CARINSKA UPRAVA – 2012.

2

UVOD

Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija koja provodi propisane

mjere i radnje u svrhu osiguranja, zaštite i sigurnosti tržišta i društva te stvaranja najpovoljnijih

uvjeta za razvoj gospodarstva i olakšavanje trgovine, obavlja poslove utvrđivanja i naplate carine,

trošarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih propisanih javnih davanja,

provodi mjere carinskog i trošarinskog nadzora, uključujući provedbu naknadnih provjera svih

činjenica značajnih za carinjenje odnosno oporezivanje robe, kao i druge poslove koji su joj

carinskim, poreznim i drugim propisima stavljeni u nadležnost.

S obzirom na očekivano pristupanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije s

danom 1. srpnja 2013. godine, u okviru priprema za funkcioniranje Carinske uprave kao države

članice, sustavno i kontinuirano se provode aktivnosti kojima je cilj prilagodba carinskog i

trošarinskog sustava Republike Hrvatske s odgovarajućim europskim pravnim sustavima te

priprema za preuzimanje carinskog nadzora na budućim vanjskim granicama Europske unije.

Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska

postaje dio jedinstvenog carinskog područja Europske unije , što ima za posljedicu izravnu

primjenu cjelokupnog europskog carinskog zakonodavstva. U tome smislu Carinska uprava ima

obvezu stvoriti sve potrebne preduvjete da se prvim danom pristupa pravna stečevina u području

carinskog sustava primjenjuje na pravilan i jedinstven način.

U području harmoniziranih trošarina i neharmoniziranih trošarina (posebnih poreza) do dana

pristupa potrebno je provesti dodatna usklađenja i prilagodbe donošenjem zakonskih i

podzakonskih propisa te usmjeravajućih akata kao i preuzimanjem najbolje prakse država članica

u području oporezivanja trošarinama i posebnim porezima radi djelotvornog funkcioniranja

trošarinskog sustava na zajedničkog tržištu Europske unije.

U okviru priprema za preuzimanje carinskog nadzora na budućim vanjskim granicama aktivnosti

Carinske uprave usmjerene su na unaprjeđenje rada i funkcionalnosti graničnih carinskih

ispostava na budućim vanjskim granicama Europske unije te jačanje njihovih administrativnih i

operativnih kapaciteta (uspostava i puna funkcionalnost tzv. BIP-ova), dodatno poboljšanje načina

provedbe carinskih i trošarinskih kontrola osiguranjem zajedničke procjene i poduzimanjem

zajedničkih aktivnosti u odnosu na procjenu rizičnosti trgovačkih društava, osobe, robe i prijevoza i

to na svim razinama, kao i općenito razvoj svih ostalih mehanizama učinkovitog nadzora

prekograničnog prometa robe koja podliježe zabranama i ograničenjima te robe koja predstavlja

prijetnju zdravlju i životu ljudi i općenito sigurnosti carinskog područja i društva u cjelini.

Kako bi se ispunile sve zadaće moderne carinske administracije – članice Carinske unije, potrebno

je unaprijediti učinkovitost organizacije i upravljanja poslovnim procesima i administrativnim

kapacitetima, dodatno razviti funkcionalnu infrastrukturu, te nastaviti sa sustavnom i djelotvornom

obukom i osposobljavanjem kadrova.

3

U ostvarenju svoje prvobitne zadaće prikupljanja javnih prihoda Carinska uprava je usmjerena na

stvaranje sustava koji će osigurati učinkovitu naplatu davanja pri čemu je cilj provedbom

učinkovitih i ekonomičnih carinskih i trošarinskih postupaka i pojednostavnjenjem formalnosti lakše

ostvarenje prava i efikasnije ispunjenje obveza carinskih i trošarinskih obveznika.

VIZIJA

Biti moderna carinska služba koja pouzdano i transparentno djeluje na jedinstvenom području

Europske unije, primjenjujući nacionalne, europske i međunarodne carinske norme i praksu.

MISIJA

Carinska uprava će provedbom učinkovitog postupanja osigurati djelotvornu zaštitu i sigurnost

društva, tržišta i financijskih interesa, uz istovremeno održavanje ravnoteže između carinskih

kontrola i olakšavanje zakonite trgovine, te jačanja partnerskih odnosa s gospodarstvom uz daljnju

suradnju s mjerodavnim tijelima i agencijama.

OPĆI CILJEVI

Definiranjem općih ciljeva Carinska uprava će uspostaviti jedinstven, učinkovit i harmoniziran

carinski sustav koji će svim zainteresiranim sudionicima na direktan i/ili indirektan način omogućiti

obostrano zadovoljenje interesa, te stvaranje pozitivnog ozračja i stabilnog temelja za što

kvalitetnije funkcioniranje

carinskog sustava općenito na području RH te na cjelokupnom području Europske unije.

Opći cilj 1. Prilagodba carinskom i trošarinskom sustavu Europske unije

S ciljem učinkovitog funkcioniranja na jedinstvenom carinskom području kao i zajedničkom tržištu

Europske unije, provesti će se potrebne aktivnosti kako bi se stvorili svi preduvjeti da se prvim

danom pristupa pravna stečevina u području carinskog sustava primjenjuje na pravilan i jedinstven

način, koji je sukladan najboljoj praksi carinskih službi država članica, odnosno u dijelu trošarina i

posebnih poreza provesti će se potrebna usklađenja i prilagodbe trošarinskog sustava s pravnom

stečevinom odnosno općim načelima prava Europske unije, te najboljom praksom država članica u

području oporezivanja trošarinama i posebnim porezima.

Opći cilj 2. Zaštita i sigurnost društva, tržišta i financijskih interesa

Tradicionalna i prvobitna zadaća carinskih službi – prikupljanja prihoda, proširena je stavljanjem

naglaska na zaštitu i sigurnosti carinskog područja i njegovog društva, uz istodobno pridonošenje

olakšavanju i ubrzavanju zakonite trgovine. Iz tog razloga nužno je unaprijediti nivo carinskih

provjera u cilju njihovog usklađivanja s razinom i standardima carinskih provjera koje provode

carinske službe drugih država članica, kako bi se ubrzala protočnost prekograničnog prometa,

osigurala učinkovita zaštita zdravlja i sigurnost građana i društava u cjelini, suzbijanjem svih oblika

prekograničnog kriminala.

4

Istovremeno, nužno je osigurati učinkovito prikupljanje i upravljanje javnim prihodima kroz razvoj i

primjenu odgovarajućih propisa, sustava i postupaka utvrđivanja i naplate carinskih, trošarinskih,

poreznih i drugih javnih davanja i provesti potrebne pripreme za njihovo upravljanje u skladu sa

zahtjevima Europske unije.

Opći cilj 3. Olakšavanje zakonite trgovine i jačanje suradnje s gospodarskim subjektima

U ostvarenju sve značajnije zadaće olakšavanja trgovine odnosno prekograničnog kretanja roba i

stvaranja najpovoljnijih uvjeta poslovanja gospodarstva. Carinska uprava će poduzeti daljnje

potrebne mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje suradnje i partnerskih odnosa s pouzdanim

gospodarskim subjektima, stvaranje učinkovitih i ekonomičnih carinskih i trošarinskih postupaka i

pojednostavnjenje potrebnih formalnosti, uz istovremeno zadržavanje visoke razine djelotvornog

nadzora zakonitosti prekograničnog prometa, te općenito nadzora u području carina i trošarina

odnosno posebnih poreza.

Opći cilj 4. Unaprjeđenje informacijskog sustava i uspostava e-okruženja

Radi učinkovite i jedinstvene provedbe svih carinskih i trošarinskih postupaka i postupanja provesti

će se potrebne prilagodbe i ostvariti daljnji razvoj i održavanje te time osigurati pouzdano

funkcioniranje modernog, kontinuirano raspoloživog i djelotvornog informacijskog sustava.

U okviru koncepta e-carine i izmjena carinskog i trošarinskog zakonodavstva, kao i težnje za

pojednostavnjenjem carinskih i trošarinskih postupaka i poslovanja općenito, primjenom

elektroničkog poslovanja, provesti će se nadogradnja postojećih i razvoj novih aplikacija, te njihova

puna implementacija u informacijski sustava, pri čemu će se ostvariti interoperabilnost i

interkonektivnost s odgovarajućim informacijskim sustavima država članica i Europskom unijom.

Opći cilj 5. Modernizacija carinske službe

Kako bi se ispunile sve zadaće moderne carinske administracije – članice Carinske unije, potrebno

je unaprijediti kako učinkovitost organizacije i upravljanja poslovnim kapacitetima, tako i dodatno

ojačati stručnu osposobljenost i edukaciju administrativnih kapaciteta, te dodatno razviti

funkcionalnu infrastrukturu.

