom Blažene MarijeDjevice, pod tvojim okriljem. Sve-ti Ante, štiti dječicu i mladež, bla-goslovi porod srca moga. Amen!

Bernarda Lažeta

OBAVIJESTI

20 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

REGISTRACIJA HRVATSKIH BIRAČA U INOZEMSTVU ZA PREDSTOJEĆEPREDSJEDNIČKE IZBORE U REPUBLICI HRVATSKOJ

IIzbori za predsjendika RepublikeHrvatske održat će se 27. prosinca

ove go dine. Glasovanje će kao i do-sad bi ti omogućeno i u diplomatskimpred stavništvima Republike Hrvatskeu inozemstvu, pa tako naravno i uNjemačkoj. Uvjet za izlazak na bira -liš ta u Njemačkoj je da se birači na-laze na određenim biračkim popisi-ma. Iz tog razloga VeleposlanstvoRepublike Hrvatske u Berlinu pozva-lo je građane na prethodnu registra-ciju u biračke popise.

Prethodna registracija u popisebirača potrebna je samo za nekeskupine hrvatskih državljana koji bo-rave u Njemačkoj i to za:

Bliže se predsjednički izbori Bliže se predsjednički izbori — hrvatske državljane koji imaju pre-

bivalište u Republici Hrvatskoj, atrajnije borave u inozem stvu;

— hrvatske državljane koji nemajuprebivalište u Republici Hrvatskoj,a promijenili su prebivalište u ino -zemstvu (npr. iz Bosne i Hercego-vine došli živjeti u SR Njemačku);

— hrvatske državljane koji nemajuprebivalište u Republici Hrvatskoj,a promijenili su mjesto prebivalištaunutar iste države (npr. iz Münche-na došli živjeti u Hamburg);

— hrvatske državljane koji nemajuprebivalište u Republici Hrvat skoj,a nisu upisani u popis birača.

Prethodna registracija birača oba vljase kod mjerodavne diplomatske misi-je/konzularnog ureda RepublikeHrvatske u kojem birač namjeravaglasovati na dan izbora. Krajnji rokza prethodnu registraciju je 14 danaprije dana održavanja izbora! Uistom roku birači mogu odustati ilipromijeniti prethodnu registraciju. Re-gis tracija se obavlja u konzularnimpredstavništvima Republike Hrvatskeu Njemačkoj, a osim osobno, ona jemoguća i putem pošte ili telefonski.

�Hrvatska katolička misija Münsternalazi se na novoj adresi: Beelert-stiege 3, 48143 Münster. Telefonje otao isti.

�Hrvatska kat. misija Sindelfingennove adrese: www.kkg-sifi.de;e-Mail: [email protected]; [email protected]

FREISING/PADOVA Hodočašće u PadovuHodočašće u Padovu pelicu u kojoj su izložene relikvije sv.Ante, te su nakon toga izrekli svojemolitve na grobu sveca, kojeg hrvat -ski narod uvelike štuje i slavi. Nakonobilaska bazilike sv. Ante vjernici supredvođeni pastoralnim suradnikomIlijom Čolićem obišli i samostan fra -njevaca kapucina u kojem se nalazigrob sv. Leopolda Bogdana Mandića.Nakon obilaska samostana, kapelicei izložbe sv. Leopolda vjernici su auto-busom krenuli prema Veneciji. Vene-cija je hodočasnike dočekala u svojojneodoljivoj raskošnosti prepunoj ma-lih otočića, trgova, crkava, skrivenihkutaka gdje se na tren mogu zausta-

UUpetak 2. listopada skupina od 57hrvatskih vjernika iz Freisinga,

Dachaua, Halbergmoosa, Landshuta iErdinga, predvođena pastoralnim su-radnikom Ilijom Čolićem, krenula jena hodočašće u Padovu i obilazakVenecije. Hodočašća koja u iseljeniš -tvu organiziraju katoličke misije velikasu vrijednost za hrvatske vjernike, jerkroz zajednička putovanja i posjetesvetištima iseljenici osjete zajedništvoi pripadnost svome narodu, koji jezbog različitih povijesnih okolnosti ra-

lika da se život okrene nekim drugimizvorima s kojih se može crpiti novaenergija za buduća životna putova -nja. Uz pjesmu „Ima jedna duga ces -ta”, koju su vjernici zajednički otpje-vali, započelo je veselo putovanjeprema Padovi. Uz pjesmu i molitvu dodugo u noć uslijedilo je i upoznava njevjernika koji žive u različitim gradovi-ma, koji pripadaju Hrvatskoj katolič-koj misiji Freising. Padova je hrvatskevjernike dočekala okupana jutarnjimsuncem, a svojom arhitekturom je ne-

