Broj 37..No.37..MaxMinus magazin

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 37- Issue No 37, Sarajevo, Bosna i Hercegovina- 01.8.2011. WWW: http://maxminus.weebly.comAforizmi, prie, pjesme, kolumne Karikatura, crte strip

Knjige...

Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011...Novak okovi, NO1 tennis player in the World

World of satire...

Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Bayram Hajizadeh, Azerbaijan, 2011

2

Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj Kadmus (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; [email protected] Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; [email protected] Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

im postanu dirigenti, okrenu lea publici.As soon as they become conductors, they turn their backs on the audience.

Aleksandar otriCopyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


3

MaxMinus 37.

MaxMinus magazin je uinio jo jedan korak pribliavanja svoga sadraja itaocima. Naime, na naoj zvaninoj WWW stranici: http:// maxminus.weebly.com se sada moe pogledati svaki tekst, osvrt, crtica, pjesma, prilog, pria, epigram, uvodnik, karikatura, strip, informacija...sa samo jednim jedinim klikom...na fotografiju autora. I dobit ete mogunost da proitate i pogledate, ako ste propustili, sve to su lanovi redakcije, ali i saradnici uobliili i predoili vama, naim itaocima, ljubiteljima satire, humora, karikature i stripa u proteklih godinu dana. Mnotvo je varijacija na temu, kako anrovskih tako i individualnih otisaka svakog autora ponaosob. Kada proitate ovaj uvodnik, a nadam se, poslije njega i ovaj broj magazina, da ete otii na nau stranicu i pogledati fotografije autora. I u skladu sa sopstvenim afinitetima prema odreenim anrovima, kako knjievnosti kao umjetnosti rijei, tako i artistike forme karikature i/ili stripa kao umjetnosti slikovnog-reflektivnog izraavanja, napraviti jedan mali klik na fotku i izabrati ono to vam i najvie odgovaravaem biu to odgovara, prije svega. A, ako jo nismo sve autore postavili online, jednostavno je u pitanju samo sedmica ili dvije, kada e i svi biti tu. I pokuajte na tren zaboraviti potpis pod slikom i/ili tekstom, pjesmom, crticom, priom, osvrtom, uvodnikom, karikaturom, stripom, informacijom. Zbog ega? Jer su to samo odsjaji drugih bia. Sve to naslikaju, nacrtaju i/ili napiu oni ine kao dio drutva u kojem kreiraju. Jer nijedan ovjek nije ostrvo/otok, kako onomad Hemingvej napisa. No, MaxMinus magazin je arhipelag naljepih odsjaja upravo tih otoka/ostrva koji pokuava spojiti samo naizgled nespojivo. Jer, na prvom mjestu smo ljudi, a zatim sve ostalo. Zar ne Milane, Mehmede, Mario, Shaipe, ali i Marijo, Senada, Radmilo, Valmira? Osim na Balkanu, Evropi i planeti Zemlji, naravno. Naalost! p.s. u septembarskom/rujanskom broju obiljeavamo mali jubilej...PRVU GODINU izlaenja. Ipak., i nadasve, satira jeste alternativa bezumlju koje nas okruuje.

Ann Talneas, USA 2011

Bajram erif Ramazan Olsun istinskim vjernicima, muslimanima, a bivim komunistimaJOK! Iskrene estitke za predstojeu Veliku Gospu i Veliku Gospojinu istinskim vjernicima, a bivim komunistimaJOK!

Analni otvor Voe za nekoga je ulaz na mala vrata!The anal hole of the Leader for someone is the entrance through the back door! Vasil TolevskiBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


4

Ernest Buinski

Sanja R. Petrovi TRGOVINA LJUDIMA MODERNO ROPSTVOTrgovina ljudima predstavlja ozbiljan drutveni problem jer ugroava osnovna ljudska prava, prava na ivot, na slobodu izbora, na slobodu kretanja... Ono to bode oi je trgovina ljudima u firmama. Primer: da bi sauvao svoje mesto u direkciji, direktor sektora je prodao celu slubu koja broji desetak ljudi. Ne trepnuvi, poslao ih je na staninu klupu uz ljubavno pisamce u kojem im se zahvaljuje na savesnom radu s nadom i eljom da e im se, u svom poslovnom veku, putevi jo ukrtati. Meu nama, moli Boga da se to ne desi, jer bi podrazumevalo da se i on nae na toj istoj staninoj klupi. Kao to vidite, obim i karakteristike trgovine ljudima nemogue je utvrditi sa apsolutnom tanou. Primena efikasnih mera na planu prevencije, suzbijanja, kanjavanja poinilaca i zatite rtava deluje kao nemogua misija. Moderno ropstvo... U mnogim sluajevima, nivo psihikih povreda je tako visok da ne postoji mogunost da se mentalno zdravlje medicinski kompletno sanira. Verovatno je to uzrok sve veeg broja ljudi koji diu ruku na sebe. Neka im je vena slava.

Bie po tvomeDabome Bie po tvome Jer ko se moe radovati Tvojoj vjetini zavoenja Vie od mene I koga e opei Svojom ljubavnom vatrom Vrelije od srca mog Bie po tvome I kada ne eli Velianstvena jesi Samo kad vodi Ljubavne igre I ratuje sa mnom Srce bez vatre Bezduno tinja Po tvome nek je Poeli ta hoe Na pamet nek ti Padaju snovi None more Za mene jesu Kada se tvoja Mata zatvori I budi vrsta vra od zemlje I budi velika Vea od neba Jedino takva Jesi za mene Sve to je manje Meni ne treba Vatrena kad si Znam da te volim Kada si hladna Tad si kamena Prolivena ko lava Spri ljubav do kosti Ljubav bez strasti je Kao srea bez snova

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011



5

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil 2011

Amerika strepi od tehnikog bankrota. Ko drugome jamu kopa i njemu zaigra meka pred kuom.

America fears of technical bankruptcy. Whoever digs a pit for someone else the bear plays outside of his house. ura efer SremacBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


6

Kod nas i crkva je prodala duu avolu. Even our church has sold the soul to the devil. Ljupka CvetanovaBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


7



8

Samira Begman Karabeg ivota slijedili autentino uenje Isusa i svjedoili o iskrivljenosti Mehanicistiki nazor ivotaNajizraenije obiljeje naeg cjelokupnog drutva su krize. Danas smo, globalno, suoeni sa krizom radnog trita (nezaposlenosti), energetskom krizom, krizom medicinske i socijalne opskrbe, zdravstvenom krizom, zagaenjem ivotne sredine i njenih posljedica, epidemijama i pandemijama, nesagledivim porastom nasilja; kriminala i terorizma, globalno ekonomskom krizom, biolokom i mentalnom degradacijom ovjeanstva, prorodnim i ekolokim katastrofama, krizom nacionalnih i supranacionalnih institucija te krizom kriznog managementa. Sve ovo su samo facete jednog te istog problema koji u sutini proizlazi iz krize nae svijesti koja se temelji na predpostavkama i pojmovima jedne prevaziene slike svijeta, naime mehanicistike slike svijeta. I tu sliku pokuavamo primijeniti na stvarnost koja se vie ne moe vrjednovati na osnovu takvih predpostavki i pojmova. Ova mehanicistika slika svijeta zaeta je poetkom 17 stoljea, a udaranje temelja ovoj paradigmi zapoeo je Francis Bacon. Spoznajnu teoriju starih Grka, koja je bila usmjerena ka postavljanju metafizikog "Zato", nastojao je da preuredi tako da bi spoznajna teorija morala postavljati pitanje "Kako". Moderna empirijska nauka, koja se zasniva na hipotezi, eksperimentu i iskustvu, dakle, spoznaja mora biti i eksplicitno potvrena, odnosno dokazana, zaeta je upravo u ovom "Kako"? Meutim, sa "kako", tj. sa induktivnim uenjem, nemogue je spoznati fiziosferu (materijalnu manifestaciju), biosferu (ivot - individualna iva bia) i noosferu (duhovni svijet) kao jedinstvenu nauku bivstva. Od Platona i Aristotela pa do utemeljenja mehanicistikog svjetonazora, vrijedilo je to, da ova tri domena; fiziosfera, biosfera i noosfera, ili, materijalna manifestacija, individualna iva bia i duhovni svijet zajedno, to jest, kao jedan kontinuum sa meusobno naizmjeninim odnosom, je manifestacija Svevinjeg, koja sainjava ogroman lanac, koji se, bez prekida, protee od materije preko ivih bia do duhovnog svijeta. Ali, pobjedom moderne nauke, za koju se posebno mogu vezati naunici Kopernikus, Kepler, Galileo, Bacon, Newton, Kelvin i Clasius, zatran je ovaj jedinstveni i holistiki svjetonazor, i to, bez sumnje, na nain koji ovi predhodnici nisu mogli predvidjeti. crkvenih kanona). Nakon pola stoljee je jedan viestruko preraeni izbor tekstova od pape Damasusa priznat kao "Novi Zavjet". Krani, koji se nisu pokorili novim crkvenim odredbama ve i dalje se usmjeravali prema Isusovom uenju bili su od strane crkve nemilosrdno proganjani. Prema nekim izvjetajima, Konstantin je ove "otpadnike" kanjavao, prema tadanjem rimskom obiaju, salijevanjem vrelog tenog olova u usta. Ovakvu politiku "raiavanja" sa "odpadnicima", sektama, hereticima, rimska crkva je nastavila sprovoditi jo stotinama godina. Sljedbenici Aristotelovog, Platonovog, Isusovog i Sokratesovog holistikog svjetonazora nisu mogli u ovo mrano doba unijeti vie svjetla jer su sagarani na lomaama inkvizicije. Dakle, mada paradigma mehanicistikog svjetonazora i Darvinova teorija o "porijeklu vrsta" u potpunosti negiraju imanentnost Boga, oni sa stavovima crkve imaju vie zajednikog nego to joj proturjee, jer i jedan i drugi svjetonazor za krajnji cilj ima materijalna uivanja, presti, vlast i mo. Stoga danas, kada drutvo, suoeno sa nepremostivim krizama i cjelokupnom degradacijom (ekolokom, biolokom, moralnom), postepeno uvia da je izlaz primjenjivanje univerzalnih vrijednosti kroz respilitualizaciju drutva, crkva stoji bespomona i u cilju opravdanja svoje egzistencije povlauje bezbonim voama, kraljevima hedonizma sankcionirajui njihova pravila i zakone pozivanjem na dogme koje je sama postavila.

