24
Godina XII. . BROJ 22 , lipanj 2003. . CUena 10 Kn !G tF, - L ;'t ":* c*# ?i s ;- ,, I - ['1 tq {i r :il i l; !.,t.r i:95 :., a : .:. i: i: t.*..f;.: .1 .:. € +g ..-. .,.r-. r:! ifl \, & itsi1?!!;. , ffi!3r:,:: e S* - ' 4,, $.., ,"f I :r . ,::.- -**,i*,: -'., -;* ._qd*

BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Godina XII. . BROJ 22 , lipanj 2003. . CUena 10 Kn

!GtF,

-

L;'t

":*c*#

?i s;-,, I - ['1tq{ir :il i l; !.,t.r i:95 :., a: .:. i: i: t.*..f;.: .1 .:. € +g ..-. .,.r-.r:!

ifl\,

&itsi1?!!;.

, ffi!3r:,::

eS* -' 4,,$..,

,"f I

:r . ,::.- -**,i*,:-'., -;*._qd*

Page 2: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Cijenjeni iitatelji,

y\. oiekuli smo Papu u

DilH["i?:*;ff:i,".'Otac, dobri hododasnik mira iljubavi pokazao je koliko mu jestalo do nas. Njegove rijedi iporuke odjekuju u naiim uiima isrcima. Moramo sada naii prilikuda u miru razmislimo o svemu

onome Sto je Papa izrekao i Sto jebilo upuieno nama kaopojedincima i narodu. Jer mi smo

njegov l.jubl.leni puk hrvatski, kakoje to odinski njeZno izrekao na

opro5taju uZadrt.A nakon gotovo dvije godineponovno su s Vama Vrbnidkividici. Trudili smo se biti 5to

raznovrsniji i zanimljivi, kolikosmo u tome uspjeli, prosudit ieteVi. na5i ditatelji. Na sredi5njim

stranicama donosimo Prostorniplan Opiine Vrbnik, vaZan

razvojni dokument, kao i druge

infbrmacije iz djelokruga Opiine.Od gospodarskih tema donosimoprikaz poslovanj a Polj oprivrednezadruge Vrbnik.Na stranicama Vrbnidkih vidikazabiljeZili smo rijedju i slikom sve

one lijepe dogadaje koji su :e

odvrjali prethodnih mjeseci. S

posebnom radoiiu objavljujemopjesme naiih vrbnidkih pjesnika jerVrbnik je oduvijek volio svoje

pjesnike. voli ih i danas i to zna

pokazati.Vratimo se sada na5em zaititnikuSv. Ivanu. Molimo njegovblagoslov i od srca svimaupuiujemo iskrene destitke upovodou blagdana Ir anje.

VaSi urednici

IN{PRESSUMVrbnilki vidici

Godina XIL

Broi 22. Iipanj 2003.

Cijena l0 kuna

ISSN 1332-,1621

Glavni ulednik Marija Kraljii

Odgovomiurednik Andrija Depikolozvane

Ureduje redakcqski kolegrj

Fotogralije

Izdavad

Suizdavai

Andrina Luid,

Petar Trinajstid

Arhiv VVAnton Peranii

Zupni ured Vrbnik

Vrbnidko kulturno

druStvo "Frankopan"

Lambert, d.o.o. Rijeka

BESPTATNA

SINCERl0r.lAilNsKA 5x0lA

?

Tiskanje ovog brojaVrbnidkih vidika pomoglaie OpfinaVrbnik iPrimorsko goranska Iupanija, Upravni odjel za druftvene djelatnosti

2

Vrbniike djevojke i iene na teiaju iivanja tridesetih godina, sacla vei pt'oiloe stol-iet:a.

Page 3: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

X tnu"ni" i zaitita sv. Ivana

\ rrrtii"lja u Vrbniku imaLJ dugu tradiciju. Crkva sv.

Ivana, staro groblje - najoditiji jespomenik te vjernidke tradicije.Pojava sv. Ivana Krstitelja, prema

opisu sv. Luke evandelista opisanaje na dudnovat nadin - posebno uZidovskom narodu.Opis samog zadeda, opis rodenja,darivanje imena. Sve pomaloiudno s njime i n.jegovim

roditeljima. Zatimpitanje: - Sto iebiti od ovoga djeteta? - Uistinu,ruka Cospodnja bijaie s njime(Lk. 1, 66 ).PoStovani stanovnici VrbnikalDanainja svetkovina za nas jepuna izazova. Podevii od

najmladih - djece, mladih,roditelja. do najstarije generacije u

Vrbniku.U evandelju ditamo za sv. Ivana da

su se suvremenici i mje5tani pitalii razmi5ljali o njemu.Trebamo 1i se pitati i razmi5ljati o

naiim najmladima? Sto ie bitidanas, sutra s na5om djecom?S mladima? Da li ih roditeljipravilno vode i vide li mladi na

starijima prave primjere?IIije ulica njihov izazov za

alkohol i drogu, koja zahvaia sve

vi5e mlade? Kakva ie bitibuduinost Vrbnika? Kakvi ie bitidoskora5nji nosioci Zivota ibuduiih naraitaja Vrbnika?O ovim problemima je ovih dana

govorio Sveti Otac kojije izrazionadu da iete se uputiti na BoZji

Iskrene destitke u povodublagdana Svetog Ivana, zaititnikaVrbnika Zeli Vam MariSka d.o.o.

put, put hrabrosti i nade. Svi smopozvani, osobito stariji, pozitivnor-rtjecati na mlade svojimprimjerom, najprije, pa onda iiskrenim poticajima.PoStovani! Nije te5ko suditi iosuditi, ali udinimo da nikoga ne

sudimo niti osudimo, 5to nijenimalo lako.Neka nam i ove godine primjerna5eg nebeskog za5titnika sv.

Ivana Krstitelja bude iskreniizazov da se pitamo kamo ideVrbnik. Kakva ie biti njegova

buduinost?Hoie li Vrbnik i nadalje bitirasadi5te duhovnih zvanja, kulturei znanosti? Bog nije ostavljao

Vrbnik, a ni Vrbnik nije ostavljaoBoga.Neka tako uvijek i ostane! U tojnadi i Zelji destitamo Ivanju svimVrbnidanima kod kuie i po

svijetu: da Vrbnik doZivi joS

mnogo duhovnog dobra i napretka

i mnoge Ivanje u miru i slozi,mladosti duha, kulturnog,gospodarskog i svekolikognapretka. To ie sigurno tako i bitiako Vrbnidani budu u buduinosti s

Gospodinom duvali ono Sto imaju,ako budu s Gospodinom gradiligrad koji ie On duvati.

Neka nas zagovor sv. Ivana

Krstitelja, na5eg zaititnika u tomepomogne i prati!

VaK Zupnik Nikola trijii i Zupe

upravitelj Andnja Depikolozvane

Slaveii blagdan Svetog

Ivana, zaStitnika Vrbnika

kao idan Opiine Vrbnik

svako dobro Zeli Vam

Pekarna "Vrbnik"

Ivanja va Vrbniku

Po Gradu je torovanja,

u nas je lvanja.Mati peie presnece,

baba gre criki,iiie gelnece.

Na semji po SkuitrlAnica i Bare

navele kupujusamol liite snare.Anica je nailaod harti boke,

a Bara pjai.apeteh ki sope.

Divojki se paiiekupovctt vonjiiapol jednoga

namurolog,a mladiia,ki 'ma mustaiei "po modi" ga6e.

Ivanja vaVrbniku!Kampanana blctgden veli,

tanecisopeli....

Wasta Sindik-PoborBoden - Svedska,

24 06 2002.

Cestitke za lvanju svim

Vrbnidanima upuiuje

Minimarket - market

"Dragatt

3

Page 4: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

sus je na podetku svog javnog djelovanla

pozivao ljude na obraienje: "Obratite se i

r,'jerujte Evandelju ! PribliZilo se kaljevsn'o

BoZje!" (Mt 1,15),

Sto bi to bilo obrarftnje?

Obraienje je poziv svima nama da se vratimo

Bogu od kojega smo se udaljili svojim

gnlesima.

Obraienje podrazumijeva neka pravila igre.

Ono podrazumijeva promjenu nadina

razmriljanja, promjenu nadina Zivota: ostaviti se

greinih navika i vratiti se dobrim navikama. To

nrle lako. svi znamo kako je teiko ostaviti se

vei uvrijeZenih navika.

Obratiti se znadi odreii se svoje samovolje, a

podeti vriiti volju BoZju. Kako r na koji nadin?

Isus nam u Evandelju daje odgovor: - Hoie li

tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe,

neka danomice uzima kiZ svoj i neka ide za

mnom. Tko hoie Zivot svoj spasiti, izgubit ie

ga; a tko izgubi Zivot svoj poradr mene taj ie ga

spasiti. (Lk 9.23-24 ). Isus nam tu pobliZe

pojainjava u demu se sastoji obraienje. U tome

da se:

1. odritemo sami sebe

2, da uzme svako svoj kni3. i na konctr, da podemo za Isusom - da ga

sl4edino,

Po ovome pnrqeiujemo da je obraienje proces

koji traje. Ono se ne odvija u trenu. Pa to nam je

nekako i logidno. Iz Zivotne prakse znamo da

sve ono ito se stekne mukotrynim trudom,

ostrje lrajn0 i ostrr lja duboki trag.

Isus Zeli biti nai duhovni voda. on nam nudi

pomoi u tom procesu obraienja koji ie

potrajati.

Razmotrimo sada pojedine etape obraienja.

I stupanj obraienja Odricatisesebesamih.

Svatko tko se Zeli ozbiljno mrlenjati - obratiti,

mora k'enuti od sebe. NaZalost, nismo bai

skloni tome. Lakie je uoditi tude mane,

nasladivati se tudim grijesima i laZno se qeiiti

kako su drugi gon od nas. Ali to je farizejitina

(sjetimo se molitve fanzeja u lramu: - BoZe,

hvala ti ito nisam kao ostah ljudi: grabeZljivci,

nepravednici, preljubnici i1i kao ovaj carinik;

(Lk iB.1 1). Zato je Isus najednom mjestu u

evandelju rekao farizejima: - Gledate trundictt u

oku brata svoga, a balvana u svojim odima ne

vidite.

Ozbiljan rlemrk ie zato uvijek podeti mijenjati

prvo sebe. Da bi nam to uspjelo, moramo se

najpnle dobro upoznati. PovrSinskt viie-manje

svatko sebe dobrozna.Znamito mi smeta,

znam 5to mi se svida, znam na ito sam osjetljiv.

Ali trebamo sebe upoznati r malo dublje.

Cesto puta svoji mana nismo ni svjesni, Kad

nas drugi na njih upozore. trgnemo se, i desto

uvnjedimojer biva povnjeden nai ponos.

Uvidjeti svoje mane, pnznati ih sebi, toje dobar

poietak na nliem punr obracenja.

Isus nas zato udi da se trebamo suoditi s istinom

o sebi. Da se prihvatimo takvi kakvijesmo.

Takve kakve nas je Bog stvono. Jer za mnoge

mane koje imamo nismo krivi, nasltjedili smo

ih po gemma. tj. Bog je dopustio da budemo

takvi. Zato je najbolje sebe prihvatiti onakvim

kakav jesan i biti za to Bogu zahvalan. Ako

imam na sebi neki qelesni rli duievni

nedostatak, to iu ucrlepiti u Kristov knZ i moht

iu ga da mi da snage i ljubar i nositi ga.

One mane koje smo sr priskrbili gLijesima. njih

trebamo postupno uz BoZju pomoi uklanjati.

Svalko od nas teZr za uspjehom u Zivotu. To nas

tjera da budemo aktivni. da stvalamo, da

budemo slidni Bogu Stvoritelju. I zato mito

naie <ja, ljubomorno duvamo ine damo nikom

da ga ugrozi - pa ni samom Bogu. Tu mi

grijeiimo, tu krivo shvaiamo stvar. Isus ne Zeli

ugrozitr to naie <ju, on ga Zeli oplemeniti,

prodistiti, staviti na pravo mjesto.

