44

Brošura - Upotreba Aditiva u Hrani Za Posebne Potrebe

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Upotreba aditiva u hrani za posebne prehrambene potrebe, Brošura

Citation preview

  • 1Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be

    Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

    Smjernice za prehrambene aditive u hrani za posebne

    prehrambene potrebe

    Smjernice za upotrebu prehrambenih aditiva su informativnog karaktera i izraene su kao pojanjenje seta

    Pravilnika o prehrambenim aditivima i ne mogu se koristiti kao mjerodavne za tumaenje propisa o aditivima.

  • 2Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Smjernice za prehrambene aditive u hrani za posebne prehrambene potrebe

    Izdava:Vijee ministara Bosne i Hercegovine Agencija za sigurnost hraneDr. Ante Starevia bb, 88000 Mostar-mail: [email protected]: www.fsa.gov.ba

    utori:Doc.dr.sci. Sejad MakiDoc.dr.sci. Nihada AhmetoviMr.sci. Demil Hajri

    Lektor:Lejla Nuhodi

    Dizajn, prelom, tampa:IC tamparija d.o.o. Mostar

    Tira:1500 primjeraka

    Mostar, 2010. godine

  • 3Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beDefinicija

    Prema definiciji Codex Alimentarius, prehrambeni aditivi su supstance koje se, bez obzira na njihovu hranljivu vrijednost, ne koriste kao namirnice, niti predstavljaju karakteristine sastojke namirnica, ali se iz tehnolokih razloga namjerno dodaju prehrambenim proizvodima tokom proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakovanja, transporta ili uvanja, pri emu, direktno ili indirektno, postaju sastojci prehrambenih proizvoda ili na drugi nain utiu na osobine tih proizvoda.

    Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva namijenjenih za ishranu ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08) definira prehrambeni aditiv kao svaku materiju poznatog hemijskog sastava koja se uobiajeno ne upotrebljava kao hrana sama za sebe, niti je tipian sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se namjenski radi tehnolokih i organoleptikih svojstava hrane u tehnolokom postupku proizvodnje, tokom pripreme, obrade, dorade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i uvanja, to dovodi ili se moe oekivati da dovede do toga da on sam ili njegov sekundarni proizvod direktno ili indirektno postaje sastojak te hrane.

    Upotreba aditiva u prehrambenoj industriji iz tehnolokih i ekonomskih razloga ima svoju opravdanost. Porast broja stanovnika i poveane potrebe za hranom irom svijeta zahtijevaju da se dio prehrambenih proizvoda preradi i sauva izvjesno vrijeme. Upotreba aditiva je neophodna i za prevoenje sirovina u tehnoloki odgovarajui stabilan oblik (emulzije, suspenzije). Uvoenje vjetakih zaslaivaa omoguilo je proizvodnju proizvoda koji su po sastavu i biolokom sastavu prilagoeni potrebama pojedinih populacionih grupa (npr. dijabetiari). Naalost, aditivi se esto neopravdano koriste u proizvodnji namirnica gdje njihovo dodavanje nije neophodno. U posljednjih stotinu godina uvedene su hiljade supstanci koje se koriste kao prehrambeni aditivi.

    Historijat upotrebe aditiva

    S ciljem uvanja hrane i poboljanja njenih organoleptikih svojstava, ljudi su jo u vremenima iz kojih nema pisanih zapisa koristili razna sredstva. U bronzano doba koristili su razna sredstva, kao to su so za soljenje, dim za konzerviranje mesa, enzimi u proizvodnji kruha,

  • 4Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be sireva, vina i piva. U priobalnim podrujima praovjek je namakao hranu u morsku vodu, posebno meso i piletinu, radi konzerviranja i poboljanja ukusa, znao je da velike koliine eera mogu pomoi ouvanju plodova. U starom Egiptu, prije vie od 3000 godina, riba pod nazivom maluka podvrgavana je postupku fermentacije u svrhu konzerviranja. Sauvani su kulinarski recepti koji pokazuju da su stari Egipani koristili veliki broj zaina i boja za bojenje namirnica, a jedan od prvih pisanih tragova upotrebe boja je obojeni bombon khad. Koristili su sumpor, alitru, ilovau, pepeo biljaka, kredu, kre, alge, biljne ekstrakte i dr. Postoje zapisi iz vremena grko-rimskog carstva 300 godina p.n.e. o proizvodnji konzerviranog sira nainom i postupcima koji odgovaraju dananjoj proizvodnji topljenih sireva. Prirodni biljni ekstrakti za bojenje namirnica bili su poznati jo u antikim vremenima. Historija koritenja vjetakih boja je duga i neslavna. Godine 1867. za bojenje slatkia koriteni su toksini olovo-hromat, olovo-oksid i bakar-arsenit. Napoleonovi ratovi podstakli su traenje naina konzerviranja mesa i drugih jela s ciljem ishrane veeg broja ljudi zalihama hrane koja se mogla due vremena sigurno uvati i transportirati na vee udaljenosti. Poetak upotrebe antioksidanasa i sinergista datira iz 1942. godine zbog potrebe da se sauvaju od ueglosti vee koliine masti i proizvoda od masti.

    Novi pogled na konzerviranje namirnica nastao je kada je Louis Pasteur otkrio uzroke vrenja i kvarenja namirnica te je na osnovu naunih eksperimenata uveo pasterizaciju kao uspjenu metodu konzerviranja namirnica koja se primjenjuje i danas. Do sredine 19. stoljea u prometu su bile uglavnom sirovine za pripremu hrane. Razvojem zanatskih radionica za proizvodnju gotove hrane za potrebe ishrane ljudi urbanih naselja poelo je koritenje hemijskih sredstava aditiva u proizvodnji gotovih prehrambenih proizvoda. U ranijim periodima upotreba aditiva vezala se skoro iskljuivo za konzerviranje, tj. ouvanje vika hrane radi ouvanja vrste, dok u savremenom dobu dodavanje aditiva namirnicama dobiva drugaiji smisao. Razvojem hemije, a naroito hemijskih sinteza, tehnika ekstrakcije i separacije,

  • 5Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    bemnogi prirodni i sintetski spojevi dobivaju se u istom obliku, a daljnjim ispitivanjima odreuje se njihova potencijalna tehnoloka upotreba. U periodu od 1955. do 1960. godine FAO i WHO definiraju pojam aditiva, daju preporuke za njihovu upotrebu i povezuju njihovu upotrebu sa zdravljem.

    I pored toga to se u mnogim domainstvima hrana i danas konzervira solju, siretom, medom, eerom, a limunovim sokom koji sadri askorbinsku kiselinu spreava da svjee oguljeno voe ili povre promijeni boju, najvei broj aditiva slui u prvom redu prehrambenoj industriji jer omoguava bru i jeftiniju proizvodnju, a time i veu dobit. Aditivi u hrani mijenjaju izgled namirnice (boje), ukus (pojaivai ukusa, arome), poveavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u hljebu), veu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), omoguavaju uvoenje novih proizvoda (energy drinks), omoguavaju primjenu manje vrijednih sirovina, olakavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladitenje i transport (sredstva za konzerviranje).

    Kategorije prehrambenih aditiva

    Upotreba prehrambenih aditiva neposredno je vezana za njihovo osnovno funkcionalno, tehnoloko svojstvo.

    BOJE supstance koje daju ili obnavljaju

    boju hrane, a ukljuuju prirodne sastojke hrane ili prirodne izvore koji se uobiajeno kao takvi ne konzumiraju kao hrana i ne upotrebljavaju kao karakteristini sastojci hrane ili namirnice.