Kada govori o degradaciji ovjeanstva, japanski naunik Miio Kui, na izvjestan nain predstavlja genezu degradacije kroz historijsku retrospektivu i sve sfere drutva, kroz spiralu historije koja se prema yinyang principu (centrifugalno i centripetalno), sada kree centripetalno (yang). Tako, to se spirala vie suava, odnosno pribliava centru ili nultnoj taci, to su istorijski dogaaji, a time i pad morala i nivoa svijesti, sve intenzivniji. Prvi period ove spirale se kree od 3000 prije Kristusa do 400 poslije Kristusa i obuhvata poetke historijeske civilizacije (civilizacija koju poznaje dananja pisana historija); reforme starih drutava Egipta i Babilona, ekspanzija Kine, uspon Indije, trgovina i kulturna razmjena Grke, te Pax Romana. Drugi period spirale poinje od 400 do 1500 godine i obuhvata; pokret rasa, kraljevstva odreenih rasa, irenje kranstva, budizma i islama, mongolska invazija, kriarski ratovi, istraivanja novog svijeta i raspad kranstva. Trei period traje od 1500 do 1900 godine i obuhvata renesansu, religiozne reforme, doba kolonijalizma, monarhija, industrijskih revolucija i modernu nauku. etvrti period traje od 1900 do 1980 i krakteriu ga historijski pojmovi; Posljedica mehanicistikog svjetonazora je, kako se ispostavilo, otuenost demokratija, imperijalizam, socijalizam, svjetski ratovi, era svemirskih ovjeka od svog stvarnog identiteta i od prirode, s kojom su ljudi ivjeli u putovanja te poetak degradacije fiziosfere (ekoloke katastrofe), biosfere potpunom skladu potujui njene zakonitosti jer su u njoj prepoznavali (zdravstvo) i noosfere (mentalno i duhovno stanje). savreni ivi mehanizam. Tek u otuenju od prirode, ili, "vladanjem nad prirodom", predhodnici i sljedbenici mehanicistikog nazora su mogli O najnovijoj prolosti, od 1900 do 1980, obuhvaene u etvrtom krugu zadovoljiti svoje materijalistike i hedonistike potrebe. Stoga, nije udo spirale, Kui, izmeu ostalog navodi: "Sve uestaliji drutveni, da je Darvinova teorija o porijeklu vrsta nastala upravo u dobu kada je ekonomski, politiki i ideoloki konflikti doveli su do svjetskih ratova, mehanicistiki svjetonazor prodro duboko u poimanje svijeta, jer je u tom rasne borbe, oruanih konflikta izmeu pripadnika razliitih religija, sve uenju nala plodno tlo. Meutim, poetnik zatiranja holistikog intenzivnijeg zagaenja ivotne sredine, do nepopravljivih odteta svjetonazora u kontinuitetu meusobno uvjetovanih i uzronih odnosa; obradivog zemljita, mora, rijeka i atmosfere. Pred kraj ovog perioda materijalna manifestacija - iva bia - duhovni svijet, i pretea uoljiva je rasprostranjenost raka, sranih bolesti i drugih degenerativnih mehanicistikog svjetonazora su u sutini rimokatolika i bizantijska oboljenja, raspad duhovnih i spiritualnih vrijednosti kao i ope pogoranje crkva. tjelesnog, mentalnog i duhovnog stanja i vitalnosti ljudi". Tragovi ranokranskih zajednica do 4 stoljea u Palestini, Bizantu, Grkoj i Aleksandriji ukazuju na jedno sasvim drugaije poimanje odnosa prirode - ivih bia - duhovnog svijeta, nego to ga danas crkva zastupa.Ove zajednice su svoja saznanja o uenju Isusa crpile direktno iz tada dostupnih spisa. Ovi brojni ranokranski spisi su od zapadnog kranstva, sa centrom u Rimu ignorirani i odbaeni usljed nesposobnosti da se to uenje u svojoj istoj formi slijedi s jedne, i usljed politikih i vladavinskih interesa s druge strane. Krani koji su se iselili u Rim, pokazali su spremnost za kompromise sa dekadentnim rimskim nainom ivota, da bi izbjegli progonstva i dodvorili se tadanjoj vlasti. Time su zadobili naklonost imperatora Konstantina (285 - 337) koji je i sam primio kranstvo i uskoro ga, kao pobornik hedonistikog svjetonazora, u iskrivljenoj, tzv. rimskoj formi sproveo kao jedinu religiju meu graanima teritorija njegove vladavine. Godine 325 Konstantin je sazvao Koncil od Nicee, na kojem su odabrani uenjaci, tzv. correctoresi, koji su bili zadueni da brojne ranokranske dokumente i spise o ivotu i uenju Isusa sortiraju i korigiraju. Sa krajnjom preciznou ovi korektori su prema uputama Konstantina iz spisa izbacivali sve to se beskompromisno suprostavljalo hedonistikom nainu ivota, a posebno upute o abstinenciji od alkohola, opojnih sredstava, jedenja mesa i posljedica tome, ubijanje ivotinja te seksualna iivljavanja. (Maniheistika stremljenja; patareni, bogumili, katari su svojim nainom Posljednji centripetalni kruni tok spirale poeo je 1980 i kako Kui predvia, trajat e do 2030 godine a nosi obiljeje "biotehnikog doba", ili, potpune bioloke degradacije. S obzirom da se Kuijeva predvianja za ovaj period, tj. nau bliu budunost, u mnogome poklapaju sa brojnim poznatim i manje poznatim proroanstvima, te sa predvianjima modernih naunika na osnovu sadanjeg injeninog stanja, ono zasluuje da se time poblie upoznamo. Miio Kui: "Godine 1980 uli smo u novo doba, doba posljednjih 50 godina prije nego spirala historije dosegne svoj centar. U toku ovog perioda doivjet emo najviu taku razvoja koji ugroava opstanak ovjeanstva. Jako rasprostranjena nuklearna tehnologija i atomsko oruje, ugroenost uzrokovana nuklearnim terorizmom, porast nuklearnog otpada, elektrosmog i elektromagnetska zraenja, sve vee nadmetanje na polju astronautike i slini srodni problemi koji su u vezi sa koritenjem atoma, ve sad pobuuju veliku zabrinutost. Paralelno sa ovim vanjskim opasnostima odvija se i unutarnja ugroenost opstanka ovjeanstva. Iz godine u godinu sve je uoljivije da je ljudska rasa konfrontirana sa jednom do sada nepojmljivom krizom bioloke degradacije uzrokovane konzumom denatuiranih ivotnih namirnica, zagaenom ivotnom sredinom i neprirodnim nainom ivota.

Nastavak na sljedeoj stranici


Nastavak sa str.8...Samira Begman Karabeg MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 9

Da bi sadanje epidemioloko rasprostranjenje raka, sranih bolesti, diabetisa, mentalnih bolesti, oboljenja imunog sistema, neplodnosti i itav niz degenerativnih oboljenja drala pod kontrolom, moderna civilizacija se sve vie koristi gen-tehnologijom i drugim vjetakim metodama koje bi na kraju mogle dovesti do gubitka naih fundamentalnih ljudskih osobina i ljudskog duha i dovesti do nastanke jedne vjetake rase". Na jednom skoro odranom simpozijumu futurista u Bazelu (vicarska), jedna grupa uesnika je nadolazee vrijeme oznaila kao doba bionizacije, koje je otpoelo 1980 a trajat e do sljedeeg stoljea. Prema predstavi ovih futurista, transplatacija vjetakih organa i lijezda bi bila olako izvodiva i vjetaki dijelovi tijela bi stajali svima na raspolaganju. Silikon-chips je ve prikljuen na ljudski nervni sistem da bi odstranio odreene nervne smetnje. Daljnjim razvojem retornih trudnoa, vjetakog oploenja i banki sperme, kontrola raanja izmie iz ruku roditelja i pojedinaca i raspad tradicionalnih obiteljskih zajednica e se i dalje intenzivirati. Industrijski radnici e se zamijeniti computerima i robotima ime e ovjeanstvo pojaano zapasti u ovisnost automatizacije i vjetake inteligencije. Sa pojaanom mehanizacijom ljudskog tijela je usko povezana i jo obuhvatnija kontrola ljudske psihe. Upotrebom sredstava za smirenje, sedativa i drugih sintetikih sredstava po kolama, bolnicama i zatvorima ovaj proces je ve u toku. Mogue je da e se u skoroj budunosti upotrebljavati medicinska i sintetika sredstva koja e kontrolirati kolektivno raspoloenje, osjeaje i svijest i eventualno biti u stanju da programiraju osnovne ljudske vrijednosti kao ljubav, istinoljubivost i duhovne i duevne sadraje. Drugi dio ovog perioda, psihonizacije ili ultrapsihonizacije e vjerovatno dostii vrhunac 2030 ili 2040 godine. Prema sadanjem trendu, prirodna ljudska rasa kakvu je poznajemo e kolapsirati i biti smijenjena vjetakom rasom, koja e imati formu homo sapiensa, ali nee posjedovati prirodnu povezanost sa milionima godina dugom evolucijom ovjeanstva. Iako e raspad moderne civilizacije u toku daljnjih 20 - 50 godina naglo intenzivirati, izumiranje prirodne ljudske rase nije neizbjeno. Paralelno sa bionizaciojom i psihonizacijom e meu ljudima, koji svoj nain ivota individualno usmjeravaju u skladu sa zakonitistima prirode i holistikom svjetonazoru, nastati nova orijentacija civilizacije. Zahvaljujui njihovu razumu i naporima, otpoet e nova kultura - KULTURA KREATIVE - gdje e se svi antagonistiki drutveni faktori integrirati i prevazii. Ovaj razvoj je ve otpoeo i on e se intenzivirati do 2100 godine, kada polarna zvijezda zauzme poloaj direktno iznad sjevernog pola. U toku posljednjih milenija, proroci i vizionari kao Budha, Konfucius, Laotse, Abraham, Muhamed, Isus, Nostradamus, Swedenburg i drugi su pripremali i usmjeravali ovjeanstvo za ovo nadolazee doba.

Jordan Pop Iliev Makedonija 2011



10

Teorije zavjere ne postoje, ali to djeluju...djeluju! Conypiracy theories does not exists, but it works...works! Sabahudin Hadiali



11

Komunisti su napravili GENOCID u Srbiji! A za ovo danas ja nemam rei... Communists have executed GENOCIDE in Serbia. For this what is goin on today, I do not have the words to express! Boban Mileti Bapsi



12

MaxMinus magazin je angaovani asopis koji kreiraju angaovani intelektualci, ljudi od pera i kista. I zbog ega upozoravamo. Radi otrenjenja. No, da li je to mogue? MaxMinus magazine is engaged magazine which is within the process of creation of engaged intelectuals, people of pen and brush. That is why we are worning. Because of soberning.But, is that possible? Gl. i odg. uredni/Editor in chief Sabahudin Hadiali



13

Karikature u kratkim pantalonama (2010.g....podsjetnik) Samostalne izlobe karikatura su prava retkost, a kad se organizuje izlaganje jednog etrnaestogodinjaka raritet je posebne vrste. Naime, Uro Maksimovi, uenik sedmog razreda osnovne kole "Ivan Popovi" sa Karaburme imao je samostalnu "Izlobu karikatura" u Deijem kulturnom centru u Beogradu. Izloba je otvorena u petak 21. maja 2010.g. u 18 sati i trajala je desetak dana. Iako je jo osnovac, Uro crta i objavljuje karikature ve pet godina. Za ovu likovnu disciplinu Uro se zainteresovao upisujui se u kreativni crtaki studio pri Deijem kulturnom centru koji ve 7-8 godina vodi istaknuti karikaturista iz Srbije, Mia Miloradovi. Pored kolektivnih izlobi u zemlji, izlagao je, na isti nain, i u vajcarskoj, Italiji, paniji, Belgiji, Japanu, Poljskoj i BiH Federaciji. A da je re o izuzetno darovitom crtau i duhovotim komentatoru sveta oko sebe, dokaz su brojne nagrade u zemlji i inostranstvu (Japanu, Belgiji, Srbiji). Pored dva "Mala Pjera" (2008. i 2010) u Srbiji je dobio i prvu nagradu u Kruevcu ("Zlatna kaciga" - 2009), odnosno treu u Olenu u Belgiji. R.O.D. MaxMinus magazin



