Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
-rt ati vase oaš
God. 1. IIBENII(. 12. Uatopa4a 1930.
Radimo za đruAtvenl mir l ređ l Oblteljakl ·krizl je vet! doata velika l
oajetljin. pa baca mnoae dule u očaj,
u neudo1'0ljstvo, u razočaranje Ji vota.
Društvena i ekonomska kl'lz11 IV'Ilda
•e još jako oaje~aju, i mnoai do!ta
naivno, nadaju ae, da 6e boliševizem
donijeti raj na aemljf, pa očijukaju
aa tim idej•rus. Pri2.1::ajfmo. mnogi
ms, ve~ini lj'lldl je dan.a teiko 11
!ivotu. No u onim lj11dima i obite·
ljima, jiidje aunce vjere ne grije nji·
bovo ar(e, očaj je vile osjetljiv, tele
ae podnoai nevolJe dann. Svim ovim
očajnim duiame, koje trpe, treba da
avi dobri lutolici riječju i djelima
donuu utjehu, što je ssmo vjera
dobroga i ljubelljivoga BC' ga· ~o vjeka.
mofe da doneae, i da molP za njih.
To te D mnoatms ojačati vjeru, u
koju au molda počeli kolebati.
ba rata nesavjesni dema~ozl
neatojali au, da stvore jez Između
naroda i Crkve, one katoličke
Crkve, koja je btla uvijek najbolja
majka naifm nerodu u njegovim
crnim i vedrim danima l koja je od
Das Hrvata učinila kulturan narod.
Govorilo se narodu, da ona govori
•amo o drugom svijelu i da zabo
ravlja na ovaj, a ipak nitko više od
katoličke Crkve nije nastojao, kaošto
kod dn1gih nareda, tako i kod nsa,
da šireći vjeru l proavjetu pomefe
također težaku i rPdoiku i reznim
socijalnim i ekonoma~im institucija·
ma, kao što su zsdrvge, bbgajne i
pripomočna društva, eda fm tako
olakša te~o breme !ivota. Svuda te nntojalo. l to svećen·
atvo i dobri avjetovnjaci, da se hrani
i sačuva ljubav prema Crkvi ll srcll i u
duši našega naroda. Bogu hvala, da
možemo kazati, nuda, jer ne umo
kod Hrvata, već u cijeloj Jugodaviji,
u narodu sa vjerske abane Idemo
Dl boljtl, Veličajna manifestacija lju
bavi Euharističnom Isusu u Zsgrebu
i ona je tome jaki dohz. Bilo bi
i bolje, da amo avi, evatko na no
me mjeatu, ulili svu noju du!noal
Ako zaiata ljubimo CrkvP, nije do·
ata, da joj d a demo nole aree, treba
da joi dsdemo svoju detnfcu. Rad
u Katoličkoj Akciji name~e se kato
Ucime ho gorl'iva potreba. Crkn to trsžl od svalu ga vJernika za apaa
duie,svoga bližnjega. Koii će katolik
biti ntposlubn glaau livućega Pe
tra, sv. Oca Papt'l Stavimo ae dakle na poaao i
redimo n aocilslnl (druitnni) mir
i red u ovoj avano j dolini t Poka·
fimo narodu pučkim predavanjima
v-eliki aocijalni rad katoličke Crkve,
sve tamo od oan~tka đskona, kojih
je bila da!noat, da pomažu siroma
be. Ocrtajmo mu veliki red benedik·
tfnakou rede pod gulom ,.Moli i
radi·. Zuuatavimo se dulje kod mo
dernoas doba i priksJimo mu za
aldnl rad velikoga aocijalno~ Pape
Lava Xlll., pa nsše~o;a Kreta i drugih
apo•tola, koji su mnogo učinili za
vjenko·ekono011ko podiRnuče nde.ra
n arG ds. Sudjelujmo i radimo Ito više
u avim karitativn im društvima l o·
ahmovsms, u J svnoi Dobrotvornoati,
u Konferencijama av. Vinlra, da do
nuemo blsgu ennđelsku riječ aetr
pijenja, ljubavi i pokoJa tom bolnom
i ogorčenom čovjt-čanstvu, ~lijedeći
božanaioga Učitelja, koji je .P čeo
djelonti i učiti".