    KONZERVANSI supstance koje produavaju trajnost hrane i tite je od kvarenja

    uzrokovanog mikroorganizmima.

    ANTIOKSIDANSI supstance koje produavaju trajnost namirnica i tite ih od kvarenja

    uzrokovanog oksidacijom (kao to je ueglost masti i promjena boje), pojaavaju antioksidativni uinak drugih materija.

  • 6Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be EMULGATORI supstance koje omoguavaju homogeno mijeanje ulja i masti s vodom ili vode s uljima i mastima, kao i homogeno mijeanje drugih sastojaka.

    EMULGATORSKE SOLI supstance koje omoguavaju homogeno mijeanje proteina s

    mastima i drugim sastojcima namirnica.

    STABILIZATORIza zadravanje boje i odravanje pjene:- supstance za stabiliziranje, zadravanje boje koje se koriste

    kao stabilizatori za ouvanje ili pojaavanje intenziteta boje u hrani, a nisu svrstani u grupu boje.

    - supstance za odravanje pjene koje se koriste da zadre, stabiliziraju ravnomjerno dispergiranu plinovitu fazu u tekuoj hrani.

    ZGUNJIVAI supstance koje poveavaju viskozitet namirnica vezivanjem tekue

    faze od odreene viskoznosti do potpunog zgunjavanja.

    SREDSTVA ZA ELIRANJE supstance koje dodatkom hrani stvaraju elatinoznu konzistenciju

    gela.

    KISELINEsupstance koje poveavaju kiselost hrane i daju joj kiseo okus.

    REGULATORI KISELOSTI supstance koje reguliraju i odravaju pH vrijednost namirnica.

    SREDSTVA PROTIV ZGRUDNJAVANJA supstance koje smanjuju adheziju estica u prakastoj namirnici i

    time spreavaju nastajanje veih nakupina ili grudvi.

    ZASLAIVAI supstance koje se koriste za postizanje slatkog okusa namirnice ili

    kao stoni zaslaivai, iskljuujui eere i hranu slatkog okusa.

    POJAIVAI AROMA supstance koje pojaavaju postojei okus i/ili miris namirnice.

  • 7Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beSREDSTVA ZA POVEANJE ZAPREMINE supstance koje doprinose poveanju zapremine hrane bez znaajnog uticaja na njenu energetsku vrijednost.

    SREDSTVA PROTIV STVARANJA PJENE supstance koje spreavaju pjenjenje tokom tehnolokog postupka

    kao i u gotovom proizvodu.

    SREDSTVA ZA POLIRANJE, ODNOSNO GLAZIRANJE (UKLJUUJUI I LUBRIKANTE) supstance koje se nanose na povrinu, daju joj sjajan izgled i glatku

    povrinu.

    SREDSTVA ZA TRETIRANJE BRANA supstance koje se dodaju branu ili tijestu radi poboljavanja

    tehnolokih svojstava.

    UVRIVAI supstance kojima se postie ili odrava vrstina tkiva voa i povra

    ili koje u reakciji sa sredstvima za eliranje formiraju ili uvruju gel.

    PROPELENTI plinovi koji izbacuju namirnicu iz posebnih posuda, a nisu zrak.

    SREDSTVA ZA REGULIRANJE VLANOSTI-HUMEKTANTI supstance koje svojim niskim stepenom vlanosti spreavaju

    suenje namirnica bez obzira na atmosferski uticaj ili poboljavaju rastvorljivost prakastih supstanci u vodenom mediju.

    SREDSTVA ZA DIZANJE TIJESTA supstance ili kombinacije supstanci koje oslobaaju plin i na taj

    nain poveavaju zapreminu tijesta.

    MODIFICIRANI KROBOVI supstance dobivene hemijskim tretmanom jestivih krobova, koji

    mogu da pretrpe fiziki ili enzimski tretman (u ovu grupu ne spadaju bijeli i uti dekstrin, peeni i dekstrinirani krobovi, izbijeljeni krobovi, fiziki modificirani krobovi i krobovi tretirani amilolitikim enzimima).

  • 8Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Zdravstvena sigurnost upotrebe prehrambenih aditiva

    S obzirom da su prehrambeni aditivi u velikoj mjeri sintetski dobivene supstance koje nisu prirodni sastojci hrane, vano je zdravstvene rizike koji mogu nastati njihovom primjenom smanjiti na najmanji mogui nivo. Procjena zdravstvene sigurnosti primjene aditiva obuhvata identifikaciju potencijalnih neeljenih efekata uz prikupljanje rezultata toksikolokih ispitivanja koji procjenjuju sigurne nivoe unosa aditiva u organizam ovjeka utvrivanjem rizika od kratkorone i dugotrajne upotrebe aditiva. Nauni komitet pri WHO i FAO (JECFA, Joint WHO/FAO Committee on Food Additives) osnovan je 1955. godine. Ovo nauno tijelo vri evaluaciju supstanci, standardizira zahtjeve za identifikaciju i stepen istoe, te propisuje obavezan postupak odreivanja prihvatljivog dnevnog unosa prehrambenih aditiva (ADI).

    Zdravstvena sigurnost aditiva odreuje se stalnim toksikolokim ispitivanjima na eksperimentalnim ivotinjama pod tano definiranim uslovima (vrsta ivotinje, nain ishrane, istoa aditiva i dr.). Ispituje se akutna i hronina toksinost, mutagenost, kancerogenost, embriotoksinost, teratogenost, kao i alergogenost, kumulativnost, metabolizam aditiva, osobine njihovih metabolita, interakcija sa sastojcima hrane, djelovanje na intestinalnu mikrofloru i pojedine enzimske sisteme. Posebna panja posveuje se moguem tetnom djelovanju na osjetljive populacione grupe (mala djeca, trudnice, dojilje) to zahtijeva ispitivanja sigurnosti upotrebe aditiva i na reproduktivne sposobnosti i razvoj ovjeka. Meutim, neke negativne osobine aditiva ispoljavaju se tek poslije due upotrebe. Apsolutnu nekodljivost aditiva nije mogue dokazati, nego se prije moe govoriti o pragu njihove kodljivosti, jer nita nije toksino i sve je toksino. Naime, mnogi aditivi koji su godinama koriteni kasnije su povueni iz upotrebe, jer je dodatnim istraivanjima utvreno da su tetni po ljudsko zdravlje.

    Aditivi treba da se dodaju namirnicama samo u neophodno potrebnim koliinama. Odreen broj aditiva, koje karakterizira niska akutna toksinost, dodaju se namirnicama po principima dobre proizvoake

  • 9Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beprakse (DPP), odnosno prema zahtjevima tehnolokog procesa. Za neke aditive predviena je maksimalno dozvoljena koliina (MDK) koju moe sadravati neki prehrambeni proizvod koja se izraunava na osnovu toksikolokih osobina aditiva i uestalosti upotrebe te namirnice u svakodnevnoj ishrani. Odreivanje koliina pojedinih aditiva u hrani vano je da bi se utvrdilo da li je prekoraena MDK i da bi se na osnovu sadraja pojedinih aditiva u razliitim vrstama hrane mogao pratiti njihov dnevni unos kod odreenih populacionih grupa. Nivo aditiva treba biti to manji u najee koritenim namirnicama (slatkii, vitaminski preparati, vakae gume, industrijski kolai, bombone, bezalkoholna pia). Sami po sebi, aditivi ne predstavljaju veliku opasnost po zdravlje ljudi, jer je njihova upotreba strogo kontrolirana, ali uz ostale tetne sastojke iz zagaene hrane, vode i zraka mogu predstavljati dodatni rizik po zdravlje, posebno ako se dugotrajno unose.