Dakako, tu treba odmah priznati da se iza tih

Isusovih Lrledi: <Odreir se samoga sebe> krije

lsusov radikalni zahqev. Isus je zahtjevan, on

Zeli potpunog dorjeka. 0n nas Zeli osloboditi

naieg prenaglaienog i sebidnog <ja>. Znamo

iz iskustva da dor,jeku nikad nqe dosta. Sto viie

ima, to bijoi viie htio imatr.

Isus bi naprotiv htio da osjetimo radost

danvanja. I ne samo onog materijalnog, vei da

naudimo durvati dio sebe, svoje slobodno

vnjeme, svoju paZnju, strpljrvost, bngu, a

rurodito ljubav.

2 stupanj obraienja - da svatko ume svoj

h1i< ... Hoie li tko za mnom neka danomice nosi

svoj kriZ>

Pnmijetit iete daje ovaj stupanj j05 zahqevngi.

Treba pnhvatiti upravo 0n0 od dega najviSe

bjeZimo, ono ito nam je teiko, mudno i

odbojno. Svatko od nas trebao bi ispitati

samoga sebe i otkritikoji mu to kriZevi stoje na

putu koje treba uzeti i nositi.

Uglavnom, svaki dan nositi svoj kil znadi

prihvatiti ono 5to nam donosi svaki novi dan.

Ne bjeZati od obveza, a de$o puta knZje kada

se iz dana u dan ponavljajedno te isto.

3 stupanj obradanjaje-nasljedovanjelsusa.

Isus nas poziva da podemo za njim, da ga

slijedimo kao njegovi udenici. Tu bi nam trebale

biti jr.ne dvije stvan. lsus 5ve poziva. ne samo

sveienike. redovnike i redovnice. Poziva sve

one koji povjeruju u njega.

I druga stvar, rii lsusovim putem znadi dinitr

ono ito je i sam Isus dinio, imati oko za

drugoga. pomoii drugome u nevoljr, moliti za

druge. Iii za lsusom znadi Srntr Kraljevstvo

BoZje. Voditi ljude k izvoru svakoga dobra od

kujeg smo se udrljili :vojrm gnjesima.

nemarom. bahatoiiu i zloiom,

Evo, osvrnuli smo se na proces obraienja. na

koji hus poziva svakog vjemika dobre volje.

VaZno je hdetil Ja Zelin iii lsusovim putem;

Zelim se nljenjati na bolje; Zelim postati svet

(sveta): Zelim duhovno napredovati... Na tom

putu. nedostrjat ie nam lrabrosn. snlge

popuitat ie ustrajnost. No, vaZnoje zapodeti.

Isus nas deka. 0n ie nas pnhvatiti, voditi i

pomoii r pomoii ie nam na tom putu. VaZno je

da mi damo od sebe ono Sto moZemo,

Bolja milost ie se vei nadovezati na naie

na$ojanje i naiu nuav.

Zakljudak

Sv. 0tac Papa nas potide da desto molimo

krunicu. Da se desto obraiarno \4an1i (naioj i

BoZjojMajci).

Sjeiimo se joi jednom Isusovih Lijedi koje nas

pozivaju na plavo obraienje: - Tko hoie Zivot

svoj spasiti. izgubit ie ga: a tko izgubi Zivot svoj

poradi mene. taj ie ga spasiti (Lk 9,24). kus je

na knlu prividno izgubio brtku (izgledalo je da

je zlo pobrledilo I No to je samo tako izgledalo,

jer upravo tim nporazonn Isus je pobrledio

davla. Zlo r Srnt,

Isus nam je pokazao put obraienja - put

pobjede. Za to.1e potrebna:

- poniznost

- posluino* tvolji Odevoj)

- nesebicnost todncanje)

- predanost lu ruke BoZje)

- Neka nam lsu-r Pomogne slijediti Ga

na putu do konadne pobjede - do Usksa.

Vrbnik. konzmena snjeda. 02. travnja 2003.9.

O. Enin tlhiii. karneliianin iz Krka

Page 5: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

roile su dvije godine otkakoje u Vrbniku, nakon odrZanihizbora, veiinu r-r opiinskom

vijeiu dobila Hrvatska seljadkastranka koja je tako dobila imandat za imenovanjepredsjednika opiinskog vijeia te jeimenovan Franjo Toljanii na tudr-rZnost.Kako Vrbnidki vidici umeduvremenu nisu izlazili, ovo jeprr o predstrvljanje javnosl i.

W: Pronjenana Zakona o

lokalnoj samoupravi, Vrbnik viienenta naielnika, nego tu dttinostob av lj a predsj ednik Opii n sko gvijeia. Kako je organiziran rad

opiine?Franjo Toljanid: Predsjednikopiinskog vijeia je volonterskafunkcija i za svoj rad dobivamnaknadu, kao i po odrZanimsjednicama, kako to predvida

Statut i sistematizacija radnihmjesta u opiini. Premasistematizaciji opiine stalno su

zaposlene tri osobe i to prodelnicajedinstvenog upravnog odj ela.

komunalni redar i radunovodstveno-administrativni referent. S obziromna prihode opiine Vrbnik i opseg

posla, nije moguie otvarati novaradna mjesta.W: Zakoni o lokalnoj samoupravimorat ie se usuglasiti s europskint

standardima. Poznat je primjerFrancuske koja ima dvije tredine

mal ih organi zacij skih j edinica koj e

dobro djeluju u zadovoliavanjupotreba stanovnika.Gdje je tuopiina Vrbnik?F:T.: Male jedinice imaju prednostjer su ljudi koji ih vode dobro

upoznati s onim Sto treba ljudima u

nj ihovom kraj u.Proradun opiineVrbnik iznosi 4,5 milijuna kuna ion predstavlja stalni prihodOpiine, bez dodatnih davanja. Upredhodnom periodu opiinaVrbnik dobila je novac iz drZavnog

proraduna za izgr adnjt ulazno-

izlazne ceste, kao i za asfaltiranje

lokalnih cesta, Stoje i udinjeno, aliu posljednje dvije godine moramo

se oslanjati uglavnom na svoje

prihode.

W: Spomenuli ste ttlazno-izlaznucestu i parkiraliite koji su

izgradeni joi za protekle uprave,

zapoieli su i radovi na Zgribnici,ttli stalo se na pola puta.Gradani igosti uputili su niz primjedaba na

de v as tacij u stj enov ite ob al e

jedinog kupuliita. ali sre stoji.

F.T.: To je poseban problem, jerprema Zakont, nad priobalnimobjektirna koji zadiru u pomorsko

dobro opiina nema ingerencije. Napodetku mandata nove uprave

Zgribnicu je pre-eledala lr-rdka

inspekcija, a potom je pokrenutpostupak za uredenje i dobivanjegradevinske dozvole. No,administracqa je spora, pa joinema pravog rjeSenja. Dakle,

drZava je vlasnik pomorskog

dobra. ali ne dini niSta na uredenju.lz mnogih priobalnih mjesta na

Jadranu dolaze primjedbe da biupravljanje trebalo dati opiinama,pa da sami stanovnici odlude kako

ie izgledati priobalje.VY: Vrbnik ima i predivnu plaiuPotovoiie do koje se sada moiedoii i novoasfaltiranom cestom. a

proile godine kupaii su dobiliugostiteljsku ponudu.Hoie li i ovegodine biti sliino?F.T.: Opiinsko vijeie dalo jesuglasnosl za obar ljanje

ugostite lj ske djelatnosti.organizirana je i naplata parkiranja,a bitno je da koncesionar osigura

distoiu i urednost. Na podrudju

naie opiine ima dosta sludajeva"divljeg" kampiranja, ali tu moZe

pomoii samo policija.Ove godine

uvodi se pilot program praienjatakvih gostiju.Komunalni redar

nema ovlasti legitimirati takvegoste, on ih samo moZe upozoriti ipozvati policiju. No, treba bitioprezan da ne dode do neugodnih

situacija. Takoder. Odlukom o

komunalnom redu predvideno je iodlaganje smeia na odredenimmjestima jer inade slijediprekr5ajna prijava protiv osoba

koje kr5e komunalni red.

Odlaganj e gradevinskog materij ala

u staroj gradskoj jezgri dopuitenoje samo kraie vrijeme za 5to se

plaia simbolidni iznos i gradani su

duZni sami prijaviti i organiziratiodvoclenje. Neke opiine na Krkune dopu5taju gradnju u ljetnimmjesecima, no opiina Vrbnik nema

takvu odluku, alije zaradovepotrebna predhodna dozvola .

VY: Vrbnik je joi uvijek najieiieizletniiko srediite na otoku Krku.ali gosti mogu odsjesti samo uprivatnom smjeitaju. Planira li se

obnov a nekadainj eg hotela?F.T.: Opiinsko vijeie donijelo jeodluku o adaptaciji i u tijeku jeizrada projektne dokumentacije.Jedan dio zgrade opiina bizadri.ala za svoje potrebe te bi tako

u prizemlju bile druitveneprostorije, ditaonica i djedji vrtiikoji sada radi u neadekvatnimuvijetima u zgradi Skole kojoj je tajprostor potreban. U taj dioukljudena je kuhinja te terasa, dok

5

Page 6: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

bi se gornji kat dao u koncesiju na

dvadeset godina najpovolj nij em

ponudadu. Natjedaj je vei objavjen

i u predvidenom roku stigle su triponude, a izabranaje tvrtkaDELIA MAK d.o.o iz Zagreba.

Postignuta cijena je 600 eura

mjesedno uz obvezu uredenja.

W.: Tvornica Vrbenka ugasila jesr oje strqeve i. koliko smo upoznati.

nad njom je pokrenut steiaj. Iako jebilo nekih zanimanja stranih idortncih kuptcn. objekti nisu

pronaili novog vlasnika i postoji

bojazan da se vremenom devastira

kao i niz objekata u Hrvatskoj. Sto

opiina misli poduzeti?F.T.: To nije jednostavno pitanje,jer je Zivot veiine na5ih ljudi biovezanuz tr-r tvornicu. Opiinskovijeie je joK prije ovih posljednihdogadaja razmatralo to pitanje tesrno se sloZili da je turizam naiabuduinost paje to podrudje po

novom prostornom planu

namjenjeno u turistidke svrhe.

Naravno, to je veliki investicijskizahvat koji Vrbnik nema sam

snage izvesti, ali mi u buduinostitu vidirno sportske sadrZaje, bazen

(za5to ne?), sportske terene i druge

objekte turistidke ponude.

W: Iako je otokKrkbogatpodzemnin vodama, neka mjesta joiuvijek nisu prikljuiena na vodovod.

Sto se radi na tom podruiju?F.T:. Napokon rjebavamo opskrbu

vodom viSih zona Vrbnika, pa su u

tijeku raclovi na vodovodu Sipun-

Ljupoljica, te rjeSavanje pitanjavodoopskrbe naselja Garice i

Risike. Projektna dokumentacija je

u zavr5noj faziitreba raspisati

natjedaj za rzvodada.Rijed je oinvesticiji vrijednoj oko 25

milijuna kuna za izgradnjuprimarne i sekundarne mreZe.

Lokacij ska dozvola je ishodovana,

a dobivanje gradevinske dozvole jeu zavr5noj fazi,tt investiciji osim

opiine sudjeluje i Ministarstvo za

javne radove.

W; Ne treba posebno isticatimjesto i znaienje Vrbnika kao

kulturnog srediita.Koliko izOpiinskog proraiuna ide na

kulturu?F.T.: U Vrbniku djeluje kulturno

druStvo Frankopan i Vrbnidka

grafi dka akademij a.Odlukom

opiinskog vijeia 43 tisuie kuna

namjenjeno je Frankopanu, a oko 20

tisuia VGA za ostvarenje njihovihprograma. Nedavno je na Placi

postavljena tiskarska pre5a, otvara se

lapidarij, djeca i mladi vjeZbaju

folklor. a evo i Vrbnidki vidici nakon

dvije godine ponovno izl.aze.

VV: Opiina Vrbnik jedan je od

osnivaia i suvlasnikaelektroniikog medija, Radija OtokKrk. No, iini nam se da

intormirnnje javnosti nije na

zavidnoj visini.F.T: Ne bih se u potpunosti sloZio,

nai "usmeni"Internet odlidno radi,

pa se tako, dim zavr(i neka

sjednica opiinskog vijeia odmah

duju komentari i sve se zna. A Sto

se tide lokalno-e radija, u Vrbnikutreba rijeiiti problem dr.rjnosti.

