4
- rt ati vase oaš God. 1. IIBENII(. 12. Uatopa4a 1930. Radimo za mir l l Oblteljakl · krizl je vet! doata velika l oajetljin. pa baca mnoae dule u u neudo1'0ljstvo, u Ji vota. Društvena i ekonomska kl'lz11 IV'Ilda •e još jako i mnoai do!ta naivno, nadaju ae, da 6e boliševizem donijeti raj na aemljf, pa aa tim idej•rus. Pri2.1::ajfmo. mnogi- ms, lj'lldl je dan.a teiko 11 !ivotu. No u onim lj11dima i obite· ljima, jiidje aunce vjere ne grije nji· bovo ar(e, je vile osjetljiv, tele ae podnoai nevolJe dann. Svim ovim duiame, koje trpe, treba da avi dobri lutolici i djelima donuu utjehu, što je ssmo vjera dobroga i ljubelljivoga BC' ga· vjeka . mofe da doneae, i da molP za njih. To te D mnoatms vjeru, u koju au molda kolebati. ba rata nesavjesni neatojali au, da stvore jez naroda i Crkve, one Crkve, koja je btla uvijek najbolja majka naifm nerodu u njegovim crnim i vedrim danima l koja je od Das Hrvata kulturan narod. Govorilo se narodu, da ona govori •amo o drugom svijelu i da zabo- ravlja na ovaj, a ipak nitko više od Crkve nije nastojao, kaošto kod dn1gih nareda, tako i kod nsa, da vjeru l proavjetu pomefe težaku i rPdoiku i reznim socijalnim i institucija· ma, kao što su zsdrvge, bbgajne i društva , eda fm tako olakša breme !ivota. Svuda te nntojalo. l to atvo i dobri avjetovnjaci, da se hrani i ljubav prema Crkvi ll srcll i u duši našega naroda. Bogu hvala, da možemo kazati, nuda, jer ne umo kod Hrvata, u cijeloj Jugodaviji , u narodu sa vjerske abane Idemo Dl boljtl, manifestacija lju- bavi Isusu u Zsgrebu i ona je tome jaki dohz. Bilo bi i bolje, da amo avi, evatko na no- me mjeatu, ulili svu noju du!noal Ako zaiata ljubimo CrkvP, nije do· ata, da joj d a demo nole aree, treba da joi dsdemo svoju detnfcu. Rad u Akciji se kato- Ucime ho gorl'iva potreba. Crkn to trsžl od svalu ga vJernika za apaa duie,svoga bližnjega. Koii katolik biti ntposlubn glaau Pe- tra, sv. Oca Papt'l Stavimo ae dakle na poaao i redimo n aocilslnl (druitnni) mir i red u ovoj avano j dolini t Poka· fimo narodu predavanjima v-eliki aocijalni rad Crkve , sve tamo od kojih je bila da!noat, da pomažu siroma- be. Ocrtajmo mu veliki red benedik· tfnakou rede pod gulom ,.Moli i radi·. Zuuatavimo se dulje kod mo- dernoas doba i priksJimo mu za- aldnl rad velikoga Pape Lava Xlll., pa Kreta i drugih apo•tola, koji su mnogo za vjenko·ekono011ko nde.ra n arG ds. Sudjelujmo i radimo Ito više u avim karit ativn im društvima l ahmovsms, u J s vnoi Dobrotvornoati, u Konferencijama av. Vinlra, da do- nuemo blsgu aetr- pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i božanaioga koji je .P djelonti i Uz Akcl iu mora dn ide paralelno naše ksritativno dlelonnje na kori st tolikih siromaha, •irola, boleanib i zapuštenih. Prksžimo die· Uma , što m že ljubav, li oja crpi kod Boga avoju snsgu. svC'ju d cbrotu, avoje pregarsnje. Mi znadf1J10, da ne t em o riješiti to pitanj e; znademo, da uvijek biti nama siro- maha i nevoljnika. Ali je irak kr· dufnost, da ubJsžimo, št o je vile zlo i bol kao šio i to- Uke drcštve11e neprav de, koje do- vode i pone ljude do klanja do do B&moub6istva. Sirimo istinu i prav'cu, a oaobito dobrotu , ljubav i m Dj elujmo BroJ 18. dahom apoetolata avuda, adle mo- lemo l Or11Aho oajetitt plod na- le-'• krUaoako1a miroltubfvog dje- lovanja. Žrh'a i Eah"risUta - to nets bude nale da ua· mognemo Ito bolje vrliti onu misiju, radi koje je Spuiteli dolso na avijet l redi koje je osnovao svet11 CrkVlll Jofe Ženidba .ŽenidbA je vez mlllltarca i Jen- Ike, od Bol{a 111 vanje liud•koga roda. Jrr je uata- novlfena od Boga, uto svi oni, koji su proti Bogu i proti Njegovim za- konima, jesu i proti fenidbi. Zato je bnidba bila kamen smutnje svim krivovjercl01a. svlm odmetnicima, avim pokv a renim Po naravi potomci Adsmovi o- sklonost jednoaa !!pola pra ma drvgomu l naravno na zdru- Jenje prama gore spomenutoj svni. U !ivina to ie . koli !ivina mora slijediti. Kod ljudi je sa mo velika sklonost, koju kao razborito mora da ravna raau- mom i voljom , prama stanovitim Boljim zskonima i naravnom Prvim ljudfma je rekao: Ra- slite i mno!ite se i zemlju! Ove Stvoritelja aodrfe blagPalov, kojim Bog da zdrufenje pojedinoga ljudskog psra bude plodno, a nije nikakva npo- vijed, da se svi moraju ženiU. .Ženidba je temelj i obitelji ;; Obit elj je glavna stanica ljudskoga društva. Neprijatelji ljudskoga dro- Atva au neprijatelji obitelji i neprija- telji ženidbe. Zato je !enidba sta- novitim avjetimB, da može iz nje niknuti obitelj. .Ženidba ae temelji na ljubavi , a ne na struti ni nn vremenftom intereeu. 2enfdba ima svoje ugodnoati, aU l svoje poteškot!e. Ona je veliko bre- me, teško i puno odgovornosti. Zato