    Procjena rizika je aktivnost zasnovana na naunim principima koja opisuje mogue tetne efekte na zdravlje ljudi i koja kritiki vrednuje sve relevatne podatke (mehanizam nastanka, odnos doze i efekta, nain izlaganja, stepen eventualnog rizika). Potencijalne opasnosti identificiraju se na osnovu epidemiolokih studija, toksikolokih in vitro i in vivo testova i na osnovu analize odnosa strukture i efekta pojedinih grupa jedinjenja. Svrha svih toksikolokih ispitivanja jeste da osiguraju relevantne podatke koji se mogu primijeniti u procjeni rizika od nastajanja eventualnih toksinih efekata na ljudima i da ispituju uslove u kojima bi se to moglo desiti. U procesu analize rizika vezano za unos prehrambenih aditiva neophodno je kontrolirati unos aditiva u odnosu na prihvatljivi dnevni unos (ADI, Acceptable Daily Intake) i identificirati kategorije potroaa koje mogu biti izloene unosu aditiva u koliini iznad ADI, to predstavlja rizik po zdravlje. Najvei broj aditiva ne izaziva nikakve toksikoloke efekte (NOAEL, No observed adverse affect level). Prihvatljiv dnevni unos je ona koliina aditiva koja se kao sastavni dio namirnice moe svakodnevno konzumirati tokom itavog ivota bez ikakvog rizika po zdravlje. Prihvatljivi dnevni unos za svaki aditiv pojedinano izraava se u mg/kg tjelesne teine ovjeka, a njegovo odreivanje je obavezan postupak koji propisuje JECFA. Stvarni dnevni unos za pojedine aditive moe se odrediti na osnovu utvrivanja dnevnog unosa pojedinih koliina hrane i koliine aditiva u tim vrstama hrane, te na osnovu toga procijeniti da li prelaze prihvatljiv dnevni unos za svaki pojedini aditiv. Maksimalno dozvoljena koliina aditiva je najvea koncentracija aditiva koja pokazuje efektivnu funkcionalnost u hrani ili kategorijama hrane i pokazuje sigurnost upotrebe, izraava se u mg aditiva/kg hrane.

  • 10

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Kako bi se ocijenili mogui tetni efekti prehrambenih aditiva ili njihovih derivata, prehrambeni aditivi moraju se podvri provjeri zdravstvene ispravnosti i odgovarajuem vrednovanju pri emu se uzima u obzir bilo kakav kumulativni ili sinergistiki efekat njegove pojaane upotrebe, kao i fenomen netolerancije, odnosno nepodnoljivosti supstance strane organizmu. Provjeru zdravstvene ispravnosti i vrednovanja prehrambenih aditiva s listi odobrenih aditiva obavljaju nadlene ovlatene laboratorije.

    Svi aspekti upotrebe prehrambenih aditiva, u skladu s najnovijim naunim saznanjima, moraju se preispitati kada je to potrebno. Odobreni prehrambeni aditivi moraju u svakom trenutku biti usklaeni sa usvojenim, odnosno propisanim kriterijima istoe. Koliina prehrambenih aditiva koja se koristi u proizvodnji hrane mora biti ograniena na najmanju koliinu potrebnu za postizanje eljenog efekta.

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiraju osnovne principe upotrebe aditiva:

    Aditiv se ne smije koristiti radi prikrivanja greaka u procesu proizvodnje, odnosno sluiti za falsificiranje sadraja u svrhu obmane potroaa;

    Upotreba aditiva u proizvodnji osnovnih namirnica ili namirnica koje se sezonski uivaju mora biti ograniena;

    Aditivi ne smiju nepovoljno uticati na prehrambenu vrijednost namirnica i njihovih sastojaka;

    Aditivi moraju biti sigurni po zdravlje potroaa.

    Uslovi upotrebe aditiva

    U proizvodnji ili preradi hrane mogu se koristiti sve kategorije prehrambenih aditiva i njihovih navedenih mjeavina za koje je usvojena lista odobrenih aditiva pod uslovima koji su propisani Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenih za ishranu ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08). Uvrtavanje prehrambenih aditiva u jednu od kategorija zasniva se na osnovnoj funkciji koju on ima u hrani, to ne iskljuuje mogunost da taj prehrambeni aditiv bude odobren i za vie funkcija. Prehrambeni aditivi moraju u svakom

  • 11

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    betrenutku biti usklaeni sa usvojenim specifinim kriterijima istoe. Upotreba aditiva ne preputa se slobodnoj volji proizvoaa, nego su lista dozvoljenih aditiva, proizvodnja, promet, kvalitet (istoa), ogranienje upotrebe, oznaavanje i drugi opi i specifini zahtjevi regulirani zakonom.

    Upotreba prehrambenih aditiva i njihovih mjeavina moe biti odobrena pod uslovom da:

    je mogue dokazati opravdanost njihove tehnoloke upotrebe i da taj efekat nije mogue postii bilo kojim drugim ekonomskim ili tehnoloki izvodljivim putem;

    ne predstavljaju opasnost po zdravlje potroaa prilikom upotrebe u predloenim koncentracijama, ako je to mogue ocijeniti na osnovu dostupnih naunih saznanja;

    ne dovode potroaa u zabludu u pogledu prave prirode, sastojaka ili prehrambene vrijednosti hrane;

    dodaju hrani u koliinama dozvoljenim, odnosno propisanim odgovarajuim propisom i da su ukljueni u liste odobrenih aditiva koje su sastavni dio svakog propisa pojedinano;

    se njihovim mijeanjem i dodavanjem hrani ne stvaraju toksini produkti tokom prerade, uvanja i upotrebe.

    Prilikom upotrebe prehrambenih aditiva i njihovih mjeavina aditivi treba da ispune jedan ili vie propisanih uslova, te da se koriste za sljedee namjene:

    za poboljanje i ouvanje kvaliteta, stabilnosti ili organoleptikih svojstava hrane, pri emu prehrambeni aditiv ne smije mijenjati prirodu, sastav i kvalitet hrane;

    za osiguravanje pomoi u proizvodnji, preradi, pripremi, tretiranju, pakovanju, transportu ili uvanju proizvoda, pri emu se prehrambeni aditiv ne smije upotrebljavati za prikrivanje neispravnih sirovina, loih higijenskih i tehnolokih postupaka ili prakse;

    za ouvanje hranjive vrijednosti namirnica, osim kada hrana nije bitan dio uobiajene ishrane, a prehrambeni aditiv neophodan je u proizvodnji hrane namijenjene za grupe potroaa s posebnim dijetetskim potrebama;

    za osiguravanje neophodnih sastojaka za proizvode namijenjene potroaima s posebnim dijetetskim potrebama.

  • 12

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Znaenje odreenih pojmova

    QUANTUM SATISmaksimalna dozvoljena koliina prehrambenog aditiva nije

    propisana, ali se prehrambeni aditiv koristi prema principima dobre proizvoake prakse (DPP) u koliini koja nije vea od potrebne da se postigne eljeni tehnoloki efekat, pri emu prehrambeni aditiv ne mijenja prirodu, sastav i kvalitet proizvoda.

    SPECIFINI KRITERIJ ISTOEobuhvata metode kvalitativnih i kvantitativnih analiza prehrambenih

    aditiva potrebnih za verifikaciju, kao i procedure uzimanja uzoraka radi utvrivanja da li su dostignuti propisani kriteriji istoe.

    LISTE ODOBRENIH PREHRAMBENIH ADITIVAliste koje, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, na osnovu

    utvrene procedure, usvaja Vijee ministara BiH, a odnose se na kategorije prehrambenih aditiva.