14



15



16



17



18



19

BEARSKA PESMA SREMICIOj Sremice, gorda paunice, to si migom oka varavoga i zanosnim zovom obrvice oarala momka vatrenoga! Oj Sremice, moja jogunice, ne teraj mi inat, radosnice! Drae su mi zvezdane zenice nego bulke sred mlene penice! * * * Piroman za no zapalio liftove u tri viespratnice. Mesto koje voli danas - (ne)uvaj za sutra. * * * Opta tua vernika i svetenika zbog nepeenog mesa. Odluka o ceni hleba pravina. * * * Grka konano ima program za reavanje duga. Ugaen poar u Biraninovoj ulici. * * * Bivi robija sa dva hica ubio policajca. Savrenstvo za 409 evra. * * * Kolona dipova i hitna pomo u Specijalnom sudu. Nema pregovora sa neprijateljima kae Gadafi. * * * ovek vezan za stub na Terazijama. Srbija e od lanica CEFTA traiti da reaguju. * * * Vlasnik zoo vrta ivi u kavezu sa lavovima. ivava oterala pljakae. * * * Omiljeni ukus sladoleda otkriva vae seksualne elje. Zbog dijete sam neplodna. * * * Pevam za publiku, estrada me ne zanima. Larisa ipak kraljica tribina. *** Francuz se doselio u Beograd da svetu otkrije lepu Srbiju. Raduje me to u moi da promenim pol bez plaanja. * * * Zaustavljeni leperi na putu za Kosovo. Ambasador Irana da se izvini. Razigrau vranca po poljima bie moja vila u noima. Rasplamsau vatru tvojih zena na nedrima mirisnoga sena! Ljubav eka na zov privienja enja tvoja otkrivena, naga daruje mi vatru snovienja gasi plamen, o, Sremice draga! U zagrljaj primi me, Sremice, oraemo drage nam ravnice blistae ti suze radosnice u naruju vlatale penice! Oj Sremice, ila igraice, ijujukni glasom od anela ukrau ti pesmu grla bela pokloniti srce iz nedara samo poi za mene beara! Oj Sremice, jedra nevestice, igrali ti prsti mojom kosom dok gazila groe nogom bosom tamburica icom ti igrala ti me pucem grozda darivala!

_____________________________________________(. : , , )

***

CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 13 POLITIKA HIRURGIJATitanik je tonuo naglavce pramcem. Naa privreda ponosno jezdi crnim morem bunim amcem. Srbija za klanje svinja koristi tzv. ameriki model. Poznat nam taj patent, s kraja XX veka: Zavadi pa vladaj! Pravnici bacaju zastarele predmete u kontejner. Stie vreme za zimnicu valja isprazniti police u pajzu. Da nismo imali svetske ratove, sad bi nam Ameri puili srbijansku lulu mira. Nekada bee CIA danas KORUPCIJA. Mnogo pamtim, zbog godina. Zlopamtila mi ne prataju godinama. Nisam ja za trajk glau. ena mi na kuri mravljenja. I u jeku najvee krize, izlegu se svetski politiari iz mukova. Zaronie ljudi batiskafom na dno okeana, do dubine od devet kilometara. Nita ne naoe, mnogo dublje lei demokratija. Ko satarom satire me satira. Zaboli me meso! utim i trpim policijsku palicu. U skoku uvis, na Srpskoj finansijskoj olimpijadi gluposti, prvo mesto osvaja, ve godinama, takmiar bez premca Dinarko Inflatorovi. estitamo!Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

(Izvor: BLIC, dnevna novina, Beograd, Srbija 22. juli)


20

Dinko OsmaneviKau da smo mi most izmeu istoka i zapada. Zato nas svi gaze. ***

Suno KovaeviPojedinani snovi doveli su nas do iluzije o dravi. *** Nae politiare esto svrbi lijevi dlan, a narod glava.

Nasoj Vladi kapa dole, moda nam neto i udijeli. *** Evropa sve vea, Evropljana u njoj sve manje. *** Iz Evrope poruuju da e svijet biti bolji bez Gadafija. Libija je kolateralna teta. *** Kako kae narodna pjesma, drumovi e se poeljeti Turaka, ali Turci su preplavili TV ekrane. *** Nije cilj gasiti vatru, vano je otkloniti uzroke, povjerio mi se jedan mirotvorac iz Evrope. *** Jednom raskinutu nit prijateljstva, teko je svezati u vor, a da ti vorovi ne postanu maligni. *** Iz Evrope nam poruuju da emo uskoro postati ravnopravni lan evropske ZADNJICE naroda. *** Jedna lisica mora umrijeti da bi je krava zimi nosila oko vrata. *** Postoje enska imena Kamila i Deva, ali Kamila nije deva, a ni Deva nije kamila. *** Princ arls nije Arapin, ali voli da jae Kamilu. *** Bosna i Hercegovina je kao zmaj, ima tri glave u predsjednitvu. *** Nas voa je dua od ovjeka (eng. dush man). *** Profesori svojim studentkinjama ponekad ponude alternativu: ko nema u glavi, ima meu nogama. *** U naoj biblioteci uva se ogroman broj predivnih knjiga, na optu radost knjikih moljaca. *** Zvijezde govore, dosegnue nebo, ree mi Pitija. *** Kod sponzorua pravilo je jasno, ako ostane bez para, ostao si i bez para. Grijeh je ponovljena greka. *** Sve je vie pisaca, a sve manje knjiga koje su pisci napisali. Imamo slabo zdravstvo. Na toliko stoke imamo malo veterinara. *** Anarhija je kad vlast nezna ta e sa sobom i narod sa njom. *** ovjek kao stroj je izuzetak. Nakon to se pokvari ne zna stati. *** Bolest zvana ivotni standard je opasna po ivot. *** Vladajua oligarhija posebnu brigu brine o mladima. Materijalno su obezbijedili unuad i praunuad. *** Nakon to je legla, stala je na svoje noge *** Nai politiari su iskreni kada tvrde da su ogranieni. Mandati traju etiri godine. *** Na sudu operu ruke, ali ne i obraz. *** Greka je to imamo partijski bezgrene ljude. *** Navika je isto zadovoljstvo kojeg ovjek u najezdi kratkih zadovoljstava nije svjestan. *** Glupost je bra i prisutnija od pameti, jer ne poznaje prepreke koje pamet otklanja. *** Nisam moan da darujem sunovrate, ali jesam da ih ismijavam *** *** U diktaturi se mnogo pria, a u slobodi zanijemi. Nakon to sa drugim zadovolji potrebe, redovno se vraa branim obavezama.


MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Bayram Qasimxanli - Azerbaijan 2011

21

Berislav BlagojeviNEUHRANJENA JEDNOINKA Harms: Ah, glad Sofronije: Glavom i srcem zaepite stomak. Harms: Hm! Sofronije: Ne mislite na glad Danil Ivanoviu! Mislite i recite koja je razlika izmeu Nule i Nita? Harms: Hmm! Smatram da je Nita vie od Nule. Sofronije: Imate li za jesti Ita ili Nita? Harms: Nulu! Sofronije: Znai Nita? Harms: Ne Nita, Nulu! Sofronije: Moete li pojesti Plavu svesku ili kojim sluajem Sluajeve? Harms: Vi mene zavitlavate!? Sofronije: Mislite, Danil Ivanoviu. Mislite i odgovorite! Harms: Hmmm! Mogao bih pokuati Sofronije: Dakle, Nita a ne Nula. Harms: Gospodine, da li vi to tvrdite da su moja djela Nita? Sofronije: Bolje nego da su Nula! (Kraj) *** POSTSOCIJALISTIKA POSTTRAGEDIJA

Sofronije: Ne znam kako je kod vas, Danil Ivanoviu, ali kod nas se deavaju udne stvari. Harms: Ah, ovdje gdje ja obitavam nema uda... Sofronije: Neki tajkun, profiter (ili kako ih ve zovu) kupio fabriku. Harms: ta je tu udno? Sofronije: Hoe da je ojadi i rasturi, pa da tu izgradi nekakvu zgradu! Harms: Dobro. I? Sofronije: Radnicima je prestao da plaa prevoz i topli obrok. Harms: Nita udno! Sofronije: Onda je prestao da im uplauje zdravstveno i penziono osiguranje. Harms: Sve je to normalno... Sofronije: Ve mjesecima im ne isplauje ni plate, ali oni dolaze na posao! Harms: Priznajem da je to pomalo udno. Sofronije: Fabrici je iskljuena struja, a radnici sami donose drva za ogrev. Harms: Tragedija! Sofronije: Nedavno je vlasnik odluio, poto ne zna kako da ih otjera, da radnicima pone naplaivati ulaz u krug fabrike! Harms: Neuveno! I ta se onda desilo? Sofronije: Nita radnici to stoiki podnose i svako jutro plaaju ulaz u hladne i poluprazne kancelarije i proizvodne hale. Harms: Posttragedija! (Kraj) ***POSTSOCIJALISTIKA TRAGIKOMEDIJA

Bulud Qasimov - Azerbaijan 2011

Harms: Zato ste zabrinuti, prijatelju? Sofronije: Zbog krize, Danil Ivanoviu, zbog krize... Harms: ta se vas tie ta kriza, moliu lijepo? Sofronije: Brinem se za posao. Bez posla nema plate, bez plate ne mogu da kupim hranu, da platim raune za struju, vodu, grijanje... Harms: Razumijem vas... Sofronije: Bojim se da ne shvatate teinu problema. Vidite, mogao bih da ivim sa injenicom da umirem od gladi ili da se smrzavam, ali da hodam neuredan, smrdljiv i prljav - to ve ne bih podnio! Harms: Shvatam. Zamislite da se pojavite na razgovoru za posao, kre vam crijeva (to je nevano), a odijelo vam musavo, kosa nepoeljana i brkovi potkresani nakrivo! Nije to mala stvar... Nego, imate li posao? Sofronije: Imam, ali ne dobijam platu ve est mjeseci. Harms: Pa ta biste htjeli, prijatelju!? Vi barem idete na posao! ta je sa hiljadama onih koji ne idu nigdje? Sofronije: Njihovi brkovi ne moraju biti besprijekorni! (Kraj)Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


22

Edisa AliustiAko elite leptirie u stomaku progutajte koju gusjenicu!Elman Mirzeyev - Azerbaijan 2011

*** Da su Adam i Eva bili Kinezi pojeli bi zmiju, a ostavili jabuku na grani. *** Politiari su poput golubova. im polete odmah ponu srat'. *** Mukarac nosi godine u kostima, ena na licu. *** Neki mukarci su iz skromnosti neenje. Nije im potrebna bolja polovina. *** Modernim enama nisu potrebne kune pomonice. One se udaju za jednu. *** Mobiteli su jedina stvar oko ega se mukarci svaaju ko ima krai i tanji. ***

Elvir Kopi10 bojih zapovjedi su kratke i logine jer su sklopljene bez pravne pomoi. *** Ja sam sportista, dodue ne svojom voljom Bavim se atletikom ivljenja, ako se to tako moe nazvati Utrkujem se na nepoznatoj duini s preprekama Staza ima na milione traka, delegati nikad ne znaju taan broj Moji najblii tre u svojim trakama, bodre me svojim slabanim glasovima I ja njima diem palac desne ruke u znak podrke U prepunoj sveanoj loi imam navijae Volio bih znati ta oni sada misle o ovoj trci, oni su svoju istrali Iz pria sam saznao da su me najvie bodrili dok sam kleao u niskom startu Oni su tad uveliko trali uo sam i da su slavili dok sam se nesigurno opirao nogama o startne blokove Pitam se jesu li imali razloga za slavlje Ja nisam elio da se bavim ovim sportom Nisam elio iz vie razloga: prvo niko me nije pitao elim li uestvovati u ovoj trci drugo kakav je to sport u kojem nema trenera da ti pokae neke finte i tree jebe sport u kojem pobjednik na kraju ne tri poasni krug sa zastavom na leima. NEFER PLEJ



23

Mladenko MarijanoviPAMET BERI Sinko, mi nikada imati neemo ono to imaju oni, i vie nipoto to ne poeli. I ne daj ti, Boe, da to s takve strane stekne: 'ajde, pamet beri! Mi nismo ti. Mi smo bili to smo bili i kad su se oni zapregama konjskim vozili. Ako jo ponosa nemamo nita smo!