VV: Vierujetno da je tako, ali iizvan Vrbnika ima puno ljudi koje

znnima ito se tbir a u mjestLr u

kojent imaju vikendictt ili ga

jednostavno vo1e. ly'o, kako djelujeTur i s ti i k a z a.i edn i c a ?

F.T.: Trenutadno Turistidkazajedica nema zaposl enog

djelatnika i, zanimljivo je, ali se na

raspisani natjedaj za djelatnikanitko nije javio. Tako je osnovni

posao raspodjeljen na dvijeturistidke agencije. Inade, odrZanaje izborna skup5tina, imenovano

vijeie TZ koje ima osam dlanova, a

novi je predsjednik Ivan Juranii.Opiina podrZava radTZ-e, oni su

organizirali i izgradnju WC-a na

parkiraliStu. TZ ubir e boraviSnu

pristojbu i duZna je kontroliratiboravak gostiju. Osnovni smisao

TZ je da kroz samofinanciranje

osmisli ponudu mjesla. te na taj

nadin odrZava rad iste.Ukoliko to

ne bude tako. znadi da nam TZnetreba, te ju stoga neiemo moiisufinancirati. Ovo se odnosi na sve

proradunske korisnike. Bez

konstruktivne suradnje, dogovora,

programa i rezultata niti jedan

proradunski korisnik neie moii bitisufinanciran iz opiinskogproraduna. I ove godine naplaiivatie se parkiraliSna mjesta u periodu

od 20. lipnja do 10. rujna, a cijenaie biti 3,00 kune po satu.Osobe sa

stalnim prebivaliStem u staroj

gradskoj jezgri Vrbnika moii iekoristiti povlaStenu kartu tt iznosu

od 200,00 kuna za period naPlate,

a to se proile godine pokazalo

funkcionalno, pa smo imali viSe

slobodnih parkiraliSnih mjesta u

Spici sezone, nego u rujnu. Sto se

tide naplate priveza u gradskoj luci,

to je u nadleZnosti Ludke uprave

Krk koja ie u sezoni poslati

djelatnika za nuplatu priveza.

VV: Vrbnik ima sreiu da mladi iznjega ne odlaze, osim na

ikolovanje. Ima sve viie mladihljudi s fakultetskorn naobrazbom,pa kako zamiiljate njihovoukljuienje u buduii razvoj?F.T.: iinjenica je cla su ljudi kodnas sve vi5e apolitidni.Kadgovorimo o Vrbniku ili o manjimlokalnim sredinama obnaianjevlasti nije politika, a niti "slast"

kako se to u poslovicama kaZe.

Opiina se ne smije poistovjeiivatisa pojedincima, zato naglasak

uvijek stavljam na opiinsko vijeie.Nagla5avam takoder dobru

suradnju uglavnom svih vijeinikajer smo svi shvatili da kadgovorimo o svom mjestu ne smije

biti politike niti strandarenja. Stoga

se nadam i odekLrjem da iemo se

svi zajedno, a posebno fakultetskiobrazovani ljudi, pozabaviti

izradom ponude jednog nadaleko

prepoznatlj ivog i turistidkogproizvoda koji ie nai lijepi Vrbnikpostaviti ne nrje\lo koje mtt Po

njegovoj kultumoj I povijesnojzasluzi i pripada. Na kraju, svimditateljima Vrbnidkih vidika Zelim

sretnu Ivanju.

Razgovarala Jelena Butkovii

Page 7: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

1- yrbnicki vidici su prilika da

V;:;:ll,T:[]:'J;-:',JOpiina bilo da su u tijeku ili u faziplaniranja. Ovdje iemo se osvmutina ono Sto je udinjeno u razdoblju od

200 I .g. d. od posljednjih izbora pa

do danas.

I. Kapitalni projekt koji se realizira udvije faze je izgradnja

vodoopskrbnog sustava. Prva faza se

odnosi na izgradnju vodovoda u tzv.

Viioj zoni Vrani i postavljanje novihvodovodnih cijevi u ulici Sipun, na

Grohotu i Ulici popa Frana Volariia.

Druga faza odnosi se na gradnju

vodoopskrbnog sustava u visokojzoni Vrbnika, te Garici i Risiki.Ovako izredeno to zvudi dosta

suhoparno, ali radi se o vodi kojaztadiLivot u stvarnom znadenju te

rijedi. Na na5em podrudju otvaraju se

nove moguinosti razvoja. Lokacijskedozvole za mjesne vodovodne mreZe

za naselja Garicu i Risiku vei su

dobivene.

II. U ljetnim mjesecima velikproblem nam predstavlja poveianpromet. Dolazi do guZr i. ne rroze. svi

smo uostalom tome svjedoci. Da bise popravila situacija na tom planu

pro5lo ljeto pristupili smo novoj

regulaciji prometa. Tako smo uvelinaplatu parkirali5nih mjesta. Ali, Sto

je joS vaTnije. na Vajavini smo

izgr adlli parkiraliSte za detrdesetak

aulomobila. Medutim, ima

parkiraliSnog prostora gdje se ne

naplacuje. kao npr. Na mori. u

dvoriStu hotela Vrbnide nad morem ina Japnenici. Od prihoda kojeg smo

ostvarili naplatom parkirali Snog

prostora, plaiene su osobe koje su inaplaiivale, proSlo ljeto to su biliradnici koji su ostali bez posla u

Vrbenki.

III. Komunalni otpad odvozi se u

lj etnim mj esecima svakodnevno,kontejneri se peru jedanput tjedno,

tako nema neugodnih mirisa iprepunih kontejnera. Ovo su vaZne

stvari za svako mjesto koie Zeli

razvijati turizam.

IV. Napokon je proSle godine Vrbnikdobio ribarnicu u zatvorenom

prostoru. U ribarnici se nalaze detiriprodajna mj esta. Prostor udovolj ava

svim sanitarno-tehnickim uvjetima. a

stanovnici Vrbnika su tri puta tjedno

opskrbljeni svjeZom ribom.

V. Konadno su ulice: Vinogradska,

braie Trinajstii i Frankopanska

dobile javnu rasvjetu.

povr5ine. Sada moZemo raspolagati

tim zemljiitem, tj. moZemo ga

prodavati ili davati u zakup. Najednoj od sjednica Opiinskog vijeiaodludeno je da ie se od prodaje

izuzetr pa5njaci koji ie se davati na

koriStenj e prema v aLe(em obidaj nom

pravu.

VIII. Na podrudju Zabrdi planira se

izgradnja Male poduzetnidke zone,

uglavnom izgradnja ganLa za

poljoprivrednu mehanizaciju. Tako bise grad oslobodio traktorske buke u

ranim jutarnjim satima.

VI. Od planova Ze[mo spomenuti

dru5tveno poticajnu stanogradnju ilii zgradnj u popularno nazvanih"eadiievih stanova". Oni bi se gradiliiznad Jira prema Vranan. Sada

radimo na dobivanju gradevinskih

dozvola za izgradnju 27 stanova.

Velidina stambenog prostora je

uskladena sa potrebama koje su

izkazane u provedenim anketama.

VII. Od Ministarstva poljoprivrede iSumarstava dobili smo suglasnost za

raspolaganj e polj oprivrednimzemljiStem koii ie bio u vlasni5tvu

drLave. Radi se o cca 2091 ha

IX. S ostalim opiinama i Gradom

Krkom potpisali smo sporazum o

zajednidkom fi nanciranjuprotupoZarnog prosjeka s elementima

Sumske ceste OmiSalj -eiZiei.

X. Na kraju Zelimo reii da jedokument od iznimne vaZnosti -

Prostorni plan uretlenja OpdineVrbnik u fazi dobivanja suglasnostiod sffane Zupanijskog zavodazaodrZivi razvoj i prostomo planiranje.

Prodelnica jedinstvenog

upravnog odjelaMirjana Polonijo

7

Page 8: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Ane Perova:

ok smo sideli za stolon t

iakulali, Ane Perova je

nikoliko puti napomenula: -

sad iu poi va devedeseto leto. Pogjej

me. Ognja nis va Zivotu mirila, iglu

moren bez oial vedit, ni gripi nis

nikad imela. Va postiji sen Par dan

leZalajedino kad sen rajala. Jel to od

one kvaienice, (ni mi bila bai dobra)

ili od palenti na den smo se zgojili. Kizna... Kad sen bila divojdica bila sen

slabovita. debula. Brati su rekli

materi: Ma hote s tun malun doktorici

pogjedajte kakova je. SH smo Vrh

konjin ke doktorici Luciji Kaliterni.

Ona je rekla materi: - Davajte maloj

nikoliko landic poterbuiini ma ne

jako polriganih i malo za poPit

dobroga demoga vina. - To je bila sva

likarija. ViS sad ke leta sen doZivela.

Da mi se vnuk oZeni, zatancala bin

na Placi od svega srcal Volin da je sve

cisto i porejeno pokla sen starije sve

viSe pazin na to.

Ane nastoji kuiu, dvi volti, dva dvora

i stelbi i roZice va pitarih. Sveki dan

je u kieri na obedu, - tamo sen va

kunpaniji. pjaZa me televiziju

pogjedat, degodare proditat i z vnuci

se kad su doma, na5alit se...- Sveki

dan gre na luzarij, a voli pohodit iMajku BoZju Gospoji.

Mene od vavik zovu po ocu Ane

Perova, jer moj otec je bil Pere, matije bila Ure, bilo nas je devet dice i svi

smo bili Peri. Svi smo jali z jedne

zdeli. Ako sijala, dobro, ako ne,

zgorun stelbun lei. Od oca nis dula

gerde besedi. Sveku veder k nan su

prihivali susedi. Vrata su bilaotvorena. Otec se je volel naialit, bilje vesel dovik, ikerkjiv.Zelbibrimbiradu i sopel. . . sve je znal sost.

Ni pasal Mesopust, a da on ni bilmaikaran.On i stari BoZina zajedno.

Dal bi pod ruku jenu kjondicu i paftil

na Placu.

Moj otec, a i drugi muZi kad su se

predveder vraiali z poja i kad su

pasivali pol Svetoga Ivana zokrivali

Naranda se verh iubavi daie,

ki ju daje, da se ne Poknie...

su se - kapu v ruki i do domi su moliliza mrtve. iudo smo molili.Moja mat je nastala kuiu i hodela na

trgovinu va Krajevicu. Najvi5e z

tujun robun. ViSe puti je bilo veder

prit i vaje v jutron poi z brodon. Na

nediju nas ni pu(iala kuPat ai daje

nedija. Na svegdenj je bilo svekako.

Ja bin rekla da se gren kuPat, a ona: -

Ane, hodi se kupat, kad Pride5 doma

de ie jist. Od kupana se oladni. - Sir

naX koga smo delali je hodel zgorun

dragun, mati bi ga stergovala.Znase

oZdraviManji se je moralo bit

doma. Zdravu Mariju smo molili svi

skupa, sveku veder. Na nediju, ako

nis bila na videmji, ni me Puiiala ni

na tanec. Po vidernji smo tekli berzo

na Placu, iapat mesto. Najboje je bilo

pol 5pini, ai seje gjedalo ravno

kuntra mladii. Na veder je tanec bival

vaViteziievon domi - tu su bivali

sokoli, sopli su va harmoniku, a na

Skujici va sopeli. Mi smo hodeli malo

simo. malo tamo. Natancivali smo se,

jo5 ako bi ti po polki mladii Podalnarandu, toje bilo velo veselje.

A do narand je bilo jako te5ko Prit.Po vodu smo hodeli na Kelk. Kebel

na glavu, koliko puti sen s

kunpanjicami priSla na verh briga,

ako smo videli mladii kih smo imeli

rado, prosuli bimo vodu i oPet z

dolun brigon na Kelk Po drugu vodu,

sve to da bimo se malo vi5e vrimena

zabavili z ven kuie.Vi greste sad na "hodanje" i mi smo

hodjivali. Pervo ocu, a onda muLu z

obedon ven. NaIe verbenske Zeni su

se prije dudo nahodjivali.Z goru

Dubdiien je hodela paradaLen z

obedi i to delgo. Ja sen hodela dodar

na Tohoraj mluLu z obedon. Doma bin

prenesivala vemju pomidon ili vei de

je bilo, nakare brince derv.