Uz Katoličku Akcl iu mora dn ide
paralelno naše ksritativno dlelonnje
na korist tolikih siromaha, •irola,
boleanib i zapuštenih. Prksžimo die·
Uma , što m že ljubav, li oja crpi kod
Boga avoju snsgu. svC'ju dcbrotu,
avoje pregarsnje. Mi znadf1J10, da
ne t em o riješiti to pitan je; znademo,
da če uvijek biti među nama siro
maha i nevoljnika. Ali je irak kr·
ščanaka dufnost, da ubJsžimo, što je
vile mopuče, zlo i bol kao šio i to
Uke drcštve11e neprav de, koje do
vode i pone ljude do klanja među
bra~om, do oča j a, do B&moub6istva.
Sirimo istinu i prav' cu, a oaobito
dobrotu , ljubav i m ilosrđel D jelujmo
BroJ 18.
dahom apoetolata avuda, adle mo
lemo l Or11Aho ~e oajetitt plod na
le-'• krUaoako1a miroltubfvog djelovanja. Apo~tolat, Žrh'a i Eah"risUta
- to nets bude nale ~eslo , da ua·
mognemo Ito bolje vrliti onu misiju,
radi koje je Spuiteli dolso na avijet
l redi koje je osnovao svet11 CrkVlll Jofe
Ženidba .ŽenidbA je vez mlllltarca i Jen
Ike, odrrđena od Bol{a 111 ruplođi·
vanje liud•koga roda. Jrr je uata
novlfena od Boga, uto svi oni, koji
su proti Bogu i proti Njegovim za
konima, jesu i proti fenidbi. Zato je
bnidba bila kamen smutnje svim
krivovjercl01a. svlm odmetnicima,
avim pokvarenim kričanima. Po naravi potomci Adsmovi o
sječaill sklonost jednoaa !!pola prama
drvgomu l naravno nagn uće na zdru
Jenje prama gore spomenutoj svni.
U !ivina to ie n•~o . koli !ivina
mora slijediti. Kod ljudi je samo
velika sklonost, koju čovjek, kao
razborito biče, mora da ravna raau
mom i voljom, prama stanovitim
Boljim zskonima i naravnom čo·
doređu.
Prvim ljudfma Bo~ je rekao: Ra
slite i mno!ite se i napučite zemlju!
Ove riječi evemogu~ega Stvoritelja
aodrfe blagPalov, kojim Bog čini, da
zdrufenje pojedinoga ljudskog psra
bude plodno, a nije nikakva npo
vijed, da se svi moraju ženiU.
.Ženidba je temelj i u~jet obitelji
;; Obitelj je glavna stanica ljudskoga
društva. Neprijatelji ljudskoga dro
Atva au neprijatelji obitelji i neprija
telji ženidbe. Zato je !enidba ograničena sta
novitim avjetimB, da može iz nje
niknuti obitelj. .Ženidba ae temelji
na međusobnoj ljubavi , a ne na
struti ni nn vremenftom intereeu.
2enfdba ima svoje ugodnoati, aU l
svoje poteškot!e. Ona je veliko bre
me, teško i puno odgovornosti. Zato
atrana 3. f .... TGLDt , __ .. .
tzisbje - ~o polrtvo't~osti i !ll mo- 1veto je lapa l sveto se ~toni !lu·
prijegora. l tL Ljudi ~~o1 ični, koi a je a ~enid 1e naravnt uga Qr i kao
irfVi. ioji trllf"e llRIIU iqod1to i bez~ ~ tJ:eba-..da. S.tL.cldJ .. U~OD!!.~ ito
.htiluo lhlienje, bje!e od lenidbe. Ih d od~diii a Q~Jledu -No jer je ljubav pofrtvovna, zato fe -· gr-ađansiffi prava. No jR i~ !enidba
ona uvlel ženidbe i žeoidbene. sreće. eakramenat, n. Crkva tumači nauk
No prava ljubav ne mo!e da ·· b 'V glede nje i o• ačaje •'fi bude nego između dvojice. -Zalo j~ glede njezine dopultenosti valj~-
1 !enidba vez iapu·~~ . dvojice. Mno- npatj. tofenstvo nije po Božjoj volji, pak _ ....... __... __ _
'fi dim o i u mnogožeiUitvu, da se jedna "Konzultor" Petiić . na BZ8YU fena smatra pravom, a ostale au ll, ·prsdta njoj niJe, Za u~goj djece po· tr..ebita je trajna i zajednička ljubav i 'akrb oca i majke. Zato ženidba mora biti nerar.rješiva. Kako Gospodin hukrst kafe, tako je Bog ve6 u početku odredio, a .što je Bog zdrujia, čovjek neka se razdružuit 11
•
Sve ovo je već po naravnom zakonR. No ovu naravno avezu Go· spodin je posvetio i uzdignuo na dostojanstvo n. sakramenta.