Upamti to! Korio me tako otac oca mog, kad iz rata izioh sav utuen to sam kao Adam gol. ne zna kako je u ratu u svako doba za neprijatelja imati bilo koga nasuno vano Indigom farbam snove mi filigranske. Bolje se pamte. Nagonu vlastan, amor sa trona cilja sokolu u gld. Ufircani sat zarobljen u venosti. Relativitet?

Nadi Petrovi (SENKE) BEZ UTEHE Nemi pogledi. Tiina gluva jei. Preutkuje se bolna istina. I strepnja im jednaka: utehu ite.Nadi Petrovi (PRE ODLASKA) LEK Kamen pod glavu, poda se mirotravke, nebo u oi i bosiljka struk za ardak-pesme uzlet, nemir-due mir.

Milici Bijeli (OKO U VODI) STRADANJASuzom osoljenog, izgore kuanje, prizemlji nadanje, razbolee lai. Ozdravi ga vera, vaznese ljubav, te postrada ojstva radi.

Mirjana Marinkovi HAIKU ILI NALIK MU 153Upekla zvezda da spri kameni zid. Guter se suna.

Provjerite da li su vae stranake voe sveci. Razapnite ih. Check out if your party leaders are saints. Crucified them.. Jasmin Mrkalj KadmusPetar Pismestrovi, Austria 2011

Ja sam eko ovjek. Kost i koa. I'm eco man. Skin and bones. Ekrem MaciBesplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


24

Andrej GliiKLEPSIDRA No.48 DOBRA STARA BREMENA

Kafana kod Dva konja, dupke puna, moe se rei da je prebukirana grozdovima mudrijaa, zaposelih u klimave stolice uz karirane stolnjake, i uz oekivano taze Jelen pivce za ivce - sportsko izdanje. Dakle, kao to gledate, sve je na meniju, po redosledu, iliti dnevnom redu galopirajueg zasedanja u stolicama, domicilno mesto foteljburg, paaluk kod lezilebovia, trea taraba levo. Utogoljeno nadmeni, oekujui pledoaje Zrike vidovnjaka, koji e ve, po ustaljenom obiaju, onako na tenane, drajui se menija, reda i redosleda, kroz samo njemu znanu, polemiku torturu auditorija, i po tematskim celinama obraivati: - Gde zeka pije vodu, da li je i ona tranziciona, i u skladu sa Ustavnim zakonodavstvom, iliti emo, od danas pa u budue i na dalje, da skupljamo kinicu u erpe, lonce, korita i druga pomagala, ukoliko ih nismo doakali i izbuili u prethodnom periodu. Nedoumice su se kotile tokom izglasavanja dnevnog reda, posebno je bilo problema u vezi sa pitanjem: - Zato magarac ima velike ui? Ne! Nije re o Crvenkapi i loem, tojest pohlepnom Vuku. I, kao kobajagi Crvenkapa ga pita: Bako zato su ti toliko velike ui? Ne! Zaista ne. Radi se o magareoj sorti, ili soju, uostalom kako vam drago, kako nas milujete tako vas cenimo. Dakako, imamo mi i Vuka i vuie, ali ovo je sve sagledano i strunom ekspertizom potvreno onako, manje-vie problemski, uz svekoliku zluradu i zlohudu pakost, da se ne zaboravi, do A, ova nova zadenja kod MMF bie u u tanine: ime: Ne daj Boe kuke i motike. Neka se nae - Koliko dugo magarac moe da zlu ne trebalo. Ide maca oko tebe, pazi da te ne pamti, jer, od njih, nam preti velika poast, da ne ogrebe, uvaj Rode rep nemoj biti slep. kaem revolucija tupamarosa. Zar im nismo proirili pasita, ne trebaju im vize i devize.

iroko im polje, pa nek pasu do mile volje. Za PROGRESIVNI APETITI seno i slamu tupamarosi jedni, da ne kaem tupavci, nema ta da brinete, to e mo da vam Porez na zaradu. Jednog od oporezovanih uvezemo od sledee kreditne trane MMF-a. sa 10 milijardi. Rok 10. u 4 asa po podne. On je 9. doneo novac i nije protestovao, niti je podneo Ej, bre! Magarac zna da se dilitne bilo kakvu izjavu. Bez rei je platio. dreknu nabusito, dotini gospodin iz grozda. - Malo smo ga oporezovali pomislio je Nata dobi lakonski odgovor: inspektor i dopunski ga opore- zovao sa 100 - A, ti mu skrati povodac. Zaista! milijardi. Rok 15., 4 . popodne. Veoma su opasni ti poluinteligentni Doneo je etrnestog u 10 asova. intelektualci, magarine jedne, sve bi da im se - Eh-he! rekao je inspektor. stavi u jasle, donese i prinese. Nee moi tako... Oporezovali su ga sa trilionom. 20., u 4 . Nakon ega su se svi odreda popljunuli u popodne. Dvadesetog u 4 asa popodne oporezovani nedra: puj, puj, pljuc... ispraznili ljajmarice, je rabadijskim kolima dovezao tamparsku zduno su se sloili: - Ne dao Bog! Ne ponovili se... presu. - tampajte sami rekao je rasejano. tupamarosi... sad i mi konja za trku imamo. Pa Vic su sastavili moskovski nepmani koje da vidimo ko e koga, kako i koliko da jae. su opekli porezi. Na manetni zabeleio 1920. Bre! godine Mihail Bulgakov. Za MaksMinus, iz zbirke pripovedaka Nakon ovog podueg elaborata, sa levo desnim opservacijama, insi- nuacijama i prepisao Andrej Glii, sa verom da e i kod kreativnim prazninama, operativnim nas, umesto Cecinih narukvica poeti sa destrukcijama, aptakim instrukcijama, a oporezivanjem bagre estiti sude. diskutanti su, onako oporativno, glasno i strasno borili se i izborili za umetanje i podmetanje replika. Rasplamsala se, zatalasala i rasprila dina retorika, prethodno zdravo zacementirana duplim vinjacima sa skupovnim ankerima, i, sve to pod nadzorom lenikog, petolanog konzilijarnog patronaa, sa visokog pijedestala i, poprilinim ugledom, tojest vidogledom... u tue dvorite, i sve to u ime unisonog svetonadzora, prekoplotne Evrope. Kanda mi nemamo uma, sve je to sama sirovina, i treba je to vie sa govorancijom timariti i eksplo- atisati da se ne ubuda.Ewert Karlsson , Sweden 1918 - 2004

KONKURS pod nazivom SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!

2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etcza 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu [email protected] Nagrade: Tapanje po ramenu! alu na stranu, nastavite itati!

Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoi, 21. novembra, dana roenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim Svim satiriarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj dijaspori i onima njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Repubkoji se ne osjeaju krivim za sadanje bezumlje koje nas okruuje. likom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagraeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume bie prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali Pravo uea imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirine rijei. Svakom kome i u posebnom izdanju MaxMinus E-magazina pod nazivom uspije da to uoblii u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obII SATIRINA POZORNICA MaxMinus plus. liku aforizma (epigrama, epitafa), satirine pjesme i prie, a zatim poalje na E-mail: [email protected] (moe se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedee: za narodnog poslanika/zastupnika Satire. aljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priu (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u Za Najbolju knjigu: posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za tampu autora od strane svoju krau biografiju i fotografiju. MaxMinus magazina. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Jo dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etcza 2011.g. Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Diploma u pdf. formatu.

Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i prie dobijaju nagradu u vidu diploma, 1. Knjige koje konkuriu dostaviti potom na adresu Sabahudin Hadiali, Grbavika 32, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke MaxMinus, naravno, ukoliko nam 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je prvonagraeni dostave rukopise. konkurs otvoren Non-Stop ali neete igrati za 201Q.g. ve za sljedeu..i sljedeuAko, Kao i po jedan set gore navedene Knjievne trilogije. pak, niste u mogunosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti potom, dovoljno e biti iri II SATIRINE POZORNICE MaxMinus 2011 e biti odreen do septembra/rujna E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vae knjige ve objavljene. 2011.g.Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


25

Aleksandar otriCrkva se zalae da porodice imaju veliki broj dece. A Bog u tom pogledu daje lo primer, poto ima samo jednog sina. Na cilj je Kosovo u Srbiji, a Albanci u Albaniji. Dokazao sam joj da sam pravi mukarac. Prebio sam je. Vlast moe da se promeni olovkom. Ali ne pievom. Ko je fleksibilan, on iskoi.

Narod najvie poverenja ima u crkvu. Veruje jedino njihovom efu. Mi smo dobro organizovana drava. U njoj se tano zna ko ta ne radi. Nije bilo sukoba ruralnog i urbanog. Urbano se predalo bez borbe. Drite lopove! Na najviim funkcijama. trajk policijskog sindikata je propao zbog provokatora koje je u njihove redove ubacila policija. Glup je kao toak, ali okree milione.

Jo nismo dotakli dno ivota. Ono se nalazi na dva metra ispod zemlje. Naprednjaci su se radikalno demokratizovali. Za sledei popis stanovnitva nee biti potrebni kompjuteri. Popisaemo se na prste. Politiari su ljudi velikih mogunosti. Sve im se moe. Neka bude to biti ne moe. Pa ta bude. I moj glas na izborima vredi. Izmeu 10 i 15 evra. Kad patriotski blok brani otadbinu, ona se svede na nekoliko stambenih blokova. Mi sve sukobe reavamo mirnim putem. Predajom. Jeste da vlada daje mnogo novca nevladinim organizacijama, ali i mnogo toga se vrati u vladu. Ako ne pree opoziciju, prelazi u opoziciju. Govorio bi taj poslanik sve to mu padne na pameti, ali nema na ta da mu padne.

