Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Budućnost Web dizajna
2
Budućnost Web dizajna
Budućnost nije lako predvideti
Svakako je lakše pričati o dalekoj budućnosti – do nje proteći više vremena
Opšte je predviđanje da će za 25 godina:
Web biti sveprisutan
Usluge prenosa podataka velikom brzinom preko kabla ili bežično biti široko dostupne u razvijenom svetu
Korisnicima će na raspolaganju biti i različiti oblici interfejsa: od glasovnog zadavanja komandi, preko prepoznavanja rukopisa do možda biomehaničkih senzora
Verovatno će korisnik moći da boravi u stvarnom, a komunicira sa virtuelnim svetom
2
3
Nasledstvo HTML-a
Predviđanje: Razni oblici jezika HTML još dugo će se koristiti na
Webu
Uzevši u obzir količinu sadržaja u HTML formatu - prelaženje na nov
format bio bi dugogodišnji poduhvat
HTML se vrlo često nepravilno koristi – proizvođači čitača Weba
ne trude se dovoljno da uvedu standarde
Bez čvrste standardizacije veoma je teško automatski generisati i
tačno analizirati HTML datoteke
Predviđanje: Kaskadni stilovi će se sve više upotrebljavati,
oslobađajući tako HTML uloge u definisanju izgleda dokumenta
4
Nasledstvo HTML-a
Predviđanje: Upotreba fontova koji se preuzimaju sa Weba
postaće uobičajena
Na Web lokacijama treba koristiti fontove koji se preuzimaju (eng.
downlodable) – omogućavaju da autor izbegne zamenu
stilizovanog teksta slikama
Predviđanje: Kako jezik HTML bude strukturiraniji, a pravila sve
strožija, HTML kod će se sve ređe ručno uređivati
3
5
Razdvajanje sadržaja, strukture, stila i logike
Predviđanje: Strogo razdvajanje strukture, logike i izgleda
sadržaja koji se objavljuje na Webu biće sve važnije – omogućava
dinamičku izradu Web strana
Struktura
<html>
<xml>
Izgled
<style>+CSS
<html>
Logika
<script>
<object>
Sadržaj
Baza
podataka
6
Upotreba baze podatakaPredviđanje: Upotreba baze podataka biće neophodna
Sadržaj Web lokacije čuva se u centralnoj bazi podataka – od kojeg se dinamički izrađuju Web strane za različita okruženja, u zavisnosti od postupka korisnika
Izlazni
medijum
Predstavljanje
Struktura i
logika
Baza
podataka
na Webu
Formatiranje
Nasleđeni sistemi baza podataka
Razvojni sistemi
Formatiranje Formatiranje
CD-ROM Web čitači Štampač
Program za
prelom strana
4
7
XML: dobar za sve ili potpuno neupotrebljiv
Predviđanje: Jezik XML biće dobro prihvaćen kao neutralni jezik
za razmenu podataka
Da bi se poboljšala razmena podataka između sistema, potrebno je
uvesti neutralan format podataka – XML upravo sadrži alate za
definisanje takvog jezika
Predviđanje: Usvajanje XML standarda biće sporo, jer korisnici
neće moći da se sporazumeju
Osim za razmenu podataka, XML će možda biti teško prihvaćen za
druge namene – na prvom mestu zato što čitači koji mogu da
obrade sirovi XML nisu široko podržani
8
Korisnici vladaju Webom
Predviđanje: Dizajn prilagođen korisniku i dalje će biti osnovni
zahtev.