5

SAŽETAK

Podaci o stvarnom broju službenika VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE

SLUŽBENICI

Broj službenika stvarno-VSS 64 105 92 86 32 74 52

Broj službenika stvarno-VŠS 80 114 108 74 26 67 49

Broj službenika stvarno-SSS 167 375 362 281 57 170 149

Ukupno - Stvarni broj službenika 311 594 562 441 115 311 250

Tablica 1. Pregled podataka stvarnog broja službenika po carinarnicama u 2012. godini

Graf 1. Udio stvarnog broja službenika po carinarnicama

6

Podaci o broju carinskih ispostava i carinskih odjeljaka VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE

VRSTE CARINSKIH ISPOSTAVA/ODJELJAKA

Broj robno-graničnih carinskih ispostava 2 6 11 8 2 4 8

Broj robnih carinskih ispostava 3 7 0 3 1 3 0

Broj graničnih carinskih ispostava 5 4 4 5 1 3 4

Broj robno-graničnih carinskih odjeljaka 0 0 2 3 1 0 1

Broj robnih carinskih odjeljaka 3 3 4 1 0 1 0

Broj graničnih carinskih odjeljaka 9 29 9 18 5 17 11

Ukupni broj carinskih ispostava/odjeljaka 22 49 30 38 10 28 24

Tablica 2. Pregled podataka broja carinskih ispostava i carinskih odjeljaka u 2012. godini

Graf 2. Udio carinskih ispostava/odjeljaka

7

Ukupni godišnji prihod carinarnice

VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE

VRSTA PRIHODA

Ukupni prihod po osnovi carine i drugih davanja pri uvozu (carina i car. pristojbe, trošarine i posebni porezi, porez na promet proizvoda, PDV)

2.654.472.851,12

18.554.107.148,06

1.604.875.379,36

6.874.471.435,70

508.726.025,85

1.382.293.863,73

222.942.563,80

Ukupni prihod po osnovi trošarina i posebnih poreza u tuzemstvu

121.519.108,89 5.816.786.572,22 49.647.414,33 2.391.189.692,78 36.796.028,39 17.075.673,47 2.184.612,95

Ukupni godišnji prihod 2.775.991.960 24.370.893.720 1.654.522.794 9.265.661.128 545.522.054 1.399.369.537 225.127.177

Tablica 3. Pregled ukupnog godišnjeg prihoda carinarnica u 2012. godini

Graf 3. Udio godišnjeg prihoda po carinarnicama

8

Ukupni broj dokumenata carinarnice

VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE

NAZIV POSTUPKA

Uvozni postupak 115.939 652.746 63.902 107.963 11.500 40.473 5.528

Izvozni postupak 83.872 221.433 48.299 55.016 6.801 17.443 12.003

Provozni postupak 395.572 1.236.221 1.088.764 295.519 48.170 89.289 96.524

Postupak skladištenja 23.270 124.818 3.388 31.530 2.269 9.885 2.872

Ukupni broj dokumenata 618.653 2.235.218 1.204.353 490.028 68.740 157.090 116.882

Tablica 4. Pregled ukupnog broja dokumenata carinarnica u 2012. godini

Graf 4. Udio broja dokumenata carinskog postupka po carinarnicama

9

Podaci o broju trošarinskih obveznika i trošarinskih skladišta

VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE

Ukupan broj trošarinskih obveznika

3.994 1.825 6.985 1.909 607 1.378 1.286

Ukupan broj trošarinskih skladišta 34 129 67 48 13 27 18

Tablica 5. Pregled podataka broja trošarinskih ovbveznika i trošarinskih skladišta

Graf 5. Udio broja trošarinskih obveznika Graf 6. Udio broja trošarinskih skladišta

10

PODACI I STATISTIKA

I. USTROJ

Tablica 6. Podaci o ustrojstvenim jedinicama

NAZIV USTROJSTVENE JEDINICE UKUPNO

Središnji ured

Sektori 10

Službe 26

Odjeli 40

Carinarnice Službe 36

Odjeli 56

Radi racionalizacije, učinkovitijeg rada i kvalitetnije podjele posla novom organizacijom CU od 01.

srpnja 2012. godine, a na temelju Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva financija, “Narodne novine” broj 67/12 koja je stupila na snagu 20. lipnja 2012.godine,

unutarnje ustrojstvene jedince Carinske uprave Središnjeg ureda su podijeljene na 10 sektora, 26

službi i 40 odjela, dok je na carinarnicama ustrojeno 36 službi i 56 odjela.

Tablica 7. Usporedba o smanjenju, odnosno racionalizaciji ustrojstvenih jedinica

Uredba do 01.07.2012. godine Uredba od 01.07.2012. godine

SREDIŠNJI

URED CARINARNICA

SREDIŠNJI URED

CARINARNICA

CARINARNICA 17 CARINARNICA 7

SLUŽBA 11 SEKTOR 10

ODJEL 42 89 SLUŽBA 26 36

ODSJEK 42 96 ODJEL 40 56

PODODSJEK 4 17 CI 84

CI 115 CO 119

CO 121

UKUPNO 99 455 UKUPNO 76 302

UKUPNO SREDIŠNJI URED+CA

554 UKUPNO SREDIŠNJI URED +CA

378

% PROMJENE 32%

Kao posljedica racionalizacije ustrojstvenih jedinica Carinske uprave iz tablice 2. je vidljivo da je novom

organizacijom značajno smanjen broj unutarnjih ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda Carinske

uprave i carinarnica i to za 32 % u odnosu na prethodni preustroj.

11

II. SLUŽBENICI

Tablica 8. Pregled broja zaposlenih u 2012. godini

NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE

STVARNI BROJ SLUŽBENIKA

SSS VŠS VSS

1. Carinska uprava – Središnji ured 170 64 192

2. Carinarnica Zagreb 381 114 110

3. Carinarnica Osijek 362 108 92

4. Carinarnica Varaždin 167 80 64

5. Carinarnica Rijeka 281 74 86

6. Carinarnica Split 170 67 74

7. Carinarnica Zadar 57 26 32

8. Carinarnica Ploče 149 49 52

UKUPNO 1.737 582 702

Tablica 8. sadrži podatke koji se odnose na broj stvarno zaposlenih službenika Carinske uprave na dan

31. prosinca 2012. godine. Najveći broj zaposlenika je srednje stručne spreme(SSS) i to 1.737., zatim

582 zaposlenika sa višom stručnom spremom(VŠS) dok je najmanji broj zaposlenika sa visokom

stručnom spremom (VSS) i to njih 702. Iz tablice je vidljivo da ovisno o stupnju obrazovanja pojedine

organizacijske jedinice Carinarnica Zagreb bilježi najveći broj s 381 službenikom sa srednjom(SSS) i

114 službenika s višom stručnom spremom (VŠS), dok je najveći broj visoko obrazovanih službenika

(VSS) zabilježen u Carinskoj upravi – Središnjem uredu.

Graf 7. Prikaz broja stvarno zaposlenih službenika u 2012. godini

12

Tablica 9. Podaci o stvarnom broju zaposlenih prema stupnju obrazovanja i prema spolu

ŽENE MUŠKARCI UKUPNO

Broj službenika stvarno - VSS 329 369 698

Broj službenika stvarno - VŠS 190 392 582

Broj službenika stvarno - SSS 625 1.146 1.771

UKUPNO 1.144 1.907 3.051

Gledajući stupanj obrazovanja prema spolu, možemo zaključiti da u ukupnoj strukturi stvarno

zaposlenih službenika Carinske uprave, 37.05% se odnosi na žene, dok 62.5% čine muškarci, iz čega

slijedi da je po spolnoj strukturi zaposleno puno veći broj muškaraca nego žena.

Što se tiče visoko obrazovanih zaposlenika (VSS), žene čine 47,1%, a muškarci 52.9%, dok po

strukturi zaposlenika sa višom stručnom spremom (VŠS) žene zauzimaju 32.7%, a muškarci 67.3%. Što

se tiče srednje stručne spreme (SSS) žene zauzimaju 35%, a muškarci 64.7%.

Graf 8. Prikaz ukupnog broja zaposlenika prema stupnju obrazovanja

Tablica 10. Podaci prema dobnoj strukturi

GODINE ŽENE MUŠKARCI

20-25 1 1

25-30 31 27

30-35 86 97

35-40 228 198

40-45 260 503

45-50 225 442

50-55 153 323

55-60 103 157

60-65 47 140

65-70 10 19

UKUPNO 1.144 1.907

13

Što se tiče dobne strukture vidljivo je da u Carinskoj upravi zaposleno najviše žena i muškaraca između

40-45 godina. U dobnom intervalu 40-45 godina prevladava 37% žena i 66% muškaraca.

Tablica 11. Podaci o održanim edukacijama i sudjelovanju carinskih službenika u obuci i stručnom usavršavanju tijekom 2012. godine.

NAZIV EDUKACIJE BROJ AKTIVNOSTI BROJ POLAZNIKA

Planirani stručni i specijalistički seminari, sastanci,radionice i carinske obuke 111 2.502

Dodatni stručni i specijalistički seminari, sastanci,radionice i carinske obuke 30 416

UKUPNO: 141 2.918

Jedan od važnijih ciljeva Carinske uprave jest uspostavljanje efikasnijeg i ekonomičnijeg

organizacijskog sustava koji će omogućit učinkovito i fleksibilno obavljanje poslova uz što manje

troškove uz uvažavanje potreba cjelovite prilagodbe uvjetima djelovanja EU.

Upravo iz toga razloga Carinska uprava kontinuirano vodi evidenciju o održanim seminarima,

radionicama i stručnim sastancima te sudjelovanju carinskih službenika u obuci i stručnom

usavršavanju . Tijekom 2012. godine održana je ukupno 141 edukacija kroz razne oblike izobrazbe

(specijalistički seminari, planirane i dodatne aktivnosti i dr.) na kojima su obrađivane raznovrsne teme

prilagođene ciljanim grupama sudionika kojih je bilo ukupno 2.918.