Vladari su uvek u senci. Na suncu su oni koji za njih rade. Onaj koji deli savete i nije neki mudrac. Jer ih ne naplauje. Verujem u vaskrsenje. ovek se nada dok je mrtav. Tek kada je poeo da grei, rekli su da je i on ovek. Ljudi ba i ne vole Svevinjeg. Nikome se ne ide Bogu na istinu.

Pre svake odluke, ja se konsultujem. Posluam svoje srce. Da bi ga spreili da i dalje ini grehove, proglasili su ga za sveca. Srbi su ostali bez krovova nad glavom, jer su hteli da budu pod jednim krovom. Pomirio sam borbu erosa i tanatosa. Ubijam se od seksa. O pokojniku sve najlepe. Ali treba izdrati do tada.

Toplane u grejnoj sezoni rade po principu toploDirektor na sekretarici. hladno. Poto smenjivanje ministara nije dalo oekivane To je oigledna zloupotreba slubenog poloaja. rezultate, Ne mogu da vam kaem zato sam se prijavio u smenjeni su glavni urednici medija. Duboko je zagazio u politiku. rialiti program, Ba se osea. jer vas molim da potujete moju privatnost. Mafiji smo zadali udarac. Potapali smo je po ramenu. Glup i mudar su se nagodili. Ljubomorno uvamo svoj identitet. Mudar je glupom priznao da je u pravu. Samo jo da saznamo ko smo i ta smo. ena i ja nemamo dece. Roditeljima je sve tee da i nas dvoje izdravaju. Kuran predstavlja izmenjeno i dopunjeno Ako jednom narodu neko drugi donese slobodu, izdanje Biblije. onda mu odnose sve drugo. Ako nastavimo da filozofiramo, postaemo druga Grka. Korupcija vlasti, izborne prevare, beda Porastao mi je ego. stanovnitva, politiki sukobi... Sada je vei od mene. Vlada ima veliku podrku naroda. Piem samo o venim i neprolaznim temama. Da odstupi. Kad mi legne plata, doe mi da legnem na U socijalizmu su pisci bili angaovaniji. prugu. Kako mu raste podrka meu graanima, Radili su i u logorima. tako dobija sve vie telohranitelja. Ne pomiljam na samoubistvo. Policiji je sve dozvoljeno. Nije mi ni do ega. Ministrima koji su uhvaeni u lai pruena je I opet prekorauje ovlaenja. nova ansa. Da smisle bolja opravdanja. Uivam u hrani. Vodimo pozitivnu izbornu kampanju. Jedem iz zadovoljstva kad god mogu. U plusu smo milion evra.


Ismail

Kera, Chech R

epubli c

201 1


26

Davor tambuk profesionalno poinje raditi kao karikaturist u Parizu 1968. Godine, nakon to je dobio nagradu Grand Prix Bellus od redakcije tjednika France Dimanche u zajednici sa sindikatom parikog tiska. Godinu dana poslije prelazi u Ici Paris u gdje objavljuje do umirovljenja 1999. godine. Karikature su mu objavljivale mnoge novine i asopisi, a nagraivane su u Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Italiji, Sloveniji, Indoneziji, Izraelu, Belgiji, te u Srbiji i Crnoj Gori. Od Hrvatskog drutva karikaturista dobiva 2000. godine Oskarik za najuspjenijeg lana na meunarodnim festivalima karikatura te godine.

U Hrvatskoj su itatelji mogli njegove radove pratiti na stranicama nekadanjeg dvotjednika Start i tjednika Nedjeljna Dalmacija, te u Slobodnoj Dalmaciji, zagrebakom dnevnom tisku te magazinu Arena. Vjeni motiv su mu odnosi mukarca i ene, od seksualnog do onih prozainih tipa enskog prigovaranja, kuhanja, mukog pretjerivanja u piu i utjecaju Boga i vraga na ljude (simboliki esto neki satir juri po umi enu, ili mladu i lijepu, ili ne previe lijepu ni mladu, dok ga drugi satir pokuava stii i dati mu naoale).

Petar Pismestrovi



27



28



29



30



31

ivojin DeniMILIONI I povrna analiza bilo kog troenja para u Drutvu za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisurii otkriva okantne podatke o rasipanju para na skupa putovanja privilegovanoh. Ovakvo rasipanje i pljaka nije zabeleena u istoriji Drutva. Izvetaj o preenim kilometrima su naprosto zapreaujui. Prosto je neverovatno da je mogue za godinu dana prei vozilima skoro milion kilometara. O troenju para u naem Drutvu za zatitu ivotinja govore podaci dobijena na svetski dan siromanih sedamnaesti okrobar ove godine. Drutvo za zatitu ivotinja u Gornjoj Klisuri raspolae sa osamnaest automobila. Nedostaju podaci o devetnaestom vozilu novom dipu predsednika naeg drutva gospoe Danijele Geoelovi ivadinovi. Osam vozila domae proizvodnje nabavljeno je u jednom cugu, a gospoa Geoelovi ivadinovi je objasnila da je tako veliki broj vozila kupljen za potrebe efikasnog rada disciplinskog suda i da e se sva ova vozila otplatiti kroz utedu na trokovima odravanja i utroka goriva. Disciplinskom sudu nije dato ni jedno strano vozilo. Kupljena luksuzna vozila i to etiri opela, etiri evroleta, dve lade nive i opel antara, koju vozi predsedica koriste se bez ikakvog ogranienja. Kao to se moe pretpostaviti na elu kolone rasipnitva u korienju slubenih vozila je predsednica godpoa Danijela Geoelovi ivadinovi. Slino kao to su joj rauni za mobilni telefon, sa tom razlikom to je u pojedinim trenucima koristila i po etiri do pet vozila za svoje potrebe. Da idemo redom Opel omegu za dua putovanja kad je vozi ofer, opel astru za vrkanje po gradu, dok je lada niva koriena za potrebe njenog nevenanog supruga za prevoz kueta do sela, kad krene na posao. Gospoa Geoelovi ivadinovi je jadan od retkih lanova drutva koji se javno hvalisao da nema svoj automobil. Od kada je dobila dipe Opel antaru predsednica ne izlazi iz njega. Za godinu dana ona je samo ovim vozilom prela preko sto pedeset hiljada kilometra, iako tvrdi da je prela samo sto estrdeset dve hiljade i etiri stotine i ezdeset kilometara. Ako preene kilometre podelimo sa brojem dana ispada da je predsednica gospoa Geoelovi ivadinovi svakog dana prelazila u proseku po tristotina ezdeset kilometara. Ako se ovome dodaju trokovi putarine, goriva, maziva, redovnih i vanrednih servisa, dolazimo do podatka da je za godinu dana troak predsednice samo na putne trokove bio oko etiri miliona dinara. U tu cifru ne raunamo raune iz kafana i kafia, dnevnice (bez deviznih), bruto plata i mobilne telefone. Korist od ovakvih i ovolikih putovanja vidimo svi, a posebno naii kuni ljubimci. *** Hvatanje poslednje krupne ribe pozdravile su i sitne ribe. Za pregovore su nam potrebna najmanje dva okrugla stola.

Nostalgija nas vue da doemo sebi. Opravdana je bojazan da nas ekaju bolja vremena. Nas je tukao lo glas u samoodbani. Sudije su dune da postupaju po zakonu zdrave pameti. Nisu prole ni babine, a mi opet u poodmakloj trudnoi. Bavljenje korupcijom ima smisla ako je primaocima mita od koristi. ***

Vida NenadiSAVREMENA VREMENA Pucale si trake, i mrsili su se konci. Dugo smo mi sve te trake ponovo lepili. A niti smo odmotavali krajnje precizno. I dok smo pri tom, uzaludno, kljueve traili, Samo su nam nudili i davali ukrasne priveske. A brave... Njih su oni ili menjali, ili obijali.

Vladislav PavieviNema kape za su podvije glave *** Ne volim prie Kojima se narie! *** Mrzim tranziciju Odnijela je Narodnu miliciju!

Sve to se prelomi preko koljena Obija se viestruko o glavi! *** Crkva je u Crnoj Gori odvojena Od drave, ali nije od Srbije!

Igor Smir nov, Rus sia

Emil Strn ia, Croa tia 201 1

2011



32

Elvis HuremoviU AmsterdamuNakon ispijanja jutarnje doze kofeina izlazim iz restorana. S jedinom namjerom, zaustaviti taksi. Kako bih na vrijeme stigao do dvadesetak kilometara udaljenog cilja, amsterdamskog aerodroma. Inae, amsterdamski aerodrom spada u red onih okienih epitetom bitnijih za Europu. Koji godinje primi putnika, taman onoliko, koliko Bosna ima stanovnika i sve to puta deset. Vjetar, puhajui sa svih strana, posljednji put opominje na svretak ljeta i novo skrivanje sunevih zraka u nekoliko iduih mjeseci. Oblaci iznad Amsterdama, to e rei i iznad mene, crni su kao tojianski ugalj. Svi negdje ure, nervozni su, ba kao mravi pred kiu. Zrakom kolaju nervozni izdisaji potpomognuti jo nervoznijim pogledima prisutnih na ulicama i birtijama Amsterdama. Kao da su ljuti, to je ljeto odluilo za ovu godinu rei kapak. Ono to primjeujem a to nije sluaj sa mnom, skoro su svi pripremljeni na otvaranje oblaka, kiobrani su uz njih. Ba kao da je rije o Londonu. Gledam niz obje strane ulice, osvrem se ne bi li u toj gunguli primjetio natpis taksi. Jer, bez kiobrana u mantilu, ne da nije pametna, ve je glupa ideja prepustiti se amsterdamskom crnilu i onome to e najvjerovatnije donijeti sa sobom. Napokon, diem ruku, iz uske ulice sa desne strane prilazi taksi. Sjedam, pozdravljam i na zgrpanom, balkanska verzija, engleskom govorim odredite, odnosno da vozi do aerodroma. Tano u podne imam let za Minhen. Kartu, koja nije ni jeftina, drim kao hamajliju u unutranjem depu mantila. Taksista uti kao bosanska mrtvaja. Kao sve bosanske ume, pune ljudskih kostiju, koje sam ostavio iza sebe a, o kojima stalno razmiljam. Koje mi u ovom najdemokratskijem paretu svijeta izjedaju svu nutrinu. Koje prezirem vie nego ovi nervozni Holanani tojiansko crnilo iznad njihovog Amsterdama a koje volim vie nego sva demokratska parad na zemaljskoj lopti. A, zar postoji tee, nego kad prezire a voli?! Posmatram uznemirene domaine i goste amsterdamskih ulica kako zuje na sve strane dok vjetar dobija na snazi, prebacujui u veu brzinu. Haman, neki, sklon adrenalinu ili je umoran od istog ritma. Kafandijama, koji nisu na vrijeme pospremili bate, amara inventar kao nekadanja milicija bundije. Gledam kako se amsterdamsko arenilo smjenjuje sa tamnim oblacima poput metalnih komada na traci Unisa. Inae, u Amsteradmu kad provede jedan dan, ini se kao da si obiao sve kontinente svijeta. A, meni je na izmaku ve dan broj pet. Tu su prisutne najrazliitije rase, slika kao da se cijeli svijet nagurao u uske, meu starim, dobro ouvanim, zidinama, gradskih ulica. Nema kafane a da u njoj umjesto dima ne lebdi jedinstvena melodija satkana od raznih jezika, kojima govore oni to su odluili tog dana svratiti na aj ili aicu razgovora, bez obzira da li su domai ili samo oni koji zijarete ovu holandsku ariju koja lei na poznatoj rijeci a za nekoga na poznatom pivu. Nema sumnje, da raznolikost ovom gradu daje duu. U njemu svakodnevno moe vidjeti obrijane, dugokose, uglaene, ute, crne, bijele...susree pokrivene, rastafarijance, jehove svjedoke dok ti guraju neki letak u ruke...neki se arene poput cvijetnih polja, opet drugi umotani u najcrnju kou koju si ikad vidio u ivotu ili one irokih hlaa... Sve to primijeti u nekoliko desetina minuta. Itekako ta arenolikost bude zanimljiva. Svega i svaega ali niko nikome ne smeta, niko se ne osvre za onim drugim, treim, petim... udi se, pogotovo kad zna, da su kod nas skoro svi isti a gledati se ne mogu. Poinje grmljavina, nebo samo to se nije otvorilo i buljuk kie sruio na nas. Dok se utljivi taksista jedva probija gustim ulicama Amsterdama vozei ne vie od drugom, onako poluglasno, ovaj put na istom nezgrapanom balkanskom, govorim: Padni vie. Do tada europski utiv i utljiv voza auta sa natpisom taxi otvori se, onako kako to u bosanskim selima najee govore, k'o hala. - Kaj, vi ste Jugoslaven? Mrtav, hladan i poprilino ratelovan odgovaram: Bosanac. uj Jugoslaven, otkud mu to, pa, toga vie ni u vicevima nema. - Isto je to. - Aha, jata je al' malo juer. Valjda je shvatio da mi danas nisu sve ovce na broju, uutao je. Meutim, utanje je bilo kratkog vijeka, nakon par minuta nastavio je gdje je maloprije stao. - Ma, kaj da vam velim, isto je. Mi smo ovdje na zapadu svi Jugoslaveni. Evo, ja sam Hrvat i to jedan kroz jedan ali mi ne smeta kad me ovdje nazovu Jugoslavenom. Osjeam kako se nervoza sa amsterdamskih ulica prenosi i na mene a ijem gomilanju uveliko doprinosi bivi zemljak. Mislim, ako ste svi, tako zduno, Jugoslaveni koji avo se raspaste poput starog pamuka. Nekoliko hiljada kilometara nie oima se ne moete gledati a ovdje ste kao zemljaci. Srea, pa ne uje moje misli, moda bi me ve odavno izbacio vani. - Vama jeste, meni jok. Ja sam i onda bio Bosanac i sad sam