U okruženju koje nudi velike mogućnosti izbora – korisnici se neće
zadržavati na lokacijama koje ne zadovoljavaju njihove potrebe
Korisnik jednostavno napušta lokaciju sa zbunjujućim interfejsom
ili lokaciju koja je suviše spora
Ipak, Web u budućnosti neće ispunjavati sve želje korisnicima –
kada lokacija stekne zadovoljavajući broj korisnika ili ponudi
sadržaj koji ne nudi nijedna druga lokacija
5
9
Pojave velike propusne moći
Predviđanje: Pristup mreži preko veze velike propusne moći povećaće upotrebu multimedije, ali će brzina preuzimanja i dalje biti problem
U narednih nekoliko godina znatno će se uvećati broj korisnika koji raspolažu velikom propusnom moći – na lokacijama će se naći mnogo više multimedijskog sadržaja
Veće slike, zvučni i video zapisi i animacije brže se prenose preko veza velike propusne moći
Predviđanje: Sa većom propusnom moći na raspolaganju, interfejsi lokacija trebalo bi da postanu brži i bogatiji, ali najveći deo propusne moći biće korišćen za prenos sadržaja
Predviđanje: Jednostavan tekst će zbog svoje fleksibilnosti i dalje biti važan oblik sadržaja Web lokacija
10
Pristup Webu sa drugih uređaja
Porast popularnosti drugih uređaja za pristupanje Webu je izvestan
Na primer, krstarenje Webom i gledanje televizije objedinjeni su u uređaju WebTV:
koji zahteva sasvim drugačiji pristup dizajnu Web strana od onog koji će biti pregledan na računaru
Web bi mogao biti povezan sa televizijskim programom tako da korisnici mogu da pristupaju informacijama o emisiji dok je gledaju
Predviđanje: Krstarenje Webom pomoću uređaja koji nisu računari biće u porastu i zahtevaće da se izmene pravila za dizajniranje Web lokacija
6
11
Nesputan pristup Webu
Bežične mreže pružaju korisnicima mogućnost da pristupaju Webu
odakle god požele, što daje veliki osećaj slobode
Danas već postoje bežične lokalne mreže, koje u kombinaciji sa
prenosivim računarima daju skoro punu slobodu kretanja
Mobilni telefoni pristupaju Webu na sasvim drugačiji način od
računara:
ekran je mali, a pokazivački uređaj nespretan za upotrebu
mreže mobilnih telefona imaju problem sa pokrivenošću signalom i
pouzdanošću usluge
propusna moć je ograničena – sve se to veoma brzo menja
12
Nesputan pristup Webu
Lični digitalni pomoćnici – PDA mogu da se upotrebe za bežično
pristupanje Webu
Ekran je veći od ekrana mobilnog telefona – ali je i dalje mnogo manji
od najmanjeg ekrana prenosivog računara
Webu se može pristupiti i iz automobila – informacije specifične za
mesto i vreme
Alternativna okruženja za pristup Webu – prilagođena za prijem
informacija nego za slanje, jer unos veće količine informacija može
biti neprikladan
Pravilo: Sadržaji na Webu moraće biti prilagođeni mobilnim
korisnicima
7
13
Čitači će postati potrošna roba
Predviđanje: Čitači Weba više neće biti u centru pažnje
Vrlo je verovatno da će korisnici u budućnosti manje brinuti o
čitačima koje koriste nego današnji korisnici
Kao što mali broj ljudi brine o tome koju marku televizora kupuje
– televizijski aparati, iako važni, nisu od primarnog značaja za
gledaoca – važan je televizijski program
Iako čitači neće biti u sferi interesovanja korisnika – ne znači da
njihovi autori neće imati o čemu da brinu – naprotiv programeri
će morati da naprave čitač koji neće privlačiti (odvlačiti) pažnju
korisnika od sadržaja Web lokacije
14
Uticaj zajednice
Jednostavan oblik Web zajednice su prstenovi lokacija(eng.webrings) koji omogućavaju korisnicima da se pridruže grupi lokacija sa sličnim sadržajem
Korisnik koji poseti jednu lokaciju pronaći će sistem hiperveza koji ga može povezati sa ostalim lokacijama prstena
Osnovna prednost prstenova lokacije jeste to što oni povezuju sličan sadržaj, što zainteresovanom korisniku omogućava lakše pronalaženje informacija
Naprednije zajednice na Webu omogućavaju korisnicima da razgovaraju ili ostavljaju komentare o lokacijama koje su posetili
8
15
Uticaj zajednice
16
Problem preobimnog sadržaja
Jedna od najvećih prednosti Weba jeste ogromna količina sadržaja
Tolika količina sadržaja može da bude i problem
Web se zapravo sastoji od brojnih ostrva sa dobro organizovanim i
korisnim sadržajem i ogromnog mora nepopisanog, sumnjivog pa
čak i opasnog sadržaja
Ključni deo posla Web dizajnera – obeleži sigurne putanje kroz
informacije
Na sadržaj i sistem za navigaciju možemo da utičemo samo na
lokacijama koje sami kontrolišemo
9
17
Problem preobimnog sadržaja
Koji metod upotrebiti da bi se korisniku pomoglo da pronađe put
na Webu ili velikoj lokaciji?