Tako malo po malo nabrali su se leta,

a ti i ja smo se denes lipo poiakulali.

Ane je sprotu skuhala degodare fino

kafe.Zazvonelo je i polne i ja sen

morala poi doma, a Ane mr je rekla: -

jo5 kadgodare pridi i joi koga god

prepejaj pe iemo se lipo pogovarat.

Razgovarala: M. Kralj ii

^IAL SI, BOfu, MOI

Jedno popolnebili sno posve sami

criki,BoZe mojTi i ja.Gjedali smo se v'oiihabaliprez besed.

Znal sia nii Ti nisen rekla,

sve.

Sve ie me pojida,ie bin otela a ne moren.

lle moren sama,

ne moren prez Tebe.

S/a sen s crikvemimija.ai, zaparalo mi se ieda si rekel:Sve inole-s'. ma s menun.

Maija Boiii, rod. Trinajstii2.3. 2001,

Page 9: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

ko zna od kada prenosio se

tustimice, tj. usmenompredajom na5 domaii kanet

od pira do pira, odjedne do druge

mlade maie, s jednog koljena na

drugo. U raznim prigodama,sveianim i svagdaSnjim. pjesrna jepomagala va poslu da bude legji.vazabavi da bude lipia. A kakoizreii drukdije os.ieiaie koji stmjeZivotom. os jeia je l.jubar i i

razodaranja, deZnje i tuge, radosti iboli nego pjesmom.iul seje kanet v noiah dok su

kumpanije mladii hodeli po gradu.

O, jaj, ni-na, ne-na,

Rekla da ie bit mojaTa divojiica mlada..

Kantali su teZaci i teZakinje hodeiz veni il jizde(, na mulcih il oslihsvejedno. Va dvorih sidei, s

preslicun va njedrih jo( su mogliko divojki nikad, zakantat na(e

babi:

Volela bin se utopitiNina, nena, zlato moje,Volela bin se utopiti.Neg Morova jubn bitil{ina, nena, zlato moje,I,{eg morova juba biti.

Jedan stih kao eho

Lltkan je -qotovo u sve

naie domaie pjesme.

On je istodobno ukraspojedine kitice, ali iiansa za one koji ne

znaju rijedi ili ne

poznaju melodiju da

se i oni moguprikljuditi pjesmi.

Na(e druStvoFrankopanizdalo jenosad zr uka,a nazvalismo ga

upravoprema tomstihu: Trajna, ni-na, ne-

na. Na CD-u jesnimljeno 25 skladbi.Cijeli ovaj projekt koji je

iziskivao mnogovremena i truda napravilismo iz dva razloga. Kaoprvo, htjeli smo spasitiod zaborava pjesme koje

baitinimo od velike starine, a kao

drugo zabiljeZili smo izvornopjevanje koje moZe posluZiti onimakoji Zele naudit kantat po domaiukao vjerodostojan temelj. Tonskizapisi snimljeni su od 1954. do

l]jiw,w,!w

1999. g. Prikupili smo amaterske istrudne zaprse do kojih smo moglidoii, snimili nabe pudke pjevade te

presnimili napjeve s rijetkih ploda.

Financi.jsku potporu ovom projektudobili smo od AED-a koja jefinancirana sredstvima Ameridkeagencije za medunarodni razvoj iPrimorsko- goranske Zupanij e.

Predstavljanje CD-a bilo je 29.03.o.g. Bila je to nezaboravna veder.

Kantalo se je i tancalo, a o tomevi5e od rijedi zbore ove fotografije.

9

:r,:1r::.::,rrlrrl:::l::rl rrr .:setedrii.:{ }sffi:::],:,,:l I rlrl:.lrrrl {iL:;rtr l{.1.ir::,1i,:,;eer

. 1l; {ili- :: 3"- f Frl! .fll. i '-' j '1' :!i-- - i--..

,/\.:fti. rr r" o.

-J'i{[.:;.i; ."'L'\!' 4 ^1%'- ,,. ^?*lI. -i!\l -,h {r.h6} .

'E"\e\\.#d:;,1.tYC",giZJE!/b"4aW-Yv re6r'-::t::::rt:,,,.::t:i::.:t::t::l w-_.4t@r&:g jel-

ffii[ttri-e=--'- l l

Page 10: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

U razdoblju od 01. sijednja do 31 . prosinca 2002. godine Poljoprivredna zadruga "Vrbnik" ostvarila jeukupne prihode u iznosu od 15.014.882,40 kuna

U strukturi prihoda pojedini su prihodi sudjelovali kako slijedi: . . . . . .2002- prihodi od prodaje vina:na domaiem trZiStu . . .13.697.425,42

nainozemnomtrZiStu .....46I.619,08financijski prihodi 187.0t2,10

668.165,20- ostali prihodi (prihodi od usluga, tedajne razlike i sl.)

Rashodi iz redovnog poslovanja slijedeii: . . . . .2002- troskovimaterijala 13.743.664,99 ... .....16.501.496,63- financijskirashodi 494.926,44 . .99.521,39- tro5kovi amortizacije 110.09I,93 .395.251,83Ukupnirashodiposlovanja ......15.008.683,36

Rezultat poslovne godine 2002 je dobit od 6.I99,04 kn, odnosno 2.138,05 kn u 2001.g.

Ukupna aktiva Zadruge na dan 31.12.2002 godine iznosi 23.194.808,72 kune.

Struktura imovine je sljedeia: 2001

.6.210.140,50

2001

t5.673.655.64457.201.76432.082.64444.544,66

2001

16.996.269.8s

2002\1.462.359,64

24.310.001r.708.139.08n.r94.808.72

14.909.331,823.906.599,884.318.811,02

P. Z, VRBNIKIvan Volarii

Struktura izvora sredstava:

1. Materijalna imovina2. Financijska imovina3. Kratkotrajna imovinaUkupna aktiva:

l.Kapital irezerve2. Dugorodne obveze3. Kratkorodne obveze

.1 1.350.103,05

.23.164.640.93

.14.903.132.18

6.204.-r97,38

6.t97.539.29.2.663.968.86

10

Page 11: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

o. da je Vrbnik viSestoljetno kLrl-

turno sredi5te otoka, neprijeporna je

dinjenica. Velik je dio kultumogablaga, ponajprije knjiZnoga, saduvan zah-

valjujuii prvenstveno spomenidkoj

KnjiZnici obitelji Vitezii. No, godine se

niZu i potreba sustavnog prikupljanja novi-je zavidajne grade, postavlja se kao

nuZnost, ukoliko se taj epitet kulturno-e

sredi5ta Zeli odrZati.

U knjiZnidarskoj je praksi uobidajeno

organizirati zavidajnu zbirku kao sastavni

dio narodne knjiZnice, Stoviie, prikupljan-je, obradba, duvanje i populariziranje

tiskane gracle i dmgih nosilaca infbrmacijas podruiju zlvicaju osnor nl je i trrjnrzadaia knjiZnice. Vrbnik je. naZalost.

jedna od njetkih opiina Primorsko -goranske Zupanije koja tukr u in'titucijunema, stoga drZim da bi zadaiu organi-

zacije zavidajne zbirke trebalo i moglo

preuzeti DruStvo "Frankopan".

Sto je zavidajna zbtrka?

Toje prikupljena, sredena i obradena

(klasificirana i katalogizirmna) tiskana i na

drugim medijirna pohranjena gracla kojasadrZajno obuhrafa \vu po\ ijesnu i suvre-

menu stvamost odredenog lokaliteta.

Opienito, ona obuhvaia:

a t publikacije objavljene na teritorijuzavidaja

b) publikacije gradana zavihja objavljene

bilo gdje u svijetu

c) sve Stoje publicirano o zavidaju ili nje-

gor im gradanima. bilo gdje u sr ijetu

Takva obimna grnda, s naglaskom na

knjiiniinoj gradi koja gorori o svim

zavidajnim aspektima te o ljudima, r1i-

hovu radu i stvaranju, sastoji se od:

a) znanstvene i strudne knjiZnidne grade

b) urnjetnidkog stvarala5tva

Vnte knjihidne gratle

Grada je zavidajne zbirke, po formi, vrlo

iilokog raspona, od knjige i dasopisa do

gramofbnske plode, audio i video kaseta,

dijapozitiva, CD a, CD - ROM-a i sl.

KNJTGA:

a) d1i sadrZaj govori o zavidaju

1. monografija

2. zbirna djela koja sadrZe samostalne

priloge o zavidaju

3. knjige u kojima ima nekih podataka o

zavidaju

b) knji-ue. dr.1i sadrZaj ne govori o zavidaju

1. skupina publikacija lokalnih tiskara

2. knjige znan.renitih mjeitana koje

'adr'Zujenr nc doticu zlr iclj

ilsoprsr:1. lokalni dasopisi diji se sadrZaj u-elavnom

odnosi samo na mjesto

2. pojedinadni brojevi dasopisa s dlancima

vaZnima zazbkku, bez obzira na jezik izerilu izlaLenja

NOVINE - kako u Vrbniku nema lokalnih

novina ffebalo bi prikupljati dlanke iz nov-

ina koje tzlazebllo gdje u svr.letu i na bilo

kojernjeziku, a govore o zavidaju. Ti

dlanci se izrezuju ili fotokopiraju i ulaze u

hemeroteku (zbirku novinskih dlanaka)

zbu-ke

POLUPUBLIKACIJE - tj. dokumenti

umnoZeni bilo kakvom jeftinom tehnikom

umnoZavanja. daju zavidajnoj zbirci

posebnu vrijednostjer one ne podlijeZu

zakonu o obveznom primjerku i najde5ie

je takva zbirkajedino mjesto gdje ostaju

trajno saduvane.

RUKOPISI su narodito vrijedan materijal.

a obuhvaiaju djela znamenitih ljudi te nji-hovu korespondenciju i biljeike

GEOGRAFSKE KARTE takocler ulaze u

zbirkuAUDIOVIZUALNA GRADA posebno je

vaZna, obuhvaia gramofonske plode,

audiokasete. glazbene t kompozicije o

zavidaju iii lokalnih autora, glasove

lokalnih umjetnika pjevada, narodnu

zavidajnu glazbu) i govorne (glasovi zna-

menitih ljudi, osobitosti govora i s1.)

iuraju se i notna izdanja kompozicija o

zavidaju.

Vizualnu gradu dine i grafike, reprodikcije

slika, crteZi, fotografije, filmovi, dijapozi-

tivi, razglednice, videokasete.

SITNI TISAK takoder je vaZan dio zbirke

jer se kao i polupublikacije zapravo jedino

tako moZe trajno saduvati, a dine ga letci,

plakati, programi priredaba, pozivnice,

prospekti i, po mom osobnom miSljenlu,

svakako vinske etikete vrbnidkih vinara.

Nabava

Od trenutka osnivanja zavi_ajne zbirke

potrebno je prikupljati suvremenu gradu.

No, cilj je popuna fonda stanjim pub-

likacijama. Do njih se dolazi otkupom ilidarovanjem. Posebno treba naglasiti da se

u zbirku ra\ nopravno uvrStavaju i

fotokopije publikacrja ako je originale

nemoguie pribaviti.

Kako je podmdje koje bi obuhvaiala ovak-

va zbirka ipak reiativno ogranideno, drZim

da se ne bi trebalo drZati prestrogih

knjiZnidarskih ktit"nja o materijalu koji jeprihvatljiv ili nije prihvatljiv za zbirku, a

da ona ne raste prederano i ne bude

nepotrebno optereiena. Rrjedju, barem u

poietku trebalo bi prihvaiati sve

ponudeno.

Obradba

Svarka jedinica grade mora biti inventa-

rizirana u posebnoj knjizi. preml vrsti

grade.Za svaku se izraduje potpuni kata-

loiki opis nakon provedene klasifikacije.

Grada ostaje u izvomom obliku, Sto znadi

da se ne smije koriditi, rezati, Iljepiti ilioznadivati Zigovima.

Zavttajna graila ne smije biti u slobodnom

pristupu niti je se smije iznositi iz prostori-je u kojoj se duva, ali do nje mora doiisvaki potencijalni korisnik.

