Upload
ceker-magazin
View
236
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Zavirite u CEKER prepun raznolikih tema koje se svaka na svoj način, baš kao puzzle, uklapaju u jedinstvenu Turističku slagalicu Hrvatske.
Citation preview
turi
stič
ka
slag
alic
a H
rvat
ske
kolovoz 2014. br.3
Ceker pun različitih sitnica koje nas čine sretnima
Besplatni
online
magazin
Još prije no se u medijima raširila
priča o Hrvatskoj 365, mi smo
razgovarajući o temi ovog broja,
onako ležerno, uz kavu, zaključile
da je super u sredini ljeta pričati
o turizmu, ali da je zapravo
najljepše ispričati priče koje
turističku ponudu ove naše zemle,
čine zanimljivom i privlačnom
tijekom cijele godine, a ne samo
ljeti.
Krenule smo tako tražiti priče i
tijekom te potrage smo naišle
na puno raznolikih tema koje
se svaka na svoj način, baš kao
puzzle, uklapaju u jedinstvenu
Turističku slagalicu Hrvatske.
Što je to na na ovoj živopisnoj slici
koju smo složile, otkrit ćete samo
ako zavirite na slijedeće stranice.
Nadamo se da ćete uživati
jednako koliko smo i mi dok smo
ih slagali.
Velik pozdrav od nas, Vaše urednice Biba i Tanja
za početak
...
...posjeti 4Pješačke ture po Kornatima 6Neistražena ljepota Vranskog jezera 12Slavonija kroz objektiv fotografa 16Mirisi kestena 22
... kušaj 28Mali plac na tavanu 30Pekarski Glasnik - Sajmovi
...upoznaj i doživi 40Mirisni suvenir 42Papirnate priče 48-Kutijice za sreću 49-Čarobni svijet origami suvenira 50
Damir Medvešek 54DORF 64
sadržaj
Krenimo redom kroz pitanja i odgovore koji su se nizali u zanimljiv razgovor. Gledajući Vaše djelo, možemo vidjeti da niste jednostran umjetnik. Osim što ste slikar, Vi ste i scenograf, kazališni slikar, modni dizajner, glazbenik. Nameće se pitanje: Zašto umjetnost kao životni poziv? Pa logično je. Umjetnost je postojala od kad postojimo na Zemlji, pa i prije toga. Cijela priroda se može smatrati umjetnošću. Trenutak u kojem je čovjek počeo bilježiti događaje, oblikovati prirodu, tek je početak onog nama znanog, današnjeg poimanja umjetnosti. Govorim o govoru, znakovima kojima se taj govor pokušao zabilježiti,
16 30 49 54
posjeti...
posjeti...
6 CEKER magazin | kolovoz 20144 CEKER magazin | lipanj 2014
Pješačke ture po Kornatima
tekst: CEKER; foto: by Škver Tours
Sigurno ste svi vi nebrojeno puta čuli za Kornate. Ponešto od toga ste zapamtili, ponešto vidjeli i doživjeli, ali vjerujemo da malo vas
zna kako kornati nisu samo 140 nenaseljenih otoka koje promatrate ploveći u turističkim brodovima. Kornati nisu samo kupanje u
nekoj skrivenoj uvali u kojoj se osjećate kao da je vrijeme stalo. Oni su neistražena ljepota kamena iz kojeg raste mirisno bilje. Strmi
usponi. Prekrasni vidikovci. Povijest.
7 5
Škvertours travel agency Kornatska 2, Biograd n/m Tel. 023/384 457 [email protected] http://www.skver-tours.com
Kad nogom stanete na neki od otoka iz kornatskog arhipelaga, ako u sebi imate i malo avanturističkog duha, noga sama krene putevima, prtenim stazama, makijom, a zvuk zrikavaca kao da opisuje kuda trebate koračati da stignete tamo kud ste krenuli a da to niste ni znali. Svakim korakom u vama se budi robinzon a ushit zbog viđenog ostavlja trajne slike u vašim osjetima. Priča koju smo počeli na ovaj način, zapravo je priča o mladom timu ljudi koji su živjeli uz ove otoke promatrajući ih upravo na ovakav, drugačiji način. Odrastajući i uključujući se u poslovne obrasce svoga kraja, shvatili su da gostima koji dolaze, mogu pružiti nešto drugačije no što se nudilo do sada. Upravo iz tog razloga, ŠkverTours travel agency već
6 CEKER magazin | lipanj 2014
nekoliko godina organizira fantastične pješačke ture po Kornatima. Osmišljene su na način da i najzahtjevnije pustolove ne ostave ravnodušnima.
Trajanje ture može biti od 2-5 dana. Osim pješačenja koje predvodi iskusan vodič, u aranžmanu je osigurana dalmatinska marenda na brodu, dolazak do uvale Kravljačica iz koje se penje na najviši vrh Kornata - Metlinu (237m). Od tuda se planinari po otoku do Magazinovih škrila. To je svojevrstan fenomen otočja. Radi se o vapnenačkom platou površine od cca 9000m2, koji je uslijed nekog potresa “kliznuo”. Nitko sa sigurnošću ne može reči kad se to dogodilo, ali je prizor koji se ugleda kad se dođe tamo, monumentalan i vrijedan pješačenja. Slijedeća destinacija do koje se pješači je spomen područje Križa. Mjesta stradanja vatrogasaca na kojem su starinskom tehnikom suhozida izgrađeni veliki križevi kao trajni svjedok i spomen na tragični događaj. Po obilasku Križa, spušta se do uvale Šipnata.
8
9 7
Kliknite i virtualno zapješačite s nama
10 CEKER magazin | kolovoz 20148 CEKER magazin | lipanj 2014
Za grupe koje žele nešto manje zahtjevnu turu, postoji mogućnost da se nakon penjanja na Metlinu, grupa pješice spušta do Kravljačice te se brodom prevozi do uvale Šipnata od kud se penje do spomen područje Križa i nazad. Tijekom vožnje brodom od Kravljačice do Šipnata, prolazi se pokraj kule Tureta (vojne kule iz 6. st.) i zavjetne crkvice Gospe od Tarca.
Vjerujemo, prilično umornima, ručavanje na brodu svakako će goditi. Nakon toga, grupe koje će sutradan nastaviti pješačenje po Dugom otoku ili Pašmanu, ostaju spavati u robinzonskim kućicama i na brodu, ili se vraćaju na spavanje u Biograd od kud sutradan ponovno kreću.
9
Programi ostalih planinarenja:
DUGI OTOK
- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dolazak u uvalu Telašćica oko 10:30h, te početak
pješačenja prema Salima.- prijevoz autobusom do podnožja Orljaka- penjanje na Orljak (301m), jedan u nizu razglednih vrhova,
s kojeg se pruža vidik prema otocima Ravi i Ižu, te nizu manjih otoka arhipelaga. S druge strane pogled se prostire prema otovrenom moru.
- posjet Strašnoj peći (70m), spilji koju je posjetio i dao urediti sam austrougarski car Franjo Josip. Mirnoća i sklad otočnog krajolika u simbiozi s plavetnilom mora, te uzbudljiva i zastrašujuća ljepota spilje, pružaju nezaboravan doživljaj.
- povratak u 17:00h, te ručak na brodu
OTOK PAŠMAN
- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dalmatinska marenda na brodu- dolazak na otok Pašman, te početak pješačenja
(cca 5h), sjeveroistočnom i jugozapadnom stranom otoka s kojih se pruža panoramski pogled na cijeli Pašmanski kanal. Južna strana otoka obiluje netaknutom prirodom, brojnim uvalama, modrim morem, starim ribarskim kućama i to sve s pogledom na Kornate. Idealna oaza za robinzonski turizam, a u poslijednje vrijeme popularan i po škrapingu.