Vodiči – stručnjaci će filtrirati informacije, ocenjivaće sadržaj,
ponašati se kao vodiči, pa čak i voditi grupe u obilazak
Klasifikacija ogromne količine informacija – vizuelizacija:
Grafički interfejs – u vidu mape
Hiperbolička stabla
18
Interfejs u obliku topološke mape
10
19
Vizuelizacija strukture lokacije
20
Vizuelizacija strukture lokacije
11
21
Hiperbolička stabla
22
Život na Webu
Predviđanje: Korisnici koji intenzivno koriste Web biće sve nestrpljiviji i suroviji prema Web lokacijama
Najvažniji od svih trendova na Internetu jeste “kolonizacija Weba” – sve veći broj korisnika provodi sve više vremena na Internetu, preplićući stvarne živote sa virtuelnim
Proveravaju stanje na računu
Rezervišu sto u restoranu, i sl.
Trgovina preko Weba je u procvatu
Korisnici prihvataju Web kao sastavni deo života
Korisnici očekuju da lokacije odgovaraju njihovim potrebama i da rade dosledno, reaguju na geografsku lokaciju, na njegov jezik, tehnologiju i želje
12
Primena novih tehnologija u procesu razvoja IS
24
Primena novih tehnologija u procesu razvoja IS
SOA
Web 2.0
Pervasive computing
Mashup
13
Service Oriented Architecture
SOA
26
Servisno orijentisana arhitektura (SOA)
SOA predstavlja model projektovanja IT sistema u kome se
funkcionalnosti dekomponuju na različite jedinice (servise), koji se
mogu nezavisno distribuirati putem mreže i kombinovati sa drugim
servisima radi stvaranja kompleksnijih biznis aplikacija.
SOA definiše IT strukturu unutar same firme koja omogućava različitim
aplikacijama na različitim nivoima da razmenjuju podatke bez obzira na
kom se operativnom sistemu izvršavaju i na kom su programskom jeziku
napisane.
Ovi servisi komuniciraju izmedju sebe putem razmene podataka od
jednog ka drugom, ili putem koordinacije aktivnosti između dva ili više
servisa.
14
27
Principi SOA
Ponovna upotreba, modularnost, kompenzacija i
interoperabilnost servisa,
Projektovanje prema standardima (kako zvaničnim, tako i
specifičnim za pojedine industrijske grane),
Identifikacija i kategorizacija servisa, sređivanje i isporuka,
monitoring i praćenje.
28
Karakteristike SOA
Enkapsulacija servisa – Mnogi web servisi su konsolidavani kako bi bili korišćeni unutar SOA strukture.
Lako vezivanje servisa – Servisi ostvaruju veze koje smanjujuzavisnost izmedju njih i zahtevaju samo saznanja o postojanju onogdrugog.
Ugovor servisa – Servisi se pridržavaju ugovora komunikacije, kakoje definisano od strane dva ili više servisa.
Apstrakcija servisa – Servis ne dozovljava uvid u njegovu logikuosim onoga što je opisano u ugovoru servisa.
Ponovne upotrebe servisa – Kolekcija servisa se može koordinirati i asemblirati na više različitih načina kako bi stvorili više različitihstruktura,
Autonomija servisa – Servisi imaju potpunu kontrolu nad logikomkoju sadrže.
15
29
Arhitektura SOA servisa
30
Prednosti SOA za poslovni sistem
Jače veze sa kupcima i dobavljačima. Uspostavljajući dinamičke
aplikacije i poslovne servise ka kupcima i dobaljavčima, pospešuje se
saradnja i zadovoljstvo između kompanije i partnera.