III. PRIHODI

Ukupni godišnji prihod Carinske uprave prikupljen tijekom 2012. godine ostvaren je kroz 3 vrste

carinskih davanja. Ta carinska davanja uključuju naplatu prihoda po osnovi carine i drugih davanja,

naplatu prihoda po osnovi ostalih naplata i prihoda koji su prikupljeni po osnovi posebnih poreza u

tuzemstvu. Ukupni godišnji prihod CU u 2012. godini je iznosio 40.402.533.713 kn.

14

Graf 9. Prikaz ukupnog broja prikupljenih carinski davanja u kn u 2012. godini

Najveći iznos prihoda prikupljena je temeljem prihoda po osnovi carine i drugih davanja u iznosu od

31.804.266.170,66 kn kojeg slijede prihodi naplaćeni po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu s

8.573.059.615,78, dok su na posljednjem mjestu prihodi naplaćeni po osnovi ostalih naplata s

25.207.926,82 kn.

15

Tablica 12. Podaci o uplaćenim prihoda Carinske uprave u 2012. godini. PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA

A) PRIHODI PO OSNOVI CARINE I DRUGIH DAVANJA

Carina Carina po jedinici mjere

Poseban porez na

uvoz automobila

Trošarina na energente

Trošarina na alkohol

Trošarina na pivo

Poseban porez na

bezalkohol. pića

Trošarina na duhanske proizvode

Poseb. porez na

kavu

Poseb. porez

na luks. proizv.

PDV

UKUPNO 1.505.373.402 238.291.452 532.485.641 354.861.254 73.267.942 54.848.896 23.590.110 1.564.012.928 47.387.087 553.528 27.409.593.926

UKUPNO A

31.804.266.170

B) PRIHODI NAPLAĆENI PO OSNOVI OSTALIH NAPLATA

Novčane kazne i kamate

Zakupnina Ostali prihodi

UKUPNO 21.997.708 17.298 3.192.919

UKUPNO B

25.207.926

C) PRIHODI NAPLAĆENI PO OSNOVI POSEBNIH POREZA U TUZEMSTVU

Poseban porez na

uvoz automobila-

1040%

Trošarina na energente-

1058%

Trošarina na alkohol-1066%

Trošarina na pivo-1074%

Poseban porez na

bezalkohol.pića-1082%

Trošarina na duhanske proizvode-

1090%

Poseban porez na

kavu-1104%

Poseban porez na luksuzne

proizvode-1112%

Novčane kazne za prekršaje

za tuzemne posebne poreze-6149%

Troškovi postupka prisilne

naplate po poreznim rješenjima koje vodi

CU-7650%

Troškovi postupka. za

porezne prekršaje

koje vodi CU-7668%

UKUPNO 4.823.957 5.324.177.845 118.078.696 580.725.171 96.854.070 2.351.912.282 69.152.772 22.894.212 4.121.305 79.693 239.608

UKUPNO C

8.573.059.615

UKUPNI GOD.

PRIHOD ( A+B+C)

40.402.533.713

16

Carinski prihodi čine značajan dio ukupnih prihoda državnog proračuna. U strukturi naplaćenih carinskih prihoda zastupljeni su prihodi od posebnih poreza, carina i carinskih pristojba, PDV -a pri uvozu, te ostali prihodi poput novčanih kazni, carinskih pristojbi u gotovom novcu, zakupnina i dr. koji na godišnjoj razini u 2012. godini iznose 40.402.533.713 kn. Tablica 12. sadrži pregled prihoda po osnovi carine i drugih davanja kojih je prikupljeno u iznosu od 31.804.266.170,66 kn i koji u strukturi prihoda zauzimaju najveći i najznačajniji dio od 78.7% . Prihodi po osnovi ostalih naplata na godišnjoj razini su zabilježeni u iznosu od 25.207.926,82kn i čine 0,06% ukupnog prihoda. Prihodi naplaćeni po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu iznose 8.573.059.615,78kn i zauzimaju 21,2% prihoda.

Graf 10. Prikaz uplaćenih prihoda po osnovi carine i drugih davanja u 2012. godini.

Graf 10. Prikazuje pregled naplaćenih prihoda po osnovi carine i drugih davanja ostvarenih tijekom 2012. godine. Vidljivo je da najveći udio zauzima PDV i to 86,1% ukupno uplaćenog prihoda, kojeg je uplaćeno u iznosu od 27.409.593.926 kn, dok ga uspješno prate trošarine na duhanske proizvode koje u ovoj strukturi čine 4,9% u iznosu od 1.564.012.928 kn, a zadnje mjesto pripada prihodima ostvarenih na osnovi carine 1.505.373.402 također sa svojih 4,7%. Ostatak prihoda (posebni porezi na uvoz automobila,kavu,bezalkoholna pića, luksuzne proizvode, trošarine na energente, alkohol, pivo….) čine 4,1% ukupnog prihoda.

17

Graf 11. Prikaz prihoda po osnovi ostalih naplata u 2012.godini.

Ostale naplate prihoda u 2012. godini ukupno su iznosile 25.207.926 kn, od čega su zakupnine zauzimale najmanji udio od 0,06% i iznosile su 17.298 kn, dok je najveći udio prihoda obuhvaćao novčane kazne i kamate sa svojih 87,2 % tj. 21.997.708 kn. Ostali prihodi po osnovi ostalih naplata iznosili su 3.192.919 kn, te su zauzimale 12,6%.

18

Graf 12. Prikaz naplaćenih prihoda po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu 2012.godini Prihodi po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu tijekom 2012. godine su iznosili 8.573.059.615 kn, od čega su prihodi od trošarina na energente zauzeli vodeće mjesto u cjelokupnom poretku i to 62,1% u iznosu od 5.324.177.845 kn, dok su se na drugo mjesto smjestili prihodi po osnovi trošarina na duhanske proizvode od 27,4% s 2.351.912.282 kn, a trošarine na pivo su bile treće po važnosti u ukupnom poretku i iznosile su 580.725.171 kn i činile su 6,7% ukupnog prihoda.

Prihodi po osnovi posebnih poreza (posebni porezi na uvoz automobila, na bezalkoholna pića, kavu i

luksuzne proizvode) iznosili su 193.725.013 kn ili 25 ukupnog prihoda. Trošarine na alkohol zauzele su

najmanji udio u ukupnim prihodima i činile su 1,3% u iznosu 118.078.696 kn.

Prihodi poput novčanih kazni za prekršaje za tuzemne posebne poreze, troškovi postupka prisilne

naplate po poreznim rješenjima i troškovi postupka za porezne prekršaje iznosile su ukupno 4.440.608

kn i činile su 0,05% u ukupnoj strukturi ukupnog prihoda po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu.

19

Tablica 13. Pregled godišnjeg prihoda po pojedinim carinarnicama u 2012. godini

NAZIV CARINARNICE IZNOS GODIŠNJEG PRIHODA U KN

Carinarnica Zagreb 24.832.879.567,80

Carinarnica Varaždin 2.778.582.318,67

Carinarnica Osijek 1.657.768.688,22

Carinarnica Rijeka 9.268.948.619,24

Carinarnica Zadar 546.525.616,89

Carinarnica Split 1.386.266.769,10

Carinarnica Ploče 224.283.915,16

UKUPNO 40.695.255.495,08

Ukupni godišnji prihod carinarnice iznosi 40.695.255.495,08kn. Temeljem usporednog prikaza ukupnog prihoda vidljivo je da je Carinarnica Zagreb u 2012. godini uspjela ostvariti značajniji prihod u iznosu od 24.832.879.567,80 kn što ujedno čini 61% prihoda u ukupnoj strukturi prihoda. Što se tiče ostalih carinarnica, carinarnica Rijeka realizirala je 9.268.948.619,24 kn prihoda ili 22,8%, Carinarnica Varaždin prihodovala je 2.778.582.318,67 kn ili 6%, Carinarnica Osijek ostvarila je 1.657.768.688,22 kn ili 4%, Carinarnica Split prikupila je 1.386.266.769,10 kn ili 3,4%, Carinarnica Zadar ostvarila je 546.525.616,89 kn ili 1,34%. Najmanji iznos prihoda zabilježila je Carinarnica Ploče u iznosu od 224.283.915,16 kn ili svega 0,5%.

Graf 13. Prikaz udjela godišnjeg prihoda po pojedinim CA tijekom 2012. godine.

CA Zagreb je zabilježila najveći udio prikupljenih prihoda i on čini 61% ukupnog prihoda. Manji udio prihoda ostvarila je CA Rijeka koja čini 23% ukupnog prihoda, dok je na trećem mjestu CA Varaždin sa svojih 7%. CA Osijek svoj udio u ukupnim prihodima zauzima sa 4% dok CA Split čine 3%. Najmanji udio prihoda su ostvarile CA Zadar i CA Ploče sa 1%.

20

Graf 14. Prikaz godišnjeg prihoda po pojedinim carinarnica u kunama u 2012. godini

Ovaj grafički prikaz predstavlja prikupljene iznose godišnjeg prihoda po pojedinim CA u 2012. godini u kunama. Nastavno na grafikon 13. podaci su identični osim što se ovim grafikonom pokušao predočiti iznos novčanih sredstava prikupljenih godišnjim poslovanjem Carinske uprave.