Zato Crkva i govori: 11 Ženidba je av.,ta atv!l~" - i dovodi do zaključka, da je zatd valja svelo dielooati, jer av.- Pavao uči, da je "veliki sa-
.~
kramenat. u Kristu i o Crkvi". Jer le ženidba kršćana veliki sa
kramenat, te nameće velike obveze i velik9 odgovornost, Bog je bliaoalivlje i pomaže svojem milošću.
Zato se treba na nju $Velo orioraviti.
Clemenceau i redovnica kad je Clemenceao bio prvi put
ministar predsjednik francuske vlade, oboli na smrt. lako je otrovno mrzio sve što je bilo katoličko. ipak je za njegovateljiCQ u bolesti izabrao -redovnica sestro Teonestu.
Kad je minula smrtna pogibelj, opet je o!ivjela stara mržnia. Nekoga jutra reče sestri Teonesti: "Noćas
sam imao strašne aanje. Snivao sam, da ate. umrli, a da nijeste imali vremena, da se ispovjedite. Vaša je doša došla pred nebeska vrata. Dođe sv. Petar sav žalostan i reče: "Jako mi je Žlo, jadna sestrice, da ne mofete u nebo, jer se nijeste i•povjedili :" Vi ste pak odgovorili: "Ta nijesam ae ni mogla, jer je smrt oenadanQ nadoAla"'. - "Znam, znam"kaže aveti Petar - "Stoga idem u nebo, da polra!im kakvoga sveće
nika, da vu Ispovjedi". Dogo, doao 1• nije bilo natrag. Napokon ipak
Nadalje se naš .lonzoltor" ljuti na predajedniltvo kongresa, Ito u brzojavnom pozdrava av. Oca Papi ističe, da le zaloll naše narodne bildućnosti u ljubavi pretna katoli6\[oj Crkvi i njenom vidljivom alavara na zemlji. Prema Petri~11 pred~jedniltvo kongresa moralo bi.bltt uvjereno, da
11 zalqg narodne badaćnosti svib Jugoslavena ovisi o međa'!obnoi liubavi i pravoj kr5ćan'lkoi snošljivosti svib vjera i "vih plemena a ndoj narodnoj državi". Kako je llpet i ova hjava pooa dob:>vitodi i pameti! Katolici doista vide zalog n :lŠe narodne budu~nosti u medu$obnoi 1nošl/ivosti i tako su se vazda do
... sada od god. 1918. i ponalali. Oni so se a toi toleranciji tolill:o n 'l avirn stra11ama ponizili, da je mene toliko puta crvenilo stida po l ;co pokrilo
dol'te l žalo!loO izjavi : .,Jao! U cije· lom nebu nijesam mo5(ao naći ni jednoga '!većenika." I vl ste troj eli tako ailoo, da aarn se probudi'>." Cama sestra smiioći se odgovori mu: "Gospodine predsjedniče. ciljali ste dobro, alt ooazodill s'abol Zu nije aveti Petar sam tako reku6i prvi sTećenik o nebu?"
Za svjetskoga rata bio ie Clemenceau opet ministar predsjednik:. Jednom ia ode časna sestra Teonesta nešto moliti. u čekaonici je bilo sve puno. Clemeoceau pogleda kroz vrata ·i opBzi redovnlell. Odmah ie uvede n pisarnu. Predstavi je svojim čioo1niclma i reče: 110va me je u bolest~ tako ljubežljivo nie!lOvala, da ~mo postali pravi prijatelji!" Za· tim se okrene k redovnici i reče:
11 Možda Vi. časna, i ne znate, da ja niiesam niti kršten?" - • Tim bolje!" - odvrati čaana. - "Tako? A zašto?• - "Da ste bill krltenf, bili biste soda renegat - otpadnik. Tako ste pak
oie. Da su kato _ tolerantni. ~lUD.. Je dokaz .. · .. . ~1$.JJanje
st - atol e· cr -e t nje -napa-daJ.(u kat,Q.ll~ od ~rvlh pučet1k.. Sto su ave : o or-j ni!P,9vl pemag&'Či clo sada -' hlrMli ~t. vrhovno~• poglavice katoličke Crkve'? . o. sa e k H pretiT. toli6'' najviAtb vjerskih predsta voi ka u n aloj dt:favi kroz ovo nekoHk:o godina 'l 1Kolitn · je "adarija ltdlo il njihoYih usta? Otimali !ID nam crkve, ktall crkvene ključeve, priređivati demonstracije u crkvama i inan crkava.
