božo hlastec

  • View
    244

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of božo hlastec

  • Ludbreg, sijeanj 2015.

    Lidija Novosel

    BOO HLASTECLUDBREKI PJESNIK

  • Ludbreg, sijeanj 2015.

    Lidija Novosel

    BOO HLASTECLUDBREKI PJESNIK

  • Biblioteka "LUDBREKE RAZGLEDNICEKnjiga 2

    NaslovBOO HLASTEC - LUDBREKI PJESNIK

    AutorLidija Novosel

    NakladnikGradska knjinica i itaonica"Mladen Kerstner" Ludbreg

    LekturaLidija Novosel, prof.

    Tiskano uz potporu Grada Ludbrega

    "

    knjiica u Tvojim rukama jedna je u nizu iz edicije Ludbreka razglednica koju pokree Gradska knjinica i itaonica Mladen Kerstner iz Ludbrega. Nit vodilja pokretaa edicije sabrati je sve ono vrijedno i reprezentativno za na gradi, sve ono to ga predstavlja na najljepi nain. A to su nai znameniti Ludbreani, koji su pridonijeli razvoju svojeg rodnog mjesta ili su prenijeli glas o njemu diljem zemlje i ire; to su kulturni, povijesni i drutveni dogaaji, tikleci koji predstavljaju ludbreku batinu. S ponosom i sa eljom da se ono to je vrijedno, zapie, a zapisano e ostati i sauvano, osmislili smo ovakve knjiice-razglednice. Svaka e od njih biti djeli sauvanih sjeanja, evokacija uspomena na drage Ludbreane i djela koja su stvarale vrijedne ludbreke ruke. Svaka od njih ono je najbolje to Ludbreg ima i s ime se eli pohvaliti, s radou istaknuti.

    Ova knjiica poklon je svakom Ludbreaninu, ali i razglednica koji e svaki Ludbreanin rado poslati dalje, pokloniti nekome koga eli upoznati s vrednotama gradia u kojemu ivi. Stoga, dragi itatelju, ugodno itaj, sjeaj se i pamti.

    Dragi itatelju,

  • Biblioteka "LUDBREKE RAZGLEDNICEKnjiga 2

    NaslovBOO HLASTEC - LUDBREKI PJESNIK

    AutorLidija Novosel

    NakladnikGradska knjinica i itaonica"Mladen Kerstner" Ludbreg

    LekturaLidija Novosel, prof.

    Tiskano uz potporu Grada Ludbrega

    "

    knjiica u Tvojim rukama jedna je u nizu iz edicije Ludbreka razglednica koju pokree Gradska knjinica i itaonica Mladen Kerstner iz Ludbrega. Nit vodilja pokretaa edicije sabrati je sve ono vrijedno i reprezentativno za na gradi, sve ono to ga predstavlja na najljepi nain. A to su nai znameniti Ludbreani, koji su pridonijeli razvoju svojeg rodnog mjesta ili su prenijeli glas o njemu diljem zemlje i ire; to su kulturni, povijesni i drutveni dogaaji, tikleci koji predstavljaju ludbreku batinu. S ponosom i sa eljom da se ono to je vrijedno, zapie, a zapisano e ostati i sauvano, osmislili smo ovakve knjiice-razglednice. Svaka e od njih biti djeli sauvanih sjeanja, evokacija uspomena na drage Ludbreane i djela koja su stvarale vrijedne ludbreke ruke. Svaka od njih ono je najbolje to Ludbreg ima i s ime se eli pohvaliti, s radou istaknuti.

    Ova knjiica poklon je svakom Ludbreaninu, ali i razglednica koji e svaki Ludbreanin rado poslati dalje, pokloniti nekome koga eli upoznati s vrednotama gradia u kojemu ivi. Stoga, dragi itatelju, ugodno itaj, sjeaj se i pamti.

    Dragi itatelju,

  • LUDBREGU

    Puno sem preel sveta,I fnogi lepi videl kraj,

    Al srce navek me je vlekloV Ludbreg, v zaviaj.

    Tu navek sonce je toplo.Si so ludi poznati,

    Ze starim prijateli dragi,Sigde se more zestati.

    Tu mladost ostavil sem svojo,Se tone i lepe cajte,

    I kak bi vas onda pozabil,Nit vi pozabiti najte.