    POMONA SREDSTVA ILI POMONE MATERIJE u procesu proizvodnje: materije koje se ne smatraju sastojkom

    hrane, ali se namjerno koriste u proizvodnji sirovina, hrane ili njihovih sastojaka s ciljem zadovoljavanja odreenih tehnolokih potreba za vrijeme tretiranja ili proizvodnje i mogu postati nehotian, neizbjean zaostatak ili derivat u krajnjem proizvodu.

    Zakonska regulativa

    Zajednika ekspertna komisija WHO i FAO (JECFA, Joint WHO/FAO Committee on Food Additives) standardizira zahtjeve za identifikaciju supstanci i stepen istoe te procjenjuje zdravstvenu sigurnost aditiva na osnovu kojih Codex Alimentarius donosi standarde i preporuke za njihovo koritenje koji se ugrauju u zakonodavstvo. Prema preporuci Komisije Codex Alimentarius, formirana je pozitivna lista aditiva koji se mogu koristiti u proizvodnji namirnica. Na osnovu njihovih preporuka, svaka zemlja donosi vlastite propise o aditivima vodei rauna o meunarodnim standardima i normativima, kao to su preporuke WHO i legislativa EU. Pozitivne liste aditiva redovno se dopunjavaju i mijenjaju u skladu s najnovijim naunim spoznajama i unepreenjem prakse.

  • 13

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    bePropisi o aditivima zasnivaju se na principu da se mogu koristiti samo odobreni aditivi. Veina aditiva moe se koristiti samo u ogranienim koliinama u odreenim prehrambenih proizvodima. Ako kvantitativna ogranienja nisu propisana, koritenje aditiva mora biti u skladu s dobrom proizvoakom praksom, tj. samo onoliko koliko je potrebno za postizanje eljenog tehnolokog efekta.

    Prehrambeni aditivi mogu se odobriti samo ako postoji tehnoloka potreba za njihovom upotrebom, ako ne obmanjuju potroae i ne predstavljaju opasnost po zdravlje potroaa. Prije nego to se dozvoli upotreba prehrambenih aditiva, vrednuje se sigurnosti njihove upotrebe. Takoer, svi odobreni prehrambeni aditivi moraju ispunjavati kriterije istoe navedene u pravilnicima.

    Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, Vijee ministara BiH donijelo je sljedee propise kojima se regulira oblast upotrebe prehrambenih aditiva:

    1) Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenih za ishranu ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08);

    2) Pravilnik o upotrebi boja u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 85/08);

    3) Pravilnik o upotrebi zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08);

    4) Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08).

    Donoenjem ovih pravilnika, koji su usklaeni s legislativom EU i standardima Codex Alimentarius, omogueno je nesmetano funkcioniranje domae proizvodnje i unutranjeg trita, kao i informiranje i zatita interesa proizvoaa i potroaa, u pogledu aditiva koji su dozvoljeni u hrani, hrane u koju se mogu dodavati i koncentracije u kojima se mogu upotrebljavati. Sve ove informacije date su u navedenim pravilnicima u formi listi odobrenih prehrambenih aditiva, odnosno navedenih tabela uz osnovni tekst propisa koji su njihov sastavni dio.

  • 14

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Nova legislativa EU

    U Evropskoj uniji u toku je novi postupak autorizacije za prehrambene aditive koji e biti paralelan s ponovljenom procjenom sigurnosti za sve aditive, arome i enzime koji se nalaze na tritu, odnosno u hrani. Njegovu naunu obradu obavljat e kao i do sada EFSA (Evropski autoritet za sigurnost hrane).

    U prihvaenom zakonodavnom paketu Evropskog parlamenta, su-protno miljenju EFSA-e, nalazi se i kompromisna odredba kojom se utvruje da posebna upozorenja moraju biti istaknuta na deklaraciji proizvoda ako on sadri bilo koju od est boja: sanset utu (E110), tar-trazin (E102), koenil (E122), ponso 4R (E124), kvinolin utu (E104), alura crvenu (E129). Upozorenje glasi: Moe imati nepovoljan uinak na aktivnost i panju kod djece. Ova obaveza proistekla je iz Uredbe (EC) broj 1333/08. Prema ovoj uredbi, nema zabrane upotrebe nave-denih boja, nego samo upozorenje za potroae. Ovim izmjenama se proizvoai hrane koji koriste ove boje podstiu da ih zamijene bojama iz prirodnih izvora, uz uslov da se te boje koriste prema opim prin-cipima upotrebe prehrambenih aditiva.

    Agencija za sigurnost hrane BiH pripremila je Nacrt pravilnika o izmjen-ama i dopunama Pravilnika o upotrebi boja u hrani, ijim bi donoenjem Bosna i Hercegovina pratila legislativu EU i imala potpuno usaglaene propise iz ove oblasti.

  • 15

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    bePREHRAMBENI ADITIVI U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Definicija, podjela, posebni nutritivni zahtjevi

    Hrana za posebne prehrambene potrebe je hrana koja se zahvaljujui svom posebnom sastavu ili posebnom nainu proizvodnje jasno razlikuje od prehrambenih proizvoda namijenjenih za normalnu upotrebu, koji su podobni za njihove prehrambene svrhe i koji su reklamirani na takav nain da ukau na takvu podobnost.

    Posebna prehrambena namjena treba da ispunjava posebne nutritivne zahtjeve:

    a. odreenih kategorija lica iji su digestivni procesi ili metabolizam poremeeni;

    b. odreenih kategorija lica koja se nalaze u posebnom fiziolokom stanju i koja su stoga u mogunosti imati posebnu korist od kontrolirane upotrebe odreenih supstanci u prehrambenim proizvodima, ili

    c. dojenadi ili male djece u ouvanju dobrog zdravlja.

    Priroda i sastav ovih proizvoda treba da budu takvi da su ti proizvodi podobni za posebne prehrambene namjene, odnosno da moraju zadovoljavati potrebe specifinih populacionih grupa kojima je namijenjena.

    Hrana za posebne prehrambene potrebe je:

    formule za dojenad i formule nakon dojenja;

    preraena hrana na bazi itarica i djeja hrana za dojenad i malu djecu;

    hrana namijenjena za upotrebu u energetski-restriktivnim dijetama za smanjenje tjelesne teine;

    hrana za specijalne medicinske namjene; hrana namijenjena za stanja poveanih tjelesnih aktivnosti,

    posebno za sportiste.

  • 16

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Hrana za posebne prehrambene potrebe prilikom stavljanja na trite treba ispunjavati i specifine uslove koji se odnose na posebne zahtjeve u pogledu prirode ili sastava, u pogledu kvaliteta sirovina, higijenske zahtjeve, listu aditiva, odredbe o oznaavanju, prezentaciji i reklamiranju, postupke uzorkovanja i metode analiza, smanjen sadraj ili odsustvo natrija ili soli (natrijev hlorid, kuhinjska sol), odsustvo glutena i druge dozvoljene primjene.

    FORMULE ZA DOJENAD preraena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenadi

    u prvim mjesecima ivota koja zadovoljava prehrambene potrebe dojenadi do uvoenja odgovarajueg dodatnog hranjenja.

    FORMULE NAKON DOJENJApreraena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenadi

    kada se uvodi odgovarajue dodatno, sve raznolikije, preteno teno hranjenje.