l nakon ave ga t rJga ti i tli starokatolici i njihovi pomaga~i ueuđll•D
se govoriti katolicima o toleranciji. Oni. koli su jedini reprezentanti vjerskoga nemira u nas, koji i ne živu ni od čega drugoga nego od vjerske borbe J ·
01kako da se Petrić ljuti i na to, što bistopi nijeao objavili javnosti zaključaka konferencije, što su je odrbH za vrijeme Eobaristij9kova kongren. U buduće ćamo se dakle popraviti, pa ~emo sve zaključke biskupskih konferencij ll slati Niki Petriću i Marku Kalodjeri nil "nadlefnoat"l Neka se ne stra§e sfarokatolfci Ub zakli11čaka, jer oni nijesu stvarani u duhu oal"odne pjesme: .
Hoće jednom biti pre rna ~tla vi. Jali mojoi. lalf prema tvoioj l
samo nevjernik 1. •. " -"Jeste li čuli'? - obrati se Clemenceau (., Tigar11
)
prisutnima - "Vi ste ren~gati -otpadofci. a ja sam samo neviernik!"
Poslije pnbjeđe a svjehkom raJu doniiela je Clemenceau ne~a dep~t
tacija iz Alzaclie kra~n lovor vii ena e. Clemencea&l ga. odnese ravno u z.avnd, ~die je bila ć . s Teonesta. i vlastoručno ga prt~da starješici Teobal• dini. Ona. sva presretne "azove sestre, veći o om iz Ah:aclie, da mu se za.b vaU za tako lasknvo priuanje. Na rastanku obvnti je "Ti~ar" (Clemenceau) .,;a ruku te hodajući s njom po hodniku reče joj: "Ta.ko, časna sestro starješice, mogli blao1o nas dvoje ići s-ve do Strauburga, pa još i dalje, sve do nebeskih vea.Uiu gdje bi sv. Pelar radi Vas otvorio i - meni!. .. .,
Također i u zadnjoj bolesti dvo· rila ga je sestra Teonesta. Sa.da je ala tio, d a se bliža konac i da ~e se redovnica u prvom redu pobrinuti za njegovu da_iu. Tko zaa, .da JDa
se ta is~oa. ,po Boilem tnlloar~u, nije rasplamtila u oganj očtUeni•l
oe od
tlo,
o'ti dr
on· pobiPe-
lirioU ci ani
ri, l ~ filii~ glr')
lw" raJu
.roJte
Sls. ku VIII.
' l
Zalto •e u Ja~oqs~J k_,ojdta r~z.oo-ailo O bl sinJ pU S.roaamay~rq?
. l(.<lji je Ipak uzrok, da •e koj~ta ~ o javnosti ;azoosi~o o njema'! ·Nekoje nj~a,čke novine ao dapau trubile, da le otpao lli da č~ brzo ()l pasti od kt toličke Crkye.
Dva so tome razlol(a: leđan je, ilo j~ otezao, da objel~dani dekrete (odluke) vh.tikansk:oga sabore; a drugi je, što au starokatolicl zlor• bili ojegovo prijateljstvo. Da se osvrnemo danas na ovo zadnje. · U Rimu je bio na ·saboru prof. Friedrich, tobože kao teolog kardi
nala Hobenlobe-a. On je bio !IVečenik iz Mfiochena i pristaša D6llingerov, pa je njemu slao u Mfincben iz Rima dopise o sabon. To je onda D61Uoger objelodanio kao "Rimska pisma". Tu je sve bilo iskri v lj eno. Tu su izišli. Strossmayerovi govori u preinačenom obliku. Kod tih je piaama sudJelovao i Lord Acton. D6llinger, Friedrich, Scbulte i Lord Acton nastojali su, da Strossmayera izlože i tako za se predobiju. Biskup Strossmayer je bio dobra srca, ieleći snkome dobro, pa pije ni mislio iz početka, :1.a čim idu D6llin-4Jer i nje!lovi drugovi.