seljen diljem svijeta. Moderni, turbul-entni život u iseljeništvu ispunjen je ve-likim egzistencijalnim pritiscima kojiostavljaju tragove u životu hrvatskogčovjeka koji svoj život provodi dalekood domovine, daleko od svojih kori-jena i zato su hodočašća idealna pri-

odoljivo podsjećala na hrvatske gra-dove na obali mora. Nakon kratkešetnje ulicama Padove uslijedio je od-lazak u baziliku sv. Ante koja je većviše od osam stoljeća mjesto molitve itraženja smisla životnog trajanja.Vjernici su obišli baziliku, posjetili ka-

viti svi oni koji su žedni neprolazneljepote. Obilazak Venecije je još višezbližio hodočasnike koji su puni pre-krasnih dojmova iz Padove i Venecijeu subotnjim večernjim satima krenuliprema Freisingu.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

NAŠE ZAJEDNICE

Treći album Marijane ZovkoTreći album Marijane Zovko

Page 12: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

ko ne nosi svećenički ovratnik niti crnitalar. Strana mu je svaka svećeničkaukočenost i klerikalizam. On se zoveFrank Schindling, ima 34 godine.

Pošteni proizvodi

On je tipično, a opet netipično ga-s tarbajtersko dijete: iz braka katoličkeHrvatice i pravoslavnoga Grka. Uhrvatskoj katoličkoj zajednici u Fran -kfurtu, pa i šire, poznat je kao aktivanvjernik, kao član crkvenoga zbora tesolo-pjevač sakralnih skladbi. U pos -

ljednje vrijeme postaoje poznat i kao podu-zetnik i poslovan čov-jek. Studirao je poslov-no gospodarstvo i za-jedno s ocem vodi obi -teljsku firmu medi teran -skim specijalitetima. Onse zove Thomas Kosmi-dis, a za „LukullischeZeiten“ je rekao sljede-će: „Ponosni smo na tošto su naši proizvodisasvim pošteni. S našimdostavljačima vežu nas

dugogodišnji odnosi. Nije nam tolikostalo do sjajne prezentacije niti doflaira jednog elegantnog poduzeća.Sve mora biti kvalitetno i visoko vri-jedno te krajnje svježe, dobro izgle-dati i naravno osobito dobro prijati.“

Od izbjeglištva do sveučilišne diplome

Recimo da se ona zove Marijana.S roditeljima je kao dijete izbjegla uNjemačku, gdje je uspjela i ostati, teje nedavno sjajnim ocjenama diplo-mirala na jednom njemačkom sveuči-lištu. Govori dakako više jezika. Smi-ješi joj se svijetla poslovna karijera,ali i obiteljska sreća. Dakako u Nje-mačkoj ili u Americi. Iz njezine Bosnei Hercegovine mogla je i sama ovihdana u ozbiljnim njemačkim novina-ma čitati izvješće pod pesimističnim itragičnim naslovom „Der nächsteKrieg kommt bestimmt“. U Bosni bi rek li: „Gluho bilo!“ odnosno „Ne daoBog!“ T. G.

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 23

NNašim mladim i ostalim čitate -ljima predstavljamo ovom pri-godom pet spontano odabra-

nih mladih karijera. One govore dase trud i napor itekako isplate, da tre-ba vjerovati u ideale i istinske vred-note i u ovom našem zbunjenom vre-menu. Ovi primjeri mogu i trebaju bi-ti poticaj mladima koji stoje pred važ -nim izborom životnoga poziva. Tre-nutno nedostaje ponajviše liječnika,osobito kirurga te svećenika, inže -njera itd. Naš izbor ukazuje dakakoi na druge mogućnosti.

Vizionar i idealist

On nema i ne želi postaviti svojprofil na „Facebooku“ niti ide na„Twitter“. O njemu će se rijetko koja vi-jest naći na poznatim zabavnim ili in-formativnim internetskim portalima. Onjemu ne pišu niti žute tiskovine, kojeobično nabrzinu pregledate čekajućina pregled u zubarskoj ili liječničkojordinaciji. Svojim životnim nazorimate svojim zvanjem klasičnoga pijanistaon se ne uklapa u masovnu, jeftinu izaglupljujuću poplavu traženja koje-kakvih zvijezda i zvjezdica. Unatoč to-mu on je već mlada zvijezda na nebuklasične glazbe. O njemu dakako pi-šu ozbiljne novine.