    PRERAENA HRANA NA BAZI ITARICA preraena hrana na bazi itarica za dojenad i malu djecu obuhvata:

    jednostavnu hranu na bazi itarica koja se priprema ili se mora pripremiti s mlijekom ili drugim odgovarajuim hranjivim tekuinama; hranu na bazi itarica s dodatkom hrane bogate bjelanevinama koje se pripremaju ili se moraju pripremati s vodom ili drugim tekuinama koje ne sadre bjelanevine; tjesteninu koja se konzumira nakon kuhanja u kipuoj vodi ili drugim odgovarajuim tekuinama; dvopek i kekse koji se konzumiraju direktno ili nakon drobljenja uz dodatak vode, mlijeka ili drugih odgovarajuih tekuina.

    DJEJA HRANA ostala hrana za dojenad i malu djecu, osim hrane preraene na

    bazi itarica i poetne i prijelazne hrane za dojenad.

    HRANA ZA POSEBNU MEDICINSKU NAMJENU grupa hrane koja je posebno pripremljena ili posebnog sastava, a

    namijenjena je za dijetalnu ishranu bolesnika pa se mora konzumirati pod ljekarskim nadzorom. Ova vrsta hrane namijenjena je za potpunu ili djeliminu ishranu bolesnika koji imaju djelimino ili potpuno ogranienje da uzimaju, probavljaju, apsorbiraju ili metaboliziraju redovnu hranu ili njene sastojke, ili koji imaju posebne medicinske zahtjeve koji se ne mogu podmiriti modifikacijama hrane uobiajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom.

  • 17

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beUPOTREBA PREHRAMBENIH ADITIVA (OSIM BOJA I ZASLAIVAA) U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE

    POTREBE

    Pravilnikom o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/07) regulira se upotreba prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani kao kategorije prehrambenih aditiva u raznim vrstama hrane, propisuju specifini kriteriji istoe i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni u proizvodnji i prometu.

    Pojmovi koriteni u navedenom pravilniku su:

    - konzervansi, antioksidansi, nosai aditiva i nosai rastvaraa (otapala), kiseline, regulatori kiselosti, sredstva protiv zgrudnjavanja, sredstva protiv stvaranja pjene, sredstva za poveanje zapremine, emulgatori, emulgatorske soli, uvrivai, pojaivai aroma, sredstva za stvaranje pjene, sredstva za eliranje, sredstva za poliranje, odnosno glaziranje (ukljuujui i lubrikante), sredstva za reguliranje vlanosti humektanti, modificirani krobovi, plinovi za pakovanje, propelenti: sredstva za dizanje tijesta, sekvestranti, stabilizatori, zgunjivai, sredstva za tretiranje brana, mjeavina aditiva, preneseni aditivi.

    Prehrambeni aditivi navedeni u Aneksu I. navedenog pravilnika dozvoljeni su u hrani za posebne prehrambene potrebe, osim kada je u pitanju hrana za dojenad i malu djecu, ukljuujui hranu za dojenad i malu djecu s odreenim zdravstvenim smetnjama koja podlijee odredbama iz Aneksa VI. navedenog pravilnika.

  • 18

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be PREHRAMBENI ADITIVI KOJI SU DOZVOLJENI ZA UPOTREBU U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Napomena:- supstance navedene pod brojevima E 407, E 407a i E 440

    mogu se standardizirati sa eerima, pod uslovom da se to navede uz oznaku broja i opisa.

    - supstance E 410, E 412, E 415 i E 417 ne mogu se koristiti kod proizvodnje dehidrirane hrane namijenjene da se rehidrira pri gutanju.

    E broj NazivE 170 Kalcij karbonatE 260 Acetatna kiselinaE 261 Kalij acetatE 262 Natrij acetati

    i) natrij acetat ii) natrij hidrogen acetat (natrij diacetat)

    E 263 Kalcij acetatE 270 Mlijena kiselinaE 290 UgljendioksidE 296 Maleinska kiselinaE 300 Askorbinska kiselinaE 301 Natrij askorbatE 302 Kalcij askorbatE 304 Masno kiselinski esteri askorbinske kiseline

    i) askorbil palmitat ii) askorbil stearat

    E 306 Ekstrakt bogat tokoferolomE 307 Alfa-tokoferolE 308 Gama-tokoferolE 309 Delta-tokoferolE 322 LecitiniE 325 Natrij laktatE 326 Kalij laktatE 327 Kalcij laktatE 330 Limunska kiselinaE 331 Natrij citrati

    i) mononatrij citrat ii) dinatrij citrat iii) trinatrij citrat

  • 19

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beE 332 Kalij citrati i) monokalij citrat ii) trikalij citrat

    E 333 Kalcij citratii) monokalcij citrat ii) dikalcij citrat iii) trikalcij citrat

    E 334 Vinska kiselina (l(+))E 335 Natrij tartrati

    i) mononatrij tartrat ii) dinatrij tartrat

    E 336 Kalij tartrati i) monokalij tartratii) dikalij tartrat

    E 337 Natrij kalij tartratE 350 Natrij malati

    i) natrij malat ii) natrij hidrogen malat

    E 351 Kalij malatE 352 Kalcij malati

    i) kalcij malat ii) kalcij hidrogen malat

    E 354 Kalcij tartratE 380 Triamonij citratE 400 Alginska kiselinaE 401 Natrij alginatE 402 Kalij alginatE 403 Amonij alginatE 404 Kalcij alginatE 406 AgarE 407 KaragenanE 407a Preraena eucheuma morska travaE 410 Guma iz sjemenke rogaa E 412 Guar guma E 413 TragakantE 414 Akacia guma (guma arabika)E 415 Ksantan guma E 417 Tara guma E 418 Gelan gumaE 422 Glicerol

  • 20

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be E 440 Pektini i) pektin ii) amidatni pektin

    E 460 Celuloza i) mikrokristalna celuloza ii) celuloza u prahu

    E 461 Metil celulozaE 462 Etil celuloza E 463 Hidroksipropil celulozaE 464 Hidroksipropil metil celulozaE 465 Etil metil celulozaE 466 Karboksi metil celuloza

    Natrij karboksi metil celuloza Celuloza guma

    E 469 Enzimski hidrolizirana karboksi metil celuloza Enzimski hidrolizirana celuloza guma

    E 470a Natrij, kalij i kalcij soli masnih kiselinaE 470b Magnezij soli masnih kiselinaE 471 Mono- i digliceridi masnih kiselinaE 472a Esteri siretne kiseline mono- i diglicerida masnih kiselinaE 472b Esteri mlijene kiseline mono- i diglicerida masnih kiselinaE 472c Esteri limunske kiseline mono- i diglicerida masnih kiselinaE 472d Esteri vinske kiseline mono- i diglicerida masnih kiselinaE 472e Esteri mono- i diacetil vinske kiseline mono- i diglicerida

    masnih kiselinaE 472f Mijeani esteri siretne i vinske kiseline mono- i diglicerida

    masnih kiselinaE 500 Natrij karbonati

    i) natrij karbonat ii) natrij hidrogen karbonat iii) natrij seskvikarbonat

    E 501 Kalij karbonati i) kalij karbonat ii) kalij hidrogen karbonat

    E 503 Amonij karbonati i) amonij karbonat ii) amonij hidrogen karbonat

    E 504 Magnezij karbonati i) magnezij karbonat ii) magnezij hidroksid karbonat (sinonim: magnezij hidrogen karbonat)