Poboljšava procese donošenja odluka. Agregiranjem pristupa
servisima i informacijama u dinamički skup jedne poslovne aplikacije,
donosioci odluka dobijaju tačnije i sveobuhvatnije informacije za kraće
vreme i manje troškove. Takođe, u zavisnosti od tipa servisa, moguće
je podesiti različite načine pristupa (Web, rich client, mobilni uredjaji)
koji najviše odgovaraju osobi koja će ih koristiti.
Povećanje produktivnosti zaposlenih. Stvarajući jednostavan i
direktan pristup sistemu i informacijama omogućava efektvnije i
efikasnije izvršavanje poslovnih procesa.
16
31
SOA u poslovnom sistemu
Bez SOA Sa SOA
Web 2.0
17
33
Karakteristike Web 2.0
Web 2.0 - druga velika faza razvoja World Wide Web-a,
okarakterisana sve većim usmeravanjem na networking i
dinamične izvore informacija.
Korišćenje naprednih tehnika za stvaranje bogatih Internet
sadržaja.
Najbolji primer novih tehnoloških principa na kojima se zasniva
Web 2.0 predstavlja P2P model. On predstavlja mrežnu arhitekturu
ravnopravnih računara (peer-to-peer), u kojoj svaki računar (radna
stanica) ima podjednake mogućnosti i odgovornosti
34
Web 2.0
Web 2.0 koncept omogućava da sadržaji budu potpuno odvojeni od forme i nezavisni od tehnologije izrade sajta, tako se jednostavno i na standardizovan način mogu preuzeti i prikazati na Web stranicama.
Tako prikupljene informacije mogu se prikazati i na drugim medijima. Kada su podaci strukturirani i dodatno opisani primenom novih standarda, može se uvesti automatizacija, dozvoliti računaru da sam pretražuje i pronalazi informacije od konkretnog značaja.
Web 2.0 omogućava da sadržaje unosi svako ko ima osnovna znanja o računaru, pa informacije uređuju oni koji su eksperti za određenu temu, a ne oni koji su stručni za izradu web-a.
18
35
Web2 koncept
36
Web 2.0 tehnologija
RSS (Real Simple Syndication):
najpoznatiji i najčešće korišćeni format za automatsko povlačenje
delova ili celih dokumenata sa Web strane.
korisnici Interneta mogu lako na jednom mestu da prate novosti sa
različitih lokacija, a da ne idu na svaki pojedinačni sajt koji ih
interesuje.
Tek kada pročitaju naslov ili deo teksta koji ih interesuje, klikom
na link dolaze do sajta da pregledaju kompletan dokument.
19
37
Web 2.0 tehnologija
Folksonomy - predstavlja kategoriziciju koju spontano stvaraju milioni
običnih korisnika kroz proces tagovanja ili tagging. Korisnik obeležava
ključnu reč i povezuje je sa datim linkom, koji opisuje dati pojam. Tako
pravi svoju putanju i može kasnije da se vratu na date strane.
Blogovi predstavljaju novu formu izražavanja na Internetu – lični, odnosno
nekomercijalni web prostor, na kojem njegov autor u formi dnevnika
iznosi sopstvene stavove o određenim temama.
Wiki je zbirka web-stranica dizajnirana za pristup svakome ko hoće
doprineti ili menjati sadržaj, korišćenjem pojednostavljenog markup
jezika.
Social networking - društveno umrežavanje podržava stvaranje socijalnih
mreža u online okruženju.
38
Web 2.0 aplikacije
Flickr – on-line deljenje fotografija koje su korisnici tagovali.
Gmail – email servis sa dodatnim aplikacijama.
37signals proizvodi (Basecamp, Backpack, Tada Lists) –
omogućili su da timska saradnja i upravljanje projektima na Webu
postane jednostavnija.
Del.icio.us – Ideja uključivanja Bookmarks/Favorites linkova
korisnika u jedinstvenu bazu koja se trenutno ažurira.
Meebo – servis koji omugućava korišćenje MSN, ICQ, AOL
Messangera ili Jabber nalog za instant komunikaciju kroz Web
okruženje.