On se zove David Fray, rođen je uFrancuskoj i ima samo 28 godina.

„Živimo u vremenu koje se ne dainspirirati“, kaže taj mladi vizionar iidealist. Naše doba za njega nije do-ba istinske komunikacije, jer se mo-derno komuniciranje uglavnom svodina brbljanje i gubljenje vremena. Gla-sovir je jedino komunikacijsko sredst-vo kojemu on vjeruje. Ustaje i protivonih koji slušateljstvu nude samo slat-ku, laganu i popularnu klasičnu glaz-bu, evente za snobove i lakome me-nadžere. Njegovi idoli su već mrtveklavirske legende a ne komercijalizi-rane klavirske zvjezdice.

I u životu i u glazbi želi karakter,strast, perfekciju… „Nedostaje mi in-dividualno stajalište, hrabrost da se jadokaže protiv mase.“ I za divno čudoFray u tim pogledima nije jedini uglazbenom svijetu. U našem vremenu,u kojem većini više nije ništa značaj-

no, važno i sveto, jedna cijela mlada,mlada i hrabra skupina glazbenikaželi rehabilitirati klasičnu glazbu, aline u žutim medijima, nego u koncert-nim kućama. „Klasika je“, izjavljujeFray, „cijena zlata u glazbi, mali alistabilni čimbenik industrije. On nijeprikladan za modne špekulacije.“

Iz vijetnamskog sirotišta uministarsku fotelju

On je političar i najmlađi ministar(36 godina) u novoj koalicijskoj nje-mačkoj vladi. Potječe izVijetnama, ali ga je kaomalo dijete i siroče pos-vojio jedan njemački voj-ni pilot. Studirao je medi-cinu, ali ga više zanima-la politika. Oženjen je iima dvoje djece. Na po-ticaj supruge krstio se uKatoličkoj Crkvi te pos taočlan Središnjega komite-ta njemačkih katolika(ZdK). Kao političar jesvjež, ugodan, drugačiji.Kao novom ministruzdravstva predstoji mu težak i čestonezahvalan posao. Svi koji ga poz-naju, kažu, da on zna što radi.

Svećenik za ovo vrijeme

On je završio teologiju i germa nis -tiku. Od malih nogu bio je aktivan usvojoj rodnoj župi kao ministrant i vo-ditelj pastoralnoga rada s mladima.Radio je razne poslove, pa čak i po-sao kasirera u jednom supermarketu.Prije četiri godine odlučio se za sve-ćenički poziv. Nakon dodatne prakti-čno-pastoralne naobrazbe postao jesvećenik. U župama u kojima je dje-lovao i djeluje obnovio je i oživio rads mladima. Njegove propovijedi surado slušane. Strastveni je navijač„Cluba“ (FC Nürnberg), vozi motor-kotač, golf IV te voli pivo, društvo, lju-de. Za svećenički poziv odlučio se uvremenu u kojemu taj poziv nije niatraktivan niti popularan. On je to uči nio iz uvjerenja u Božji poziv. Svo-je zvanje shvaća kao življenje IsusoveRadosne vijesti s ljudima i za ljude, ia-

Pet mladih karijeraPet mladih karijeraTrenutno nedostaje ponajviše liječnika, osobito kirurga te svećenika, inženjera itd.

Thomas Kosmidis

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

22 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

Posloži slova i dobit ćeš pet osjetilnih pojmova

SUKO

HLUS

RIDOD

HUNJDIV

�� �� �� ��

�� �� �� ��

�� �� �� �� ��

�� �� ��

�� �� ��

MMjesec studeni nam donosi hladne dane. Dani postaju kraći, a već popodnese spušta mrak. Za ugodno raspoloženje pripremili smo vam nešto o ljudskim

osjetilima. Želimo vam ugodno jesenjsko razdoblje i svako dobro.

1) Koji se blagdan slavi 1. stu denog?

a) Sveti Nikola b) Svi Svetic) Sveti Martin

2) U jesen dani bivaju?

a) sve kraćib) sve duži c) sve topliji

3) Što nema mjesta u blizini ekvadora?

a) telefonska mrežab) školski priborc) godišnja doba

4) Koje je ime bana Jelačića?a) Ivanb) Josipc) Tihomir

5) Blagdan sv. Martina se slavi?

a) 11.11.b) 12.11.c) 13.11.