BroJ 18.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_18.pdf · 2012-02-28 · nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i ogorčenom čovjt-čanstvu,

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BroJ 18.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_18.pdf · 2012-02-28 · nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i ogorčenom čovjt-čanstvu,

-rt ati vase oaš

God. 1. IIBENII(. 12. Uatopa4a 1930.

Radimo za đruAtvenl mir l ređ l Oblteljakl ·krizl je vet! doata velika l

oajetljin. pa baca mnoae dule u očaj,

u neudo1'0ljstvo, u razočaranje Ji vota.

Društvena i ekonomska kl'lz11 IV'Ilda

•e još jako oaje~aju, i mnoai do!ta

naivno, nadaju ae, da 6e boliševizem

donijeti raj na aemljf, pa očijukaju

aa tim idej•rus. Pri2.1::ajfmo. mnogi­

ms, ve~ini lj'lldl je dan.a teiko 11

!ivotu. No u onim lj11dima i obite·

ljima, jiidje aunce vjere ne grije nji·

bovo ar(e, očaj je vile osjetljiv, tele

ae podnoai nevolJe dann. Svim ovim

očajnim duiame, koje trpe, treba da

avi dobri lutolici riječju i djelima

donuu utjehu, što je ssmo vjera

dobroga i ljubelljivoga BC' ga· ~o vjeka.

mofe da doneae, i da molP za njih.

To te D mnoatms ojačati vjeru, u

koju au molda počeli kolebati.

ba rata nesavjesni dema~ozl

neatojali au, da stvore jez Između

naroda i Crkve, one katoličke

Crkve, koja je btla uvijek najbolja

majka naifm nerodu u njegovim

crnim i vedrim danima l koja je od

Das Hrvata učinila kulturan narod.

Govorilo se narodu, da ona govori

•amo o drugom svijelu i da zabo­

ravlja na ovaj, a ipak nitko više od

katoličke Crkve nije nastojao, kaošto

kod dn1gih nareda, tako i kod nsa,

da šireći vjeru l proavjetu pomefe

također težaku i rPdoiku i reznim

socijalnim i ekonoma~im institucija·

ma, kao što su zsdrvge, bbgajne i

pripomočna društva, eda fm tako

olakša te~o breme !ivota. Svuda te nntojalo. l to svećen·

atvo i dobri avjetovnjaci, da se hrani

i sačuva ljubav prema Crkvi ll srcll i u

duši našega naroda. Bogu hvala, da

možemo kazati, nuda, jer ne umo

kod Hrvata, već u cijeloj Jugodaviji,

u narodu sa vjerske abane Idemo

Dl boljtl, Veličajna manifestacija lju­

bavi Euharističnom Isusu u Zsgrebu

i ona je tome jaki dohz. Bilo bi

i bolje, da amo avi, evatko na no­

me mjeatu, ulili svu noju du!noal

Ako zaiata ljubimo CrkvP, nije do·

ata, da joj d a demo nole aree, treba

da joi dsdemo svoju detnfcu. Rad

u Katoličkoj Akciji name~e se kato­

Ucime ho gorl'iva potreba. Crkn to trsžl od svalu ga vJernika za apaa

duie,svoga bližnjega. Koii će katolik

biti ntposlubn glaau livućega Pe­

tra, sv. Oca Papt'l Stavimo ae dakle na poaao i

redimo n aocilslnl (druitnni) mir

i red u ovoj avano j dolini t Poka·

fimo narodu pučkim predavanjima

v-eliki aocijalni rad katoličke Crkve,

sve tamo od oan~tka đskona, kojih

je bila da!noat, da pomažu siroma­

be. Ocrtajmo mu veliki red benedik·

tfnakou rede pod gulom ,.Moli i

radi·. Zuuatavimo se dulje kod mo­

dernoas doba i priksJimo mu za­

aldnl rad velikoga aocijalno~ Pape

Lava Xlll., pa nsše~o;a Kreta i drugih

apo•tola, koji su mnogo učinili za

vjenko·ekono011ko podiRnuče nde.ra

n arG ds. Sudjelujmo i radimo Ito više

u avim karitativn im društvima l o·

ahmovsms, u J svnoi Dobrotvornoati,

u Konferencijama av. Vinlra, da do­

nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr­

pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom

i ogorčenom čovjt-čanstvu, ~lijedeći

božanaioga Učitelja, koji je .P čeo

djelonti i učiti".