21

IV. TROŠARINE I POSEBNI POREZI U 2012. GODINI

Trošarine predstavljaju jedan od značajnijih prihoda po osnovi carine, te ih ujedno možemo definirati

kao porez na potrošnju određene grupe proizvoda na području Republike Hrvatske.

Trošarinski sustav u Republici Hrvatskoj kroz 2012. godinu, uređuje sustav oporezivanja slijedećih

trošarinskih proizvoda :

● alkohol i alkoholna pića (pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina,

međuproizvodi, te etilni alkohol)

● duhanski proizvodi (cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje)

● energenti i električna energija ( pogonsko gorivo, gorivo za grijanje i električna energija)

Posebni porezi predstavljaju porez kojim se oporezuje promet određenih proizvoda koji se nabavljaju ili

proizvode u inozemstvu i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere određenog proizvoda, kojeg plaćaju

proizvođači ili uvoznici, izuzev onih koji su temeljem carinskih propisa oslobođeni takvog plaćanja.

Kada govorimo i posebnim porezima možemo izdvojiti slijedeće vrste:

● posebni porezi na osobne automobile, motocikle, plovila i zrakoplove

● posebni porezi na bezalkoholna pića

● posebni porez na kavu

● posebni porez na luksuzne proizvode

Trošarinski obveznik je osoba koja ima obvezu plaćanja trošarine prilikom uvoza ili proizvodnje

trošarinskih proizvoda na pojedinom carinskom području. Registriranom trošarinskom obvezniku

omogućeno je primanje trošarinskih proizvoda iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja

trošarine, uz prethodno ispunjavanje propisanih uvjeta koji moraju biti ispunjeni. Na taj način se

omogućuje sustavno i učinkovito praćenje i evidencija izvođenja svih radnji s trošarinskim

proizvodima, ali i praćenje djelatnost trošarinskog obveznika koji je upisan u registar.

22

Tablica 14. Podaci o broju registriranih trošarinskih obveznika i obveznika posebnih poreza u 2012.godini

NAZIV BROJ REGISTRIRANIH OBVEZNIKA

1. TROŠARINE

Trošarina na energente 1.320

Trošarina na alkohol 14.510

Trošarina na duhan 6

Trošarina na pivo 28

UKUPNO TROŠARINE 15.863

2. POSEBNI POREZI

Poseban porez na bezalkoholna pića 185

Poseban porez na kavu 237

Poseban porez na automobile/ plovila 56

Poseban porez na luksuzne proizvode 670

UKUPNO POSEBNI POREZ 1.150

UKUPNO (1+2) 17.008

Tablica 14. prikazuje kako je temeljem trošarina i posebnih poreza broj registriranih obveznika iznosi

ukupno 17.008, od čega se 6,7% odnosilo na obveznike posebnog poreza, a 93,3% na trošarinske

obveznike.

Tablica 15. Pregled prijavljenih i uplaćenih iznosa trošarina i posebnih poreza u državni proračun u 2012.

NAZIV TROŠARINA I POSEBNIH POREZA PRIJAVLJENI IZNOS U 2012. (kn)

UPLAĆENI IZNOS U 2012. (kn)

1. TROŠARINE

Trošarina na energente 5.395.203.709,81 5.285.598.727,93

Trošarina na alkohol 158.951.243,04 111.659.325,52

Trošarina na duhan 4.684.264.090,86 2.347.482.144,10

Trošarina na pivo 736.576.502,15 582.460.642,68

UKUPNO TROŠARINE 10.866.181.916,31 8.327.194.539,44

2. POSEBNI POREZI

Poseban porez na bezalkoholna pića 122.291.378,25 94.485.961,52

Poseban porez na kavu 81.615.855,49 73.047.693,30

Poseban porez na automobile/ plovila 2.588.918,06 1.526.074,04

Poseban porez na luksuzne proizvode 27.103.334,39 21.838.151,26

UKUPNO POSEBNI POREZ 233.599.486,19 190.897.880,12

UKUPNO (1+2) 11.099.781.402,50 8.514.092.419,56

Prihodi od trošarina i posebnih poreza pripadaju državnom proračunu Republike Hrvatske. Tijekom

2012. godine po osnovi trošarina u državni proračun je uplaćeno 8.327.194.539,44 kn ili 97,8%

ukupnog prihoda, a što se tiče posebnih poreza uplaćeno je 190.897.880,12 ili 2,24%. U 2012. godini

prijavljeni iznos trošarina iznosi je 10.866.181.916,31 kn ili 97, 90%, a po osnovi posebnih poreza

prijavljeno je 233.599.486,19 kn ili 2,10%.

23

Graf 15. Prikaz udjela uplaćenih iznosa trošarina u 2012. godini

Trošarine na energente čine najveći dio uplaćenih trošarina tijekom 2012. godine i čine 64 % ukupnog prihoda.Trošarine na duhan sa 28% su druge po redu po udjelu prihodovanih sredstava u državni proračun.Trošarine na pivo sa svojih 7% i trošarine na alkohol sa svojih 1% zauzimaju najskromnije mjesto među uplaćenim iznosima novčanih sredstava po osnovi trošarina tijekom 2012. godine.

Graf 16. Prikaz udjela uplaćenih iznosa posebnih poreza u 2012. godini

Posebni porez na bezalkoholna pića čini najveći dio i predstavlja polovicu tj. 50% iznosa novčanih sredstva uplaćenih u državni proračun kroz 2012. godinu. Poseban porez na kavu uprihodio je 38% iznosa,dok posebni porez na luksuzne proizvode s 11% i poseban porez na automobile/plovila s 1% čine najmanji dio ukupnog prihoda.

24

IV. ANALIZA PODATAKA ZA CARINSKE POSTUPKE 4.1. Uvozni postupak

Tablica 16. Podaci o uvozu za 2012. godinu

UVOZNI POSTUPAK UKUPNO DOKUMENATA-UVOZNI

POSTUPAK

Puštanje robe u slobodan promet 640 951.552

Unutarnja proizvodnja, sustav povrata 645 13

Unutarnja proizvodnja, sustav odgode 650 35.577

Privremeni uvoz robe 655 2.846

Ponovni uvoz robe 660 10.213

Kontrolnik komercijalnih isprava - ulaz 690 99.370

Kontrolnik ambalaže - ulaz 691 6.695

UPCD VS 150 (Pošta) 150 51.094

Uvozne poštanske pošiljke bez JCD-a 356.560

Tablica 16. nam prikazuje ukupni broj dokumenata koji su obuhvaćeni uvoznim postupkom. Možemo

primijetiti da je najveći broj dokumenata obuhvaćen postupkom koji se odnosi na puštanje robe u

slobodan promet po kontrolniku 640, a iznosio je 951.522, dok je najmanji broj dokumenata obuhvaćen

postupkom unutarnje proizvodnje, sustavom povrata po kontrolniku 645 koji je iznosio 13.

Graf 17. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih uvoznim postupkom u 2012. godini

25

4.2. Izvozni postupak

Tablica 17. Podaci o izvozu za 2012. godinu

IZVOZNI POSTUPAK UKUPNO DOKUMENATA-IZVOZNI

POSTUPAK

Konačni izvoz 510 376.252

Vanjska proizvodnja 521 5.541

Privremeni izvoz robe 523 1.136

Ponovni izvoz robe 531 61.918

Kontrolnik komercijalnih isprava - izlaz 590 128.894

Kontrolnik ambalaže - izlaz 591 1.319

Izvozne poštanske pošiljke bez JCD-a 33.743

Carinska deklaracija CN23 (Pošta) 35.437

Postupkom konačnog izvoza obuhvaćeno je 376.252 dokumenata po kontrolniku 510 tijekom 2012.

godine. Najmanji broj dokumenata je zabilježen po kontrolniku 523 koji se odnosi na privremeni izvoz

robe s 1.136 dokumenata.

Graf 18. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih izvoznim postupkom u 2012. godini

26

4.3. Provozni postupak

Tablica 18. Podaci o provoznom postupku

PROVOZNI POSTUPCI UKUPNO DOKUMENATA-PROVOZNI

POSTUPAK

Kontrolnik završnih provoznih postupaka 400 880.334

Kontrolnik robe PIR 404 237

Kontrolnik početnih provoznih postupaka: 410 20.908

Kontrolnik početnih provoznih postupaka 420 709.463

- TIR 198.500

- ATA 21.719

- POŠTA 1.641

Kontrolnik otpremnih komercijalnih isprava 421 47

Kontrolnik robe PUR 424 838

Kontrolnik praznih vozila - izlaz 480 436.348

Kontrolnik autobusa - izlaz 481 183.199

Kontrolnik praznih vozila - ulaz 490 379.382

Kontrolnik autobusa - ulaz 491 203.705

NCTS 374.487

Kada promatramo tablicu 18. koja se odnosi na dokumente koji su obuhvaćeni provoznim postupkom možemo primijetiti da je temeljem kontrolnika 400 koji se odnosi na kontrolnik završnih provoznih postupaka obuhvaćen najveći broj i to od 880.334 dokumenta. Najmanji pak dio se odnosi na kontrolnik otpremnih komercijalnih isprava (421) i iznos 47.

