Embed Size (px)
Citation preview
BRD.J 46 LIPAN.J 2001
ENClKLOPEDlo.J5Kl CA5DPl5 7.A MLADEi
Sadrzaj._ Kvrgavi borovi
Stanji 011 mamu/ovaca
-. Moskva
Poxled na ru\ku prije>taillicu
......111m,
III
Zasticena podrucja Hrvatske
Hmtski porkovi prirode
Jadranske ribe otrovnice
Pauci i goluOOI'( IU n"be
Oupini
Simpatiino rudo tVIJ!u,ije
Uzgoj morskih organizama
KoJiko nos hrane oaant?
Teorije 0 nastanku planeta
OdgoVIJn' no teilro pitonja
Polimeri i plasticne mase
! Simelitki polimeri i -ryte Pfilime[i1O(ije
Obojeni metali
Dobivanje i uporabo
Staljin i SSSR
Trijunifi !rogedija
Dragi citatelji,pozdravljamo vas vedri i nasmijani poput ovog dupina na naslovnici.
Tim simpaticnim i inteligemnim vodenim sisavcima posvecenje opsezan tekst i informativan posteL Kao sto vidite, pazljivo
citamo vasa pisma.
Ispunjavamo i obecanje da cemo nastaviti 5 opisomzasticenih podrucja u nasoj zemlji. Evo ih, na punih sest stranica!
Priblizava se ljeto; neki su vee na Jadranu jer tamo stanuju, a neki jedvacekaju da se tamo zapute. Da loptanje \.1 vodi (moru!) i brCkanje u plieacimane zavrsi susretom s nekim bodljikavcima zakopanim u pijesku, ne bi bilo
lose obuti sandall' iii neku drugu obucu za vodll. Naravno da vastekstom 0 jadranskim ribama otrovnicama ne namjeravamo plasiti i
odvraeati ad kupal~a 1I moru. Medutim, ipak se vi obujte.
Kako bilo da bilo, lijepo se zabavite i dobra se odmorite.
Dovidenja u mjnu!
- -, ~~-r P L 0,1\
Pretplatom na i'asopis ostvarite niz pogodnosti.(Vidi Izlog knjiga!)
l1li Aleksandar Solzenjicin
Ne[JIJkomi nobeloVIJr
Kraj europskog kolonijalizma
Veliko povlarenje iz koJonija
Drvo znallja mozere nac'i i na lnternetu,na adresi:httpilwww.drvo-znanja.com
l1li Rast pucanstva
51? \'t('a guz,:a no lemlji
__ Atlas - Mauritanija, Maroko i Zapadna Sahara
_ Kviz
Drvo rnanja - enciklopedijski c<l50pis za mladeiN"lo" origin.l" Tru of K"aw!,dgr, Th, romprrh,""," "fmncr work for oil 111, famil,': ©Ma,,"oll (o","dis, Par/work> Ltd 1995
IlI"i mj.,.cno lijekom ,kolsh ~od;"e.
Na,lovni,,: Dupioi © coto SpringIzdavac: SysPrint d,o.o., XIV. trokul8A. \0020 2ag"b; ul. 01/6558 740, fax 6558 741. e-mail: infO@~Ylpri"t.hr • Broj iiro-raeu"., 30104-601-77360 ' Za i,d.v.fa: mr. se. Zialko Knewvi!'
• Urednica: Rra~b Savi!' ' Graficka priprema: Ve~n, Olah • Grafii'ko oblikovanje: Marij ,na Jeli!' • RedaklOri: mr. sc. Davorka Zil'Tl)"'Maljkovii IKvrg.'; oora,;; Dupim1: mr. sc "'rda Sk,krlja Wzgoj mors.jh OWmi;amo!:dipl. ing. Prrdrag Rolo' (Polimm i plosti,", mw!; doc, dr. 'c Bon,lav Grgin ISrolji" iSSSR; Kraj ,uro,Is'og koJo"ijoliz",ol: prof, dr. ~c Drale" Njog,i IMo,'VtI; Rolt pulo"ltv<l; Arlo, _Mou,jro"ijo, Moral:o , ZQpodna Sohor.j
• Aulari: mr. so, Davorl<a ZWlly-M,ljkovi, IZoW,,,,o padrol}o Hrvorskt!: doc. dr. sc, Zoro" T.dic Uod,o",k, rib, olrovlll<4 prof, dr. '" Vladis Yuj"ovic' (Twrij, 0""t,"ku plo",lol • Pr~vodi{elj i: P"drog Rolus. D,vorka livny·M,ljkm;c.NedaSIolkelj.· Kompjutorski slog: Sy~Print d.o.o 'T;~ak: RADIN REPRO I ROm. Zagrrbacka 194, 10000 Zagreb
Rje!enjem Ministarstva prosvjrtr i 'porta Repubhkt H"'mke od 24. ruj~a 1998. godill~, (Jsopis Drm t"O"jo odobrav, ,~ za ~por,b\l kJO pomocnl izvor znanja \I os~oVTlim i srednjim lkolama.ISSN 1331-2022 • Zagreb,2001.e
BRD.J 46 LIPAN.J 2001
ENClKLOPEDlo.J5Kl CA5DPl5 7.A MLADEi
Sadrzaj._ Kvrgavi borovi
Stanji 011 mamu/ovaca
-. Moskva
Poxled na ru\ku prije>taillicu
......111m,
III
Zasticena podrucja Hrvatske
Hmtski porkovi prirode
Jadranske ribe otrovnice
Pauci i goluOOI'( IU n"be
Oupini
Simpatiino rudo tVIJ!u,ije
Uzgoj morskih organizama
KoJiko nos hrane oaant?
Teorije 0 nastanku planeta
OdgoVIJn' no teilro pitonja
Polimeri i plasticne mase
! Simelitki polimeri i -ryte Pfilime[i1O(ije
Obojeni metali
Dobivanje i uporabo
Staljin i SSSR
Trijunifi !rogedija
Dragi citatelji,pozdravljamo vas vedri i nasmijani poput ovog dupina na naslovnici.