    Navek ja mislim na teDragi moj Ludbreg zeleni.

    O kak bi rad bil vu tebiz pajdai dragi lubleni.

    Al doel bom doel nazaj,Makar ob vuri skradnji,Da vidim svoj dragi kraj

    I pozdrav poelem mu zadnji.

    (Boo Hlastec, Stari poti, 1970.)

  • LUDBREGU

    Puno sem preel sveta,I fnogi lepi videl kraj,

    Al srce navek me je vlekloV Ludbreg, v zaviaj.

    Tu navek sonce je toplo.Si so ludi poznati,

    Ze starim prijateli dragi,Sigde se more zestati.

    Tu mladost ostavil sem svojo,Se tone i lepe cajte,

    I kak bi vas onda pozabil,Nit vi pozabiti najte.

    Navek ja mislim na teDragi moj Ludbreg zeleni.

    O kak bi rad bil vu tebiz pajdai dragi lubleni.

    Al doel bom doel nazaj,Makar ob vuri skradnji,Da vidim svoj dragi kraj

    I pozdrav poelem mu zadnji.

    (Boo Hlastec, Stari poti, 1970.)

  • 7

    ivot u malom mjestu, iako bi neki rekli provinciji, sainjen je od nevidljivih prostornih i duhovnih niti kojima se grade veze i prijateljstva nezamisliva u velikim gradovima. ivjeti u malom mjestu najee znai stvoriti u sebi uporinu toku sigurnosti sainjenu od poznatih lica, dragih lokaliteta, ljepote i blagosti kraja, mirisa i ukusa doma. Ako se i izgubi zaviaj, tu uporinu toku nosimo u sebi cijeli ivot. Tako je i Boo Hlastec, ludbreki, kajkavski pjesnik, nosio Ludbreg u sebi kud god iao, i u svojim mu se pjesmama uvijek vraao.

    Roen je 19. sijenja 1923. godine u Ludbregu, gdje je proveo djeatvo i mladost te duboko upio rodni kraj.

    Boina sestra Vera sjea se jedne zimske anegdote, koja nam vjerno oslikava djeli Boina djetinjstva u Ludbregu:

    Na smrznutoj povrini Bednje brat Boo klizao se sa svojim prijateljima. I onih je davnih dana rijeka Bednja tekla kroz samo sredite Ludbrega, blizu ulice koja se zvala Mandovec. Na jednom tanjem sloju leda Boo je propao i naao se

    ivotopis pjesnika

  • 7

    ivot u malom mjestu, iako bi neki rekli provinciji, sainjen je od nevidljivih prostornih i duhovnih niti kojima se grade veze i prijateljstva nezamisliva u velikim gradovima. ivjeti u malom mjestu najee znai stvoriti u sebi uporinu toku sigurnosti sainjenu od poznatih lica, dragih lokaliteta, ljepote i blagosti kraja, mirisa i ukusa doma. Ako se i izgubi zaviaj, tu uporinu toku nosimo u sebi cijeli ivot. Tako je i Boo Hlastec, ludbreki, kajkavski pjesnik, nosio Ludbreg u sebi kud god iao, i u svojim mu se pjesmama uvijek vraao.

    Roen je 19. sijenja 1923. godine u Ludbregu, gdje je proveo djeatvo i mladost te duboko upio rodni kraj.

    Boina sestra Vera sjea se jedne zimske anegdote, koja nam vjerno oslikava djeli Boina djetinjstva u Ludbregu:

    Na smrznutoj povrini Bednje brat Boo klizao se sa svojim prijateljima. I onih je davnih dana rijeka Bednja tekla kroz samo sredite Ludbrega, blizu ulice koja se zvala Mandovec. Na jednom tanjem sloju leda Boo je propao i naao se

    ivotopis pjesnika

  • 8

    u hladnoj rijeci. Iz rijeke ga je jedva spasio njegov prijatelj Nikola Kon, idov, sin ljekarnika Kona, ija kua i ljekarna jo i danas stoje u centru Ludbrega. Velika srea bila je da je u Mandovcu ivjela naa baka Antonija Perin. Sav mokar i premrzao Boo je doao baki, koja ga je utoplila i uinila sve da se Boo neo-paeno mogao vratiti kui, naim roditeljima, koji su tek kasnije saznali za taj dogaaj i mladenaku avanturu.

