BOGDAN CVJETKOVIĆ-Bolesti vinove loze i njihovo suzbijanje

8/8/2019 BOGDAN CVJETKOVI-Bolesti vinove loze i njihovo suzbijanje

1/27

Prof.dr.sc. Bogdan Cvjetkovi

BOLESTI VINOVE LOZEI NJIHOVO SUZBIJANJE

interna skripta

Agronomski fakultet ZagrebVeleuilite Knin

2007.


2/27

2

CRNA PJEGAVOST ROZGVEPhomopsis viticola (Sacc.)

Uzronik bolesti je determiniran tek 1973, premda su prve informacije popojavi ekskorioze bile poznate od 1969 godine. Pod nazivom eskorioza

podrazumjeva se bolest koju moe uzrokovati vie gljiva (Phoma spp., Peyronelaglomerata, Sphaeropsis malorum i dr). U nekim je podru jima Hercegovine naosjetljivim sortama (Kardinal, Afus-Ali, Kraljica, ilavka) postala ograniavajuiimbenik (Anii i Tarajlo 1977). Nakon sve manje uporabe fungicida na osnovibakra i sumpora crna pjegavost je postala sve vei problem. To je bolest kojapostepeno iscrpljuje biljku smanjujui urod iz godine u godinu. Postoje podaci otetama i do 30% (Smith 1986).

Simptomi. Znaci bolesti se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima.Zaraza na bobicama je vrlo rijetka. Na peteljkama cvata nastaju tamnosmee zonerazliitih oblika, okruene svijetlim rubom. Na listovima samo nekih sorata dolazido infekcije. U poetku vegetacije, najee uz glavne ile, listovi imaju jednu ilinekoliko nekroza, promjera 1-2 mm, okruenih ukastim prstenom. Zaraeni dioplojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i deformira. Na mladicama se, nanajdonjim internodijima, pojavlju obino ve koncem svibnja, tamnoplave nekrozeduguljasta oblika, zailjene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti itavumladicu pa se ona pod teretom roda ili zbog vjetra slomi. Dok su zelene, namladicama ne dolazi do formiranja piknida. Kad ponu odrvenjavati, na njima

dolazi do promjene boje. Kod veine sorata dolazi do izbjeljivanja. Kora postajesrebrenkasta, ali piknidi se na njoj poinju formirate tek nakon zime, kada setemperatura popne iznad 10C. Srebrenkastost rozgve nastaje zbog toga, to semicelij razvija pod korom te na taj nain ulazi zrak pod koru koja poprimasrebrenkastu boju. To nije simptom koji je karakteristian samo za tog patogena.Druge gljive (Botrytis cinerea, Phoma spp.) takoer mogu izazvati izbjeljivanjerozgve.

Pupovi se na zaraenoj rozgvi otvaraju kasnije nego na zdravoj.Karakteristino je da obino kreu pupovi na prvim internodijima, zatim se

nekoliko pupova na sredini lucnja ne otvara, a oni na kraju lucnja prolistaju. Tooteava formiranje okota i utjee na urod. Iz kore jednogodinje rozgve micelijprelazi u staro drvo, zbog ega nakon duljeg vremena dolazi do trulenja i oteenjaloze. Posljedica je takve zaraze usporen rast mladica i suenje listova na njima.Postepeno dolazi do odumiranja zaraenog kraka okota, po emu je bolest uamerikoj literaturi dobila ime "dead arm":

Biologija. Gljiva prezimljava u vidu micelija u rozgvi koja ostaje na okotuili na tlu, a pred poetak vegetacije, formiraju se piknidi. U proljee iz piknida

izlazi blijedo uta elatinozna masa u obliku vitica koje sadre velik brojpiknospora. Poznato je da Phomopis viticola ima dva tipa spora: "A" koje suovalne do eliptine, prozirne s dvije male vakuole na krajevima. Te spore obavljaju


3/27

3

infekciju, za razliku od "B" spora, ija uloga dodanas nije poznata. "B" spore sudue, nitaste, zakrivljene na krajevima. Piknospore inficiraju vinovu lozu uirokom rasponu temperature, od 1 do 37C. Optimum za razvoj te bolesti je 23Cuz 98-99% RV zraka.

Parazit prodire u tkivo domaina preko pu

i i rana. irenje patogena tijekomvegetacije je usporeno zbog obrambenih reakcija tkiva biljke koje nekrotizira. U

jesen i zimi, kada su ivotne funkcije biljke usporene, patogen prodire u biljku.Savreni se stadij, Cryptosporella viticola Shear, vrlo rijetko formira, a ustanovljen

je samo u nekim zemljama.

Zatita. U zaraenim vinogradima, uspjeh se moe postii samo upornomzatitom tijekom dueg razdoblja. Prilikom rezidbe, koliko je mogue, trebaodstraniti zaraenu rozgvu. Nakon rezidbe rozgvu treba iznijeti iz vinograda, jerona predstavlja vrlo vaan izvor zaraze. Na rozgvi koja je ostala na tlu piknidimogu biti aktivni 3-4 godine i oslobaati piknospore. Ne treba pretjerivati sgnojidbom, naroito ne s duikom, jer to poveava osjetljivost. Sve sorte nisu

jednako osjetljive. Osjetljive stolne sorte su npr. kardinal, kraljica vinograda, afus-ali, a od vinskih sorata npr., malvazija, frankovka, ilavka, pa osjetljivima trebaposvetiti vie pozornosti. Kod podizanja vinograda mogu se izabrati manjeosjetljive sorte. Osim toga, nuno je da se sadi zdrav sadni materijal.

Kad smo iscrpili sve spomenute mogunosti, preostala nam je primjenafungicida. U vinogradima u kojima postoji zaraza, neophodno je obaviti zimskoprskanje s jednim od fungicida na osnovi bakra (Champion, Champ F-2,

Cupramix, Bakreni dithane). To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanjevegetacije. Nakon toga preporuuju jo dva prskanja i to I.- u stadiju B-C, a II. - ustadiju D-E (prema Baggioliniu). Teko je u vinogradu nai tono odreeni stadij,ali se odluuje na zatitu onda, kad je odreeni stadij najzastupljeniji. Prema naimistraivanjima, od stadija B do stadija E oslobaa se najvie piknospora, uz uvjetda je vrijeme kino. Poznato je da do infekcija dolazi samo u razdoblju kada jebiljno tkivo vlano, to se vidi na tablici 1.

Tablica 1.Potrebno vlaenje organa loze

kod raznih temperatura da bi dolo do infekcijeTemperatur

a, C8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Trajanjevlaenja, h

1312,4

12,2

11,5

11,2

10,4

9,6 9,1 8,3 7,5 7,1

Na osnovi vremenske prognoze, moe se preskoiti jedno ili ak obaprskanja, jer ako nema kia, piknospore se ne oslobaaju. Od fungicida, za

suzbijanje crne pjegavosti u vegetaciji, registrirani su: Mikal, Dithane M-45,Polyram DF, a djelotvorni su i Folpan, Antracol combi i strobilurini Quadris iStroby


4/27

4

CRVENA PALEPseudopeziza tracheiphila Muller-Turgau

Crvena pale vinove loze bolest je europskog porijekla. Na nekim sortama uprolom vijeku, znala je izazvati katastrofalne posljedice. Crvena pale se obino

javlja na lakim tlima na kojima loza nema dovoljno vode. Kod nas se javljapovremeno na nekim lokacijama (Pljeivica i Moslavako vinogorje). U naempodneblju, Portugizac, te neki direktno rodni hibridi pokazali su senajosjetljivijima. U literaturi se navode i druge osjetljive sorte: Silvanac,Plemenka, Carignan, Muller - Turgau i dr. Bolest je u toliko opasna, to znaiznenaditi vinogradare, jer se javlja prije plamenjae.

Simptomi. Listovi su jedini organ na kojem se pojavljuju simptomi.Pseudopeziza tracheiphila napada listove ulazei svojim micelijem u provodnesnopove te onemoguuje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanjavode, tkivo lista izmeu ila se sui i odumire pa nastaju karakteristine pjege,omeene nervaturom lista ili rubom plojke. Na taj nain pjege dobivaju trokutastoblik. U poetku su one svjetloute boje podsjeajui na uljane pjege slinoplamenjai. Boja pjega se postupno mijenja od svjetloute do crvenkasto smee, s

jasnim prijelazom u zdravo tkivo. Kod sorata s crvenim bobama, napadnute zonelista poprimaju boju vina tj. obrub postaje crvenkasto-ljubiast. Centralni dio pjege

se sui, pa izgleda kao spaljen. Kod sorata s bijelim bobama, pjege na listu su netosvjetlije nego od kod kultivara s obojenim bobama. Ako se zaraza pojavi uz glavnuilu plojke, plojka se brzo sui i smeura. Simptomi se obino jave koncem svibnjaili poetkom lipnja. Izuzetno rijetko bolest se moe ponovo pojaviti u kolovozu ilirujnu. Do takvih zaraza dolazi kada je proljee bez kia, pa nije dolo dooslobaanja askospora u proljee, a kie u kolovozu provociraju oslobaanjeaskospora. Kod jakih napada dolazi do defolijacije, sa svim posljedicama kojedonosi rani gubitak listova.

Biologija. Pseudopeziza tracheiphila prezimi u formi micelija u otpalomliu, ivei kao saprofit. Dolaskom proljetnih kia, na prezimjelom liu, uz nerveformira se mnotvo plodnih tijela. To su mali elatinozni apoteciji promjera 0,2-0,5mm svjetloute boje. Oni se pojavljuju na licu i naliju lista, ali ih uvijek ima viena onoj strani lista koji je okrenut svjetlu. Na centimetru kvadratnom, prebrojalismo od 1 do 26-39 apotecija. U svakom apoteciju ima 50-250 na vrhu zaobljenihaskusa. U askusu je smjeteno 8 jajolikih askospora poredanih u dva reda. UPljeivikom vinogorju konstatirali smo da se apoteciji formiraju sredinom travnja,a oslobaanje askospora******. Krajem svibnja, apoteciji su prazni, pa vie nema

opasnosti od infekcija. Smatra se da se apoteciji isprazne poetkom formiranjabobica (Mancomble 1988), to je neto kasnije od termina koje smo mi ustanovilina podruju Pljeivice.