Tim simpaticnim i inteligemnim vodenim sisavcima posvecenje opsezan tekst i informativan posteL Kao sto vidite, pazljivo
citamo vasa pisma.
Ispunjavamo i obecanje da cemo nastaviti 5 opisomzasticenih podrucja u nasoj zemlji. Evo ih, na punih sest stranica!
Priblizava se ljeto; neki su vee na Jadranu jer tamo stanuju, a neki jedvacekaju da se tamo zapute. Da loptanje \.1 vodi (moru!) i brCkanje u plieacimane zavrsi susretom s nekim bodljikavcima zakopanim u pijesku, ne bi bilo
lose obuti sandall' iii neku drugu obucu za vodll. Naravno da vastekstom 0 jadranskim ribama otrovnicama ne namjeravamo plasiti i
odvraeati ad kupal~a 1I moru. Medutim, ipak se vi obujte.
Kako bilo da bilo, lijepo se zabavite i dobra se odmorite.
Dovidenja u mjnu!
- -, ~~-r P L 0,1\
Pretplatom na i'asopis ostvarite niz pogodnosti.(Vidi Izlog knjiga!)
l1li Aleksandar Solzenjicin
Ne[JIJkomi nobeloVIJr
Kraj europskog kolonijalizma
Veliko povlarenje iz koJonija
Drvo znallja mozere nac'i i na lnternetu,na adresi:httpilwww.drvo-znanja.com
l1li Rast pucanstva
51? \'t('a guz,:a no lemlji
__ Atlas - Mauritanija, Maroko i Zapadna Sahara
_ Kviz
Drvo rnanja - enciklopedijski c<l50pis za mladeiN"lo" origin.l" Tru of K"aw!,dgr, Th, romprrh,""," "fmncr work for oil 111, famil,': ©Ma,,"oll (o","dis, Par/work> Ltd 1995
IlI"i mj.,.cno lijekom ,kolsh ~od;"e.
Na,lovni,,: Dupioi © coto SpringIzdavac: SysPrint d,o.o., XIV. trokul8A. \0020 2ag"b; ul. 01/6558 740, fax 6558 741. e-mail: infO@~Ylpri"t.hr • Broj iiro-raeu"., 30104-601-77360 ' Za i,d.v.fa: mr. se. Zialko Knewvi!'
• Urednica: Rra~b Savi!' ' Graficka priprema: Ve~n, Olah • Grafii'ko oblikovanje: Marij ,na Jeli!' • RedaklOri: mr. sc. Davorka Zil'Tl)"'Maljkovii IKvrg.'; oora,;; Dupim1: mr. sc "'rda Sk,krlja Wzgoj mors.jh OWmi;amo!:dipl. ing. Prrdrag Rolo' (Polimm i plosti,", mw!; doc, dr. 'c Bon,lav Grgin ISrolji" iSSSR; Kraj ,uro,Is'og koJo"ijoliz",ol: prof, dr. ~c Drale" Njog,i IMo,'VtI; Rolt pulo"ltv<l; Arlo, _Mou,jro"ijo, Moral:o , ZQpodna Sohor.j
• Aulari: mr. so, Davorl<a ZWlly-M,ljkovi, IZoW,,,,o padrol}o Hrvorskt!: doc. dr. sc, Zoro" T.dic Uod,o",k, rib, olrovlll<4 prof, dr. '" Vladis Yuj"ovic' (Twrij, 0""t,"ku plo",lol • Pr~vodi{elj i: P"drog Rolus. D,vorka livny·M,ljkm;c.NedaSIolkelj.· Kompjutorski slog: Sy~Print d.o.o 'T;~ak: RADIN REPRO I ROm. Zagrrbacka 194, 10000 Zagreb
Rje!enjem Ministarstva prosvjrtr i 'porta Repubhkt H"'mke od 24. ruj~a 1998. godill~, (Jsopis Drm t"O"jo odobrav, ,~ za ~por,b\l kJO pomocnl izvor znanja \I os~oVTlim i srednjim lkolama.ISSN 1331-2022 • Zagreb,2001.e
DRVO ZNANJA 11
Jadranske ribe otrovnice
Na Zemlji xivi ()ko 22 000 vrs/ariba. 0(1 toga ih se 200 smatt-a
rihallJa. olrovlliclI1llfl. UJadramlje zabiljeiello oka 380 vrs/{, riha§
od {ega je oko 20 vrsta otroV110.
Na poCcrku [reba reei cia posmji razlikaizmcdu o!rovnih iivotinja i iivorinja Of
1"O'.'llica. Zi"minje ouovnicc su one kojeu svojim rijelima proizvode ouov i posjcdujurazliCitc aparart' I oruda (npt. bodlje ili lUbe)cia ga iZr.lvno unesu u eijdo znve iii fin povr!inu svoga rijela. T."lkvc livorinje zovemo j05 i
fancfotoksi~nim iivorinjama (g[(:. /allerQi, obc;frkiko". ot'rov). Kazemo da su re iivorinjc aktivno orrovnc. ~Iedurim, neke Zlvorinjc nisu aktivno otrovne. U njih it' QU0Y sm;csrt"fl negdje u[ijclu. Do trovanja dolazi kada rakvu iivOI:injupojedemo. Te Zivotinje zovemo pasivno ouovnim, kripwtoksicnim (gri. krip/M, skrovir, sakriven) iii otrovnim iivotinjama.
Ribe mogu biti fanerowksii'ne iii kriptotoksicnc, Primjer kriptotoksii'nih riba su neke ribekuglal:e (porodica 1efmdontidae), (ije je mesona cijeni u Japanu. Medutim, one- u tijdu nosejak onoy tenodotoksin (1TX) koji zaustavljapritenos iiytanih impulsa. Ako se dijelo\'i tijdakoji sadric ono\' ne uklonc u potpunosti, nakonkonzumacijc dolazi do smrtonosnog troyanja.