  • 21

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beE 507 Hlorovodonina kiselinaE 508 Kalij hloridE 509 Kalcij hloridE 511 Magnezij hloridE 513 Sumporna kiselinaE 514 Natrij sulfati

    i) natrij sulfat ii) natrij hidrogen sulfat

    E 515 Kalij sulfat i) kalij sulfat ii) kalij hidrogen sulfat

    E 516 Kalcij sulfatE 524 Natrij hidroksidE 525 Kalij hidroksidE 526 Kalcij hidroksidE 527 Amonij hidroksidE 528 Magnezij hidroksidE 529 Kalcij oksidE 530 Magnezij oksidE 570 Masne kiselineE 574 Glukonska kiselinaE 575 Glukono-delta-laktonE 576 Natrij glukonatE 577 Kalij glukonatE 578 Kalcij glukonatE 640 Glicin i njegova so natrijaE 920 L- cistein(1)E 938 Argon*E 939 Helij*E 941 Nitrogen*E 942 Nitrogen oksid*E 948 Oksigen*E 949 Hidrogen *E 1103 InvertazaE 1200 PolidekstrozaE 1404 Oksidizirani krobE 1410 Monokrob fosfatE 1412 Dikrob fosfatE 1413 Fosfatizirani dikrob fosfat

  • 22

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be E 1414 Acetilizirani dikrob fosfatE 1420 Acetilizirani krobE 1422 Acetilizirani dikrob adipatE 1440 Hidroksi propil krobE 1442 Hidroksi propil dikrob fosfatE 1450 krob natrij oktenil sukcinatE 1451 Acetilizirani oksidizirani krob

    moe se koristiti samo kao agens za obradu brana.

  • 23

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beUSLOVNO DOZVOLJENI KONZERVANSI I ANTIOKSIDANSI

    DIO PRVI - Sorbati, benzoati i p-hidroksibenzoati

    E broj Naziv SkraenicaE 200 E 202 E 203

    Sorbinska kiselina Kalij sorbat Kalcij sorbat

    } Sa

    E 210 E 211 E 212 E 213

    Benzojeva kiselina Natrij benzoat Kalij benzoat Kalcij benzoat

    } Ba(1)

    E 214 E 215

    Etil-p-hidroksibenzoat Natrij etil p-hidroksibenzoat Metil p-hidroksibenzoat Natrij metil p-hidroksibenzoat

    } PHBE 218 E 219

    Benzojeva kiselina moe biti prisutna u odreenim fermentiranim proizvodima kao rezultat procesa fermentacije pratei dobru proizvodnu praksu.

    Napomena:

    1. Koliine svih navedenih supstanci izraene su kao slobodna kiselina.

    2. Skraenice koje su koritene u tabeli znae sljedee: - Sa + Ba: Sa i Ba upotrijebljeni pojedinano ili u kombinaciji - Sa + PHB: Sa i PHB upotrijebljeni pojedinano ili u

    kombinaciji - Sa + Ba + PHB: Sa, Ba i PHB upotrijebljeni pojedinano ili

    u kombinaciji.

    3. Naznaeni maksimalni upotrijebljeni nivoi odnose se na hranu koja je spremna za konzumiranje i pripremljena pratei uputstva proizvoaa.

  • 24

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Hrana Maksimalni nivo (mg/kg ili mg/l kako je odgovarajue)

    Sa Ba PHB Sa+Ba Sa+PHB Sa+Ba+PHBDijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe osim hrane za dojenad i malu djecu kako je to regulirano odgovarajuim propisima o hrani namijenjenoj za odreene prehrambene upotrebe-dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    1500

  • 25

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beOSTALI DOZVOLJENI PREHRAMBENI ADITIVI U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Naznaene maksimalne upotrebne koliine odnose se na hranu koja je spremna za konzumiranje i pripremljena, slijedei uputstva proizvoaa.

    E broj Naziv Hrana Maksimalni nivo

    E 451 ii) Pentakalij trifosfat Specijalne formule za posebne prehrambene upotrebe

    5 g/kg

    E 405 Propan-1, 2-diol alginat Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    1,2 g/kg

    E 432

    E 433 E 434

    E 435

    E 436

    Polioksietilen sorbitan monolaurat (polisorbat 20) Polioksietilen sorbitan monooleat (polisorbat 80) Polioksietilen sorbitan monopalmitat (polisorbat 40) Polioksietilen sorbitan monostearat (polisorbat 60) Polioksietilen sorbitan tristearat (polisorbat 65)

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    1 g/kg pojedinano

    ili u kombinaciji

    E 474 Saharogliceridi Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    5 g/kg

  • 26

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be E 475 Poliglicerolski esteri masnih kiselina

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    5 g/kg

    E 477 Propan-1,2-diolski esteri masnih kiselina

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    1 g/kg

    E 481 E 482

    Natrij stearoil-2-laktilat Kalcij stearoil-2-laktilat

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    2 g/kg

    E 491 E 492 E 493 E 494 E 495

    Sorbitan monostearat Sorbitan tristearat Sorbitan monolaurat Sorbitan monooleat Sorbitan monopalmitat

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe-Dijetalne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    5g/kgIndividualno

    ili u kombinaciji

  • 27

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beDOZVOLJENI PRENOSIOCI I PRENOSNI RASTVARAI U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    E broj Naziv Ograniena upotrebaE 1520

    Propan-1,2-diol (propilen glikol) Boje, emulgatori, antioksidanti i enzimi (maksimalno 1 g/kg

    u hrani)E 422 E 420 E 421 E 953 E 965 E 966 E 967 E 968

    Glicerol Sorbitol Manitol Izomalt Maltitol Laktitol Ksilitol Eritritol

    E 400-404 Alginska kiselina i njene natrij, kalij, kalcij i amonij soli

    E 405 E 406 E 407 E 410 E 412 E 413 E 414 E 415 E 440

    Propan-1,2-diol alginat Agar Karagenan Guma iz sjemenke rogaa Guar guma Tragakant Akacia guma (guma arabika) Ksantan guma Pektini

    E 432

    E 433

    E 434

    E 435

    E 436

    Polioksietilen sorbitan monolaurat (polisorbat 20) Polioksietilen sorbitan monooleat (polisorbat 80) Polioksietilen sorbitan monopalmitat (polisorbat 40) Polioksietilen sorbitan monostearat (polisorbat 60) Polioksietilen sorbitan tristearat (poli-sorbat 65)

    Sredstva protiv pjenuanja

    E 442 Amonij fosfatideri Antioksidanti

  • 28

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be E 460 E 461 E 462 E 463 E 464 E 465 E 466

    Celuloza (mikrokristalna ili u prahu) Metil celuloza Etil celuloza Hidroksipropil celuloza Hidroksipropil metil celuloza Etil metil celuloza Karboksi metil celuloza Natrij karboksi metil celuloza

    E 322 E 432-436 E 470b E 471 E 472a E 472c E 472e E 473 E 475 E 491 E 492 E 493 E 494 E 495

    Lecitini Polisorbati 20, 40, 60, 65 i 80 Magnezijeve soli masnih kiselina Mono- i digliceridi masnih kiselina Esteri siretne kiseline mono- i digli-cerida masnih kiselina Esteri limunske kiseline mono- i digli-cerida masnih kiselina Esteri mono- i diacetil vinske kiseline mono- i diglicerida masnih kiselina Saharozni esteri masnih kiselina Poliglicerolski esteri masnih kiselina Sorbitan monostearat Sorbitan tristearat Sorbitan monolaurat Sorbitan monooleat Sorbitan monopalmitat

    Boje i antioksidanti rastvorljivi u masnoi

    __________

    Boje i sredstva protiv pjenuanja

    E 1404 E 1410 E 1412 E 1413 E 1414 E 1420 E 1422 E 1440 E 1442 E 1450

    Oksidirani krob Monokrobni fosfat Dikrobni fosfat Fosfatni dikrobni fosfat Acetilirani dikrobni fosfat Acetilirani krob Acetilirani dikrobni adipat Hidroksi propil krob Hidroksi propil dikrobni fosfat krob natrij oktenil sukcinat

