bogdan bogdanović /ukleti neimar the doomed architect - bogdan bogdanović /ukleti neimar the doomed architect gliptoteka hazu medvedgradska 2 • zagreb

Embed Size (px)

Text of bogdan bogdanović /ukleti neimar the doomed architect - bogdan bogdanović /ukleti neimar the...

  • 1

    bogdan bogdanovi

    /ukleti neimarthe doomed

    architect

    gliptoteka hazumedvedgradska 2 zagreb

  • 2 3

    ovu knjigu sam morao da napiem ... zar sam mogao da je ne napiem? / I had to write this book ... did I have any other choice?

    mrtvouzice. mentalne zamke staljinizma. zagreb: august cesarec, 1988.

  • 4 5

    Poziv Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu da za izlobu u Zagrebu priredim postojei materijal iz bekog Arhitektonskog centra kojeg

    je pripremio Ivan Risti, veliki poznavatelj nasljea Bogdana Bodanovia, prihvatila sam s velikim oduevljenjem i dubokim uzbuenjem. Naslov izlobe je preuzet iz Bogdanovievog vlastitog prihvaanja Ledouxovog epiteta maudit, kojeg je usvojio 1990ih. Prihvaanje da bude architecte maudit formuliralo je sintagmu ireg opsega znaenjaukleti neimar, koja je opet prevedena kao the doomed architect.

    Dok pripremam izlobu i piem ovaj tekst moj cilj nije ni u potpunosti rasvijetliti, kako je to Friedrich Achleitner napisao, fenomen Bogdan Bogdanovi, niti pokazati njegov rad u njegovom neizmjernom opsegu. Moja ambicija sadrana je u tome da rad Bogdana Bogdanovia prije svega pribliim mlaim generacijama i ukaem na njegovu uoljivu povijesnost, a time i politiki znaaj. BB je bio izvanredan arhitekt, pejzani arhitekt, umjetnik, pisac, sveuilini profesor, urbanolog i politiar. Moja zahvalnost je velikaBB je bio jedan od prvih koji je oznaio gabarite polja rada na koje mnogi od nas danas referiraju kao na polje vlastite suvremene prakse: polje urbanologije.

    Rad Bogdana Bogdanovia upoznala sam 1988,01 nakon to je njegova knjiga Mrtvouzice bila objavljena u Zagrebu. Bilo je to udno razoblje, interregnumnakon to se ugasila

    01

    Ponovo sam

    se povezala s

    Bogdanovievim

    memorijalnim

    kompleksima

    zapoimajui

    projekt Mnemosyne

    Kazalite sjeanja

    u 2009. godini.

    Radi se o projektu

    koji je proizaao

    iz ideiranja

    pojmova teatra

    i teorije na nain

    na koji poivaju

    u starogrkim

    korijenima the i

    oros, sa znaenjem

    gledati i vidjeti.

    http://www.

    theatreofmemories.

    org/

    arhitektura kao primijenjena antropologija/sonja

    lebo

  • 6 7

    karizmatina dominacija koja je desetljeima bila uvodila ugodu utopijske bezbrinosti, dok su feudalni ratni vladari jo uvijek ekali u zasjedi i izdavali naredbe svojim vazalima, prije nego to e te naredbe postati zapovjedi da se ubija, siluje i pali kako bi se formirala fiktivna srodstva utemeljena na bezbrojnim krvavim paktovima. Prije no to su dola vremena koja BB opisuje kao uasna, kada su snovi (bili) legitimna, a moda i jedina samoodbrana.02