Bosanac i sutra u biti, bez obzira to se to nigdje ne pika. Gleda me udno preko retrovizora. Nisam ni oekivao da razumije, niti mi je bilo stalo do toga. To me zanimalo, ba kao onaj inventar holandskih kafandija to frkti ulicama Amsterdama. ekao sam da se ukae aerodrom kao to sam, ne ba tako davno, ekao onu trojicu da stave paraf. U meuvremenu, jedan kroz jedan mi je ispriao svoj ivotni put koji ga je nanio do Amsterdama, te kako dobro zarauje i da ima vikendicu u Dalmaciji, da izdrava pola familije...saznao sam, da mu gospoa uva djecu poznatih amsterdamskih bankara. Saznao sam sve ono to u tom trenutku nisam elio znati. On je priao o amsterdamskim bankama a ja sam razmiljao o bosanskim umama. alio se na Holanane jer slabo ostavljaju baki a ja sam u sjeanje prizivao Ramu Vezirinog i njegovu uvenu izreku kako je jedne zime etiri godine radio kao konobar. Priao je kojeta, kako mu djeca govore pet jezika a meni je u glavi bio samo Zmajevac, prekrasno bistri izvor u spreanskom polju. Ali, njegovo sluajno pominjanje nekakve hrvatske balade i to sa naglaskom na narodna epsko-lirska me zakovalo. Kao to moja razmiljanja o bosanskim umama svaki put zakuju one ljudske kosti. Rekoh: Molim? - Kaj, ne znate tu nau staru, narodnu o Hasanaginici? - Ah, to. Ma, naravno da znam. Kako ne bih znao za tu uvenu hrvatsku porodicu. Silne begove i hanume diljem Slavonije, Zagorja, Dalmacije... Sve beg do bega i hanuma do hanume. Sve slavna hrvatska imena kao to su Hasan od Varadina, Mejra od Pule, Omer od Zagreba... - Eto, vidite. - Bezbeli da vidim. Nego, de ti meni stani ovdje. Pomislim u sebi, dragi moj bee od Bjelovara to smo se gledali, gledali smo se. - Ali, nismo jo stigli do aerodroma. - Neka, samo ti stani. Vidio sam maloprije jarana Ibru kako utra u neku kafanu. - Kaj? I, onda kau kako svijet nije mali. - e nije. Evo, izvoli. - Ali.. - Uredu je. Zadri kusur. - Hvala. Jata je neg' malehan. Jo kad bi dragi Jugoslavenu i jedan kroz jedan dokazani Hrvatu znao da smo se Ibro i ja rastali jo prije deset godina i to onda, kad smo njega prekrili hrastovim tahtama iz jedne od bezbroj bosanskih uma, pod koje ga spremilo povlaenje obaraa na snajperu nekog od zemljaka a ja se zaputio u ova najdemokratskija dunjaluka prostranstva. Onda bi tek znao koliko je svijet malehan i da je sve tu negdje. Pedalj gore, pedalj dolje. Jah... Stojim u uvenom Amsterdamu dok se nebo otvara tik iznad mene. U mojoj mahali, nekada, za takvo otvaranje neba se govorilo prolom oblaka. Stojim, kisnem a niz mene cijedi kao niz slapove Plive. Ono malo nervoznih to se zateklo vani prolaze pored mene obiljeavajui me isuujuim pogledima. Svima im u oima, poput svijetlee reklame na ohrndaloj bosanskoj trafici, vidim samo jedno i to: ta je ovom luaku, to se ne sklanja?! Zatim se skrivaju pod strehe, zavlae u kafane... Mokar kao mi, gledam niz mantil a on kao da ga nema. Karta je sva smoena, cijedi se tinta niz nju isto kapi kie niz pendere stare bosanske kue. Uglavnom, nikakve fajde od nje. A, onda se sjetim hrvatskih begova i hanuma. Sjetim, pa mi bude muka. I, sve to, dok kisnem kao poljski mi nasred bae. Naviru sjeanja kao i buljuci vode u moje cipele. Bie, da odvodni sistem otpadnih voda u Amsterdamu nije za naroite pohvale. U tom naviranju sjetim se rijei o istini. Rijei udno privlane Tuzlanke. Rekla bi: Istina (u mnoini) je na svijetu sasvim dovoljno da svako bude u pravu. Jeza me obuzme, kada pomislim, da e se jednog dana nai neki dokazani jedan kroz jedan i priati o splitskoj ariji. Gdje li je Irena sada, da joj kaem kako me strah njenih rijei. Istih onih, koje su me nekada toliko privlaile dok bi ih itao sa njenih usana. Strah me jer, mogla bi Baarija lahko zavriti podno Marjana a Vratnik da se nasloni na splitsku rivu. A, red bi bio jer gdje ima begova mora biti i kujundija, saraa, burekdija...a gdje ima njih tu mora biti i arija. E, moj Ibro moj. Ako me sluajno gleda, kako k'o posljednji hajvan kisnem usred ove demokratske nedoije i kako se ne mogu odrei, pored silnog prezira, onih uma, izvora, bureka, hanuma...ne bilo ti zapovieno, molim te upitaj Hasanagu, ako se kad sretnete, ta on misli o svemu ovome!



33

Abdurahman Halilovi AhilDa je sve lako dok si mlad - uzalud je govoriti u starosti. Danas strpljiv spaen - sutra kao takav u propaten. Svi su mislili da je pametan - osim njegovog psihijatra. Od kad me je eer sruio - nita mi vie nije slatko. Naima je krivo-to su na vaem pravcu. Jednom sedmino kroz tjedan, sreemo se u hevti. Valahu bilahi(kao jeste ) - ovi politiari su kilavi. Zakleo sam se dragim Allahom - Bog e mi sve oprostiti. U novijoj istoriji - ovo je povijesni trenutak. U povijesnom trenutku - istorija se izgubila. Na kraju smo kraja - ekamo poetak da od njega krenemo. U svijetu smo poznati... za neprepoznati. Sav sam u udu...devetom - putujem na istok. Krojeno makazama vlasti - narodu je odijelo svako tijesno. Ostavili su nas njima na milost i nemilost - oni su nas dali na nemilost bez milosti. Kako mu je ena samo kost i koa - u nju sam trpao meso. Meu djecom kod njega vlada gotovanluk - ni jedno nee da radi. Osjetila ih je na svojoj koi - grebali su je. Od nastranih tipova - drim se po strani. Vlasti,koja je ustala na lopovluk - lei nae potenje. Za sad smo pod amerikim kiobranom - brine me ta e biti ako udari jak pljusak sa istoka. Drava nam je na vjetrometini istoka i zapada - nekad duva,nekad pue. Hvala nebesima-neka mene na zemlji, barem sam siguiran da sam iv. Kad se iz ove koe nemoe - idem na zatezanje. Ko je ko u naoj politici - to je za neprepoznati. Klima mu se fotelja...razvalio je...toliko se na poloaju ugojio. Zbog nepovoljne klime u politici,oekuju se padavine na poloajima. U komijinoj kui klima je nepovoljna - ena mu svaki dan pada poda me. Ono to mi je nekad bilo tvrdo kao kost - ena je ve odavno ogloala. Kao nekad - vie nikad! Bojim se to mi efovi vise nad glavom ... da ne izvisim. Taj politiar mi nita nije dao - a zajedno smo krali. Kao da nam je neko ukrade,tu pobjedu, to smo je imali u ruci. Prestao sam sa avolom tikve saditi - sjeme mu se zatrlo! Plakali su nad svojom sudbinom - na mom veselju. Neka se gone...poelo je vrijeme parenja. Niko ne vidi ta treba - a nema ta nam ne treba.Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011

Ova vlast na sitnu raju nije mislila - sve nam je slistila. Danas su u politici ljudi od policijskog provjerenja. Glumci e dobiti izbore - previe je statista koji su za njih. eninom ljubavniku nedam pravo glasa - neka mu ena, ako hoe da. Volio sam njeno crno oko - dok od njenog mua moje nije poplavilo. Boli me briga - otiao sam na bolovanje. Seks traje minutama - a dijete se napravi za sekundu. opor politiara neda mira stoci sitnog zuba - progoni je. Krupnim koracima rukama grabe - i ovo sitno to je ostalo. Dobro bi bilo da se funkcionerima postave tvrde stolice - bar da ih neto ulja. vrstim mukarcima dozvolila je da joj ulaze slobodno. U dravama bive Jugoslavije toliko nam je slabo da nam nije dobro. Neka se bezveznjakovii u politici ne nadaju da e povui veze po naim linijama. Troili su nam mrtvi i ivi kapital - dok nismo kapitulirali. Zajedno u ratu, zajedno u miru... pucamo od muke.Predsjednitvo BiH