Da je tako. vidi se h ove činje
nice: 23. IX 1870. organizovali sa ae nezadovoljnici i p<'zvsli biskupe, koji •u bili u opoziciji na vstikan~kom
aaboru, neka ih pomognu. Strossmayer im od"ovori ljuhezrto. Scbulte je to pismo objelodanio. No i o tome se pismu na k 'wcu biskup StrossmQyer ovako izrafova: ,.Kad bi mi se joi jednom pružila zgoda sudjelovati u kome pokretu za crkvenu reforroa, tako bi je izveo, da ne prekioem -vez crkvenoga jedinstva". Tim biskup Strosarusyer očevidno iodirek,te (neizravno) upućuje starakatolike na pravi put. No oni za to ne baju, nego zlorabe njegovo susretljivost,
Kaanije je biskup Stro;'lsmayer to 11vidio, pa ipak nije s njima prekinuo, oadajućl se, da će ih predobiti za Crkvu. Kad se uvjerio, da to nije mo5(uće, sasma je s .nj i m a pr e k i n u o. Povjesničar Gran• deratb o "Geschichte des vatikanitcben Koazila" (Povijest vatikanskoga •abora) ll m. dijela atr. 189. donio
je Strcus'!'fyerq e govore na temelju. s4ep q"~ [sfllz ~a pi.. n. a. Od Ue ae najbolje vidi, kako . so ,.Rfms a pisma" -tendencl()zn o (zlonamjernn) l•krlvUp te govorel
Progon katolička Crkva u GrčkoJ Goepodjn je prorekao, da če Nje
gova Crkva i vjernici bili progonjeni. To se proročanatvo i iapanja, jer je 1btlja katolička Crkva tratno pro~oniena sad na Jednom, aad na drugom krafu. Ner{dje je progonatvo krvavo, drur{ovdje bez krvi. Tko bi bio rekao, da čemo u XX. vijeku vidjeti obnovljena vremena Neroao..Ja u Meksiku i nikad viđeni đavoJski bije• u Rusiji!
Nije se čuditi! Crkva je katolička "grad Božji", proti .komu ae bez prestanka diže neprijatelj Bolji- Sotona. Njegovo oruđe je framaau stvo, koie, gdjegod mole, nastoji da rnši vjeru aopče, a osobito 11 prvom redu katoličko.
Sad je došao red na Grčku. U zadoje vrijeme, kao po do'lovoru, cijela !tampa je atala napadati sjedinjene Grke, okri-vlj~jući ih, da šire propaganda na štetu "pravoslavne crkve•. Tako je uvijek i sngdje. Nekatolicima te pušta, da otimlju crkve i jll'oblja katolika, da ih grde t nap1daju, pa i tvorno, da ih odvraćaju od katoličke Crkve. pa i protiv pozitivnih zakona, krivim prijavama, mitom i t. d ., a mka Jedan nek:atolik pređe oa katoličku vjeru slobodnom voljom, eto tl progonstva .
Sad je u Grčkoj ministar bogoštovlja i nastsve jedan od poglavica ~rčiih framasuna. Ralumljivo je dakle, uito se spremao zakon, ko· jim bj se o~raničile i valjda uništile katoličke škole. Štampa je pripravljala tlo , napadajući na naj'lramotJliji način katoličke osobe i uatanove ne štedeći ni Sv. Oca, uaorkos zakonu, koji zabraojoje svaki napadaj na dr!avne i crkvene poglavice. Katolici prosvjedovahu, a ne to se mioistarskom okružoicom zabrani upisivanje .zrčJce djece u tude šiole , to jest u katofičke, koje uopće vode l'edovnicil
Kad bi &veli Pavao Apo&tol dana& iioio, bio bi 1igurno novinar.
B/Jkup Kelleler
atrua a .
· R~gpvQt. JI. Ivao: LOTr4(,. goni b.9lle~- da ne
bi•mo po nesrići Zilkaaum na Mlau. Lovre: Ne boj ~e, •triče, looaka
Mi<~a počimlje na 10 sati, a po t\lncu tek ie 9 utt.