    E 170 E 263 E 331 E 332 E 341 E 501 E 504

    Kalcij karbonati Kalcij acetat Natrij citrati Kalij citrati Kalcij fosfati Kalij karbonati Magnezij karbonati

  • 29

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beE 508 E 509 E 511 E 514 E 515 E 516 E 517

    Kalij hlorid Kalcij hlorid Magnezij hlorid Natrij sulfat Kalij sulfat Kalcij sulfat Amonij sulfat

    E 577 E 640 E 1505 E 1518

    Kalij glukonat Glicin i njegova natrijeva so Trietil citrat Gliceril triacetat (triacetin)

    E 551 E 552

    Silicij dioksid Kalcij silikat

    Emulgatori i boje, maksimum 5%

    za E 551: u E 171 titanium dioksidu i E 172 eljeznom oksidu i hidroksidu

    (maksimalno 90% u odnosu na pigment)

    E 553b E 558 E 559

    Talk Bentonit Aluminij silikat (Kaolin)

    Boje, maksimum 5%

    E 901 Pelinji vosak BojeE 1200 PolidekstrozaE 1201 E 1202

    Polivinil pirolidon Polivinil polipirolidon

    Zaslaivai

    E 322 E 432-E 436 E 470a E 471 E 491-E 495 E 570 E 900

    Lecitini Polisorbati Natrij, kalij i kalcij soli masnih kiselina Mono i digliceridi masnih kiselina Sorbitani Masne kiseline Dimetilpolisiloksan

    Sredstva za glazi-ranje voa

    Polietilenglikol 6000 ZaslaivaiE 425 Konjak

    (i) Konjak-guma (ii) Konjak-glukomanan

    E 459 Beta-ciklodekstrin 1 g/kg

  • 30

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be E 1451 Acetilirani oksidirani krob

    E 468 Unakrsno povezana natrij karboksi metil celuloza Guma unakrsno povezane celuloze

    Zaslaivai

    E 469 Enzimski hidrolizirana karboksi metil celuloza

    E 555 Kalij aluminij silikat U E 171 titanij diok-sid i E 172 eljezo oksidi i hidroksidi

    (maksimum 90% u odnosu na pigment)

  • 31

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beUPOTREBA BOJA U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Pravilnikom o upotrebi boja u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 85/08) regulira se upotreba boja kao kategorije prehrambenih aditiva u raznim vrstama hrane, propisuju specifini kriteriji istoe, kao i drugi zahtjevi koje boje moraju ispuniti u proizvodnji i prometu.

    U smislu ovog pravilnika, boje su preparati iz hrane i drugih prirodno izvornih materijala, koji su dobiveni fizikom i/ili hemijskom ekstrakcijom koja dovodi do selektivnog izdvajanja pigmenata u vezi s nutritivnim ili aromatskim sastojcima.

    Boje su supstance koje daju ili obnavljaju boju hrane, a ukljuuju prirodne sastojke hrane ili prirodne izvore koji se uobiajeno, kao takvi, ne konzumiraju kao hrana i ne upotrebljavaju kao karakteristini sastojci hrane ili namirnice.

    BOJE IJA JE UPOTREBA DOZVOLJENA U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Sljedee boje mogu se upotrebljavati prema principu quantum

    satis: - E 101 (I) riboflavin (II) riboflavin-5-fosfat - E 140 hlorofili i hlorofilini - E 141 bakreni kompleksi hlorofila i hlorofilina - E 150a obini karamel - E 150b karamel kaustino sulfitni - E 150c karamel amonijani - E 150d karamel amonijano sulfitni - E 153 biljni ugalj - E 160a karoteni - E 160c ekstrakt paprike, kapsantin, kapsorubin - E 162 cvekla crvena, betanin - E 163 antocijanini - E 170 kalcij karbonat - E 171 titan dioksid - E 172 eljezo oksidi i hidroksidi

  • 32

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be Sljedee boje mogu se upotrebljavati pojedinano ili u kombinaciji do maksimalno navedenih koliina koje se navode:- E 100 kurkumin - E 102 tartrazin - E 104 kvinolin uta - E 110 sanset uta FCF - E 120 kokineal, karminska kiselina, karmini - E 122 azorubin, karmoizin - E 124 ponceau 4R, kokineal crvena A - E 129 alura crvena AC - E 131 patent plava V - E 132 indigotin, indigo karmin - E 133 briljant plava FCF - E 142 zelena S - E 151 briljant crna BN, crna PN - E 155 smea HT - E 160d likopen - E 160e beta-apo-8-karotenal (c 30) - E 160f etil ester beta-apo-8-karotenske kiseline (c 30) - E 161b lutein

    Hrana Maksimalni nivo

    Kompletne formule za kontrolu teine namijenjene da zamijene ukupni dnevni unos hrane ili pojedinani obrok

    50 mg/kg

    Kompletne formule i dodaci ishrani za upotrebu pod ljekarskim nadzorom

    50 mg/kg

  • 33

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beUPOTREBA ZASLAIVAA U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    Pravilnikom o upotrebi zaslaivaa u hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 83/08) regulira se upotreba zaslaivaa kao kategorije prehrambenih aditiva u raznim vrstama hrane, propisuju specifini kriteriji istoe i drugi zahtjevi koje zaslaivai moraju ispuniti u proizvodnji i prometu.

    U smislu navedenog pravilnika: a. zaslaivaima se smatraju supstance koje se koriste za

    postizanje slatkog okusa namirnice ili kao stoni zaslaivai, iskljuujui eere i hranu slatkog okusa;

    b. pojmovi bez dodatog eera i reducirane energije definirani su na sljedei nain: - bez dodatog eera kada hrana ne sadri dodate

    monosaharide ili disaharide ili drugu hranu slatkog okusa koja se koristi za zaslaivanje,

    - reducirane energije ili smanjene energetske vrijednosti - kada je energetska vrijednost smanjena najmanje 30% u odnosu na energetsku vrijednost originalnog proizvoda ili slino proizvedene hrane.

    Navedene odredbe primjenjuju se, u skladu s posebnim propisima, i na odgovarajuu hranu namijenjenu za posebne prehrambene potrebe.

  • 34

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be ODOBRENI ZASLAIVAI KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

    E broj Naziv HranaMaksimalno dozvoljena

    koliina

    E 968 Eritritol Proizvodi namijenjeni za posebne prehrambene potrebe

    quantum satis

    E 950 Acesulfam K Fini pekarski proizvodi za posebnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    1 000 mg/kg

    450 mg/kg

    450 mg/kg

    E 951 Aspartam Fini pekarski proizvodi za posebnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    1 700 mg/kg

    800 mg/kg

    1000 mg/kg

    E 952 Ciklamska kiselina i njene Na i Ca soli

    Fini pekarski proizvodi za specijalnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    1 600 mg/kg

    400 mg/kg

    400 mg/kg

  • 35

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beE 954 Saharin i njegove Na, K i Ca soli

    Fini pekarski proizvodi za specijalnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    170 mg/kg

    240 mg/kg

    200 mg/kg

    E 955 Sukraloza Fini pekarski proizvodi za specijalnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    700 mg/kg

    320 mg/kg

    400 mg/kg

    E 959 Neohesperidin DC

    Fini pekarski proizvodi za specijalnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    150 mg/kg

    100 mg/kg

    E 962 So aspartam- acesulfama 1 ()

    Fini pekarski proizvodi za posebnu prehrambenu upotrebu

    Hrana namijenjena za upotrebu u energetski ogranienoj ishrani za smanjenje teine kako je to regulirano posebnim propisima

    Dijetalna hrana za specijalne medicinske svrhe kako je to regulirano posebnim propisima

    1 000 mg/kg (a)

    450 mg/kg (a)

    450 mg/kg (a)

  • 36

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be (*) Maksimalne upotrebljive doze za soli aspartam-acesulfama izvedene su od maksimalnih upotrebljivih doza za njihove sastavne dijelove, aspartam (E 951) i acesulfam-K (E 950).