Demokratske promjene u arapskim zemljama



34

PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS

XVIII dio...part XVIII



35

Vladimir Bulatovi Bui

ubaricaSuprunici gospodin i gospoa Kangrga predstvljaju blistave primere kako se priroda briljantno koristi svojim nepresunim darom za stvaranjem stvorenja koja svojim izgledom, ponaanjem i odnosom prema svetu oko sebe ostavljaju polurazumna bia, u ovom sluaju ljude, potpuno neme ukoliko prethodno nisu ostali i bez daha. Ime gospodina Kangrge je pre svega poznato iroj javnosti po jednom novinskom lanku. Naime, jedne dnevne novine behu na svojoj naslovnoj strani izvestile javnost kako je junak nae prie jednog dana zevajui na ulici, iz ista mira ostao u stanju zeva sledea etiri dana. Ako nekoga ba zanima, mislim da nije bilo navedeno da li su neka muva ili vrabac zalutali kroz razjapljena usta u dubine stomaka gospodina Kangrge. Opte poznata stvar je da zev traje samo nekoliko sekundi, to je samo povealo ugled gospodina Kangrge u oima javnosti neneviknute na tako plemenite i odvane podvige. Ipak, moemo sa dozom slatke nadmenosti kazati da su pomenute dnevne novine poptuno nezaslueno ostavile po strani kudikamo bitniju osobenost junaka nae prie. Gospodin Kangrga jo od svojih studentskih dana odskae po jednoj karakteristici ne samo od svojih vrnjaka ve i od pripadnika ljudske vrste uopte. Naime, njemu svakog prolea pone da opada kosa. To opadanje doivljava svoj vrhunac sredinom leta, tako da je u avgustu gospodin Kangrga potpuno elav. Meutim, poetkom jeseni kosa, naizgled bojaljivo, poinje opet da mu raste. Poetkom zime je ve toliko gusta i bujna da mu frizura svojim izgledom veoma lii na ubaru. Do Nove Godine to je prava pravcata ubara kakvu moemo da vidimo u izlozima krznarskih radnji. I to ne obina, jeftina ubara od vetakih materijala, ve skupocena, elegantna, crna ubara ija sjajna dlaka podsea na krzno nekih severnoamerikih ivotinjica sa uplaenim okicama. Gospodinu Kangrgi ubara prekriva celo elo i malo vie od pola uveta, graniei se sa obrvama i sputajui se nanie prema zulufima. Reklo bi se da je neto gua na temenu a rea na potiljku. Vrhunac u gustini i dopadljivom izgledu njegova ubara doivljava krajem februara i poetkom marta kada kosa opet poinje

da mu opada. I tako u krug, pune dvadeset dve godine. U poetku je gospodin Knagrga bio zabrinut zbog te pojave. Iao je i kod doktora. Ovaj ga je, pregledavi ga, poslao kod svog prijatelja botaniara mislei da sve ima veze sa obrunutim procesom opadanja i rastom lia kod drvea. Doktor nije znao o emu je re ali mu je za svaki sluaj prepisao lekove za nizak pritisak i apetit. Tada jo student, Kangrga je, nakon to se ugojio i dobio visok pritisak, prihvatio na kraju svoju osobenost kao naklonost prirode. I to samo zato jer je video da uiva naklonost lepeg pola. Mnoge devojke su ga volele elavog, a mnoge sa njegovom prirodnom ubarom. Verovatno je da ne postoji ovek na ovom svetu koji bi, kada bi sreo gospodina Kangrgu na ulici, pomislio da njegova ubara zapravo nije ubara ve njegova frizura. To je tako veta varka prirode da bi obmanula i najotrije oko. Ipak, vrapci imaju drugaije zablude pa se esto zalete na njegovu frizuru mislei da bi mogla biti idealna prilika za svijanje gnezda. Golubovi i svrake nisu do sada imali sline probleme. Za razliku od gospodina Kangrge gospoa Kangrga nema ubaru, niti na glavi niti u ormaru. Ali zato ima sitna, pakosna usta i braonkastu bradavicu koja lii na gromuljice okolade, iznad gornje usne. Svog mua je upoznala jo na fakultetu. I mada je bilo mnogo lepih devojaka od nje koje su se zainteresovale za studenta Kangrgu, nijedna nije uspela poput nje da ga voli cele godine. Taman kada bi se zaljubile u naprimer njegovu glatku i sjajnu, poput bilijarske kugle, elavu glavu, i provele nezaboravno i uzbudljivo leto uz vino i gitare, nastupila bi njihova razoaranost jer bi se ela preobraavala u dlakavu loptu. Tada budua gospoa Kangrga je jedina volela studenta Kangrgu cele godine. Iskreno se divila njegovoj elavoj glavi u vrelim, letnjim danima, ba kao to je to inila u sluaju muevljeve ubare u hladnim, zimskim danima. U svom novaniku ona nosi dve fotografije svog supruga: jednu gde je elav i drugu gde je sa svojom prirodnom ubarom. Za razliku od gospoe Kangrge njeni roditelji su sa podsmehom gledali na izabranika njenog srca. Upoznavi ga, u mesecu avgustu, majka je upitala svoju erku u poverenju: Gde nae ovog elonju? Ova se samo nasmejala odgovorivi joj gotovo ponosno: Pitaj me to u zimu! Kao to je to sluaj kod veine ena i potreba gospoe Kangrga za elegantnim oblaenjem je sa godinama rasla. Njena koleginica sa posla Dvovolotka je imala srebrnu ubaru poklon od supruga sa puta u zemlje Skandinavije. Dvovolotka je uivala u ljubomornim i enjivim pogledima svojih koleginica uperenim ka njenoj ubari. Nosila ju je ponosno od kraja septembra pa sve do kraja marta. Nisu joj smetala esta miholjska leta i plus dvadeset u sred novembra. Znojei se pod njom sladila se milju o zavidnosti svojih koleginica. Svoju srebrnu ubaru nije skidala sa glave ak ni u kancelariji. Gospoa Kangrga je stoga vremenom postala veoma ljubomorna na ubaru svog mua. Ali ne zato to je ta ubara titila sinuse gospodina Kangrge od ledene koave, ve zato to nije krasila njenu, kako je ona smatrala otmenu glavu. Pitala se svakodnevno: ta e njemu ubara, on je mukarac? Mojim crtama lica bi njegova ubara savreno pristajala. Oh, kako ivot zna biti okrutan! esto je aputala svom muu, milovajui ga neno rukom po glavi i prolazei prstima kroz gustu i meku dlaku njegove ubare: to ti svojoj enici ne bi poklonio jednu lepu ubaricu, a? Gospodin Kangrga bi samo glasno zevnuo, dodajui: Ma, eno nemam para, evo ti ova moja. Gospoa Kangrga je arko elela muevljevu ubaru na svojoj glavi, vie od svega na ovom svetu. Jedne januarske veeri se desilo da je gospodin Kangrga zaspao u dnevnoj sobi njihovog stana, ispred televizora na kom se davao kaubojac. Gospou Kangrgu, koja je u kuhinji sekla glavicu crnog luka, privuklo je hrkanje njenog mua pomeano sa pucnjavom i vikom koja je dopirala sa malog ekrana. Htede da iskljui televizor ali zastade privuena jednom interesantnom scenom. Neki Indijanac bee skidao noem skalp jednom bledolikom. Indijanac je to sa takvom lakoom uradio da bledoliki nije stigao da kae ni Jaoj! Gospoa Kangrga se zatim paljivo okrete prema svom usnulom muu. Umesto u njegove sklopljene oi gledala je kao omamljena u njegovu ubaru na glavi, ne primeujui da je no u ruci zamenila daljinskim upravljaem.



36

Nastavak sa str.35. Vladimir Bulatovi Bui

I taman kada se spremala da ga zaskoi zazvoni telefon! Gospodin Kangrga se tre iz sna o svojoj osnovnoj koli uzviknuvi: Svi su na asu uiteljice! Gospoa Kangrga postade opsednuta milju o skidanju skalpa svome muu. Gde god da je ila sa sobom nosila je i kuhinjski no. Slutila je da e usput naii na komijskog psa kojeg je prezirala poto joj se ovaj ne jednom ulitao na otrau ispred ulaznih vrata. Razmiljala je, kao to bi i svaki humanista postupio, da bi bilo uputno da se pre nego li skine skalp oveku izveba na nekoj ivotinji. Vraajui se sa pijace, jednog hladnog, dosadnog dana, gospoa Kangrga zaista nalete na komijskog psa. Mada je pas imao dugu, crnu dlaku i zvao se Deki, ona ga ironino dozva: uo, doi da ti mamica da neto! Deki joj prie vrtei repiom, a ova ga uhvati oko vrata, izvadi kuhinjski no i skine mu skalp. Posao skalpiranja je odradila za manje od dvadeset tri sekunde. Zadovoljna postignutim rezultatom sa nestrpljenjem je oekivala nastupajuu no. Predvee je gospodin Kangrga nekoliko puta, za stolom za vreme veere tiho, stenjui, apnuo svojoj eni na uvo da bi mogli da vode ljubav poto nisu davno. Gospoi Kangrgi se, mada se malko najeila, ta njegova zamisao nije ni malo dopala jer joj je remetila osnovni plan. Zato je pred spavanje obukla, frotirsku, grao pidamu sa dlakavim okovratnikom, kupljenu na buvljaku. Bila je ubeena da e ta potpuno neerotina pidama savladati suprugovu glad. Ali, pogreila je. Gospodin

Kangrga se nije mogao suzdrati. Samo to je legla kraj njega na krevet on je pomahnitalo skoio na nju. Nakon nekoliko minuta rvanja i guvanja postelje gospoi Kangrgi ipak sinu spasonosna ideja. Naavi se iznad svog mua izvijena poput dokeja kada uzjae vranca, predloila mu je da obogate svoj seksualni ivot. Vezala mu je ruke kaiom i izvadila kuhinjski no koji je spremno ekao u fioci u stoiu pokraj kreveta. vrsto je uhvatila supruga za vrh ubare i zatim mu skinula skalp. Gospodina Kangrgu je to toliko raspalilo da je gospoa Kangrga po prvi put u svom braku videla i zvezde. Njihovu spavau sobu ispunie zvuci stenjanja, zapomaganja i urlikanja. Nakon to je svako zavrio svoj posao iji bi opis mogao nekoga da sablazni, gospodin Kangrga je, doivevi uasan bol ali i neverovatno zadovoljstvo u isto vreme, potpuno iscrpljen zaspao. Gospoa Kangrga naprotiv nije mogla neko vreme da zaspi. Razmiljala je o zvezdama i o skalpu koji je skinula suprugu. Zamiljala i je zaprepaten izraz Dvovolotkinog lica kada je ova bude videla sa novom ubarom. Sklapajui umorne oi ostavila je skalp u fioku od stoia pokraj kreveta, ostavljajui sutranji dan da joj donese oekivanu radost. Slatke misli joj donesoe san. Sledeeg jutra gospoa Kangrga se probudila pre mua. Glavu gospodina Kangrge su kroz prozor sobe obasjavali sunevi zraci.