Ivao : Po Misi ti č~š, Lovre, odmah kući, a J• ču k mom pobratimo Marko na obid.
Lovre : N e moj se dugo zadrla tl striče l Ta znal, da će te naši oko· 6ant. koji nisu mogli k Miti, leljno očekivati .
Ivan: Ne znam, koliko ću se zadrlati. Međ11tlm ti si dosta pametan, da me danas kod ku6,e zaminiš. Pomljivo slušaj danas sv. evanđelje i propo vid, da uzmogneš misto mene lipo ispripovida~; okučanima evanđelje i propovid. Bogu bTDla, otajstva znal, pak izmolite sveto ruzarije. Grihota bi bilo, da naši, k.oll nisu mogli k Misi, o ata o u bez d u bovne pouke i bez .r:ajedaičie molitve, koja je dragom Bogu tako uQodna.
Lovre: Striče, eno nam na vidiko naše fopske crkve. "Klanjamo se Tebi, Isukrste, živi, rajsli kruše, Svetotajstvo veliko l"
. (Stric i sinovac molili sa nešto skupa, a nešto svaki u se. l tako a mt•litvi i sa b ranosti dođo:! .. do crkve. Po dovršen6j Misi ~ ..co dočeka
svoga pobratima Iva .. a, odvede ga svojoj ku~i, počasti ga, a po objedu rasplete se među niima rsz"ovor:)
Ivao: A sad mi lipo pričaj , ito je još govorio, Bože mi prosti, onaj Aatikrst.
Marko: Pobro moi. strah me je i kazati. Međ11 o1talim rekao je, da Bl. Div. Marija nije bez griha začeta.
Ivao: Jadi moji, što smo doče
kali l To se je usudio reći pred našim svitom! Kako se· Boga nije bojao, kako ga nije bilo stidi
Marko: Ja sam ti jedva Izdržao sloiati. Nekoji so mu stali prigovarati, a i prititi mu. A on se malko aplašio l ata o se ispriča vati: da tako uči njihova vira.
Ivan: A nije li lo krivovirstvo 'l Otkad pamtim, da sam živ, kod nas se je uvik na 8 proainca slavilo Bezgrišao Začeće BL D. Marije kao jedaR od največih avetkovioa. Pa to so i naši stariji kazivali, da je toga dana u !upi bilo uvik veliko mnoštvo naroda na sv. pričesti, kao da je Uskrs.
atraai 4 . KA'I'OUK Jlr..a U. -;;
~~---------------------------------------------------------
Marko 1 Nile aa mo kod n aa Hrl·
,..tino Začete zapo"ridna net\:o .. tna,
"'~ po cilom nthl. Tl anti, da sem
ja u 01lsdoati k6 morner proputovao
pano po IVilD. Svuda po nitu kato·
lici "riruju u bezt~riloo aačt& DJ. D,
Marije i nada svethju njezin dan
Dl 8 proaiDCt, i to ll mnoJZO nSJn
sjajem ntaoU mo!tmo ml airomalni
aeljaci. Jyan 1 lol Imaju 1rca AOvoriti, dil
Je njibon vira stan, pran ma l Oni au odmetnici od Crkve i ed
Kriatove vlrel Eto, ovu lipu, atalu,
krićanaka nauku rule l u~e, da je
BL Divlca Marija bila u Rrlbu.
Marko: Nelra im se Boa amiluje,
ali ne ~rmo dopu!!ltitf, da nam vriđaja
Bolju i oda Majku. Anđeo Gabrijel
joj i e rekao : ,.Zdravo Marilo, m l·
l o 1 ti p u n a •.. l" l nala sveta ka·
toUčka vira vči osa, da se )e Bl. D.
Marija zBčela bez istočnoga grlba l
da je n~ u svom zače~v, u utrobi
avoj e ma jke sv. Ane, bila puna milosti.
Ivao: To •u ti !estoki k.rivovlrci.
Ja •e ai6sm, da je jednom nai fup
n'k rekao u propovidf. da av. Oci
vele, da je Bl. D. Marija čiafija ud
samih anđela.
Marko: Z~ai. ito je, Ivane 'l Do·
đe li nam joi Iko ~ovoriti proti na
Aoj avetoj viri , opreiit umo mu pete!