Prikupljanje grade mogia bi biti trajna

zadaia svih osoba koje Zele dati svoj

doprinos oduvanju i promicanju vrbnidke

kultume ba5tine.

Ivana Vladilo

11

Page 12: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

z

IU

ORSKO.GORANSKAIM

IT

PRt

cROS

AIP

NORN

PP

vAN

VRBNIKaaa

---- ----2

Page 13: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

I

ANIJAP

)

I)I

BNEDENJA

TUMACOstale granice

GRANICA GRADEVINSKOG

PODRUCJA - IZGRADENI DIO

GRANICA GRADEVINSKOG

PODRUCJA - NEIZGRADENI DIO

r_--::l oBU HVAT U R BAN TSTTCKOG

PLANA UREDENJA VRBNIKA

Razvoj i uredenje povriine naselja

GRADEVINSKO PODRUCJE

I I NASELJA-rzcRADENr Dro

GRADEVINSKO PODRUCJE

I I NASELJA - NETZcRADENT Dro

Razvoj i uredenje povr5ina izvan naselja

f- ,;K l GOSPODARSKA NAMJENA -

I W I POSLOVNA komunatno servisna-K3

I---ffi UGOSTITELJSKO-TURISTICKA

I qffi NAMJENAsmiestajni kapaciteti -T1,

vikend i apartmanska naselja - T2,

turistidko naselie -T3

rel,,.t ilff,:lif 'EKREA.TJSKAsportsko-rekreacijski centar - R1,

rekreacijsko podrudje - kupaliste - R2;

rekreacijsko podrudje - obalno more

namjenjeno kupanju i rekreaciji - R3

Cestovni prometpost. plan.t-------I -

KoRtDoR DRZAVNE cEsrE

f---r----t -

- I ZUPANTJSKA cEsTA

T-----1I E -l KORTDOR LOI(aLNE CESrE

Pomorski promet

f--=---l LUKA OTVORENA ZA JAVNI

I ul I PRoMETLoKALNocZNAcAJA

r----^----1I e) | PRrvEzrsrEtt

Uvjeti kori5tenja i za6tita prostoraPodrudja posebnih uvjeta koriStenja

Ettl cRoBLJE

Morske povr5ine

Promet

POVIJESNA GRADITELJSKA

CJELINA - I. STUPANJ ZASTIE

13

Page 14: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

U dubini iume, u dvorimadrevnimtihi je kantunifukojemspticamaisVamaZelimo podijelitnuie bonace komadi6.

zn dazrali smo se pozivu.

I lpr.to storinu uzranika\taf kr.nrlo je u iumu putemkoji je toliko dobar da se, na sreiu,moZe voziti autom. S jedne i s

druge strane su napu5tene oranice,dermuni i Suma. Mnogima. maneiemo pogrije5iti ako kaZemoveiini gostiji bijaie to prvi posjetGradcu, prvom obitavaliStuKnezova krdkih.

U zelenilu, unutar nekad dvrstegradine, a sada ostataka zidina,odvijao se nesvakidainji dogadaj -predstavlj anje pjesnidko-grafidkemape "Komadii bonace" MarineValkovii i prof. Nevenke Arbanas.Listovi mape, koja je bibliofilsko

izdanje, krasili su zidove crkvicesv. Duha. Ovaj nesvakidainjidogadaj podeo je pjesmom. Jasnaje otpjevala "Onisti put." Slijediloje kazivanje stihova. Iskreno itoplo govorili su ih ElenaGr5kovii, Ivana Kordii i KatarinaKraljii u pjevanju im se pridruZilaIvana GrSkovii i Ivan Lukarii koji

je sjajno vodio program.Na gitarama su prebiraliMiljenko Valkovii,Zeljko Kovad i SlobodanVujovii, a pomagali suim krilati sopdiii koji suneumorno dvrkutali ne

Lele(i zaoslatt zapjevadima. A kad jezapjevala Klapa Krk izOmi5lja, pjevanju su se

pridruZili mnogi odprisutnih.

ZadrLa\i smo se

do kasnih sati.Na Gradcu jebilo prekrasno,ma baS kako napiru. Na povratkusu stvarno trebalelampadine.

LWANJE

Iz,gubih se u ovimp ro s tran stv ima z,emlj e,

i bezglavo lutam.

Zivot donositek neostvarene ieljeu kojima od uje[nosti plutam.

I ruie se na me valovi,twku me vjetrovi,ali im se ne dajem.

Prkoseii samoj sebitvrcloglavo trajeru

Marina Valkovid

74

M. K.

Page 15: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Stoji mani Verbniikspod njun je vodnidkav leti je studena.

eerpala ju je ljuba mas nje prebelima rukamumladjehnaVerbenka

pelznula sen se z Kdstinun iDominikon. z mojun rnuijunna Mandrii. Poipr.lan per

bando na Kelk. Nuluk. Stari Kelk.KaSkovicu. Vodicu r N{edr idrcu.Svin tin je obrubjena naSa dra_sa.

Partimo kuntra portu pek pogjedanva on kantun kadi je bila vodica.Serhi me pasivaju kad ju vidinonako zabuikanu, kako dajekuZna. Stari su se Verbendani nanjoj zgojili i nigdar ni nikogar odnje terbuh stisnul. Zvali su je..Vodnidka". Da miju je samomalo vidit, poipijat, poi do nje pokamenih stelbicah, ruku va njnumodit. onako studenu i iaru koanber.

Pravin to vnr-rdji pek oni zimjupe5iiie, hitaju ih kroz onu Skujupri verhu, habaju iel pjusnut. Neduju ni5, ne veruju. Zimjen i japeliii v persti, para mi se kako dai sedaj iutin onu nje studen. Hitanga nuter, ma ni5! Ki zna je jo5ieondi, morda se je povelkla od jada,urtala na niku drugu bandr-r, kadi ierabit.Ne bilo dudo da se je ofendila!Svi su je vavik pili i duperali.Imela je i ona svoju tablu oz-eora

nabandanu za furelti ki su ze jitunVrbnik dohajali. Na tabli je pisalo:ZDRAVA I PITKA VODA NAhervatskom, talijanskom i deSkomzajiku. Svi su do verh stelbicprihajali i dudeli se da z kud zvira.sranjena pod tun Skracun i po vojise spuiia i dviZe.Tvorec ju je onako lipu judenpodaril da jin sluZi. Veli je to dar!

l3.otobra 1911.a

operl ju.je iblagoslovilpresvitli biSkupAnton Mahnii.Ontrat je vodatekla po gradu na

desetek Spin. Nax.. ..Lfl snJrcl se Je

skalnica prelivala,blago se je imelokadi napojit, a

tei.aci i namirniciruki oprat i

razhladit se. Poleti kadje vodagradu tekla na uli,one na mori jebilo vavik.ierpali smo ju ze

suricun va kebelal kebladu. nosiliju pod svitkon naglavi. Sedaj

imamo vodi napretek, neie nanpresuiit. Manigdar maj vei pit

onakove slatke, gultne, mehke istudene "vodni5ke".

Doli tun, vodun, ni nu nuntri Verbendani jahahuMladjehni, ti mladi.

Marica StaxiiMilii

Pe de ju je rabilo onako zabuikat?Ni, ne! ee se ni moglo r-rilelat jenelipe miteladi. da ju kroz njegjedamo, kad ju vei ne moremopit.Zgora njoj ne rabi nabandatplodu. nego slavoluk kameni zadje ondi oduvik. od iskosnalPartili smo mi Zalosni nazad.opeta gjedan Nuluk. Kelk. r'a ne

kamiki i skalnice. r,a r,'odu. Gjedankamene Skrili na kih su nan babi imatere. ma i rni. ne tako z davnikjedali r robu prali. Skalnica, vakoj su bijice i odela namakali,sedaj stoji z bandi okerhnjena ipozabjena. Na dnu stelbic onamala slatka vodica za relentatrodu. i leti studena, v zimimjadna. sedai ie pozelenela odjada.

Verbnikje ves opasan z vodun: vPoju, Rovozniku, Grabrovniku.Otud je Verbnik voda potekla

I5

Page 16: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

RNrl+

ELl-r

II

2lLd.

rh

- red -510 sodina - 1493.

pgodine - pop BlaZ BaromovI sin z Vrbnika. tada kanonik

senjskog Kaptola. tiskao je

Brevijar u Veneciji - u tiskarivelikog majstora AndrijeTonesana. Bila je to, prema naiimsaznanjima, detvrta glagolj ska

knjiga umnoZena tiskom nakon

hrvatskoglagoljskog prvotiska -Misala po zakonu rimskog dvora

tiskanog 1483. godine.

Nekoliko posebnosti dine

Baromiiev brevijar dragocjenomknjigom. Saduvano je samo pet

primjeraka. To je prva knjiga u

dijem je kolofonu objavljeno ime

na5eg dovjeka koji je sudjelovao u

Stampi knjige. To je prva knjiga u

kojoj se navodi da je rijed obrvijelu hrvackom. Baromiiev jebrevijar tiskan dvobojno, crvenom

i crnom bojom, s 33 retka u

stranici (svaki redak za godinu

Kristova Livota na zemlji). Za tu su

knjigu izmiSljene i upotrijebljenetzv. lomljene ligature. a na njenojposljednjoj strani otisnut je rijedak,unikatni oblik znaka Torresanove

tiskare. To je prva

hrvatskoglagoljska krijiga dUi jekolof on tiskan dvoj ezidno,

odnosno na dva pisma -glagoljicom i latinskim. Ta

dragocjena knjiga tiskanaje s

napravom koju danas prikazulemoi kojaje ovdje, vjerovali ili ne,

stigla iz brodogradiliSta u Puntugdje je izgradena. Svaka dast islava brodogradili5tu, njegovimSefovima i njegovim majstorima!Moja ideja da se u Vrbniku postavi

spomen-tiskara BlaZu Baromiiu i

Dragutinu Pardiiu samo je malidetalj u programu projektaVrbnidke grafidke akademije kojeg

smo, kolega profesor ZdravkoTiSljar i ja, predloZili pred I I ili 12

godina. Taj detalj ideje bio je

.jednostavan (a ostvarenje malo

manje jednostavno) : rekonstruiratiskromnu glagoljaiku tiskaru s

kraja I5. stoljeia -izrazdobljainkunabula - iz vremena kad su

naii glagoljaii (samo trrdesetakgodina poslije Cutenbergova izuma

Stampe) prigrlili revolucionarninadin umnaZanja knjiga. Od danas,

rekonstruirana tiskara bit ie Zivi

spomenik dvojici Vrbnidana koji su

tako snaZno obiljeZilidetristogodiSnju povijestglagoljskog liskarstva.Dakle, drvena tiskarska pre5a bit(,e Livo srce buduieg malog

vrbnidkog muzeja. Iako je izradena

iz drva. naoko gruba i masir na

(teZi preko 500 kilograma), preSa

je vrlo fini i precizni instrument za

otiskivanje tekstova sloZeniholovnim slovima. Svi njeni dijelovitako su mudro oblikovani i

proporcionirani, tako sretno i

skladno ispr-rnjavaju svoju ulogu,

da je Gutenbergov tehnidki izumizdri.ao punih 400 godina bez

bitnih izmjena. Stoga tiskarskitijesak moZemo smatratinajuspje5nijim izumomdovjedanstva (ako ne

najuspjeinijim tad, svakako,

najut j ecajnij im) poslij e izuma

kotada i ikara. Cjelokupno knjiZnobo-uatstr-o sr.r.1 eta proizr-edeno it

prr ih -100 -eodina od izuma Stampe,

nastalo je rudnim otiskivanjem -

fo14 po folij - uprar o na ovakvimpreiama.