    Ve tada, 1988. godine,03 bilo je jasno da BB zauzima poziciju intelektualca,04 iako nitko osim onih koji su isti planirali nije mogao predvidjeti nadolazei uas, to je tada postala rijetka pozicija za ljude njegove generacije u regiji koja je danas poznata kao biva Jugoslavija ili Jugoistona Evropa. Upravo zbog toga, nakon gotovo etvrt stoljea, elim zapoeti ovu malu, izlobi pripadajuu publikaciju s Bogdanom Bogdanoviem kao intelektualcem koji je zauzeo politiki stav kada je to uinila tek nekolicina, u vremenima kada su mladi ljudi to oajniki trebali, neki mladi ljudi koji su potom bili lukavo zavedeni znakovljem05 mrnje. Naslov ovog teksta06 ukazuje na smjernice koje slijedim dok itam njegovo djelo, pokuavajui drati na umu njegova itanja Loosa saeta u izrazu kako arhitektura uvijek moe biti ispriana, a koncentrirajui se na intenzitet komunikacije koji je BB stvorio izmeu naizgled vrlo razliitih disciplinaarhitekture i antropologijeintenzitet koji je konstruiran na kapacitetu obje da djeluju koristei snagu deskriptivnog.

    inim to zbog Mnemosyne, zbog buduih pretraga u njeno ime, kao to je to BB stavio na poetku svoje knjige Mrtvouzice.

    Svojim politikim stavom BB se dotaknuo ogromnog ponora koji je postojao i postoji izmeu teorija i diskursa proizvedenih od drutva i o drutvu i ekstremno lako osvojive drutvene i politike stvarnosti koja proizlazi iz ljudskih akcija. Ili nedostatka tih akcijato jednaim s problemom preutnog prihvaanja.

    02

    Bogdanovi, 2009.

    03

    Danas kada se

    vraam mislima

    unazad, razmiljam

    kako je udno da

    nitko nije naao za

    shodno da mojoj

    generaciji govori

    o radu Bogdana

    Bogdanovia a

    bila sam uenica

    Odjela za dizajn

    i unutranju

    arhitekturu kole

    primijenjenih

    umjetnosti u

    Zagrebu, 198185, a

    kasnije i studentica

    arhitekture na

    zagrebakom

    Sveuilitu, 198588.

    04

    Kao to sam

    nauila od dragog

    prijatelja i kolege

    iz June Amerike,

    intelektualci su

    ljudi koji se osjeaju

    odgovornim za

    drutvo u kojem ive

    te djeluju prema

    tom osjeaju.

    05

    Namjerno kaem

    znakovlje, a ne

    simboli, potujui

    razliku koju je uinio

    Cassirer, ba kao

    to je to potivao i

    Bogdanovi.

    06

    Izraz koji je Bogdan

    Bogdanovi

    upotrijebio u

    intervjuu datom

    Zoranu Miloviu,

    objavljenom u

    magazinu Start 1988.

    godine

    07

    Bogdanovi

    upotrebljava

    pojam politija (eng.

    polity, njem. das

    Gemeinwesen),

    iako je to van

    uobiajenog leksika,

    a umjesto rijei

    policy koja takoer

    vue korijen iz istog

    izvora, najee

    se, opet, koristi

    rije politika (eng.

    politics) ili ponekad

    odredba, pravilnik ili

    slino.

    Seoska kola za filozofiju arhitekture u Malom

    Popoviu, veernja sesija / Village school for the

    philosophy of architecture in Mali Popovi, evening

    session, 1979.

    Svojom je knjigom Mrtvouzice BB jasno pokazao drutvu u kojem je ivio, a bio je jedan od prvh koji je to uinio, da su jezik i lingvistika esencijalna orua politike antropologije. Kao to je to sm objasnio, BB je poznavao rad Lvy-Bruhla jo od vremena prije Drugog svjetskog rata, a piui Mrtvouzice osjetio se ponukanim da preispita pojam primitivnog. Bogdanovi je takoer demonstrirao ono to je kasnije tijekom stravinog rata u 1990ima postalo jo prisutnije, a to je da javne i privatne (pri)povijesti koegzistiraju (ali esto ne miroljubivo) u svakom drutvu. Upozoravao je na neizbjenu opasnost: trenutak u kojem je politika mo postala tako centralizirana da se povijesna svijest veine graanstva jednostavno raspala. Erozija relativno progresivne i moderne socijalistike drave bila je u svojoj posljednjoj fazi, a i danas je teko vjerovati da je bio jedini koji je to sve vidio i rijetko dovoljno hrabar da to isto stavi na papir.