Ne remo mu dopuatiti, da 111ta o·
tVOri l Ivan : Tako bi trebalo, mol braj·
nel Ovo ie 11ramota, ito se kod nu
događa l Naši atari au pritill avako·
mu: U oko i u zakon ne kre~il
Drvodjelska radiona javljam cijenjenom općinstvu, da
AkademiJa O~ratja HKNSueza a po·
čaat preniJ. blekapa. Hrv. kat. nnr savez
u Stbeniku, da iaka!e . noje rlulnb ~tov"'11nje
svom biskupu l vođi preavlj. dru Jerolimu
Mileti u:Eeo Je zgodu l priredio svećaau •·
kademiju u počast njegovog Imendana. ll.
kademija j., potpuno aspjela, l ml smo
mnogo ubvslnl zsuzetnlm priređivsčima,
kao l svima, .1. oji su sudjelo veli o a akade
mlj~ Ito su IJim dali per u ti lijepoga du
Aevuog užitka l Uo su nam pokaull, da
trud l rad ns~ih duhovnih vođa l starijih
nije padao na oeploJno tlo. Jezgrovitim i
sadrf..-jDim prosluvcm otvorio je aksdemiju
omlaoioac g_ Ljt.oković M. pozdrniv~l
preavlj. g. blako\lpa koo uvijek doora oca i
pastira mladosti, čijoj se brizi, nastojanju i
ljubevl iruemo oajvl~e uhvalirl, Uo smo
jo~ lu l 'to napredujemo. ll. tsčka bila je
.Domovina•, dramatizovaoa deklamacija od
Arnolda. Nakon tuga ft> izveden komad
.Ztvio Papa•. Mladi d1letanll pokeze~li su
mnogo razumijevanja l svojski su se bili
uživjeli svaki a svoja ulog::~. Zenskl zbor
~.I.Jndno je otpjevao pod vrsnim dirlgova
uJem prof. g. Stlpičevića ~S Velebita klik se
ori" . a omladloac ll e g l. Je lijepo deklami
rao ~Hrvatskom rodu • od I. Poljaka. Iza
toga je oila ritmićka studija .,Molitva·. A
kademija je završena , a .,Smrću Dioklecija·
ua·, kod koje također moramo pohvalili
mar l volju naštb n lodlh dllefo011ta . K:w
~to je komad ,.Živio Pnpa" bio vrlo zgodan
za savremeni život, tako naoa je "Smrt
Dioklecijapa" oživjela u dubu boriJe i
pobjede ste~r l h kr~ćano, tako da su oba ko
mndn b•la vrlo zgonnn izAbrana za ovu
prigodu. Koliko smo radosni nad ovukvrm
usp je hom, toliko fellow, do bi kroz ovu
priblif.llvajuću se sezonu jeseni l zime O·
kružje HKNSsveza čellće ok.upl jalo u Kat.
Onmu dobrim i lijej>im priredbama sav
kotollčk l Sibenik.
BARIŠA tAtE • VOOI[f sam prt>uđesio svoju radionu i
opskrbio je sa najmoderniJim strojevima, te sam u stanju svoje
poAtovaoe mušterije jeftino, solidno i navrijeme poslužiti.
BARIŠI\ ČAĆE. -O)
~
o Odlikovana voštarni[i1 firuo tolar -šibenik a il O) ...... ~ voltarllki maJator l 41plomlr&Dl p6tlar a .
<D tj
pro Iz~ađJujem : sve ' ' rsti svijeća, dupltro, uskrsnih stojulca ~(cereii'j'"Sa P. DO
p; ': l:: p.
• - .-t sv1m ur esuim znakovima, Iz prvorazredooga voska, brzo i solidno . DO ,....
; f! l ~erađJuJem: prema želji sve vrsti svr jeća iz voštaniii'"Uiomakš'J -- >o ......
o~aplna . - 11z ll&jpo.-oljlllje oiJene: : ·"'"' ·.1M tilo
O CD 'd a
'P. d' Proda.jem: finog vrca nog meda, 80-S.J% sa kadaljinog cvijeća:.Jz J:;: DO
:a~ mog uzornog pt'elinjaka, na molo l veliko. Med je vanredne Jjeko· -.... ~(l]
..... 111
vitostl zn plućne bolesti , grla , prs!l, prehlade ltd. U) ....