Uz Katoličku Akcl iu mora dn ide

paralelno naše ksritativno dlelonnje

na korist tolikih siromaha, •irola,

boleanib i zapuštenih. Prksžimo die·

Uma , što m že ljubav, li oja crpi kod

Boga avoju snsgu. svC'ju dcbrotu,

avoje pregarsnje. Mi znadf1J10, da

ne t em o riješiti to pitan je; znademo,

da če uvijek biti među nama siro­

maha i nevoljnika. Ali je irak kr·

ščanaka dufnost, da ubJsžimo, što je

vile mopuče, zlo i bol kao šio i to­

Uke drcštve11e neprav de, koje do­

vode i pone ljude do klanja među

bra~om, do oča j a, do B&moub6istva.

Sirimo istinu i prav' cu, a oaobito

dobrotu , ljubav i m ilosrđel D jelujmo

BroJ 18.

dahom apoetolata avuda, adle mo­

lemo l Or11Aho ~e oajetitt plod na­

le-'• krUaoako1a miroltubfvog dje­lovanja. Apo~tolat, Žrh'a i Eah"risUta

- to nets bude nale ~eslo , da ua·

mognemo Ito bolje vrliti onu misiju,

radi koje je Spuiteli dolso na avijet

l redi koje je osnovao svet11 CrkVlll Jofe

Ženidba .ŽenidbA je vez mlllltarca i Jen­

Ike, odrrđena od Bol{a 111 ruplođi·

vanje liud•koga roda. Jrr je uata­

novlfena od Boga, uto svi oni, koji

su proti Bogu i proti Njegovim za­

konima, jesu i proti fenidbi. Zato je

bnidba bila kamen smutnje svim

krivovjercl01a. svlm odmetnicima,

avim pokvarenim kričanima. Po naravi potomci Adsmovi o­

sječaill sklonost jednoaa !!pola prama

drvgomu l naravno nagn uće na zdru­

Jenje prama gore spomenutoj svni.

U !ivina to ie n•~o . koli !ivina

mora slijediti. Kod ljudi je samo

velika sklonost, koju čovjek, kao

razborito biče, mora da ravna raau­

mom i voljom, prama stanovitim

Boljim zskonima i naravnom čo·

doređu.

Prvim ljudfma Bo~ je rekao: Ra­

slite i mno!ite se i napučite zemlju!

Ove riječi evemogu~ega Stvoritelja

aodrfe blagPalov, kojim Bog čini, da

zdrufenje pojedinoga ljudskog psra

bude plodno, a nije nikakva npo­

vijed, da se svi moraju ženiU.

.Ženidba je temelj i u~jet obitelji

;; Obitelj je glavna stanica ljudskoga

društva. Neprijatelji ljudskoga dro­

Atva au neprijatelji obitelji i neprija­

telji ženidbe. Zato je !enidba ograničena sta­

novitim avjetimB, da može iz nje

niknuti obitelj. .Ženidba ae temelji

na međusobnoj ljubavi , a ne na

struti ni nn vremenftom intereeu.

2enfdba ima svoje ugodnoati, aU l

svoje poteškot!e. Ona je veliko bre­

me, teško i puno odgovornosti. Zato

Page 2: BroJ 18.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_18.pdf · 2012-02-28 · nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i ogorčenom čovjt-čanstvu,

atrana 3. f .... TGLDt , __ .. .

tzisbje - ~o polrtvo't~osti i !ll mo- 1veto je lapa l sveto se ~toni !lu·

prijegora. l tL Ljudi ~~o1 ični, koi a je a ~enid 1e naravnt uga Qr i kao

irfVi. ioji trllf"e llRIIU iqod1to i bez~ ~ tJ:eba-..da. S.tL.cldJ .. U~OD!!.~ ito

.htiluo lhlienje, bje!e od lenidbe. Ih d od~diii a Q~Jledu -No jer je ljubav pofrtvovna, zato fe -· gr-ađansiffi prava. No jR i~ !enidba

ona uvlel ženidbe i žeoidbene. sreće. eakramenat, n. Crkva tumači nauk

No prava ljubav ne mo!e da ·· b 'V glede nje i o• ačaje •'fi bude nego između dvojice. -Zalo j~ glede njezine dopultenosti valj~-

1 !enidba vez iapu·~~ . dvojice. Mno- npatj. tofenstvo nije po Božjoj volji, pak _ ....... __... __ _

'fi dim o i u mnogožeiUitvu, da se jedna "Konzultor" Petiić . na BZ8YU fena smatra pravom, a ostale au ll, ·prsdta njoj niJe, Za u~goj djece po· tr..ebita je trajna i zajednička ljubav i 'akrb oca i majke. Zato ženidba mora biti nerar.rješiva. Kako Gospo­din hukrst kafe, tako je Bog ve6 u početku odredio, a .što je Bog zdru­jia, čovjek neka se razdružuit 11

Sve ovo je već po naravnom za­konR. No ovu naravno avezu Go· spodin je posvetio i uzdignuo na dostojanstvo n. sakramenta.