... Skrpina (Scorpaena scrofa) iivi nakamenitom i hridinastom dnu. Ne plivaaktivno. nego uglavnom len na dnu. Otrovniaparat sastoji se od otrQvnih i1ijezda koje supavezane s bodljama na lednim perajama.
Od oyakyog novanja uJap:lnu godanje umrenekoliko dcsct:!ka IjuJi.
Od na.sih jadronskih kriptotoksil:nih riba poznate su jeguljc (AI/gllil/a f/llg/lillal cija jc krv 0[
tOyna, aka se kuhanjem iii lx{enjem oe neutralilira. Slicnc OttO\'C u krvi imaju ugor (ConKer«mgtr) i murinc (Mllrama ht!t"P i /llnmffltl lI"iwlor). .Medutim, mnogo 5U opasnijc razne nbeouo\'nicc.
Zutulje i golubankeOve ribe- imaju hrskavicni k05tur i evolueijskisu starije cd riba kostlmjaca. Zlltuljc (porodiea DaJ)'dfidflt) i golubanke (porodica i\f.Jliobatidal) imaju poseban, pJosnat obJik tijcla. Prsne su im pcraje jako razvijene i ribc pliv:!)uma!uii njima sJj{no bo Jro price maSU krilirna. Od dviju Icdnih peraja razviIa se bodlja, a
...... Obicna i:utulja (Dasyati.s pa.stinaca)ima poseban oblik tijela jer se testozakopava u pijesak. Plivanje. tj. pokretinjenih peraja podsjeiaju na kretnJepticjih krila u letu.
DRVO ZNANJA 11
Jadranske ribe otrovnice
Na Zemlji xivi ()ko 22 000 vrs/ariba. 0(1 toga ih se 200 smatt-a
rihallJa. olrovlliclI1llfl. UJadramlje zabiljeiello oka 380 vrs/{, riha§
od {ega je oko 20 vrsta otroV110.
Na poCcrku [reba reei cia posmji razlikaizmcdu o!rovnih iivotinja i iivorinja Of
1"O'.'llica. Zi"minje ouovnicc su one kojeu svojim rijelima proizvode ouov i posjcdujurazliCitc aparart' I oruda (npt. bodlje ili lUbe)cia ga iZr.lvno unesu u eijdo znve iii fin povr!inu svoga rijela. T."lkvc livorinje zovemo j05 i
fancfotoksi~nim iivorinjama (g[(:. /allerQi, obc;frkiko". ot'rov). Kazemo da su re iivorinjc aktivno orrovnc. ~Iedurim, neke Zlvorinjc nisu aktivno otrovne. U njih it' QU0Y sm;csrt"fl negdje u[ijclu. Do trovanja dolazi kada rakvu iivOI:injupojedemo. Te Zivotinje zovemo pasivno ouovnim, kripwtoksicnim (gri. krip/M, skrovir, sakriven) iii otrovnim iivotinjama.
Ribe mogu biti fanerowksii'ne iii kriptotoksicnc, Primjer kriptotoksii'nih riba su neke ribekuglal:e (porodica 1efmdontidae), (ije je mesona cijeni u Japanu. Medutim, one- u tijdu nosejak onoy tenodotoksin (1TX) koji zaustavljapritenos iiytanih impulsa. Ako se dijelo\'i tijdakoji sadric ono\' ne uklonc u potpunosti, nakonkonzumacijc dolazi do smrtonosnog troyanja.
... Skrpina (Scorpaena scrofa) iivi nakamenitom i hridinastom dnu. Ne plivaaktivno. nego uglavnom len na dnu. Otrovniaparat sastoji se od otrQvnih i1ijezda koje supavezane s bodljama na lednim perajama.
Od oyakyog novanja uJap:lnu godanje umrenekoliko dcsct:!ka IjuJi.
Od na.sih jadronskih kriptotoksil:nih riba poznate su jeguljc (AI/gllil/a f/llg/lillal cija jc krv 0[
tOyna, aka se kuhanjem iii lx{enjem oe neutralilira. Slicnc OttO\'C u krvi imaju ugor (ConKer«mgtr) i murinc (Mllrama ht!t"P i /llnmffltl lI"iwlor). .Medutim, mnogo 5U opasnijc razne nbeouo\'nicc.
Zutulje i golubankeOve ribe- imaju hrskavicni k05tur i evolueijskisu starije cd riba kostlmjaca. Zlltuljc (porodiea DaJ)'dfidflt) i golubanke (porodica i\f.Jliobatidal) imaju poseban, pJosnat obJik tijcla. Prsne su im pcraje jako razvijene i ribc pliv:!)uma!uii njima sJj{no bo Jro price maSU krilirna. Od dviju Icdnih peraja razviIa se bodlja, a
...... Obicna i:utulja (Dasyati.s pa.stinaca)ima poseban oblik tijela jer se testozakopava u pijesak. Plivanje. tj. pokretinjenih peraja podsjeiaju na kretnJepticjih krila u letu.
2 JADRANSKE RIBE OTROVNICE
... Golub kosir (Myliobatis aquila) pliva naslican naein kao i zutulja. Kao i Ulutulje,otrovne bodlje, kojih mote biti do tri,smjeUene su na repu. Bodlje su na<l:ubljenei mogu iz:azvati znatna ostetenja tkiva.
cepna se peraja pretvorila u dugi rep. U zutuIja se kolltura prsnih pc::raja nastavlja na glaVll, raka ria gla"a s tijelom tvori romboidan oblik. U goluLallki se glava izrlvaja iz prednjegdijela tijela. Leda su koJ obiju skupiJlll tamnusrneda iIi tamnosiva, a crbuh je bijel iii sivobiJd. Goluhankc i zutulje vole rople, plitke vode i pjeUano dna u knjt se mugu llkopavari
Ljeti dolaze bliit ohari cia hi se mrijcstik. Jaku 51.1
ro iskljuCivo marsh: ribc, uJu7:noj Amcricj tivi inekoliko slatkovcxlnih vrsta zuculja Ciji ulxxlmoze biti opasan po iivor. U inozemstvu se ponekad mogu vidjeti mladunci slatkovodnih zutulja u rrgovinama tropskim akvarijskim ribama.U nas iivi nekoliko vrsta golubanki i zurulja.Najbrojnije su obitna zurulja i golub kosir,
Obicna zutulja (Das)'atiJ pastinaca) narasteprosjdno 150 centimetara (od vrha glave do vrha repa). Zivi na pjeskovitim dnima i hrani semanjim hesktaljdnjacima. Meso joj nijc jako cijcnjeno, ali se cestQ moze nab na ribarnicama.