37

Nastavak sa str.36. Vladimir Bulatovi Bui

Okrenuvi se prema njemu Gospoa Kangrga jasno vide oderotinu na sred suprugovog temena. Uinila joj se veoma malom ali nije tome pridavala posebnu panju. Paniku joj je unela injenica da je prolo devet sati i da je debelo kasnila na posao. Zato se na brzinu sredila u kupatilu, obukla i izlazei iz stana stavila svoju novu ubaru na glavu, ne stiui da se pogleda u ogledalo. Na putu do kancelarije gospoa Kangrga je koraala ponosno i uzdignute glave. elela je da joj se svi dive zbog njene kako je mislila raskone ubare. Zagledala se u oi prolaznika trudei se da dokae sebi da su ovi, svi do jednoga, oduevljeni njenim istananim ukusom i elegancijom. Meutim, nepoznati sugraani, naviknuti na svakojaka udesa i nenaviknuti na sopstvena, zurili su uporno ispred sebe zaokupljeni mislima. Svako bee urio svojim obavezama. U firmi je, naprotiv, uspela da skrene panju na sebe. Ve na ulazu u zgradu doekao ju je zaprepaten izraz lica bucmastog portira. Umesto Dobar dan kazao je Pobogu!. Slino su reagovale i istaica, kafe kuvarica, kao i dve mlade koleginice iz susedne kancelarije. S tim da su umesto Pobogu kazale Zaboga! Na ulazu u svoju kancelariju doekala ju je niko drugi do Dvovolotka. Ugledavi je nije mogla da se suzdri te prasnu u smeh. Ostale koleginice, koje su sedele i buljile u svoje raunare, i uglavnom otvarale pasijans, skretajui poglede sa ekrana takoe prasnue u smeh upirui kaiprstima ka gospoi Kangrgi.

Uplakana i osramoena gospoa Kangrga otra u toalet. Stala je ispred ogledala i imala ta da vidi: na glavi joj je umesto bujne ubare stajala ubrica nalik na usnulog, umskog jea. Njene uplakane i razlivenom minkom umazane oi dobie uasnut izraz. Gospoa Kangrga vrisnu i zatim pade u nesvest... Budei se iz sna na svom branom krevetu, gospoa Kangrga je mrmljala neto o grehu i oprostu. Bunovna i polu sklopljenih oiju nazirala je lik mukarca kako stoji nad njom. Nije mogla jasno da vidi ko je u pitanju. inilo joj se po njegovom elavom temenu okruenim gustom kosom da je u pitanju neki srednjevekovni opat. Lice joj se ozari i na usnama joj se pojavi blagi osmeh. Pruila je ruke ka mukarcu kazavi: Oe, zgreila sam! Ovaj je zagrli i ree joj: Naprotiv! Bio je to naravno gospodin Kangrga. Posledica skidanja skalpa je bila ta da su rast i opadanje kose kod gospodina Kangrge bili potpuno narueni. Umesto u leto kosa je poela da mu opada u jesen i da raste u prolee, ali nikada vie tako gusto. Gospoa Kangrga, dobivi oprost od svog supruga ali ne i od same sebe, odlui da pokua da proda ubaricu. Plan joj je bio da zatim doda neto uteenog novca i kupi svom muu ubaru koja e mu tititi elavu glavu od ledene koave. Obila je sve mogue krznare. Meutim, ni jedan nije eleo da otkupi njenu ubaricu. Svi su se sloili da je krzno veoma kvalitetno, ali i da nisu u modi deije, minijaturne ubare.



38

Nastavak sa str.37. Vladimir Bulatovi

Poto ga je ova ubeivala da kupi ubaricu jedan krznar joj se obratio, reklo bi se ak neprijatnim tonom: Sad e te jo vi mene uiti mom poslu! Gospoa Kangrga se tako nae u nezavidnoj situaciji. Opet je oajniki elela ubaru. Ovog puta na glavi svog supruga. Obavljajui posao u svojoj kancelariji gospoi Kangrgi pade na um kako da jeftino nabavi skupocenu ubaru svom muu. Dok se Dvovolotka epurila pred njom sa svojom srebrnom ubarom, gospoa Kangrga poele da je zadavi golim rukama. Ali, razum nadvlada emociju. Ne skidajui pogled sa skupocene ubare gospoa Kangrga se doseti da bi mogla svom suprugu da pokloni upravo nju. Jedini problem je bio taj to je Dvovolotka nije nikada skidala sa glave. Naterati je da skine ubaru se inilo potpuno nemoguim. Mislila se i mislila gospoa Kangrga i na kraju je smislila plan, naizgled sasvim jednostavan. Jednog dana gospoa Kangrga je poranila vie od sat vremena na posao. Ula je u kancelariju, raskomotila se, ukljuila klima ureaj podesivi ga na grejanje, i to na etrdeset stepeni. Nakon sat vremena u kancelariji se inilo da ima sto stepeni. Gospoa Kangrga se pred koleginicama pretvarala da je prehlaena, tresui se kao da joj je zima. Kada se jedna mlada koleginica osmelila da uzme daljinski upravlja i iskljui klima ureaj, gospoa Kangrga je razjareno skoila na nju zabranivi joj da ita dira. Takoe, drei mehaniku spajalicu u ruci i pretei njome, gospoa Kangrga je zabranila i da se otvaraju prozori u kancelariji. Dvovolotka se uprkos svemu naizgled odlino drala. Znojei se skidala je jedan po jedan deo svoje vieslojne odee, sve dok nije ostala samo u donjem veu. Bila je spremna i njega da skine, ali ne i ubaru. I ba u trenutku kada je gospoa Kangrga pomislila da joj je plan propao, Dvovolotki poe da kaplje niz lice po radnom stolu neka tamna

tenost. Za razliku od Dvovolotke njena jeftina farba za kosu nije izdrala paklenu temperaturu u kancelariji. Dvovolotka uasnuta vrisnu, skide ubaru i u donjem veu otra u toalet, na oduevljenje svojih kolega koji su se nali u hodniku i pozdravili je ovacijama. Za Dvovolotkom potrae i ostale koleginice iz kancelarije, kroz hodnik pravo u toalet, takoe u donjem veu. Za ovima potrae kolege te u zgradi nastade haos. Jedan od retkih smernih zaposlenih, koji se takoe zatekao na hodniku u vreme jurnjave, krstei se lucidno je prokomentarisao: Au, bie propast sveta, i to pre vremena. Nastali nered je iskoristila gospoa Kangrga. Ostavi sama u kancelariji uzela je Dvovolotkinu ubaru sa njenog stola. Stavila ju je u svoju torbu i neprimetno izala iz zgrade. Zatim je krenula u ostvarivanje ostatka svog plana. Otila je kod krznara i, elei da prikrije tragove krae, pogodila se sa njime da ovaj iskoristi ubaricu i njome pokrije povrinu Dvovolotkine srebrne ubare. Nakon dva dana gospoa Kangrga je poklonila ubaru svom suprugu. Stavivi je na glavu Gospodin Kangrga je izgledao potpuno isto kao sa svojom prirodnom ubarom. Ugledavi svog supruga sa novom starom ubarom, gospoi Kangrgi potekoe suze na licu. Bile su to suze radosnice. Dokazala je sebi da se upornou i pameu moe sve uraditi. Nakon to je upropastila suprugovu prirodnu ubaru nabavila mu je kao zamenu novu, skoro istu, a pride se i osvetila Dvovolotki. Iste veeri gospodin Kangrga je u krevetu, ne skidajui ubaru sa svoje glave, traio od supruge da vode ljubav i da mu ova opet skine skalp. Ali, naalost, tu prestaje svo moje saznanje o ovom dogaaju. Ipak, ne bih se udio da je na kraju gospoa Kangrga, nakon svega to je proivela, umesto skalpa skinula glavu svom suprugu, gospodinu Kangrgi. Kraj



39

Ladislav BabiSubverzivni aforizmi subverzizmi: -Kad narod sazrije, padaju Vlade! -Kad Vlade sazriju, obino padnu. -U demokracijama glas naroda izabire, ali ini se ne moe smijeniti vlast. -Privueni obeanjima, radnici su uzletjeli. Zaboravili su im rei, da besteinsko stanje traje samo dok ne tresnu o tlo. -Ideje se, ba kao i ljudi, bore za preivljavanje. Samo to u konanici, potonji nikada ne preive. -Drava je umrla. Nasljednici ne ele imati veze sa pokojnikom, ali ele naslijedstvo. -Nije li udno da pri smrti drave, umjesto nje pokapamo mnoge njene graane? - Kad narod sazrije, padaju Vlade! Kad Vlade sazriju, obino padnu. Bilo kako bilo, Vlade su uvijek zrele za pad! -Da ne padne, Vlada uzima viagru! -Nuklearke su naa budunost. Crna! -Potkopavali su Vladu dok se na njih nije sruila policija. -Naa Vlada moe podnijeti potrese i najvee magnitude iz ruevina ekonomije poruuje Premijerka. -Kao ovjekoljubnu pomo, narod vam donira svoju Vladu. Najljepa hvala, ionako imamo katastrofu! -Hoe li ova Vlada izvui narod iz krize, ili e narod opet izvui ovu Vladu? -Ljudi zahtijevaju naprednu revoluciju vlast im daje retrogradnu evoluciju. -Oko gradnje nuklearke Vlada ne trai jedinstvo naroda. Kod nuklearnog akcidenta, apelira na njega! -Dok sam radio, bio sam aktivan. Sad sam bez posla, ali sam radioaktivan.

-Ljudima je vana reforma vlast je nudi pro -Uz Vladu, mnogi misle da smo ve u Evropi forma. (EU). I Colombo je mislio da je u Indiji.



40

Miodrag TasiPoetkom jula tekue godine jedan Srbin dao je primer kako otii u Evropu. I svet, makar onaj bogati, aren, raskoan, emu se uzalud nadaju oerupani, ponieni i obespravljeni stanovnici Balkana. Naravno, mislim na Novaka okovia. Elem, Novak okovi je postao pobednik Vimbldona, najjaeg teniskog turnira na svetu, i ujedno postao teniser broj 1 na rang listi. Dakle, najbolji na svetu. Tako je postao privlaan i poeljan za Evropu, u kojoj uzgred podue i ivi (Monte Karlo) i svuda rado vien gost. Da ne govorim o njegovim jadnim zemljacima, koji se poistoveuju s Novakom, odnosno marginalnim srpskim politiarima koji ga u stopu prate i udvaraju mu se na krajnje primitivan i vulgaran nain! Dovoljno je biti najbolji i odmah te Evropa doeka rairenih ruku. Naalost, ne moemo svi biti najbolji. Ali treba teiti savrenstvu. Treba dati najbolje od sebe, uiniti najvie to moemo, pa dokle stignemo! Meutim, lako je to rei. I ta je ono najbolje? Treba li u svemu da dajemo svoj maksimum? Lako je u sportu. Tu pojedinac, odnosno ekipa, ima isto takvog pojedinca

Documents

Broj 37..No.37..MaxMinus magazin