Zato Crkva i govori: 11 Ženidba je av.,ta atv!l~" - i dovodi do zaključ­ka, da je zatd valja svelo dielooati, jer av.- Pavao uči, da je "veliki sa-

.~

kramenat. u Kristu i o Crkvi". Jer le ženidba kršćana veliki sa­

kramenat, te nameće velike obveze i velik9 odgovornost, Bog je bliao­alivlje i pomaže svojem milošću.

Zato se treba na nju $Velo orioraviti.

Clemenceau i redovnica kad je Clemenceao bio prvi put

ministar predsjednik francuske vlade, oboli na smrt. lako je otrovno mrzio sve što je bilo katoličko. ipak je za njegovateljiCQ u bolesti izabrao -redovnica sestro Teonestu.

Kad je minula smrtna pogibelj, opet je o!ivjela stara mržnia. Nekoga jutra reče sestri Teonesti: "Noćas

sam imao strašne aanje. Snivao sam, da ate. umrli, a da nijeste imali vre­mena, da se ispovjedite. Vaša je doša došla pred nebeska vrata. Dođe sv. Petar sav žalostan i reče: "Jako mi je Žlo, jadna sestrice, da ne mo­fete u nebo, jer se nijeste i•povje­dili :" Vi ste pak odgovorili: "Ta ni­jesam ae ni mogla, jer je smrt oena­danQ nadoAla"'. - "Znam, znam"­kaže aveti Petar - "Stoga idem u nebo, da polra!im kakvoga sveće­

nika, da vu Ispovjedi". Dogo, doao 1• nije bilo natrag. Napokon ipak

Nadalje se naš .lonzoltor" ljuti na predajedniltvo kongresa, Ito u brzojavnom pozdrava av. Oca Papi ističe, da le zaloll naše narodne bil­dućnosti u ljubavi pretna katoli6\[oj Crkvi i njenom vidljivom alavara na zemlji. Prema Petri~11 pred~jedniltvo kongresa moralo bi.bltt uvjereno, da

11 zalqg narodne badaćnosti svib Ju­goslavena ovisi o međa'!obnoi liu­bavi i pravoj kr5ćan'lkoi snošljivosti svib vjera i "vih plemena a ndoj narodnoj državi". Kako je llpet i ova hjava pooa dob:>vitodi i pameti! Katolici doista vide zalog n :lŠe narodne budu~nosti u medu$obnoi 1nošl/ivosti i tako su se vazda do

... sada od god. 1918. i ponalali. Oni so se a toi toleranciji tolill:o n 'l avirn stra11ama ponizili, da je mene toliko puta crvenilo stida po l ;co pokrilo

dol'te l žalo!loO izjavi : .,Jao! U cije· lom nebu nijesam mo5(ao naći ni jednoga '!većenika." I vl ste troj eli tako ailoo, da aarn se probudi'>." Cama sestra smiioći se odgovori mu: "Gospodine predsjedniče. ciljali ste dobro, alt ooazodill s'abol Zu nije aveti Petar sam tako reku6i prvi sTećenik o nebu?"

Za svjetskoga rata bio ie Cle­menceau opet ministar predsjednik:. Jednom ia ode časna sestra Teone­sta nešto moliti. u čekaonici je bilo sve puno. Clemeoceau pogleda kroz vrata ·i opBzi redovnlell. Odmah ie uvede n pisarnu. Predstavi je svojim čioo1niclma i reče: 110va me je u bolest~ tako ljubežljivo nie!lOvala, da ~mo postali pravi prijatelji!" Za· tim se okrene k redovnici i reče:

11 Možda Vi. časna, i ne znate, da ja niiesam niti kršten?" - • Tim bolje!" - odvrati čaana. - "Tako? A zašto?• - "Da ste bill krltenf, bili biste soda renegat - otpadnik. Tako ste pak

oie. Da su kato _ tolerantni. ~lUD.. Je dokaz .. · .. . ~1$.JJanje

st - atol e· cr -e t nje -napa-daJ.(u kat,Q.ll~ od ~rvlh pu­čet1k.. Sto su ave : o or-j ni!P,9vl pemag&'Či clo sada -' hlrMli ~t. vrhovno~• poglavice katoličke Crkve'? . o. sa e k H pretiT. toli6'' najviAtb vjerskih predsta voi ka u n aloj dt:favi kroz ovo nekoHk:o godina 'l 1Kolitn · je "adarija ltdlo il njihoYih usta? Otimali !ID nam crkve, ktall crkvene ključeve, priređivati demon­stracije u crkvama i inan crkava.

l nakon ave ga t rJga ti i tli staro­katolici i njihovi pomaga~i ueuđll•D

se govoriti katolicima o toleranciji. Oni. koli su jedini reprezentanti vjerskoga nemira u nas, koji i ne živu ni od čega drugoga nego od vjerske borbe J ·

01kako da se Petrić ljuti i na to, što bistopi nijeao objavili javnosti zaključaka konferencije, što su je odr­bH za vrijeme Eobaristij9kova kon­gren. U buduće ćamo se dakle po­praviti, pa ~emo sve zaključke bi­skupskih konferencij ll slati Niki Pe­triću i Marku Kalodjeri nil "nadlef­noat"l Neka se ne stra§e sfarokatolfci Ub zakli11čaka, jer oni nijesu stvarani u duhu oal"odne pjesme: .