Graf 19. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih provoznim postupkom u 2012. godini

27

4.4. Postupak skladištenja

Tablica 19. Podaci o skladištenju

SKLADIŠTENJE BROJ KONTROLA CARINSKIH SKLADIŠTA

Smještaj robe u carinsku zonu ili carinsko skladište

710 50.205

Broj carinskih skladišta u nadležnosti carinske ispostave

646

Broj kontrola carinskih skladišta 121

Najveći broj kontrola carinskog skladišta se odnosio na postupak smještaja robe u carinsku zonu ili carinsko skladište, kontrolnik 710, a iznosio je 50.205, dok broj carinskih skladišta u nadležnosti carinske ispostave iznosi 646, a broj obavljenih kontrola carinskih skladišta je bio 121. 4.5. Pojednostavljeni postupak

Tablica 20. Podaci o korisnicima pojednostavljenog postupka

POSTUPCI VEZANI UZ OVLAŠTENJA I POJEDNOSTAVLJENE POSTUPKE

BROJ KORISNIKA POJEDNOSTAVLJENIH POSTUPAKA

Broj ovlaštenika 481

Broj obavijesti 105.067

Broj kontrola 14.279

Broj ovlaštenika obuhvaćenih pojednostavljenim postupkom iznosio je 481, dok je broj kontrola korisnika pojednostavljenog postupka bio 14.279. 4.6. Povlašteni gospodarski subjekti

Broj važećih odobrenja

Ovlašteni primatelj 150 (131 + 19 zbirni)

Ovlašteni izvoznik 114

Ovlašteni pošiljatelj 17 (3+14 zbirni)

Tablica 21. Podaci o povlaštenim gospodarskim subjektima

Što se tiče povlaštenih gospodarskih subjekata temeljem tablice 21. možemo uočiti da je tijekom

20120.godine zabilježen najveći broj ovlaštenih primatelja i to njih 150, dok je ovlaštenih izvoznika bila

114, a ovlaštenih pošiljatelja ukupno 17.

28

4.7. Centralna služba za provozni postupak

Tablica 22. Podaci o radu centralne službe za provozni postupak u CA Zagreb u 2012. godini

UKUPNO

Zaprimljene otvorene potrage 1.200

Zaprimljene potražnice 903

Odgovorene potražnice 628

Nezavršene potrage 120

Završene potrage 1.080

Prijava o počinjenom prekršaju 44

Zahtjev za naplatu carinskog duga 44

Poništenie požurnice 223

Poslani TC 21 (provjere) 118

Primljeni TC 21 (provjere) 158

Kontrola u središnjem obračunskom mjestu željezničkog prijevoznika 2

Graf 20. Prikaz podataka centralne službe za provozni postupak tijekom 2012. godine

29

4.8. NCTS

CARINSKA UPRAVA OTPREMA ODREDIŠTE

UKUPNO 918.118 918.118

Tablica 23. Pregled ukupnog broja podataka kretanja pošiljki u NCTS-u u 2012.godini za Carinsku upravu

U nastavku teksta je dan pregled ukupnih podataka kretanja pošiljki po carinarnicama u NCTS-u

tijekom 2012 godine.

Tablica 24. Pregled ukupnih podataka kretanja pošiljki u NCTS-u po carinarnicama u 2012. godini

CARINARNICA OTPREMA ODREDIŠTE

CARINARNICA OSIJEK 233.631 317.509

CARINARNICA PLOČE 25.316 34.093

CARINARNICA RIJEKA 108.986 72.689

CARINARNICA SPLIT 20.732 40.595

CARINARNICA VARAŽDIN 135.147 84.655

CARINARNICA ZADAR 10.695 16.344

CARINARNICA ZAGREB 354.304 352.121

UKUPNO 918.118 918.118

Tablica 24. nam daje pregled ukupnog broja podataka kretanja pošiljki u NCTS-u tijekom 2012. godine iz čega je vidljivo da kada uzmemo u obzir mjesto otpreme carinarnica Zagreb je zabilježila najveći broj provoznih postupaka i to njih 354.304 , dok je što se tiče mjesta odredišta također carinarnica Zagreb evidentirala 352.121 provoznih postupaka.

30

V. CARINSKA TARIFA I CARINSKI LABORATORIJ Zakon o carinskoj tarifi propisuje način obračuna carine robe koja se uvozi, izvozi, unosi, iznos, šalje ili prima u carinsko područje Republike Hrvatske. Svrstavanje robe u određeni tarifni provodi je složen postupak koji zahtjeva poznavanje tehničkih karakteristika robe, te za koju svrhu je namijenjena. Krajnji cilj razvrstavanja robe po Carinskoj tarifi je utvrđivanje carinske stope koja će se točno primijeniti na određenu vrstu robe prilikom uvoza iste. Raspon osnovnih carinskih stopa u Carinskoj tarifi kreće se od 1 do 50%, što je ponekada vrlo diskutabilno jer previsoke carinske stope propisane na taj način znatno povećavaju troškove poslovanja pojedinih gospodarskih subjekata, a posljedično time i sveukupne troškove pojedinog gospodarstva. Bitno je još spomenuti da se carinske stope propisane u Carinskoj tarifi razlikuju po podrijetlu robe iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije s kojima je RH sklopila ugovore u kojima je ugrađeno načelo najpovlaštenije nacije ili iz zemalja koje to načelo primjenjuju na robu koja je podrijetlom iz RH. Na uvoz robe podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore o povlaštenom trgovinskom režimu naplaćuje se carina utvrđena tim ugovorima.

31

Tablica 25. Podaci o radu Sektora za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo robe

Međunarodna provjera vjerodostojnosti

dokumentacije po zamolnicama stranih

administracija

Provjera

dokaza o

podrijetlu i

obrada

zahtjeva

zaprimljenih

od

car.administr.

zemalja

ugovornica

Praćenje cijena putem raspoloživih izvora za određene vrste roba, te

davanje informacija carinarnicama

Izdavanje obvezujućih mišljenja o razvrstavanju robe u Carinsku tarifu i

podrijetlo robe

Izdavanja carinskih povlaštenja (stjecanje

statusa ovlaštenog izvoznika)

Davanje drugih mišljenja, tumačenja, uputa i

informacija iz djelokruga rada Službe

Izvršene provjere po

zamolnicama stranih

administr.

Provjere u stranim

administr. po zamolnicama carinarnica,

Odjela ili MUP-a

Davanje informacija o prosječnim cijenama raznih

roba na svjetskom tržištu na dnevnoj bazi

Iznos naplaćenih

uvoznih davanja Obvezujuća

mišljenja o razvrstavanju

robe u Carinsku

tarifu

Obvezujuća mišljenja o podrijetlu

robe

6 novih rješenja

36 dopuna postojećih

rješenja

Izdana mišljenja o utvrđivanju car.vrijed.

5.000

5.100.000

15

Odjel za

Car.vrijed.

Središnjeg

ureda

Regionalni

odjeli ST i OS

Izdana mišljenja iz područja car.tarife

(putem telefona i e-maila)

156 računa 211 računa 1.096 provjera 4.000 1.000 341 10 2.000

5.1. Carinski laboratorij

Tablica 26. Pregled rada Carinskog laboratorija

UKUPAN BROJ OBAVLJENIH ANALIZA ZA UZORKE UZETE U POSTUPKU

CARINJENJA

BROJ ZAVRŠENIH ANALIZA

BROJ ANALIZA U TIJEKU BROJ ANALIZA U NADZORU GORIVA

2.464 2. 263 201 702

32

VI. NADZOR 6.1. Inspekcijski nadzor i naknadne kontrole

Tablica 27. Pregled provjera po vrstama trošarinske robe

VRSTA TROŠARINSKE ROBE – BROJ KONTROLA

CARINARNICA

EN

ER

GE

NT

I

AU

TO

MO

BIL

I,

OS

TA

LA

MO

TO

RN

A

VO

ZIL

A,

PL

OV

ILA

LU

KS

UZ

NI

PR

OIZ

VO

DI

KA

VA

PIV

O

AL

KO

HO

LN

A

PIĆ

A

BE

ZA

LK

OH

OL

N

A P

IĆA

DU

HA

NS

KI

PR

OIZ

VO

DI

UK

UP

NO

OSIJEK - 9 - - - - - - 9

PLOČE 1 8 - - - - - - 9

RIJEKA 1 3 - - - - - - 4

SPLIT - 150 - - - - - - 150

VARAŽDIN - 5 - - - - - 1 6

ZADAR 13 45 6 - 42 - 11 117

ZAGERB 2 9 1 - 2 1 - - 15

UKUPNO 17 229 1 6 2 43 - 12 310

Prema prikupljenim podacima, tijekom 2012. godine, na carinskom području Republike Hrvatske obavljeno je ukupno 310 provjera trošarinske robe. Kada govorimo o kontroli trošarinske robe, najveći broj odnosi se na kontrolu 229 plovila i automobila ili čini 74% ukupnog broja kontrola, a najmanji udio odnosi se na provjeru 1 luksuznog proizvoda ili 0,32%.