Golub kosir (AI)'/iovatiJ aqlli/a) naraste do 250em duljine, a vc]iki primjcrci mogu biti tdki 1 do60 kg. U ostalim je znacajkama sliean zutulji,ali mu je meso puno ukusnije.
Zutulje 1 golubovi imajll oa korijenu repa jednu do tri bodljo::, duge i do 30 em. BoJlja je narubovima nazubljcna, a oa njezinom donjem diJelu u <Iva se kanaliea nalaZl zlijezda kOla proizvodi Otrov. Citava)e bodlja, zajedno sa zlijezdom,
... Pauk bijelac (Trachinus draco) najcesta jevrsta paukovki u nas. Zivi na pjescanim dnima u koja se rado ukopava. testo se mozevidjeti na ribarnicama. Otrovne bodlje nalazese na lednoj peraji i skrinim poklopcima.
obavijena membranom koja je stiti oJ manjihO;telenja, Oa hi ubole, ove ribe "podiiu" repi brzim udarom gadaju Zrtvu. PostO su uhodi vrlobrzi i velike snage, hodlja testo duboko prodre uranu, a nazubljcni rubovi jc sire. Pritom se kidaovojnica i ilijczda te se orrov izbacuje U ozlijedena tkivo.
Ove se ribe najtcSce love ostima "pod SVI
eu" i parangalima. lskusni rihari dobro poznajuopasnost, pa swga ribi odmah odsijeku rep. Zato su u ribamicama golubovi i iutulje uvijek bezrcpa. Ribari amattri rijetko love ave ribe.
T Za razliku od pauka bijelca, paukmrkulj (Trachinus radiatus) zivi nahridinastim i kamenitim dnima.Naraste Yeti od pauka bijeka,a otrovni aparat im je isti.
2 JADRANSKE RIBE OTROVNICE
... Golub kosir (Myliobatis aquila) pliva naslican naein kao i zutulja. Kao i Ulutulje,otrovne bodlje, kojih mote biti do tri,smjeUene su na repu. Bodlje su na<l:ubljenei mogu iz:azvati znatna ostetenja tkiva.
cepna se peraja pretvorila u dugi rep. U zutuIja se kolltura prsnih pc::raja nastavlja na glaVll, raka ria gla"a s tijelom tvori romboidan oblik. U goluLallki se glava izrlvaja iz prednjegdijela tijela. Leda su koJ obiju skupiJlll tamnusrneda iIi tamnosiva, a crbuh je bijel iii sivobiJd. Goluhankc i zutulje vole rople, plitke vode i pjeUano dna u knjt se mugu llkopavari
Ljeti dolaze bliit ohari cia hi se mrijcstik. Jaku 51.1
ro iskljuCivo marsh: ribc, uJu7:noj Amcricj tivi inekoliko slatkovcxlnih vrsta zuculja Ciji ulxxlmoze biti opasan po iivor. U inozemstvu se ponekad mogu vidjeti mladunci slatkovodnih zutulja u rrgovinama tropskim akvarijskim ribama.U nas iivi nekoliko vrsta golubanki i zurulja.Najbrojnije su obitna zurulja i golub kosir,
Obicna zutulja (Das)'atiJ pastinaca) narasteprosjdno 150 centimetara (od vrha glave do vrha repa). Zivi na pjeskovitim dnima i hrani semanjim hesktaljdnjacima. Meso joj nijc jako cijcnjeno, ali se cestQ moze nab na ribarnicama.
Golub kosir (AI)'/iovatiJ aqlli/a) naraste do 250em duljine, a vc]iki primjcrci mogu biti tdki 1 do60 kg. U ostalim je znacajkama sliean zutulji,ali mu je meso puno ukusnije.
Zutulje 1 golubovi imajll oa korijenu repa jednu do tri bodljo::, duge i do 30 em. BoJlja je narubovima nazubljcna, a oa njezinom donjem diJelu u <Iva se kanaliea nalaZl zlijezda kOla proizvodi Otrov. Citava)e bodlja, zajedno sa zlijezdom,
... Pauk bijelac (Trachinus draco) najcesta jevrsta paukovki u nas. Zivi na pjescanim dnima u koja se rado ukopava. testo se mozevidjeti na ribarnicama. Otrovne bodlje nalazese na lednoj peraji i skrinim poklopcima.
obavijena membranom koja je stiti oJ manjihO;telenja, Oa hi ubole, ove ribe "podiiu" repi brzim udarom gadaju Zrtvu. PostO su uhodi vrlobrzi i velike snage, hodlja testo duboko prodre uranu, a nazubljcni rubovi jc sire. Pritom se kidaovojnica i ilijczda te se orrov izbacuje U ozlijedena tkivo.
Ove se ribe najtcSce love ostima "pod SVI
eu" i parangalima. lskusni rihari dobro poznajuopasnost, pa swga ribi odmah odsijeku rep. Zato su u ribamicama golubovi i iutulje uvijek bezrcpa. Ribari amattri rijetko love ave ribe.
T Za razliku od pauka bijelca, paukmrkulj (Trachinus radiatus) zivi nahridinastim i kamenitim dnima.Naraste Yeti od pauka bijeka,a otrovni aparat im je isti.