- ručak u jednoj od konoba na otoku- povratak u 17:00 h
VRANA
- polazak u 8:00 h iz Biograda na Moru- dolazak u park prirode Vransko jezero, gotovo netaknuto
močvarno i prirodno stanište ptica vodarica, te mnogobrojnih vrsta riba. Područje osebujne specifičnosti i bioraznolikosti.
- posjet najzapadnijem postojećem turskom spomeniku u Europi “Maškovića hanu” (Vrana) iz 9. st., te “Pećinama”, najpoznatijem arheološkom nalazištu, na kojem se među brojnim antičkim nalazištima nalazi i akvadukt koji je snabdjevao vodom od Vrane do Zadra, te sve usputne Ville rustice.
- ručak na jednom od seoskih imanja- povratak u 18.00 h
11
10 CEKER magazin | lipanj 2014
Neistražena ljepota Vranskog jezera
tekst: CEKER; foto: by Škver Tours
Postoje razne, predivne, destinacije koje su zbog svoje bioraznolikosti zaštičene i rado viđene od strane posjetitelja. Neke od tih destinacija u sebi spajaju
naizgled nespojive suprotnosti, čineći doživljaj boravka u njima još potpunijim i nezaboravnijim.
12 CEKER magazin | kolovoz 2014
11
Jedno od takvih mjesta, svakako je i područje Vranskog jezera i njegove okolice.
1999. godine, područje jezera i okolice je proglašeno Parkom prirode i na taj način je zaštićeno kao prirodno stanište ptica močvarica, pitke vode i bioraznolikosti.
Ukupna površina Parka smještenog između Pakoštana i Pirovca je 57 km2. Samo jezero se površinom od 30,02 km2 proteže paralelno s morskm obalom u smjeru sjeverozapad - jugoistok, mjestimično udaljeno manje od kilometra od mora.
Po svojim osobinama i poziciji, jezero je jedinstveno kako u Hrvatskoj, tako i u drugim dijelovima Europe. Zakoračite li u njega, zakoračiti ćete u kraško polje ispunjeno bočatom vodom i moći ćete reči da ste koračali po jezeru koje je ispod razine mora.
Iako je Park mnogima najzanimljiviji kao ornitološko područje, nikako se ne smije zanemariti njegovu drugu specifičnost. Jezero je puno biološki važnih ribljih vrsta i svojevrstan je mamac zaljubljenicima u ribolov.
13
12 CEKER magazin | lipanj 2014
Poželite li se odmoriti u nedirnutom dijeliću prirode, maknuti se od civilizacije, istraživati mir i spokoj koji nudi predivno područje jezera, loviti ribu uz iskusnog vodića za riječni ribolov, a istovremeno biti korak mjesta od obalnih gradića i mora, idealno mjesto za takav tip odmora pronaći ćete na ranču Kukin smještenom u samom Parku prirode, na obali Vranskog jezera.
Ranč “Kukin” prostire se na površini od 2400m2, i sastoji se od četiri kuće nazvane prema poznatom mediteranskom bilju: Lavanda, Mimoza, Bugavelija i Oleander. Svaka kuća je potpuno opremljena i osim mira pruža gostima nezaboravan doživljaj netaknute tradicije i kraja. Gostoljubivost domaćina i nezaboravni trenuci koje ćete tu provesti, svakako će trajno ostati u sjećanju i nagnati vas da dođete ponovno.
14 CEKER magazin | kolovoz 2014
13
Škvertours travel agency Kornatska 2, Biograd n/m Tel. 023/384 457 [email protected] http://www.skver-tours.com
15
16 CEKER magazin | kolovoz 2014
17
Od pitoresknih polja preko žica tamburice pa do šarenih narodnih nošnji, čarobna Slavonija poput morske školjke krije mnoge ljepote. Njeni najsjajniji sedefni biseri su upravo plemeniti konji lipicanci. Već stoljećima ove otmjene životinje prijatelji su i životni suputnici ljudi ovoga kraja. Dvanaestom izložbom Silvije Butković »Biserje ravnice« ovjekovječeni su detalji njihovog veselog plesa, nestašne igre, vatrene borbe, umornih pogleda te zasluženog odmora. Kroz 80 fotografija lipicanaca autorica nam prikazuje šaroliki život ovih slavonskih bisera. Hitrost i snaga konja, zaustavljenih objektivom fotoaparata, rijetko koga će ostaviti ravnodušnima. Svaki od izloženih foto-radova dio je mozaika koji kao cjelina svjedoči petstoljetnu tradiciju nazočnosti tih divnih stvorenja na prostorima slavonske ravnice.
Domagoj Butković, mag. oecc.
Slavonija kroz objektiv fotografatekst / foto: Silvija Butković
18 CEKER magazin | kolovoz 201418
Silvija Butković rođena je u Osijeku 1964. godine. Djetinjstvo je provela u Malom Lošinju gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, koju je, vrativši se u Slavoniju, završila u rodnom gradu. Diplomirala je na Višoj komercijalnoj školi u Slavonskom Brodu. U tvrtkama u kojima je bila zaposlena bavila se komercijalom, marketingom i turizmom. S obitelji živi u Ðakovu i djelatnica je Državne ergele Ðakovo.
Do sada se veoma uspješno okušala u umjetničkoj fotografiji, poeziji, prozi, haiku pjesništvu i haigama. Članica je mnogobrojnih udruga u Hrvatskoj: Foto kino kluba Ðakovo, Fotografskog društva Panonija iz Osijeka, članica Zbora fotoreportera Hrvatske, Matice hrvatske, članica DHK - Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, Udruge hrvatskih zavičajnih književnika u Zagrebu, Društva hrvatskih haiku pjesnika, Zagreb, članica HKD-a u Rijeci i članica Svjetskog haiku društva (WHA) u Japanu, Društva pjesnika Antun Ivanošić iz Osijeka, Udruge turističkih vodiča u Osijeku i Lions Cluba „Buga“ Ðakovo. Fotoreporter je i vanjski suradnik tvrtke Pixsell Media d.o.o. Zagreb i web portala Ðakovo danas.
19 19
Priredila je do sada dvanaest samostalnih izložbi fotografija Oslobođena kap, Mirisi jutra, Plemenitaši, Moje modrine, Na vrhovima prstiju, Čuvari baštine, Slavonija u oku, Slavonski akvarel, Rukoplet, Londonske šetnje, Tena u srcu i Biserje ravnice. Izložbe su joj bile postavljene u dvadesetak hrvatskih gradova, te u inozemstvu u Beču, Skopju i Tuzli. Sa svojim fotografijama sudjelovala je na šezdesetak skupnih izložbi diljem Hrvatske. Njezine su fotografije objavljivane i u stručnim časopisima (Digital Foto, Fotomag, Konji, Agroglas, te u turističkim vodičima i stručnim časopisima iz domene turizma za Slavoniju.
Svojim je fotografijama
ilustrirala nekoliko knjiga i
naslovnica drugih autora. Kao
aktivnoj članici Foto kino kluba
čakovo dodijeljena joj je plaketa
Zajednice tehničke kulture
Osječko-baranjske županije
za 2010. godinu za iznimna
postignuča i doprinos od
osobitog značenja za razvitak
tehničke kulture na području
Osječko-baranjske županije.
20 CEKER magazin | kolovoz 2014
|
Svojim književnim radovima sudionikom je mnogobrojnih natječaja diljem Hrvatske i svijeta (u Japanu, Engleskoj, Francuskoj, Italiji i SAD-u). Pjesme i prozni uradci objavljivani su joj u 50 zbornika diljem Hrvatske, od čega u zbornicima Hrvatkog sabora kulture od 2005. do danas uz mnogobrojne pohvale i priznanja. Njezini haiku i haiga radovi uvršteni su u nekoliko antologija haiku poezije (Japan, Italija i Hrvatska). Kao dugogodišnjoj članici Svjetskog haiku društva (WHA) u Japanu 2007., pripala joj je titula Master HaigaArtist koju potpisuje sve do danas (www.worldhaiku.net).