33

Graf 21. Prikaz udjela provjera po vrstama trošarinske robe

Tablica 28. Pregled naknadnih kontrola po vrsti koje su obavljene u sjedištu obveznika

VRSTA INSPEKCIJSKOG NADZORA – BROJ KONTROLA

CARINARNICA

TR

OŠ

AR

INS

KA

RO

BA

CA

RIN

SK

A

VR

IJE

DN

OS

T

TA

RIF

NI B

RO

J

PO

DR

IJE

TL

O

UN

UT

AR

NJ

A

PR

OIZ

VO

DN

JA

PR

IVR

EM

EN

I U

VO

Z

CA

RIN

SK

O

SK

LA

DIŠ

TE

PO

JE

DN

OS

TA

VL

JE

NI

PO

ST

UP

CI

PR

OV

JE

RA

DO

KU

ME

NT

AC

IJE

OS

LO

BO

ĐE

NJ

A

OS

TA

LO

UK

UP

NO

OSIJEKA 82 32 2 4 12 1 2 - - 2 10 147

PLOČE 36 - - - - - 4 - - - 2 42

RIJEKA 63 6 3 27 3 1 - - - 8 111

SPLIT 91 5 - 18 7 - 2 - 4 - 9 136

VARAŽDIN 18 23 8 46 8 1 - - - - 19 123

ZADAR 79 12 6 6 4 1 5 - 1 1 12 127

ZAGREB 64 27 13 2 8 2 3 - 12 - 28 159

UKUPNO 433 105 32 103 42 5 17 - 17 3 88 845

34

Dan je prikaz broja naknadnih kontrola koje su obavljene u sjedištu poreznog obveznika, temeljem

Obavijesti o poreznom nadzoru. Dakle od ukupnog broja naknadnih kontrola (1727) 845 ili 43 % ih je

obavljeno temeljem Obavijesti o poreznom nadzoru i za njih je obavljen porezni nadzor u sjedištu

tvrtke.

Graf 22. Prikaz naknadnih kontrola koje su obavljene u sjedištu obveznika

Tablica 29. Pregled novoutvrđenih obveza po obavljenim provjerama i inspekcijskim nadzorima

CARINARNICA

BR

OJ

KO

NT

RO

LA

NOVOUTVRĐENI OBAČUNATI IZNOS u kn

PO

KR

EN

UT

I

PR

EK

RŠ

AJI

CA

RIN

A

TR

OŠ

AR

INA

PO

SE

BN

I

PO

RE

ZI

PD

V

KA

MA

TE

UK

UP

NO

OSIJEK 213 221.210,63 1.522.098,81 1.945.449,08 1.309,200,11 4.997.958,63 41

PLOČE 123 218.989.40 1.062.069,54 1.599.420,14 41.502,63 2.921.981,71 21

RIJEKA 182 660.018,06 1.812.787,78 1.370.182,98 1.158.907,29 5.001.896,11 30

SPLIT 307 575.043,53 4.297.528,06 8.161.388,52 3.581.425,28 16.615.385,39 40

VARAŽDIN 189 505.917,98 4.368.489,45 6.730.833,50 4.981.476,21 16.586.717,14 186

ZADAR 274 616.386,57 4.263.025,98 2.688.132,65 2.233.786,93 9.801.332,13 34

ZAGREB 439 1.662.744,50 5.612.356,74 9.437.269,92 4.335.013,46 21.047.384,62 59

U K U P N O 1.727 4.460.310,67 22.938.356,36 31.932.676,79 17.641.311,91 76.972.655,73 411

35

Tablica 29. prikazuje novoutvrđene obveza po obavljenim provjerama i inspekcijskim nadzorima za sve carinarnice, kao i pregled pokrenutih prekršajnih postupaka. Rezultat obavljenih nadzora je naknadni obračun carinskog duga u iznosu od 76.972.655,73 kn od čega na carinu otpada 4.460.310,67 ili 6 %, 22.938.356,36 kn na trošarinu i poseban porez ili 29 %, kn 31.932.676,79 na PDV ili 41 % i 17.641.311,91 kn na kamate ili 24 %. Naplaćeno je 2.774.449,80kn. U 411 slučaja ili 24 % pokrenut je i prekršajni postupak.

Graf 23. Struktura obračunatog carinskog duga

Tablica 30. Pregled naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama

CARINARNICA

NOVOUTVRĐENI IZNOS U KN – NAPLAĆENO

CA

RIN

A

TR

OŠ

AR

INA

PO

SE

BN

I

PO

RE

Z

PD

V

KA

MA

TE

UK

UP

NO

OSIJEK 9.485,04 64.780,52 27.291,41 2.775,36 104.332,33

PLOČE - - 454,98 - 454,98

RIJEKA 527.019,23 169.154,50 555.691,58 269.799,25 1.521.664,56

SPLIT 10.094,40 605.057,11 27.513,06 62.073,19 704.737,76

VARAŽDIN 29.442,14 5.060,70 206.967,48 29.409,14 270.879,46

ZADAR - - - - -

ZAGREB 41.888,46 113.832,13 9.502,45 7.157,67 172.380,71

U K U P N O 617.929,27 957.884,96 827.420,96 371.214,61 2.774.449,80 Razlika između obračunatih i naplaćenih obveza po obavljenim naknadnim kontrolama proizlazi iz

razloga što su u nekim slučajevima postupanja po istima još uvijek u tijeku.

36

Graf 24. Prikaz naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama u 2012. godini u kn

Možemo zaključiti da temeljem obavljenih kontrola na carinskom području RH tijekom 2012. godine najveći udio zauzimaju trošarine i posebni porezi i to u iznosu od 957.884,96 kn što čini 34,5% ukupno provedenih kontrola. Osim trošarina i posebnih poreza značajno mjesto također zauzimaju carine u to u iznosu od 617.929,27 kn ili 22,3% i 827.420,96 kn pdv-a tj. 29%. Najmanji udio otpada na kamate koje čine 13,4% ili 371.214,61 kn.

37

VII. ISTRAGE

7.1. Prekršaji

Tablica 31. Podaci o počinjenim prekršajima u 2012.godini

NAZIV PREKRŠAJA

ZAPRIMLJENE PRIJAVE O

POČINJENOM PREKRŠAJU

RJEŠENI PREDMETI

NERJEŠENI PREDMETI

IZNOSI NOVČANIH

KAZNI

Prekršaji po Carinskom zakonu 3.346 4.201 1.437 7.820.100,00

Prekršaji po Zakonu o carinskoj službi 36 18 31 53.400,00

Prekršaji po Zakonu o posebnim porezima 138 96 110 697.350,00

Prekršaji po Zakonu o trošarinama 1.798 1.292 603 6.357.550,00

Prekršaji po osnovi ostalih Zakona 3.971 3 4 79.800,00

UKUPNO 5.322 5.610 2.185 14.252.950,00

Kada uzmemo u obzir počinjene prekršaje tijekom 2012. godine, iz tablice 31. je vidljivo da prekršaji po

Carinskom zakonu zauzimaju najveći broj zaprimljenih prijava o počinjenom prekršaju ili 62.9%, dok

najmanji udio otpada na 36 zaprimljenih prijava o prekršaju po Zakonu o carinskoj službi ili 0.67%.

Najznačajniji iznos novčanih kazni također se odnosi na počinjene prekršaje temeljem Carinskog

zakona i to 7.820.100,00 kn ili 54,9 %. U 2011. broj podnesenih prijava temeljem carinskog

zakonodavstva bio je 7.079.

Ukupan broj podnesenih prekršajnih prijava iznosio je 6.581, dok je u istom razdoblju u 2011. godini

podneseno ukupno 7.115 prekršajnih prijava.

6.357.550,00 kn ili 44,61% je iznos novčanih kazni temeljem prekršaja po Zakonu o trošarinama koji je

po svome udjelu, drugi ali ne manje važan.

38

Graf 25. Prikaz udjela počinjenih prekršaja tijekom 2012. godine

Što se tiče počinjenih prekršaja tijekom 2012. godine možemo zaključiti da najmanji udio pripada Prekršajima po osnovi Zakona o carinskoj službi i Zakona o posebnim porezima. Prekršaji temeljem Zakona o trošarinama zauzimaju 10% u ukupnoj strukturi, dok najveći udio otpada na Prekršaje po osnovi Carinskog zakona s 36% i ostalih Zakona 43%.

Tablica 32. Podaci o naplaćenim davanjima po obavljenim kontrolama u kn u 2012. godini

CARINARNICA

NOVOUTVRĐENI IZNOS u kn – NAPLAĆENO

CA

RIN

A

TR

OŠ

AR

IN

A

PO

SE

BN

I

PO

RE

Z

PD

V

KA

MA

TE

UK

UP

NO

OSIJEK 9.485,04 64.780,52 27.291,41 2.775,36 104.332,33

PLOČE - - 454,98 - 454,98

RIJEKA 527.019,23 169.154,50 555.691,58 269.799,25 1.521.664,56

SPLIT 10.094,40 605.057,11 27.513,06 62.073,19 704.737,76

VARAŽDIN 29.442,14 5.060,70 206.967,48 29.409,14 270.879,46

ZADAR - - - - -

ZAGREB 41.888,46 113.832,13 9.502,45 7.157,67 172.380,71

U K U P N O 617.929,27 957.884,96 827.420,96 371.214,61 2.774.449,80

39

Graf 26. Prikaz naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama u kn tijekom 2012.godine

Ovaj grafički prikaz nam predočuje da je CA Rijeka uspješno naplatila najveći dio davanja u iznosu od 1.521.664,56 kn po obavljenim kontrolama u čijoj strukturi najveći dio zauzimaju carine sa 527.019,23 kn ili 34,63%, i pdv sa svojih 63,51% ili 555.691,58kn. Manji dio u ukupnoj strukturi naplaćenih davanja odlazi na kamate u iznosu od 269.799,25 kn ili 17,73%, dok trošarine i posebni porezi sa svojih 169.154,54 kn čine 11,12%. Značajan iznos naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama temeljem trošarina i posebnih poreza zabilježila je CA ST i to u iznosu od 605.057,11 koje iznose 85,86% ukupnog prihoda carinarnice. Manji dio činili su naplaćena davanja po osnovi kamata 8,81% ili 62.073,19kn, te PDV u iznosu od 27.513,06 kn ili 3,90%. CA Zagreb i CA Osijek zabilježile su najveći iznos prikupljenih davanja po obavljenim kontrolama temeljem trošarina i posebnih poreza. CA Zagreb je prikupila 113.832,13 kn, a CA Osijek je prikupila po tome pitanju 64.780,52kn. CA Ploče i CA Zadar su prikupile najmanji udio naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama što je vidljivo i na samome grafičkom prikazu.