20
39
Odnos administratora i korisnika u Web1 i Web2 sistemima
Web2 omogućava da sadržaje unosi svako ko ima osnovna znanja o računaru, pa informacije uređuju oni koji su eksperti za određenu temu,
a ne oni koji su stručni za izradu web-a.
40
Web 2.0 operativni sistemi
Prednost ovakvih projekata u odnosu na klasične desktop verzije je u tome što su oni uglavnom besplatni i nalaze se pod GNU licencom (General Public Licence) koja omogućava svima dalje nadograđivanje i redistribuciju softvera.
Neki od primera Web 2.0 OS su:
oDesktop - www.odesktop.net
ajaxWindows - www.ajaxwindows.com
Schmedley - www.schmedley.com
Ajax OS
21
41
Web 2.0 u poslovnim sistemima
Kolaboracija Razmena iskustava i kreiranje proizvoda kroz
alate za kolaboraciju, bez obzira na lokaciju .
E-logistika Raspoloživost najpre pravih informacija, a potom i
pravih materijalnih dobara primenom Web 2.0 .
Elektronsko poslovanje Podrazumeva organizaciju poslovanja
firme u mrežnom okruženju.
Baza znanja dokumentacija, metode, poslovne strategije,
različite studije, analize i slično.
Distance Learning System – DLS veb bazirano učenje.
42
Prednosti Web 2.0 za poslovni sistem
22
43
Domaće kompanije koje koriste Web 2.0
44
Magazin TIME je za ličnost 2006. godine odabrao svog čitaoca,
aludirajući na WEB 2.0 bum i mogućnost globalnog učestvovanja
u stvaranju nove internet ere.
”Time's Person of the Year 2006 is You.
Yes, You.
You control the Information Age.
Welcome to your world.”
TIME Magazine
23
Pervasive computing
Sveprisutnost računara
46
Sveprisutnost računara
Računarska era - prema onome što trenutno znamo i možemo da
anticipiramo, sastoji se od tri talasa.
1. Rani koraci u razvoju računarske tehnike - obeležili veliki,
“mainframe” računari
Model rada sa računarima u to vreme bio je jedan računar –
mnogo korisnika.
2. Omasovljenje upotrebe personalnih računara i traje do
današnjih dana.
Model: jedan čovek – jedan računar.
3. Na čijem se početku nalazimo.
Sistem u kome na jednog korisnika dolazi mnogo računara
koji se nalaze svuda oko nas - sveprisutna (eng. ubiquitous) ili
prožimajuća (eng. pervasive) računarska tehnologija.
24
47
Sveprisutnost računara
Primer pametnog frižidera - poseduje računar, displej,
odgovarajuće senzore i mogućnost povezivanja na Internet.
Na osnovu podešavanja korisnika, meri trenutnu količinu zaliha i
automatski sa onlajn prodavnica naručuje nove količine po potrebi.
frižider može da vam pošalje e-mail poruku o tome da bi trebalo brzo
da potrošite onih 238 grama sira pošto mu uskoro ističe rok trajanja.
Budući da računar “zna” vaše navike i ukus, može da preporuči i kako
da iskoristite sir, da naruči nedostajuće namirnice ili čak da pošalje
signal kompjuteru u šporetu kako bi ovaj na vreme uključio rernu i
podesio je na odgovarajuću temperaturu.
Zelene zgrade
mogu da mere osvetljenost prostorije, prisustvo ljudi i druge parametre
i tako značajno štede potrošnju energije.
48
Sveprisutnost računara
Sveprisutno, prožimajuće računarstvo predstavlja skup nekoliko
novih elemenata IT tehnologija.
Računari trećeg talasa biće ugrađivani u odeću, automobile, male
kućne aparate, časovnike, građevine i sve druge predmete
svakodnevnog života.
Uređaji i senzori mogu biti:
mobilni (bežični PDA uređaji ili smart telefoni),
ili mogu biti ugneždeni u okruženje (senzori i kompjuterski čipovi),
u zidove ili u opremu.
25
49
Pervasive computing
50
Karakteristike pervasive computing-a
Mali: Sadrži minijaturne komponente.
Ugneždeni: Komponente su smeštene na ili u uređajima ili predmetima.