Hoće jednom biti pre rna ~tla vi. Jali mojoi. lalf prema tvoioj l

samo nevjernik 1. •. " -"Jeste li čuli'? - obrati se Clemenceau (., Tigar11

)

prisutnima - "Vi ste ren~gati -otpadofci. a ja sam samo neviernik!"

Poslije pnbjeđe a svjehkom raJu doniiela je Clemenceau ne~a dep~t­

tacija iz Alzaclie kra~n lovor vii ena e. Clemencea&l ga. odnese ravno u z.a­vnd, ~die je bila ć . s Teonesta. i vlastoručno ga prt~da starješici Teobal• dini. Ona. sva presretne "azove sestre, veći o om iz Ah:aclie, da mu se za.b vaU za tako lasknvo priuanje. Na rastan­ku obvnti je "Ti~ar" (Clemenceau) .,;a ruku te hodajući s njom po hodniku reče joj: "Ta.ko, časna sestro starje­šice, mogli blao1o nas dvoje ići s-ve do Strauburga, pa još i dalje, sve do nebeskih vea.Uiu gdje bi sv. Pe­lar radi Vas otvorio i - meni!. .. .,

Također i u zadnjoj bolesti dvo· rila ga je sestra Teonesta. Sa.da je ala tio, d a se bliža konac i da ~e se redovnica u prvom redu pobrinuti za njegovu da_iu. Tko zaa, .da JDa

se ta is~oa. ,po Boilem tnlloar~u, nije rasplamtila u oganj očtUeni•l

Page 3: BroJ 18.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_18.pdf · 2012-02-28 · nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i ogorčenom čovjt-čanstvu,

oe od

tlo,

o'ti dr­

on· po­bi­Pe-

liri­oU ci ani

ri, l ~ filii~ glr')

lw" raJu

.roJte

Sls. ku VIII.

' l

Zalto •e u Ja~oqs~J k_,ojdta r~z.oo-ailo O bl sinJ pU S.roaamay~rq?

. l(.<lji je Ipak uzrok, da •e ko­j~ta ~ o javnosti ;azoosi~o o njema'! ·Nekoje nj~a,čke novine ao dapau trubile, da le otpao lli da č~ brzo ()l pasti od kt toličke Crkye.

Dva so tome razlol(a: leđan je, ilo j~ otezao, da objel~dani dekrete (odluke) vh.tikansk:oga sabore; a drugi je, što au starokatolicl zlor• bili oje­govo prijateljstvo. Da se osvrnemo danas na ovo zadnje. · U Rimu je bio na ·saboru prof. Friedrich, tobože kao teolog kardi­

nala Hobenlobe-a. On je bio !IVeče­nik iz Mfiochena i pristaša D6llin­gerov, pa je njemu slao u Mfincben iz Rima dopise o sabon. To je onda D61Uoger objelodanio kao "Rimska pisma". Tu je sve bilo iskri v lj eno. Tu su izišli. Strossmayerovi govori u preinačenom obliku. Kod tih je piaama sudJelovao i Lord Acton. D6llinger, Friedrich, Scbulte i Lord Acton nastojali su, da Strossmayera izlože i tako za se predobiju. Bi­skup Strossmayer je bio dobra srca, ieleći snkome dobro, pa pije ni mislio iz početka, :1.a čim idu D6llin-4Jer i nje!lovi drugovi.

Da je tako. vidi se h ove činje­

nice: 23. IX 1870. organizovali sa ae nezadovoljnici i p<'zvsli biskupe, koji •u bili u opoziciji na vstikan~kom

aaboru, neka ih pomognu. Strossmayer im od"ovori ljuhezrto. Scbulte je to pismo objelodanio. No i o tome se pismu na k 'wcu biskup StrossmQyer ovako izrafova: ,.Kad bi mi se joi jednom pružila zgoda sudjelovati u kome pokretu za crkvenu reforroa, tako bi je izveo, da ne prekioem -vez crkvenoga jedinstva". Tim bi­skup Strosarusyer očevidno iodirek,te (neizravno) upućuje starakatolike na pravi put. No oni za to ne baju, nego zlorabe njegovo susretljivost,

Kaanije je biskup Stro;'lsmayer to 11vidio, pa ipak nije s njima preki­nuo, oadajućl se, da će ih predo­biti za Crkvu. Kad se uvjerio, da to nije mo5(uće, sasma je s .nj i m a pr e k i n u o. Povjesničar Gran• deratb o "Geschichte des vatikani­tcben Koazila" (Povijest vatikanskoga •abora) ll m. dijela atr. 189. donio

je Strcus'!'fyerq e govore na temelju. s4ep q"~ [sfllz ~a pi.. n. a. Od Ue ae najbolje vidi, kako . so ,.Rfms a pi­sma" -tendencl()zn o (zlonamjernn) l•krlvUp te govorel

Progon katolička Crkva u GrčkoJ Goepodjn je prorekao, da če Nje­

gova Crkva i vjernici bili progonjeni. To se proročanatvo i iapanja, jer je 1btlja katolička Crkva tratno pro~o­niena sad na Jednom, aad na dru­gom krafu. Ner{dje je progonatvo krvavo, drur{ovdje bez krvi. Tko bi bio rekao, da čemo u XX. vijeku vidjeti obnovljena vremena Neroao­..Ja u Meksiku i nikad viđeni đa­voJski bije• u Rusiji!