5/27

5

Kod pune zrelosti, askusi se otvaraju tek nakon obilnijih kia (10 mm ilivie) i temperature oko 13C ili vie C. Tada askospore bivaju izbaene cca 2 cmiznad povrine lista. Zrane struje ili kine kapi prenesu askospore do lista. Nalistu, askospore proklijaju u klinu cijev, koja ulazi kroz pui ili direktno perforira

epidermu lista. Tako dolazi do primarnih infekcija koje traju dok se ne isprazneapoteciji. Sekundarnih infekcija nema.Askospore mogu izazvati infekcije i kod niih temperatura, ali u tom sluaju

inkubacija traje due. Da bi dolo do infekcije, kod temperature od 15C potrebnoje da je list vlaen barem 48 sati, a kod temperture 20C svega 16 sati. Nakon ulazakline cijevi u list, micelij se iri u provodne ile lista (provodne snopove)stvarajui u njima valovite hife. Na taj nain dolazi do zatvaranja provodnihsnopova. Od infekcije do pojave simptoma proe 3-5 tjedana. Period inkubacija jedugaak jer se simptomi pojavljuju tek kada micelij ue u provodne snopove.Anamorfni stadij Phialophora tracheiphila (Sacc.&Sacc.) Korf. dobiven je samo ulaboratorijskim uvjetima.

Zatita. Zaoravanje listova svakako je korisna mjera koja smanjujeinfektivni potencijal, pa je treba provesti gdje je to mogue.

Provode se 2 prskanja, i to u fazi 3 i 5-7 listova, u koliko u tom periodupadaju kie. Od fungicida, djelotvorni su karbamati (Polyram DF, Dithane M-45),koji suzbijaju i gljivicu Phomopsis viticola, pa se jednim tretmanom suzbijaju objebolesti. Karbendazim (Bavistin) se u kinim periodima pokazao vrlo djelotvornim.Quadris se takoer pokazao djelotvornim kao na Phomopsis. Fungicidi na osnovi

bakra koristili su se dugi niz godina, meutim zbog depresivnog djelovanja na lozuu poetku vegetacije sve se manje koriste.

PEPELNICA VINOVE LOZEUncinula necator (Schw.) Burr.Oidium tuckeri Berk

Pepelnica je prva bolest stranog podrijetla na vinovoj lozi, koja se pojavila u

Europi. Njena pojava, prvi put je zabiljeena 1845. godine nedaleko Londona, aest godina nakon toga, proirila se u svim zemljama Mediterana. Danas je prisutnana svim podru jima uzgoja vinove loze, nanosei velike tete. Urod moe bitismanjen i do 80- 90 %.

Simptomi Znaci bolesti se oituju na svim zelenim dijelovima (listovima,peteljkama lista i zelenim izbojima, viticama, cvatu, peteljkovini i bobama) vinoveloze. To je stadij koji je poznat pod nazivom Oidium tuckeri. Listovi mogu bitinapadnuti u svakom stadiju razvoja, od tek otvorenih do potpuno razvijenih

listova. Na licu zaraenih listova pojavljuje se bjelkasta prevlaka koja potjee odmicelija i oidia. Nenapadnuti dio lista normalno raste, dok oni dijelovi na kojima jedolo do zaraze, zaostaju u rastu uslijed toga dolazi do uvijanja i kvrenja lista.


6/27

6

Kod jakih zaraza, itav list se osui. Na peteljkama listova moe se pojavitibjelkasta prevlaka ispod koje se nalazi nekrotizirano tkivo. tete od napada na listusu obino male, jer su sorte naeg sortimenta manje osjetljive na list. Samo kodvrlo povoljnih uvjeta za razvoj bolesti, dolazi do defolijacije okota. Meutim,

prisustvo parazita na listovima najavljuje jai napad na grozdove.Mladice mogu biti napadanute od momenta izlaenja iz pupa, pa sve dok ne

odrvene. Prije zriobe drva mogu se primijetiti na mladicama slabo izraenezrakaste mrlje. U poetku su te mrlje pepeljaste, ali s vremenom one postajuplavkaste, te su lake uoljive na zelenim mladicama. Micelij koji je pepeljastubrzo postaje taman, Zbog napada parazita, tkivo odumire, micelij postaje taman, ana rozgvi ostaju mjesta okoladne boje.

Cvat moe biti napadnut jo prije oplodnje. Napad je obino parcijalan.ee su napadnuti oni cvjetovi koji su priljubljeni jedan uz drugoga. Nacvjetovima gljiva razvija sivi micelij i uzrokuje suenje i opadanje cvjetova.

Najznaajnije tete nastaju na bobama. One mogu biti napadnute odzametanja, pa do promjene boje boba. Nakon oplodnje, kada bobe dosegnu 2-3mm u promjeru, mogu biti potpuno pokrivene pepeljastim makom, koji potjee odmicelija i oidia. Kod jakih zaraza bobe izgledaju kao posute pepelom.

Bobe zaraene neposredno nakon oplodnje zaostaju u rastu, pokoica im jeznatno deblja i tvra od nezaraenih boba. Bobe koje su zaraene u fazi aktivnograsta pucaju. Uslijed unutranjeg pritska, dolazi do pucanja epiderme i dubokihpukotina koje doseu sve do sjemenki. Uz pepeljastu prevlaku to jenajkarakteristiniji simptom pepelnice.

Kod kasnih napada kada bobe prestaju s rastom tete obino nisu velike,osim kod bijelih stolnih sorata, jer se na njima vide tamnije mreeste zone. To suoiljci to umanjuje estetski izgled, pa i trnu vrijednost groa.

Biologija. Posljednjih godina uoeno je pred kraj vegetacije obilno stvaranjeplodnih tijela - kleistotecija na zaraenim listovima, a jo vie na mladicama, nesamo kod nas nego i u ostalim zemljama Europe. Taj stadij nazivamo Uncinulanecator, koji dugo godina nakon pojave u pepelnice nije bio poznat u Europi. Inakon otkria kleistotecija oni su se dosta rijetko stvarali. Kleistoteciji imaju oblik

kugle na ijoj se povrini nalaze dugaki privjesci iji su krajevi zavinuti poputkuke. Kleistoteciji prezime na rozgvi u pukotinama kore, a u proljee nakon kiapucaju te izbacuju askospore. Oslobaanje askospora poinje otvaranjem prvihlistia i traje obino pet tjedana. Askospore mogu inficirati zelene dijelove biljke,te nakon inkubacije nastaju brojne oidije, koje uzrokuju sekundarne infekcije.Primjeujemo ih kao pepeljastu prevlaku na zaraenim biljnim organima. Iz togase vidi da se gljiva nalazi na povrini biljnih organa, jer je ektoparazit, a ustanicama domaina nalaze se kuglaste haustorije (sisaljke) pomou kojih crpihranu.

Unato toga to gljiva stvara kleistotecije, te moe u tom obliku prezimiti,prezimljavnje u pupovima u vidu oidija ili micelija kod nas je vaniji nainprenoenja zaraze u slijedeu vegetacijsku sezonu. To potkrepljuje injenica da


7/27

7

gotovo pedeset godina od pojave pepelnice nisu pronaeni kleistoteciji, a da se onaipak proirila diljem Europe. Najee su zaraeni trei do estog pupa na lucnju.Iz ovako zaraenih pupova razvijaju se prvi listii koji su zaraeni. Poetne zarazesu vrlo slabe te se esto previde. Oidije koje se nalaze u pupu poinju se

razmnaati kod temperatura iznad 5,6C. Najintenzivnije se umnaaju od 25 do28C. Kod temperatura iznad 30C oidije se prestaju razmnaati. Oidije ugibajukada temperature preu 40, a micelij 45C. Za razliku od uzronika plamenjae,uzronik pepelnice nema potrebu za kapima vode. Razmnaa se ve kod relativnevlage zraka od 30%, premda se kod vie relativne vlage umnaa daleko bre.Relativna vlaga zraka bitnija je za sporulaciju nego za klijanje. Vodeni sloj nabiljnim organima nepovoljno utjee na infekcije, jer oidije abnormalno klijaju,dolazi do njihovog pucanja. Iznijeli smo neke imbenike koji su potrebni za razvojpepelnice i iz kojih moemo zakljuiti da parazit nije izbirljiv niti na temperaturuniti na vlagu zraka. Bilo je pokuaja izrade modela prognoze (Sedametov 1939,Sall 1980), ali spomenuti modeli nisu ire prihvaeni.

Zatita. U pogledu osjetljivosti vrsta postoje bitne razlike. Amerike vrstevinove loze i njihovi krianci otporniji su u odnosu na eurposke. Osjetljivi kultivarikod nas su: Portugizac, Plemenka, Carignan, Borgonja, Chardonnay i dr. Uliteraturi se navode kao najosjetljiviji osjetljivi kultivari: Aspiran, Auxerrois,Bouteillan, Emperor, Sylvaner, Cabernet Sauvignon, Cabernet franc, Claverie,Peloursin, Terrets, Muscat de Frontignan (Galet 1977)

Agrotehnikim mjerama ne moemo mnogo doprinijeti smanjenju zaraze.

Skidanjem listova u okolini grozdova, stvara se manje vlage ali se i grozdovikvalitetnije poprskaju. Bez primjene fungicida europski kultivari ne bi se odrali,stoga smo prinueni na primjenu fungicida.Za suzbijanje moemo koristitifungicide u nekoliko skupina i to:a) fungicide s povrinskim djelovanjem na osnovi sumpora i dinokapa(Karathane)b) sistemici - triazoli (Anvil-5, Atemi, Bayleton special, Bumper 25, Folicur250 EC,

Folicur 250 EW, Punch 10 SC, Sumiosam SC, Systhane 12 E, Vectra 10 SC,

Tilt 250 EC,Topas 100 C)sistemici-pirimidini (Rubigan 12 EC)

c) kombinirani fungicidi (Atemi S, Folicur E, Sabithane 12 E, Tridal S).Fungicide treba koristiti naizmjenino. Za svako prskanje, koristiti fungicid

iz druge skupine. U podrujima u kojima se pepelnica javlja u jakom intenzitetu,izmeu dva prskanja treba provoditi zapraivanje sumpornim prahom. S obziromda je i kod nas dokazana rezistentnost na neke triazole (Cvjetkovi 1992)pridravati se sljedeih preporuka:

1. primijeniti fungicide iz skupine triazola i pirimidina maksimalno 2-3 puta nagodinu,


8/27

8

2. za prva i posljednja tretiranja koristiti fungicide iz drugih skupina: dinokap,sumpor - posebno zapraivanje,3. razmaci izmeu 2 prskanja s fungicidima trebaju biti najvie 12 dana,4. koristiti maksimalno preporuene koncentracije,

5. Sistemine fungicide ne primjenjivati kurativno.

U koliko se unato provedene zatite pojavi pepelnica, kao eradikativnamjera preporua se grozdove poprskati s otopinom kalijevog permanganata. U 100litara vode otopi se 125 grama kalijevog permanganata i doda 1-2 kg gaenogvapna. S tom otopinom se prskaju grozdovi. Slijedei dan treba zatititi lozu bilokojim od fungicida.