Uhvacene iutulje i gnlubovi mlataraju rePJmi tako pokQ~avaju ubosti. Kod llboda ovih ribajavljaju sr: najlr:Scr: loblm boloVI, crvenilo 1 oticanjr: rane. Bol nijr: tako jab bto nakon ubodapaukovki, ali mr:hanilko osteeenje rane moiebiti matno, i to zbog snage udarca repom. Unr:kih sr: Ijudi jaw i poremeeaji u disanju, tjeskoba, smctnjc vida, povracanjr: i proljev, stoje znak Ja otrov moze djclovari na iivcani SlIS
tav. Cesto se na mjestll llbcxla znaju javiti i sekundame bakterijske zaraze. Posebno su opasniuboJi u vitalne organe. Opisan je 1 slucaj uboda vrlo velikog goluba u rrbllsnu ~lIpljinu, nakon lega su nastllpili sok i smrt.
PaukovkePwkovke (porodiea TI"(I(hmiwe) su najonovnijejadramke ribe. Osim u Jadranu, iive u Sredozemnom, Crnom i BaJrickom mom rc u ArlanrskomnceallU. U )aJranu zlve cetiri vrste; najzastuplJeniJe su pauk bijelae (TiwhinllJ d/"<lCO) 1 paukmrkulj (T>mhiw/J radialm). Pauk bijelae najzastllpljr:niji jr: od .wih paukova. ZiVl na pjeskovitim i muljevitim dnima. Prosjecna mll jecJuljina okll 25 em. Zllt:kaswsive iii hijelosiveje boje, s ernim iii smedim prugama na bokovima. Meso mu je vrlo eijenjeno, a u Danskojse ra~\'io i PJseban ribolov na ovog pauka, (ijigodisnji ulov dosize i 1000 wna. NaroJ ovogpaub zove jos i ranj, pjeskuljar, bilae i pdinar.Od svih uboda paukovki kod nas, najvise ihprouzroci ova vrsta.
Pauk mrkulj (lrtUhifilis mdialftJ) iivi na kamenitim Jnima, a nataste do 40 em. Na.s pokojnitobikolog Jr. Zvonimir :Maretic navodi da jenajveCi primjetak koji je on vidio imao 46 emi teiio 1,1 kg. Glava ovog pallka tamne je boje, a na bokovima ima tamne mrlje i koluticekoji podsjecajll na leopardove sare. !-oleso mu jevrlo eijenjeno. Natodni na~ivi ovog pauka sumrkan, grebenaS, pauk od kamena i pagan.
Pauk emae (7im.hil/flS rmmem) vrlo je rijedak unas. Natane do 50 eemimetara, a ClOSt je 1I juznijim morima.
.... Beimek (Uransocopus scaber) zivi napjescanim dnima. Kao i Uostalih paukovki,meso mu je vrlo cijenjeno. Na skr.fnim poklopcima nalaze se bodlje, ali se ne moze sasigurnoscu utvrditi koliko je bezmek otrovan.
Najotrovniji od svih paukova je pauk zutae(7iu(hlllllJ vipem). Naraste do jr:dva 14 em, aliima vrlo jak orrov. U Jadranll je vrlo rijedak, pasrecom gotovO Ja 1 nema lIboda ove v!"Ste. Medutim, u sjevernim je morima pauk iura<.: vrlocest. Zato su nezgode u Ijetovalistima sjevernihmora relativno ceste. POSto je vrlo malr:n, ovajpauk nema nikakvu komereijalnll vtijeJnost.
Ubod paukovkiOtrOV[]l aparat paukovki sasroji sr: od bodlji izljezdanog tkiva koje proizvodi orrov. OtWVne bodlje paukova nalazr: sr: na prvoj lednojperaji te na skrinim poklopcima. Otrovnih lcdnih bocUji una pet do ScSI, a najdulja Sli dtuga itreta, koje u nekih primjetaka mogu biti i pn::ko2 em duge. Lec1ne otrovnr: bodlje na IX'precnornpr~jeku imaju oblik velikog slova T U dva selltora na bacULi nalazi i1jczdano tkiva koje proizvodi otrov. Citava Je l:xxJlja omotana tankomkozieom koja Stili otrovni aparat. KaJa paukubode, bodlja prodire u tijelo, kozica se pooere i,zbog pritiska, sadriaj otrovnih zlijezJa se izIuCi uubodnu ranll, BocUjc na skrinim poklopeima veee su, masivnije i imaJu oblik trokutastog vrhakoplja. 1 u njihovim sc morima nahze otrovnezlijezde, koje svoje proizvode uranu izba<.:uju na
DRVO ZNANJA 1.
<OIIl Nakon uboda puakovki ponekad semoze razviti i trajna invalidnost. Ovaj jepacijent uboden u desnu saku prijemnogo vremena. Vidljivo je da ne mozepotpuno skvrCiti prste.
isti nabn kao 1 zlijezde na lednoj peraji. Nekiauwri navooe da je onov paub po svojoj jakosti slican orrovu zmije ridovke. Sastav otrova mijenja sr: ovisno 0 spo!\! i godisnjem dobl!_ mllijaei su otrovniji, a OttOV je jaCi Ijeti i zavrijeme mrijeScenja,
Ubod pauka vrIo je bolan, a ubodene ga 050
be OpislljU "kao da ieZe, pali i svrdla u rani'·. Bolu poeetku IX'smje sve jab, a nakon 15-30 mi~
nuta gotovo nepodnoSljiva. Neki navoc!c da scsiri niz citav ubocleni dio tijela i ide "do srea"'. Uliteraturi je zabiljezeno cia je neki ribar sa Sjevemog mora sam "ebi sjekitom odsjekao prS!u koji je bio uboclr:n, da bi se tiJcSio uiasnih bo~
lova. Ubodna rana obicno dosta krvari, a mjestoulxxla najprije PJbijeli, a kasnije poetveni i poplavi. Otok se siti oJ mjesta uboda; ako je primjeriee uboc!cn prst, owk moze ~ahvatiti i'iravllrukll i prosititi se na rame. Na mjestll ubodaPJnekacl sr: stvore rnjehutiCi isplllljcni bisrwmtekuCinom, a osil1l boli tu se moie osjeeati 1 utrnulOSL Osoba ubodena u ruku lesro izjavljujc kako je rub roliko klonula Ja je ne mazeni pomaknuti. Oteklina najcesec traje nr:koliko dana, ali S\1 zabiljdelll 1 slueajevi u kojih jetraJala po nekoliko mjeseei. Simpromi trovanja su obicno sarno lokalni, ali ponekad se javIjaju i sunptol1li kao sro su slihoca usta, hladniwoj, vrtoglaviea, ffillcnina, povrJ.Canjr:, pa lak igubitak svijesti. Zvonimit Marctic navocli slucajzene koju jc ubo pauk bd ga je pokusala skinuti s udiee. Zena se onesvijestila, pala iz CameaII more i bila bi se utopila da je nije spasila PJsada carnea koji jc sillcajno naiSao.