Vrbnidka glagolj aika ti skara

posveiena BlaZu Baromiiu i

Dragutinu Pardiiu vei sada imasvoj znak pod kojim ie djelovati.To je monogram sloZen iz nekolikosimbola koje su tiskari inkunabularado koristili pri stvaranju njihovihznakova. Rijed je o simbolimaBoZjeg imena, Svetog trojstva,Kristove muke, Marijina imena te

inicijala imena Vrbnik, Baromii iPardii (vidjet iete ga na zadnjoj

#fl,[nEl+-Yxl

Znak Vrbnidke tiskare moZe se

opisati kao bijeli monogram u

obliku srca s kri2em u crnojizduljenoj padetvorini. Medutim,rako znak na prvi pogled izgledajednostavan, nije ga lako todno irazumljivo opisati. Mogli bismoga opisati kao obrnutopostavljene railje (ili slovo Y -ipsilon t ili kao kriZ koji stoji na

dvije razmaknute noge (poput

slova A). Iz dvora raSlji - kr1i.a ikoso razmaknutih nogu - dvijepolukruZne krivulje u lijevoj idesnoj silaznoj putanji crtajuoblik stiliziranog srca kojemu jedonji vrh izmedu krakova na

kojima stoji kriZ. Sa svake strane

padibuluma kriZa po jedna jeSestokraka zv ijezda. Treia j e

takvazv4ezda u sredi5tu srca. Ulijevoj polutki srca inicijal je B(za Baromii) a u desnoj inicijalP (za Pardii).U znaku Vrbnidke tiskareobjedinjeno je nekoliko starih,uglavnom kr5ianskih simbolakoji su vrlo desti u tzv.tipografskoj heraldici. Sto jesimbol stariji to u sebi krije viSe

znadenjskih slojeva. Stogaje izvrbnidkog znaka moguie izluditipetnaestak simbola.

16

Page 17: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

stranici prospekta tiskare).Tiskara, dakle, ima i svoj prospekti svoj poster. Njihovorn kupnjompomoii iete daljnju opremutiskare. Dosad smo. ustvari. izradilisamo drvenu napravlt za rudnootiskivanje tekstova i ilustracij a.

Tom drvenom tijesku - vitiskalnici

- kako su ga nazivali glagolja5i.nedostaju joi neke stvari bez kojrhvitiskalnica ne moZe dati ono zbosdegaje konstruirana.Prvo i najvaZnije: nedostrjLrjojglagoljska slova, zatim stohf za

izradl tiskarske boje. klupa za

pripremu papira i su5ilica otisaka.Da bismo ito prije do51i do teskromne opreme bit ie nam ipakpotrebna pomoi _eradskrh. otodkih.Zupanijskih i republidkihpodupiratelja obnove i duvanjaba5tine i hrvatskog kulturnogidentiteta.U podetku, dok uz pomoi dobrihljudi ne dodemo do glagoljskihslova. tiskara ie otiskivatiprigodne, u linorezu i drvorezuizradene ilustracije, glagoljskeinicijale i likovne uradke studenataVrbnidke grafidke akademije. Takoiemo suvenirskom ponudom i samiprikupljati sredstva neophodna za

kompletiranje i odrZavanje tiskare.Nadamo se kako neie biti potrebno

joi cijelih l0 -eodina da uz tiskaruotvorimo i pianirani skriptorij ukakvome se, ovdje u Vrbniku.prepisivanjem na pelgameni.mnogo prije Gutenbergova izuma,umnaZalo liturgijske knji ge.

Va iskoni bje slovoI Slovo bje u BogaI Slovo bje Bog.

To su prve rijedi IvanovaEvanilelja, kako su ih preveliglagoljaii. Zbog tih su rijedi tiskari(ti kovadi tijela rijedi i tijela knjige)za svoga zaititnika uzeli svetogIvana Evandelista.Sveti Ivan je patron Vrbnika. Pored

njega, i ne znajuii, mora proiisvako Zivo biie koje ulazi u ovajgrad. MoZete ga, takoder, vidjeti iu povijesnom vrbnidkom grbu s

knjigom i Jaganjcem BoZjim u

lijevoj ruci. Sve do podetka 20.

stoljeia zaititnik svih tiskara, u

Vrbniku (.e u 21. stoljeiu na

najbolji nadin duvati duh, ideju itijelo ove tiskare - spomenikadvojici vrbnidkih sinova.

I na kraju jo5 jedna sitnica.U vrijeme vladavine drvenih pre5a

(bilo ih je po dvadesetak r-r veiojtiskari) svaka je morala imati svoje

ime. U pravilu, prele su. ba5 kao ibrodice, dobivale Zenska imena izrnitologije, Iegendi ili iz Biblije.Vrbnidkoj smo preii dali ime vilenajzasluZnije za njen dolazak u

ovaj grad. NaSa dobra vila zove se

Marina prezimenom Valkovii injeno je ime bakrenim slovima,nadam se, zauvijek zakovano na

delo vrbnidke preie.Hvala svima Vrbnidanima za

ovaj dan i hvala svetom Ivanu Sto

joi uvijek ima Vrbnika. Zivjeli!

Govor kojeg je prof. Frane Paro

izgovorio pri godom otvaranjaVrbnidke glagolja5ke tiskare 31.

svibnja 2003.godine.

W|:{XX::::::::rW::.,,,i:::.:::t:::l:::::l::::lil:i,lll:

f tit:::l:::i:r:::::i:,:r..::r::::iiiliiririri

luii:::t:::::iti:ir::::llr:rrri,rr,':., l:

.::::::::1.:::::,]::::::::].]'':

i,...r:ii..:::.Ml'r:i::..i.//f 6X,rt:::,,,i1. , r,"

17

Mladi izvode recital Spomen na muZa

Page 18: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

...Lipi nai grade,duvamo tvoj e vridnosti...

("Vrbniku", ZoraYolaii - Perhat)

- - oliko ie znanih i neznanih

Kln*T;:iil:t.lTi ",*.

od 900 godina njegovogpostojanja? MoZe li na to pitanjeuopie odgovoriti itko od nas?

Dovoljno je da se osvrnemo okosebe i pogledamo mnogobrojnearhitektonske spomenike (PodKe5tel ili ono 5to je preostalo odgradske kule sa zidinama, crkve ikapelice, ulice...), oltare i skulpturena koje nailazimo u sakralnimobjektima i u privatnom posjedu,slike, knjige, da ne nabrajam dalje.Neki od tih predmeta doneieni su u

Vrbnik pa su svojim boravkom unjemu postali dio kulturne ba5tine inaslijecla koje su nam "naii stari'ostavili joi prije viSe stotinagodina, preZivjevii u tomvanj skom svijetu nedokudivihmaterijalnih veza i odnosazahvaljujuii brizi nj ihovihvlasnika. Neki su pak nastaliinspirirani upravo i iskljudivoVrbnikom. Ovi poslijednji tema su

ovog dlanka.

Od doajena naie umjetnost koji su

boravili i inspirirali se Vrbnikom,nabrojiti iu samo neke: MenciKlement Crndii, Vladimir Kirin,Lina Crndii-Virant, Marko Raiica,Vladimir Varlaj, Zlatko Sulentii... imnogi drugi. Svakog od njihVrbnik je odarao, stvorivbi u njimapsihologiju inspiracije, navevii ihda svoje neuoblidene impulseumjetnidkog mehanizma invencijei genija pretvore u, kako ih opisujeH. Bergson, "prelai.enje izdinamidke sheme u sliku". Iz tenejasne sheme - pojednostavljene iapstraktne koja egzistira u ljudskojmaiti, a inspirirane Vrbnikom,

,,&y.'1. ** . *: 'i:d' ; ''

Crndii - Vrbnik 1929-30.

njegovim ulicama, pejsaZem,

morem i ljudima, stvorena je od

strane tih likovnih stvaraoca. malopo malo, konkretna i jasna vizija"nj ihovog" viclenj a Vrbnika,Vrbnika kakvim ga susreiemo na

njihovim slikama. Ili, kako kaZe G.

Appollinaire, "Vanjitina viSe nema

nikakve vaZnosti, jer umjetnik sve

)rtvuje istinama. zakonitosti ma

neke vi5e prirode kojupretpostavlja ne otkrivajuii je."Od likovnih stvaraoca koji su

tematski obradivaliVrbnik prvo inspomenuti Crndica. Dio njegovoglikovnog opusa obuhvaiaju djela u

kojima obraduje motiv Vrbnika ipripadajuie mu okolice. MenciClement Crndii ( 1 865- 1 930) jedanje od izrazitih predstavnikarealizma u hrvatskom slikarstvu.koji nakon podetnih leiblovskihsl i karskih iskustava. svojimmarinama razvija disti plenerizam

visokog koloristidkog naboja inagla5ene pastoznosti boja. S njimzapodinje moderna hrvatska

& ,:,-ffi

grafika devedesetih godina 19.

stoljeia. Kao dak poznatoggrafidara W. Ungera, opredijelio se

za bakropis. Prvije nai likovnistvaralac koji je grafiku primijeniokao sredstvo samostalnogumj etnidkog izraza. Crndii j e

umjelnidka lidnost koja ostaje po

strani i od pojave Proljetnog salona

i od nacionalno obojenogprograma grupe "Medulii".

Osim Crndiia, uz Vrbnik moZemonavesti priznatog hrvatskoggrafidara i slikara Vladimira Kirina(1 894- 1964). Osim Londonom,Parizom, Itahjom, Splitom,Sibenikom, Hvarom i Trogirom,inspirirao se i Vrbnikom. Skolovaose u Zagrebu, Bedu i Londonu, teje suradivao sa raznim inozemnimgrafidkim dasopisima. Izmeduostalih radova, 1923. godine izdajei mapu pod naslovom "Hrvatsko

primorje". Kao naS eminentnigrafidki umjetnik zna(ajanje i pounaprij edenju grafidke opremeknjiga u Hrvatskoj.

1B

Page 19: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Neke od izvora svojih inspiracija,slikarica i supruga MenciClementa Crndiia. Lina CrndiiVirant (1819-1949) nalazi bai uVrbniku. Opus njezinih djelatematski obuhvaia krajolike,marine, mrtve prirode, figuralnekompozicije, oltarne slike iportrete.Motive otoka Krka slikao je i

Mirko Ra5ica (l BB3-1963), slikarrodom iz Dubrovnika, dije likovnodjelovanje proZima secesij sko

umjetniiko opredje ljenje. uz

pokuiaje pri lagodavanjusuvremenim slikarskimzbivanjima. Njegovo stvaralaitvo upodetku obiljeZava duhakademskog realizma, nakon dega

se priklanj a divizionistidkojtehnici, pod utjecajem Bukovca.Osim figuralnih kompozicija s

primj enom folklornih elemenata,

vaZan dio njegclvog likovnogstvarala5tva dine i akvareli sa

motivima Dubrovnika i okolice,otoka Krka i Kraljevice, koje je do

detrdesetih godina RaSica izvodio u

klasidnoj maniri, da bi kasnijeprimjenom posebnih tehnikaproizveo titravu, prozradnu tipidnomediteransku atmosferu, koja jekarakteristidna za to geografskopodneblje.U Zagrebu se od 1926. do 1928.

godine odrZavao Hrvatski proljetni

salon. Proljetni salon je kao

likovna manifestacij a svojimdjelovanjem bio jedno od glavnihpoporiSta likovnih strujanja sa

kraja dvadesetih i podetka

tridesetih godina 20. stoljeia(sezanizma, secesije,

ekspresionizma, neokl as icizma).

Jedan od nosioca te likovne"obnove' bio je i Vladimir Varlaj(1895-1962). Kao jedan od

znadajnih umjetnika (pripadnik tzv.

praike ietvorke)izlagao je na

Hrvatskom proljetnom salonu,

odrZavanom od 1916. do 1928.

godine u Zagrebu. Skolovanje u

Zagrebt i Pragu, a u njegovom

slikarstvu nezaobrlazno j e pri sutna

sezanovska komponenta. Vezan jeuz kubistidke i ekspresionistidkelikovne metode. U primorskimkraj olicima tematski obracluj e

Vrbnik, Baiku, Bakar..., te oni (uz

krajolike Dalmacije i predjela oko

Velebita) predstavlj aju osebuj nu

pojavu u hrvatskom pejzaZnom

slikarstvu (da navedem samo

neokubistidki izvedenu sliku''Vrbnik" iz 1921;).