Eksperimentira se s hiperparazitima Ampelomyces quisqualis Ces. iTilletiopsis sp. samima ili u kombinaciji s fungicidima. U kontroliranim uvjetimapostignuti su odreeni rezultati

PLAMENJAA VINOVE LOZEPlamsmopara viticola (Berkely Curtis) Berlese & de Toni

Plasmopara viticola donesena je u Europu iz SAD najvjerojatnije naamerikim Vitis vrstama koje su se u to vrijeme masovno uvozile, jer su sekoristile kao podloga otporna na filokseru. Najprije se pojavila u Francuskoj 1878godine, od kuda se proirila u ostale vinogradarske dijelove Europe. Danas je

prisutna u svim uzgojnim rajonima vinove loze, izuzev nekih dijelova Kalifornije,ilea i Afganistana. U prolosti, tete od plamenjae bile su ogromne. Meutim,uspostavljanjem prognozne slube, primjenom novih fungicida tete su postaleznaajno manje. Unato napretka u zatiti od ove bolesti, direktne tete umediteranskom podruju u prosjeku iznose 3,4%, varirajui od 1-11,5% to ovisi orasporedu oborina tijekom vegetacije. tete nisu samo direktne zbog napada nabobe, ve i indirektne, kod jakih zaraza lista. Kod masovnih zaraza lia, zbogsmanjene asimilacijske povrine, akumulira se manje eera u bobama. Osim toga,rozgva slabije odrvenjava, pa pri niskim temperaturama promrzava. Produkcija

drva je manja, a smanjenje uroda moe se oitovati ak 2 godine poslije jakognapada.

Simptomi. Plamenjaa napada sve zelene organe vinove loze. Najee jenapadnut list i boba, a rjee cvijet, a vrlo rijetko mladica i vitice. Kao posljedicaprimarnih infekcija, prvi znaci bolesti najee se pojavljuju na najdonjimlistovima. Na mladim listovima nastaju neto svjetlije zelene do ute zone tzv."uljane mrlje", koje se postupno poveavaju doseui promjer 1-3 cm. Uskoro,nakon inkubacije, s donje strane lista na mjestu "uljanih mrlja" izbijaju bijele

prevlake. To su brojni sporangiofori s sporangijima. Zaraene zone postajucrvenkasto- smee.


9/27

9

Na starim listovima nastaju uta do crvenkasta polja oiviena ilamaformirajui mozaik sa zelenim zdravim dijelovima lista. Bogata sporulacija nastajena naliju lista, a mnogo rjee moe se pojaviti uz ile na licu lista.

Bez obzira, da li se radi o primarnoj ili sekundarnoj zarazi, zaraene zone

lista poinju sme

iti, a tkivo odumire i sui se. Na posme

enom dijelu nemafruktifikacije jer je gljiva obligatni parazit i moe egzistirati samo u ivim

stanicama, pa se sporonosni organi javljaju na rubu pjega. Micelij ulazi u zdravidio lista, a pjega se postupno iri. Pjege se javljaju na nekoliko mjesta na listu, alikada je zahvaen vei dio plojke dolazi do suenja i otpadanja lista. Do defolijacijemoe doi ve krajem srpnja. Zaraeni listovi izvor su zaraze za ostale zeleneorgane.

Na cvijetu moe biti zaraena cvjetna kapica jo prije nego se cvijet otvori.Ona posmei i osui se. Zaraza s kapica prelazi na cvijet, koji u pravilu propada.Za vlanog vremena na cvatu se mogu pojaviti sporangiofori sa sporangijima, pa jedio ili itav cvat presvuen bijelom prevlakom. Katkada je zaraena i peteljkovinacvata. U koliko je zahvaena vea povrina, dolazi do potpunog suenjapeteljkovine. Ako je djelomino zaraena, onda se peteljka zajedno cvatomspiralno savija.

Bobe mogu biti zaraene od zametanja pa do promjene boje odnosno dok neponu omekavati. Slika bolesti ovisi o tome kada je dolo do infekcije. Ukoliko subobe zaraene neposredno poslije cvatnje na njima na njima se javlja bijela prevlakoja potjee od sporonosnih organa parazita. Kada bobe preu jednu treinuveliine karakteristine za odreenu sortu, pui na bobama prestaju funkcionirati

pa do infekcija dolazi kroz pui peteljkovine. Micelij iz peteljke ulazi u bobu, alisporonosni organi se ne pojavljuju jer pui na bobama ne funkcioniraju. Bobe sesmeuraju, pokoica postaje koasta izgleda i poprima ljubiastosmeu boju.Najee je u grozdu zaraeno nekoliko boba, dok se ostale normalno razvijaju.Meutim, kada bobe dosegnu dvije treine svoje maksimalne veliinekarakteristrine za sortu, pui prestaju funkcionirati i na peteljkama, pa ne moedoi do zaraze boba.

Mladice su rijetko zaraene. Najosjetljivije su kada su dugake 10 -15 cm.Ako su zaraene, na njima nastaju dosta oskudni sporonosni organi i sporangiji,

koji stvaraju bijelu prevlaku. Na napadnutim zonama tkivo odumire, poprimajuirazne nijanse smee boje. Ako je zahvaen vei dio mladice, ona se osui.

Biologija. Oospore, koje nastaju u zaraenom tkivu lista, predstavljajuglavni nain prezmljavanja. Oospore mogu izdrati vrlo niske temperature, do26C u periodu od 5 dana, to ukazuje da niske temperature ne utjeu naprezimljavanje gljive. U proljee, nakon to se tlo zagrije na 8-10C, a istovremenou jednom danu padne vie od 10 mm oborina, neke oospore u prezimljelimlistovima e proklijati. Preostale e klijati kasnije u istoj vegetaciji, neke slijedee,

a neke tek tree godine (Laviola 1975). Na taj nain moemo protumaiti zato inakon sune godine bez plamenjae, u slijedeoj godini moe doi do jakih zaraza.Od poetka vegetacije oospore klijaju sukcesivno nekoliko mjeseci, tako da su


10/27

10

primarne infekcije mogue kroz jedan dulji period. Na oosporama nastaje nosa(sporangiofor), koji nosi makrozoosporangij. Iz makrozoosporangija oslobaa se 8do 50 zoospora. Kapljice kie koje padnu na zemlju, i odbiju se od nje, prenesupojedine zoospore na listove. Zoospore se pomou bieva gibaju do pui, zatim

odbace bieve, obaviju se membranom i proklijaju. Kli

na cijev ulazi kroz otvorpui i dolazi do uspostavljanja parazitskog odnosa. Micelij se iri meustaninim

prostorima, a parazit uzima hranu iz susjednih stanica pomou sisaljki (haustorija).Nakon inkubacije, koja ovisi o temperaturama i vlazi zraka, skupine sporangioforakoji nose sporangije izbijaju kroz pui. Sporangiji nastaju samo u reletivnoj vlaziod 95-100 % pri temperaturama od 12- 27C (optimum 18-22C). Nastalesporangije raznosi vjetar. Oni mogu zadrati klijavost u suhom zraku maksimalnodo 5 dana. U sporangijima se nalazi 1-6 zoospora koje inficiraju zelene organe, naisti nain kao i kod primarnih zaraza. Tijekom vegetacije dolazi do nekolikosekundarnih zaraza. Koncem ljeta i tjekom jeseni, u zaraenom tkivu listova,stvaraju se oospore, koje osiguravaju prenoenje zaraze u slijedee vegetacije.

Zatita. O zatiti treba razmiljati ve kod podizanja vinograda. Uzgojrelativno otpornih kultivara na plamenjau, bilo bi najbolje rjeenje. Premdapostoje reletivno otporni kultivari na plamenjau, oni nisu prihvaeni na veimpovrinama za proizvodnju vina, izmeu ostalog i zbog ouvanja vlastitogtradicionalnog sortimenta.

Vinogradi podignuti na nagnutim, junim, sunanim ekspozicijama ipropusnim tlima, manje su napadnuti, jer u takvim vinogradima parazit ne nalazi

najpovoljnije uvjete za razvoj. Obrnuto je sa vinogradima koji su posaeni naniskim terenima i tlima koja zadravaju vodu. Oni ee stradaju od plamenjae.Mjesta izloena propuhu, povoljnija su, jer zrane struje bre sue lie i tlo. Zbogistog razloga, redove treba postaviti u pravcu vjetrova. Ostali uzgojni zahvati, akosu obavljeni pravovremeno, mogu doprinijeti smanjenju zaraze. Pljevljenjemmladica sa starog drva, smanjujemo mogunost primarnih infekcija. Kod prvogzalamanja zaperaka, smanjuje se broj listova u okotu pa je bolje provjetravanje ikvalitetnija aplikacija fungicida. U vrijeme drugog zalamanja i vrikanja, listovi suobino zaraeni. Skidanjem vrkova, odstranju se i zaraeni listovi, pa je infektivni

potencijal u slijedeoj vegetaciji manji.Loza troi najvee koliine duika do konca cvatnje. Nakon toga perioda

treba je prihraniti samo ako to analiza pokae, u protivnom loza stvara mnogozelene mase, koja pogoduje razvoju plamenjae i ostalih bolesti. Svim do sadspomenutim zahvatima moemo olakati zatitu, ali niti jedan od njih ne moezamijeniti primjenu fungicida. Kultivari, koji vuku porijeklo od europske loze, vieili manje su osjetljivi na plamenjau, pa ih odravamo umjetno, zatiujui ihprimjenom fungicida. Kada ne bi provodili zatitu fungicidima, loza bi nakonnekoliko godina propala prvenstveno zbog plamenjae, ali i zbog pepelnice.