Rješenje:1b, 2a, 3c, 4b, 5a

PitalicePitaliceda je naš mozak nalik velikoj kontrolnoj (kompjutorskoj) sobi

da mozak prima i šalje mnoštvo poruka po cijelom tijelu

da različiti dijelovi mozga obavljaju različite poslove da naše pamćenje prima važne poruke od osjetila, pohra -njuje i proučava njihovo značenje i razvrstava ih u važno inevažno

ZZ nn aa tt ee ll ii••••

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

miris — sat — njuh — pet — oči —okusi — zvuk — tijelom — pamćenje — poruka

Čovjek ima _ _ _ osjetila ili čula. To su: sluh, vid, _ _ _, okus i dodir. Ona poručuju mozgu što se doga-đa s _ _ _ _ _ _ _ i oko njega. Pamćenje pomaže u razumijevanju tih _ _ _ _ _ _. Kad našeuši čuju određeni _ _ _ _, pamćenje javlja mozgu: glaz-ba. Naše oči pog ledaju na _ _ _, pamćenje kaže — 7:30sati! Ustajanje! Nos osjeti privlačan _ _ _ _ _, a pa-mćenje kaže — torta! Jezik _ _ _ _ _ piće, a pamćenje nam javlja: mlijeko! Dodirnemo rukama nešto mekano,a _ _ _ _ _ _ _ kaže: igračka. Tvoje _ _ _,uši, nos, usta i ruke odnosno koža šalju stalno poruke mozgu.

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTDJEČJI KUTAK

Page 13: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 25

RRoditelji, koji su najbolji stručnjaciu odgoju svoje djece, moraju bi-ti uključeni kao partneri u odgo-

ju i obrazovanju. Nije dovoljno samoda ih se jače motivira da svoju djecušalju u vrtiće, već ih treba informiratida njihova djeca imaju pravo na po-hađanje vrtića. Stoga bi morale pos to -jati ponude koje ispunjavaju očeki-vanja roditelja pa da oni onda mogusami birati gdje će slati svoje dijete.Mnoga djeca kojima bi ponude pred -školskog obrazovanja bilei te kako potrebne, iz fi-nan cijskih razloga uopćene pohađaju dječje vrtiće.Njemački caritas stogazahtjeva da dječji vrtić bu-de besplatan barem u pr -voj godini.

Kako bi škole moglepreuzeti odgovornost za najbolje mo-guću pomoć i razvoj djeteta, pot -rebno je stvoriti strukturalne, kad -rovske i sadržajne uvjete. Tako bi„različitost” u školama morala pos tatinešto samo po sebi razumljivo jer unjima borave različita djeca! Školamora biti mjesto na kojem se aktivnouklanjaju predrasude. Djeca migra-nata moraju imati iste šanse i mo-gućnosti kao i ostala djeca. Orijen-tacija prema potrebama i multiprofe-sionalna pomoć u kojoj su izmeđuostalih pvezane pedagogija, socijal-ni rad i zdrav stveni odgoj, mora pos -tati temelj no načelo obrazovnog sus -tava. Potrebno je stvarati okolinu ko-ja podupire učenje, pomaže ukla -njati socijalne razlike i diskriminacijui stvara zajedništvo u razredima iškola ma. Veliko zanimanje roditeljai njiho va spremnost pomoći, morajuse jače koristiti. Roditelje treba boljeinformira ti o važnosti školske i kasni-je strukov ne izobrazbe i o posebnos -tima njemač koga školskog sustava.Moguće straho ve treba uklanjati raz-nim jednos tav nim ponudama, kaonpr. posječiva njem obitelji i sl. Te po-nude se ostvaru ju u socijalnom pros -toru u kojem rodi telji žive. One mo-raju biti umreže ne u sve postojećeponude na tom pros to ru. Jedna odmogućnosti je pomoć djeci kod do-maćih zadaća kao i us pos ta va mo-dela „kumstava” gdje „kum /kuma”preuzima zadaću pratiti svo je „ku-mče” i pomagati mu u svlada vanjugradiva i socijalnoj integraciji.

PravednostPravednost uu obrazovanjuobrazovanju (2(2))Reforma školskog sustava

Migracijska i društvenoekonomskapozadina snažno utječu na razultateobrazovanja. Njemački caritas stogazahtijeva novo strukturiranje školskogi obrazovnog sustava, koji će uzimatiu obzir različite razvoje i uvjete raz-voja djece i mladih. Školski sustav mo-ra pružiti jednake šanse obrazovanjai mora posjedovati socijalnu „propus -tljivost”. Preduvjet za to je pojedinač-

na pomoć koja jeusmjerena na po-trebe i „elas tična”u svojim po nu -dama obrazova -nja i pra če nja.Da bi se postigaotaj cilj, potrebanje i „elas tični” sus -

tav koji omogućava prijelaze us mje -rene prema djetetu, koji se ne drži kaopijan plota starosne dobi djeteta ili pri-padnosti određenom razredu.