Slikar Zlatko -ulentii ( 1 893- 197 l)

spada u osnivade zagrebadkogProljetnog salona. Pipada drugomMtinchenskom krugu "hrvatske

Skole" i polazi za tradicijom Radiiai Kraljeviia. Od tridesetih godina(u mrtvim prirodama, krajolicima,

portretima i aktovima)stvara koloristidkiintimizam, a1i slika idjelaekspresionistidkesnage. I onjejedan od

mnogih slikara koji su

na51i u Vrbniku svojuinspiraciju.Mnogim likovnimumjetnicima treba bitiposvetiti posebnupaZnju, jer su svojimumjetnidkimdjelovanjem na

kulturnoj razinidoprinijeli i jo( uvijekdoprinose promociji

Vrbnika. Vrbnik sa svojomviSestoljetnom povijeSiu ipostojanjem spada umeclu

kulturoloSki bogata mjesta na

otoku Krku, te ne privladigeneracijama svoje goste samo

morem. suncem i turistidkomponudom, nego i svojim kulturnimsadrZajem. Vrbnik kao inspiracijapojavljuje se u mnogim vidovimanaieg kulturnog Zivota: u likovnojumjetnosti, knjiZevnosti, muzici,filmu i sigurno ie inspirirati ibuduie naraStaje.

MirelaLenkovii

Po tujih Zali

Ka{kujajemorezibala....Zdelga jejubav divojak, tugu udovicemornaron kantala.

Kaikuja,ku ilovik mej vali nahaja,

velo je more zibalako' nas veZiva i razdvaja.Zibala, kantala,

strudila se,

pek je zaZmala.

Samol je jo{iejeden pei6ak, peiiaiiiod steni svojezitegnulaze morske gelbini.Ako ju ki kadigod najde,

neka se spomene

va tujinikuia i magriia,kamend,gromdi....I kako to je bivalo?I kada? I zai?"Hitala je Marepei1akivamore...."

Masta Sindik-PoborBoden - Svedska, XI. 2001.

19

Page 20: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

-t T ad mi je joK za studenrskihK. dana doila pocl ruke broSuraI\" Pariicu u izdanju krikeKurykte s podetka minulogstoljeia, prve asocijacije iSle su miprema imenima, relativno rijetkim,koja su pojedinci dobili u Vrbnikunaj vj eroj atnij e poitivaj uiiredovnidka imena svojih strideva iliujaka. Konkretno, na5 Pardii rodenje kao Antun, a redovnidko imebilo mu je Dragutin ili Drago, pani5ta neobidno da neki iz njegovaroda upravo nose to ime. Nadalje,poglavar treioredskog samostanagdje je ovaj Zivio bio je mje5taninRoman Gr5kovii, a u Vrbniku sujo5 nedavno neki nosili to ime.Nije ovo najvaZnije, ali je ipaklijepo Sto su se neki prisjetili i naovaj nadin saduvati uspomene naprepoznatljive osobe svoga roda.O Dragutinu Pardiiu (1832-1902),treiorecu i sveieniku. moZemogovoriti vi5estruko jer je biosvestrani kulturni djelatnik. Bezdaljnjega on spada u znadajnehrvatske jezikoslovce i sastavl.jade

rjednika i gramatike. Prisjetimo se

samo tolikih njegovih rjednikatalijansko-hrvatskih i hrvatsko-talijanskih koji su za ono vrijemebili najbolji rjednici na hrvarskomjeziku, a zatim gramatike

hrvatskog jezika pisane natalijanskom i zatim te iste

prevedene i na francuski jezik.Pardic je takoder utjecajan i na

podrudju glagoljice, posebice kaoredaktor i izdavai sjajnogglagoljskog misala iz godine 1893.i drugih glagoljskih knjiga.Dapade, bio je toliko inventivan daje sam oblikovao i stvaraoglagoljsku tiskaru. On je i jedan odprvih fotografa amatera uHrvatskoj. Pardii je ujedno ikartograf, prirodoznanac,prevoditelj, prirodoznanac,matemati dar, zv jezdoznanac,

sakupljai narodnih umotvorina.bilja i dr. Rijedju, veoma osebujnaIidnost. Stovi5e, nije ni do danas

potpuno istraZeno njegovokompleksno djelo koje je donedavno bilo poprilidnozanemaleno.Buduii da je na5 Dragutin Pardiiproveo dobar dio Zivota na Sirempodrudju Zadra, tj. u treioredskimsamostanima sv. Mihovrla u Zadrui na otodiiu Galovcu ispred Prekana Ugljanu, zadarska kulturnajavnost htjela mu se oduZiti, pa jepovodom 90-e godiSnjice smrtigodine 1992. bio organiziran onjemu znanstveni skup i radovi sa

skupa objavljeni u posebnom brojudasopisa Zadarska smotra. U toj se

knjizi moZe o Pardiiu mnogo toganaii.Zalo o njemu nije te5ko neito reiiili napisati. Ovdje mi se dinizanimljivim promotriti kako se kodna5ega Pardiia stvorila i,elja zaonim po demu ga drr-rgi pamte.Poku5ajmo slijediti njegov Zivotniput i vidjeti 5to mu je djelovalopoticajno i izazovno.Na( Antun Pariii rodio se u

Vrbniku 26. svibnja 1832., umjestu Zivog staroslavenskogbogosluZja, pa mu je i glagolja5kakultura ostala jedna od trajnih

Zivotnih preokupacija. Prepoznav(inadarenost svoga malog rodaka o.

Roman Crikovii odveo ga je ranou samostan treioredaca naGlavotok, gdje je dobio prveSkolske pouke u latinskom italijanskom i produbio prvostedeno znanje u vi5oj Skoli uKrku, u kojoj je imao prilikeslu5ati zanesenog glagoljala, opetna5eg, Mata Volariia "Ilirca". Sa

11 godina, kao mladi dlansamostanske zajednice s

redovnidkim imenom Dragutin,vei uspje5no nastavlja Skolovanje uZadru. Kod o. Mihaljeviia i IvanaBrdiia produbljuje znanje oglagoljici. a intenzivno se zanimaza 1ez1ke, prije svega talijanski ilatinski. prirodne znanosti.matematiku, astronomiju i

skupljanje jezidnog blaga. Vei kaobogoslov objavljuje prvi malitalij ansko-hrvatski rj ednik. Postaj e

sveienik i prihvaia se sluZbeprofesora hrvatskog i matematikena zadarskoj realki. Radi nausavr5avanju talij anskog rjednika.Profesoru Brdiiu pomaZe usastavlj anj u staroslavenske ditankei u nju unosi ulomke iz vrbnidkihmisula. lmenovan je zatim)upnikom u Prvic-Luci. a potomgvardijanom u Galovcu. Tu se pakintenzivno bavi fotografiranjem,novootkrivenim iznaSaKiem onogavremena. Nije mu se ostvarila Zeljada bude imenovan profesoromstaroslavenskog j ezika nazadarskoj bo-eosloviji, pa se

povukao na Glavotok i htio ne5tosam udiniti na izdavaladkom iprevodiladkom planu. Nije ipakiSlo kako je zamiSljao. pil jeodludio istupiti iz treioredskezajednice i poii u Rim, da kaokanonik Zavoda svetog Jeronima,moZe uspje5nije djelovati u dru5tvusa Ivanom Crndiiem u proudavanjuglagolja5tva .Lelja mu se ostvarila

20

Page 21: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

uz svesrdnu pomoi biskupaStrossmayera. Zadnji njegov jadiangaZman bile su pripreme okoosnivanj a Staroslavenskeakademije u Krku, gdje je trebaobiti biskupu Mahniiu desna ruka i

voditelj cijelog projekta. Predao jei svoje spise u Krk. No "dovjeksnuje, a Bog odreduje". Popovratku s hododaiia u Sv. Zemljuobolio je i preminuo u Rimu na

sam Bo)ic 1902. Tamo je i

sahranjen.KaZu da Dragutim Pardii nije biolaka osoba i da nije bilo uvijeklako s njime suradivati i uskladitinjegove planove s nakanamadrugih. Ali bio je izuzetnotalentiran, uporan i radiSan. Pitamose: ostavljaju Ii prepoznatljivetragove za sobom oni koji samodine Sto je unosno i 5to drugimaodgovara ili pak oni drugi kojiuodavaju prave vrijednosti i okonjih se trude i Zrtvuju pa makar imto drugi momentalno i ne priznaju i

ne cijene, pa dak ako izgledaju kojiput i osamljeni na svojem putu?

Dr. Anton Bozanid

trh2.9.2001.g. oprostili smo se na

Veloj maii od naleg dragog plo-vana Josipa Kosiia. U Vrbniku jena sluZbi bio od 1990 "

Vei sljedeie nedjelje zapodeo jeobna5ati sluZbu Zupnika vld.Nikola llijii. NaZalost, nakongodine dana zbog bolestije moraoprekinuti s radom na Zupi paje za

upravitelja Zupe imenovan msgr,Andrija Depikolozvane, kancelarKrdke biskupije i Zupnik Poljica.

ftNa svom pohodu po mjestimaKrdke biskupije kip Majke BoZjePutnice boravio je u na5em mjestui u na5im obiteljima od 2.veljadedo 22. oZujka.

IltrDuhovnu obnovu u naSoj Zupi

tijekom Sest dana od 1. X do 6. X.2002.vodili su vld. Zlatko Sudac iIvica Kordii .

U sklopu zasjedanja HBK-e uKrku, biskupi su 23. listopada2002. g. posj etili Vrbnik.Prisustvovali su svedanoj

staroslavenskoj vedernji koju jepredvodio Predsjednik HBK-emsgr. Josip Bozanii.30. oZujka o,g, HRT-a prenosila jemisu iz nabe crkve.

Malo statistike za 2002.

Tijekom 2002.9. u Zupi je bilo

11 kritenja * 8 djedaka i 3

djevojdice.

Bila su i dva vjendanja.

Vjendanjem je jedna Zupljanka

doselila u Vrbnik, a jedna je

iselila.

Sprovodaje bilo viSe, dvade-

set. Umrlih je bilo l2 mu5kara-

ca i B Zena, medutim, 6 poko-

jnika je imalo prebivaliSte

izvan Vrbnika.

Prema prikupljenim podacima

prigodom blagoslova kuiaZupa broji 870 Zitelia, dokjeprema zadnjem popisu

stanovnika u Vrbniku 944.

ftA

FestivalFestival klasidne glazbe odrZanjeod 21 .4-25.4. Ovaj hvale vrijedanpokuiaj nije nai5ao na veiezanimanje. Steta, ier su izvodadibili vrhunski. Nadamo se da toorganizatore neie pokolebati uslidnim pothvatima.

l'[

IU

DOK ZRIJU DUNJE

Zaboravimo uj utro ustitti,

iircm otvoriti prozorc

i nasmijeiiti se moru.

Pitamo se iemu govotitikade su vlati tiiine rjetitije.Ne pratimo viie putovanja

rumenih pahulja oblaka

u rijetka vedra predvecerje.

Bijela jedra spremamo u ikrinjtrgdje zrijtr mirisne dunje.

IJ udaljenom uglu sobe

stoji andeo

i plaie umjesto nas.

Mi viie ne znamo {to su suze.

Boie, ako svmei pogled

na studeni otoini kamen

oprosti nan ito smo sye manje ljudii.ifo sye viie pristajemo odustati.

Radovan Toljanii

21

Page 22: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

I ya detire ure v iutron partil ie\l urpor. z Vrbnika. Vrnje plneI \ u.rduri siaZno su posiozenipo provi. Malo deje muZi i Zeni

stiSnjeni sidejedni pol drugih, dajin bude teplije.

Noina vila...