40

7.2. Kaznene prijave

Tablica 33. Podaci o podnijetim kaznenim prijavama po carinarnicama za 2012. godinu

CARINARNICA BROJ KAZNENIH PRIJAVA PROCJENA NASTALE ŠTETE

OSIJEK 27 593.997,79 kn

PLOČE 6 88.168,74 kn

RIJEKA 3 234.150,00 kn

SPLIT 4 122.516,02 kn

VARAŽDIN 2 22.230,00 kn

ZADAR - 0,00 kn

ZAGREB 23 140.756,06 kn

UKUPNO 65 1.201.818,61 kn

Temeljem tablice 33. i grafa 27. možemo primijetiti da je CA Osijek zabilježila najveći udio podnijetih kaznenih prijava kojih je bilo 27 koje u ukupnoj strukturi čine 42%. CA Zagreb također uspješno prati povećani broj kaznenih prijava kojih je bilo 23 koja bilježi 35% ukupnog broja kaznenih prijava. Ostale carinarnice su ostvarile znatno manji broj zaprimljenih kaznenih prijava u odnosu na prethodne dvije.

Graf 27. Prikaz podnijetih kaznenih prijava po carinarnicama za 2012. godinu

41

ČLANAK KAZNENOG ZAKONA BROJ

KAZNENIH PRIJAVA

PROCJENA NASTALE ŠTETE

298. – IZBJEGAVANJE CARINSKOG NADZORA 35 784.417,49 kn

311. – KRIVOTVORENJE ISPRAVE 1 9.149,52 kn 276. – KRIVOTVORENJE 1 600,00 kn

297. – NEDOZVOLJENA TRGOVINA 23 169.958,27 kn 345. – PRONEVJERA 1 3.543,33 kn 285. – POVREDA PRAVA INDUSTRIJSKOG

VLASNIŠTVA I NEOVLAŠTENA UPORABA TUĐE TVRTKE

3 234.150,00 kn

335. – NEDOZVOLJENO POSJEDOVANJE ORUŽJA I EKPLOZIVNIH TVARI

1 0,00 kn

UKUPNO 65 1.201.818,61 kn

Tablica 34. Podaci o podnijetim kaznenim prijavama po kaznenim djelima u 2012. godini

Ova dva grafička prikaza upućuju na to da se najveći broj podnijetih kaznenih prijava temelji na

postupcima izbjegavanja carinskog nadzora kojih je bilo 35, dok je u 2011. godini za isto djelo

podneseno 44 kaznene prijave. 23 kaznene prijave podnesen su po osnovi nedozvoljene trgovine .

Ostale kaznene prijave poput krivotvorenja isprava (1), pronevjera (1), nedozvoljenog posjedovanja

oružja i eksplozivnih tvari (1), te povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštene uporabe tuđe

tvrtke (3) zauzimaju jako mali broj u odnosu na prethodne dvije kategorije.

Graf 28. Prikaz broja podnijetih kaznenih prijava po kaznenim djelima u 2012. godini

42

Tablica 35. Statistički podaci o postupcima suzbijanja krijumčarenja STATISTIČKI PODACI POSTUPKA SUZBIJANJA KRIJUMČARENJA

TIJEKOM 2012. GODINE VRSTA ROBE OSIJEK PLOČE RIJEKA SPLIT VARAŽDIN ZADAR ZAGREB UKUPNO

CIGARETE (Kom) 2.570.280 787.510 14.920

107.500 10.000 7.200 585.030 4.081.240

DUHAN (Kg) 328,82 155,67 12,33 49,96 1.011,59 - 689,22 2.247,59

PREKOGR. PROMET UGROŽ. VRSTAMA DIVLJIH BILJAKA I ŽIVOTINJA -CITES

11 15 6 2 - - 10 44

PREKOGR.PROMET OTPADOM (br.slučajeva) 2 - - - - - - 2

IZNOS GOTOVINE (Eur) 117.090,90 19.700,00 116.622,64 - 13.935,48 - 563.360,99 830.710,01

ORUŽJE I STRELJIVO (prvih 9 mj.-br.slučajeve)

15 - - - - - 3 18

PREKOGRANIČNI PROMET KULTURNIM DOBRIMA (br.slučajeva)

- 1 - - - - 1

ILEGALNI PRELAZAK PREKO DRŽAVNE GRANICE

(br.slučajeva)

32 4 1 - - - 12 49

ALKOHOL I ALKOH. PIĆA (Litre) 3.548,41 2.434,21 1.587,77 1.784,59 1.470,23 448,97 1.731,78 13.005,96

VINO (litre) 162,75 263,50 17,25 140,00 27,85 70,00 729,50 1.410,85

8585 SVJEŽE MESO (Kg) 904,55 1.324,08 4,10 530,32 0,00 106,00 308,30 3.177,35

SUHO MESO (Kg) 639,57 846,41 0,00 917,31 0,00 133,77 133,21 2.670,27

CEMT dozvole 10.547 3.113 3.945 2.698 4.899 692 14.095 39.989

DROGE

HEROIN

(g)

MARIHUANA

(g) HAŠIŠ (g) INDIJSKA KONOPLJA

sjeme (g) AMFETAMIN,

SINTETIČKE DROGE (g)

MICELIJ-

GLJIVE (g)

LIJEKOVI KOJI SADRŽE NARKOTIKE (Kom)

OSTALO (kom)

24.819,00 597.732,30 21.257,85 237,00 90,40 333,90 10.594 8.896

43

PROVJERE NAMJENSKE UPORABE ENERGENATA OD 1. 1. DO 31. 12. 2012. GODINE

BROJ KONTROLIRANIH

SPREMNIKA

BROJ POKRENUTIH

PREKRŠAJA UKUPNO

OBRAČUNATO

NAKNADNO

UTVRĐENOG DUGA

NEPRAVILNOSTI PO VRSTAMA PRIJEVOZNIH

SREDSTAVA

CI1 OMJ2 UKUPNO3 CI OMJ UKUPNO OSOBNA

VOZILA

TERETNA

VOZILA PLOVILA

OSTALA / RADNI

STROJEVI

OSIJEK 8.267 1.881 10.148 76 136 212 2.799.635,00 179 29 - 4

PLOČE 5.633 549 6.182 13 11 24 419.225,00 16 7 1 -

RIJEKA 7.758 899 8.657 2 77 79 927.165,00 33 25 - 21

SPLIT 6.635 716 7.351 11 45 56 793.850,00 25 14 1 16

VARAŽDIN 2.872 4.319 7.191 5 284 289 3.366.561,00 200 44 - 45

ZADAR 264 721 985 1 15 16 408.975,00 4 9 2 1

ZAGREB 1.781 3.624 5.405 9 368 377 4.621.927,00 262 74 - 41

UKUPNO 33.210 12.709 45.919 117 936 1.053 13.337.338,00 719 202 4 128

Tablica 36. Podaci o provedenim provjerama namjenske uporabe pogonskog goriva po carinarnicama u 2012. godini

CI1 – Carinska ispostava

OMI1 – Odjeli za mobilne jedinice

UKUPNO1 – CI + OMJ

Pojačani nadzor nenamjenske uporabe energenata u 2012. godini provodio se na cjelokupnom carinskom području Repub like Hrvatske, i to na carinskim ispostavama (robnim, graničnim), parkiralištima, mjestima zaustavljanja i prometnim pravcima, benzinskim postajama. Izuzimani su uzorci pogonskog goriva iz radnih strojeva, vozila hrvatskih registarskih oznaka, te je kontrolirana evidencija o kupcima lož ulja EL i LS i eurodizel - dizelskog goriva obojanog plavom bojom, kakvu propisuje Zakon o trošarinama. U navedenom razdoblju obavljena je kontrola pogonskog goriva u 45.919 spremnika. Pri tome su nepravilnosti u vezi nenamjenskog korištenja pogonskog goriva utvrđene u 1.053 slučaja (2,3%). Obračunato je naknadno utvrđenog duga u iznosu od 13.337.338,00 kuna na ime trošarina na energente. U strukturi nepravilnosti po vrstama pr ijevoznih sredstava najviše su zastupljena osobna vozila (68 %), zatim teretna vozila (19 %) a ostala vozila, odnosno plovila te radni strojevi čine (13 %).