Nije se čuditi! Crkva je katolička "grad Božji", proti .komu ae bez prestanka diže neprijatelj Bolji- So­tona. Njegovo oruđe je framaau stvo, koie, gdjegod mole, nastoji da rnši vjeru aopče, a osobito 11 prvom redu katoličko.

Sad je došao red na Grčku. U zadoje vrijeme, kao po do'lovoru, cijela !tampa je atala napadati sje­dinjene Grke, okri-vlj~jući ih, da šire propaganda na štetu "pravoslavne crkve•. Tako je uvijek i sngdje. Nekatolicima te pušta, da otimlju crkve i jll'oblja katolika, da ih grde t nap1daju, pa i tvorno, da ih od­vraćaju od katoličke Crkve. pa i protiv pozitivnih zakona, krivim pri­javama, mitom i t. d ., a mka Jedan nek:atolik pređe oa katoličku vjeru slobodnom voljom, eto tl progon­stva .

Sad je u Grčkoj ministar bogo­štovlja i nastsve jedan od poglavica ~rčiih framasuna. Ralumljivo je dakle, uito se spremao zakon, ko· jim bj se o~raničile i valjda uništile katoličke škole. Štampa je pripra­vljala tlo , napadajući na naj'lramotJliji način katoličke osobe i uatanove ne štedeći ni Sv. Oca, uaorkos zakonu, koji zabraojoje svaki napadaj na dr!avne i crkvene poglavice. Katolici prosvjedovahu, a ne to se mioistar­skom okružoicom zabrani upisivanje .zrčJce djece u tude šiole , to jest u katofičke, koje uopće vode l'edovnicil

Kad bi &veli Pavao Apo&tol da­na& iioio, bio bi 1igurno novinar.

B/Jkup Kelleler

atrua a .

· R~gpvQt. JI. Ivao: LOTr4(,. goni b.9lle~- da ne

bi•mo po nesrići Zilkaaum na Mlau. Lovre: Ne boj ~e, •triče, looaka

Mi<~a počimlje na 10 sati, a po t\lncu tek ie 9 utt.

Ivao : Po Misi ti č~š, Lovre, od­mah kući, a J• ču k mom pobratimo Marko na obid.

Lovre : N e moj se dugo zadrla tl striče l Ta znal, da će te naši oko· 6ant. koji nisu mogli k Miti, leljno očekivati .

Ivan: Ne znam, koliko ću se za­drlati. Međ11tlm ti si dosta pametan, da me danas kod ku6,e zaminiš. Po­mljivo slušaj danas sv. evanđelje i pro­po vid, da uzmogneš misto mene lipo ispripovida~; okučanima evanđelje i propovid. Bogu bTDla, otajstva znal, pak izmolite sveto ruzarije. Grihota bi bilo, da naši, k.oll nisu mogli k Misi, o ata o u bez d u bovne pouke i bez .r:ajedaičie molitve, koja je dra­gom Bogu tako uQodna.

Lovre: Striče, eno nam na vi­diko naše fopske crkve. "Klanjamo se Tebi, Isukrste, živi, rajsli kruše, Svetotajstvo veliko l"

. (Stric i sinovac molili sa nešto skupa, a nešto svaki u se. l tako a mt•litvi i sa b ranosti dođo:! .. do crkve. Po dovršen6j Misi ~ ..co dočeka

svoga pobratima Iva .. a, odvede ga svojoj ku~i, počasti ga, a po objedu rasplete se među niima rsz"ovor:)

Ivao: A sad mi lipo pričaj , ito je još govorio, Bože mi prosti, onaj Aatikrst.

Marko: Pobro moi. strah me je i kazati. Međ11 o1talim rekao je, da Bl. Div. Marija nije bez griha začeta.

Ivao: Jadi moji, što smo doče­

kali l To se je usudio reći pred na­šim svitom! Kako se· Boga nije bo­jao, kako ga nije bilo stidi

Marko: Ja sam ti jedva Izdržao sloiati. Nekoji so mu stali prigova­rati, a i prititi mu. A on se malko aplašio l ata o se ispriča vati: da tako uči njihova vira.

Ivan: A nije li lo krivovirstvo 'l Otkad pamtim, da sam živ, kod nas se je uvik na 8 proainca slavilo Bez­grišao Začeće BL D. Marije kao jedaR od največih avetkovioa. Pa to so i naši stariji kazivali, da je toga dana u !upi bilo uvik veliko mnoštvo naroda na sv. pričesti, kao da je Uskrs.