Umrežen: Fleksibilan kapacitet za razmenu podataka i softverskih komponentisa drugim uređajima i platformama.
Osetljiv kontekst: Sakupljanje i razmena podataka u okruženju preko senzora.
Prilagodljiv: Izvršene promene i modifikacije na softveru i predmetnom nivou.
Spreman na saradnju: Sposoban za otkrivanje drugih objekata i interakciju sanjima radi uspostavljanja kooperacije.
Nevidljiv: Stvarno i virtuelno okruženje su povezani kroz korišćenje uređaja.
Povezivanje stvarnog sveta i sveta informacija (npr. senzorski uređaji)
Dajući nam pristup svetu informacija (npr. personalni računari, mobilni telefoniitd.)
Obezbeđivanje servisa između informacionih i stvarnih svetova (npr. kreditnekartice i web servisi).
Lokacija i povezivanje: Mogućnost lociranja i povezivanja predmeta.
Gomilanje podataka: generiše mnogo više podataka
26
51
Komponente i tehnologijapervasive computing-a
uređaji,
povezivanje
korisnički interfejsi
mrežna infrastruktura
Predstavnici uređaja:
• PDA (mala memorija, naizmenična konekcija, pristup velikom izvoru
podataka)
• MP3 plejeri/ kamere, itd (specifični zadaci, specijalizovana obrada)
• Senzori (jednostavne dimenzije, ograničavajuća moć računara)
• Mobilni telefoni (konvergentni sa PDA uređajima).
52
Uređaji
infrastrukturni – komunikacione mreže, senzori, aktivatori, RFID
dodaci i čitači itd.
pristupni uređaji – koji se mogu videti i dodirnuti, kao što su
PDA i laptopovi.
ugrađeni inteligentni uređaji – kontrolori u mašinama za pranje
veša, kolima, mobilnim telefonima itd.
simbolički ključevi – primer: kreditne kartice, koje reprezentuju
plaćanje i kreditni servis.
27
53
RFID - Radio frequency identification
Identifikacija putem radio frekvencije
RFID je sistem daljinskog slanja i prijema podataka pomoću RFID
pločica/odašiljača.
RFID pločica je izuzetno mali objekat koji se može zalepiti ili
ugraditi u željeni proizvod.
RFID pločice sadrže u sebi antenu koja im omogućava prijem i
slanje radio talasa od RFID primopredajnika.
Standardni bar kod identifikuje samo proizvođača i proizvod, ali ne
i jedinstveni artikal.
RFID transponder (tag), naprotiv, nosi identifikator – serijski broj
jedinstven samo za taj specifični proizvod.
54
RFID transponder - tag
Reč transponder – potiče od termina transmitter/responder - prema
funkciji tog uređaja koji na transmisiju čitača odgovara (respond)
podatkom.
Osnovne komponente transpondera su: mikročip i antena, zaliveni
u kućište otporno na uticaj okoline.
Karakteristika razvrstavaju RFID transpondere u različite grupe:
način odnosno sredstvo napajanja,
sposobnost čuvanja podataka - odnosno opcije programiranja,
radna frekvencija
opseg (udaljenost) čitanja
fizički oblik
cena.
28
55
RFID transponder (tag) Fizički, uopštene su kategorije:
transponder (tag)
"smart" nalepnice
RFID pločica (PCB)
Nosilac informacije u obliku transpondera, nalepnice, ili PCB-a obično se postavlja na objekt, ambalažu, paletu, kontejner ili čak na sam proizvod, tako da može putovati s njime i na svakom koraku ga identifikovati.
Podaci u transponderu mogu biti raznovrsni – svakako će identifikovati:
proizvod na traci,
robu u tranzitu,
lokaciju,
vozilo, takođe i
životinju ili osobu
56
ADC - Automatic Data Capturing
29
57
Vrste RFID Tagova
58
Primena u svakodnevnom životu
u transportu i logistici, proizvodnji i kontroli
označavanje životinja u uzgoju,
praćenje proizvoda u lancu nabavke,
praćenje poštanskih pošiljaka i prtljaga u avioprevozu,
naplata putarine i parkinga,
kontrola pristupa vozilima,
zaštita vrednih predmeta od krađe,
kontrola ulaza i radnog vremena,
sigurnosna kontrola pristupa određenim lokacijama.