Čovjek nikada ne prestaje učiti.Pristup obrazovanju mora stoga bititako uređen da svakom pojedincuomogući participaciju, neovisno odstarosti, spola ili porijekla. Stoga tre-ba što ranije otkrivati potencijale isposobnosti migranata te na njima te-meljiti daljnju pomoć. Specifične kva-lifikacije kao npr. znanje drugih jezi-ka, treba priznati i proširiti.

Uz školsko obrazovanje mora senjegovati i forsirati i izvanškolska na-obrazba. Ustanove i službe pomoćimladima, socijalni rad s mladima icrkveni rad s mladima i djecom dajuosnovni prilog naobrazbi mladih ljudii njihovom osposobljavanju u iz-gradnji odgovorne osobnosti. Stogaje korisno da se te ponude proširuju.

U njemačkom školskom sustavu sepremalo pažnje posvečuje dvojezič-nosti. Zahtjevi znanja njemačkog se utoku obrazovanja sve više razlikuju odsvakodnevnog govora. Zato se učenjejezika ne bi smjelo ograničiti samo narano djetinjstvo ili pak na nastavupredmeta njemačkog. Da bi se pomo-glo učenju stručnoga i prema obra-zovnom stupnju specifičnoga jezika,moraju se u općim školama kao i u ci-jelom obrazovnom sustavu tijekom go-dina koristiti svi nastavni predmeti ane samo njemački. To onda zahtijevaodgovarajuću kvalifikaciju nastavnogosob lja. Višejezičnost također treba

„njego vati“ i„iz gra đivati.“Ona je važnaza razvoj uku -p ne jezičnekom ptetencije, kako kod učenja nje-mačkog tako i ostalih jezika.

U obrazovanju starijih osoba opetnailazimo na primjer raslojavanja pre-ma specifičnim društvenim kategorija-ma kao i u školskom i predškolskomob razovanju. Radnici participiraju is -pod prosječno dok namještenici i služ-be nici iznadprosječno. Mig ranti i oso -be s migracij skom pozadinom su u pos -ljednjem desetljeću puno rijeđe kori stiliponude obrazovanja za starije osobenego su to činili Nijemci bez mig ra -cijske pozadine. Ponude za starije mi-g rante uglavnom se svode na tečaje venjemačkog jezika. Za povečanje bro-ja migranata u obrazovanju starijih,obrazovne ustanove se moraju jače ot-voriti toj skupini ljudi. Migrante trebaimati u vidu u cjelokupnoj ponudi. Uzjezik se ne smiju zaboraviti područjapoput zdravlja, kulture, politike i dr.

Kao i mnogi drugi građani, mi-granti slabo poznaju politički sustav imogućnosti participacije u istom, štomože dovesti do slabog poistovjeći-vanja s političkim institucijama i pro-cesima u društvu. Što se ponuda, ci -ljeva i sadržaja, odnosno adresata ti-če, postoji vrlo heterogena slika. Pos -toje ponude usmjerene na jačanjeudruga i klubova migranata. Specifič -ni oblik političkog obrazovanja jest„Orijentacijski tečaj“ koji se nudi u ok-virima integracijskih tečajeva. Tu seprenosi temeljno znanje o pravnomustrojstvu, kulturi, politici, povijesti itd.

Što čini Caritas?

Caritasove ustanove za djecu pred školske dobi orijentiraju se premakršćanskom poimanju čovjeka i na cje-lovitom shvaćanju obrazovanja. Nep-restano se radi na tome da se za dje-cu migranta poboljšaju uvjeti i ponudeu što spada interkulturno otvaranjeustanova. U izobrazbi stručnog osob -lja sve se više forsira interkulturna kom-petencija i poznavanje jezika. Kao no-sitelj mnogih škola, Caritas se anga ži -ra u školskom socijalnom radu i u dru-gim ustanovama odgoja i socijalnograda s mladima i na taj način onemo-gućuje zapostavljanje naobrazbe. �

U Caritasu se nepres ta -no radi na tome da seza djecu migranta po-bolj šaju uvjeti i ponudeu što spada interkul tur -no otvaranje ustanova.