    Kao ovjek sensu lato dobro upoznat s drevnim kulturama i drutvima, a i kao pedantan etimolog, BB je bio svjestan da je rije polis u korijenu rijei politija i politika.07 Ukazao je na injenicu da je analiza politike funkcije jednako neophodna kao i analiza politike akcije. Iscrtao je liniju i secirao asimetriju drutvenih odnosa u dravi koje je bio graanin. Nije mogao znati, ali je osjeao, da mo koja e uskoro biti uvedena biti preteno ona koja se temelji na prisili, koja trai suglasnost pod svaku cijenu.

    Dok je usporeivao dravu u kojoj je ivio s Lvy-Bruhlovim opisima tzv. primitivnih drutava, BB je verificirao injenicu da je dobrohotna mo, ona koja ini dobro veini, obino u sri drutva, dok prijetea mo ostaje razasuta, djelujui poput vjetiarenja. Brisanje politikih funkcija koje su bile postojale u prethodnim desetljeima sa lica zemlje, kao i brisanje drutvenih uloga koje su se pojavile s modernizacijom, omoguilo je centraliziranom dravnom sistemu (ili, preciznije, i djelomino centraliziranim republikim sistemima) da se udrue sa segmentiranim sistemima klanova. Drava je bila spremna za raspad, odnosnoza kasapljenje. Naknadni efekt je bio slian onome koji se dogodio u veini post-kolonijalnih i post-konfliktnih zemalja irom svijetaJugoistona regija Evrope je uskoro svjedoila raznim oblicima pseudo-tradicionalizma, u formama daleko zajedljivijim no to je to Hobsbawm ikad mogao pretpostaviti.

    Nakon perioda ratne destrukcije kakvu Evropa nije vidjela od Drugog svjetskog rata i poinjenih neizrecivih surovosti koje se do danas nisu kaznile, pseudo-tradicionalizam je poprimio novu formu prostornih osvajanjau poslijeratnom periodu nedostatak urbanog planiranja donio je drugu civilizacijsku cezuru, kojoj i danas padamo kao utljive rtve. Problem preutnog prihvaanja, suglasja pod svaku cijenu, jednostavno uporno ostavlja svoj trag. Drutvene uloge koje su svoju pojavnost mogle zahvaliti periodu

  • 8 9

    Spomen-groblje u

    Sremskoj Mitrovici/

    Memorial Cemetery in

    Sremska Mitrovica

    19591960.

    Tek dovreni tumuli (vetaki breuljci) Spomen-groblja u Sremskoj Mitrovici, a odmah zatim i grupa kenotafa u makedonskom gradu Prilepu, otvarali su put jednoj novoj antropologiji seanja/ Just finished tumuli (artificial hummocks) of Memorial cemetery in Sremska Mitrovica, and right afterwards the group of cenotaphs in the Macedonian town Prilep, opened up a path towards a new anthropology of remembrance.

    Kenotafi za pale

    borce protiv faizma

    u Prilepu/Cenotaphs

    for the fallen

    members of the

    resistance against

    fascism in Prilep 1961.

  • 10 11

    do tada nepoznate kvalitete koja sadri longue dure multidimenzionalnost. Kao to je Ivan Risti istaknuo u svojoj doktorskoj dizertaciji, Bogdanovi se izuzetno isticao u nadrealistikoj egzegezi klasinog curricul.

    Upoznati se s fenomenom Bogdan Bogdanovi ivotni je zadatak kojeg pruzimam sa zahvalnou u svojim daljnjim istraivanjima u podrujima urbanologije, politike pamenja i umjetnosti komemoracija. Ne mogu drugaije nego privesti kraju ovaj m