Zanimljivo je da btoj uboda pallkovki rastes porasrom turizma. Ljeti paukovi bijelci (kojii ubodu najVise Ijudi) dolazr: u plitke vode elabi se mrijesrili. Tu se susrecu s brojnim turistima kojl Jure na pjesc<\ne plaie uiivajuCi usuneu i moru. Kupali se najldir: llhorlll ga<:aJllCi po plibcil1la PJe~canih plaia u i'ije su dnoukopani paukovi. U posljednje vrijcme javljase jos jedna skupina ubodenih curista - ribii'i
Uhvacene iutulje i gnlubovi mlataraju rePJmi tako pokQ~avaju ubosti. Kod llboda ovih ribajavljaju sr: najlr:Scr: loblm boloVI, crvenilo 1 oticanjr: rane. Bol nijr: tako jab bto nakon ubodapaukovki, ali mr:hanilko osteeenje rane moiebiti matno, i to zbog snage udarca repom. Unr:kih sr: Ijudi jaw i poremeeaji u disanju, tjeskoba, smctnjc vida, povracanjr: i proljev, stoje znak Ja otrov moze djclovari na iivcani SlIS
tav. Cesto se na mjestll llbcxla znaju javiti i sekundame bakterijske zaraze. Posebno su opasniuboJi u vitalne organe. Opisan je 1 slucaj uboda vrlo velikog goluba u rrbllsnu ~lIpljinu, nakon lega su nastllpili sok i smrt.
PaukovkePwkovke (porodiea TI"(I(hmiwe) su najonovnijejadramke ribe. Osim u Jadranu, iive u Sredozemnom, Crnom i BaJrickom mom rc u ArlanrskomnceallU. U )aJranu zlve cetiri vrste; najzastuplJeniJe su pauk bijelae (TiwhinllJ d/"<lCO) 1 paukmrkulj (T>mhiw/J radialm). Pauk bijelae najzastllpljr:niji jr: od .wih paukova. ZiVl na pjeskovitim i muljevitim dnima. Prosjecna mll jecJuljina okll 25 em. Zllt:kaswsive iii hijelosiveje boje, s ernim iii smedim prugama na bokovima. Meso mu je vrlo eijenjeno, a u Danskojse ra~\'io i PJseban ribolov na ovog pauka, (ijigodisnji ulov dosize i 1000 wna. NaroJ ovogpaub zove jos i ranj, pjeskuljar, bilae i pdinar.Od svih uboda paukovki kod nas, najvise ihprouzroci ova vrsta.
Pauk mrkulj (lrtUhifilis mdialftJ) iivi na kamenitim Jnima, a nataste do 40 em. Na.s pokojnitobikolog Jr. Zvonimir :Maretic navodi da jenajveCi primjetak koji je on vidio imao 46 emi teiio 1,1 kg. Glava ovog pallka tamne je boje, a na bokovima ima tamne mrlje i koluticekoji podsjecajll na leopardove sare. !-oleso mu jevrlo eijenjeno. Natodni na~ivi ovog pauka sumrkan, grebenaS, pauk od kamena i pagan.
Pauk emae (7im.hil/flS rmmem) vrlo je rijedak unas. Natane do 50 eemimetara, a ClOSt je 1I juznijim morima.
.... Beimek (Uransocopus scaber) zivi napjescanim dnima. Kao i Uostalih paukovki,meso mu je vrlo cijenjeno. Na skr.fnim poklopcima nalaze se bodlje, ali se ne moze sasigurnoscu utvrditi koliko je bezmek otrovan.
Najotrovniji od svih paukova je pauk zutae(7iu(hlllllJ vipem). Naraste do jr:dva 14 em, aliima vrlo jak orrov. U Jadranll je vrlo rijedak, pasrecom gotovO Ja 1 nema lIboda ove v!"Ste. Medutim, u sjevernim je morima pauk iura<.: vrlocest. Zato su nezgode u Ijetovalistima sjevernihmora relativno ceste. POSto je vrlo malr:n, ovajpauk nema nikakvu komereijalnll vtijeJnost.
Ubod paukovkiOtrOV[]l aparat paukovki sasroji sr: od bodlji izljezdanog tkiva koje proizvodi orrov. OtWVne bodlje paukova nalazr: sr: na prvoj lednojperaji te na skrinim poklopcima. Otrovnih lcdnih bocUji una pet do ScSI, a najdulja Sli dtuga itreta, koje u nekih primjetaka mogu biti i pn::ko2 em duge. Lec1ne otrovnr: bodlje na IX'precnornpr~jeku imaju oblik velikog slova T U dva selltora na bacULi nalazi i1jczdano tkiva koje proizvodi otrov. Citava Je l:xxJlja omotana tankomkozieom koja Stili otrovni aparat. KaJa paukubode, bodlja prodire u tijelo, kozica se pooere i,zbog pritiska, sadriaj otrovnih zlijezJa se izIuCi uubodnu ranll, BocUjc na skrinim poklopeima veee su, masivnije i imaJu oblik trokutastog vrhakoplja. 1 u njihovim sc morima nahze otrovnezlijezde, koje svoje proizvode uranu izba<.:uju na
DRVO ZNANJA 1.