Page 4: BroJ 18.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_18.pdf · 2012-02-28 · nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom i ogorčenom čovjt-čanstvu,

atraai 4 . KA'I'OUK Jlr..a U. -;;

~~---------------------------------------------------------

Marko 1 Nile aa mo kod n aa Hrl·

,..tino Začete zapo"ridna net\:o .. tna,

"'~ po cilom nthl. Tl anti, da sem

ja u 01lsdoati k6 morner proputovao

pano po IVilD. Svuda po nitu kato·

lici "riruju u bezt~riloo aačt& DJ. D,

Marije i nada svethju njezin dan

Dl 8 proaiDCt, i to ll mnoJZO nSJn

sjajem ntaoU mo!tmo ml airomalni

aeljaci. Jyan 1 lol Imaju 1rca AOvoriti, dil

Je njibon vira stan, pran ma l Oni au odmetnici od Crkve i ed

Kriatove vlrel Eto, ovu lipu, atalu,

krićanaka nauku rule l u~e, da je

BL Divlca Marija bila u Rrlbu.

Marko: Nelra im se Boa amiluje,

ali ne ~rmo dopu!!ltitf, da nam vriđaja

Bolju i oda Majku. Anđeo Gabrijel

joj i e rekao : ,.Zdravo Marilo, m l·

l o 1 ti p u n a •.. l" l nala sveta ka·

toUčka vira vči osa, da se )e Bl. D.

Marija zBčela bez istočnoga grlba l

da je n~ u svom zače~v, u utrobi

avoj e ma jke sv. Ane, bila puna milosti.

Ivao: To •u ti !estoki k.rivovlrci.

Ja •e ai6sm, da je jednom nai fup­

n'k rekao u propovidf. da av. Oci

vele, da je Bl. D. Marija čiafija ud

samih anđela.

Marko: Z~ai. ito je, Ivane 'l Do·

đe li nam joi Iko ~ovoriti proti na­

Aoj avetoj viri , opreiit umo mu pete!

Ne remo mu dopuatiti, da 111ta o·

tVOri l Ivan : Tako bi trebalo, mol braj·

nel Ovo ie 11ramota, ito se kod nu

događa l Naši atari au pritill avako·

mu: U oko i u zakon ne kre~il

Drvodjelska radiona javljam cijenjenom općinstvu, da

AkademiJa O~ratja HKNSueza a po·

čaat preniJ. blekapa. Hrv. kat. nnr savez

u Stbeniku, da iaka!e . noje rlulnb ~tov"'11nje

svom biskupu l vođi preavlj. dru Jerolimu

Mileti u:Eeo Je zgodu l priredio svećaau •·

kademiju u počast njegovog Imendana. ll.

kademija j., potpuno aspjela, l ml smo

mnogo ubvslnl zsuzetnlm priređivsčima,

kao l svima, .1. oji su sudjelo veli o a akade­

mlj~ Ito su IJim dali per u ti lijepoga du­

Aevuog užitka l Uo su nam pokaull, da

trud l rad ns~ih duhovnih vođa l starijih

nije padao na oeploJno tlo. Jezgrovitim i

sadrf..-jDim prosluvcm otvorio je aksdemiju

omlaoioac g_ Ljt.oković M. pozdrniv~l

preavlj. g. blako\lpa koo uvijek doora oca i

pastira mladosti, čijoj se brizi, nastojanju i

ljubevl iruemo oajvl~e uhvalirl, Uo smo

jo~ lu l 'to napredujemo. ll. tsčka bila je

.Domovina•, dramatizovaoa deklamacija od

Arnolda. Nakon tuga ft> izveden komad

.Ztvio Papa•. Mladi d1letanll pokeze~li su

mnogo razumijevanja l svojski su se bili

uživjeli svaki a svoja ulog::~. Zenskl zbor

~.I.Jndno je otpjevao pod vrsnim dirlgova

uJem prof. g. Stlpičevića ~S Velebita klik se

ori" . a omladloac ll e g l. Je lijepo deklami­

rao ~Hrvatskom rodu • od I. Poljaka. Iza

toga je oila ritmićka studija .,Molitva·. A­

kademija je završena , a .,Smrću Dioklecija·

ua·, kod koje također moramo pohvalili

mar l volju naštb n lodlh dllefo011ta . K:w

~to je komad ,.Živio Pnpa" bio vrlo zgodan

za savremeni život, tako naoa je "Smrt

Dioklecijapa" oživjela u dubu boriJe i

pobjede ste~r l h kr~ćano, tako da su oba ko­

mndn b•la vrlo zgonnn izAbrana za ovu

prigodu. Koliko smo radosni nad ovukvrm

usp je hom, toliko fellow, do bi kroz ovu

priblif.llvajuću se sezonu jeseni l zime O·

kružje HKNSsveza čellće ok.upl jalo u Kat.

Onmu dobrim i lijej>im priredbama sav

kotollčk l Sibenik.

BARIŠA tAtE • VOOI[f sam prt>uđesio svoju radionu i

opskrbio je sa najmoderniJim strojevima, te sam u stanju svoje

poAtovaoe mušterije jeftino, solidno i navrijeme poslužiti.

BARIŠI\ ČAĆE. -O)

~

o Odlikovana voštarni[i1 firuo tolar -šibenik a il O) ...... ~ voltarllki maJator l 41plomlr&Dl p6tlar a .

<D tj

pro Iz~ađJujem : sve ' ' rsti svijeća, dupltro, uskrsnih stojulca ~(cereii'j'"Sa P. DO

p; ': l:: p.