44

VII. ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI

Pregled zakonskih i podzakonskih akata koje je Carinska uprava predložila i donijela tijekom 2012.godine dani su u slijedećem tabličnom prikazu.

Sektor za trošarine i posebne poreze Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na

osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 78/12)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

trošarinama (NN 111/12)

Zakon o prestanku važenja Zakona o

posebnom porezu na luksuzne proizvode

(NN 143/12)

Zakon o izmjenama Zakona o

biogorivima za prijevoz

(NN 144/12)

Zakon o izmjenama Zakona o tržištu nafte

i naftnih derivata (NN 144/12)

Pravilnici

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom

za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 134/12)

Pravilnik o kretanju trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine uz primjenu elektroničkog trošarinskog dokumenta

(NN 138/12)

Uredbe

Uredba o visini trošarine

na motorni benzin i

plinsko ulje (NN 75/12)

Uredba o izmjeni uredbe o visini

trošarine na motorni benzin i plinsko ulje

(NN 76/12)

Uredba o visini trošarine na

motorni benzin i plinsko ulje (NN 92/12)

Ispravak Uredbe o

visini trošarine na

motorni benzin i

plinsko ulje (NN 92/12)

Uredba o visini trošarine na

cigarete i sitno rezani duhan (NN 131/12)

Uredbom o visini trošarine na

motorne benzine, plinsko ulje i

kerozin za pogon (NN 137/12)

Uredbom o dopuni Uredbe o visini

trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i

kerozin za pogon (NN 144/13)

Sektor za carinski sustav i procedure

Zakon o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom

postupku (NN-MU 4/12)

Zakon o potvrđivanju Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u trgovini robom (JCD

Konvencija)

(NN-MU 4/12)

Zakon o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku

suradnju (NN-MU 10/2012)

Sektor za međunarodnu suradnju

Zakon o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju (NN-MU 10/2012)

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne i organizacijske poslove

45

Zakoni

Zakon o izmjenama zakona o carinskoj službi (NN 34/12)

Pravilnici

Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva financija i

sistematizacija radnih mjesta u Carinskoj upravi

Pravilnik o izmjenama pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija i sistematizacija

radnih mjesta u Carinskoj upravi

Pravilnik o izmjenama pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija i sistematizacija

radnih mjesta u Carinskoj upravi

Uredbe

Uredbu o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva financija (NN

32/12)

Uredbu o radnim mjestima ovlaštenih carinskih

službenika kojima se staž osiguranja

računa u povećanom

trajanju (NN 43/12)

Uredbu o vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta,

dodatku na uvjete rada, te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu za službenike

Carinske uprave (NN 65/12)

Uredbu o izmjenama i

dopunama uredbe o unutarnjem

ustrojstvu Ministarstva

financija (NN 67/12)

Uredbu o područjima na kojima djeluju

carinarnice Ministarstva

financija Carinske uprave (NN 67/12)

Uredbu o izmjenama i

dopunama Uredbe o unutarnjem

ustrojstvu Ministarstva financija (NN

124/12)

Odluke Odluka o

početku rada Carinarnice I Zagreb (NN

69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice I Rijeka (NN 69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice

I Osijek (NN 69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice I Split (NN 69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice I Ploče (NN 69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice I Zadar (NN 69/12)

Odluka o početku rada Carinarnice I

Varaždin (NN 69/12)

Tablica 43. Pregled zakonodavnih aktivnosti Carinske uprave tijekom 2012. godine

46

VIII. Odnosi s javnošću

Broj upita fizičkih i pravnih osoba 760

Ostvarivanje prava na pristup informaciji od 01. 07. do 31. 12. 2012.

Broj zaprimljenih zahtjeva 4

Broj riješenih zahtjeva 4

Broj ustupljenih zahtjeva 1

Broj odbijenih zahtjeva 2

Broj odbijenih zahtjeva s razlozima odbijanja 2

Riješeni, prihvaćeni, ustupljeni, odbijeni zahtjevi putem (pošta, fax, mail)

4

Telefonski upiti fizičkih i pravnih osoba (prosjek/dnevno) 2-3 upita

Otvoreni i riješeni predmeti 01.06.2012.-31.12.2012.

Upiti novinara 9

Upiti fizičkih osoba 9

Upiti pravnih osoba 8

Suglasnost sa sudjelovanje na seminarima 1

Tablica 44. Podaci ostvarenih prava na pristup informacijama u 2012. Godini Navedeni podaci sastavni su dio posebnog službenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama vođenog u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Sektoru za zajedničke poslove Središnjeg ureda – Ured ravnatelja.

IX. Operativno-komunikacijski centar Carinske uprave (OKC) Poslovi Operativnog dežurstva obuhvaćaju poslove poput izrada biltena, zaprimanja izvješća o prometu sumnjivih pošiljki (nafta i naftni derivati,duhan i duhanski proizvodi), praćenje prometa preko graničnih prijelaza stranih vojnih vozila i robe za NATO, zaprimanje anonimnih dojava, evidencija kretanja carinskih plovila, podrška službama unutar CURH-a, davanje informacija građanima, izvješćivanje o značajnim zapljenama robe i provjera duga uvoznika koji koriste kvote kroz informacijski sustav Porezne uprave. U nastavku teksta, dan je kratki tabelarni prikaz zaprimljenih i obrađenih predmeta OKC-a u periodu od 01.01.-31.12.2012. godine.

. Tablica 45. Poslovi OKC-a Carinske uprave u 2012. godini

NAZIV ZAPRIMLJENIH I OBRAĐENH PREDMETA UKUPNO

Telefonski pozivI građana 50

Provjera duga uvoznika koji koriste kvote kroz informacijski sustav Porezne uprave

4.527

Evidencija o isplovljavanju i uplovljavanju carinskih plovila 79

Anonimne dojave građana 34

Obavijesti o privremenom zadržavanju stranih državljana 47

Objavljeni Bilteni (temeljem zaprimljenih obrazaca DICU od strane carinskih ispostava i mobilnih jedinica)

366

Izvješća o prometu sumnjivih pošiljki 29.567

Izvješća o kretanju pošiljki duhanskih proizvoda 1.083

Nesmetani prolaz vojnih vozila preko graničnih prijelaza 779

Izvješća „Najava obrasca C“ koji se koristi za promet komercijalne robe za potrebe SFOR-a

250

47

X. Help desk Osnovna zadaća Help deska je pomoć svim korisnicima provoznog postupka,kako carinskim

službenicima,tako i svim ostalim sudionicima u provoznom postupku (otpremništva,prijevoznici i

gospodarstvenici). Ulaskom RH u Konvenciju o zajedničkom provoznom postupku (EU+EFTA)

01.07.2012.godine proširuje se uloga i zadaće Help deska.

NAZIV ZAPRIMLJENIH I OBRAĐENH PREDMETA UKUPNO

Broj obrađenih „Incidenata“ u periodu od 01.01.-30.06.2012. 391

Broj obrađenih „Incidenata“ u periodu od 01.07..-31.12.2012. 361

Broj obrađenih funkcionalnih (IE906) i tehničkih (IE907) grešaka:

NTA.HR - Primatelj NTA.HR-Pošiljatelj NTA.HR-Primatelj NZA.HR-Pošiljatelj

212 (IE906) 387 (IE906) 6(IE907) 7(IE907)

Sudjelovanje na telefonskim konferencijama s ITSM-om 4

Broj kreiranih „Incidenata“ prema ITMS-u (R010,R011,C016,C547, R325,TR0215,TR0216)

6

Broj zahtjeva za početak provođenja rezervnog postupka u NCTS-u 13

Broj zaprimljenih e-mailova 30

Broj zaprimljenih telefonskih poziva 30

Tablica 46. Poslovi Help desk-a Carinske uprave u 2012. godini

48

XI. MEĐUNARODNA SURADNJA

Tijekom 2012. godine u okviru Sektora za europske poslove i međunarodnu suradnju provedene su

Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije, koordinaciju i nadzor provedbe projekata kao i

pripremu i provedbu natječajne i procedure ugovaranja za projekte pretpristupne pomoći Europske

unije:

NAZIV PROJEKTA

IPA 2007 Razvoj carinskog laboratorija – twinning i nabava opreme

IPA 2007 Nabava opreme za mobilne jedinice za suzbijanje krijumčarenja

IPA 2009 FPP RAC Usklađivanje carinskog sustava analize rizika sa standardima i najboljom praksom

Europske unije

IPA 2010 Integrirano upravljanje granicama

IPA 2011 Usklađivanje sustava naknadnih kontrola sa standardima i najboljom praksom EU

IPA 2012 Nabava IT opreme za Carinsku upravu

Tablica 48. Popis koordinacije pripreme i provedbe projekata u 2012. godini

Osim prethodno navedenih projekata važno je izdvojiti administrativno upravljanje provedbom

programa CUSTOMS 2013 i FISCALIS 2013.

CUSTOMS FISCALIS BROJ

ODRŽANIH RADIONICA/SEMINARA

BROJ SUDIONIKA

RADNE POSJETE BROJ ODRŽANIH

RADIONICA/SEMINARA

BROJ SUDIONIKA

RADNE POSJETE ODLAZNE DOLAZNE

54 91 20 4 3 7 2

Tablica 49. Podaci obuhvaćeni programom CUSTOMS i FISCALIS

49