Posljednjih godina, broj prskanja znaajno je smanjen. Danas se moepostii zadovoljavajua zatita sa 4-6 prskanja. Nije to samo uteda, ve i znaajanekoloki pomak. To imamo zahvaliti saznanjima iz biologije parazita i


11/27

11

epidemiololigije bolesti, na osnovu ega je izraeno nekoliko mogunostiprognoze.

Prognoza. Na osnovi klimatskih uvjeta, Mller je napravio prvu metodu

prognoze poznatu pod nazivom Mllerova krivulja (Mller i Sleumen 1934). Ta sekrivulja pokazala pouzdana u sjevernoj Hrvatskoj, dok se u junoj Hrvatskoj(Dalmaciji) pokazala neprihvatljivom. Prema toj metodi, do primarnih zaraza moedoi, kada su istovremeno u vinogradu ispunjeni slijedei uvjeti:1. da je tlo zagrijano na 8C to odgovara temperaturi od 10 11C umeteorolokoj kuici;2. da je tijekom 2 dana palo barem 10 mm kie;3. da u vinogradu ima zrelih oospora. U svakom vinogradu ima vie ili manjezoospora, meutim pitanje njihove zrelosti bi trebalo provjeravati. To se danas ulabolatorijima moe ispitati;4. da listovi imaju barem 4-5 cm u promjeru. To po prilici odgovara kada sumladice dugake 10 -12 cm. Na manjim listovima ne funkcioniraju pui, pa nemoe doi do infekcija.Kada su istovremeno ispunjena sva etiri uvjeta, treba pomou Mllerove krivuljeizraunati inkubacioni period.

Tablica 1. Mllerova krivulja (prikazana tabelarno) kazuje koliko dana trajeinkubacija pri odreenoj temperaturi

Iz tablice se vidi koliko traje inkubacija kod razliitih temperatura.Ako jeodreenog dana srednja dnevna temperatura (SDt) iznosila 14,3C tada e naminkubacija trajati 9 dana. Kada bi i slijedee dane SDt bila konstantna 14,3C tada


12/27

12

bi nam inkubacija zavrila za 9 dana. Kako se SDt mjenja, trebamo svakodnevnonapraviti korekcije, koristei slijedeu formulu:

bA = - - c

cA = je broj koji nam kae za koliko dana e zavriti inkubacija;b = zbroj dosadanjih inkubacionih perioda, izraenih u danima od dana primarneinfekcije;c = broj dana proteklih od primarne infekcije.

Tablica 2 -Izraunavanje perioda inkubacije

Datum SDt u C Trajanjeinkubacije

b b /c - c =A

15.V. 14,3 9 916.V. 19,0 5 9+5=14 517.V. 9,0 - - -18.V. 22,0 4 9+5+4=18 319.V. 23,0 4 9+5+4+4=22 1,5

Postoci dana inkubacije po atskijevoj formuli

U ovom sluaju, voditelj antiperonosporne slube treba obavijestiti vinogradare, da20 V. moraju poprskati vinograd. Meutim, prskanje pred kraj prve inkubacijeobino ne izvodimo, s obzirom da su gotovo uvijek primarne zaraze vrlo slabe,zbog nezrelosti oospora ili niskih temperatura tijekom noi. Tako da nakon isteka

prve inkubacije, poinjemo s raunanjem druge inkubacije i tada se odluujemo zazatitu.


13/27

13

Od ovog pravila emo odstupitiu u sluaju da su uvjeti za primarnu infekcijubili optimalni, a loza ima razvijene lucnjeve sa brojnim listovima. U nedostatkumeteoroloke stanice, trajanje inkubacije moe se priblino odrediti na osnovutablice br.3.

Tablica 3. Trajanje inkubacije u danima

1 -11 svibnja 12-15 dana12-25 svibnja 11-13 dana26-31 svibnja 8-12 dana1 -15 lipnja 7-11 dana16-22 lipnja 6-9 dana23-30 lipnja 4-7 dana1 -31 srpnja 4-7 dana

Dakako da su ove procjene samo pribline, premda su se u nekim naimvinogorjima pokazale prihvatljive. Kod ovakve procjene, zatitu treba obaviti prijeisteka inkubacionog perioda. Nakon isteka inkubacionog perioda, moemooekivati pojavu sporangiofora i sporangija na listovima. im se uoe prve zaraze,uvjeti za nove sekundarne infekcije se mjenjaju. Tako za sekundarne zaraze morajuu vinogradu biti istovremeno ostvareni slijedei uvjeti:1. temperature iznad 10C2. da su zeleni organi vinove loze vlani 2 ili vie sati (kie, rose, magle).

Pratei i dalje temperturu i vlanost organa loze, voditelj antiperonosporne slubee znati kada je nastupila sekundarna zaraza, i na isti nain kao i kod primarne,izraunati inkubacioni period, te obasvjetiti vinogradare o roku za zatituvinograda. Konstruirano je i nekoliko aparata za prognozu plamenjae kao to su:Metos (Weiz-austrija), Mech-el (Bologna). Kod nas je konstruiran CDA (proizvodAGRA-akovec) i dugi.

Danas postoje brojne nove metode, koje nisu kod nas uvedene. Novijemodele prognoze treba znanstveno provjeravati (EPI= Plasmopara Etat PotentialInfection; PCOP = Prevention Contamination Primarie; POM=Modelisation de

dure de maruration; PRO=Plasmopara Risk Opperheim; DMCAST=Down MildowforeCasting i dr.) ili razviti nove, kako bi jo vie racionalizirali zatitu.

Prvi model za plamenjau vinove loze (Etat Potentiel Infection) bazira se naiskustvima Capus-a u Bordeux od 1907-1915. Taj model simulira razvoj patogenau biogenom trokutu KLIMA-PATOGEN-BILJKA DOMAIN, uzimajui u obzirvrijeme kao etvrtu komponentu. Osnovni princip EPI-modela uzima u obzirpromjenjivosti fizioloke energije patogena i sposobnosti oospora koje podutjecajem klime nakon prezimljenja daju vie ili manje virulentan inokulum.

Index EPI varira unutar zadanih vrijednosti od - 18 do + 18. Donja

vrijednost (-18) predstavlja najniu organizaciju patogena, a odnosi se na najniuvirulentnost. Gornji limiti (+18) je maksimalna organizacija patogena vezana na


14/27

14

najveu virulentnost i mogunost jakih napada i epifitocija, ija posljedica jepotpuni gubitak asimilacijskog aparata domaina.

Taj teoretski model simulira razvoj parazita tijekom itavog njegovogciklusa. Tu se mogu razlikovati 2 faze:

1. Potencijalna faza - koja odgovara poziciji, razvojnom stadiju zrelosti oosporaodnosno njihovoj mogunosti klijanja u proljee - odnosi se na razdoblje 1. travnjado 31. kolovoza.2. Kinetika faza - koja odgovara stadiju transformacije parazita, od klijanjaoospora do sekundarnih infekcija odnosi se na razdoblje 1. studenog - 31 oujka.

Pokazatelji EPI - jednak je zbroju vrijednosti prethodnog EPI (od oujka dolistopada), PE energetskog potencijala, u odnosu na kiu, EP potencijalne energijeu odnosu na temperaturu i EN negativne energije prema sljedeoj formuli:

oujakEPI = EPI+ (PE+EP+EN)listopad

Model "POM" nastao je na bazi eksperimenata vezanih za dinamikusazrijevanja oospora. Nakon trogodinjih provjeravanja ustanovljeno je da postojiodreena korelacija izmeu oborina i optimalnog termina za sazrijevanje oospora(DOM). Na bazi dnevnih oborina moe se predvidjeti optimalni termin zasazrijevanje oospora prema formuli:

T = A (Im) + B

T = broj dana od 1. sijenjaA i B = koeficijenti dobiveni na bazi eksperimenataIm = indeks zrelosti oospora

Model PCOP ima zadatak da odredi period klijanja oospora i datumeprimarnih infekcija. "PCOP" koristi podatke "POM".

Ova tri modela se nadopunjuju, pa u tom smislu ine jednu cjelinu.Osim spomenutih postoje i drugi modeli kao npr. Magerey i Wein (1958) u

Australiji, Blaise i Gessler (1990) u vicarskoj, P.R.O. (Hill 1990) u Njemakoj.

Rezultati postignuti primjenom ovih modela, pruaju ohrabrujue perspektive,posebno u godinama s niskim rizikom za epifitocije, kada se znaajno mogureducirati prskanja uz zadovoljavajuu zatitu loze.

Prag odluke za prvo prskanje na osnovi 1000 uljanih pjega po ha, odnosno5000 uljanih pjega po ha za kurativnu primjenu (Blaise i sur.1991), svakako trebauzeti s rezervom i prethodno provjeravati itav PRO program nekoliko godina.

Sigurno da ova nova rjeenja predstavljaju napredak u racionalnoj primjenifungicida, ali moramo imati na umu da je teko jedan ivi organizam ugraditi umatematike formule. Zato programe treba dobro provjeriti u raznim uvjetima,

prije njihove konane primjene u iroj praksi. Za suzbijanje ove bolesti registriranje veliki broj fungicida, a podjelili smo ih u nekoliko skupina.


15/27

15

Fungicidi na osnovi bakra (Bordoka juha, Champion, Champ tek.Champion F-2, Cuprablau, Cuproxat). Preporuka je da se tijekom jedne godine neutroi vie od 3 kilograma bakra na hektar. To znai, da ne bi smjeli koristitifungicide na osnovi bakra vie od 2-3 puta tijekom jedne sezone.

Organski fungicidi (Antracol, Delan, Dithan M-45, Euparen, Folpan,Captan, Polyram DF, Zineb).Kombinacije bakra i organskih fungicida (Cupramix, Bakreni antracol, B.