Do sada je tiskala tri poetske zbirke: 2004. knjigu Dotaknuta snom nakladnik Matica hrvatska Ðakovo; 2007. knjigu Oslobođena kap nakladnici Muzej Ðakovštine i Foto kino klub Ðakovo, te 2008. knjigu Zapletena u mreže u nakladi Matice hrvatske Ðakovo.
Fotografije autorice publicirane su na sedamdesetak skupnih izložbi od kojih izdvajamo: Izložbe fotografija autora Osječko-baranjske županije; Međunarodne revije turističke fotografije »TOURPHOTO«; Međunarodne izložbe fotografija u Sloveniji i HORSEVILLE u Novom Sadu; Hrvatski međunarodni saloni digitalne fotografije u Osijeku; Koprivnički
saloni »Sretno dijete-sretna obitelj«; Saloni fotografije “MINIJATURA” Beli Manastir; Foto-natječaji Lions klubova Hrvatske; Podravski saloni umjetničke fotografije; Saloni fotografija u Vinkovcima, Rijeci i Zagrebu, te na izložbama fotografija “Volim Ðakovo”.
21
SILVIJA BUTKOVIĆ [email protected]+385 91 51 14 196www.silvija-butkovic.com
Za svoje fotografije prima veliki broj nagrada i pohvala od kojih izdvajamo: u Zagrebu na foto-natječaju UNICEF-a i Zbora fotoreportera Hrvatske 2013. “Kako žive djeca u Hrvatskoj” pripala joj je 3. nagrada, na Salonima u Koprivnici “Sretno dijete-sretna obitelj” 2010. 1. nagrada i zlatna medalja za kolekciju fotografija , a 2013., 1. nagradu uz zlatnu medalju za pojedinačnu fotografiju, na foto-natječajima Lions klubova Hrvatske pet su joj godina radovi plasirani među najuspješnijima, dok 2010. i 2013. svojim fotografijama zauzima 1. mjesto u Hrvatskoj.
22 CEKER magazin | kolovoz 2014
Mirisi kestenatekst: magazin Ceker / foto: Turistička zajednica Grada Petrinje
23
Kestenjar Kestenjar kroz okno gleda,na licu mu čađa,dim se diže, peć crveni:kao mala lađausidrila se na trgukuća kestenjara,vrećice papirne reda,rumene od žara.Zamiriše kesten vrući,slutiš zimu lijepu,a djeca pred kestenjaromčekaju u repu.
(Vjekoslav Majer)
24 CEKER magazin | kolovoz 2014
Nisu svi gradovi u jesen okićeni
mirisima kestena. Nemaju svi
kestenjare ni kestenijade.
U tim gradovima ljudi imaju neke
svoje boje i mirise. No, ukoliko dobiju želju
čuti pucketanje kestena i nepca
nagraditi opojnošću tog
predivnog okusa, lijepo je znati da
se mogu zaputiti u gradove okružene
šumama i u društvu veselih
domaćina, uživati u svim čarima koje nam taj predivni plod
donosi.
25
Jedan od takvih gradova kestena je i Petrinja. Malo smo se raspitali i saznali smo da se u organizaciji Turističke zajednice Grada Petrinje, Hrvatskih planinarskih društava „Zrin“ i „Sv. Duh“ održava manifestacija KESTENIJADA. Program događanja je provučen kroz cijeli dan i može biti nezaboravan izlet svima koji se upuste u tu mirisnu i ukusnu avanturu.
Sve započinje planinarenjem ponuđenim lakšim i zahtjevnijim planinarskim stazama iz gradskog parka u Petrinji ili iz sela Hrastovica. Planinari se do Planinarskog doma na Hrastovačkoj gori gdje se u okružju kestenove šume druži uz sportske igre, gastronomsku ponudu, pečenje kestena i glazbeni program.
26 CEKER magazin | kolovoz 2014
Planinarski dom
Matija Filjak
Hrastovička gora, 415m
/ Do kuće vodi šumska
mak. cesta iz sela
Cepeliša. Najbliža asf.
cesta je u selu Hrastovici
(40’) /
27
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PETRINJE
Trg dr.Franje Tuđmana 4, Petrinja, HrvatskaT. 385 (0)44 813 876; 815 431E. [email protected]
Za one zaljubljenike u prirodu, kojima boravak na kestenijadi stvori želju za ostankom, Planinarski dom nudi mogućnost smještaja.
Da ne duljimo s pričom, završimo ovaj prilog veselim i iskrenim pozivom svima vama koji volite mirise šume, jeseni i kestenja ubačenog u žar. Pridružite nam se na kestenijadi i skupa s nama uživajte u svemu što ćemo pripremiti. Druženje započinje u jutarnjim satima, 18.10.2014. i traje do kasno u noć.
Veselimo vam se! Dobrodošli!
Vaši organizatori.
28 CEKER magazin | kolovoz 2014
kušaj...
29
30 CEKER magazin | kolovoz 2014
tekst: magazin Ceker / foto: Mali plac na tavanu
MALI PLAC na tavanu
31
Live life to express.Not to impress.
32 CEKER magazin | kolovoz 2014
Nedavno sam na HRT-ovom programu gledala nekoliko epizoda serijala o tržnicama velikih gradova. Tržnice, kao mjesta na kojima se kupuje zdrava hrana, odavno su prerasle tu funkciju.
Orjentalne tržnice su dio njihovog života, tržnice zapadnih zemalja pričaju gospodarsku priču svojih gradova, ali što kad se tržnica pretvori u nešto drugačije? Što kad izlagačima koji na njoj nude svoje proizvode postane poput drugog doma, poput prostora u kojem mogu pokazati da nisu samo proizvođači nego su i maštoviti prezenteri onoga što proizvode?!
33
“Mali plac na Tavanu zapravo je primjer da se može, da se želi, da se ima, da se dijeli,
da se stvara / proizvodi, voli i hrani.
Svime što je zdravo.
Od toga je hrana samo jedan segment. Onaj prvobitan, važan
za opstanak, temelj za sve ono drugo, treće i …
beskonačno.” /mali plac na tavanu/
Ne radi se tu samo o tržnici. Ovo je razmjena. Prije svega ljudskosti i kreativnosti, onoga što je
suvremeno društvo zapostavilo do te mjere da sada grca u vlastitim mukama. Umjetne tvorevine ne mogu trajati vječno. Fala bogu. /mali plac na tavanu/
34 CEKER magazin | kolovoz 2014
Ovo je priča o jednoj potpuno neobičnoj tržnici. Malom placu.
Teško je zapravo reći gdje se točno nalazi jer je rastući shvatio da mu je skroz ok prošetati se gradom Zagrebom, spustiti se s tavana u Ilici, posjetiti Tuškanac, prostor ispred stare džamije, popiti kavu u dvorištu. Poseban je i po tome što je okičen. Okitili su ga brojni ljudi, neki svojim proizvodima, drugi željom da dođu, vide, probaju i kupe, ali najviše od svega, ovaj mali plac je okićen osmijesima.
Mnoštvo je na njemu osmijeha. Malih, velikih, tihih, glasnih, i kad se smiju u isti glas, čine prostor tako živim i tako ugodnim.
Naravno da smo i same zavirile na Plac. Srele smo ga kod Tuškanca u neko prijepodnevno vrijeme i smijeh po smijeh, glas po glas, uvukao nas je u svoju čaroliju i osvojio nas. Da živimo u Zagrebu, sigurne smo da bi se redovito družile s njim. Ovako, znamo samo da ćemo prilikom posjeta Zagrebu u dnevni raspored svakako ubaciti i jednu "kavicu" s Malim placem, bio on na tavanu, u parku ili u dvorištu.
Vama preporučujemo isto ;)
35
MALI PLAC NA TAVANUSinkovićeva 8, Zagreb, CroatiaT. 095 915 2711E. [email protected]
36 CEKER magazin | kolovoz 201422 CEKER magazin | lipanj 2014
Od drugog broja magazina dogovorili smo
suradnju sa vrlo zanimljivim i korisnim portalom
Pekarskim Glasnikom
Jedini je to specijalizirani
web portal za mlinare, pekare i slastičare
koji donosi korisne i zanimljive informacije
vezane za struku, od kojih izdvajamo:
kalendar stručnih sajmova, seminara i radionica,
aktualni zakonski propisi,
besplatni specijalizirani oglasnik...
Njihove objave svakako potra�ite na njihovoj
web, kao i na FB stranici.
http://www.pekarskiglasnik.com/
Sajmovislastièarstva,
pekarstva i
prehrambene industrije
23
Kako je tema ovog broja magazina Turistièka ponuda hrvatske kroz razne aspekte, odluèili smo vam predstaviti
jedan specifièni oblik turizma koji redovito pratimo putem svog portala - Sajmove.
Donosimo vam listu sajmova vezanih za slastièarstvo, pekarstvo i prehrambenu industriju, koji æe se odr�avati tijekom
kasnog ljeta i jeseni. Osim popisa sajmova koji se dogaðaju u Hrvatskoj, donosimo vam i listu nama
zanimljivih sajmova iz svijeta.
Kalendar sajmova
17.10.-19.10.2014. AGRO ZEMLJA 2014.
20. međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, Bizovačke toplice.
23.08-28.08.2014. AGRA 52. Međunarodni sajam poljoprivrede i prateće industrije Gornja Radgona (Slovenija) 23.08-28.08.2014. INPAK 19. Međunarodni sajam ambalaže, pakiranja i logistike Gornja Radgona (Slovenija) 27.08.-30.08.2014. 41. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Gradačac (BiH)
Sajmovislastièarstva,
pekarstva i
prehrambene industrije
3722 CEKER magazin | lipanj 2014
Od drugog broja magazina dogovorili smo
suradnju sa vrlo zanimljivim i korisnim portalom
Pekarskim Glasnikom
Jedini je to specijalizirani
web portal za mlinare, pekare i slastičare
koji donosi korisne i zanimljive informacije
vezane za struku, od kojih izdvajamo:
kalendar stručnih sajmova, seminara i radionica,
aktualni zakonski propisi,
besplatni specijalizirani oglasnik...
Njihove objave svakako potra�ite na njihovoj
web, kao i na FB stranici.
http://www.pekarskiglasnik.com/
Sajmovislastièarstva,
pekarstva i
prehrambene industrije
23
Kako je tema ovog broja magazina Turistièka ponuda hrvatske kroz razne aspekte, odluèili smo vam predstaviti
jedan specifièni oblik turizma koji redovito pratimo putem svog portala - Sajmove.
Donosimo vam listu sajmova vezanih za slastièarstvo, pekarstvo i prehrambenu industriju, koji æe se odr�avati tijekom
kasnog ljeta i jeseni. Osim popisa sajmova koji se dogaðaju u Hrvatskoj, donosimo vam i listu nama
zanimljivih sajmova iz svijeta.
Kalendar sajmova
17.10.-19.10.2014. AGRO ZEMLJA 2014.
20. međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, Bizovačke toplice.
23.08-28.08.2014. AGRA 52. Međunarodni sajam poljoprivrede i prateće industrije Gornja Radgona (Slovenija) 23.08-28.08.2014. INPAK 19. Međunarodni sajam ambalaže, pakiranja i logistike Gornja Radgona (Slovenija) 27.08.-30.08.2014. 41. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Gradačac (BiH)
Sajmovislastièarstva,
pekarstva i
prehrambene industrije
38 CEKER magazin | kolovoz 201424 CEKER magazin | lipanj 2014
07.09.-09.09.2014. SPECIALITY CHOCOLATE FAIR 2014. London (Velika Britanija) 10.09.-13.09.2014. CONBAK EXPO BALKAN 10. međunarodni sajam opreme, strojeva, sirovina za pekarstvo, slastičarstvo i catering, Beograd 15.09.-18.09.2014. WORLD FOOD MOSCOW 23. međunarodni sajam hrane i pića, Moskva (Rusija) 21.09.-23.09.2014. INTER COOL Međunarodni sajam smrznute hrane, mliječnih proizvoda, sladoleda, mesa,... Dusseldorf (Njemačka) 29.09.-02.10.2014. POLAGRAFOOD Međunarodni sajam prehrane Poznan (Poljska) 03.10.-05.10.2014. HEDONIST FEST 02 Međunarodna manifestacija hrane i pića, eko-etno turizma i opreme Jagodina (Srbija)
25
18.10.-21.10.2014. SUDBACK 2014. Međunarodni sajam pekarstva i slastičarstva, Stuttgart (Njemačka) 19.10.-23.10.2014. SIAL PARIZ Međunarodni sajam prehrambene industrije, Pariz (Francuska)
KONGRESI I SEMINARI
07.10.-08.10.2014. INTERSLAST, 3. europski kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, Tuhelj 16.10.-17.10.2014. HRVATSKI PEKAR 2014., 14. kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva, Omiš
Za čitatelje portala i sve zainteresirane organiziramo i posjete sajmovima u suradnji s turističkim agencijama. Podaci o trenutno aktualnim sajmovima i link za prijave (kliknite):
SUDBACK
SIAL
dojmovi
s nekih od nedavno
organiziranih sajmova
koje smo posjetili
3924 CEKER magazin | lipanj 2014
07.09.-09.09.2014. SPECIALITY CHOCOLATE FAIR 2014. London (Velika Britanija) 10.09.-13.09.2014. CONBAK EXPO BALKAN 10. međunarodni sajam opreme, strojeva, sirovina za pekarstvo, slastičarstvo i catering, Beograd 15.09.-18.09.2014. WORLD FOOD MOSCOW 23. međunarodni sajam hrane i pića, Moskva (Rusija) 21.09.-23.09.2014. INTER COOL Međunarodni sajam smrznute hrane, mliječnih proizvoda, sladoleda, mesa,... Dusseldorf (Njemačka) 29.09.-02.10.2014. POLAGRAFOOD Međunarodni sajam prehrane Poznan (Poljska) 03.10.-05.10.2014. HEDONIST FEST 02 Međunarodna manifestacija hrane i pića, eko-etno turizma i opreme Jagodina (Srbija)
25
18.10.-21.10.2014. SUDBACK 2014. Međunarodni sajam pekarstva i slastičarstva, Stuttgart (Njemačka) 19.10.-23.10.2014. SIAL PARIZ Međunarodni sajam prehrambene industrije, Pariz (Francuska)
KONGRESI I SEMINARI
07.10.-08.10.2014. INTERSLAST, 3. europski kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, Tuhelj 16.10.-17.10.2014. HRVATSKI PEKAR 2014., 14. kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva, Omiš
Za čitatelje portala i sve zainteresirane organiziramo i posjete sajmovima u suradnji s turističkim agencijama. Podaci o trenutno aktualnim sajmovima i link za prijave (kliknite):
SUDBACK
SIAL
dojmovi
s nekih od nedavno
organiziranih sajmova
koje smo posjetili
upoznaj i doživi...
Mirisni suvenir
kao podsjetnik na nezaboravne dane
43
Udahnite duboko i zamislite si prostor u kojem miris cvijeta lavande osvaja i nadjačava sve ostale mirise. Miris koji vezujemo uz topla ljeta, opuštanje, mediteran.
Miris omiljenog šampona, relaksirajuće kreme za tijelo, maminog ormara. Ne razmišljamo o tome gdje je zapravo nastao jer nam svojom notom u prostor unosi sliku nečega lijepoga, domaćega, toploga, sliku koja nam je urezana u sjećanja.
Priča je ovo o jednoj ljubavi pretvorenoj u obiteljski posao. O mladom čovijeku koji je spremno “zasukao rukave” svjestan da godine koje su pred njim zahtjevaju puno odricanja, rada i brige o sadnicama, kako bi rezultati bili onakvi kakvi su već i danas i kakvi će biti i u buduće.
44 CEKER magazin | kolovoz 2014
S gospodinom Ivanom Došlovićem susreli smo se u njegovom gradu, Novskoj. Nakon upoznavanja uz šalicu toplog čaja, odveo nas je do svoje radionice pokazujući nam, prepun entuzijazma, sve to o čemu smo uz čaj razgovarali. Nalazili smo se upravo usred male obiteljske manufakture. Na policama je stajalo osušeno cvijeće lavande spremno za punjenje u u platnene vrećice. Vrećice, kao i tisak koji se na njima nalazio, također su izrađene u istoj toj radionici. Ono što se u radionici nije moglo vidjeti ali se itekako osjećalo bila je pozitivna energija koju je cijeli prostor odašiljao.
Osjećaj optimizma, hrabrosti i kreativnosti bio je utkan u svaki proizvod proizveden za brojne naručitelje i kupce koji su diljem Hrvatske i svijeta, tim lijepim suvenirom širili priču o ljepoti i mirisima naše zemlje.
Naručite
mirisne vrećice
lavande sa vašim
logotipom ili
nekim drugim
željenim
motivom.
45
Ivan nam je objašnjavao da njegove suvenire, osim što ih se može kupiti po štandovima diljem naše obale, brojni ugostitelji poklanjaju svojim gostima kao mali znak pažnje. Vrećice na kojima je otisnut logotip hotela, prepoznatljiva slika kraja ili nešto što ugostitelj želi, na taj način odlaze u razne krajeve svijeta noseći sa sobom sjećanje na lijepe i nezaboravne trenutke provedene kod nas.
Na kraju našeg druženja, odlazeći prema rasadniku u kojem se uzgajaju bebe lavande, gosp. Došlović nam je neizostavno poklonio nekoliko mirisnih vrećica koje su svoje mjesto pronašle u blizini kompjutera na kojima radimo i koje nam u trenucima dnevnih predaha od posla prostor ureda pretvore u mali spa centar :)
46 CEKER magazin | kolovoz 2014
... da lavandino eterično ulje služi kao dodatak ljekovitim kupkama za ublažavanje boli zglobova i mišića. Učinkovito je u smirenju reumatskih bolova, kada se umasira na bolna mjesta.
Lavanda pozitivno utječe i na raspoloženje. Masaža etričnim uljem lavande bitno povećava razinu osjećaja zadovoljstva i sreće u odnosu na masažu s običnim uljem za masažu, umiruje migrenu i liječi glavobolju.
Osim za vanjsku uporabu na koži koristi se i za inhalaciju, aromaterapiju, osvježenje prostora i kao dodatak kozmetičkim proizvodima.
DOŠLOVIĆ LAVANDA
O.P.G.Ivan Došlović Zagrebačka 106 Novska
Tel/fax: +385 (0)44 608 522 Mob. +385 (0)91 546 6034
[email protected] [email protected]
www.doslovic-lavanda.com
Jeste li
znali ...
48 CEKER magazin | kolovoz 2014
O va priča počinje još u staroj Kini, kažu negdje oko 105. godine. Tada su, neki vrijedni i inovativni ljudi, ručno, od bambusove trske,
rižine slame, lika, konoplje, starih ribarskih mreža i svega što je imalo vlaknastu strukturu, proizveli proizvod koji je značio revoluciju. Proizveli su papir. Dugo godina nakon tog otkrića, čak nekih 500 godina, recept za proizvodnju papira ostao je najstrože čuvana tajna. Pravi procvat, proizvodnja papira doživjela je tek izumom tiskarskog stroja. Tad su se počele otvarati prve manufakture u kojima se papir proizvodio. U današnje vrijeme, često bagateliziran, papir je postao toliko prisutan element svakodnevice da o njemu gotovo i ne razmišljamo. Upravo iz tog razloga odlučili smo se u na stranicama CEKER-a koje tek čekaju svoj papirnati oblik, uvrstiti i dvije lijepe papirnate priče.
Papirnate priče
49
Priča br.1.
Kutijice za sreću
"Jeste li ikad, kupujući male darove koje sa godišnjih odmora
nosite svojim najdražima, razmišljali o tome tko izrađuje te
preslatke kutijice, vrećice i ostalu papirnatu ambalažu u koju su
spakirani?
Je li vam palo na pamet da cijelokupni dojam suvenira nipošto
ne bi bio takav kakav je da se ne nalazi upravo u takvim
pakiranjima?
Želimo vas upoznati upravo s ljudima koji
su svoju ljubav prema papiru pretvorili
u predivan posao i omogućili nam da
hrvatski proizvod spakiramo u hrvatsku
ambalažu.
tekst: magazin Ceker / foto: Grafolux
50 CEKER magazin | kolovoz 2014
Grafolux iz Zagreba grafički je obrt za izradu alata i rezanje papira. Iskustvom vođeni, a znajući da ambalaža nije samo ambalaža, već i vrlo važan estetski element prilikom uručivanja darova, u Grafoluxu su tijekom godina osmislili cijelokupni program kutija različitih dimenzija i dizajna koji zadovoljavaju potrebe transporta i estetike.
Osim što u asortimanu nude gotove modele kutija od ekološkog mikrovala i kreativnih kartona (kutije za kolače, flaše, sapune, staklene predmete,...), pokucate li im na vrata s nekim posebnim zahtjevom, spremni su vas saslušati i izdizajnirati kutiju upravo po vašoj mjeri.
Moramo vam došapnuti da je nas oduševio papirnati ceker. Znate li zašto :) ?
51
GRAFOLUX
Kameniti stol 27a, Zagreb
T. 01 45 80 224 091 57 10 499 091 405 1971
52 CEKER magazin | kolovoz 2014
Priča br.2.
Čarobni svijet origami suvenira tekst: magazin Ceker / foto: Šiz art origami
Otvorivši dobivenu mapu s fotografijama potrebnim za oblikovanje ovih stranica, nemalo sam se i iznenadila i oduševila. Origami mi je poznat još iz osnovne škole, ali nikad nisam razmišljala o tome da može imati drugačiju namjenu od lijepe razbibrige. Promatrajući ove fotografije origami predmeta koji otkrivaju i kreativnost i vještinu umjetnice koja ih je stvorila, shvatila sam da su ti mali, vješto složeni papirići zapravo fantastične naušnice, predivni eko buketići koji ne uvenu, papirnati ždralovi koje poklanjamo da bi nekome poželjeli odanost, čast, dugi život i radost.
53
O samoj sebi, ova predivna kreatorica, inače i članica udruge “Mašlek”, na fb stranicama napisala je... "Pozdrav! Moje ime je Katarina i od kad znam za sebe sam crtala, slikala, modelirala, pravila razne stvari i na kraju i završila studije na Visokoj školi likovnh i primenjenih umetnosti u Beogradu. Najveća ljubav mi je u poslednjih par godina origami. Ta čarobna igra sa papirom potpuno me je okupirala i sada koristim svaki slobodan trenutak da nešto napravim..."
Nadamo se da će ta njezina čarobna igra jednako oduševiti i vas koliko smo i mi oduševljeni.
54 CEKER magazin | kolovoz 2014
Èovjek kojeg su kritièari prozvali hrvatski Andy Warhol
DAMIR MEDVEŠEK
tekst CEKER/ foto: Damir Medvešek
55
Èovjek kojeg su kritièari prozvali hrvatski Andy Warhol
DAMIR MEDVEŠEK
tekst CEKER/ foto: Damir Medvešek
Puno je ljudi koji se ističu svojim osobnostima. Točnije, ne ističemo li se unutar određenih krugova svi? Ali, postoje oni ljudi među nama koji svojom snagom i upornošću pobjeđuju stereotipe i osobnim primjerom daju nadu svakom pojedincu da je dosegnuti nedodirljive granice, zapravo moguće. Ne tako davno, upoznala sam se sa slikarskim opusom vrhunskog i renomiranog hrvatskog slikara gosp. Damira Medvešeka. Pregledavajući njegove slike u online galerijama, među mnoštvom tema i radova, u oko su mi prve upale slike žena iz ciklusa Zagrebačkih djevojaka. Sjećam se prve misli koja mi se tada rodila.: “Ove slike imaju dušu.”. Isto mislim
tekst CEKER/ foto: Damir Medvešek
i danas, jedino se pitam radi li se o duši žena koju je sam slikar osjetio i uspio oslikati, ili se radi o njegovoj duši koju je ugradio u prekrasne fizionomije ženskih likova, čineći na taj način neraskidivu vezu između sebe i njih. U ugodnom razgovoru pokušala sam saznati ponešto o tome kako žena izgleda u očima umjetnika. Koja je nit koja slikaru definira izbor modela? Što je ono bitno za nastajanje djela s kojim je najprije autor, a napose publika zadovoljna? Prema tome, moje dame,... Ukoliko ste mislile da vi nipošto niste jedna od tih koje se slika, molimo da pretpostavke za trenutak zadržite postrani i da pročitate što o svemu tome govori sam umjetnik...
Krenimo redom kroz pitanja i odgovore koji su se nizali u zanimljiv razgovor. Gledajući Vaše djelo, možemo vidjeti da niste jednostran umjetnik. Osim što ste slikar, Vi ste i scenograf, kazališni slikar, modni dizajner, glazbenik. Nameće se pitanje: Zašto umjetnost kao životni poziv? Pa logično je. Umjetnost je postojala od kad postojimo na Zemlji, pa i prije toga. Cijela priroda se može smatrati umjetnošću. Trenutak u kojem je čovjek počeo bilježiti događaje, oblikovati prirodu, tek je početak onog nama znanog, današnjeg poimanja umjetnosti. Govorim o govoru, znakovima kojima se taj govor pokušao zabilježiti,
57
Krenimo redom kroz pitanja i odgovore koji su se nizali u zanimljiv razgovor. Gledajući Vaše djelo, možemo vidjeti da niste jednostran umjetnik. Osim što ste slikar, Vi ste i scenograf, kazališni slikar, modni dizajner, glazbenik. Nameće se pitanje: Zašto umjetnost kao životni poziv? Pa logično je. Umjetnost je postojala od kad postojimo na Zemlji, pa i prije toga. Cijela priroda se može smatrati umjetnošću. Trenutak u kojem je čovjek počeo bilježiti događaje, oblikovati prirodu, tek je početak onog nama znanog, današnjeg poimanja umjetnosti. Govorim o govoru, znakovima kojima se taj govor pokušao zabilježiti,
58 CEKER magazin | kolovoz 2014
oblikovanju predmeta kojima se čovijek koristio. Kroz određeni niz stoljeća došli smo do toga da je danas sve što vidimo oko sebe umjetnost. Odjeća koju nosimo, predmeti koje kupujemo i konzumiramo, automobili, tehnika... sve. Nije umjetnost samo slika ili kip kao što se voli pojednostavniti. Umjetnost je sveobuhvatna. To je način mišljenja. Način života. Način ekonomije jedne države. To nije ništa novo. To je spoj matematike, fizike i kemije. Prirodna nauka. Cijeli svemir je umjetnost. Pogledaš gore i crpiš iz toga. Umjetnost je moj život. Samo biram funkciju umjetnosti u kojoj se u tom trenutku izražavam.
Teme kojih se dotičete u svom izričaju su različite, ali nekako se nameće ideja da je najčešća i najobuhvatnija tema koju obrađujete, tema žene. Možete li nam u nekoliko riječi objasniti zašto žena kao središnji lik Vašeg izričaja?...
Pa, lik žene je definiran mojom životnom pričom. Obzirom da sam odrastao u sirotištu, ta tema je zapravo logičan odabir. Žene su me odgojile. Time sam stekao iskustva različita od večine muškaraca. Kroz umjetnost im vračam ono što su mi dale kroz život. Opisujem njihovu unutrašnju ljepotu. Ne onu vanjsku koja je prolazna. Svi ćemo jednog dana biti stari i ružni. Unutrašnja ljepota
ostaje. Slikajući ih, opisujem njihovu prirodu, osjećaje, način života. Kroz lik žene pričam ne samo o ženi pojedincu, već o trenutku u kom ta žena živi, o društvenim okvirima, patnji, sreći. Pomno biram modele. Između njih 100 biram onu jednu koja ima ono nešto u sebi. Da bi dobro promišljeno njen izraz, pogled, poziciju pretvorio u intimnu priču o ženama.
Što je vodilja koja Vas vodi dok birate model žene? Žene u jednom. Stup života. Eva. Žena majka, ljubavnica, djevojka, prijateljica.....Uvijek se vraćam toj priči, ali ih kombiniram sa još nečim, uklapajući ih u neke cikluse. To su zatvoreni ciklusi od 15tak – 20 slika gdje ja ispričam cijelu priču. Svaka zadnja slika u mom opusu je nastavak slijedećeg opusa. Biram ženu koja paše uz temu. Npr. Žena i grad i sl. Razmišljam o temama koje nitko do sad nije obradio. Trenutno radim na jednom zanimljivom ciklusu koji će publika moći vidjeti u dogledno vrijeme.
59
oblikovanju predmeta kojima se čovijek koristio. Kroz određeni niz stoljeća došli smo do toga da je danas sve što vidimo oko sebe umjetnost. Odjeća koju nosimo, predmeti koje kupujemo i konzumiramo, automobili, tehnika... sve. Nije umjetnost samo slika ili kip kao što se voli pojednostavniti. Umjetnost je sveobuhvatna. To je način mišljenja. Način života. Način ekonomije jedne države. To nije ništa novo. To je spoj matematike, fizike i kemije. Prirodna nauka. Cijeli svemir je umjetnost. Pogledaš gore i crpiš iz toga. Umjetnost je moj život. Samo biram funkciju umjetnosti u kojoj se u tom trenutku izražavam.
Teme kojih se dotičete u svom izričaju su različite, ali nekako se nameće ideja da je najčešća i najobuhvatnija tema koju obrađujete, tema žene. Možete li nam u nekoliko riječi objasniti zašto žena kao središnji lik Vašeg izričaja?...
Pa, lik žene je definiran mojom životnom pričom. Obzirom da sam odrastao u sirotištu, ta tema je zapravo logičan odabir. Žene su me odgojile. Time sam stekao iskustva različita od večine muškaraca. Kroz umjetnost im vračam ono što su mi dale kroz život. Opisujem njihovu unutrašnju ljepotu. Ne onu vanjsku koja je prolazna. Svi ćemo jednog dana biti stari i ružni. Unutrašnja ljepota
ostaje. Slikajući ih, opisujem njihovu prirodu, osjećaje, način života. Kroz lik žene pričam ne samo o ženi pojedincu, već o trenutku u kom ta žena živi, o društvenim okvirima, patnji, sreći. Pomno biram modele. Između njih 100 biram onu jednu koja ima ono nešto u sebi. Da bi dobro promišljeno njen izraz, pogled, poziciju pretvorio u intimnu priču o ženama.
Što je vodilja koja Vas vodi dok birate model žene? Žene u jednom. Stup života. Eva. Žena majka, ljubavnica, djevojka, prijateljica.....Uvijek se vraćam toj priči, ali ih kombiniram sa još nečim, uklapajući ih u neke cikluse. To su zatvoreni ciklusi od 15tak – 20 slika gdje ja ispričam cijelu priču. Svaka zadnja slika u mom opusu je nastavak slijedećeg opusa. Biram ženu koja paše uz temu. Npr. Žena i grad i sl. Razmišljam o temama koje nitko do sad nije obradio. Trenutno radim na jednom zanimljivom ciklusu koji će publika moći vidjeti u dogledno vrijeme.
60 CEKER magazin | kolovoz 2014
Koliko sebe unosite u sliku koju slikate, a koliko pokušavate zarobiti energiju modela?
Ne zanima me da ja zarobim energiju, vrlo je važno, ako si već portretist, proniknuti u karakter. Mogu kao vrhunski estetski kirurg sve speglati do savršenstva. Ali ako proniknem u njenu dubinsku ljepotu, ako na platno izbacim njeno zračenje, žena izgleda lijepo. Zato one i jesu lijepe. One su onakve kakve su iznutra, Nema tu kiča. Svaka žena je lijepa. Svaka ima nešto što je lijepo. Ili su to oči, ili osmijeh, njezina unutrašnja ljepota, način mišljenja. Kad krenem slikati, sam sam s idejom i platnom. Sam sa sobom ili eventualno s modelom. Iz toga iščitavam. Iz nekoliko rečenica razmjenjenih s modelom iznosim na platno ono što je lijepo. Šaljem poruku prema van. U mojim slikama je sve pozitivno. Povremeno ima nešto što treba čitati između redova, ali osnovno je da slavim ljepotu žene. Oko žena se sve vrtilo stoljećima. Ljudi su ratovali zbog žena. Ali ja želim prikazati ono ljepo u ženi. Dosta nam je negativnosti. Svaka žena je lijepa. Tražim i kopam u ženi ono što je lijepo i to iznosim prema van.
Promatrajući Vaš ukupni umjetnički izričaj, nameće se pitanje: Od kud tolika energija koju unosite u rad?
Pa otkud, energija? To je moja cijela životna priča. Plačana krvlju. Za to sam se rodio. Za to živim. I ak` ću biti slijep radit ću i ako slomim desnu ruku slikat ću lijevom. To je moj kruh. Moj život. To me hrani to mi daje motivaciju. Da postanem svjetski poznati autor. To povlačim iz svog socijalnog aspekta. Iz želje da
od sebe napravim nešto veliko. Bog mi je dao talent, ali to je samo 5% Da bi došao do ovoga što jesam, iza mene su tisuće i tisuće sati rada. Svjestan sam svoje kvalitete. Moji radovi vise u najvećim svjetskim zbirkama umjetnina. Ne bez razloga. Ne želim biti lažno skroman. Da ne vrijedi, ne bi bilo tamo gdje je. Također nisam zaboravio ni na onaj period života u kom sam ja bio taj koji je trebao pomoć. Zato dio svojih radova poklanjam u humanitarne svrhe. Dječjim ustanovama u kojima su djeca koja poput mene nekad, trebaju nekoga tko ih bodri. Na taj način vraćam ono što mi je dano.
Nije lako biti umjetnik ali je jos teže bit istinski umjetnik sa jasnom vizijom svog puta jer ponekada ili večinom je jako težak, nesretan a sa druge strane opet toliko ispunjen. I kada me ne bude, tj., i mrtav ću sa osmijehom znati da sam hrabro kročio kroz život. Ponosan na to što sam bio i radio ono što istinski volim. Kojeg li bogatstva i privilegije!
61
Koliko sebe unosite u sliku koju slikate, a koliko pokušavate zarobiti energiju modela?
Ne zanima me da ja zarobim energiju, vrlo je važno, ako si već portretist, proniknuti u karakter. Mogu kao vrhunski estetski kirurg sve speglati do savršenstva. Ali ako proniknem u njenu dubinsku ljepotu, ako na platno izbacim njeno zračenje, žena izgleda lijepo. Zato one i jesu lijepe. One su onakve kakve su iznutra, Nema tu kiča. Svaka žena je lijepa. Svaka ima nešto što je lijepo. Ili su to oči, ili osmijeh, njezina unutrašnja ljepota, način mišljenja. Kad krenem slikati, sam sam s idejom i platnom. Sam sa sobom ili eventualno s modelom. Iz toga iščitavam. Iz nekoliko rečenica razmjenjenih s modelom iznosim na platno ono što je lijepo. Šaljem poruku prema van. U mojim slikama je sve pozitivno. Povremeno ima nešto što treba čitati između redova, ali osnovno je da slavim ljepotu žene. Oko žena se sve vrtilo stoljećima. Ljudi su ratovali zbog žena. Ali ja želim prikazati ono ljepo u ženi. Dosta nam je negativnosti. Svaka žena je lijepa. Tražim i kopam u ženi ono što je lijepo i to iznosim prema van.
Promatrajući Vaš ukupni umjetnički izričaj, nameće se pitanje: Od kud tolika energija koju unosite u rad?
Pa otkud, energija? To je moja cijela životna priča. Plačana krvlju. Za to sam se rodio. Za to živim. I ak` ću biti slijep radit ću i ako slomim desnu ruku slikat ću lijevom. To je moj kruh. Moj život. To me hrani to mi daje motivaciju. Da postanem svjetski poznati autor. To povlačim iz svog socijalnog aspekta. Iz želje da
od sebe napravim nešto veliko. Bog mi je dao talent, ali to je samo 5% Da bi došao do ovoga što jesam, iza mene su tisuće i tisuće sati rada. Svjestan sam svoje kvalitete. Moji radovi vise u najvećim svjetskim zbirkama umjetnina. Ne bez razloga. Ne želim biti lažno skroman. Da ne vrijedi, ne bi bilo tamo gdje je. Također nisam zaboravio ni na onaj period života u kom sam ja bio taj koji je trebao pomoć. Zato dio svojih radova poklanjam u humanitarne svrhe. Dječjim ustanovama u kojima su djeca koja poput mene nekad, trebaju nekoga tko ih bodri. Na taj način vraćam ono što mi je dano.
Nije lako biti umjetnik ali je jos teže bit istinski umjetnik sa jasnom vizijom svog puta jer ponekada ili večinom je jako težak, nesretan a sa druge strane opet toliko ispunjen. I kada me ne bude, tj., i mrtav ću sa osmijehom znati da sam hrabro kročio kroz život. Ponosan na to što sam bio i radio ono što istinski volim. Kojeg li bogatstva i privilegije!
62 CEKER magazin | kolovoz 2014
Damir Medvešek rođen je u Zagrebu. Nakon osnovne škole polazi
nastavu u Školskome centru „Ruđer Bošković”, strojarski smjer, na
Višoj tekstilnoj školi apsolvira dizajn odjeće i tekstila. Diplomirao
je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi
profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Sustavno izlaže od 1985.
godine. Zaposlen je kao majstor slikar u slikarnici Hrvatskog
narodnog kazališta. U istoj ustanovi potpisuje više od pet stotina
slikarskih izvedbi za scenu. Od autorskih zamisli posebno mu
je zapažena scenografija za dramsku predstavu „Kralj Lear” na
Brijunima. Savjetnik je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Djela mu se nalaze u zbirkama: Caroline od Monaca, Kennedy,
La Martina, Lacosta, Fashion Brioni, Mercedes, Cartier.Predavač
na ALU. Predavač na TTF. Modni dizajner. Glavni slikar HNK. I
jedan od najboljih stručnjaka europe u tom poslu. I scenograf.
Radio za svjetske brandove. Kao sto su. Freywille. La costa.
Fashion Brioni. Cartier donator dječjim domovima i bolnicama
Ambasador Mc Donaldsa autor jedne od neslužbeno najveće
slike na svijetu i izvođač. 50 x 12 m. Za bavarsku operu i sve više
tražen u svijetu. Za mnoge projekte inprivatne kolekcije...Izlagao
je u: Madrid, Rim, Sao Paolo, Zagreb, Brijuni, Pazin, Novalja,
Motovun, Jastrebarsko, Kalnik , Vinkovci, Sesvete, Koprivnica...
(preuzeto sa: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.138302976340
582.1073741839.131393433698203&type=1... )
63
Damir Medvešek rođen je u Zagrebu. Nakon osnovne škole polazi
nastavu u Školskome centru „Ruđer Bošković”, strojarski smjer, na
Višoj tekstilnoj školi apsolvira dizajn odjeće i tekstila. Diplomirao
je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi
profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Sustavno izlaže od 1985.
godine. Zaposlen je kao majstor slikar u slikarnici Hrvatskog
narodnog kazališta. U istoj ustanovi potpisuje više od pet stotina
slikarskih izvedbi za scenu. Od autorskih zamisli posebno mu
je zapažena scenografija za dramsku predstavu „Kralj Lear” na
Brijunima. Savjetnik je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Djela mu se nalaze u zbirkama: Caroline od Monaca, Kennedy,
La Martina, Lacosta, Fashion Brioni, Mercedes, Cartier.Predavač
na ALU. Predavač na TTF. Modni dizajner. Glavni slikar HNK. I
jedan od najboljih stručnjaka europe u tom poslu. I scenograf.
Radio za svjetske brandove. Kao sto su. Freywille. La costa.
Fashion Brioni. Cartier donator dječjim domovima i bolnicama
Ambasador Mc Donaldsa autor jedne od neslužbeno najveće
slike na svijetu i izvođač. 50 x 12 m. Za bavarsku operu i sve više
tražen u svijetu. Za mnoge projekte inprivatne kolekcije...Izlagao
je u: Madrid, Rim, Sao Paolo, Zagreb, Brijuni, Pazin, Novalja,
Motovun, Jastrebarsko, Kalnik , Vinkovci, Sesvete, Koprivnica...
(preuzeto sa: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.138302976340
582.1073741839.131393433698203&type=1... )
64 CEKER magazin | kolovoz 201426 CEKER magazin | lipanj 2014
Tragajući za različitim aspektima turističke ponude Hrvatske, nikako nismo mogli zanemariti značajan doprinos koji u kulturnoj sferi odrađuju razni
filmski festivali koji se diljem zemlje odvijaju tijekom čitave godine. Jedan od zanimljivijih festivala svakako je i Festival dokumentarnog rock filma - DORF. Između ostalog, zanimljiv nam je i iz ova dva razloga: Prvo je to što kulturnu
ponudu turizma prebacuje na krajnji istok zemlje, u grad u kojem je rock živio i živi već desetljećima - Vinkovce, a drugi razlog je taj što se ljudi koji rade na organizaciji i promociji DORF-a, tijekom cijele godine bave kulturnim radom, i ljudima koji ih prate nude pregršt informacija o nekim drugim festivalima, kao
i o svojim aktivnostima koje organiziraju tijekom godine.
Surađujući s DORF-ovcima, za vas smo saznali što se to zanimljivo ovih dana sprema u dragoj nam Slavoniji...
http://filmfestivaldorf.com/hr/
27
Festival dokumentarnih glazbenih filmova, s bogatim popratnim programom - od koncerata, promocija knjiga, izložbi stripova/fotografija/slika/plakata, pa do radionica. Since 2007. Gostovali u 50-ak gradova...
Suradnja DORF-a i Vukovar film festivala ove godine u Vinkovce donosi 5 zanimljivih filmova iz Španjolske, Italilje, Francuske, Njemačke i Velike Britanije - selekcija Europskih velikih 5.
6526 CEKER magazin | lipanj 2014
Tragajući za različitim aspektima turističke ponude Hrvatske, nikako nismo mogli zanemariti značajan doprinos koji u kulturnoj sferi odrađuju razni
filmski festivali koji se diljem zemlje odvijaju tijekom čitave godine. Jedan od zanimljivijih festivala svakako je i Festival dokumentarnog rock filma - DORF. Između ostalog, zanimljiv nam je i iz ova dva razloga: Prvo je to što kulturnu
ponudu turizma prebacuje na krajnji istok zemlje, u grad u kojem je rock živio i živi već desetljećima - Vinkovce, a drugi razlog je taj što se ljudi koji rade na organizaciji i promociji DORF-a, tijekom cijele godine bave kulturnim radom, i ljudima koji ih prate nude pregršt informacija o nekim drugim festivalima, kao
i o svojim aktivnostima koje organiziraju tijekom godine.
Surađujući s DORF-ovcima, za vas smo saznali što se to zanimljivo ovih dana sprema u dragoj nam Slavoniji...
http://filmfestivaldorf.com/hr/
27
Festival dokumentarnih glazbenih filmova, s bogatim popratnim programom - od koncerata, promocija knjiga, izložbi stripova/fotografija/slika/plakata, pa do radionica. Since 2007. Gostovali u 50-ak gradova...
Suradnja DORF-a i Vukovar film festivala ove godine u Vinkovce donosi 5 zanimljivih filmova iz Španjolske, Italilje, Francuske, Njemačke i Velike Britanije - selekcija Europskih velikih 5.
66 CEKER magazin | kolovoz 201428 CEKER magazin | lipanj 2014
Ove godine gledamo 5 VFF filmova i u Vinkovcima, vidimo se opet uz cool filmove u Centru znanja...
Više podataka o programu VFF 2014 pronađite OVDJE
Ujedno najavljujemo nastavak kultnih filmskih projekcija utorkom u Centru znanja za kraj rujna.
29
U sklopu VFF-a do kraja kolovoza osim filmskih projekcija posjetite i ...
ulaz besplatan / free entrance
6728 CEKER magazin | lipanj 2014
Ove godine gledamo 5 VFF filmova i u Vinkovcima, vidimo se opet uz cool filmove u Centru znanja...
Više podataka o programu VFF 2014 pronađite OVDJE
Ujedno najavljujemo nastavak kultnih filmskih projekcija utorkom u Centru znanja za kraj rujna.
29
U sklopu VFF-a do kraja kolovoza osim filmskih projekcija posjetite i ...
ulaz besplatan / free entrance
68 CEKER magazin | kolovoz 2014
CEKER team
...tko smo?
Dvije prijateljice koje su još iz studentskih klupa bile orijentirane na zajedničke ciljeve.
Dvije poslovne žene, dvije grafičke dizajnerice koje su isprva svoje karijere kreirale odvojeno da bi unazad nekoliko godina aktivno krenule istim putem shvaćajući da je suradnja najbolji način da se zadovolje svi uvjeti koje klijenti postavljaju pred dizajnera.
Dvije obiteljske žene kojima je obitelj oslonac i važna uporišna točka iz koje crpe snagu za svakodnevne životne izazove.
Tanja Mosler
Biserka Marija Vidnić
69
...što radimo?
U našem grafičkom studiju se ne nudi asortiman od igle do lokomotive, ali ćemo i za iglu i za lokomotivu kao i za bilo koji proizvod, uslugu ili događaj osmisliti dizajn baš po mjeri klijenta. Takav dizajn koji omogućuje da produkt/usluga/događaj budu prepoznati, uočljivi i konkurentni i da u konačnici samom naručiocu osiguraju uspješnost u njegovom poslovanju. >>>više o nama...
...CEKER?
CEKER je interaktivni Online magazin koji šalje dobre vibre. Čitatelji ga mogu besplatno čitati, preuzimati i dalje dijeliti. Svi brojevi magazina trajno su pohranjeni na portalu ISSU, jednom od najvećih portala za objavu i prelistavanje publikacija u svijetu. Na taj način, trajno su dostupni za čitanje svima koji ih žele čitati, bilo putem osobnog kompjutera, tableta ili mobitela.
Magazin je namjenjen svima koji žele čitati o pozitivnim i inspirativnim pričama ljudi koji svoju ljubav i strast prema poslu što ga rade pretvaraju u uspijeh i napredak.
Cilj nam je povezati ljude, kroz priče koje o njima pišemo, s potencijalnim kupcima, gostima ili poslovnim partnerima i tako im pružiti mogućnost da ispričaju priču o sebi na jedan drugačiji, neformalan način.
Uredništvo CEKER magazina:Biserka Marija Vidnić i Tanja Mosler
Postani dio CEKER-a!!!
Ukoliko si zainteresiran/a da tvoju priču objavimo u Ceker magazinu javi nam se na e-mail ili facebook.
Ceker
pun različitih
sitnica koje nas
čine sretnima