<OIIl Nakon uboda puakovki ponekad semoze razviti i trajna invalidnost. Ovaj jepacijent uboden u desnu saku prijemnogo vremena. Vidljivo je da ne mozepotpuno skvrCiti prste.
isti nabn kao 1 zlijezde na lednoj peraji. Nekiauwri navooe da je onov paub po svojoj jakosti slican orrovu zmije ridovke. Sastav otrova mijenja sr: ovisno 0 spo!\! i godisnjem dobl!_ mllijaei su otrovniji, a OttOV je jaCi Ijeti i zavrijeme mrijeScenja,
Ubod pauka vrIo je bolan, a ubodene ga 050
be OpislljU "kao da ieZe, pali i svrdla u rani'·. Bolu poeetku IX'smje sve jab, a nakon 15-30 mi~
nuta gotovo nepodnoSljiva. Neki navoc!c da scsiri niz citav ubocleni dio tijela i ide "do srea"'. Uliteraturi je zabiljezeno cia je neki ribar sa Sjevemog mora sam "ebi sjekitom odsjekao prS!u koji je bio uboclr:n, da bi se tiJcSio uiasnih bo~
lova. Ubodna rana obicno dosta krvari, a mjestoulxxla najprije PJbijeli, a kasnije poetveni i poplavi. Otok se siti oJ mjesta uboda; ako je primjeriee uboc!cn prst, owk moze ~ahvatiti i'iravllrukll i prosititi se na rame. Na mjestll ubodaPJnekacl sr: stvore rnjehutiCi isplllljcni bisrwmtekuCinom, a osil1l boli tu se moie osjeeati 1 utrnulOSL Osoba ubodena u ruku lesro izjavljujc kako je rub roliko klonula Ja je ne mazeni pomaknuti. Oteklina najcesec traje nr:koliko dana, ali S\1 zabiljdelll 1 slueajevi u kojih jetraJala po nekoliko mjeseei. Simpromi trovanja su obicno sarno lokalni, ali ponekad se javIjaju i sunptol1li kao sro su slihoca usta, hladniwoj, vrtoglaviea, ffillcnina, povrJ.Canjr:, pa lak igubitak svijesti. Zvonimit Marctic navocli slucajzene koju jc ubo pauk bd ga je pokusala skinuti s udiee. Zena se onesvijestila, pala iz CameaII more i bila bi se utopila da je nije spasila PJsada carnea koji jc sillcajno naiSao.
Zanimljivo je da btoj uboda pallkovki rastes porasrom turizma. Ljeti paukovi bijelci (kojii ubodu najVise Ijudi) dolazr: u plitke vode elabi se mrijesrili. Tu se susrecu s brojnim turistima kojl Jure na pjesc<\ne plaie uiivajuCi usuneu i moru. Kupali se najldir: llhorlll ga<:aJllCi po plibcil1la PJe~canih plaia u i'ije su dnoukopani paukovi. U posljednje vrijcme javljase jos jedna skupina ubodenih curista - ribii'i
14 JADRANSKE RIBE DTRDVNICE
amateri. Loy na rib<: paaulom iz i'amca poscaujc gotovo univerzalna zabava u Ijctnim mjcsccima. Pasco je pauk vdo prozdrljiv, lako se lovina paml1u. Kada ga se izvui"e jz vode, on sckoprca 1 nakostrijdi bodljc, pa pri skidanju sudicc !aka Jalazi do uboda. Zvonimir MaTcticnavoJi zanimljiv sIlica; iz svoje lijdnjekc prak-
.. Skrpina je prozdrljiva riba i laka se tovi.lpak, najcesci su ubodi skrpine kod zena,jeT do njih dolazi prilikom ciscenja.lskusni rlbari rijetko se ubodu jer znajumanipulirati ovom ribom.
se: u ambulanru jt dosao njemacki [urist koji jesa suborn dania v[diet! s 11 paukova bijdaca.Nikomc nije bila jasllO kaka jc uspio ulovitiII riba, ada ga pri skid~mJll s udice niti jednanije ubula. To jt uspjdo tek dvanaesro). Iskusni ribari rij(:rko dotive ubod jer j(: oni majuvjdro skinuti s udice iIi izvaditi iz oka nueZe.
U porodicu paukovki pripada JO~ i bezmek(UralJOJmjJIIs srabcr). I on Zivi n;l. pjcitamn dnima,ana skd.nim poklopcima illla zavinute bodlje.11edutim, jo.~ se uvijek ne moze rvrdiri da jcbd:mek Otrovan. Neki ljudi navode da Sll nakon bczmckova uboda osjecali tmce oko rane,laganu bal, a pojavilo se i crvenilo. Drugi tvrdeda i nakon jaeih lllxxia nisu, osim mehanickogostdcnja, osjecali neke posebne simptome. Akobezmek J jest Otrovan, orrov mu je puno slabijinego ottov ostalih paukovki.
SkrpinkeOd riba skrpinki (parodica Sm,paenidae) u Jadranu zivi vise vesta, ali su na)znacajnije sheina(Smlpaena so·o/a) i skrpun (SWljN/CIM jlOrms). Skrpina naraste do 40 em (veliki primjerci i pteko50 em!), a skrplln oko 20 cm (veliki primjerei ipreko 30 cm). Obj(: vrste, a poscbno skrpina,cijenjen(: su ribc vrlo ukusnog mesa. \'elike skrpine mogll teziti I preko 4 kg i prava su posbstica. Obje vrste five uglavnom na hridinastimdnima, gdje se skrivaju \I procjepima.
OtroVllJ apHat skrpinki slican jc otrovnomapararu paukovki, ali im je oerov puna slabiji.Nakon uboda se javlja ervenilo i lokalno otic-anje, ali simptomi najeesce brw nestaju. ZanimIjivo je da paukovke najceSce bodll muskarce,jer se oni bave riholovom, a shpinke zene,koje stradaju CisteCi ribu.