Dithane, B. Euparen)Sistemini fungicidi prikazani su na tablici 4. na kojoj se vide prednosti

sisteminih fungicida nad onim s povrinskim djelovanjem. Istovremeno se vide irazlike izmeu pojedih sisteminih fungicida. Oni su uistinu pojednostavili zatituprotiv plamenjae. Unato njihovih prednosti treba ih koristiti samo onda kadadaju izrazitu prednost pred fungicidima s povrinskim djelovanjem. Fungicidi naosnovi Metalaksila, Benalaksila, Oksadisila, Ofuraka, smiju se koristitimaksimalno tri puta tijekom jedne sezone.

Tablica 4. Karakteristike fungicida za suzbijanje plamenjae vinove loze

Organskifungicidi

AntracolFolpet

Al-fosetil

MikalMikal-B

Benalaksil

GalbenCMF

Metalaksil

Ridomilplus-45MZ-72Gold

Oksadiksil

SandofanFC

C-5

Ofurak

Caltan

Dimetomorf

AcrobatMZ

Cimoksanil

Antracolcombi

Preventivnodjelovanje

+++

Ispiranje odkie

20-40mm

Ne ispiru se

Ulaz u list - +++Vrijemeulaza u list

-30

minuta60 minuta 3 sata

Sisteminost - +++ ++ +Stopirajuedjelovanje

- 2-3 3-5 4-6 3-5 3-5Sprjeavasporulaciju

2-3

Razdobljezatite(dani)

8-10 >14 12-14 >14 12-14 >12 do 12 8-10

Pojavarezistentnosti

- - * - -

- Nema te osobine, +++ Odlino djelovanje, ++ dobro djelovanje, * mogua rezistentnost


16/27

16

SIVA PLIJESANBotryotinia fuckeliana (De Bary) WhetzelBotrytis cinerea Pers.ex

tete koja ova gljiva uzrokuje su dvojake. Moemo ih definirati kao direktnei indirektne. Direktne tete nastaju zbog smanjenog uroda, a kod nas u prosjekuiznose oko 3.5 % premda mogu biti i znaajno vee. Drugi vid teta se oituje uloijoj kakvoi mota, odnosno vina. B.cinerea iz zaraenih boba troi veekoliine seera i vinsku kiselinu pa prevladava jabuna kiselina, koja sigurno nedoprinosi dobrom okusu budueg vina. Zbog ivotne aktivnosti gljive, umotevima ima vie polifenolnih tvari kao i enzima polifenoloksidaza, kojedjelomino proizvodi i gljivica. Motevi dobiveni iz pljesnjvog groa, podloni subrzoj i jakoj promjeni boje. Takva vinifikacija zahtjeva utroak veih koliinasumpora, pa su motevi dobiveni od pljesnivog groa poznati kao "deraisumpora"

Simptomi. U vlanim razdobljima koja traju due vrijeme, gljivica moeinficirati sve zelene dijelove vinove loze, listove, mladice, peteljkovinu. Na listu,na mjestu infekcije, moe se pojaviti ukasta pjega, koja kasnije postaje smea.Na mjestu pjega, ako takve listove stavimo u vlagu, razvit e se sivkasta prevlaka.Na zelenim izbojima u istim klimatskim uvjetima, gljiva moe izazvati truljenjeinternodija. Kod nekih sorata (Rajnski rizling, Silvanac) moe doi do napada napeteljku grozda jo prije cvatnje, uslijed ega dolazi do otpadanja dijela ili itavoggrozda.

B. cinerea na bobama moe izazvati dva tipa simptoma. U pojedinimsluajevima napada grozdove rano, dok su jo bobe zelene, pa dolazi dopropadanja boba, peteljkovine ili ak pojedinog dijela grozda. Propadanje zelenihboba javlja se povremeno i samo u nekim vinogorjima. Drugi tip je ei. U tomsluaju dolazi do zaraze boba pred zriobu. Na grozdovima, krajem lipnja ilipoetkom srpnja, pojedine bobe i peteljkovina poprimaju smeu boju, a na njimase javlja pauinasta prevlaka. Obino su napadnute bobe iz unutranjosti grozda, pazaraza prelazi na susjedne bobe i peteljice. Najznaajniji i najuoljiviji simptomipojavljuju se na grozdovima pred zriobu. Promjena boje bobe koja napreduje u

renjevima. Na pojedinim bobama nastaje siva prevlaka, koja se satoji od konidijai sporonosnih organa gljivice. U povoljnim uvjetima prohladne i vlane jesenibolest se iri od zaraenih boba na zdrave. Tako moe biti zahvaen vei dio iliitav grozd. To se esto dogaa kod sorata zbijenog grozda.

Kod Rajnskog rizlinga, osim boba, mogu biti napadnute i peteljice bobe, pauz truljenje boba, dolazi do njihovog otpadanja neposredno prije berbe, a time sutete jo znaajnije. Osim teta na grozdovima, gljiva se naseljava na rozgvu nakojoj moe preivjeti. Kod nekih sorata rozgva poprima srebrenkastu boju, ali zarazliku od Phomopsisa na njoj ne nastaju plodna tijela. Najee na neodrvenjeloj

rozgvi, do proljea se formiraju sklerociji. Ako takvu rozgvu koristimo zaproizvodnju reznica moe doi do znaajnijih teta.


17/27

17

Biologija. Botrytis cinerea je polifagna gljiva, koja parazitira na velikombroju biljnih vrsta. Nakon odumiranja zaraenih biljnih djelova, nastavlja ivjetikao saprofit. Zbog toga se susree svuda u okoliu, pa i u vinogradu. Ipak trebanapomenuti da postoji odreena specijalizacija vezana za domaina. Na primjer,

neki izolati sa salate ne mogu inficirati lozu. Bez obzira na to, na samoj lozi postojisasvim dovoljan izvor zaraze. U vinogradu se nalazi na rozgvi, ispod kore u formimicelija ili sklerocija, osuenim listovima, rozgvi na tlu. Neki izolati stvaraju obiljesklerocija, dok ih drugi stvaraju rijetko. Sklerociji su crne boje, 2-4 x 1-3 mmveliine. U proljee na tim sklerocijima nastaje veliki broj konidija. Sklerocijimogu klijati formirajui apotecije. Apoteciji se nalaze na drku dugakom 3-5 mm,koji izrasta iz sklerocija. Taj stadij se nazaiva Botryotinia fuckeliana. Unutarapotecija se nalaze askusi s askosporama, koje su u stanju zaraziti biljne organe.Ipak treba napomenuti, da se stadij apotecija u naem klimatu rijetko susree. Nekiizolati uope ne stvaraju savreni stadij. Osim toga, gljiva prezimljuje i upupovima, tako da u proljee postoji obilan izvor zaraze. Zavlada li prije, ilitijekom cvatnje prohladno ili vlano vrijeme, moe doi do zaraze jo neotvorenihcvjetia ili cvjetia u cvatnji. Zaraeni cvjetovi brzo propadaju, ali se zaraza ne iridalje, jer je zaustavljena obrambenom reakcijom domaina. Ova pojava je dostarijetka i u pravilu ne izaziva znaajnije tete. Ako je u doba cvatnje lijepo i suhovrijeme, na dijelove cvata naseli se gljiva B. cinerea ivei saprofitski uunutranjosti grozda. Za odranje koristi organske tvari iz ostataka cvijetnihdijelova. Konidije Botrytisa klijaju u klinu cijev, na kojoj se razvija apresorij(prihvataljka). Tim apresorijem hife se privrste na povrinu biljnog tkiva.

Apresorij se vrlo vrsto dri za domaina tako da ih ni jake kie nemogu skinuti. Uproduetku apresorija nastaje penetraciona hifa. Ona mehaniki perforira kutikulu.Nakon proboja kutikule, penetraciona hifa uz sudjelovanje enzima, ulazi uepidermalne stanice.U unutranjosti tkiva (boba) penetraciona hifa prelazi umicelij, koji se iri unutar bobe, enzimatskim putem razgraujui sredinje lamelepa stanice izgube istou, a boba postane mekana. Stanice bobe zbog prisustvaenzima poinju smeiti, hife probijaju iznutra kroz epidermu, a na povrini bobapojavljuju se sporonosni organi. Osim direktne penetracije, u bobe moe ui krozrane nastale od oteenja od insekata (groani moljci, ose), tue, pucanja bobe.

Loze u vinogradima s intenzivnom primjenom strojeva imaju relativno plitakkorijen, a tome su dva razloga. Prvi je u viekratnom prolaenju strojeva, uslijedega dolazi do djelominog ili potpunog odumiranja dubljeg korijenja. To jepotencirano intenzivnom gnojidbom umjetnim gnojivima. Zbog spomenutihrazloga, dolazi do razvoja korijena u povrinskom dijelu tla. Loza s takvim plitkimkorijenom pati od nedostatka vode u sunom razdoblju, to je pojaano velikomzelenom masom a time i poveanom i transpiracijom. Plii korijen nakon kieuzima vie vode i transportira je u listove i bobe. Uslijed naglog priliva vode ubobe na kutikuli nastaju pukotine koje se ne mogu primjetiti bez poveanja. Kroz

te sitne pukotine dolazi do infekcije. Na isti nain gljiva inficira peteljice ipeteljku grozda. Peteljka grozda moe neposredno nakon prodora propasti zajednos bobama koje su vezane na nju. Meutim, u peteljici micelij moe ostati pritajen


18/27

18

1-2 mjeseca. Zelene bobe, ukoliko nisu oteene, nisu povoljan supstrat zainfekciju. One imaju hidrofobnu votanu prevlaku, pa se na njima vlaga tekozadrava. Na njima nema izvora hrane za hife. Zbog toga, iza prvog naseljavanjana grozd dolazi jedan period mirovanja, grozd se poinje zatvarati, ali gljiva ostaje

u njemu i za vlana vremena stvara sporonosne organe. U me

uvremenu u bobamaima sve vie eera, koji se uz amino kiseline izluuje na povrinu bobe. Rastomboba, votana prevlaka postaje sve tanja i isprekidana, a povrina nije vie takohidrofobna. To se zbiva kada sadraj eera u bobama pree 40 Oechslea. Odtada, pa do berbe, uzronik sive plijesni ima povoljan supstrat za klijanje iinfekcije. Uz to su potrebne odgovarajue temperture. Spore klijaju u irokomrasponu temperatura s optimumom od 20-23C. Meutim, za infekcije je ipakpresudna duina vlaenja organa loze.