    Maksimalne upotrebljive doze za aspartam (E 951) i za acesulfam-K

    (E 950) ne smiju se prelaziti upotrebom soli aspartam-acesulfama, kako zasebno tako ni u kombinaciji sa E 950 ili E 951. Granice u ovoj koloni izraene su ili kao (a) acesulfam-K ekvivalente ili (b) aspartam ekvivalente.

    NAPOMENA: 1. Za supstancu E 952, ciklamska kiselina i njene Na i Ca soli,

    maksimalne dozvoljene doze izraene su kao slobodna kiselina.

    2. Za supstancu E 954, saharin i njene Na, K i Ca soli, maksimalno dozvoljene doze izraene su kao slobodni imid.

  • 37

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    bePRILOG I.

    Sistem kategorizacije hrane u EU

    Evropska komisija trenutno privodi kraju svoj prijedlog za uspostavljanje kategorija prehrambenih proizvoda za upotrebu prehrambenih aditiva.

    Do danas je u Evropskoj uniji definirano 17 kategorija prehrambenih proizvoda:

    1. mlijeni proizvodi2. masti i ulja 3. jestivi ledeni proizvodi 4. voe i povre 5. slatkii 6. itarice i proizvodi od itarica 7. pekarski proizvodi 8. meso i proizvodi od mesa9. riba i riblji proizvodi 10. jaja i proizvodi od jaja 11. eer i zaslaivai 12. so, zaini, zaini, umaci i sl. 13. hrana za posebne prehrambene potrebe14. pia 15. grickalice16. deserti17. dodaci ishrani

  • 38

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be PRILOG II.

    Specifini prioriteti za procjenu analize za odreene prehrambene aditive koje je utvrdila EFSA

    Dio 1. Boje u hrani

    Krajnji rok da EFSA izvri reevaluaciju svih prehrambenih boja u hrani je 31.12.2015. Odreeni su i rokovi za reevaluaciju za pojedine boje u hrani prema sljedeoj dinamici:

    Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 15.4.2010. godine: E 123 amarantE 151 briljant crna BN, crna PNE 154 smea FKE 155 smea HT iE 180 litolrubin BK

    Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 31.12.2010. godine:E 100 kurkuminE 127 eritrozinE 131 patent plava VE 132 indigotin, indigo karminE 133 brilijant plava FCFE 142 zelena SE 150a obini karamelE 150b karamel kaustino sulfitniE 150c karamel amonijaniE 150d karamel amonijano sulfitni E 161b luteinE 161g kantaksantin

    E 170 kalcij karbonat

    Sljedee boje u hrani bit e evaluirane do 31.12.2015. godine:E 101 (i) riboflavin (ii) riboflavin-5-fosfatE 120 koenil, karminska kiselina, karminiE 140 hlorofili i hlorofilini: (i) hlorofili (ii) hlorofiliniE 141 bakreni kompleksi hlorofila i hlorofilina: (i) bakreni kompleksi hlorofila (ii) bakreni kompleksi hlorofilinaE 153 biljni ugaljE 160b anato, biksin, norbiksin

  • 39

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    beE 160a karoteni: (i) mijeani karoteni, (ii) beta-karotenE 160c ekstrakt paprike, kapsantin, kapsorubinE 160e beta-apo-8-karotenal (C30)E 160f etil ester beta-apo-8, -karotenska kiselina (C30)E 162 cvekla crvena, betaninE 163 antocijaniniE 171 titanij dioksidE 172 eljezo oksidi i hidroksidiE 174 srebroE 175 zlato

    Dio 2. Prehrambeni aditivi osim boja i zaslaivaa u hrani

    Krajnji rok za reevaluaciju prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa u hrani je 31.12.2018., dok je za pojedine prehrambene aditive i grupe prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa dat sljedei rok:

    1. Prezervativi i antoksidansi E 200-203; E 210-215, E 218-252, E 280-285; E 300-E 321 i E 586 bit e evaluirani do 31.12.2015. S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:

    E 310-312 galateE 320 butilirani hidroksianisol (BHA)E 321 butilirani hidroksitoluen (BHT)E 220-228 sumpordiokside i sulfiteE 304 masne estere askorbinske kiseline: (i) askorbil palmitat (ii) askorbil stearatE 200-203 sorbinsku kiselinu i sorbateE 284 bornu kiselinuE 285 natrijev tetraborat (boraks)E 239 heksametilen tetraminE 242 dimetil dikarbonatE 249 kalijev nitritE 250 natrijev nitritE 251 natrijev nitratE 252 kalijev nitratE 280-283 propionsku kiselinu i natrijeve, kalcijeve i kalijeve soliE 306 mjeavinu tokoferola obogaenuE 307 alfa-tokoferolE 308 gama-tokoferolE 309 delta-tokoferol

  • 40

    Smje

    rnic

    e za

    pre

    hram

    bene

    adi

    tive

    u hr

    ani z

    a po

    sebn

    e pr

    ehra

    mbe

    ne p

    otre

    be 2. Emulgatori, stabilizatori, sredstva za eliranje E 322, E 400-E 419; E 422-E 495; E 1401-E 1451 bit e evaluirani do 31.12.2016. S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:

    E 483 stearil tartratE 491-495 sorbitan estereE 431 polioksietilen (40) stearatE 432-436 polisorbati E 444 saharoza acetat izobutiratE 481 natrijev stearoil-2-laktilatE 482 kalcij stearoil-2-laktilatE 414 akacia guma (guma arabika) (*)E 410 gumu iz sjemena rogaa (*)E 417 tara gumu (*)E 422 glicerolE 475 poliglicerolni ester masnih kiselina

    3. E 551 Silicijev dioksid, E 620-625 glutamini, E 1105 lisozim i E 1103 invertaza bit e evaluirani do 31.12.2016.

    4. Preostali prehrambeni aditivi osim boja i zaslaivaa u hrani bit e evaluirani do 31.12.2018.S posebnim prioritetom u ovoj grupi za:

    E 552 kalcijev silikatE 553a magnezijev silikat i trisilikatE 553b talkE 558 bentonitE 999 ekstrakt kulilaiE 338-343 fosforna kiselina i fosfatiE 450-452 di-, tri- i polifosfatiE 900 dimetil poliksilosanE 912 ester montanske kiselineE 914 oksidirani polietilenski vosakE 902 kandelila vosakE 904 elakE 626-629 guanilnu kiselinu, dinatrijev guanilat, dikalijev guanilat i kalcijev guanilatE 630-633 inozinsku kiselinu, dinatrijev inozinat; dikalijev inozinat i kalcijev inozinatE 634-635 kalcijev 5-ribonukleotidi i dinatrijevi 5- ribonukleotidiE 507-511 hloridnu kiselinu, kalijev hlorid, kalcijev hlorid, magnezijev hloridE 513 sulfatnu kiselinu

  • korica posebne potrebe 1Page 1Page 2

    Smjernice za upotrebu aditiva u hrani za Posebne potrebe_Boskorica posebne potrebe 2Page 1Page 2