30
59
IT u zdravstvu
Kamera u piluli: Wireless endoskopija
60
Lična pokretna informaciona mreža
Bluetooth u uhuMultifunkcionalni sat na ruciHolter na mišiciLaptop u torbi!
31
61
Bluetooth Laser Virtual Keyboard
Mešap aplikacije
32
63
Mešap aplikacije
Reč mešap (mashup) dolazi iz pop muzike, hip -hop sveta, gde
se često koristi da opiše remiksovanje pesama
Uzima podatke za različitih izvora i kombinuje njih u jedinstven
prikaz.
Prvi mešap je HousingMaps, softver koji kombinuje listu
nekretnina (Craigslist) sa mapama ( Google )
64
Mešap aplikacije
Osnovne vrste mešap aplikacija su:
1. javne – dostupne svim korisnicima na internetu
2. interne – dostupne u okviru neke grupe, organizacije ili kompanije
3. desktop – offline aplikacije
Podela mešapa po kategorijama:
33
65
Mešap aplikacije
Proces stvaranja mešap aplikacija:
1. određivanje cilja
2. identifikacija podataka i ključa
3. pristup podacima
4. regrupisanje
5. pravljenje korisničkog interfejsa
6. implementacija mešapa
7. implementacija početne strane
66
Poslovanje sa mešap aplikacijama
Mešap aplikacije su napravljene
spajanjem internih i eksternih informacija
i aplikacija, sa ciljem da dostignu novi
nivo poslovne prednosti i konkurentnosti
Aplikacije su brže, lakše za pisanje i
implementaciju i po nižoj ceni
Ubrzani tempo prihvatanja mešap
aplikacija u poslovnom svetu je povezan
sa dva parametra: dobit kompanije i
smanjenje troškova
34
67
Poslovanje i mešap aplikacije
Ciljevi, koji se postižu uvođenjem
mešapa:
Poboljšanje procesa donošenja
odluka od strane menadžmenta
Optimizacija produktivnost
ljudskih resursa
Demonstracija novih poslovnih
prilika
Pronalaženje i alokacija stručnih
zaposlenih
Poboljšanje informacionih
procesa u kompaniji
68
Case studyHousingMaps.com
1. softver koji kombinuje listu nekretnina ( Craigslist ) sa mapama (
Google)
2. koristan način da se brzo i lako dođe do informacija vezane za
iznamljivanje i kupovinu nekretnina
3. Unosom željenih kriterijuma, izlistavaju nam se sve nekretnine u
zadatom gradu, kao i cene i datum kada su postavljeni oglasi
35
69
MapMyEvent.com
1. portal koji sadži podatke o hotelima, informacije o događajima i
konferencijama u jednom mestu
2. kombinaciju nekoliko sajtova
Google Maps
Upcoming
Zvents
Yelp
Case study
70
Mašup ili Web 2.0?
"Melting Pot" – podaci
mogu biti spojeni u bilo
kakvom obliku
"Salad bar" – spajanje
podataka jednog pored drugogStil
Agregacija podataka se vrši
na serveru ili korisničkom
interfejsu
Agregacija podataka se vrši na
serveruLokacija
HTML, XMLHTML, WML, VoiceXMLPodrška
Koristi API obezbeđen od
različitih sajtova da spoji
podatke i prezentuje ih na
drugačiji način
Koristi pristup podele uloge web
servera u 2 faze – generisanje i
agregacija podataka
Pristup
Nova tehnologija, implicitno
vezana za Web 2.0
Nastavak na tradicionalni model
koji koristi dobro definisani
pristup
Klasifikacija
MashupWeb 2.0
36
71
Zaključak
Prednost korišćenja nove tehnologije je da ostvari bolju konkurentnost, ponudi spremnost i prilike za inovaciju
Brzo reaguju na promene koje se dešavaju u poslovnom okruženju
Mešup pomaže malim timovima i individualnim poslovnim korisnicima da dobiju ono što im je potreno uz raspoloživa sredstva, omogućavajući brzu kastomizaciju od strane samih korisnika.