Zatita. Da bi se smanjili uvjeti za razvoj bolesti, potrebno je voditi raunao zatiti prilikom podizanja vinograda, ali i kasnije. Pri tome treba voditi rauna oslijedeim preporukama:1. Saditi manje osjetljive kultivare. Obino su sorte zbitih grozdova osjetljivije.Meu osjetljivije spadaju Kraljevina, Rajnski rizling, Burgundac sivi, Carignan,Cabernet franc, Sovignon, Semillion i dr;2. Koristiti manje bujne podloge, pogotovo za terene dobro opskrbljene shranjivima;3.Vinograd podignuti tako, da su redovi usmjereni u pravcu u kojem puu vjetrovi.Na taj nain e se smanjiti relativna vlaga, a grozdovi e biti krae vrijeme vlani;

4. Pravovremeno zakidati zaperake, zatim skidanjem listova u okolini grozdovatakoer se smanjuje relativna vlaga u okotu, grozd je vie izloen suncu, pa sugrozdovi prilikom prskanja bolje zatieni;5. Gnojidbu svesti na potrebne koliine, posebno duikom;6. Provoditi zatitu od tetoinja koje oteuju bobe (groani moljci, pepelnica).Nakon provedenih prije spomenutih preventivnih mjera, treba odluiti o vremenuprimjene fungicida. Najea, a uz to i dugo koritena, je fenoloka metoda. Po tojmetodi, prskanja se provode po stadijima vinove loze i to:I. prskanje - zavretak cvatnje;

II. prskanje - zatvaranje grozda;III. prskanje- kod obojenih sorata promjena boje, odnosnao kod bijelih sorataomekavanje boba;IV. prskanje - 3-4 tjedna pred berbu ovisno o karenci fungicida.Na sortama (Rajnskim rizling, Silvanac) na kojima dolazi do zaraze peteljke cvataprije cvatnje, prvo prskanje treba obaviti pred cvatnju. etiri prskanja u ovimrokovima, na osnovi naih pokusa daju najdjelotvorniju zatitu, ali nam ostajepitanje da li svake godine treba obaviti ba sva 4 prskanja.

"Klimatska metoda" oslanja se na duinu vlaenja grozdova i temperture u

vrijeme vlaenja. Poznato je da do infekcije boba moe doi kada je grozd vlaanbarem 15 sati i kada su istovremeno tempereture 15 20C. Po toj metodi trebaobaviti zatitu kada su istovremeno ispunjena oba uvjeta.


19/27

19

Kombinirana metoda predlae prskanje od cvatnje do zatvaranje grozda,kada se ispune uvjeti iz "klimatske metode". a dalje se odreuju rokovi na osnovi"klimatske metode".

Epidemioloka metoda (Etat Potentiel Infection Botrytis=EPI-Botrytis) uz

spomente klimatske pokazatelje, uzima u obzir i epidemioloke. Koristei ovumetodu moe se predvidjeti postotak zaraze boba u vrijeme berbe.

Fungicide bi mogi svrsatati u 2 skupine:1.Specifini fungicidi za suzbijanje sive plijesni-botriticidi. Pripadaju raznimkemijskim skupinama, a kod nas su registrirani: Kidan (iprodion), Ronilan(vinklozolin), Sylbos (vinklozolin+ TMTD) Mythos (pirimetanil), Switch(fludioksinil+ciprodinil) Teldor (fenheksamid) i bioloki pripravak Trichodex(Trichoderma harzianum). Fungicide Kidan, Ronilan, Mythos, Switch i Teldorkoristiti najvie 2 puta u jednoj vegetaciji.2.Fungicidi ireg spektra, koji djeluju na vie uzronika bolesti. Folicur E(tebukonazol + diklofluanid), Bakreni euparen (Cu + diklofluanid), Folpan WDG(Folpet) Obino se za prva dva prskanja koriste fungicidi ireg spektra, kojiistovremeno suzbiju i plamenjau, a za ostala dva specifini botriricidi.

Kisela trule

Osim sive plijesni, na bobama groa u jesen, mogu se nai i druge gljivice.Tako je poznato da se na bobama poslije tue naseljava Penicillium glaucum.

Katkada trule moe izazvati i Monilinia fructigena. Osim spomenutih, naoteenim bobama, nalaze se i druge gljive: Alternaria alternata, Alternariageophyla, Trichotecium roseum, Rhizopus nigricans, Epicoccum purpurascens idruge. Njihovo prisustvo je svakao od manje vanosti u odnosu na Botrytiscinerea. Meutim, nakon uvoenja dikarboksimida, u pojedinim godinama dolazilo

je do trulei boba, bez pojave sporonosnih organa karakteristinih za sivu plijesan.U poetku se to pogreno tumailo prisutnou dikarboksimida na pokoici boba,koji onemoguavaju sporulaciju. Pomnim praenjem tijeka bolesti, moglo sezakljuiti da se ne radi o sivoj plijesni, ve da takvu trule uzrokuju drugi

mikroorganizmi. Ova bolest poznata je u literaturi pod nazivim "kisela trule"(pouriture acide, essigfaule, sauerfaule, marciume acido). U poetnim fazamabolesti, boja boba nije tipina i teko se razlikuje od one koju uzrokuje B. cinerea.esto, kao i kod sive plijesni, dolazi do promjene boje u okolini peteljke. Promjenaboje postupno zahvaa ostali dio bobe. Mjesto na kojem dolazi do prvih znakovabolesti, povezuje se s mikrooteenjima u zoni peteljke ili oteenja pokoice odbilo kojeg uzroka. esto smo ovu bolest nalazili na bobama oteenim odpepelnice. Na bobama koje su oteene od tue, poslije promjene boje boba,takoer se pojavljivala ova bolest. Ova pojava je esta kod onih sorata koje imaju

kompaktan grozd. Kod poveanja volumena boba, dolazi do potiskivanja bobe,zbog ega bobe bivaju meusobno stisnute, zdrobljene i odvajaju se od peteljke.Zaraza se moe ostvariti kod sorata s tankom pokoicom na bobama, a koje


20/27

20

poinju naglo poveavati volumen nakon obilnijih kia, pa makar grozdovi bilirahli. Zaraza se iri od boba sa simptomima, na zdrave bobe koje ih dodiruju. Bobebijelih ili crnih sorata, poprimaju kestenjastu boju raznih nijansa, zadravajui upoetku zaraze turgor. Postupno pokoica postaje sve tanja. Pokoica postaje

propusna, pa bobe gube tekuinu, koja se cijedi po grozdu na okolne bobe. Nakoncu, pokoica postaje tako tanka i mekana, da puca pod teretom soka. U takvim

sluajevima, pokoica ostaje gotovo prazna, vlana zadravajui kestenjastu boju s jednom veom perforacijom na donjoj strani bobe. U ovom stadiju relativno jelako prepoznati bolest. Bobe su vlane, ljepljive i glancaste zbog soka koji se cijedipo grozdu. Iz nekih boba se razlio skok, a pokoica je puknuta. Oteene bobe, kaoi sok u njima, imaju otar i prodoran miris po octu. Miris se osjea oko okota kojinosi zaraene grozdove. Karakteristini sporonosni organi za sivu plijesan se nepojavljuju. Kisela trule usporava, a katkada potpuno onemoguava rast micelija istvaranje spora gljive Botrytis cinerea. Oko grozdova su uvjek prisutne vinskemuice koje su determinirane kao vrsta Drosophyla fasciata. U unutranjostiispranjelih boba, moe se primjetiti mljena supstanca koja potjee od kolonijamikroorganizama. Osjetljivost na kiselu trule poinje poslije promjene boje boba,a najee kada bobe sadre preko 12% eera. Bobe postaju sve osjetljivije, imsu zrelije. Za razliku od gljivice B.cinerea, koja moe napasti i zelene bobe, ova sebolest nikada ne javlja na zelenim bobama. Iz boba sa simptomima, izolirani sukvasaci (Kloeckera apiculata, Saccharomycopsis vini, Torulopsis stelata) tenekoliko Acetobakter vrsta. Eksperimentalno je dokazano da umjetnim infekcijamas kvascima (Kloeckera apiculata) i drugim rijee zastupljenima mogu vjerno

reproducirati bolest. To je isto dokazano za 6 Acetobacter vrsta. U prirodi, vrlovjerovatno ovu bolest uzrokuju zajedno bakterije i kvasci, jer su iz zaraenih boba iizolirani u smjesi. Prisutnost vinskih muica u svim fazama razvoja kisele truleiupuuje da insekt ima utjecaj na pojavu irenja bolesti. Ona je vektor kvasaca ibakterija. Konstatirano je da vinska muica ima ulogu u pojavi i irenju bolesti. Izprobavnog trakta i ostacima fekalija Drosophyla vrsta izolirano je 17 vrsta kvasaca.Prilikom pregleda zaraenih boba esto smo u njima nalazili larve Drosofile.

CRNA TRULE BOBAGuignardia bidwellii (Ell.) Viala &RavazPhyllosticta ampelicinda (Engelmann) v. d. Aa(syn. Phoma uvicola Berk.& Curtis)

Parazitira samo na vrstama iz porodice Vitaceae (Vitis, Ampelopsis,Partenocissus) Gljiva je unesena iz Ameriku u Europu 1885. godine. Tada je upojedinim rajonima Francuske izazvala ozbiljne tete. Meutim, nije se proiriladalje ve je ostala lokalizirana samo na pojedina podru ja. Takav je sluaj i kod

nas. Ona se javlja povremeno, i to u nekim lokalitetima: otok Krk, Cres, okolinaRijeke.