Letenje

MariofilSoldo

Svetac,mučenik,blagdan24.11.

Nje-mački

glumacWerner

Bio je…, ple-

mić

JajnikUbijen i ba čen u …

Albanskatelegr.

agencijaDanon, skl.

„Taksa“

Svezak

OgnjenNaglić

Italija

Poči -valjka

Pripjev uojkalici

Split,ratna lukaGrad čiji je zaštitnik

Kitov zub

Sportskavedeta

PanamaNačinodijeva -nja

Činitištetu

EminaArapo-

vić

Vatikan

„Automoto

savez“

Rožnateizrasline

na prs -tima

Hrv. književnik,(„Prosjaci i sinovi“)

Tajland

Prirodniizvortoplevode

Markara ču -nala

Riječ navjen ča -

nju

Grčkididak-

tički pjesnik

Zidarskiradnik

Grad iluka u

Boki Ko -torskoj

Prnja,dronjak,krpa

Japanskeskupljači-ce školjki

Najvišidržavnizakon

Lutatikoje -kuda

Obrtnikkoji pra -vi sita

Hrv.stolno-

tenisač,Žarko

VedranIvčić

Hrv. slikarGliha

„Drvnaindrus -trija“

Staviti uizolaciju Dušik

Skupapa rata:postro-jenje Kirurg

Duhovniili ra sipni

24 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

Sv. KrševanSv. Krševan Rješenje poslati najkasnijedo 3. prosinca

Mons.Mons. IvanIvan MilovaMilovann,, biskupbiskup porečko-pulskiporečko-pulski

RRođen je 22. rujna 1940. u Režancima, župa Svetvi-n čenat, od oca Antuna i majke Eufemije rođene Pet -rović.

Završio je klasičnu gimnaziju u Biskupskom sjemeniš-tu u Pazinu. Teologiju je studirao najprije na Visokoj teo-loškoj školi u Pazinu, a posljednje tri godine, od 1961. do1964., na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.Na istom je fakultetu 1965., postigao magisterij iz teolo-ških znanosti.

Za svećenika je zaređen 25. srp nja 1964. godine.Obavljao je sljedeće službe: od 1964. do 1965. bio ježupni vikar u Poreču i Novoj Vasi Porečkoj; od 1965. do1967. župni vikar u Rovi nju; od 1967. do 1970. prefektsjemeništa u Pazinu; ponovo je u Rovinju bio najprije pa-storalni suradnik od 1970. do 1981., a potom župnik od1981. do imenovanja za biskupa.

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je porečkim ipulskim biskupom 18. studenoga 1997. godine. Za bis -kupa je zaređen 10. siječnja 1998., od kad je i preuzeoslužbu.

Službe u HBK:— predsjednik Vijeća HBK za mig rante— član Biskupske komisije HBK za odnose s državom

— član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferen-cije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara iHrvatske unije viših redovničkih poglavarica

Izvor: www.hbk.hr

Snim

io: A

. Pol

egub

HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Piše:StjepanHerceg

SOCIJALNI SAVJETNIK

NAGRADNA KRIŽALJKA

Page 14: Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi

Grožđe je izvor vitamina A, B,B6 i folne kiseline. Sadrži slo-žene tvari, pterostilbene, kojismanjuju kolesterol i trigliceri-de. U grožđu se nalaze mine-rali kao što su kalij, kalcij, fos-for, magnezij, željezo i selen-bakar. Mangan i cink takođersu prisutni u grožđu, a sadržii vlakna i proteine.

Grožđe je brz izvor ener-gije i popravlja krvnu sliku.Sok od grožđa se lako sprav -lja, a vrlo je koristan. Prepo -ruča se u slučajevima zatvora,gihta, reumatizma, bolesti ko-že i jetre. Ovo lužnato voćeuvelike pomaže pri smanjenju

kiselosti mokraćne kiseline i elimi-naciji kiseline iz organizma, pa ta-ko uvelike potpomaže rad bubrega.Studije su pokazale da sok od gro-ž đa, crno vino i čaj od grožđicaimaju jako antivirusno djelovanjeosobito protiv poliovirusa i herpessimplex virusa. Pomaže pri sma -njenju zgrušnjavanja trombocita ištetnih ugrušaka krvi.