• - .-t sv1m ur esuim znakovima, Iz prvorazredooga voska, brzo i solidno . DO ,....

; f! l ~erađJuJem: prema želji sve vrsti svr jeća iz voštaniii'"Uiomakš'J -- >o ......

o~aplna . - 11z ll&jpo.-oljlllje oiJene: : ·"'"' ·.1M tilo

O CD 'd a

'P. d' Proda.jem: finog vrca nog meda, 80-S.J% sa kadaljinog cvijeća:.Jz J:;: DO

:a~ mog uzornog pt'elinjaka, na molo l veliko. Med je vanredne Jjeko· -.... ~(l]

..... 111

vitostl zn plućne bolesti , grla , prs!l, prehlade ltd. U) ....

~ ~CD

KupaJe~: sve vrsti voštanih okapina, ulomaka l futog voska. OlD"

I1S . ~

>o o Po6aana diploma l alama medalJa.: DubroVDlk 1928.

tj

P-t DO

lzlolba katoll&e lta .. pe, !wloana je­

člnJrntc,., da smo Hrvati katoUcl u nilo._ '

~tampom mnogo zaostali n drugim kat0a

llčklm narodima, a osobitu i &a slabom- l

zlom &lampom a nalo! dr!avl • • Stojla g.

ala!oje svako hvalu potic•f l propaganda

za !Ureaje naše dobre, katoličke ~tampe. O

tu nrho je zan?etnollću l trnrtom · nallill

omla•Jinaca Krl!ara Okru!je HKNSaveu

piiredllo n K!ltollčkom Domu u nrdjelja

5. l mj. lzlol!Ju katollčke štttmpe. Okasno

l čedno priređenn pružala je lijep razgled,

dok Ill po zid m Ima !Jrojke ozoa{l(valo

nakladu l rasproslrnn)eoost. ldolbu )e sa

kratkim ~eovorom . nakon molitve prrsviJ.

biskupa g. dru M Ile tr, otvorio g. K u 114-

VIadlmlr, koji .je istaknur•, da, l ako u

skromnim razmjerama, Ipak mo!emo da

bademn zadovolj ni sa lom Izl< !born l da

nas 1SVe jače potakne os prop11gandu za

naše Ustave, revije l kujige. P1>stije qjega

odrfao jn predavanje o !ltsmpl vlč. g doo

Jo.§o Fellclnovlć. koji nam je u svoDI

kratkom govora pružio nove vidike l dao

dobre pouke sn !eljom, da bl l za nas Hr·

vste katolike ' ' rljedila nepisana šesta upo­

vljed crkvena: Ne čitaj zla ~ampu l - kako

l" to slavni Wiothorst kauo. Predavač jo

bio nagrađen za svoje prertavaoje prizna­

njtm i pljtskanjtm. Presvij. b i s k u p Je

nato još nadodao nekollko lijepih l poučnih

rrječ i , kako se Crkva uvijek brine za du­

Aevno dobro svojih vjrrnlka l svojim ih

aputnma čuva o.J poguboih ~teto, koje do­

nosi zla štampa Krotkom molitvom· b1la je

zavr~Poa ta svečanost l tada sa poajetolci

razgledali izložbu. Preko cl!eloge daoa bila

je otvorena l primale su se pretplate i na·

rurlžl.le za nu~e l 'stove l knjige. Marnim i

vrijednim n11!im omladinclma KrlfaJ Imap

koji su se za ovu izložbu najviše zaazeli.

neka je to na ćast. Želimo im sve bolj•

napredak.

Sjemenlltarcl u počast pres viJ. biskupu

priRodom njPgovog imendana priređuJu a

sjemeništu takođrr lijepu akademiju u ne­

djelJU 12. t. mj u 6 sati UV( čer. Na to se

upozo ruju sv1 cij . pozvanici.

rODMIRITE PRETPLATU l Evo već f

broja 18., a veći "j dio na Alb pretplatnika

olje jo~ odmfrlo svoje pretplate. Trolak

je znatan, Iznos premalen, te ne mofe

da pokrije · trolka. No ako se nl onaj

. mall Iznos - od p~ dinara - oe pla~

kako ćemo naprijed? Pozlvljemo 11toga

sve, da Ito prije lzvde svoju du!noat.

Osobito preporučamo onima, koji primaju

vliie !stisaka, da nam nastoje .svakoga

'!!eseca redovito podmiriti račun.

•Pasi jaganjce . moje l -Pasi ovce moie l•

Ja a • Petra {Iv. 21, 15 i 17)

.,KA'I'OLIK•, Wald IIVald tJe4an. - Pretplata go41111Je DID 30.- Za bloseautvo 4volltr'Uo. - 01laal po D&I'06l&ot

tirlll.-=-v1HDi•ttedcon nif1ire'iDsk: an6 . .JOBO FBLIOlliOVIO, Blbenlk, Glloa n. Marttaa. - A4rtaa are41lli&Ya l

•pray'l : IJbenlk, Pol&. pretlDao U. - ltampa: Pu6lla Tlakara, Bra6a ilata6lb pa. Petra, pre4staYal~ VJek. ••ta6U •