21/27

21

Simptomi. Ispoljavaju se na svim zelenim djelovima vinove loze. Nalistovima nastaju nepravilne pjege velike 1-5 mm u promjeru. Takvih pjega moebiti i do 50 na jednome listu. Pjege na listu su svjetlo smee boje oiviene jednimtemnijim rubom, a unutar pjega se nalaze crna plodna tijela piknidi. Na peteljkama

lista, nastaju duguljaste tamno smee do crne pjege. Kod takvog napada obi

nodolazi do suenja itavog lista. Na pupovima takoer nastaju tamno smee

duguljaste pjege koje katkada mogu obuhvatiti pup uokolo. Unutar pjega takoerse formiraju piknidi. Na bobama je bolest najtetnija. U poetku zaraze obino sunapadnute pojedine bobe u grozdu, meutim, zaraza se moe proiriti i zahvatitikompletan grozd. Kod ranog napada, bobe se smeuraju i potamne. Kod napada nastarije bobe, nastaju ukaste fleke, koje podsjeaju na pale sunca. One se irezavaajui itavu bobu koja se isuuje, smeura i poprimi tamno plavu ili tamnoljubiastu boju. Na tim bobama formiraju se brojne crne kuglice- piknidi.

Biologija. Gljiva prezimljava u mumificiranim bobama na povrini tla ili utrulim grozdovima na okotu. Sklerocji nastaju na zaraenim bobama nakon tobobe otpadnu na zemlju. Na sklerocijima se izdiferenciraju periteciji. Krajem zimei u proljee obino su u peritecijima ve formirane akospore, koje se oslobaajukroz ositolum, te razneene vjetrom i kiom, dospjevaju na organe loze. Askosporeklijaju u promicelij, koji perforira kutikulu i iri se u tkivu. Inkubacija traje 22-28dana nakon ega se pojavljuju prvi piknidi. Poslije prvih kia dolazi dosekundarnih zaraza koje potjeu od piknida. Inkubacija u ovom sluaju je netokraa i traje 13-18 dana, a rijetko do 22 dana. Do infekcija moe doi ve kod

temperatura izmeu 5-10C, to ukazuje, da do prve zaraze moe doi ve urazdoblju kretanja vinove loze. Za sekundarne infekcije, optimalna temperatura jeispod 15C u svibnju, 18C u lipnju i 20C u srpnju. Primarnim infekcijamazahvaeni su najee najdonji listovi na okotu. Sekundarne infekcije odgovornesu za irenje parazita po raznim organima, ali prvenstveno na bobama.

Zatita. Sa zatitom treba poeti ranije nego kod plamenjae. Obino seprvo prskanje obavlja u stadiju E (pojava prvih listova) - F (tri lista). Od fungicida,kod nas imaju dozvolu fungicidi na osnovi bakra i kaptana. Dobro djeluju i neki

inhibitori biosinteze ergosterola, kao na pr. Anvil 5 i Systhane.

BIJELA TRULE GROAConiella diplodiella (Speg.) Petrak & Sydow(syn. Coniothyrium diplodiella)

Uzronik ove bolesti, opisan je prvi put u Italiji. Bolest je prisutna u mnogimzemljama, ali se ne javlja esto. Najee se javlja poslije oteenja od tue. Kod

nas je ea u Dalmciji, nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Javlja seneoekivano i tada najee izazove velike tete.


22/27

22

Simptomi. Znaci bolesti se javljaju na bobama, peteljkovini i izbojima. Napeteljkovini nastaje bijela pjega koja se proiruje, zahvaajui sve vei diopeteljkovine. Iz peteljki parazit prelazi u bobe, na kojima pokoica poprima svjetlosmeu boju. Bobe se vremenom sasuuju i smeuraju. Na povrini boba pojavljuju

se mali bjelkasti pritii, to je obiljeje ove bolesti. Zaraza s jedne bobe, iri sepreko peteljkovine na druge bobe, tako da je gotovo uvijek zaraen itavi grozd.

Do zaraze mladica dolazi najee preko peteljkovine grozda ili na mjestimaoteenim od tue. Na mjestu lezija, kora mladice poprima svjetlo smeu boju, azatim postaje sivkasta. Nastala pjega ima eliptian oblik i moe zahvatiti mladicu uduini od 10-12 cm. Nakon odrvenjavanja mladice, kora se pome odvajati oddrva. Ispod kore se vide brojni piknidi, koji izgledaju kao bijelkasti pritii. Ukoliko pjega prstenuje izboj, on se sui, uz prethodnu pojavu crvene boje ne liu.

Biologija. Ubrzo nakon infekcije, micelij proima sve zaraene organe. Nazaraenim organima nastaju bjelkaste strome, na kojima se izdiferenciraju piknidi.Piknospore su jednostanine i krukolikog oblika. U poetku su bezbojne, a kasnijepoprimaju smeu boju. Piknospore nekoliko sati nakon oslobaanja iz piknidamogu klijati. One klijaju u irokom rasponu temperatura, od 5-38C, s optimumomod 25-30C

STEREUM HIRSUTUM (Willd) Pers.Esca ili apopleksija

Bolest je poznata u literaturei kao "Mal d'Esca", premda se pod tim imenom,podrazumjevaju uzronici apopleksije koji pripadaju i drugim rodovima i vrstama(Phellinus igniarius, Stereum rugosum Stereum spadiceum). Ipak, meu njima sunajei S. hirsutum i P. igniarius. Od svih bolesti koje napadaju drvo loze, ona je

jedna od prvo opisanih, jer se spominje jo u doba Rimljana. S. hirsutum dolazi navelikom broju umskog drvea kao razara drva. Kod loze, parazit prodire ilokalizira se u sri, a postepeno se iri u drvo. Destrukcija drvne mase, nastaje kaoposljedica patolokog djelovanja gljive. Micelij gljive prodire dublje u drvo, luienzime koji izazivaju trasformaciju lignina i celuloze. Polisaharid celulozu,

razgrauje (celulaza) na disaharid celobiozu i dalje (celobiaza) do heksoza. Istotako, posredstvom ligninaze razgrauje se lignin. Zbog djelovanja gljive, tkivounutar okota postaje smeeute boje. Zbog postojeih promjena u okotu, dolazido promjena u vanjskom izgledu. Na zelenim dijelovima, vidi se postepeno suenjei to sa rubova lista i iri se izmeu nerava (znak nekroze, magnezium-crvenilo), aliuvijek ostaje jedna zelena traka uz glavne nerve lista. (sl. 2.). U pravilu, listovi kojisu nii i blii krakovima prvi pokazuju simptome. okot s takvim simptomimaivotari neko vrijeme, a obino do suenja dolazi za vrijeme toplih ljetnih mjeseci,u pravilu poslije obilne kie. U intervalu od nekoliko dana, svi listovi venu, a s

njima neto kasnije mladice, pupovi i grozdovi.


23/27

23

Na krakovima okota i panju, mogu se primjetiti longitudinalne pukotine, ana uzdunom presjeku kroz okot vidi se promjena boje. Katkada se i na vanjskojstrani okota, ispod kore vidi da je dolo do promjene boje u obliku jedne vrpce 1-2 cm. Gljiva je sposobna adaptirati se na sve situacije koje susreemo u

vinogradima, a ovisno o okolnostima, razvoj je bri ili polaganiji. Utjecaj vlage jeveoma vaan. Poznato je, da je naglo uginjavanje naroito u razdoblju pupanja, dopred poetak zriobe. U to vrijeme, cirkulacija sokova usmjerena je premaplodovima, tj. supstance iz lia kreu u bobe, koje se uz to obogauju vodom.Izgleda da je zbog jaeg dotoka hranjivih materija, dolo do lakeg irenja enzima,a to uzrokuju bru destrukciju ivih stanica koje se nalaze u okolini boleuzahvaenog drva. U pomanjkanju vode, rast gljive moe biti potpuno zaustavljen,ali kada nastupe povoljni uvjeti vlage, rast se obnavlja, makar i nakon par godina.U ljetnim mjesecima, rast se usporava, a u proljee je jai. To je u pravilu boleststarih vinograda, i to se dovodi u svezu s postotkom tanina. Poznato je, da je ustarim okotima postotak tanina vei. Isto tako se zna, da su vinogradi cijepljeni napodlogama Rupestris (koja je botata na taninu) ee napadnuti nego vinogradi napodlozi Riparia. Mogu biti zaraeni i mladi okoti od 2 do 5 godina, ali se totumai tako da su na tim mjestima prethodno iskrene zaraene biljke od kojih suostale brojne bazidiospore kao izvor zaraze. Na mladim vinogradima i ako doe doinfekcije, simptomi se oituju mnogo godina kasnije, jer parazit sporo napreduje.

Nattrassia toruloidea

Bolest je do sada bila poznata u zonama s toplom i vlanom klimom, jerrazvoju gljive pogoduju takvi uvjeti. Proirena je u Africi (Egipat, Gana, Gvineja,Nigerija, Siera Leone, Sudan, Tanzanija, Zambabwe) Aziji (Indija, Iraq, Malezija,Pakistan) Americi (Arizona, Kalifornija, Jamajka). Od Europskih zemaljazabiljeena je pojava ove bolesti na Cipru, u Velikoj Britaniji, a od nedavno i uItaliji (Sicilija 1994.).

Nattrassia toruloidea je polifagna gljiva koja napada prvenstveno drvenastebiljke, ali i zeljaste. Osim vinove loze, parazitira na kajsiji, kestenu, trenji, ljivi,

smokvi, narani, limunu, mandarini, bajamu, jabuci, orahu, krumpiru, filadendronui dr. vrstama.

Kod vinove loze, znaci bolesti se primjeuju na listovima i viegodinjemdrvu. Simptomi se mogu pojaviti jo prije cvatnje, na najdonjim listovima u oblikunepravilnih klorotinih pjega izmeu ila lista. Pjege postaju postupno vee, aliuvjek zadravaju jedan nepravilan oblik. Sredinji dio pjege nekrotizira,poprimajui tamnije smeecrvenkastu boju, a okolni dio ostaje klorotian. Usluajevima jakih, ranih napada, na listovima su zahvaene vee povrine i dolazido ranog otpadanja listova i ugibanja pupova. ak i u sluajevima normalnog

tijeka bolesti, kod zaraenih biljaka dolazi do prijevremenog otpadanja listova,tako da okot ostaje gol. Zbog oteenja listova, manje asimilacijske povrine ioteenja drva, dolazi do izbijanja mladica iz podloge. Nakon skidanja kore, na


24/27

24

drvu podloge i plemke vide se promjene. Tkivo poprima jednu krem, do svjetlosmeu boju. Ta promjena boje, u pravilu je povezana s mehanikim oteenjimaokota, (okopavanje, jaki rezovi, tua itd), a kroz ta mjesta parazit ulazi u drvo.Zaraena loza ivotari 2-3 godine, ispoljavajui simptome, ali nakon toga dolazi do

ugibanja biljke. Gljiva je u literaturi opisana pod nazivom Hendersonula toruloidea(Nattrass 1993) Suton 1989 svrstao je gljivu u novootvoreni rod i od tada nosidananji naziv.