Izvor: www.zena.hr

S I R O M A Š T V O �� T O PO L O V A R �� R L �� P R V OK A T E T E R �� A Č I N S KO N A �� E N A R G I T �� I RL Z �� F R A NJ O A S I Š K IO �� O R I �� T �� P �� VV A P A J �� O L I V AK R I Z A �� Ć I R I LA S T A L �� A T O N A

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA

26 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009

Nagrađena: Roberta Hrkać, Sulzbach

TortaTortaMlada žena ulazi u slastičarnicu

i pita:— Imate li neku tortu koja je malo zagorjela s jedne strane?— Zašto, što će vam to?!— Željela bih da moj muž povjeru-je da sam ju sama napravila.

Ne znaNe zna— Moja žena zna kuhati, ali neće,žali se prijatelj prijatelju.— Šuti, ti si još dobro prošao! Mo-ja ne zna, a hoće!

TerapijaTerapijaLiječnik se nakon pregleda obra-

ća jednoj pacijentici:— Vama je potreban savršen mir.Prepisat ću vam ove tablete za živce.Tri puta dnevno ih dajte svome mu-žu.

KlupaKlupaDolazi Ivica iz škole neraspolo-

žen.— Što je Ivice? Koji ti je predmet uškoli danas bio najteži?— Klupa! Pala mi je na nogu.

RecesijaRecesijaPita susjed susjeda kako se bori

s recesijom? Kaže ovaj njemu:— Ma imam ja to već 30 godina, samo nisam znao kako se zove.

NajčešćaNajčešća rečenicarečenicaKoja je najčešća rečenica u

Sa boru?— Ispravak netočnog navoda!

LukLuk— Mama, mama, zašto plačeš?— Zato što režem luk, sine.— Zar ti ga je toliko žao!?

Procvjetala kokošProcvjetala kokošMali Ivica s mamom išao u zolo-

š ki vrt. Ugledao pauna pa se čudi.Kaže nakon nekog vremena:— Mama, mama, vidi, kokoš proc -vjetala!

Grožđe Grožđe —— voće za zdravlje i vitkostvoće za zdravlje i vitkost

KKad je sezona, iskoristite priliku iuživajte u ovom ukusnom i zdra-

vom voću. Grožđe je dobar izvorhranjivih tvari bitnih za naše tijelo injegove su prednosti za zdravlje, uodnosu na mnogo drugo voće, broj-ne. Plodovi se mogu podijeliti nacrvene, crne i bijele.

Grožđe detoksificira i čisti orga -nizam te potiče mršavljenje. Sma -njuje rizik od bolesti srca i raka.

Sastojci za 6 do 8 osoba: 1kg krumpira; 100 g luka; ½ žli-či ce papra; 2 žličice Vegete; 10tanjih kora za savijače; 50 mlulja; 300 ml vode i sol.

Za posluživanje: 200 ml ki-selog vrhnja.

Priprema: Oguljeni krumpirnarežite na kockice, a zatim mudodajte naribani luk, papar, Ve-ge tu i dobro promiješajte. Listtankog tijesta premažite uljem,na to stavite drugi list tankogtijesta, a po tijestu raspore-dite dio pripremljenog na-djeva. Po nadjevu nakapajtemalo ulja i tijesto savite u sa-vijaču. Isto to učinite s preo-stalim tijestom i nadjevom.Savijače stavite na uljem na-mazani pleh i pecite u pećni-ci zagrijanoj na 200°C oko30 minuta. Vodu posolite,zakipite i prelijte po pečenimsavijačama.

Posluživanje: Savijačeos -tavite stajati oko 10 minuta iposlužite s kiselim vrh njem.

KrumpirušaKrumpiruša

Savjet: Krumpiruša će biti još ukusni-ja ako pripremite domaće vučeno tijesto.

Izvor: www.coolinarika.com

Snim

ila: N

adic

a M

arko

vicaSve je počelo u Käthe-Koll-

witz školi Bruchsal. Dva suučitelja tražili osmero uč e -

nika za „Projekt Južna Afrika2009“. Nakon što se prijavilopreko dvadeset učenika, učite -lji su izabrali četvero iz mogarazreda uključujući i mene i tro-je iz druga dva razreda. Takosmo se 26. kolovoza ove godi-ne uputili prema Johannesbur-gu. Odatle smo se još vozili se-dam sati do Dkit (Hlayisanani)Farm, gdje smo živjeli tri tjedna.