    Otac Josip Hlastec, poznati i ugledni obrtnik, izgradio je obiteljsku kuu u Ludbregu, a majka Terezija radila je u Ciglani. Boo je osnovnu graansku kolu zavrio u Ludbregu, a srednju tehniku graevinskog smjera u Zagrebu. Po zanimanju bio je graevinski tehniar. Nakon kolovanja radio je u oevu graevinskom obrtu.

    9

    Boidar Hlastec (drugi red, u mornarskom odijelu) u 3. razredu osnovne kole, 1933. godine

  • 8

    u hladnoj rijeci. Iz rijeke ga je jedva spasio njegov prijatelj Nikola Kon, idov, sin ljekarnika Kona, ija kua i ljekarna jo i danas stoje u centru Ludbrega. Velika srea bila je da je u Mandovcu ivjela naa baka Antonija Perin. Sav mokar i premrzao Boo je doao baki, koja ga je utoplila i uinila sve da se Boo neo-paeno mogao vratiti kui, naim roditeljima, koji su tek kasnije saznali za taj dogaaj i mladenaku avanturu.

    Otac Josip Hlastec, poznati i ugledni obrtnik, izgradio je obiteljsku kuu u Ludbregu, a majka Terezija radila je u Ciglani. Boo je osnovnu graansku kolu zavrio u Ludbregu, a srednju tehniku graevinskog smjera u Zagrebu. Po zanimanju bio je graevinski tehniar. Nakon kolovanja radio je u oevu graevinskom obrtu.

    9

    Boidar Hlastec (drugi red, u mornarskom odijelu) u 3. razredu osnovne kole, 1933. godine

  • 10

    Boidar Hlastec s kolegama iz tehnike kole u Zagrebu (prvi dolje slijeva)

    11

    Ubrzo po povratku u Ludbreg zapoeo je Drugi svjetski rat te se mladi Boo 1943. ukljuio u antifaistiku borbu, pridruivi se ujaku Rudolfu Perinu i bratu Ivici koji su ve prije otili u partizane. U ratnom vihoru izgubio je nekoliko lanova obitelji. Tako je i Boin otac Josip 1944. godine odveden prvo u Lepoglavu, a 1945., prilikom deportacije u Jasenovac, izgubio mu se svaki trag. Danas na Spomen groblju u Lepoglavi stoji kamena kocka s njegovim imenom. Sam je Boo u ratu bio ranjen u lijevu ruku, koju su mu tada htjeli amputirati, meutim nije dao. Ruka se oporavila, dodue ne u potpunosti, ostala je malo deformirana.

    Po povratku iz rata zaposlio se u Ludbregu u Kotarskom graevnom poduzeu, kasnijem ORAH-u, i bio zaduen za obnovu mostova i regulaciju rijeke Bednje. 1947. godine oenio se Anom Fresl, Samoborkom, koja je po dekretu radila kao uiteljica u osnovnoj koli u Hrenici. 1948. godine rodila im se ki Jasminka. To je ujedno bila godina Rezolucije Informbiroa pa se i Boo naao kao meta neosnovane hajke zbog tzv. neprijateljskog djelovanja u duhu propagande Informbiroa. ak je neko vrijeme proveo u istranom zatvoru, a

  • 10

    Boidar Hlastec s kolegama iz tehnike kole u Zagrebu (prvi dolje slijeva)

    11

    Ubrzo po povratku u Ludbreg zapoeo je Drugi svjetski rat te se mladi Boo 1943. ukljuio u antifaistiku borbu, pridruivi se ujaku Rudolfu Perinu i bratu Ivici koji su ve prije otili u partizane. U ratnom vihoru izgubio je nekoliko lanova obitelji. Tako je i Boin otac Josip 1944. godine odveden prvo u Lepoglavu, a 1945., prilikom deportacije u Jasenovac, izgubio mu se svaki trag. Danas na Spomen groblju u Lepoglavi stoji kamena kocka s njegovim imenom. Sam je Boo u ratu bio ranjen u lijevu ruku, koju su mu tada htjeli amputirati, meutim nije dao. Ruka se oporavila, dodue ne u potpunosti, ostala je malo deformirana.

    Po povratku iz rata zaposlio se

Recommended

View more >