~ ~CD
KupaJe~: sve vrsti voštanih okapina, ulomaka l futog voska. OlD"
I1S . ~
>o o Po6aana diploma l alama medalJa.: DubroVDlk 1928.
tj
P-t DO
lzlolba katoll&e lta .. pe, !wloana je
člnJrntc,., da smo Hrvati katoUcl u nilo._ '
~tampom mnogo zaostali n drugim kat0a
llčklm narodima, a osobitu i &a slabom- l
zlom &lampom a nalo! dr!avl • • Stojla g.
ala!oje svako hvalu potic•f l propaganda
za !Ureaje naše dobre, katoličke ~tampe. O
tu nrho je zan?etnollću l trnrtom · nallill
omla•Jinaca Krl!ara Okru!je HKNSaveu
piiredllo n K!ltollčkom Domu u nrdjelja
5. l mj. lzlol!Ju katollčke štttmpe. Okasno
l čedno priređenn pružala je lijep razgled,
dok Ill po zid m Ima !Jrojke ozoa{l(valo
nakladu l rasproslrnn)eoost. ldolbu )e sa
kratkim ~eovorom . nakon molitve prrsviJ.
biskupa g. dru M Ile tr, otvorio g. K u 114-
VIadlmlr, koji .je istaknur•, da, l ako u
skromnim razmjerama, Ipak mo!emo da
bademn zadovolj ni sa lom Izl< !born l da
nas 1SVe jače potakne os prop11gandu za
naše Ustave, revije l kujige. P1>stije qjega
odrfao jn predavanje o !ltsmpl vlč. g doo
Jo.§o Fellclnovlć. koji nam je u svoDI
kratkom govora pružio nove vidike l dao
dobre pouke sn !eljom, da bl l za nas Hr·
vste katolike ' ' rljedila nepisana šesta upo
vljed crkvena: Ne čitaj zla ~ampu l - kako
l" to slavni Wiothorst kauo. Predavač jo
bio nagrađen za svoje prertavaoje prizna
njtm i pljtskanjtm. Presvij. b i s k u p Je
nato još nadodao nekollko lijepih l poučnih
rrječ i , kako se Crkva uvijek brine za du
Aevno dobro svojih vjrrnlka l svojim ih
aputnma čuva o.J poguboih ~teto, koje do
nosi zla štampa Krotkom molitvom· b1la je
zavr~Poa ta svečanost l tada sa poajetolci
razgledali izložbu. Preko cl!eloge daoa bila
je otvorena l primale su se pretplate i na·
rurlžl.le za nu~e l 'stove l knjige. Marnim i
vrijednim n11!im omladinclma KrlfaJ Imap
koji su se za ovu izložbu najviše zaazeli.
neka je to na ćast. Želimo im sve bolj•
napredak.
Sjemenlltarcl u počast pres viJ. biskupu
priRodom njPgovog imendana priređuJu a
sjemeništu takođrr lijepu akademiju u ne
djelJU 12. t. mj u 6 sati UV( čer. Na to se
upozo ruju sv1 cij . pozvanici.
rODMIRITE PRETPLATU l Evo već f
broja 18., a veći "j dio na Alb pretplatnika
olje jo~ odmfrlo svoje pretplate. Trolak
je znatan, Iznos premalen, te ne mofe
da pokrije · trolka. No ako se nl onaj
. mall Iznos - od p~ dinara - oe pla~
kako ćemo naprijed? Pozlvljemo 11toga
sve, da Ito prije lzvde svoju du!noat.
Osobito preporučamo onima, koji primaju
vliie !stisaka, da nam nastoje .svakoga
'!!eseca redovito podmiriti račun.
•Pasi jaganjce . moje l -Pasi ovce moie l•
Ja a • Petra {Iv. 21, 15 i 17)
.,KA'I'OLIK•, Wald IIVald tJe4an. - Pretplata go41111Je DID 30.- Za bloseautvo 4volltr'Uo. - 01laal po D&I'06l&ot
tirlll.-=-v1HDi•ttedcon nif1ire'iDsk: an6 . .JOBO FBLIOlliOVIO, Blbenlk, Glloa n. Marttaa. - A4rtaa are41lli&Ya l
•pray'l : IJbenlk, Pol&. pretlDao U. - ltampa: Pu6lla Tlakara, Bra6a ilata6lb pa. Petra, pre4staYal~ VJek. ••ta6U •