Mej njimi je Ivan, ves Sesten,

komai oZenjen, mladi muZ. Gjedava svoje dvi vrnje i sve promi5ja de

bi mogel tukat za robu. Peknajzada, koliko iapa da iapa, sekiSold ie dobro prit va kuiu... Po

moju glavu, nego de da ie pritdobro!Na Placi va Crikvenici Statil se jeIve na sami kantun od jednoga

banka, ba5 kadi se najvi5ejudiverti. Lipo je povredil sprid sebe

nikoliko glavic dernoga zela, jeden

mac blitvi, a drugo sve su bilipomidori. Roba fri5ka, pomidoritverdi, devjeni. O zahojijoi Poji, a

evo se vjutron rano vei prodaju.Pek se je Ivan uhitil zijat naglas,kako i svi vokolo njega i nutit

svoju robu: <Pomidori, ala, kupitepomidori, verbenski pomidori ! >

Mi5ali su se glasi i judi, mladi istari. Bome, vaje sprideli je Ivanprodal deboto pol vrnje. Cul jekako Luce, ka je bila vaje polnjega, remje: <<Jutros je dobraplaca. Ako ovako podura, do deset

ur sve ie poi.>Ondat se je sprid Ivana fermalajena gospa. ZeIa je pomidor v rukii sve ga gedazjedne bandi pe'zedruge. Obraia ga seduron, gjeda

nikoliko puti va pomidor pe' vaIvana i sve se nikakopodsmihnjiva.- Gospa, zemile, ovako lipihpomidori nigdir viSe neiete nai.Pogjedajte malo kako su tverdi,najboji za salatu. Ni ga do

verbenskoga pomidoralGospa je nagnula glavu malo bliZeke Ivanu i spod glasa mupo5epjala: - Moj mladiiu, dobro ipredobro je meni poznato kadi je

Vrbnik. Da bi5 tt znal koliko putisen ja pjehala od loki Tohorajdice

do Mekleldice! - Pek je poloZilapomidor nazad va vrnju, obernula

se i 5la ia.Ivanje inkantan gledal zanjun.Pri5el je na se kad je dul kako mu zbandi banka niki govori: - Ma,dovide, prodajete I'vi te pomidoriali ne?

Potla kad je Ive doma pravil de mu

se prepetilo, dulje od viSe njihpravjat, kako su nigda v noiah vilipjehali odjedne loki do druge. iebi rei da su tancali i kantali. delalikola po vrbenskih komunadah z

jednoga kraja na drugi, od jedne

lokvi do druge. Ivanje dobro znal

kadije loki Tohorajdica i lokvaMekleldica. Kako pek i ne bi znal,

ter je bil z Vrbnika!

Stroligu pravjal moj ded Pafiil zRoda (M. Kravii)

22

Page 23: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

Lapidarij

nedjelju 1 5. lipnja, 2003.

godine ot\oren je lapidarijSakralne zbirke Desetinec.

Lapidarij, zbirka kamenih spomeni-

ka, smjebtenje u prostoru nekadanje

crkvene loZe. ViSeje razloga za5toje

ovaj dio buduie sakralne zbirke

smje5ten bai ovdje a dovoljno je

spomenuti poltivanje duge tradicijepohrane i duvanja kamenih spomeni-

ka u Desetincu i crkvenoj loZi.

Specifidni smjeitaj zahtijevao je iprilagodbu postava eksponata karak-

teristikama spomenidkog prostora.

Zidovi su obradeni prema konzerva-

torskim nadelima, djelimidno su

fugirani a djelimidno oZbukani. Prijepostavljanja spomenici su dulje vri-jeme namakani u ki5nici kako bi se

iz kamena izvukle soli koje nega-

tivno utjedu na njegovo oduvanje.

Naj stariji saduvani glagolj ski natpisjo5 ie se neko vrijeme namakati u

destiliranoj vodi a zatim restaurirati

prije trajnog izlaganja u lapidariju.

Obradeni spomenici su fiksirani na

zid i drvena podnoZja (drvo se u

pro5losti znatnije koristilo uvrbnidkom graditeljstvu) te opreml-jeni popratnim tekstovima kojitumade okolnosti njihovog nastanka.

Zbog sloZenosti legendi (glagoljica,

latinidna transliteracija i tumadenja

na hryatskom i engleskom jeziku)

opisi su morali biti znatnije kraieni.Stoga se dodatni zahdevi postavljajupred duvara ili duvaricu zbirke kojiie u ljetnim rnjesecima, dodatnim

pojabnjenjima, turistima pribliZitisloZenu povijest pojedinih kamenih

spomenika. Pokraj ulaza smje5ten jeglavni pano na kojem je opisana

prvotna funkcija i okolnosti gradnje

Desetinca, crkvene loZe i zvonika.

ZamiSljeno je da posjetitelji s

osundane ulice udu u zamradeni

prostor, gdje ie ih kameni spomenici

dekati osvijetljeni posebnom fokusir-

anom rasvjetom kojaje upravo

postavljena. Jedna od karakteristika

zbirke je njezina fleksibilnost, jer

zami5ljeno je da se ona nadopunjuje

novim prinosima. Zbirka je

posveiena svim Vrbendanima koji su

spomenike prona5li i donijeli uDesetinec, vrbnidkim Zupnicima kojisu ih ondje duvali i nezaobilaznom

Branku Fudiiu koii ih ie istraZio iznanstveno obradio. Uredenje zbirke

fi nancirano je sredstvima

Ministarstva kulture Republike

Hrvatske.

Desetinec, kapela Porodenja

Marijina, daljnji radoviuredenja wbnidke salaalne

zbirke

eitav je projekt ureilenja vrbnidke

sakralne zbirke zamiSljen ambi-

croznije, no kvalitetna provedba

planiranog zahtijeva dulje vremen-

sko razdoblje . Za po(,etak ljeta iduiegodine planirano je otvoriti posebni

dio sakralne zbirke u prizemlju

Desetinca. Ondje ce javnosti povre-

meno, prvenstveno za crkvenih blag-

dana i u tijeku ljeta, biti prikazana

drvorezbarena skulptura postojeiih iugaslih vrbnidkih crkava (skulpture

Bogorodice s djetetom, amblemi

bratovitina). Valja joi urediti zide ipodnicu ovog prostora. posta\ iti

rasvjetu i izraditi postamente te leg-

ende koje ie posjetiteljima tumaditi

vrijeme postanka umjetnine, radion-

icu koja ju je tzradtla i druge bitne

infonnacije. Na dr.1elu umjetnina je

restauracija u tijeku (sredstvaje

takoder osiguralo Ministarstvo kul-ture) a dio tek deka restauraciju.

U daljnjoj perspektivi na katu

Desetinca zamiSljeno je povremeno

izlagati i druge dijelove prebogate

vrbnidke sakralne ba5tine (liturgijskosrebro, misno ruho) no za takvo

neito potrebno je osigurati dodatne

uvjete (sef-vitnne i s1.). U tijeku ove

godine naii ponajbolji strudnjaci iz

Hrvatskog restauratorskog zavoda

planiraju prihvatiti se restauracije

drvenog polikromiranog oltarnog

retabla iz kapele Marijina Porodenja.

Ovo vrhunsko djelo na5e renesansne

umjetnosti ie valjati demontirati itransportirati u Zagreb na restauraci-ju. To ie biti dobra prilika da se sani-

raju zitle i svodna rebra ove kapele te

izrade r postave strudni opisi za

umjetnine koje se u njoj nalaze

(prema modelu iz lapidarija iDesetinca). Na ovaj bi nadin trebalo

osuvremeniti i pano u predvorju

Zupne crkve.Iztd,oLenog se vidi da

u sljedeiih nekoliko godina kon-

tinuiranog i koordiniranog rada

ditavog niza strudnjaka Vrbnik moZe

dobiti regionalno znadajnu sakralnu

zbirku. Zbirka je pogodno smje5tena

tik pokraj Zupne crkve, najistaknuti-jeg vrbnidkog sakralnog spomenika

kulture, magneta koji privladi

znadaian broj posjetitelja Vrbnika.

No sakralna zbirka moZe tumaditi

tek dio prebogate vrbnidke crkvene

povijesti, prvenstveno fascinantnu

pridu o vrbnidkom seoskom kaptolu

i Zupnoj crkvi. U gradiiima ovakvog

povijesnog zna(,aja uobidajeno je

paralelno egzistiranje sakralne iopiinske muzejske zbirke koje se

medusobno nadopunjuju. Ovudrugu, opiinsku muzejsku zbirku,

koja ie tumaditi povijest postanka ir azv oja Vrbnika od pretpovij esnih

vremena do na5ih dana konzervatorivide na Placi Vrbnidkog statuta,

povijesnom i jedinom pravom

vrbnidkom trgu, kao i ulazu u najs-

tariji dio gradiia unutar zidina.

Madan BradanoviC, konzervator

23

Page 24: BROJ CUena - Općina Vrbnik · Neka nam i ove godine primjer na5eg nebeskog za5titnika sv. Ivana Krstitelja bude iskreni izazov da se pitamo kamo ide Vrbnik. Kakva ie biti njegova

^ va meni. kako sen ostaral.

A Prit n noie. Leta su se

-laru.-ula. Nis se deboto niobernul z boka na bok. Pri5lajepenzijica i evo nas, malo stojimo pod

popriviien, malo sidimo sprid banki ini nan lo5e. I tako beseda na besedu.

malo se jadimo malo podbadamo, ma

viSe na Salu, nid duje5 nid redei ivrime pasa. Sidimo mi stari, ter za niS

drugo i nismo, ma kuntra nas side

mladiieci. Morda je i ka divojdica Z

njimi, svi se jednako nose pe ne znaijel'muSko il Zensko. Gjedan jih,preveli su za na Spekuli se igrat,joije vajda hladnasto poi se kupat, pe

kanjare... Kanjare sveko zapolne

oni i mi, jedni kuntra drugih.Kad sen ja bil mal, pametin se kodenes ujec pop je mojoj maten viSe

puti rekel, zato sen to vajdazapametil: - Daj malomu degodare

za delat. Neka se z nidin zabavja.

Sve zlo pride od nedela. Toga sen se

domislel kad je moj lipi vnuk podel

govorit da mu je dosadno, da mu se

ovo i ono ne da. Cjedanja. to ne

peja na dobro. Sad smo ga zapisali

na nid. kako no se zove? Ne more nipast napamet ta beseda, bi rei . . . to jekako "tjelovjeLba".E, sad parti svekiutorek i petek na trening, to se tako

rede i para mi se. kuntenet je.

A, moj kunpanj Ive, nikoliko je starijiod mene ves.je va bro.jenu. Sad pod

Fmdstare dani uhitil se je brojit. To brojeni

bi rei da ga zabavja ijadi. Evako van

toje: Sveki dan on todno zna kolikoje autobusi s turisti priSlo Vrbnik, ikoliko glav tne zamjrite mi. to su

njegove besedi), da glav, ko da brojiovce, a ne judi. Cera ih je bilo toliko itoliko, a denes ih je menje ili vi5e alito su sve vele broji, petsto - iesto,jane znan jel toga baS toliko. ie dujen

od njega to van pravjan, ja ne brojin.Moga kunpanja jako jadi kad vidi da

na parkiraliStu viSe ni mesta, a auta

gredu. Rivaju se judi i auti.

Zavuamentt, ti judi koliko god da jihje, ne zabave se dudo gradu. Uru -dvi najviSe i gredu ia otkuda su ipri5li. Kamo, Bog zna. Zare(, je de je,Opiina je udela velo parkirali5te Pod

Gospoju i Na vajavini, ali fali, fali i

svejedno fali. Koliko bi se aut mogloposloZit Gospoji da nisu udelali tamo

park z nikoliko buseni roZic i par driv,

bati Ive svoju, e, al Pod ke5teljeposve druga stvar, pravja on ves

kuntenet. -Oni vrtiiini. veii del leta

su pusti i sad su podeli delat od njihSesne mesta za auto-dva. Neie dudo

pasat i kula ie se sruiit pe ie i tamo

bit nikoliko mest za auta. Ante se ne

slaZe. On spominje nike ietnice r-rz

more. ai da se berzo mora neie nividit i da iemo sve skvarit i da za sve

to rabe i nike dozvoli. Kad je

spomenul dozvoli Ivan je samo

zamahnul z rukun. ie bi rei da

dozvoli ili ne rabe ili daje do njihlahko prit.

Rastekli smo se, a da nis priiel do

besedi. Partil sen pomalo Seberei'

doma. Jena misel mi je pala na

pamet i ne da mi mira. de mislite oovomu. Po leti jedno misec dan judifureiti se nimaju kadi Sesno

parkirat. GuZvaje, a judi svejedno

gredu, gredu Vrbnik.ee ako se dogodi, a more se

dogodit da mi Zelei njin ugodit, sve

zacimentamo i poravnamo, a ondat

tin juden tujin nid puhne va glavu i

obemu drugamo.

de ie nan ondat ostat? A mi smo ovdina leto svih tristoiezdesetipet dan. Itako na letu...

Va5 stric Osip

keXtel

24