MurineU nas five ohiena murina iii munna zuco;arka(Alflraena helena) i mmina crnjka (Gylllllothorax
IIlIlmlor) koja je puno rJeda. ~Turme imaju duguljasto, zmijoliko tijelo. Narastll oko jedanmetar (vrlo vcliki primj(:rci i pn~ko 1,3 m(:cra)i mogu teziti pn:ko 8 kg. Zive na hridinastOmdnu, gdjc se skrivaju u procjepima. Meso imjc kvalitetno, ali nije svugdje tr-tzeno, vjerojatno zaw sto mmina izglcdom poosjda na zmiju.Usprkos mnogim tvtdnjama, do danas nije moguee dokazati orrovnQSt murina. Murine imajuvrlo vdike zube I jak stisak cdjusti. Oslin toga,to su vrlo agrcsivne ribe. Vjerojatno je da simptomi ugriza potjecll od jakog mchaniCkog osteeenja rane i jakog stiska eeljusri. Najc:dce odmurina stradaju ribari dok ih skidaju s parangala iii vade IZ vrk U opasnosri se nabze i neiskllsni ronioci koji im ncoprcZllO prilaz(:. Mminapritom najceSee ne bjeZi, nego napada. Ugriz jevrlo pk, a ncki su ribari nakon susrcta s vrlo velikom murinom oscali i bez dijela pesta na ruci.
... Najblifi srodnik skrpine je skrpun(Scorpaena porcus). Zivi na hridinastimdnima, ali je nesto tamnije obojen negoskrpina. Kao i U skrpine, meso mu je vrlocijenjeno i smatra se poslasticom.
14 JADRANSKE RIBE DTRDVNICE
amateri. Loy na rib<: paaulom iz i'amca poscaujc gotovo univerzalna zabava u Ijctnim mjcsccima. Pasco je pauk vdo prozdrljiv, lako se lovina paml1u. Kada ga se izvui"e jz vode, on sckoprca 1 nakostrijdi bodljc, pa pri skidanju sudicc !aka Jalazi do uboda. Zvonimir MaTcticnavoJi zanimljiv sIlica; iz svoje lijdnjekc prak-
.. Skrpina je prozdrljiva riba i laka se tovi.lpak, najcesci su ubodi skrpine kod zena,jeT do njih dolazi prilikom ciscenja.lskusni rlbari rijetko se ubodu jer znajumanipulirati ovom ribom.
se: u ambulanru jt dosao njemacki [urist koji jesa suborn dania v[diet! s 11 paukova bijdaca.Nikomc nije bila jasllO kaka jc uspio ulovitiII riba, ada ga pri skid~mJll s udice niti jednanije ubula. To jt uspjdo tek dvanaesro). Iskusni ribari rij(:rko dotive ubod jer j(: oni majuvjdro skinuti s udice iIi izvaditi iz oka nueZe.
U porodicu paukovki pripada JO~ i bezmek(UralJOJmjJIIs srabcr). I on Zivi n;l. pjcitamn dnima,ana skd.nim poklopcima illla zavinute bodlje.11edutim, jo.~ se uvijek ne moze rvrdiri da jcbd:mek Otrovan. Neki ljudi navode da Sll nakon bczmckova uboda osjecali tmce oko rane,laganu bal, a pojavilo se i crvenilo. Drugi tvrdeda i nakon jaeih lllxxia nisu, osim mehanickogostdcnja, osjecali neke posebne simptome. Akobezmek J jest Otrovan, orrov mu je puno slabijinego ottov ostalih paukovki.
SkrpinkeOd riba skrpinki (parodica Sm,paenidae) u Jadranu zivi vise vesta, ali su na)znacajnije sheina(Smlpaena so·o/a) i skrpun (SWljN/CIM jlOrms). Skrpina naraste do 40 em (veliki primjerci i pteko50 em!), a skrplln oko 20 cm (veliki primjerei ipreko 30 cm). Obj(: vrste, a poscbno skrpina,cijenjen(: su ribc vrlo ukusnog mesa. \'elike skrpine mogll teziti I preko 4 kg i prava su posbstica. Obje vrste five uglavnom na hridinastimdnima, gdje se skrivaju \I procjepima.
OtroVllJ apHat skrpinki slican jc otrovnomapararu paukovki, ali im je oerov puna slabiji.Nakon uboda se javlja ervenilo i lokalno otic-anje, ali simptomi najeesce brw nestaju. ZanimIjivo je da paukovke najceSce bodll muskarce,jer se oni bave riholovom, a shpinke zene,koje stradaju CisteCi ribu.
MurineU nas five ohiena murina iii munna zuco;arka(Alflraena helena) i mmina crnjka (Gylllllothorax
IIlIlmlor) koja je puno rJeda. ~Turme imaju duguljasto, zmijoliko tijelo. Narastll oko jedanmetar (vrlo vcliki primj(:rci i pn~ko 1,3 m(:cra)i mogu teziti pn:ko 8 kg. Zive na hridinastOmdnu, gdjc se skrivaju u procjepima. Meso imjc kvalitetno, ali nije svugdje tr-tzeno, vjerojatno zaw sto mmina izglcdom poosjda na zmiju.Usprkos mnogim tvtdnjama, do danas nije moguee dokazati orrovnQSt murina. Murine imajuvrlo vdike zube I jak stisak cdjusti. Oslin toga,to su vrlo agrcsivne ribe. Vjerojatno je da simptomi ugriza potjecll od jakog mchaniCkog osteeenja rane i jakog stiska eeljusri. Najc:dce odmurina stradaju ribari dok ih skidaju s parangala iii vade IZ vrk U opasnosri se nabze i neiskllsni ronioci koji im ncoprcZllO prilaz(:. Mminapritom najceSee ne bjeZi, nego napada. Ugriz jevrlo pk, a ncki su ribari nakon susrcta s vrlo velikom murinom oscali i bez dijela pesta na ruci.
... Najblifi srodnik skrpine je skrpun(Scorpaena porcus). Zivi na hridinastimdnima, ali je nesto tamnije obojen negoskrpina. Kao i U skrpine, meso mu je vrlocijenjeno i smatra se poslasticom.