VIROZE I FITOPLAZME VINOVE LOZE

Na vinovoj lozi je identificirano nekoliko desetaka vrsta virusnih oboljenja i jo desetak bolesti ija etiologija nije pouzdano utvrena. Procjena je da umediteranskom podruju, virusna oboljenja smanjuju urode za 5.8 %, a kod nas jetaj postotak znaajno vei. Na osnovi gospodarske vanosti, svrastani su u petskupina:

1) gospodarski vrlo znaajna: Infektivna degeneracija loze (GFV) i uvijenostlia vinove loze (GLRV),2) gospodarski znaajna: jamiavost drveta(GSP) i plutavost kore loze (GCB),3) gospodarski umjereno znaajne: mozaik guarke (ArMV) na lozi i prstenastapjegavost rajice (TBRV) na lozi,4) gospodarski malo znaajne: mozaik ila (GMV), arena pjegavost i uta

mrljavost loze,5) nepoznatog gospodarskog znaaja: mozaik duhana (TMV) na lozi.

Gospodarski najtetnije i najrairenije vrste virusa, u naoj zemlji suinfektivna degeneracija i uvijenost lia vinove loze. Premda simptome infektivnedegeneracije mogu izazvati vie virusa, (ArMV, TBRV i dr.) ipak, najee se izzaraenih loza izolira GFV. Infektivna degeneracija loze (Grapevine fanleaf virus -GFV) je esta u svim podrujima gdje se uzgajaju kultivari koji vuku porijeklo odvrste Vitis vinifera. Tu bolest izaziva izometrian virus heksagonalnog oblika,

promjera 30 nanometera. Svrstava se u skupinu NEPO virusa, to znai da seprenosi nematodama. Ovaj virus mogu prenijeti nematode Xiphinema index iX.italeae. Virus infektivne degeneracije loze stvara nekoliko sojeva koji suseroloki srodni, a razlikuju se po reakcijama i krugu zeljastih eksperimentalnihdomaina. Najbolje su proueni sojevi koji uzrokuju: lepezavost lia i skraenostinternodija, uti mozaik i prosvjetljavanje ila. GFV napada sve organe loze. Naliu se javljaju promjene u boji i obliku. Promjene u boji, jave se kao prvi znacibolesti. Nakon infekcije biljke, jave se u vidu utih, klorotinih pjega ili utogodnosno prugastog mozaika. Drugi tip simptoma se javlja kao posljedica

kroninog oboljenja. Tada dolazi do promjena u obliku i veliini lista. Plojke suhrapave i krute, te nepravilne i izobliene zbog neravnomjernog porasta.Nepravilna i zadebljala je i nervatura. Promjene oblika plojke vezane su i za izgled


25/27

25

renjeva. Zbog nepravilnosti rasta ruba lisne plojke, ona poprima perinast oblik, aako se renjevi izgube, nastaje lepezasti oblik lista. Zrioba groa je nepravilna izakanjela, a pojedinane nedozrele bobice, unutar zrelog grozda, mogu se nai i uvrijeme berbe.

Uvijenost lia loze (Grapevine leaf roll virus - GLRV) napada podloge iplemke svih kultivara vinove loze. Poznato je, da se esto javlja na kultivarima V.

vinifera, koji su cijepljeni na amerike podloge. U amerikim podlogama, virus jelatentan, pa podloge ne pokazuju nikakve simptome na liu, ali se one slabijeukorjenjuju. Postotak uspjelih cjepljenja je manji. Stoga su podloge opasni nositeljiskrivenih zaraza. Primijeen je kao latentan i u nekim komercijalnim sortama, topoveava njegovu vanost i tetnost. Urodi, kao i postotak eera je manji. Izmeuzaraene i nezaraene loze, nema vidljive razlike, sve do sredine ljeta. Tada dolazido uvijanja najdonjeg lia i pojave intervenalne kloroze. List je na dodirzadebljao, hrapav i krhak. Simptomi se ire od osnove okota prema vrhu. Do krajavegetacije, zahvaena je veina lia, a najjae zaraeno otpada prije vremena. Natamnim se sortama loze, poetkom lipnja i srpnja, jave nekrotine pjege, koje se svremenom ire i spajaju, pa gotovo cijela plojka postaje crvenkaste boje (osimtkiva uz glavne i sporedne ile). Lie bijelih sorata je srebrnastog sjaja, a pjegekoje se jave, svjetlo su klorotine, pa je na njima tee ustanoviti zarazu nego kodtamnih sorti. tete se odnose na propadanje asimilacijske povrine, nepravilno izakanjelo dozrijevanje groa, manji urod i nie koncentracije eera u grou.Najznaajniji izvor viroza vinove loze, je zaraeni sadni materijal. Kako tajmaterijal postoji u meunarodnoj razmjeni i prometu u velikim koliinama, glavni

je uzrok rasprosranjenosti virusa loze u svijetu. Lozni sadni materijal, dobiva secijepljenjem vegetativnih dijelova dviju biljaka u zajedniki organizam. Budui dasu virusi obligatni paraziti, submikroskopske grae, prenose se iz zaraene podlogeu plemku, ali i obratno. Dakle, zaraeni matini okoti izvor su zaraze za buduecjepove. Inficirani okoti ne mogu se izlijeiti i ostaju zaraeni do kraja ivota. Pritome je razdoblje latentnosti od izuzetnog znaaja. Tako kod zaraze loznogmaterijala infektivnom degeneracijom, od infekcije do vidljivih simptoma zarazeslijedi due razdoblje, tijekom kojeg biljka niim ne pokazuje da je zaraena.Opasnost predstavljaju i amerike podloge, koje kao nositelji prikrivenih zaraza

uvijenosti lia pridonose masovnom irenju te viroze loznim cjepovima. Udio uirenju viroza loza u prirodi imaju i vektori, meu kojima su najznaajnijenematode, ali je utjecaj vektora na etiologiju mnogih virusa, jo uvjek nepoznat(uvijenost lia, plutavost kore, jamiavost drveta, arena pjegavost i dr.).

Uspjeno suzbijanje ove kategorije uzronika bolesti, mogue jeprovoenjem preventivnih mjera: proizvodnjom zdravih cjepova i zatitomzdravog materijala od naknadnih infekcija. Proizvodnja zdravih cjepova, obuhvaaniz postupaka, poznatih kao zdravstvena selekcija vinove loze. Ona zapoinjevizualnim odabirom matinih biljaka. Postupcima termoterapije i kulturom biljnog

tkiva, mogue je proizvesti nezaraeni materijal (virus free) za dalju reprodukciju.No, s obzirom na veliki broj virusa, zdravstvena se selekcija provodi na infektivnudegeneraciju i uvijenost lia loze, pa su tako proizvedeni cjepovi deklarirani kao


26/27

26

VT (virus tested). To znai, da su osloboeni od gospodarski najtetnijih virusa.Provjeravanje zdravstvenog stanja, u postupku selekcije provodi se primjenomkomercijalno rairene, seroloko-enzimatske metode (ELISA) za dokazivanjevirusnih zaraza. Prije podizanja matinih nasada, podloga i plemki, potrebno je

pregledati zemljite na prisutnost nematoda.Dugo su vremena meu virusna oboljenja loze, svrstavani i neidentificiraniuzronici, koji su se eksperimentalno prenosili s bolesne na zdravu biljku, pomouvektora ili cijepljenjem. Tek je 1967. godine otkriveno, pomou ekektronskogmikroskopa, da se u floemu zaranih biljaka sa simptomima uenja, nalazepleomorfni mikroorganizmi, odnosno fitoplazme. Danas se smatra da kompleksbolesti "utica loze" uzrokuje nekoliko fitoplazmi. Najpoznatija meu njima jeFlavescence doree', a opisana su i endemina oboljenja "Vergilbunkskrankheit"(Njemaka) i "Bois noir" (Francuska) iji vektori nisu poznati.

Flavescence doree' rairena je na jugozapadu Francuske, ukljuujuiKorziku, i u sjevernoj Italiji. U razdoblju od 1949-54. u Francuskoj je dolo dokatastrofalni teta. Danas je bolest od velikog gospodarskog znaaja za kultivareChardonnay, Pinot bijeli i dr. Simptomi postaju vidljivi preko ljeta. U srpnju dolazido uvijanja rubova lia prema dolje, a na bijelim se kultivarima javlja uenjeogranieno ilama. Lie koje je izloeno suncu, pokazuj zlatni sjaj s lica plojke.Kod crnih kultivara, nastaje crvenkasta promjena boje lia, a sredinji dio tihiaranih povrina nekrotizira i osui se. Rano zaraene mladice, slabo odrvene ipropadaju preko zime. Nalijevanje boba je reducirano, a radi suenja peteljica,bobe posmee i smeuraju se. Tijekom jedne godine, Flavescence doree' iri se

cikadom Scaphoideus tatinus od 5-10 km, ali trgovina zaraenim sadnimmaterijalom predstvlja stalnu opasnost od veeg unosa ove bolesti u nau zemlju.Cjepovi mogu biti kontaminirani uzronikom bolesti i jajima vektora. Zaidentifikaciju uzronika bolesti uspjene su seroloke metode (ELISA, ISEM)primjene poliklonalnih ili monoklonalnih protutijela. Najvanije mjere zatite, suselekcija zdravog sadnog materijala i fitosanitetska kontrola uvoza.


27/27

BAKTERIOZE

Agrobacterim tumefaciens

Xanhomonas ampelinaXilella fastidiosa

CRNO SMEE NEKROZE LISTASeptoria ampelina Berk. et Curtis

moda sinonim od S malanosa Elenkin ???

esto se javlja na podlogama Vitis riparia

CRNO SMEE NEKROZE LISTASeptoria ampelina Berk. et Curtis

moda sinonim od S malanosa Elenkin ???

esto se javlja na podlogama Vitis riparia

Documents

BOGDAN CVJETKOVIĆ-Bolesti vinove loze i njihovo suzbijanje