S nama su živjeli fra Patrick Gal-vin iz Irske, koji živi već preko 45 go-dina u Južnoj Africi, Flora, Sunday,Samuel, Sam, preko vikenda Rosina iBianca i naravno nekoliko koza, 3psa, kobre, itd. Nakon što smo se ras pakirali i navikli na novu situaciju,morali smo prvi tjedan ići u DumelaHighschool, gdje smo upoznali dostaučenika i gdje smo držali nastavu. Jed-no morate znati, Afrikanci se ne stideupitati vas i intimne stvari. Čim smosjeli, počeli su nas ispitivati. Smjelismo izabrati svog najboljeg prijateljaili najbolju prijateljicu koji su nas smje-li posjetiti preko vikenda. Tako smo svisjedili zajedno, pričali, pjevali, pa inaravno plesali. Tako je u čas prošaoprvi tjedan.

ZANIMLJIVOSTI

Svi smo otišli tužni kući. Alice neću tenikada zaboraviti!!! Tako je i drugitjedan brzo prošao.

Treći tjedan smo saznali da je pu-k la pumpa za vodu. Otišli smo dopumpe da vidimo što se dogodilo.Objasnili su nam da trebaju novupumpu, jer se generator potpuno sru-šio. Da kažem istinu, nemam pojma otakvim stvarima, pa su to naši muškiDamian, Martin i učitelj gospodinKöckert popravili. Kako sam već uNjemačkoj skupila 610 eura, odlučilasam 410 eura dati fra Patricku Galvi-nu za pumpu, jer on je otišao kupitinovu, a 200 eura sam dala sestri An-iti O´Leary za djecu koja boluju odaidsa i za djecu koje roditelji tuku, nedaju im u školu, prodaju ih ili čak i si-luju. Taj tjedan smo još bili na izletuu prirodi, kao na primjer God´s Win-dow, Blyde River,… itd. Nedjeljomsmo svaki tjedan išli u crkvu.

U Stuttgart smo se vratili 17. rujnaiako smo htjeli ostati duže u Africi.Jedno smo naučili, da možemo bitidragom Bogu zahvalni što nam je ta-ko dobro. Imamo hranu za jesti, voduza piti, odjeću za obući i imamo krovnad glavom. Ne moramo se brinutihoće li nestati vode ili hoće li biti dos ta hrane. Zaboravili smo biti zah-valni Bogu i reći jedni drugima kolikose volimo. Ne mislimo više na sebe ni-ti na drugoga, a trebali bismo. I tonas razlikuje od Afrikanaca. Neki ne-maju ništa, „stvarno ništa”, ali su sret-ni jer imaju sklad i ljubav u svojoj obi telji i vjeru prema Bogu. Puno togasmo naučili i vidjeli. Nisam mogla svenapisati jer bi bilo previše, ali vjeruj-te mi ima toga još dobroga i lošeg,političkoga i kulturnog što bi sve mog la ispri čati.

A.-M.V.

Projekt Južna Afrika 200Projekt Južna Afrika 20099..Antonia-Matia Vrkić živi u Maulbronnu. Sedamanest joj je godi-na. Dugo godina je ministrantica u crkvi sv. Josipa u Illingenu.Svira gitaru, pohađa baletnu školu i pleše u folkloru Hrvat ske zajednice „Vukovar” u Vaihingen/Enzu. U nedjelju, 25. lis topadapred vjernicima Illingena i Vaihingen/Enza u crkvi sv. Josipa u Illingenu dala je kratko izvješće o svome boravku u Africi.

Drugi tjedan smo bili u KruegerNational Park, Snake Park, Holy Fa-mily (dom za djecu) i Tzaneen. Za me-ne je posjet Domu bio najljepši i naj-tužniji. Upoznali smo puno djece kojiboluju od aidsa. Jedna od njih bila jeosmogodišnja djevojčica Alice. Nijepuno pričala kao drugi, niti se igrala,samo je htjela da je držim i da joj pri-čam nešto o sebi. Tako smo sjedili ci-jelo vrijeme. No, moram spomenuti idječaka Daniela koji je sjedio s na-ma. Došlo je vrijeme da idemo i mo-rali smo reći zbogom. Alice me samozagrlila i počela plakati. Nisam ni jamogla izdržati pa smo plakale obje.Rekla mi je da je nesmijem ostaviti sa-mu i da me voli. U tom trenutku su idrugi iz moje skupine počeli plakati.

ULM

Nedavno je mons. MileBogović u Ulmu podijeliosakrament potvrde. Sak -rament je primilo tridesetdvoje djevojaka i mladi-ća. Krizmanici (na slici) smons. Milom Bogovićem,vlč. Ilijom Krištićem, vlč.dr. Ivanom Leutarom ipas to ralnom suradnicom Ja njom Kobaš.

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 27

SakramentSakramentpotvrdepotvrde

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI